Poslovna 2011

Poslovna 2012.

POseban PrilOg POslOvnOg dnevnika

ParTner

20. PrOsinCa 2011.

HYPO PREPAID KARTICA

Hypo Alpe-Adria-Banka Vam predstavlja najpraktičniju karticu na tržištu – MasterCard PrePaid Refresh. Prednosti koje Vam MasterCard PrePaid Refresh kartica omogućuje su: dostupnost Vašeg novca 24h na dan, 365 dana u godini sigurna kupovina putem Interneta bezbrižno putovanje kontrola troškova mogućnost nadoplate u bilo kojoj podružnici ili putem HYPOnet-a. www.hypo-alpe-adria.hr • info telefon 0800 14 14

sadrŽaj

4

9 Prognoza

19 Sektor ovisan o

Predrag Bejaković, član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika piše što Hrvatsku očekuje u 2012.

6

stranim tržištima

Dario Puljiz piše o problemima drvne industrije

Proračun

23 Nove investicije

Državna uprava očekuje bolne rezove

9

Matko Bolanča piše o izazovima za farmaceutski sektor

Banke

Provjerili smo jesu li hrvatske banke spremne za ulazak u Europsku uniju

29 Pozitivni trendovi Hrvoje Sagrak piše o stanju u informatičkoj djelatnosti

13 Hrvatska udruga

poslodavaca

31 Osiguranja

Predsjednici granskih Udruga HUP-a iznose svoja predviđanja za 2012. godinu

Sektor koji čeka kraj krize

33 Trgovina

14 Male subvencije

Recesija je u Hrvatskoj otkrila štedljivo lice građana

Gordana Deranja piše o problemima u metalskoj industriji

svijet brojki

25

18

1

posto u ovoj godini iznosio je pad geodetske struke u 2011. prognoze za 2012. nisu puno bolje

mjeseci Hrvatska imamo za pripremu kvalitetne strategije za ulazak u Uniji u srpnju 2013.

posto mogao bi prema optimističkim prognozama biti rast BDP-a

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški Prodaja oGlasa: direktorica: Petra Ivičević-Bakulić,

voditeljica prodaje: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint – Ognjena Brkanović fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: dnevnik d. o. o.

telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

POSLOVNA 2012. POSLOVNI DNEVNIK 3

PROGNOZA

Što nas čeka u ekonomiji u 2012. godini Ako stvari krenu na gore u svijetu i Europskoj uniji, kako predviđa većina analitičara, gore će biti i u Hrvatskoj Piše: Predrag Bejaković, Ekonomski institut

U

cjelini, najvjerojatnije 2012. godina neće ostati u dobroj uspomeni.

Zapravo su dva ključna čimbenika koja je teško predvidjeti - kretanja u Europskoj uniji i intenzitet reformi koje će se provoditi u Hrvatskoj.

Ako pretpostavimo sličan razvoj tih čimbenika kao u 2011. godini, vjerojatno će biti i sličan rezultat, odnosno stagnacija i/ili minimalni gospodarski rast. Ako stvari u EU i svijetu krenu na gore, što većina analitičara očekuje, i Hrvatskoj će biti gore. Glavne vanjske prijetnje povezane su s događanjima u 4 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

eurozoni, a što se potencijalno može negativno reflektirati na tečaj kune, otpisivanje dugova povezanih s korporativnim i državnim obveznicama pojedinih zemalja (Grčka, Italija pa i Irska, Španjolska i Portugal), odnosno dodatnim produbljivanjem krize. U Hrvatskoj će javni dug u 2012. rasti uglavnom zbog potreba za otplatom dugova prema domaćim poslovnim bankama te za plaćanje dospjelih

jaSNI SIgNaLI O SmaNjENju POtrOšNjE POmOgLI bI u zauStaVLjaNju LOšEg trENDa

obveza brodogradnje i njihovim postupnim pretvaranjem u javni dug. To je, u najvećoj mjeri, učinak odgađanja provedbe fiskalnih prilagodbi usmjerenih na smanjenja rastućih tekućih državnih rashoda. Za snažniji gospodarski rast u idućim godinama, uz strukturne je reforme nužno ograničiti uključenost države u gospodarstvu kroz značajnije smanjenje tekućih rashoda.

Ako sljedeća hrvatska Vlada bude radila malo intenzivnije reforme, onda ukupne gospodarske posljedice ovise o tome što će se točno raditi. Neke moguće restriktivne mjere u javnom sektoru, koje su ili mogu postati nužne, mogu

kratkoročno dovesti i do pada BDP-a. Istina, slanje jasnih signala poput najava rezanja javne potrošnje, privatizacije velikih javnih tvrtki kojima se odlijevaju značajna sredstva u obliku dotacija, reviziju socijalnih prava i slično, pomoglo bi s aspekta državnih financija u razmjerno brzom zaustavljanju lošeg trenda.

StrukturNe refOrme

Za ekspanzivne mjere i značajniju ulogu države u gospodarstvu gotovo sigurno nema slobodnih financijskih sredstava. Strukturne reforme koje bi olakšale poslovanje već bi u srednjem roku mogle polučiti pozitivne rezultate, ali vjerojatno ne odmah na početku u prvoj godini, posebno ako izvozna tržišta,

da ih ja je se u cilo ja v-

asno ih rje le aah ni, a,

uglavnom u EU, ne budu značajnije rasla. Ukratko, u 2012. godini u Hrvatskoj se može očekivati vrlo spor oporavak gospodarstva, tako da bi u optimističnijim projekcijama realan rast BDP-a mogao biti ispod 1% godišnje, a pogotovo će teško razdoblje biti prva polovica godine. rezANJe trOŠkOVA

POrezNI IzdACI uKINutI I OgraNIčItI NEučINKOVItE

Nezaposlenost će u 2012. najvjerojatnije rasti početkom godine, a kasnije bi ljetna sezona barem privremeno ublažila nepovoljnu situaciju. Također se može očekivati daljnje smanjenje zaposlenosti ili u optimističnim razmišljanjima zadržavanje broja zaposlenih i rast nelikvidnosti. Zadržavanje ili pogoršanje nelikvidnosti tvrtki moglo bi dovesti do propasti mnogih, pogotovo onih manjih i srednjih gospodarskih jedinica. Uslijed nepovoljnih uvjeta i neizvjesnosti može se očekivati pad potrošnje, a slijedom navedenog smanjit će se državni prihodi od PDV-a, doprinosa, poreza na dobit i dohodak.

Nužno je u takvim trenucima agresivnim

mjerama povećati fiskalnu disciplinu i naplatu potraživanja (posebno državnih) nenaplaćenih poreza i doprinosa. U poreznom sustavu treba odlučno ukidati i ograničavati nepotrebne i neučinkovite porezne izdatke – umanjenja, oslobođenja, olakšice i slično te težiti smanjivanju i ukidanju uglavnom nepotrebnih i brojnih parafiskalnih nameta.

Istina, zbog potrebe proračuna na različitim razinama vlasti može se očekivati potreba porasta prihoda od skrivenih (parafiskalnih) nameta. Konačno, u cilju veće pravednosti poreznog sustava i većih proračunskih prihoda potrebno je proširiti osnovicu poreza na dohodak.

Na temelju dosadašnjih predizbornih poruka, mogući kandidati za vlast vrlo skriveno i/ili nejasno navode potrebne rezove javne potrošnje i smanjenje deficita. Ako se ne dogode navedena smanjenja, može se s velikom vjerojatnošću očekivati pad kreditnog rejtinga čime bi naše obveznice postale jako loše i ne bi se mogli tako lako zadužiti. Ako se to dogodi bit će neizbježan Međunarodni monetarni fond i onda ćemo morati napraviti te rezove. U slučaju pada kreditnog rejtinga može se očekivati pad vrijednosti domaćih dionica, pad cijena nekretnina, smanjenje kreditne aktivnosti banaka i snižavanje plaća u privatnom sektoru.

U cilju ublažavanja nezaposlenosti i poboljšanja konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva nužno je pojednostaviti i reorganizirati obrazovni sustav, prije svega boljim usklađivanjem potreba na tržištu rada s obrazovnim programima, unapređenjem kakvoće nastave te poboljšanjem fleksibilnosti obrazovnog sustava. U sustavu za zapošljavanje potrebno je i nadalje razvijati metode evakuiranja učinaka aktivne politike zapošljavanja, pomagati onima koji su najduže nezaposleni i s najmanjom zapošljivošću kako bi ih se usprkos suženim mogućnostima zapošljavanja vratilo na tržište rada. Sve u svemu 2012. godina će najvjerojatnije u svakom pogledu biti teža od ove. I sve što postigne nova vlast, bit će vidljivo tek za godinu i više.

5 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

PRORAČUN

diz nič 21 vla niz jas

U državi slijede radikalni rezovi Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama koje već ove godine nisu započele konsolidaciju i koja bilježi rast udjela proračunskog deficita u BDP-u Piše: Marija Brnić 6 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

po sko rez de na po sko lja na ski

ran 20 tel ko ćem rec ep sud rje zon Eu sko trž hrv 20

ljiv da izv pa go nja raz

nić

a će u 2012. godini biti teže nego što je to bilo bilo prezentirano u predizbornom programu pobjedničke Kukuriku koalicije Plan 21 i da će nakon izbora nova vlada nužno morati krenuti u niz nepopularnih mjera, bilo je jasno i laicima.

No, da nakon vala novog političkog optimizma Hrvatskoj predstoje i drastičniji rezovi i promjene nego što su i dežurni pesimisti upozoravali, najavljuju prve procjene gospodarskih kretanja koje Hrvatskoj za novu godinu postavljaju Svjetska banka i Hrvatska narodna banka, pa i Ekonomski institut Zagreb.

Svi oni korigirali su svoja ranija očekivanja kretanja u 2012., te premda su pokazatelji u ovoj godini s oporavkom BDP-a u drugom i trećem tromjesečju označili kraj recesije, očekuju njezinu novu epizodu u idućoj godini. Presudan će biti razvoj događaja i rješavanje nestabilnosti u eurozoni, te izlazak iz krize zemalja Europske unije koje su Hrvatskoj glavna vanjskotrgovačka tržišta, posebice Italije, na koju hrvatski proizvođači plasiraju 20 posto svih proizvoda.

U tom pogledu već su vidljivi neohrabrujući signali za daljnja kretanja u industriji i izvozu, građevinskom sektoru, pa i ulaganjima. Već u ovoj je godini industrijska proizvodnja gotovo 2 posto ispod lanjske razine, te je na razini iz 2005.

D

Brojčano, gledano u dolascima, među rijetkim pozitivnim sektorima u ovoj godini pokazao se turizam. No, premda je broj turističkih noćenja na najvišoj razini u posljednja dva desetljeća, financijski rezultati nisu pratili taj trend.

Ono što dodatno ne ulijeva optimizam razdoblje su i krajnje niske razine inozemnih ulaganja. Bez pomaka u realnom sektoru novoj vlasti ostaje i sve manje izgleda za manje bolne zahvate u fiskalnom sustavu.

Prema procjenama analitičara, Hrvatska je i među rijetkim europskim zemljama koje već ove godine nisu započele financijsku konsolidaciju i koja bilježi rast udjela proračungodine, a ono skog deficita u BDP-u. To za što dodatno zabrinjava novu Vladu Zorana Milanosu podaci o smanjenju zaliha. vića znači, a na što pozivaju i U građevinskom sektoru iza svi analitičari, nužnost podukojega je još jedna godina zimanja još radikalnijih rezova gubitaka ne naziru se također u 2012., odnosno rezanje rashoda opće države za minipovoljne perspektive iz malno 1,5 posto BDPpostojećih podataka a, odnosno za 9 o izdanim dozvomilijardi kuna. lama za građeTo je, za vladu nje i vrijednolijeve orjentasti građevincije, svakako skih radova, vrlo osjetljivo koji su u oba posto BDP-a moralo bi pitanje zadislučaja u silaiznositi rezanje rashoda ranja u sociznom trendu opće države u 2012. jalna i materiu usporedbi točnije 9 milijardi kuna jalna prava, no s ranijim razkrupni rezovi biti dobljima. Čak i će nužni i ako se trgovina na malo, Milanović odluči koja nakon ukiza dodatne danja kriznog mjere poput poreza bilježi punjenja priblag rast po hodovne razini ostvastrane kroz renog prosvojih proizvoda hrvatski veće poreze ili meta bilježi proizvođači plasiraju u strožu poreznu najnižu razinu Italiju koja je trenutno na disciplinu i priu posljednjih rubu recesije vatizaciju državsedam godina.

1,5

20%

nih kompanija i imovine. Što god nova Vlada bude poduzimala u financijskom konsolidiranju, biti će itekako pomno promatrano od financijskih institucija koje i na manji krivi potez čekaju spremno s rušenjem kreditnog rejtinga. A što oporavak Hrvatske još više otežava.

Za način na koji se upušta u suočavanje tako krupnim i teškim problemima dobro je pogled baciti prema Njemačkoj i postupcima Angele Merkel čije poteze političkog i društvenog konsenzusa uzima kao primjer unutar EU. Ako za neminovne rezove Milanović u Hrvatskoj i ne dobije formalni blagoslov ključnih političkih konkurenata i socijalne scene, važno za uspjeh biti će i njihova neformalna potpora. Sada se to možda i čini iluzornim, ali će na koncu ovisiti o liderskom umijeću novog hrvatskog premijera. Doduše, za razliku od pretodnika, Kukuriku-vlada već je dobila izborim rezultatima dovoljan broj ruku da svaku od odluka može brzo donijeti, a ne bude li hrabrosti uvijek ostaje i najava Slavka Linića da se isto provede u aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom.

No, kakvim god ćemo na koncu pamtiti početak Milanovićeva mandata, već sada je jasno da će 2012. biti godina koju bi mnogi najradije već sada preskočili.

7 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

BANKE

Bankarski ulazak u ‘europsku elitu’

bankari ključnim ocijenjuju slobodu kretanja kapitala koja uključuje i poslovanje s financijskim institucijama eU-a bez ograničenja Piše: Tin Bašić/VLM

U

lazak u Europsku uniju mnogima će donijet brojne promjene. Pozitivni efekti ulaska u ‘europsku elitu’ nešto je što se godinama čekalo, a zahvatit će gotovo svaki segment društva pa tako i bankarski sektor, jedan od najstabilnijih poslovnih sektora u Hrvatskoj.

“U pogledu pristupanja EU iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nereziden-

tima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU bez ograničenja. S obzirom da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU neće

više od 90% sektora U vlasništvU je međUnarodnih bankarskih grUpa

puno toga promijeniti”, poručuje predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković. Ističe kako je dobar primjer Zakon o deviznom poslovanju koji je navedene promjene uveo već 1. siječnja 2011. godine. “Ulazak u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan i kad se govori o njegovim posrednim efektima, onih koji se tiču naših klijenata.

Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natjecanja”, kaže Radaković.

Njegovo mišljenje dijeli i Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke. “Ne bismo

trebali očekivati puno od samog dana pristupanja, većina posla trebala je biti obavljena prije toga, odnosno rekao bih da je većina posla već obavljena ili je u završnoj fazi. Kad govorimo o bankarskom sektoru, više od 90% tog sektora u vlasništvu je međunarodnih bankarskih grupa što je omogućilo da prosječno znanje i prakse koje se provode u zemljama EU budu prenesene u Hrvatsku”, ističe Békeffy. Dodaje kako je fokus sektora već pomaknut na maloprodaju, u skladu s trendovima EU, a i visoke korporativne marže kreću se u tom smjeru. “Sektor je liberali9 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

BANKE

ziran, nema prepreka koje bi spriječile hrvatske pravne osobe da podignu kredit u inozemstvu, ukoliko je tamo dostupno jeftino financiranje, a ništa ne sprečava ulagače da dođu i pokrenu financijske institucije ukoliko poštuju zakone”, kaže Békeffy. Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo AlpeAdria banke kaže kako će ulazak Hrvatske u EU rezultirati zaoštravanjem konkurencije, a glavni zadatak banaka u tom smislu bit će revizija njihove konkurentnosti, identificiranje tržišnih segmenata u kojima mogu stvoriti dodatnu vrijednost te pružanje širokog spektra modernih usluga i proizvoda.

NOVe bANke NA tržištu

“EU će omogućiti i lakši ulazak na hrvatsko tržište novim bankama koje će umjesto osnivanja nove banke moći otvoriti samo svoje podružnice, a neki novi igrači, tzv. ‘direct banks’ poput ING Direct ili DKB, bi mogli početi poslovati i bez fizičke prisutnosti, primjerice, samo putem internet bankarstva”, objašnjava Ferstl. Ističe da bi primanje u EU trebalo biti poticaj hrvatskom gospodarstvu, kako zbog poboljšanja investicijske klime i veće pravne sigurnosti za ulagače, tako i zbog Sporazuma iz Maastrichta te nedavnih odluka donesenih na EU summitu pri čemu će velika pozornost biti posvećena proračunu, zaduživanju i održavanju fiskalne discipline. “Članstvo će također pomoći u stvaranju pozitivnijeg gospodarskog okruženja i kompetitivnijih poslovnih uvjeta te zemljama članicama donosi pogodnosti poput pristupa tržištu od 500 milijuna ljudi, bolje raspoloživosti značajnih bespovratnih sredstva EU fondova, dostupnosti dodatnih izvora financiranja te bolju startnu poziciju za privlačenje stranih ulaganja”, optimističan je Ferstl. Prema njegovim procjenama i procjenama analitičara Hypo banke, u prvoj punoj 10 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Onima koji žele jačati konkurentnost proizvodnje širenje tržišta pruža priliku za rast prodaje Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke

godini članstva pozitivni efekti bi mogli biti u razini 2% gospodarskog rasta, a Hrvatskoj će na raspolaganju biti i novac iz fondova EU u iznosu od 3 do 4% BDP-a godišnje.

“Ali, ako sljedećih 18 mjeseci iskoristi za pripremu kvalitetne strategije koju će sustavno nastaviti provoditi i nakon pristupanja Uniji u srpnju 2013. godine, Hrvatska bi mogla postati regionalno središte i svojevrsni ‘hub’ te tako iskoristiti priliku koju je propustila u proteklim godinama kada ju je dosta investicija mimoišlo i otišlo u druge zemlje u SEE regiji”, smatra Frestl. No, iako je otvaranje prema tržištu EU izuzetno pozitivna stvar za domaće podutzetnike, postoji i negativni efekt. “Izlaganje domaćih poduzeća europskoj konkurenciji može imati negativne posljedice za poduzetnike čiji se poslovni model oslanjao na državu kao dominantnog kupca, na državne potpore za pokriće gubitaka u poslovanju

Ulazak u EU rezultirat će zaoštravanjem konkurencije pa i konkurentnosti samih banaka Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo banke

ili na povlaštenom položaju u naplati potraživanja. Naprotiv, za poduzetnike usmjerene na jačanje konkurentnosti proizvodnje roba i usluga proširenje tržišta pruža priliku za rast prodaje. No, neće se sve predviđene prednosti otvorenog tržišta ostvarivati odmah nakon ulaska u EU”, poručuje predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović. Ističe da kao gospodarstvo sa značajnom ulogom turističke ponude i tranzita prednosti zajedničkog tržišta može ostvariti putem olakšanog kretanje ljudi i roba.

PriLjeV StrANOg kAPitALA

“Ulazak u Schengenski režim bez graničnih prijelaza i uvođenje eura kao jedinstvene valute mogli bi imati bitan pozitivan utjecaj za iskorištenje apsolutnih prednosti hrvatskog prometnog položaja i turističkog odredišta. To su dvije prednosti koje nećemo moći iskoristiti odmah nakon učlanjenja u EU. Brzina

Fokus bankarskog sektora već je pomaknut na maloprodaju, u skladu s trendovima EU Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke

kojom ćemo provoditi reforme usmjerene na ispunjavanje kriterija za navedena dva daljnja koraka u integraciji odredit će i mogućnost za njihovo korištenje”, kaže Adrović.

Pozitivni učinci na nacionalna gospodarstva novih članica od pridruživanja EU najčešće su se prelijevali kroz tri glavna kanala – priljev stranih investicija, rast robnog izvoza te cijena zaduživanja države.

“Međutim, danas moramo biti svjesni da je priljev stranog kapitala u regiju ograničen i u srednjoročnom razdoblju ne treba očekivati povratak investicija na pretkrizne razine. Kod Hrvatske će navedeni problem možda biti i izraženiji s obzirom na nepovoljnu dosadašnju strukturu stranih ulaganja te i dalje visoke administrativne barijere”, kaže predsjednik Uprave SG-Splitske banke Andre Marc Prudent. Što se tiče rasta robnog izvoza, Prudent kaže da iako je relativna veličina hrvatskog

rob tre nih ak sla usl ras po

zn cije i sv Na sti ula rat cije da ovi sti lid Po vid vre Šk zom kiv im ove

g

ve

me krinja će te-

iolaajtri nih a te

mo raen ne stiod em om ukalje riave arc obako kog

zbOg dObrOg POzNAVANjA tržištA DOmaćE ćE baNKE I DaLjE bItI DOmINaNtNI IgračI

Jedna od najvećih promjena koju će ulazak u EU donijeti jest uvođenje eura kao valute.

No, postoji još jedna. “Najveća promjena koja tek slijedi, bez rasprave o uvođenju eura u Hrvatsku što će svakako čitavu industriju okrenuti naglavačke, je pridruživanje sustavu SEPA (Single Euro Payments Area – Jedinstveno područje plaćanja u Europi), financijskoj infrastrukturi Europe koja uključuje uspostavljanje zone za euro i bilo koju drugu valutu te u kojoj se sva elektronska plaćanja smatraju domaćima i ne postoji razlika između nacionalnih i unutareuropskih prekograničnih plaćanja. SEPA se razlikuje od eurozone, stoga se čak i zemlje koje imaju vlastitu valutu mogu odlučiti za uvođenje tog sustava, kao što je učinila Švedska sa švedskom krunom”, objašnjava Békeffy.

Bilo kako bilo, ulazak u EU svakako je pozitivan događaj, smatraju bankari. Iako

robnog izvoza dosta skromna, treba biti svjestan i srednjoročnih prepreka njegovom rastu, a koje se odnose prije svega na slabu potražnju na EU tržištima uslijed skromnog gospodarskog rasta te zadržavanja visoke nezaposlenosti.

“Treći kanal je možda i najznačajniji te se odnosi na cijenu zaduživanja države, ali i svih ostalih domaćih sektora.

Naime, u današnjim okolnostima teško je očekivati da će ulazak Hrvatske u EU rezultirati i automatskim smanjenjem cijene zaduživanja. Izglednije je da će cijena kapitala u Hrvatskoj ovisiti prvenstveno o uspješnosti provođenja fiskalne konsolidacije”, naglašava Prudent.

Pozitivni efekt po ulasku u EU vidi i glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb, ali sa nešto većim oprezom. “Načelno bi se moglo očekivati da će ulazak u EU značiti i manji rizik zemlje, manje CDSove. No, s obzirom na tri stvari,

im prijeti žestoka konkurencija iz Europe, čini se kako domaći bankari od toga ne trebaju strahovati. “EU će donijeti određene konkurentske pritiske što će u končanici ići u korist klijentima u vidu još bolje kvalitete i šire palete usluga. Međutim, domaće banke i dalje će biti dominantni igrači zbog dobrog poznavanja lokalnog tržišta i potreba klijenata”, zaključuje Radaković.

a to su: kriza u EU i eurozoni, naši problemi i potreba fiskalnog prilagođavanja nove Vlade, ali i činjenica da su tržišta već uračunala naš ulazak u EU indicira da se samo po osnovi ulaska u EU ne treba očekivati neke značajnije promjene pa tako ni promjene kamatnih stopa”, kaže Škreb. Ističe kako je bankarski sustav već sada liberaliziran jer građani mogu štedjeti u inozemstvu te je po kapitalskim zahtjevima stroži od Europe.

“Iz trenutačne perspektive gledano nekih većih promjena nakon ulaska u EU ne bi trebalo biti, ali s obzirom da su i u samoj EU u narednom razdoblju izgledne određene promjene uključujući i financijske regulative stoga se za sada ne može reći u kojoj mjeri bi to moglo u konačnici utjecati i na nas”, zaključuje Škreb. Do ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. godine domaći bankarski sustav proći će kroz neke promjene. “Prvenstveno

Gledano iz trenutačne perspektive nekih većih promjena nakon ulaska u EU ne bi trebalo biti Marko Škreb, glavni ekonomist u PBZ-u

tijekom druge polovice 2012. očekujemo dugo najavljivanu konsolidaciju hrvatskog bankarskog tržišta kroz spajanje određenog broja malih banaka kojima su recesija te kontinuirano rastući troškovi regulative značajno nagrizli postojeći poslovni model. Banke očekuje i dodatno zaoštravanje konkurencije u segmentu prikupljanja depozitnih sredstava zbog ograničene mogućnosti refinanciranja na stranom tržištu te smanjenog obujma financiranja od strane matičnih banaka”, smatra Tomasz Taraba, predsjednik Uprave Volksbanke. Kaže kako će to ujedno značiti da će cijenovno osjetljive banke oslonjene isključivo na prihode od kamata imati problema kod osiguranja profitabinosti poslovanja.

LAkše dO NOVAcA

“Iako je približavanjem ulaska u EU očekivano određeno smanjenje troškova regulative, kratkoročno gledano, ne očekujemo

značajnije akcije u tome smjeru s obzirom na trenutačne uvjete na tržištu.

U drugoj polovici 2013. moguće je određeno ‘opuštanje’ postojeće regulative, ali ne smijemo zaboraviti novu nadolazeću regulativnu nedavno usvojenu zbog sadašnje krize na financijskim tržištima, tako da velikih ušteda u smislu smanjenog i olakšanog regulativnog okvira vjerojatno neće biti”, upozorava Taraba. Članstvo u EU otvorit će vrata ‘izdašnijim’ strukturnim EU fondovima kojima će se moći koristiti tvrtke, poduzetnici i obrtnici kako bi razvijali poslovanje. “Ulaskom u EU proces dobivanja sredstava bit će donekle kompliciraniji, jer će prijavitelji unaprijed trebati osigurati potreban novac za koji će po provedbi zatražiti povrat uloženog, te će stoga u ovom pogledu uloga banaka i financijskih institucija biti važnija”, kaže Frestl.

11 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

ADV 111/2011 HR

the orange way of Sustainability

Dugotrajna djelotvornost. To je ono što naši klijenti smatraju preuzimanjem odgovornosti. Ozbiljno pristupanje toj temi oduvijek je bio naš cilj. Mi stvaramo dugotrajne perspektive i usklađujemo gospodarske, ekološke i društveno-političke aspekte. Stoga itekako pazimo da naši uređaji, proizvodi i sustavi ne štete resursima. Uvjerite se sami: GW vas pokreće.

Info telefon +385.1.3436926 GW111_PoslovniDnevnik_200x265.indd 1

www.gw-world.hr 01.06.11 15:29

ADV 111/2011 HR

11 15:29

Kako vide 2012. godinu Čelnici Hup-ovih udruga za poslovnu 2012. iznose svoje viđenje iduće godine Piše: Nikolina Buljan/VLM

a kraju 2011. pitali smo čelne ljude Udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavac (HUP) da nam prokomentiraju godinu koja je skoro iza nas. Većina njih 2011. ocijenila je kao produžetak nevolja iz 2010. godine, no ima i onih koji je ocjenjuju kao dobru.

“Godina 2011. je bila dobra godina, dapače bila je bolja od 2010.”, kaže Tomislav Antunović, predsjednik Udruga trgovine naftom i naftnim derivatima, no dodaje kako očekuje tešku gospodarstvenu godinu u 2012., i najavljuje moguće smanjenje prometa nafte što, kaže, naravno nije dobro.

S njim se, barem kada se o brodogradnji govori ne slaže Romano Pičuljan, predsjednik Udruge male brodogradnje i nautič-

N

kog sektora. Godinu 2011. je kaže obilježio nastavak zatišja na nautičkom tržištu iz prethodne 2010. S njegova stajališta, stanje iz prošle godine uzrokovano je, nespretnom i neadekvatnom poreznom politikom te uvođenjem trošarina koje su praktički uništile hrvatsku nautičku industriju.

“Brodograditelji su se okrenuli razvoju proizvoda prilagođenih novonastalim zahtjevima tržišta, kao i prilagođavanju proizvodnih kapaciteta smanjenom obimu posla uslijed pada

GodiNu koja je iza Nas poslodavci vide kao Nastavak Nevolja iz 2010.

narudžbi. Pozitivan pomak u 2011. godini, bila je realizacija projekata popunjavanja flote MUP-a i CARINE RH, u kojoj su sudjelovali svi vodeći domaći brodograditelji”, tvrdi Pičuljan.

No ipak, područje u kojem se gotovo svi slažu jest pozitivan utjecaj normi i zakona Europske unije koji uskoro očekuju Hrvatsku. Fondovi EU-a često su spominjani bez obzira o kojem se sektoru radilo.

“U 2012. godini, kemijskoj industriji treba omogućiti pristup EU fondovima za razvojne projekte”, kaže Krunoslav Čović, predsjednik Udruga elektroindustrije CRO Industrija. Za brodogradnju bi ulazak Hrvatske u EU pak značio da će se bitno pojednostaviti i otvoriti nove mogućnosti za kooperaciju sa

tvrtkama iz zemalja članica EU, a to znači i bolje mogućnosti za konkurentniji razvoj kako novih proizvoda tako i proizvodnje općenito. Kako tvrdi Pičuljan istovremeno će i stranim tvrtkama biti jednostavniji ulaz na naše tržište.

Mislav Balković, predsjednik Udruge za obrazovanje, navodi kako će država u dijelu visokog obrazovanja i ukupne promjene modela financiranja i upravljanja prepoznati i doprinos koji uz dominantne javne daju i kvalitetne privatne obrazovne ustanove, te da će ih prihvatiti kao partnere u izgradnji konkurentnijeg društva što da sada nije bio slučaj. Hoće li doista Europska unija donijeti značajna poboljšanja, još treba pričekati, no po prognozama koje smo dobili za sada znamo da gospodarstvenike sigurno ne čeka laka naredna godina.

13 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Male subvencije koče industriju

V

Glavni problemi i dalje su monetarna i fiskalna politika, pri čemu je naglasak na tečaju koji godinama pogoduje uvozu, a ne izvozu

U

sektoru metalne industrije, tvrdi Gordana Deranja, predsjednica Udruge metalne industrije, u 2011. nije bilo bitnih pomaka u odnosu na prošlu godinu.

I dalje se, kaže, nastavlja trend deindustrijalizacije te

spominje kako nije bilo ozbiljnije Vladine inicijative kako bi u bilo čemu unaprijedila metalnu industriju.

“Glavni problemi i dalje su monetarna i fiskalna politika, pri čemu je naglasak na tečaju koji godinama pogoduje uvozu, a ne izvozu, parafiskalni nameti, energetska politika, potpore

PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

14 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

i subvencije gospodarstvu te nelikvidnost”, kaže Deranja.

U energetskoj politici glavni je problem cijena plina koja znatno viša nego u Europskoj uniji te stoga postoji velik otpor uvođenju alternativne energije.

Nemoguća je misija, napominje, proizvoditi struju fotonaponskim ćelijama. Što se subvencija gospodarstvu tiče, kaže, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva za cjelokupnu industriju izdvaja oko 100 milijuna kuna, što je bilo dostatno za 5 posto do 20 posto potpora od odobrenih projekata. U isto vrijeme, uspoređuje, naši konkurenti u Europskoj uniji, i u metalnoj i u cijeloj prerađivačkoj industriji, ostvarivali su od 40 posto do 70 posto subvencija od vrijednosti projekata.

Ni očekivanja od 2012. nisu prevelika. “U cijeloj Europskoj uniji vlade najavljuju štednje na svim razinama, što je problem sektoru metalne industrije. Naše je tržište premalo pa su tvrtke izvozno dosta orijentirane na tržište EU. Naši su proizvodi opterećeni lošom ekonomskom politikom u zemlji te ne vjerujem da će biti prostora za smanjivanje cijena proizvoda, što će se zbog situacije u Uniji očekivati od izvoznika”, govori Deranja. Optimizam, napominje, postoji nakon

Naši su proizvodi opterećeni lošom ekonomskom politikom u zemlji Gordana Deranja, HUP – Udruga metalne industrije

izbora jer očekuju velike zaokrete u vođenju ekonomske politike. Svima je, kaže, jasno da se preko noći ne mogu riješiti svi nagomilani problemi, ali očekuje da se u drugoj polovici 2012. pokažu pozitivni trendovi.

“Na kraju je velik problem to što je cijeli sektor podinvestiran. Imamo loš strojni park i kao ‘radno intenzivna’ industrija teško ćemo se nositi s pojedinim članicama EU glede produktivnosti”, kaže Deranja.

P b

V da iz pr s kv ka

i

e

zaske no jemi, povni

em veark dupode ja.

Većina se autoškola, s obzirom na nelikvidnost, bori za goli opstanak

Propisi moraju biti učinkovitiji ao dugogodišnji djelatnik u procesu osposobljavanja vozača svih kategorija, a vjerujem i svi moji kolege, također izuzetno dobri poznavatelji stanja u struci s više od trideset godina radnog iskustva, s punim pravom mogu reći da ukupna djelatnost, razina osposobljenosti budućih vozača, pa time i sigurnost u prometu već dugo nije bila na nižim razinama. Kroz gransku udrugu autoškola unutar HUP-a godinama ukazujemo na sve lošije stanje u djelatnosti i argumentiranim istupima pokušavamo utjecati na izmjenu i poboljšanje zakonske regulative, ali s obzirom na silnu umreženost i lobiranja, potkupljivanja političara i utjecajnih osoba u resornom ministarstvu, što je očito djelatnost mnogih pojedinaca kojima je i te kako stalo da stanje ostane nepromijenjeno, nismo se pomakli s mrtve točke.

Naprotiv, posljednjim zakonom i izmjenama zakona o sigurnosti prometa na cestama uvjeti su drastično pogoršani u odnosu na prethodno razdoblje pa se uskoro može očekivati propast i likvidacija određenog broja autoškola, odnosno gubitka većeg broja radnih mjesta. Umjesto da uočimo pogreške i izmijenimo propise koje nas vode u sigur-

K

Više od godine dana imamo izuzetnih problema s odljevom kvalitetnih kadrova Vladimir Bitanga, predsjednik HUP – Udruge poslodavaca autoškola

nu propast, novim propisima i propisanim uvjetima rada dodatno smo se udaljili od europske prakse iako je, da se stanje prikrije, sve rađeno pod izlikom usklađivanja sa zakonima EU. Više od godine dana imamo izuzetnih problema s odljevom kvalitetnih kadrova koji masovno odlaze u druge djelatnosti. Svojim zaposlenicima, s obzirom na abnormalno visoke troškove poslovanja koje nema nijedna druga struka, nismo u mogućnosti osigurati dovoljno posla ni redovite prihode.

Već duže vrijeme nije u pitanju visina prihoda, nego mogućnost isplate plaća jer se većina autoškola, s obzirom na nelikvidnost, bori se za goli opstanak. Bivšoj smo vladi ukazivali na bolesti sustava, u kojemu većina od više od 300 autoškola u Hrvatskoj ne uspijeva podmirivati osnovne troškove, dok s druge strane stoji organizacija koja u svom sastavu ima autoškole i na temelju dobivene javne ovlasti predlaže propise i zgrče golema sredstva. O ovome je svoje mišljenje dala i Agencija za tržišno natjecanje koja je ukazala na niz nepravilnosti, na sukob interesa i sl., ali sve bez rezultata. Očito su ipak važniji privatni interesi pojedinaca od općeg interesa i sigurnosti građana. Kako inače opravdati činjenicu da mlađe populacije,

često odlični studenti ili srednjoškolci, padaju po pet šest pa i više puta na teoretskim ispitima? Naime, utvrdilo se kako se točni odgovori, odnosno odgovori sukladni propisima na testu ocjenjuju kao netočni zbog čega građani padaju na ispitima.

Tako im se uzima novac. S tim su naravno upoznati službenici MUP-a, no ništa se ne poduzima. Naveo sam samo mali dio problema s kojima se suočavaju autoškole i s obzirom na korijene, tj. razgranate mreže i moć pojedinaca koji su u poziciji da kreiraju zakonodavstvo, nemamo prevelike osnove za optimizam. Nadamo se da će buduća vlada imati više sluha i socijalne osjetljivosti. Sve da zanemari socijalnu komponentu i gubitak većeg broja radnih mjesta, ne smije ostati slijepa prema narušenoj sigurnosti u prometu. Isto tako se toplo nadamo da će se naći netko kome je stvarno stalo do opće sigurnosti i pokrenuti donošenje propisa sukladnih normama Europske unije prije nego nas Europa prisili na to.

Ovih dana slušamo članove buduće vlade kako govore o potrebi povećanja produktivnosti pa nam to daje nekakvu nadu jer nas upravo sadašnji propisi koče u razvoju i povećanju produktivnosti. Vlada mora biti svjesna da drugu priliku mnogi neće imati.

15 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

U promjenama koje neizbježno dolaze

s

Početak

n

ituacija na izdavačkom tržištu je zapravo jako dobra i obećavajuća.

Godina je bila teška, no industrija se pokrenula iz letargije, vrlo je aktivna, pokreću se novi proizvodi, mnogo je više inovacije i novih ideja, a konkurencija je vrlo zdrava.

To je dobro i za čitatelje i za oglašivače, a time i za izdavače. Ove su godine vodeći izdavači pokrenuli gotovo 20 novih proizvoda. Takav intenzitet dugo nismo vidjeli.

Pojačana aktivnost omogu-

suz sit pro da raz go

S

ćila je stabilizaciju tržišta i zaustavljanje negativnih trendova, što se osjeća i na rezultatima poslovanja u izdavaštvu. Publika je rado prihvatila obogaćenu ponudu proizvoda, prije svega tiskanih medija, što potvrđuje da je optimizam u industriji opravdan.

U odnosu na 2010. godinu možemo reći da je izdavaštvo izašlo iz depresivne faze te je uspjelo započeti novi ciklus, zapravo velik zaokret gradeći dobar temelj za budućnost. Očekivanja za 2012. su, naravno,

kri brž van

nu raz jem ino sna dij ti d

Presudna g U 2012. mnoge će se zablude iz prošlosti

C

Dalibor Hatić, predsjednik HUP – Udruge šumarstva, lovstva i pratećih djelatnosti 16 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

ijela 2011. bila je ispunjena sadržajima, različitim inicijativama, stručnim skupovima i ostalim događanjima.

Sve se to događalo povrh procesa koji su imali utjecaj na cjelovitu državu i njezino gospodarstvo kao što su, primjerice, daljnje erodibilno djelovanje krize na gospodarstvo, borba protiv korupcije, napor pristupnih pregovora, dugo predizborno razdoblje, sami izbori, postizborno vrijeme. Čudo je da smo još uopće živi!

Najvažnija promjena koja

ra

se na svi pro

pri sd au tič nja bij da uis sle

ti b stv ne ko vap

e

šta nih na u do poga vrin-

didane eti lik tekino,

s novim tehnologijama tiskani mediji imaju znatno bolju budućnost od televizije

novog ciklusa suzdržana zbog gospodarske situacije i vrlo vjerojatnog produbljivanja krize, no izdavačka industrija ima dva razloga za miran doček nove godine.

Prvi, naučili smo raditi u kriznim okolnostima i mnogo brže mijenjati modele poslovanja.

Drugi, sve što smo pokrenuli u ovoj godini tek će se razmahati u idućoj, a očekujemo da će zasigurno biti još inovacija koje će potvrditi snažnu poziciju tiskanih medija. No važno je napomenuti da je većina tradicionalnih

tiskanih izdavača prerasla u uspješne multimedijske kuće.

Ako govorimo o promjenama koje dolaze s novim tehnologijama, tiskani mediji imaju znatno bolju budućnost od televizija.

U izdavačkoj industriji U izdavačkoj tiskani mediji će još industriji tiskadugo ostati glavni ni mediji će još izvor prihoda dugo ostati glavni izvor prihoda, no to ne znači da treba podcjenjivati digitalne medije.

Upravo zato izdavači mnogo ulažu u razvoj novih medija.

Prihodi

Boris Trupčević, predsjednik HUP – Udruge novinskih izdavača

a godina za šumarstvo

sti

ila na ma, m ma, ta-

vrh caj ješto rona tiv nih orori, do vi! oja

raščistiti, pokrenut će se pravi procesi i donijeti mnoge dobre odluke se dogodila u sektoru je da je nakon dugo vremena sazrijela svijest da je potrebno provesti promjene.

Također su sudionici počeli pristojnije komunicirati jedni s drugima iako je i dalje bilo autokratskih nastupa i političkih proklamacija, etiketiranja i ostalih površnih metoda bijega od stvarnosti. Smatram da sve više ljudi govori ono što uistinu misli, a ne ono što misle da bi trebali misliti.

Kada ljudi počnu govoriti bez straha što doista misle, stvorili ste podlogu za pozitivne promjene i unapređenja za kojim ovaj sektor, a i država vapi! Godina 2011. stvorila je

dobru podlogu za promjene, a 2012. je možda najvažnija godina za šumarski sektor od uspostave države. Uvjeren sam da će se 2012. mnoge zablude iz prošlosti raščistiti, pokrenuti pravi procesi i donijeti mnoge dobre odluke.

Vrlo pozitivno gledam na budućnost. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju što se šumarstva tiče pojednostavit će određene administrativne procedure i u tom smislu olakšati poslovanje.

Ne mislim da iz Europske unije dolaze ikakve prijetnje za šumarski sektor, štoviše uvjeren sam da se samo otvaraju pozitivne mogućnosti za

drvnu industriju, što će posredno pozitivno utjecati i na šumarstvo.

Najveće prijetnje za hrvatsko šumarstvo su oduvijek dolazile iz vlastitih redova, i to ne toliko zbog nestručnosti nego i zbog namjernog prilagođavanja poslovnog (i zakonskog) okvira zadovoljenju osobnih koristi (takozvano snalaženje koje je u Hrvatskoj do sada bilo moralno prihvatljiva kategorija).

Hrvatski su šumari dobro opremljeni stručnim znanjima iz područja gospodarenja šumama, ali iznimno loše poslovnim znanjima i vještinama. Šumarstvo treba ponovno

spoznati samo sebe i prihvatiti da je gospodarska grana sa svim što to znači i donosi.

Promjene koje očekujem u 2012. godini trebale bi puno toga ispraviti i dobro nas pripremiti za Europsku uniju. Posebno je važno da zajednicu u koju ulazimo iskoristimo kako bismo unaprijedili šumarski sektor i kvalitetu života u ruralnom prostoru. Primjerice, poticaji Europske unije za razvoj ruralnog prostora su iz perspektive sadašnjeg ustroja šumarskog sektora potpuno neiskoristivi.

Ako nova vlast napravi prave poteze, to će se stubokom promijeniti.

17 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Sektor ovisan o stranim tržištima Predviđati kretanja u budućem razdoblju s obzirom na ono što se sve događa na našim izvoznim tržištima bilo bi jako nezahvalnom rije tri godine kada je veliki broj naših kupaca iz Europe otišao na godišnji odmor u poslovnom smislu kao da se sa tog godišnjeg odmora nisu vratili do početka ove godine.

Zbog nedostatka tržišta borili smo se da održimo kakavtakav nivo proizvodnje, broj zaposlenih, likvidnost i ostalo.

Sve to nas je skupo koštalo, kroz veliki iznos zateznih kamata, povremene zastoje u proizvodnji, visoke zalihe gotove robe sa neizvjesnosti prodaje , no nismo se predavali, poboljšavali smo sve ono što je ovisilo o nama, produktivnost, iskorištavanje sirovine, utrošak energije, uveli ISO-norme, CE znak, izašli na nova tržišta, uveli u proizvodnju nove proizvode.

Ove godine za razliku od nekoliko prethodnih imamo stabilno izvozno tržište, uspjeli smo se odmaknuti od za hrvatsku drvnu industriju tradicionalnog talijanskog tržišta, pronaći nova tržišta sa boljom cijenom za nas, sa korektnijim pristupom prema nama kao dobavljaču, sa daleko boljom naplatom.

Mogu slobodno reći da danas mogućnost plasmana naših proizvoda ovisi o našoj mogućnosti proizvodnje. S ob-

P

Ove godine za razliku od nekoliko prethodnih imamo stabilno izvozno tržište Dario Puljiz, predsjednik HUPUdruge drvne i papirne industrijeCRO Industrija

zirom na prenesene poteškoće iz početka i trajanja recesije, naše su mogućnosti ograničene, ali u ove godine napredak je vidljiv u svim parametrima, u značajnim postocima.

Predviđati kretanja u budućem razdoblju s obzirom na ono što se sve događa na našim izvoznim tržištima bilo bi jako nezahvalno. Devedeset

posto naše proizvodnje završi izvan granica Hrvatske, tako da nam je jasno koliko ovisimo o tim tržištima, mi smo učinili što smo mogli, a to je da imamo partnere u što većem broju zemalja, da što bolje osiguramo naplatu naše robe, i da stalno radimo na poboljšanjima u svakom dijelu našeg poslovanja.

19 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Danas Hrvatska ima više slobodnih mjesta na studijima nego je maturanata i zainteresiranih za studij uz rad za što je teško naći primjera u svijetu

Izdvajamo za učenike više nego Njemačka, a rezultati slabiji U

kupno ulaganje u obrazovanje treba podijeliti na javno ulaganje koje je vidljivo unutar različitih proračunskih stavki, a najviše kroz proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) te ulaganja poslovnog sektora i građana.

U dijelu javnog izdvajanja proračun MZOŠ-a povećan je sa 11,67 milijardi kuna u 2010. na 12,19 milijardi u 2011. godini uz gotovo nepromijenjenu strukturu troškova od oko 40 posto na razini osnovnoškolskog, te po 21 posto na razini srednjoškolskog i visokoškolskog obra20 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

zovanja. U razdoblju od 2001. ima više slobodnih mjesta na do 2010. godine nastavio se i studijima nego je maturanata i trend porasta broja zaposlenog zainteresiranih za studij uz rad nastavnog osoblja koji je u pro- za što je teško naći primjera u matranom razdoblju narastao svijetu.

Ukoliko nova vlada zaista u osnovnom i srednjem obrazovanju za oko 20 posto dok se prihvati preporuke guvernera u istom periodu broj učenika HNB g. Rohatinskog o nužnosti smanjenja državnog prorasmanjio za oko 10 posto. čuna za 9 milijardi kuna Rastao je i broj zaposle(koliko je u protenih u visokom obraklih 3 godine prozovanju ali ga je sječno iznosilo pratio i porast novo godišbroja upisanih nje zaduživastudenta koji nje), možemo je u istom razSmanjio se broj učenika očekivati svedoblju poveu obrazovnom sustavu, obuhvatne i ćan za čak 45 ali se broj zaposlenih ozbiljne proposto pa tako povećao za gotovo 20 mjene. Vjerudanas Hrvatska posto

10 posto

jem da će se one jako osjetiti u javnom obrazovnom sustavu u kojem su već započete, pa zaustavljene, izmjene zakona u znanosti i viskom obrazovanju te se provode izmjene kurikuluma u srednjim strukovnim školama.

Iako je teško prognozirati, prateći kretanja u obrazovnim sustavima uspješnih europskih zemalja, očekujem prvo donošenje strateških podloga a brzo nakon toga i provedbenih planova za uspostavu učinkovite mreže škola i programa u srednjem obrazovanju uz daljnji rad na unapređenju kurikuluma te provedbu sveobuhvatne reforme u sustavu financiranja i upravljanja u visokom obrazo-

van tet ko tre po (ko Hr mj Ni uz oče sve lite jeć nji fun zov zna pri go

iu uu aunae se au ma. raim oprvo oga beinau aljkune ja i zo-

NajzNačajNiji resurs i poteNcijal ove zemlje Nisu NjeNo more, Nafta, ili šume Nego NjeNi ljudi

ulaskom u europsku uniju otvaraju se velike prilike za našu najbolju djecu Mislav Balković, predsjednik HUP -Udruge za obrazovanje

vanju uz prepoznavanje prioritetnih područja u znanosti i visokom obrazovanju. Budući da sa trenutnim javnim izdvajanjem po učeniku odnosno studentu (korigirano u odnosu na BDP) Hrvatska izdvaja više od primjerice Njemačke, Norveške, Nizozemske ili Velike Britanije, uz slabije obrazovne rezultate, očekujem da će reforme ići prije svega na racionalizaciju i kvalitetniju preraspodjelu postojećih sredstava unutar sustava njihovim stavljanjem u punu funkciju razvoja društva. Obrazovanje odraslih, kao segment značajnijeg privatnog ulaganja, prilično je uvjetovan ukupnim gospodarskim kretanjima ali

još više optimizmom i društvenom klimom. Kako se radi o elastičnoj usluzi koju nećete konzumirati ukoliko ne smatrate da Vam je potrebna odnosno da Vam može donijeti korist (primjerice zapošljavanje) moguća su dva scenarija koja će ovisiti prije svega o načinu provedbe reformi koje su pred nama.

Prvi, optimističniji scenarij koji se dogodio u gotovo svim EU zemljama i u kojeg duboko vjerujem je povećanje prepoznavanja obrazovanja kao istinske podloge za podizanje osobne zapošljivosti pojedinca i povećanja konkurentnosti kompanija što bi dovelo do porasta obrazovnih ulaga-

nja. Drugi, potpuno suprotan dogodio bi se kombiniranim učinkom loše komuniciranih ili provedenih reformi koje bi dovele do opće apatije i demoraliziranosti te postojećeg manjka obrazovne kulture koji je nažalost prisutan na ovim prostorima.

Najznačajniji resurs i potencijal ove zemlje nisu njeno more, nafta, voda ili šume nego njeni ljudi. Ulaskom u Europsku uniju te provedbom europskih politika mobilnosti učenika i studenata otvaraju se velike prilike za našu najbolju djecu, ali se isto tako potencira i izazov njihovog ostanka u Europskim centrima gospodarskog razvoja

koji će ih snažno privlačiti. Ukupno gledano, mislim da će s jedne strane uvođenje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i s druge strane financijski poticaj koji će dati ESF značajno pomoći razvoju i etabliranju obrazovanja odraslih na svim obrazovnim razinama.

U dijelu visokog obrazovanja vjerujem da će država u okviru ukupne promjene modela financiranja i upravljanja prepoznati i doprinos koji uz dominantne javne daju i kvalitetne privatne obrazovne ustanove, te da će ih prihvatiti kao partnere u izgradnji konkurentnijeg društva što da sada nije bio slučaj.

21 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Nove investicije Godina 2012. je posljednja godina pred pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, iz tog razloga je nužno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva armaceutska industrija, kao i ukupna domaća proizvodnja, u 2011. godini bila je izložena brojnim financijskim opterećenjima i administrativnim zaprekama, uključujući iznimno duge rokove naplate, dok trendovi potrošnje ukazuju i dalje na povećanje u segmentu uvoznih proizvoda. Imajući u vidu teški gospodarski trenutak unutar zdravstvenog sektora, možemo očekivati i daljnju racionalizaciju i optimizaciju troškova unutar zdravstvenog proračuna, no, nadamo se, ne i na štetu kvalitete liječenja.

Usprkos kompleksnoj gospodarskoj situaciji, Pliva koja je ujedno i najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, posluje stabilno i uspješno. Investiramo u nove proizvodne pogone, izvoz nam raste stopom od

F

U 2012. godini očekujemo nove značajne investicije Matko Bolanča, predsjednik HUPUdruge proizvođača lijekova

30 posto godišnje, a dobit iz poslovanja u stalnom je porastu. Pliva je u 2011. godini ušla u novi investicijski ciklus koji, u sljedećih tri do pet godina, predviđa ulaganja u visini od 120 milijuna dolara. Najveći dio investicija se odnosi na novi proizvodni pogon u Savskom Marofu, dok je preostali iznos namijenjen proširenju proizvodnih kapaciteta. Najavljeni projekti donijeti će višestruku korist Plivi i široj društvenoj zajednici prvenstveno zato što ova investicija donosi otvaranje novih radnih mjesta što je za Hrvatsku u ovom trenutku najvažnije. U segmentu lijekova na recept očekujemo da će Pliva i u 2012. godini zadržati vodeću poziciju na domaćem tržištu. To namjeravamo postići povećanjem proizvodnih kapaciteta i uvođenjem novih proizvoda na tržište. Također, i u 2012. godini očekujemo

nove značajne investicije u proizvodne pogone i istraživačko razvojne kapacitete, kao i značajniji porast zaposlenih od oko 10 posto, uglavnom u segmentu visokokvalificiranih stručnjaka.

Godina 2012. je posljednja godina pred pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Iz tog razloga je nužno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva prvenstveno putem mjera koje će ukinuti sva opterećenja koja nisu u direktnoj funkciji razvoja gospodarstva, te kroz ulaganja u zdrave tvrtke s ciljem osiguranja napretka poslovanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Iako je Pliva spremna za EU na čijim tržištima posluje duži niz godina, vjerujemo da će mnogima biti korisna podrška svih nadležnih ministarstava s ciljem povećanja konkurentnosti na zahtjevnom europskom tržištu.

Ulaskom u EU za građevinare u Hrvatskoj nastupit će teža i složenija vremena

U EU bez novih projekata

U

2011. je nastavljeno kontinuirano smanjenje opsega ugovorenih radova u odnosu na 2008. za 32,6 posto. U istom periodu je u sektoru izgubljeno oko 25.000 radnih mjesta, s obzirom na trenutno stanje ugovorenih

poslova očekuje se daljnji pad zaposlenosti. Očekivanja za sljedeću godinu su vrlo zabrinjavajuća jer nema pripremljenih projekta. Projekti se nalaze ili u fazi planiranja ili projektiranja. Dio javnih investitora je preplašen razvojem dosadašnjih događaja i sustežu se od ugovaranja novih poslova.

Ulaskom u EU za građevinare u Hrvatskoj nastupit će teža i složenija vremena jer će naše nezaštićeno tržište biti izloženo stranim građevinskim tvrtkama. Potreba za građenjem ima, samo nema osiguranih vlastitih financijskih sredstava u Hrvatskoj, pogotovo na svim državnim razinama.

Zdenko Karakaš, direktor HUP Udruge poslodavaca graditeljstva 23 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Recesija nas uči paziti na svaku kunu S obzirom na negativne prognoze BDP-a, zaposlenosti i plaća za 2012., možemo očekivati racionalniji pristup potrošnji

G

Trgovina na malo zabilježila je trend rasta manji od 2 posto, što je skroman rast i ne možemo govoriti o većem oporavku Josip Zaher, predsjednik HUP – Udruge trgovine

24 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

odinu 2011. pamtit ćemo kao godinu blagog optimizma koji je vladao među trgovcima, ali i potrošačima.

U ovoj je godini došlo do prelijevanja trendova iz 2010. koji su imali negativne predznake pa su se osjetili na početku godine, ali koji su tijekom godine ipak počeli bilježiti blag oporavak. Trgovina na malo zabilježila je trend rasta manji od 2 posto, što je skroman rast i ne možemo govoriti o većem oporavku maloprodaje. Moramo sagledati i rezultate u prosincu jer trgovcima je ovaj mjesec tradicionalno najbolji mjesec u godini. No i ove godine za prosinac prognoziramo ostvarenje niskih stopa rasta.

S aspekta potrošnje, uglavnom možemo očekivati isto, odnosno malo veće, ali skromno povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Potrošačke navike iz razdoblja recesije ostavile su traga pa su kupci zadržali oprez i racionalnu potrošnju. Na

ponašanje potrošača utječu kretanja na tržištu rada, raspoloživi dohodak kućanstva, ali i očekivana kretanja u budućnosti.

Dodatni utjecaj na sklonost potrošnji i potrošački optimizam imaju i neizvjestan vanjski faktori na primjer dužnička kriza u eurozoni i slično.

Intenzitet potrošnje limitiran je postojećom kupovnom moći, životnim standardom i raspoloživim budžetom kućanstva. Kupci idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca.

Izbjegavaju velike nabave i postali su vrlo osjetljivi na cijene. Impulzivna kupnja se drastično smanjila. Veću ulogu dobivaju i trgovačke marke u odnosu na brendove.

Možemo zaključiti da je kriza ipak ostavila traga pa je došlo do promjene u sklonosti potrošnje poput veće razine štednje, ali i same strukture osobne potrošnje, što se vidi po kupnji samo nužnih proizvoda. Trgovci pak, u skladu s promjenama u okruženju, prate potrebe i financijske mogućnosti svojih kupaca te

u tome koriste brojne marketinške akcije kako bi privukli svakoga potencijalnoga kupca, ali i zadržali lojalne kroz “loyality”-programe. Vrlo su zastupljeni prigodni popusti, ali i ranije započinjanje sezonskih sniženja.

Do kraja godine očekujemo blagu stopu rasta maloprodaje na godišnjoj razini, a slična očekivanja imamo i za 2012. godinu.

S obzirom na negativne prognoze BDP-a, zaposlenosti i plaća za 2012., možemo očekivati konzervativniji i racionalniji pristup potrošnji i nastavak trendova iz 2011. godine. Očekujemo da će se navedene kupovne racionalne navike kupaca i dalje nastaviti.

Osim raspoloživog dohotka na sklonost potrošnje utječu i dosadašnje stečene navike ponašanja i ako je kupac postao racionalan, očito će nastaviti takvo i slično ponašanje u kupnji. Važno je pritom spomenuti utjecaj medija koji utječu na buduća ponašanja, ali naravno i pojedine marketinške strategije ponuđača

ko Mo din vač bit po ka sti

od sva kre su trg un trž do jem ud je. ut

pro se će zir trž oče ljiv ulo tro ćem ne po

kekli uproz su sti, se-

jelo,a za

ne nomo i nji 11. će iolje

ka ču ike ponašaom oji ja, arača

Geodetske tvrtke će pasti za 25 posto Predviđa se i veće smanjenje broja zaposlenih

K

koji se bore za svakoga kupca.

Možda treba spomenuti da će dinamika gradnje novih trgovačkih centara u Hrvatskoj biti usporena i teško da će se ponoviti godine prije krize kada je trgovina bila “top-destinacija” za investitore.

Hrvatska trgovina je već odavno vrlo otvoren sektor i svatko može sada doći i pokrenuti poslovanje. Priliku su prepoznali mnoge strane trgovačke kuće iz Europske unije koje su uzele svoj dio tržišta. Domaći trgovci su se dobro pozicionirali i na vrijeme su preuzeli svoj tržišni udio i dobro drže svoje pozicije. I dalje će biti preslagivanja u trgovini i konsolidacija.

Trgovci će se udruživati i pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu. Mali će se trgovci morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. Tijekom godine očekujemo zahtjevnije i izbirljive potrošače pa će tu veliku ulogu imati i zaštita prava potrošača i njihova zdravlja. Bit ćemo dio velikog tržišta, brojne konkurencije i zahtjevnih potrošača.

ako je geodetska djelatnost jednim većim dijelom vezana uz graditeljstvo, a kao što je poznato nastavlja se pad aktivnosti u graditeljskom sektoru, stoga se nažalost nastavlja i negativan trend poslovanja geodetskih tvrtki u Hrvatskoj.

Nakon pada ukupnih prihoda geodetskih tvrtki u 2010. za oko 25% očekuje se jednak pad, a moguće je i veći u 2011. godini. Također se predviđa porast gubitaša u sektoru kao i veće smanjenje broja zaposlenih koje je u 2010. bilo tek oko 5%. Veći je i pad cijena geodetskih uslu-

Robert Paj, HUP – Udruga geodetskogeoinformatičke struke

ga te se bez reguliranja cijena geodetskih usluga neće moći očuvati kvaliteta.

S obzirom na potrebe društva za rješavanje pitanja nesređenih zemljišnih evidencija te aktivnosti države, HUP-a i Komore ovlaštenih inženjera geodezije, u 2012. se očekuje zaustavljanje negativ-

nog trenda, ali bez bitnih poboljšanja stanja. Tek u 2013. i nakon nje, s povećanjem investicija i popravljanjem stanja u graditeljstvu, očekuje se postepen rast poslovanja.

Geodetska djelatnost neće imati izravne koristi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ne očekuje se veći “izvoz” u Uniju jer je to tržište geodetskih usluga uglavnom već pokriveno europskim tvrtkama (primjer je Slovenija u kojoj su geodetske aktivnosti u padu, a članstvo u Uniji i mogućnost rada u drugim državama nisu dali veće rezultate).

S druge strane očekuje se pojačana konkurencija stranih tvrtki na našem tržištu.

Ulaskom u EU trebalo bi doći do poboljšanja stanja u zemlji

Ipak očekujemo tešku godinu za sektor

G

odina 2011. bila je dobra, dapače bila je bolja po rezultatima u sektoru od

2010. godine.

Ipak, zbog produbljenja svjetske recesije očekujemo tešku gospodarstvenu godinu u 2012., a shodno tome očekujemo i smanjenje prometa nafte, što naravno nije dobro, ni za nas u struci kao ni za građane općenito koji bi mogli snositi posljedice po-

Tomislav Antunović, predsjednik HUP – Udruge trgovine naftom i naftnim derivatima

većanja cijene nafte na stranom, ali i domaćem tržištu.

Naravno, ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći do poboljšanja stanja u zemlji,

bez ikakvih većih prijetnji.

Pojednostavit će se određene administrativne procedure i u tom smislu olakšati poslovanje iako je naftni biznis u Hrvatskoj uvođenjem nizom mjera već spreman za ulazak u Europsku uniju. Promjene koje očekujem u 2012. trebale bi puno toga ispraviti i dobro nas pripremiti za Europsku uniju, ponajprije u smislu pripreme da s tom zajednicom naroda u koju ulazimo još više unaprijedimo svoj sektor.

25 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Nastavak uvođenja D europskih normi p

N

U 2012. kemijska industrija očekuje od nove vlade da poduzme aktivnosti koje će pridonijeti ozdravljenju gospodarstva

J

HUP unutar kojeg je i CRO industrija predložio je niz mjera za spas hrvatske industrije Krunoslav Čović, predsjednik HUP – Udruge elektroindustrije CRO industrija

26 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

oš jedna industrija u kojoj nije bilo većih ovogodišnjih promjena u odnosu na prošlu godinu jest kemijska industrija. Krunoslav Čović, predsjednik Udruge elektroindustrije CRO Industrija, kaže da se nije mijenjala niti da nema kvalitetnih pomaka u pravcu rješavanja nagomilanih problema, no to nije iznimka jer je cijela CRO industrija u istom stanju.

“Problemi s kojima se kemijska industrija u Hrvatskoj susreće su opće i specifične naravi poput nelikvidnosti, energetske politike, efikasnijeg zakonodavstva te efikasnosti javne uprave”, govori Čović.

U sljedećoj godini, spominje, kemijska industrija kao i ostala CRO industrija očekuje od nove vlade da poduzme aktivnosti koje će pridonijeti ozdravljenju hrvatskoga gospodarstva.

Napominje kako je HUP, unutar kojeg je i CRO industrija, predložio niz mjera za spas hrvatske industrije. Neke od njih tiču se rješavanja nelikvidnosti i rasterećenja gospodarskih subjekata, različitih mjera za efikasniju energetsku politiku te efikasnijeg zakonodavstva i pravosuđa. “Gledaju-

ći u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ovu granu privrede očekuje konsolidacija, globalizacija, povećana konkurencija i oštri gospodarski i geopolitički pritisci. Morat ćemo se nastaviti usklađivati s prihvaćenim normama Europske unije, a to znači da će svi subjekti (javne institucije, privredni subjekti i građani) morati biti osposobljeni i dobro informirani u prepoznavanju potencijalnih opasnosti, sprečavanju štetnog djelovanja kemijskih tvari i inscidenata kao i pravovremenom i ispravnom postupanju u slučaju da se oni dogode”, kaže Čović. Morat će

se pridržavati regulativa koje je donijela Europska komisija, što uključuje norme Seveso II i RECH. “U 2012. kemijskoj industriji treba omogućiti pristup fondovima EU za razvojne projekte, osobito za projekte zaštite okoliša i tražiti pristup primjene ekoloških standarda koji u znatnoj mjeri povećavaju troškove proizvodnje”, kaže Čović.

Od nove vlade Čović očekuje da će svojim zakonskim i podzakonskim aktima pomoći i omogućiti kemijskoj i CRO industriji ravnopravan pristup tržištu EU.

Pr to oč sa ve po ad

a

oje ija, II

duup ne kte up da vaaže

čemi oći RO up

Nadam se da će prvi dokument nove vlade biti putokaz kamo idemo

Dolaze nam novi poslovni modeli ko spomenem da bismo htjeli što prije zaboraviti proteklu godinu, vjerujem da sam vrlo jezgrovito rekao što mislim o njoj. Nastavljen je trend pada aktivnosti u građevinskoj industriji koja je osnovni naručitelj naših proizvoda, a kultura neplaćanja naručenih usluga dodatno je pogoršala situaciju.

Budući da je čitavo gospodarstvo u sličnoj situaciji, vjerujem da nisam rekao ništa novo. Međutim, ono što je po meni uistinu obilježilo proteklu godinu i posljedice čega ćemo zasigurno osjećati u idućem razdoblju jest sveopća neučinkovitost državne administracije na čelu s promašenom politikom. Ako uzmemo u ruke Izvješće o konkurentnosti Svjetskoga ekonomskog foruma, prva tri problema upravo su neučinkovitost države, korupcija i strateška neizvjesnost. Najgore je što to uopće nije nerješivo, međutim nedostajalo je političke volje, ali i zrelosti. Rezultati izbora nedvosmisleno ukazuju da je biračko tijelo to kaznilo.

Mi smo, kao poslodavci, pokušali ponuditi svoju stručnost sudjelujući u stvaranju zakonske regulative koja bi omogućila poduzetničko okruženje i podizanje produktivnosti.

Besplatno. Konkretno, riječ je

A

Promjene, to je ono što očekujemo, i ne samo političke već i promjene u ponašanju državne administracije Žarko Horvat, predsjednik HUP – Udruge nemetala, građevinskog materijala i rudarstva

o Zakonu o rudarstvu i paketu zakonskih akata vezanih uz emisije ugljikova dioksida. Nažalost, radna skupina za izradu Zakona o rudarstvu sastala se samo inicijalno, potom nikako. Rezultat je da je na snazi zakon koji brojnim “sivim zonama” uzrokuje mnoštvo problema jer je gotovo neprovediv. Posljedice su problemi administrativne, ali i prekršajne prirode jer je poduzetniku teško ishoditi dozvole, a državi jednostavno odrediti kaznu za neusklađenost. Želim istaknuti da ova izjava nikako nije alibi za poduzetnike koji koristeći “rupe u zakonu i sustavu” izvlače dobit i tumače to potrebom “snalaženja” u teškim vremenima. Naprotiv! Upravo bi kvalitetna regulativa onemogućila crno, a potakla istinsko poduzetništvo.

Promjene. To je ono što očekujemo. Ne samo političke promjene već i promjene u ponašanju u prvom redu državne administracije na čelu s dužnosnicima. Čuli smo dosta o potrebi pokretanja proizvodnih aktivnosti – od Vlade očekujemo konkretne poteze.

Nevjerojatno jest, ali istinito – Hrvatska nema cjelovitu razvojnu strategiju. Strategija ima raznih, ali glavne nema.

Uzmite jednostavan primjer – klimatske promjene. Ako na trenutak utihnemo buku uzrokovanu povicima zaštita-

ra okoliša, uvidjet ćemo da je problem prilagodbe klimatskim promjenama izraziti gospodarski, socijalni i razvojni problem. I financijski, naravno! Dakle, što će se u Hrvatskoj dogoditi o tom pitanju u sljedećih dvadeset godina?

Tko o tome treba razmišljati? Nije teško zamisliti da će doći do potpuno novih poslovnih modela, usvajanja novih znanja te potrebe za novim stručnjacima. Obrazovni sustav, zdravstveni sustav, sustav socijalne skrbi, gospodarski sustav, poljoprivreda.... sve će se mijenjati! I sve to košta. A plaćamo – mi. Nadam se da će prvi dokument nove vlade biti putokaz kamo idemo.

Također je pred nama teško razdoblje i moramo toga biti svjesni. Zavaravanje da će sve krenuti kad se jedno jutro probudimo štetno je i opasno. Povući prave poteze bit će katkad teško, ali je nužno. Vjerujem da smo pripravni podnijeti svoj dio tereta.

Ukratko, pristupanje Europskoj uniji za naš sektor znači: više reda u administraciji, transparentnost i ravnopravna tržišna utakmica. Sve to preduvjet je da investitori steknu povjerenje te krenu ulagati.

Drugim riječima, očekujemo pozitivan učinak. Naravno, potrebno je postići konkurentnost prema inozemnim dobavljačima proizvoda i usluga.

27 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Problem naplate Ako brzo ne bude donesen novi proračun za 2012., koji će akceptirati stvarnu potrošnju lijekova na recept, možemo ponovo očekivati kašnjenja u plaćanjima

G

Zbog recesije se smanjivao promet ostalih proizvoda, poput specijalne kozmetike Saša Cvetojević, HUP – Udruga ljekarnika

28 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

odina 2011. je za ljekarnike bila teška godina. Smanjenje cijena lijekova, što se odvija konstantno posljednje dvije godine, i ukupni prihodi ljekarni bili su niži.

Zbog otvaranja novih ljekarni prema posebnim propisima i otvaranja mnogih specijaliziranih trgovina medicinskim proizvodima promet u pojedinim ljekarnama dodatno se smanjivao. Zbog recesije smanjivao se i promet ostalih proizvoda koje pacijenti nabavljaju u ljekarnama poput specijalne kozmetike, lijekova bez recepta i slično. Uvođenjem e-recepta dogodila se preraspodjela potrošnje jer sada neke ljekarne koje su bile u blizini pojedinih bolnica ili domova zdravlja imaju pad izdavanja lijekova koji se pak prelio u dislocirane ljekarne. Sve to znatno je otežalo poslovanje, pogotovo malim samostalnim ljekarnama.

Za sljedeću godinu, prema sadašnjim podacima, predviđanja su vrlo loša. Nastavlja se recesija, dakle ne možemo očekivati povećanje potrošnje u dijelu prometa koji pacijenti sami financiraju i koji ne ide preko HZZO-a. I dalje se većina reformi HZZO-a i Ministarstva zdravstva svodi na uštede na cijeni lijekova tako da se sljedeće godine može očekivati daljnji pritisak na sniženje cijena. Novi pravilnik o ortopedskim pomagalima dodatno ugrožava položaj ljekarni jer se ukida naknada

koju je HZZO plaćao ljekarnama za izdavanje pacijentima takvih pomagala. Najveći problem je povratak nelikvidnosti u sustav jer se u privremenom proračunu HZZO-a za prvo tromjesečje 2012. nije predvidjelo dovoljno sredstava. Ako u kratkom roku ne bude donesen novi proračun za 2012., koji će akceptirati stvarnu potrošnju lijekova na recept, možemo ponovo očekivati kašnjenja u plaćanjima i potom probleme s opskrbom.

Postoji i realan problem dijela ljekarni koje su u statusu zakupa, koji pravno nije do kraja definiran, pa u 2012. očekujemo rješavanje tog problema. Ne postoje posebne prijetnje, a ni posebne mogućnosti razvoja za ljekarništvo ulaskom u Europsku uniju.

Unutar Unije postoje razlike u organizaciji ljekarništva te ne

postoji jedinstvena regulativa koja bi rekla kako zdravstveni sektor, ili neki njegov dio, mora izgledati.

Model ljekarništva koji imamo u Hrvatskoj jedan je od najnaprednijih jer su zastupljeni različiti vidovi organizacije ljekarnika, od samostalne privatne ljekarne preko ljekarni organiziranih u ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave do ljekarničkih ustanova s više ljekarni u vlasništvima drugih fizičkih ili pravnih osoba.

Takvim je sustavom omogućen pravilan razvoj ljekarništva investiranjem kapitala zainteresiranih investitora, opstanak samostalnog ljekarništva u ljekarnama te u ovakvom rasporedu i država ima kontrolu nad velikim dijelom sustava preko županijskih ili gradskih ljekarni.

IT vr

D p

Za ra iz će po

iva eni ora

oji je tuzane arove ne kih laili

moarala ra, arvama om ili

IT sektor je vrlo agilan gospodarski sektor koji ima svoj potencijal upravo u vremenima izazova kada je potrebno još uspješnije poslovati

Dolazi vrijeme pozitivnih trendova odina koja je na odmaku bila je puna izazova, s jedne strane glede likvidnosti tvrtki zbog nerijetkih otežanih plaćanja, već izvršenih usluga i dospjelih potraživanja, kao i zbog proračunskih rezova ulaganja, bilo u javnom ili pak u privatnom sektoru.

Stagnacija tržišta zacijelo će se vidjeti i ove godine pošto podaci budu prikupljeni, što ne čudi jer IT nije izoliran od ukupnih gospodarskih kretanja. No postoje primjeri daljnjih strateških ulaganja u kompanijama koje su uže vezale svoje poslovne strategije sa strategijom razvoja IT-a i time se bolje pripremaju za konkurentske utakmice.

Zanimljivo će biti vidjeti odnos planiranih i realiziranih projekata u javnom sektoru koji je naročito bio suzio ulaganja, čemu je razlog i izborna godina. Realnost je da u većini slučajeva i dalje prevladava pogled na IT kao izvor troška, a ne kao izvor daljnjeg razvoja poslovanja i podizanja konkurentosti kompanija.

S druge strane, zahvaljujući novim oblicima IT-a kao servisa, korisnicima se nude rješenja za brzu penetraciju IT-a glede korištenja rješenja, tj. servisa u tzv. oblaku (cloudu), i tu se naziru nove prilike za uspješna iskustva, naročito

G

Za kompanije koje rade na vlastitoj izvrsnosti u 2012. će se pružiti poneka mogućnost Hrvoje Sagrak, HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti

u financiranju i razvitku maloga gospodarstva. Za sljedeću je godinu teško prognozirati bilo kakva kretanja s obzirom na turbulencije u okruženju, prije svega unutar Europske unije. Rapidnog rasta neće biti, a oporavka u kojoj mjeri ostaje tek vidjeti.

Međutim, riječ je o vrlo agilnom gospodarskom sektoru koji ima svoj potencijal upravo u vremenima izazova kada je potrebno nastaviti još uspješnije poslovati. Kako u nas budu transparentnije tržišne utakmice, tako će se i poslovodstva morati baviti više vlastitim podacima, poslovnim pokazateljima i mjerenjima uspješnosti, što će naglašavati i važnost primjene informacijskih tehnologija u svim industrijskim granama.

Javni sektor, ako se istinski želi reformirati i konsolidirati, teško da će moći postići ciljeve da bude jeftiniji i učinkovitiji bez provođenja strateških projekata u IT-u, koji se daju sažeti sintagmom e-Uprave.

Ukratko, potrebno je u jednom trenutku i više uložiti kako biste imali veće uštede i pozitivne učinke u vremenskom nizu koji potom slijedi.

No za to je potrebna vizija razvoja djelovanja javnog sektora, koja obuhvaća razdoblje dulje od političkog mandata jedne vlade kao i svojevrsni društveni konsenzus da se tim

putom i krene. Taj put nije ni brz ni jednostavan, ali je nužan ako se želimo pomaknuti s mrtve točke. Ulaganje u strukovno obrazovanje za IT – i to ne samo s proizvodno-inženjerske nego i s korisničke strane – neizostavni je kolateral spomenutih procesa.

Za kompanije koje rade na vlastitoj izvrsnosti mogućnosti će se pružati, a za one koje pak stagniraju u inovativnosti i ne prilagođavaju se zacijelo će se javiti prijetnje. Moguće je vidjeti i daljnja okrupnjavanja i povezivanja na lokalnom tržištu radi jačanja sposobnosti izvršenja regionalno obuhvatnih projekata, kao i radi zadržavanja stečene konkurentnosti na domaćem tržištu.

Postoje li pak vanjske IT kompanije koje “čekaju” naš ulazak u Europsku uniju pa da na ovdašnje tržište “navale”, teško je reći. Vjerojatno će potražnja jačati za rješenjima u okviru iskorištavanja kohezijskih fondova Europske unije, posebice stoga što postoji već akumulirano iskustvo kod europskih IT kompanija na već odrađenim projektima u zemljama članicama i koje mogu svoju priliku potražiti i ovdje. Takvi pak procesi mogu inicirati pojačanu suradnju domaćih i vanjskih IT kompanija, odnosno pružiti nove prilike osnaženim domaćim igračima.

29 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

OSIGURANJA

I

Osiguravatelji čekaju kraj krize Unatoč padu prodaje premija, nema panike

Piše: Božica Babić

ndustrija osiguranja, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, poslovnu 2011. privodi kraju bilježeći pad ukupno ugovorene premije već treću godinu zaredom. Branša je za prvih 10 mjeseci s premijom na godišnjoj razini pala 1% ili 78 milijuna kuna, a ugovoreno je ukupno 7,65 milijardi kuna premije.

Međutim, u odnosu na učinak koji je ostvarila na kraju listopada 2008. godine, premija je u listopadu 2011. manja za 490 milijuna kuna. Duga i duboka gospodarska kriza ostavila je svoj pečat i na poslovanju ove grupacije koja, prema ocjenama struke, a što svjedoči brojna i jaka konkurencija prisutna već na ovdašnjem tržištu, ima budućnost unatoč populacijski dosta ograničenim kapacitetima. Naime, omjer životnog i neživotnog osiguranja danas je u Hrvatskoj 27 prema 73%, dok je u zemljama EU taj omjer gotovo obrnut. Udjel premije u BDP-u Europske unije iznosio je 2010. godine 8,2%, a u Hrvatskoj je na razini od 2,76%. Prosječna premija osiguranja po stanovniku od 379 američkih dolara u Hrvatskoj u odnosu na 2736 dolara na razini EU također govori u prilog mogućeg daljnjeg razvoja tržišta osiguranja nakon gospodarskog oporavka.

Osim toga, hrvatska industrija osiguranja, za razliku od konkurenata s europskog tržišta koji imaju snažnu političku i državnu potporu, u svojim sredinama to za sebe tek treba izboriti.

U Croatia osiguranju zadovoljni su rezultatom te zaključuju da su na kraju još jedne teške poslovne godine ipak sačuvali lidersku poziciju i stabilizirali svoj tržišni udjel na 33% krajem listopada 2011. Zadržali su, ističu, stabilno i profitabilno poslovanje. Iako su imali niže prihode, još su više smanjili i rashode te istodobno povećali kapital i rezerve. To je donijelo rast bruto dobiti koja je kra31 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

OSIGURANJA

jem rujna iznosila 68 milijuna kuna i bila za 40% veća u odnosu na isto razdoblje 2010. S obzirom na ekonomska predviđanja skromnog gospodarskog rasta u 2012. godini, u CO očekuju blagi oporavak tržišta.

Bržem rastu premije nadaju se od 2013., godine posebice nakon ulaska Hrvatske u EU. U Allianz osiguranju ističu da već dulje razdoblje s premijom rastu brže od tržišta kako u životnim tako i u neživotnim osiguranjima te ostvaruju zadovoljavajuću razinu profitabilnosti.

Nastavili su i sa širenjem prodajne mreže i ureda što je povećalo dostupnost proizvoda širem broju građana. Uz održavanje stabilnog tržišnog udjela, u Allianzu i tijekom 2012. planiraju nastaviti rasti više od tržišta. Ocijenjuju da vjerojatno neće biti bitnih promjena u trendovima te da je pred industrijom još jedna izazovna godina.

Početkom 2010. Basler osiguranje Zagreb integriralo je svoja tri društva i predstavilo se pod jednim imenom, s jasnim profilom, kompletnom i visoko kvalitetnom ponudom na tržištu, podsjećaju u toj kompaniji na golemi trud vezan uz provedbu integracije. Dodatni napor uložili su i u pozicioniranje brenda

geNerALi Zadovoljni zbog rasta Generali održava stabilnu stopu rasta bilježeći s listopadom povećanje ukupno zaračunate premije za 7% u odnosu na isto razdoblje lani. Optimistični su s obzirom da su u skupini malobrojnih društava kojima je ukupna premija rasla.

Istodobno su se, podsjećaju u Generali osiguranju, našli i među vodećim društvima po dinamici rasta u životnim osiguranjima gdje bilježe porast zaračunate premije od gotovo 12%.

32 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Michele Cirieco Generali

Marin Matijaca Basler

‘Svijet sigurnosti’. Ovogodiš- financijskim tržištima u Europi nji poslovni rezultati u skladu i svijetu, ali isto tako i vezano uz su s očekivanjima i okruže- usklađivanje sa direktivom EU o njem u kojemu posluju, kažu u solventnosti i adekvatnosti kapiBasleru te navode kako su poka- tala. Erste osiguranje svoje plazali visoku razinu otpornosti na nove za 2012. temelji na oprekrizu. No prostora za daljnji rast znim predviđanjima.

Pokušat će svoju ponudu društva, uvjereni su, još ima.

Na razini cjelokupne indu- obogatiti novim proizvodima i strije osiguranja u idućoj godini novim načinima prodaje osigune očekuju pozitivne trendove, ranja kako bi lakše prebrodili odnosno neće biti značajnijeg 2012. i spremni dočekali 2013. rasta već je izglednija stagna- kada bi, nadaju se, trebalo doći do općeg poboljšanja uvjeta cija. Baslerovi planovi za života i poslovanja.

2012. vrlo su ambiciS obzirom na ozni: žele ostvariti spori oporarast volumena vak ekonomposlovanja i ske situacije profitabilnou Hrvatskoj sti postojećih i rezultate i novih proimilijardi kuna premija čitavog tržizvoda te bolji ugovorili su osiguravatelji šta osigurarezultat nego u ovoj godini što je pad nja i u Grawe u 2011. Ostvaod 1% osiguranju su renim rezultazadovoljni ostvatima u ovoj godini renim učinkom. Unazadovoljni su i u Erste toč oporavku životnih osiosiguranju, a svoje su planove prilagodili očekivanim guranja i značajno smanjenom kretanjima na tržištu životnih broju raskinutih polica (u 9 mjeosiguranja. Stoga su i ostvarenja secu 2011. 12,24% manje otkuu prvih deset mjeseci 2011., una- pljenih polica nego u istom raztoč neznatnom padu premije, doblju 2010.), na rezultat, podna tragu očekivanoga. Ocje- sjećaju, i dalje utječe činjenica njuju da će ostvarenje premije da su među prvima u Hrvatu 2011. biti otprilike na razini skoj ponudili osiguranje života 2010. Zadovoljni su i s rastom i što su godinama bili vodeći u dobiti društva jer očekuju da će toj skupini.

Zbog toga svake godine izlazi u tom segmentu ostvariti veći iznos od planiranog. U 2012. ni rok za sve veći broj tada sklopljeu Erste osiguranju ne očekuju nih polica što značajno umabitne promjene na tržištu. U njuje ostvarenu premiju budući pogledu tržišnog rasta premije da prodaja novih polica posljedvjeruju da će i nadalje rezultati njih godina nije rasla proporcibiti skromni. Branšu očekuju onalno s brojem polica za koje izazovi vezani uz gospodarsko je nastupilo doživljenje. Većina stanje u Hrvatskoj, stanje na društava će se s većim brojem

7,65

isteka tek susresti. I dalje, kažu, ostvaruju zadovoljavajuću dobit, imaju visoke pričuve i visok stupanj solventnosti.

U gotovo 20 godina poslovanja svake godine svojim korisnicima ostvarili su i pripisali dobit. Kvarner VIG je u posljednjih nekoliko mjeseci lansirao brojne ‘po mjeri’ osiguravateljne inovacije za hrvatsko tržište koji, smatraju, zajedno s pokretanjem intenzivnih prodajnih treninga za zaposlenike u sklopu Kvarner VIG Akademije predstavljaju snažan iskorak u smjeru profesionalne zaštite, kao i snažno sredstvo za privlačenje novih. Prema gospodarskim predviđanjima 2012., ocjenjuju u Kvarneru, još uvijek ne predstavlja obećavajuću godinu.

To će također utjecati na tržište osiguranja s očekivanim padom od 2% u 2011.

Za 10 mjeseci Triglav osiguranje je ostvarilo 341 milijun kuna fakturirane premije, što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja porast od 0,2%. Iako minimalan, ovaj porast treba promatrati u kontekstu pada ukupnog tržišta od 1%, što je onda posljedično dovelo i do porasta tržišnog udjela Triglava sa 4,41% na 4,46%. Triglav je na šestom mjestu liste osiguravatelja po visini bruto premije i uz Allianz Zagreb jedino je društvo među prvih osam koje je zabilježilo porast premije do kraja listopada 2011. U prva tri kvartala društvo je iskazalo dobit iz poslovanja u iznosu od 3,1 milijuna kuna što je bolje od planirane, kao i ukupni višak adekvatnosti kapitala iznad zakonske granice u iznosu od 38,5 milijuna kuna.

Sve to, ističu u Triglavu, svjedoči da uspješno prevladavaju efekte globalne krize. U 2012. očekuju stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi oporavak tržišta što će ovisiti o kretanju općih makroekonomskih pokazatelja poput BDP-a i stope nezaposlenosti, a pogotovo o rješenju problema nelikvidnosti u državi.

TRGOVINA

U blagdansko vrijeme Hrvati pokazuju i svoju štedljiviju stranu

Piše: Božica Babić

Kupujemo jeftinije P

ečat recesije i dalje pritišće brojne potrošače, a svaki treći Hrvat će uz blagdane na izmaku 2011. potrošiti manje nego lani i najčešće će darivati slatkiše i odjeću, otkriva aktualne trendove blagdanske ‘potrošnjomanije’ istraživanje agencije Hendal. Iako sa stranica većine medija i ove godine ‘vrište’ najave o neobuz-

danoj rastrošnosti Hrvata koji će, navodno, i u ovogodišnjem prosincu ukupno u šopingu stući oko 11 milijardi kuna, Hendalovo istraživanje to opovrgava i (ne)očekivano pokazuje štedljivu stranu Hrvata. Dvije trećine građana ove godine potrošit će koliko i lani, dok će lanjski iznos potrošnje smanjiti 27% građana, a njih samo 4% planira biti rastrošnije nego u prosincu 2010. Prosječna potrošnja zadr-

žat će se na oko 600 kuna, štedljivije će darove kupovati Slavonci za razliku od stanovnika Zagreba, Istre i Dalmacije koji će, češće nego ostali, za darove izdvajati i iznose veće od 1.000 kuna. Gotovo 40% građana za predstojeće će blagdane izdvojiti između 250 i 500 kuna, svaki peti opteretiti će svoju lisnicu sa dodatnih 500 do 1000 kuna, dok više od 1000 kuna namjerava potrošiti tek svaki deseti

Hrvat. Pod borom ove godine najčešće će biti slatkiši i odjeća, znatno češće od kozmetike, igračaka, knjiga ili ostalih vrsta darova, otkriva istraživanje.

Hendalovo anketiranje blagdanske potrošnje zapravo je slikovita ilustracija opreza među trgovcima koji su uglavnom ignorirali naš upit o trendovima u potrošnji koje očekuju u 2012. godini. Premda je upit odaslan na desetak adresa odgovorili 33 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

TRGOVINA

su tek iz Plodina i Bille. Članica Uprave Plodina Mirjana Palada Kmetović s optimizmom iznosi da u 2012. očekuju oporavak tržišta. U Plodinama se nadaju rastu između 15 i 20% što će biti dostatno za godišnji prihod od oko 3,5 milijardi kuna čime će dodatno učvrstiti svoj tržišni udjel. Razvojni program Plodina, pojašnjava, realizira se prema zacrtanom planu.

U 2012. namjeravaju investirati 50 milijuna eura te otvoriti 10 novih supermarketa, odnosno novih 500 radnih mjesta.

Osim toga, dodaje, nastavljaju i sa već započetom modernizacijom postojećih prodajnih objekata.

“Naša očekivanja su velika, a planovi ambiciozni, ali smo uvjereni da ćemo ih uz pažljivo planiranje, trud, rad i upornost osvariti”, zaključuje Palada Kmetović.

Ništa manje optimistični su i planovi iz Bille.

“Bez obzira na trenutnu gospodarsku krizu u Hrvatskoj koja je dovela do smanjenja potrošnje u maloprodaji, Billa će se i u idućoj godini držati ekspanzivne strategije na hrvatskom tržištu. Investicije se nastavljaju, u naredne dvije godine planiramo iznimno snažnu ekspanziju, a sukladno tome i povećanje broja zaposlenih”, prenos stav Uprave glasnogovornica Bille Aleksandra Šobat. Uz investiciju u nove supermarkete tijekom 2011. godine započeli su, podsjeća Šobat, i veliki projekt modernizacije starijih supermarketa te njihovo preuređenje po novom, modernom konceptu što namjeravaju nastaviti i tijekom 2012. godine.

Gospodarska kriza snažno je pogodila prostor srednje i istočne Europe, no u Billi pretpostavljaju da će s vremenom doći do regulacije tržišta te stoga žele biti dobro pripremljeni za aktualni razvoj zbog čega u trenutnoj situaciji zapravo vide i izazov i priliku. Iznoseći ocjenu o mogućim trendovima u maloprodaji u 2012. godini Ivan-Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog insti3 4 POSLOVNI DNEVNIK POSLOVNA 2012.

Očekuje se jači oporavak potrošnje hrane, duhanskih proizvoda i pića Dražen Lulić, konzultant u tvrtki Caper

tuta (EI) podsjeća na projekcije njegove matične kuće prema kojima se u Hrvatskoj u idućoj godini očekuje blagi rast BDP-a (0,8%) i potrošnje (0,8%). Anić smatra da se u 2012. može očekivati i blagi rast prometa u trgovini na malo (1,8% prema RBA analizama).

Upozorava i na moguće ograničavajuće čimbenike rasta maloprodaje kao što su niska ekonomska očekivanja potrošača u Hrvatskoj, nezaposlenost i niska kupovna moć, ali i nestabilno okruženje kao i prijetnju financijske nestabilnosti u EU. “Može se očekivati nasta-

vak trenda rasta koncentracije tržišnog udjela kod vodećih maloprodavača, rast tržišnog udjela modernih maloprodajnih oblika i pad udjela obrtničke trgovine. Nastavit će se izgradnja trgovačkih centara odnosno projekti koji su u tijeku ili koji se planiraju. Zbog niskih stopa rasta gospodarstva i maloprodaje Hrvatska više nije toliko zanimljiva stranim ulagačima u trgovini”, ocjenjuje Anić. Konzultant u tvrtki Caper Dražen Lulić smatra da podatak iz prvih devet mjeseci ove godine, kada je ukupna maloprodaja nominalno rasla za 4% u odnosu na

OPStAt će SAmO NAjjAče I NajbOLjE OrgaNIzIraNE KOmPaNIjE Predviđanja ne ostavljaju mjesta velikim očekivanjima u smislu pozitivne promjene dosadašnjeg stanja na tržištu maloprodaje, smatra Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a. “2012. će biti godina još žešće borbe za očuvanje konkurentnosti te očuvanje i osiguranje najpovoljnije cijene na polici. Tržište će se sigurno dodatno segmentirati i ostati će samo najjače i najbolje organizirane kompanije”, kaže Evačić.

isto razdoblje 2010. ipak budi mali optimizam u kontekstu oporavka potrošnje, s obzirom da su i 2009. i 2010. bile godine pada potrošnje (i nominalno i realno).

Ipak, upozorava, ovaj rast još uvijek je ispod razina prosječnog godišnjeg rasta koji je ukupna maloprodaja ostvarivala u razdoblju pred krizu odnosno u periodu od 2004. do 2008. Smatra da je potrebno realnije sagledati potencijale daljnjeg rasta potrošnje, uzimajući u obzir niske stope rasta ukupnog gospodarstva i visoke stope nezaposlenosti, kao i povećanje troškova života uz stagnaciju prosječnih plaća. Sve to, ocjenjuje, dovodi do zaključka da će oporavak potrošnje biti dugotrajan proces.

Za očekivati je, ističe Lulić, da će se oporavak potrošnje odvijati najsporije kod tzv. ne-esencijalnih dobara kao što su namještaj, električni aparati za domaćinstva, odjeća i obuća, te novine, knjige i papirnata roba. S druge strane, na osnovu ovogodišnjih trendova, očekuje se snažniji oporavak potrošnje hrane, pića i duhanskih proizvoda. Podsjeća i da je hrvatsko tržište maloprodaje obilježeno racionalnijim ponašanjem kupaca. Primarna odrednica za odabir mjesta kupnji postaju akcijske prodaje koje donose niske cijene, pa se samim time smanjuje i lojalnost kupaca određenom trgovačkom lancu.

Odgovor lanaca je u pojačanim promotivnim aktivnostima i oglašavanju i tako se zapravo svi vrte u krug. Lulić smatra da je za očekivati i daljnje jačanje ponude privatnih robnih marki koje su bitan element ponude u kontekstu ‘potrage za niskim cijenama’.

Sve to, ističe Lulić, dovodi do smanjenja različitosti među trgovačkim lancima jer su svi fokusirani na ponudu ‘najvećeg broja artikala po najpovoljnijim cijenama’. Također, diskonti kao relativno novi format na hrvatskom tržištu postaju sve atraktivniji.

Blagdanska

HP JE BROJ 1 U PRODAJI RAČUNALA U HRVATSKOJ.**

Ref.: A1D66EA

5.799,00 KN

HP PROBOOK 4730S NOTEBOOK PC • Intel® Core™ i5-2430M Processor (2.4 GHz, 3MB L3 Cache)” bežični LAN 802.11 b/g/n • Original Windows® 7 Home Premium 64-bit • bežična Bluetooth® tehnologija • 17.3” LED HD+ Anti-Glare (1600 x 900) • 4 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max.

• 640 GB disk (5400 okretaja), kamera • DVD+/-RW LightScribe DL • VGA, HDMI, USB 3.0 • 6-u-1 čitač kartica • AMD Radeon™ HD 6490M s 1 GB zasebne memorije

+ POKLON

BASIC MESSENGER CASE

Ref.: A1E78EA

3.666,00 KN

HP 630 NOTEBOOK PC • Intel® Core™ i3-370M Processor (2.40 GHz, 3 MB L3 cache)” bežični LAN 802.11 b/g/n • SuSE LINUX • bežična Bluetooth® tehnologija • 15.6” LED HD Anti-Glare (1366 x 768) • 4 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max.

• 500 GB disk (5400 okretaja), kamera • DVD+/-RW LightScribe DL • VGA, HDMI • Radeon™ HD 6370M s 512 MB zasebne memorije

+ POKLON

BASIC CARRYING CASE

HP-ovi partneri - POREČ: TRI M, 052/453 235; POŽEGA: TRGOVINA “IT”, 035/271 067; RIJEKA: VENTEX, 051/659 333; ROVINJ: EUROTRADE, 052/803 699; SISAK: ISHOP, 044/524 581; SPLIT: EMMEZETA 062/202 022; HG SPOT, 021/332 885; KONIKOM, 021/420 264; LINKS: 021/385 103; VARAŽDIN: CSV, 042/260 515; ZADAR: TEHNOTRADE, 023/236 383; TEHNOTRADE TC SUPERNOVA, 023/327 533; ZAGREB: ANALOGBIT, 01/3776 562; ARHITEH, 01/2991 646; ELIPSO, 01/5509 843; HG SPOT, 01/6611 555; HP BRAND STORE, 01/6523 177; INSTAR INFORMATIKA, 01/2395 692; IQ CENTAR ZAGRIA, 01/2455 950; KONIKOM, 01/5551 908; LINKS, 01/3096 944; METRO, 01/3444 221; MIKRONIS, 01/3033 100; PROSAT, 01/3873 759; SVIJET MEDIJA, 01/2850 919; TECHNOMARKET, 01/3498 349.

© 2011 Hewlett-Packard Development Company, L.P. Intel, Intel Logo, Intel Inside, Intel Core i Core Inside tržišni su znaci tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim državama. Za više informacija o rangiranju Intel procesora posjetite www.intel.com/go/rating. Ponuda vrijedi do isteka zaliha. *Preporučena cijena za krajnjeg korisnika (PDV uključen u cijenu). **Sukladno IDC Reportu 2010.

Uspješne investicije u Austriji i srednjoistočnoj Europi, kao i dobri odnosi uzimaju se zdravo za gotovo. Erste Grupa vam tradicionalno nudi više od toga. Korist za naše klijente je u dobrim odnosima s internacionalnim investitorima, kao i nenadmašnim regionalnim vještinama potkrijepljenim znanjem. Nismo samo prisutni - u srednjoistočnoj Europi mi smo kod kuće.

Za više informacija www.erstegroup.com

Velika imena počivaju na velikom znanju.

2011 voestalpine AG

2011 Strabag SE

2011 ČEZ, a. s.

EUR 500,000,000 7y Fixed Rate Bonds

EUR 175,000,000 7y Fixed Rate Bonds

EUR 500,000,000 5y Fixed Rate Bonds

Joint Bookrunner

Joint Bookrunner

Joint Bookrunner

2011 Poslovni Sistem Mercator

2011 Porsche Corporate Finance, Zurich Branch

2011 Advent International

Eur 137,600,000 Senior Syndicated Term Loan Facility

EUR 500,000,000 Revolving Facility

EUR 146,000,000 Senior Facility

Arranger, Bookrunner, Doc. Agent and Structuring Agent

Joint Mandated Lead Arranger, Bookrunner & Doc. Agent

Mandated Lead Arranger

2011 Lafarge S.A.

2011 Republic of Croatia

2011 Romania

HRK 1,500,000,000 and EUR 600,000,000 5y/11y Fixed Rate Bonds

EUR 7,000,000,000 Euro Medium Term Note Programme

Joint Bookrunner

Joint Arranger

Amount undisclosed CEE cement joint venture with STRABAG SE Financial Advisor

CS_ThomSton_200x265_Euro_HR_PLWCI.indd 1

15.12.11 12:05