moja ulaganja

POSEBAN PRILOG ||| veljača 2011.

Anton Starčević, glavni ekonomist RBA

‘Dižemo se s dna’ Osiguranja

Trošak pretvoren u korist

Zadužite se pametno

Bolje uzeti jedan veliki nego 3 mala kredita

moja ulaganja |||sadržaj

4 4

Bezbolno rješavanje dugova

Otplata financijskih obveza može biti jednostavnija uz kredite za reprogramiranje, kojih je sve više u ponudi domaćih banaka

6

Kako trošak pretvoriti u korist

Iako su krediti i dalje trošak, zajedničkim nastupom bankara i osiguravatelja moguće je da uzimanje zajma ipak poprimi i štednu komponentu Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević u intervjuu govori o domaćem tržištu kapitala

13 Vrtimo se u spirali

10

14 Euforija se ‘masno’ plaća

Inicijalne javne ponude dionica više nisu ‘hit’ na hrvatskom tržištu.

Ipak ciklus novih IPO-a brokeri i analitičari željno iščekuju, ali teško je predvidjeti kolike će biti mogućnosti zarade

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Stanko Borić Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01 63 26 013 Autori: Božica Babić, Tin Bašić, Ana Blašković GrafiKA: RedPoint - Predrag Vučinić fotografije: Fotolia i Pixsell lektor: Iva Udiković Izdavač: Dnevnik d.o.o Savska cesta 66/10, 10000 Zagreb telefon: 01 63 26 000 telefaks: 01 63 26 060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

POSLOVNI DNEVNIK poseba n prilog

Kreditima za zatvaranje obveza lakše se vraćaju dugovi, a moguće ih je podignuti i do iznosa od 350.000 eura Ana Blašković

10 ‘Dižemo se sa dna’

Neven Tišma, predsjednik Uprave KD životno osiguranje u kolumni piše o tome kako uštedjeti za mirnu i sigurnu starost

Bolje uz nego tri U

posljednjih godinu i pol, koliko građani i tvrtke imaju povećanih problema s otplatom financijskih obveza, sve se više traže krediti za reprogramiranje starih dugova. Odluka je da se više obveza prema banci, primjerice gotovinski kredit, minus na tekućem računu te dug na kreditnoj kartice, strpaju u isti koš i zamijene jedinstvenim kreditom. Prije svega to je pojednostavljen, a time i transparentniji pregled obveza, niži troškovi jer umjesto, primjerice, tri naknade i kamate klijent plaća samo jednu. Kad je riječ o kreditima za reprogramiranje, treba razlikovati one namijenjene za reprogram zbog nepredviđenih okolnosti kao što je gubitak posla i one za zatvaranje više različitih zajmova banke, primjerice više gotovinskih kredita, prekoračenje po tekućem računu i/ili dug po kreditnoj kartici.

U Zagrebačkoj banci napominju da klijentima kod kojih postoji opravdan razlog za pro-

cjenu da će doći do problema s otplatom banka nudi mogućnosti zatvaranja više kredita jednim novim.

“Klijent koji ima u otplati nekoliko gotovinskih kredita i koristi prekoračenje po tekućem računu može zatražiti da mu se odobri novi gotovinski zajam kojim će otplatiti postojeće dugove”, kažu u Zabi. Uz jednokratnih 300 kuna naknade, pojednostavljuje se otplata uz kamatnu stopu jednaku onoj za gotovinske kredite. “Uspješnost modela prije svega je određena savjesnošću i željom klijenata da postojeće kredite uredno otplaćuju”, ističu u Zabi. Oni klijenti koji nemaju problema s otplatom, no više kredita žele podvesti pod jedan mogu tražiti konverziju u samostalan kredit.

Refinanciranje, naravno, dolazi uz cijenu; u pitanju je provjera kreditne sposobnosti, naknade za obradu kredita i ostali administrativni troškovi banke...

Zalog na nekretnini U paleti proizvoda Privredne banke Zagreb su i krediti kojima klijenti mogu zatvoriti postojeće obveze i otplatiti tekuće kredite, neovisno jesu li realizirani u PBZ-u ili u drugim bankama.

“Uvjeti takvih kredita ne razlikuju se od standardnih kredita, odnosno otplata postojećih samo je jedna od namjena unutar pojedine vrste kredita”, kaže Dražen Dumančić iz PBZ-a. Klijent tako može realizirati stambeni kredit (svoj ili onaj bračnog druga) za otplatu postojećega stambenog kredita iz PBZ-a ili druge ban-

moja ulaganja ||| zadužite se pametno

eti jedan veliki mala kredita postaje promjenjiva i penje se na 9,48 posto godišnje (efektivna 10,32 posto) za klijente, odnosno 10,48 posto (efektivna 11,72 posto) za ostale.

Blago je povećan interes građana za kredite ‘Iz minusa u plus’ kojim se zatvaraju obveze

Uvjeti i sredstva osiguranja kod ovih kredita isti su ili vrlo slični kao kod ostalih zajmova

Dario Gabrić Služba komunikacija Erste & Steiermärkische banke

Tonči Žuvela Odjel kredita u Sektoru strategije i marketinga Splitske banke

ke, a uvjeti novoga kredita su isti ako se podudara namjena kredita. Nominalna kamatna stopa iznosi u prvoj godini fiksnih 6,5 posto godišnje, poslije promjenjivih 6,6 posto. Kredit se može podignuti do iznosa od 350.000 eura, bez jamaca, depozita i životnog osiguranja, samo uz standardne instrumente osiguranja kredita.

“Ako klijent želi realizirati kredit kojim bi zatvorio postojeće kredite različitih namjena, a kao osiguranje može ponuditi zalog na nekretnini, u PBZu može zatražiti hipotekarni

kredit. Bez hipoteke može realizirati nenamjenski kredit kojim se mogu zatvoriti obveze po već postojećem kreditu, neovisno je li kredit realiziran u PBZ-u ili drugoj banci i pod jednako povoljnim uvjetima kao i nenamjenski kredit”, kaže Dumančić. Nenamjenski kredit se može podignuti do iznosa od 25.000 eura na rok otplate do 10 godina, uz kamatnu stopu od 8,70 posto godišnje za klijente (efektivna 10,13 posto) te za ostale 9,20 posto (efektivna 11,30 posto). Kamata je u prvoj godini kredita fiksna nakon čega

Brokerska kuća - član burze

Poček od šest mjeseci U Erste & Steiermärkische banci u ponudi je kredit znakovitog imena “Iz minusa u plus”. Kredit je namijenjen za zatvaranje minimalno dvije obveze korisnika kredita te članova obitelji. Riječ je o drugim kreditima u Ersteu ili drugim bankama, leasingu, kreditnim karticama, minusu po tekućem računu, poreznim obvezama, troškove režija...

“Taj kredit ima mali udio u ukupno plasiranim gotovinskim kreditima. Ipak, možemo govoriti o blagom povećanju interesa građana za navedeni model kredita”, kaže Dario Gabrić iz Službe komunikacija Erste banke.

Za taj kredit obvezan je status klijenta, moguće ga je podignuti na rok do najviše 15 godina uz poček do šest mjeseci. Naknada iznosi tri posto, a do 30 posto kredita moguće je realizirati u gotovini bez dokumentiranja namjene. U dva modela u ponudi nominalna kamatna stopa iznosi 9,35 posto. U praksi, kad se zbroje svi troškovi i naknade, efektivna kamata penje se 10,45 posto.

U Raiffeisen banci u ponudi nemaju poseban kredit za zatvaranje obveza klijenata u matičnoj ili drugoj banci, a klijenti te-

kuće obveze u RBA ili u drugim bankama mogu zatvoriti nenamjenskim kreditima iz redovne ponude, odnosno namjenskim kreditom ako je obveza koja se zatvara iste namjene, primjerice stambeni kredit sa stambenim.

Klijentima koji žele zatvoriti obveze u drugim bankama Hypo Alpe-Adria banka nudi paket “Komplet za brži prelazak”. U paketu “se nalazi” gotovinski kredit, kreditna kartica te SMS usluga izvješćivanja za prvu godinu. Nenamjenski gotovinski kredit moguće je podignuti do najviše 50.000 kuna, uz rok otplate do sedam godina, promjenjivu kamatnu stopu 7,99 posto (efektivna 8,29 posto), a banka ne traži jamce i depozit te ne naplaćuje naknadu.

U SG – Splitskoj banci klijentima se nudi mogućnost zatvaranja kredita u drugim bankama u okviru brzog transfera svojih redovnih primanja u tu banku. “Sredstva osiguranja i uvjeti kredita su isti ili vrlo slični kao kod ostalih gotovinskih kredita. Najčešće se krediti koriste za zatvaranje obveza po limitima revolving kartica i kartica s odgodom plaćanja te gotovinskih kredita”, kaže Tonči Žuvela, direktor Odjela kredita u Sektoru strategije i marketinga. Žuvela napominje da od slučaja do slučaja ovisi hoće li klijenti sami zatražiti takav proizvod ili će to učiniti na preporuku savjetnika.

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK

Trošak p Iako krediti i dalje jesu trošak, novi ‘paketi’ koji se nude također sadrže moguću štednu komponentu BOŽICA BABIĆ

K

reditno zaduživanje fizičkih osoba, kroz novokomponirano partnerstvo bankara i društava iz industrije osiguranja, a mahom je riječ o tvrtkama iz istovjetna vlasničkog portfelja, unatrag dvije-tri godine dobilo je potpuno novu dimenziju. Uvijek i svuda, kroz svoj ukupni povijesni razvoj, kredit ili zajam bio je trošak za kojim je netko morao posegnuti radi određenih namjera koje nije mogao riješiti raspoloživom ušteđevinom. Zajedničkim nastupom bankara i osiguravatelja krediti i danas jesu trošak, ali istodobno sadrže moguću štednu komponentu.

Izazovima tržišta najprije su odgovorili Zagrebačka banka i Cardif osiguranje, prvo društvo specijalizirano upravo za pokriće rizika u segmentu nenamjenskih kredita koje je na hrvatskom tržištu usluge takve naravi počelo nuditi polovicom 2007. godine. Međutim, kako se sve više zaoštravala gospodarska situacija, ostavljajući negativan trag i na (ne)likvidnost potencijalnih jamaca koji su do nedavno bili alfa i omega svih kreditnih aranžmana, bankari su sve izraženije počeli nuditi klasične police životnih osigu POSLOVNI DNEVNIK poseba n prilog

ranja kao jamstvo ugovorenih kredita. Iako je riječ o još jednom (ne)očekivanom trošku na dulji rok, koji se u pravilu poklapa s razdobljem otplate kredita, to je i svojevrsna (premda nametnuta) štednja.

Primjerice, za 20.000 eura kredita uzetog za renoviranje stambenog prostora uz rok otplate na 10 godina banka je klijentu uvjetovala i policu osiguranja života, i to na 11 godina s mjesečnim anuitetom 89 eura.

Godinu dana nakon otplate kredita klijent od osiguravatelja s kojim je zaključen ugovor o osiguranju života može zatražiti ili isplatu police ili obnoviti ugovor s novim terminom dospijeća. Zatraži li isplatu nakon isteka police, za koju je u 11 godina uplaćeno 11.748 eura, može očekivati 13-14.000 eura. Naime, osim fiksno ugovorene osigurane svote vlasnik police ima pravo i na pripisanu dobit. Po godišnjem obračunu poslovanja osiguravatelj dio iz ostvarene dividende daje klijentima. Kod nekih društava ona za kalendarsku godinu može iznositi tek euro-dva, kod nekih i znatno više, 50 do gotovo 100 eura.

Sigurnost za obitelj Zagrebačka banka u ponudi ima akcijske uvjete za gotovinske nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu u eurima.

Banka nudi gotovinske kredite do 30.000 eura uz kamatnu stopu od 8,65 posto godišnje za klijente, odnosno 9,20 posto za neklijente, na rok otplate do 7 godina. Potpis na “paket B Cardif osiguranja sposobnosti vraćanja kredita” jedini je instrument osiguranja za ovu vrstu kredita koji uvjetuju klijentu, ističu u Zagrebačkoj banci. Spomenuti “paket”, tvr-

moja ulaganja |||osiguranja

retvoriti u korist de, pruža niz prednosti jer otklanja brige o otplati kredita u slučaju da se dogodi neželjena situacija, primjerice u slučaju gubitka posla, duljeg bolovanja ili čak smrti korisnika kredita.

Pruža ekonomsku sigurnost za obitelj te olakšava traženje novog posla ili liječenje. Partner banke je Cardif osiguranje koje pokriva rizične situacije.

Ovisno o rizicima jednokratna premija iznosi od 7,91 posto i može se isplatiti iz sredstava kredita. Cardif osiguranje je osiguranje same otplate kredita što znači, pojašnjavaju u banci, da nakon otplate kredita klijent nema dodatne koristi u smislu štedne komponente.

Kod ostalih gotovinskih kredita koje podižu za financiranje svojih potreba klijenti mogu birati kombinaciju instrumenata osiguranja. Na popisu su oročeni depoziti/Integra, ulozi u novčane fondove Zagrebačke banke (ZB plus i ZB europlus), otkupna vrijednost police osiguranja života, stambena štednja u Prvoj stambenoj štedionici kao i jamstvo za fizičke osobe. Elastični instrumenti osiguranja s aspekta osobnih financija za klijenta predstavljaju višestruke koristi jer uz zadovoljavanje potrebe za gotovinom klijent istodobno može ulagati i u budućnost. Police osiguranja života koje se mogu ugovoriti uz ovu vrstu kredita su klasične police osiguranja koje klijentima i nakon otplate kredite donose određene koristi, ovisno o elementima po ugovorenoj polici osiguranja života.

Privredna banka Zagreb upravo je na tržište plasira-

Brokerska kuća - član burze

Kako se sve više zaoštravala gospodarska situacija, bankari su sve izraženije počeli nuditi klasične police životnih osiguranja

la novu liniju nenamjenskih kredita. Akcijskom ponudom koja završava 31. ožujka 2011. i svojim klijentima (8,7 posto) i onima koji to nisu (9,2 posto) nudi povoljniju fiksnu kamatu za prvu godinu otplate.

Ne starijima od 75 U ostalim godinama kamata klijentima je 9,48 posto, ostalima 10,48 posto. Krediti su u rasponu od 2000 do 25.000 eura na rok otplate do 10 godina uz izbor načina otplate: anuitetima, ratama, posebnim planom otplate ili uz poseban obrok. Otplata u ratama omo-

gućava bržu otplatu kredita i time manje troškove po ukupno plaćenoj kamati prema banci, dok otplata uz postupno povećanje anuiteta ostavlja više slobodnih sredstava, pojašnjavaju u PBZ-u i navode kako je moguće ugovoriti datum otplate kredita (posljednji dan u mjesecu ili neki drugi dan) te ugovoriti odgodu otplate kredita do tri mjeseca.

Kredit kod PBZ-a mogu dobiti, iznose u banci jedan od aktualnih kriterija, fizičke osobe koje na konačni datum dospijeća kredita ne smiju biti starije od 75 godina.

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK

moja ulaganja |||osiguranja

Oni koji nisu stalni klijenti mogu uplatiti minimalno jedno redovno mjesečno primanje na tekući/devizni račun u banci, otvoren prije podnošenja zahtjeva za kredit, uz istodobno ostvarenje urednosti poslovanja. Uz uobičajene obvezne instrumente osiguranja, kao što su isprava o zapljeni plaće i drugih stalnih novčanih primanja nakon pristanka dužnika te zadužnica ovjerena kod javnog bilježnika, klijentu koji traži kredit veći od 15.000 eura potrebno je i dodatno osiguranje kredita, a to su polica osiguranja života ili osiguranje otplate kredita. Ako se odluči kao jamstvo priložiti policu osiguranja života, PBZ uvjetuje da ona mora biti ugovorena na otkupnu vrijednost u visini pet posto od iznosa kredita.

Izabere li pak tražitelj kredita kao instrument osiguranje otplate kredita, s tim ugovorom pokriva rizik nemogućnosti otplate kredita u slučaju duljeg bolovanja, gubitka posla (otkaza) te smrti zbog bolesti ili nesretnog slučaja. Osiguranje kredita, ističu u PBZ-u, korisnicima pruža niz prednosti.

U slučaju nepredvidljivih životnih situacija takva pokrića u osiguranika otklanjaju brigu o otplati kredita, pružaju ekonomsku sigurnost za obitelj i olakšavaju traženje novog posla ili liječenje.

Raiffeisen banka partnerski odnos za plasman kredita njeguje s Uniqa osiguranjem.

U ponudi je više kreditnih li POSLOVNI DNEVNIK poseba n prilog

nija, pa tako do kraja ožujka ove godine RBA nudi kredite u kunama, raspon 5000-150.000 kuna, te u eurima gdje je moguće uzeti kredit u visini od 1000 do 20.000 eura. I ovdje također različito tretiraju status (ne)klijenata pa za kunske kredite klijentima obračunavaju kamatu od 9,95 posto, neklijentima 10,95 posto, dok za kredite u eurima klijenti imaju kamate od 8,75 posto, a tko nema status klijenta, kamata je 9,95 posto.

Rok otplate kredita je do 10 godina, no ovisan je o modelu kredita te po konačnom ugovoru može biti ispod 10 ili više od 10 godina.

Koristeći usluge Uniqe pokriće za nenamjenske kredite sadržano je u tri paketa. U prvom korisnik kredita osigurava plaćanje kredita u slučaju smrti zbog nezgode. U drugom paketu još ugovara i pokriće rizika radi privremene spriječenosti za rad (bolovanje), dok u trećem paketu uz spomenuta dva rizika stoji i privremena nezaposlenost. Klijenti koji svoja redovita mjesečna primanja ne usmjeravaju u RBA banka uvjetuje osiguranje plaćanja kredita kod Uniqe, no ostavlja im pravo odabira jedne od tri ponuđene varijante.

Lombardni krediti Polica osiguranja korisnika kredita za slučaj smrti, vinkulirana u korist banke, obvezna je pak kod nenamjenskih hipotekarnih kredita u rasponu od 15.000 do 150.000 eura. Police

se ugovaraju, navode u banci, kod njima prihvatljivih osiguratelja i mora biti ugovorena minimalno na 30 posto iznosa odobrenoga kredita. Korisnik kredita obvezan je policu obnavljati tijekom cijelog roka otplate kredita te banci stalno dostavljati dokaze o uplaćenim premijama. Kod RBA je moguće uzeti i nenamjenski lombardni kredit, i to u visini 90 posto iznosa otkupne vrijednosti police mješovitoga životnog osiguranja, ugovorene s odabranim društvima. To su Basler, Croatia, Generali, Merkur, društva iz VIG grupe te naravno Uniqa. Instrument osiguranja je založno pravo na policu životnog osiguranja.

Erste banka u ponudi ima nekoliko modela nenamjenskih gotovinskih kredita, a ako klijent redovita mjesečna primanja ostvaruje preko tekućeg

računa u banci, u mogućnosti je ostvariti još povoljnije uvjete kreditiranja, ističu na toj adresi. Iznos gotovinskih kredita i rok otplate, kažu, ovisi o modelu kredita. Maksimalan iznos ovisan je o ocjeni kreditne sposobnosti svakoga klijenta, može iznositi najviše do 30.000 eura, dok se rok otplate kreće od dvije do 10 godina.

Kamatne stope su od 8,99 posto do 11,90 posto, odnosno do 12,90 posto za gotovinske revolving kredite. Klijent ima mogućnost odabira između različitih modela kredita koji se, pojašnjavaju, razlikuju i prema traženim instrumentima osiguranja. Ovisno o vrsti traženoga kredita, instrumenti osiguranja mogu biti: garantni polog, jamac, polica životnog osiguranja, hipoteka i drugo.

Klijent, dodaju, samostalno donosi odluku o vrsti i modelu

Vodeće društvo po broju brokera i podružnica H

željena kredita, a time i o instrumentima osiguranja.

Slobodno raspolaganje Instrumenti osiguranja, podsjećaju, služe za osiguranje povrata kredita i nakon otplate kredita klijent njima slobodno raspolaže. Ako je riječ o depozitu, klijent po otplati kredita slobodno njime raspolaže, kao i u slučaju nekretnine s koje se briše hipotekarni zalog.

Jedan od modela koje Erste nudi tako je i gotovinski kredit uz policu osiguranja s jednokratnom uplatom premije. Riječ je o kreditima od 1000 do 15.000 eura s rokom povrata od dvije do osam godina. Za one sa statusom klijenta kamata

Brokerska kuća - član burze

je 9,35 posto, a tko nije klijent plaća 10,35 posto. Polica mješovitoga životnog osiguranja sklapa se u visini osigurane svote, minimalno 20 posto od iznosa kredita uz minimalan iznos premije od 1500 eura, pojašnjavaju u Erste banci te podsjećaju i na pogodnost – policu osiguranja života moguće je isplatiti iz odobrenoga kredita.

Erste banka je u prošloj godini nastavila s kreditnim aktivnostima te su ukupni krediti stanovništvu 30. studenoga 2010. iznosili 2,54 milijarde kuna. Od toga se oko 17 postokredita odnosilo na stambene kredite, oko 62 posto posto na gotovinske i oko 21 posto na ostale kredite.

ita-vrijednosnice d.d. (posluje od 1994. godine) danas su vodeće investicijsko društvo u Hrvatskoj po broju podružnica (7 podružnica, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i središnji ured u Zagrebu), broju ovlaštenih brokera (18) te se nalaze među vodećim društvima po broju ovlaštenih investicijskih savjetnika (8). Zajedno sa svojim osnivačem Hita-vrijednosnice najveći su pojedinačni dioničar Zagrebačke burze još od 2007. godine te dioničar Središnjega klirinškog depozitarnog društva.

Prednost ove investicijske kuće su podružnice koje su kadrovski i tehnički opremljene te uspješno zadovoljavaju potrebe klijenata pri trgovanju financijskim instrumentima osobno, telefonom i internetom. Hita-vrijednosnice su među vodećima kućama po prometu na Zagrebačkoj burzi, a u 2009. bile su najveće privatno investicijsko društvo po prometu dionicama. U 2010. Hita-vrijednosnice su pokrenule konsolidaciju unutar svoje industrije u Hrvatskoj tako da je društvo preuzelo brokersko poslovanje društva ICF Broker d.o.o. te društva Finesa Capital d.d. s kojim imaju ugovor o strateškoj suradnji. Hita-vrijednosnice su dogovorile povezivanje i prijenos brokerskog poslovanja društva Auctor d.o.o. U 2010. društvo je implementiralo novi informacijski sustav za trgovanje financijskim instrumentima preko interneta, temeljen na naprednoj Microsoftovoj platformi za stvaranje interaktivnih aplikacija “Silverlight”.

Hita-vrijednosnice su zahvaljujući tome klijentima ponudile sustav internetskog trgovanja E-trade koji pruža 24satni pristup vlastitom portfelju, nalozima i transakcijama te “real time” pregled trgovanja na Zagrebačkoj burzi za sve ponude za kupnju i prodaju i sve transakcije, pregled povijesnih podataka o transakcijama, tehničku analizu vrijednosnica, tjedni “newsletter” s pregledom domaćeg tržišta kapitala i tehničkom analizom sustav Hita mobilnog trgovanja (m-trade). Hita-vrijednosnice su također nositelj statusa “Superbrands” za 2010. godinu.

2010

PROMO

Erste banka ima mogućnost da se polica osiguranja isplati iz odobrenoga kredita

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK

moja ulaganja |||intervju

‘Dižemo se s dna’ O perspektivama domaćeg tržišta i potencijalnim opasnostima govori glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević TIN BAŠIĆ

1

Ukupni krediti stanovništvu u prvih su deset mjeseci 2010. porasli 904,5 milijuna kuna, na 118,8 milijardi kuna. Što je razlog tog rasta s obzirom na to da su u istom razdoblju godinu prije krediti pali 5,5 milijardi kuna?

Podaci na razini bankarskog sustava prikazuju stanje kunske neto protuvrijednosti kredita na kraju razdoblja. Promjene između početnog i završnog stanja rezultat su procesa koji su tijekom godine utjecali na stanje ukupnih kredita. Za prosudbu o učinku utjecaja na konačno stanje kredita nemamo dovoljno podataka na razini sustava, pa se koristimo podacima na razini pojedine banke, predmnijevajući da je uzorak dovoljno reprezentativan za objašnjenje kretanja u cijelom sektoru.

Na temelju kretanja u reprezentativnom uzorku možemo zaključiti da je najteže razdoblje za kreditno poslovanje banaka sa stanovništvom okončano. Od proljeća 2009. do ljeta 2010. potražnja stanovništva za kreditima se smanjila na razinu da su ukupne otplate kredita bile veće od isplate novih kredita. U tom je razdoblju prevladavao strah od mogućih promjena na tržištu s negativnim posljedicama na otplatni potencijal tijekom raz10 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilo g

doblja otplate kredita. Najveći strahovi kod stanovništva vezani su uz održivost visine realnih primitaka, rast kamatnih stopa na kredite ili smanjenje cijena trajnih dobara koja se uobičajeno kupuju iz isplaćenih kredita, poput nekretnina i vozila. Zbog tih su se strahova građani suzdržavali od zaduživanja i odgađali investicije i potrošnju.

Uoči ljeta 2010. dosegnuto je dno u tendenciji pada potražnje stanovništva za kreditima i od tada bilježimo postepen oporavak tržišta. Tome je pridonijela stabilizacija kamatnih stopa na kredite i sezonsko povećanje zaposlenosti pa sa stanovišta potražnje za kreditima u drugom polugodište ove godine bilježimo pozitivnu tendenciju.

Međutim, zabrinjava porast broja problematičnih kredita u drugom polugodištu 2010., što se u 2011. može odraziti na rast kamatnih stopa u ponudi kredita zbog povećanih premija za pokriće rastućih rizika. Zbog toga ne možemo isključiti mogućnost da se uz sezonsku pojavu smanjivanja zaposlenosti na početku godine ponovo snizi potražnja građana za kreditima i da se ponove negativne tendencije u kretanju visine ukupnoga kreditnog portfelja stanovništvu iz prvog polugodišta 2010. godine.

2

Prema tumačenjima ekonomskih stručnjaka, rast kredita stanovništvu zapravo nije bio realan rast, nego je posljedica tečajnih razlika (podaci za prvih osam mjeseci). Je li to prema Vašem mišljenju točno?

Djelomično se rast ukupnih kredita u 2010. može objasniti jačanjem valuta u kojima su indeksirani krediti stanovništvu i posljedičnim povećanjem kunske protuvrijednosti tih kredita. U odnosu na kunu švicarski franak

je u prvom polugodištu ojačao za 10,4 posto, a na kraju godine ukupna aprecijacija franka dosegla je 20,8 posto. Istodobno je euro prema kuni oslabio u prvom polugodištu za 1,5 posto, ali je na kraju godine ipak ojačao za 1,1 posto. Suprotna kretanja tečaja dviju osnovnih valuta, u kojima se indeksiraju krediti stanovništva, u prvom polugodištu djelomično su poništili tečajne utjecaje na visinu ukupnoga kreditnog portfelja. Tek će u podacima o kunskoj protuvrijednosti ukupnog portfelja kredita stanovništvu na kraju godine biti izraženiji tečajni utjecaji.

Međutim, tečajni utjecaji posredno i s vremenskim odmakom od tri mjeseca utječu i na promjenu problematičnih kredita. Povećanje kunske protuvrijednosti kredita indeksiranog na franak povećava otplatnu ratu kredita, što uz neizmijenjenu visinu primitaka u kunama pogoduje rastu neurednosti otplate kredita.

A neurednost iziskuje dodatne ispravke vrijednosti kredita što povratno umanjuje neto visinu kreditnog portfelja. Upravo je lipanjska aprecijacija franka uzrokovala povećanje ispravaka vrijednosti kredita stanovništvu u posljednjem tromjesečju 2010., a još brži rast ispravaka vrijednosti kredita očekujemo u drugom tromjesečju 2011. kada će se jačanje franka iz studenog i prosinca prenijeti na povećanje broja problematičnih kredita.

3

Posljednja analiza Hrvatske udruge banaka (HUB), koja se odnosi na prvu polovicu 2010., pokazuje kako su loši plasmani činili 6,9 posto ukupnih plasmana. Koliko će loši plasmani, prema vašoj procjeni, iznositi na kraju godine?

Podatak o 6,9 posto problematičnih plasmana izražen je u odno-

su na ukupnu izloženost banaka kreditnom riziku prema svim klijentskim segmentima, i to po kreditima i po potencijalnim obvezama.

Isti pokazatelj je bio najniži na kraju 2007. kada je iznosio samo 3,1 posto, a gotovo neizmijenjenih 3,2 posto je ostvareno i na kraju 2008. godine. Povećanje u 2009. na 5,3 posto većinom je vezano uz probleme s otplatom u segmentu poduzeća koja su suočena sa zastojem u realizaciji projekata i naplatom od države i od drugih poduzeća naglo povećala neurednost u otplati kredita bankama. U segmentu stanovništva rast problematičnih plasmana je nastupio kasnije nego kod poduzeća, znatno potaknut nepovoljnim utjecajem tečajnih kretanja na visinu otplatne rate. Na kraju 2010. taj bi pokazatelj mogao prijeći osam posto, a zabrinjava prognoza da će se rast udjela loših plasmana nastaviti povećavati i u 2011. kada možemo očekivati omjere veće od 10 posto.

4

Svojevrsni crni scenarij govori da, kada bi se sav neto rezultat banaka koristio za rezerviranja, omjer loših plasmana mogao bi rasti do 11,5 posto, a da to i dalje nema učinak na stopu adekvatnosti kapitala banaka. Što bi se moglo dogoditi ako se prijeđe tih 11,5 posto?

Porast udjela problematičnih plasmana u ukupnim pokazuje potencijalan negativni utjecaj na rezultat poslovanja banaka, ali to ne mora rezultirati smanjivanjem stope adekvatnosti kapitala banaka. Naime, ako je porast problematičnih plasmana praćen s povećanjem pokrića tih plasmana kvalitetnim instrumentima za osiguranje naplate plasmana, onda će porast ispravaka vrijednosti i potencijalni

moja ulaganja |||intervju

utjecaj na rezultat poslovanja banaka biti manji od rasta udjela problematičnih plasmana. Nakon što se krajem 2008. utjecaj svjetske financijske krize prelio na hrvatsko financijsko tržište, banke su promptno reagirale izmjenom kreditnih politika pa je u novim kreditima veći koeficijent pokrića nego u portfelju formiranom prije krize. S druge strane rast problematičnih plasmana može izazvati smanjenje prosječnog rejtinga kreditnog portfelja banaka, što izaziva povećanje kapitalnog zahtjeva uz neizmijenjenu visinu ukupnih kredita.

Dakle, izračun otpornosti kapitala banaka uz neizmijenjene uvjete poslovanja i strukturu portfelja banaka pokazuje kako su banke pripremile kapital za poslovanje u razdoblju u kojem ne očekuju brzo poboljšanje tržišnih uvjeta te može koristiti tržišnim regulatorima u donošenju odluka o mjerama za stabilizaciju tržišta. Najcrnji scenarij ima naj-

Zabrinjava prognoza da će se rast udjela loših plasmana nastaviti i ove godine manju vjerojatnost ostvarivanja jer vlasnici banaka neće čekati da se takve prognoze ostvare, već će puno prije reagirati promjenom poslovnog modela, povećanjem kapitala ili nekom drugom mjerom prilagođenom pogoršanim uvjetima poslovanja kako bi zaštitile uloženi kapital.

5

Budući da se u idućoj godini predviđa nastavak rasta nezaposlenosti, kako će taj rast utjecati na razinu loših plasmana?

Zaposlenost je glavni, ali ne i jedini kriterij za formiranje otplatnog

Snimio: Boris Ščitar/PXL

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 11

moja ulaganja |||intervju potencijala stanovništva. Stalno zaposlenje omogućuje planiranje redovnih mjesečnih primanja iz kojih se otplaćuju krediti. Rast nezaposlenosti u kraćem razdoblju dovodi do smanjivanja redovnih primitaka, a u slučaju izostanka povećanja alternativnih dobitaka od rentnih ulaganja ili od prodaje imovine rezultira u pogoršanim pokazateljima naplate kredita banaka.

Banke poduzimaju aktivnosti za smanjivanje otplatnih rata za kredite restrukturiranjem kredita ili smanjivanjem kamatnih stopa na kredite, što može znatno kompenzirati negativan utjecaj rasta nezaposlenosti na broj problematičnih plasmana ako stanje povećane nezaposlenosti nije dugotrajno. Međutim, u dužem roku povećana nezaposlenost izaziva povećanje broja nenaplativih plasmana pa za poslovanje banaka duže trajanje razdoblja povećane nezaposlenosti predstavlja osnovni problem za rezultat poslovanja.

6

Kakvom predviđate iduću godinu? Još nema naznaka izlaska iz krize.

Ne bismo smjeli stanje u kojem se nalazimo nazivati kri-

Treba prihvatiti činjenicu da je viši standard bio plod prolaznih procesa u gospodarstvu Anton Starčević, glavni ekonomist RBA banke Snimio: Boris Ščitar/PXL

zom jer se onda pretpostavlja da je prethodno stanje višega životnog standarda, koje smo u prosjeku uživali u razdoblju od 2002. do 2008. godine, dostižan cilj uz isti način poslovanja i upravljanja gospodarstvom.

Tek će prihvaćanje činjenice da je viši standard u prethodnom razdoblju bio plod prolaznih i nepovratnih procesa u domaćem, ali i globalnom gospodarstvu, a da je sadašnje stanje naša realnost trajnoga karaktera, na koju smo se vratili nakon kraćeg izleta u standard koje ne zaslužujemo 12 POSLOVNI DNEVNIK poseba n prilog

ukupnim pristupom u organizaciji tržišta, gospodarstva, a i državne uprave.

Ako za cilj postavimo ostvarivanje viših stopa rasta uz povećanje zaposlenosti i životnog standarda, a sadašnje stanje ocijenimo kao društvo bez dovoljnih poduzetničkih ambicija i gospodarskih resursa za ostvarivanje cilja, onda ćemo zaključiti da promjenu u smislu ubrzanja rasta ne možemo uskoro očekivati.

Stoga ni u 2011. godini ne treba očekivati bitne promjene u realizaciji ciljeva, ali bismo mo-

gli napraviti značajne akcije na promjeni uvjeta za ostvarivanje osnovnog cilja – gospodarskog rasta.

7

Hoće li se iduće godine postrožiti uvjeti kreditiranja građana i tvrtki?

Očekivan nastavak rasta problema u naplati plasmana pogoduje uvođenju restriktivnijih kreditnih politika.

Također izostanak brzog razvoja poduzeća, koja mogu bitno povećati zaposlenost i razinu primanja građana, ne omoguću-

je bankama da zbog povećanja konkurentnosti snize kriterije rizičnosti pri ocjeni potencijalnih zajmoprimaca.

Ipak, zbog očekivanog stabiliziranja gospodarstva nakon dvogodišnjeg pada i povratka optimizma potrošača koji su se pravovremeno prilagodili promijenjenim tržišnim uvjetima te veće mogućnosti kreditora da predvide budući otplatni potencijal zajmoprimaca u 2011. godini ne očekujemo bitne promjene u uvjetima kreditiranja, ni kod građana ni kod poduzeća.

moja ulaganja |||kolumna

Vrtimo se u spirali V

rtimo se u spirali, točnije u širokom vrtlogu.

Spretan bi fizičar mogao izračunati kada će nas vrtlog početi gutati ako nastavimo ovako. Evo mu nekoliko ulaznih parametara. Na biračkim popisima je oko 4,5 milijuna ljudi. Oni su svi u fokusu politike. Zaposlenih u Hrvatskoj ima 1,5 milijuna. Od toga je znatan dio onih koji se financiraju iz državnog budžeta ili pak rade u djelatnostima koje su u velikoj mjeri izložene subvencijama, tj. raznoraznim transferima. Ostaje nas nešto manje od milijun zaposlenih koji u sustav samo ubacujemo, a iz njega gotovo ništa ne crpimo.

Kad tako gledamo, nas je samo malo više od 20 posto u kolaču koji gledaju oni koji odlučuju.

Fizikalno gledano, za izlaz iz tog vrtloga treba nam vanjska sila. Sila koja bi uzela većini koja iz sustava crpi i tako olakšala manjini koja u sustav samo ubacuje. Ta sila može biti u liku hrvatske Margaret Thatcher koja će rezati transfere, MMF-a koji će uvjetovati rezanje plaća, devalvacije kune koja će sve rezati jednako ili možda od svakog pomalo. U svakom slučaju ceh ćemo morati platiti.

No prije ili poslije, Neven Tišma, ovako ili onako prebrodit ćemo problepredsjednik Uprave me, izvući ćemo se iz krize i svi ćemo KD životno osiguranje biti koju godinu bliže mirovini, bliže jednom problemu koji se neće samo tako riješiti. Ne samo da se problem prihoda u trećoj životnoj dobi neće riješiti sam od sebe nego i uz najbolju volju, trud i nešto novca za rješavanje tog problema treba nam puno više od nekoliko godina. Trebaju nam desetljeća. Desetljeća da bismo izašli iz situacije u kojoj na pet zaposlenih imamo četiri umirovljenika, a istodobno imamo prirodni priraštaj s kojim ćemo u 2050. aterirati na svega 3,7 milijuna stanovnika.

I politika i struka, pa i mediji su svjesni toga. Cijelo je društvo sve svjesnije tog problema i činjenice da nema toga političkog spina koji se protiv te matematike može boriti. Svjesni smo koje je rješenje tog problema jer nema tu puno mudrosti.

Rješenje se zove disciplinirana štednja svakoga aktivnog pojedinca

R

problema mora započeti prvim korakom – opredjeljenjem da ćemo početi dugoročno i disciplinirano štedjeti.

Sad se nameće i ključno pitanje, a to je što pojedinci sada poduzimaju o tom pitanju. Jako malo. Iako sve više svjesni problema, ljudi su inertni. Rijetko se samostalno odlučujemo započeti dugoročnu, discipliniranu štednju, pa čak i kada nam država to još dodatno subvencionira kao što je slučaj s trećim mirovinskim stupom. Ljude treba netko pogurnuti. Doći im doma i reći ono što u dubini duše i sami znaju, a to je da će im mirovine biti mizerne i da sad, odmah, moraju početi štedjeti na dugi rok.

Jedina koliko-toliko organizirana sila koja se uhvatila tog posla u Hrvatskoj je industrija životnih osiguranja.

Nekoliko tisuća zastupnika osiguranja obija svakodnevno pragove kako bi nas nagovorili da počnemo sami štedjeti za mirovinu. A mi smo ljudi od krvi i mesa i planiramo samo dobre stvari u našim životima. I sad nas zovu neki uporni ljudi i govore nam da se život ne sastoji samo od dobrih, nego i od loših stvari koje također treba planirati. To ne volimo, ali u dubini duše znamo da su u pravu. Znamo da je najveći rizik koji imamo smrt, nezgoda, bolest, ozljeda.

Sve više i više znamo da je drugi najveći rizik koji svatko od nas nosi upravo nedovoljnost prihoda, bilo da se radi o smanjenju plaće, otkazu ili premaloj mirovini. Zapravo premala mirovina u Hrvatskoj nije mogućnost, to je izvjesnost, proizvod s jamstvom.

premala mirovina nije mogućnost, već izvjesnost u hrvatskoj

ješenje se zove dugoročna disciplinirana štednja svakoga aktivnog pojedinca. Ipak, to je lakše reći i napisati nego provesti. Ali kao i sva druga rješavanja

M

nogi također znaju da su do sada malo ili ništa poduzeli da pokrenu svoju dugoročnu discipliniranu štednju. A polica životnog osiguranja najprimjereniji je način štednje za mirovinu. Ona je jedini štedni proizvod koji ima dovoljnu dugoročnost potrebnu da se od malih, mjesečnih uplata dostignu svote koje bi nam u mirovini nešto značile. Ona je i jedini oblik štednje u kojem morate biti disciplinirani kako biste nakon nekog vremena opravdali ulaganje. Prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj iznosi svega 40 posto, i to s “negativnim outlookom”. To je problem od državne važnosti i država je pristupala tom problemu kroz mirovinsku reformu, kroz suradnju s industrijom mirovinskih fondova. Međutim, u dugoročnom rješavanju tog problema zasigurno postoji zajednički interes države i industrije životnih osiguranja koja jedina ima kapacitete i interese da građane senzibilizira na dugoročnu discipliniranu štednju. A i ne zaboravimo da Hrvati na životno osiguranje po glavi stanovnika troše četiri puta manje od Slovenaca, tri puta manje od Čeha i dva puta manje od Mađara. poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 13

moja ulaganja |||uspješne javne ponude

Euforija za dionicama ‘masno’ se plaća Inicijalne javne ponude dionica više nisu ‘hit’, ali kada se podvuče crta, većina ulagača završila je u plusu TIN BAŠIĆ

14 POSLOVNI DNEVNIK p oseban prilo g

O

d posljednje inicijalne javne ponude dionica na Zagrebačkoj burzi prošlo je dvije godine. Tada je na domaćem tržištu kapitala bila prava “navala” novih dionica. Tvrtke Ina, Hrvatski telekom, Atlantic grupa, Magma, Veterina i Optima telekom odlučile su prikupiti

dodatan kapital preko burze, što su građani objeručke prihvatili te masovno kupovali vrijednosne papire.

“Inicijalne i sekundarne javne ponude dionice kao i izdanja obveznica, odnosno bilo koji oblik ‘izlaska na burzu’, odraz su trenutnog stanja na tržištu kapitala. Svaki ulagatelj želi što povoljnije plasirati svoja

S nestrpljenjem se očekuje ciklus na tržištu kada će ponovno krenuti javne ponude

Možemo nedvosmisleno konstatirati da su svi IPO-i redom uspjeli

Hrvoje Krstulović predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira

Roman Rinkovec investicijski savjetnik

sredstva, što jeftinije kupiti dionicu, odnosno obveznicu, uz što veći prinos. S druge strane kompanija želi skupiti što više kapitala, odnosno zadužiti se pod što povoljnijim uvjetima”, smatra predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović.

Tada je oko 44.300 građana kupilo dionice Ine, 26.000 dionice Atlantic grupe, 12.000 dionice Magme, dok je čak 350.000 ljudi kupilo dionice Hrvatskog telekoma. Od tada je nastupila najveća kriza od Velike depresije prošloga stoljeća, tržište se srušilo, vrijednost dionice se strmoglavila i velik novac je izgubljen.

Euforija koja je počela krajem 2006. i svoj vrhunac dotaknula krajem 2007. odjednom je isparila. Dio građana koji su mahnito kupovali dionice, pri čemu neki uopće nisu ni znali što kupuju, vjerojatno se više nikada neće vratiti na burzu.

Promatrajući s današnje perspektive, pitanje je jesu li IPO-i bili uspješni i za koga?

stima stvaralo osnovno znanje i poimanje tržišta kapitala, onda dugoročno mislim da da jer ili su se stjecala iskustva aktivnog/ aktivnijeg trgovanja ili onoga poznatog ‘buy and hold’. Ipak, činjenica je da je globalna kriza utjecaja na cjenovna kretanja”, kazao nam je broker koji je želio ostati anoniman. No kaže da su inicijalne ponude dionica u Hrvatskoj bile vrlo uspješne.

“Tržište kapitala u Hrvatskoj je mlado i nerazvijeno, možemo reći tek 15-ak godina, da bi investitori i upravitelji sredstvima nešto naučili. Treba i vremena i aktivnosti. Glavna poruka i za ovu godinu je da je tržište kapitala sekundarno ‘srce’ sustava u kojem živimo, uz poduzetništvo kao prvo i primarno, i ne treba bježati od njega, već što više raditi s njime ili na njemu”, kaže broker.

Roman Rinkovec, donedavni investicijski savjetnik brokerske kuće Credos, kaže da su IPO-i nedvojbeno bili uspješni( ji) za izdavatelje.

“Možemo nedvosmisleno konstatirati da su svi redom IPO-i uspjeli – za izdavatelje, odnosno one dotadašnje suvlasnike koji su dionice prodavali. Što je njihova cijena na tržištu više

Magma na rubu “Ako gledamo cjenovno, ovisi o pojedinoj dionici. Ako gledamo u sukusu da se (i) tim aktivnoBrokerska kuća - član burze

pala, to su oni bolje prošli”, ističe Rinkovec. Nažalost, nastavlja Rinkovec, “osim malih ulagača i mirovinski fondovi su kupnjom takvih izdanja u međuvremenu prilično osiromašili svoje portfelje, a pritom je prilično nejasno zašto su se kupovale dionice čiji su izdavatelji u startu najavljivali niz godina borbe za profitabilno poslovanje i isplatu dividende (Optima), ili pak dionice kompanije potpuno okrenute trgovini bez ikakvih nekretnina u vlasništvu (Magma)”.

Cijena dionica Magme u IPO-u bila je 238 kuna, a prošlu godinu zaključila je na 26,5 kuna. Dionica je pala 88,9 posto, a dividenda je isplaćena jedino 2008., i to dvije kune po dionici. Od tada Magma ima velike financijske probleme i našla se na rubu bankrota.

Atlantic grupa je na burzu izašla u studenome 2007., mjesec dana nakon HT-a. Dionica se u IPO-u kupovala po 935 kuna, dok je 2010. zaključila na 805 kuna. No bez obzira na pad cijene dionice na burzi, Atlantic je, uz HT, jedina “IPO” kompanija koja redovito isplaćuje dividendu. Nagrada dioničarima je 2008. iznosila 4,7 kuna po dionici, dok je prošle godine bila 8,5 kuna, što se može promatrati kao uspjeh jer Atlantic svake godine jamči isplatu dividende u određenom postotku dobiti.

‘Burzovni tsunami’ “Atlantic je u zadnji čas iskoristio ‘burzovni tsunami’ kako bi prikupio sredstva. Tada se već, naime, u prvim danima trgovanja tom dionicom nakon IPO-a osjetilo da Hrvatska prestaje biti Eldorado, što, nažalost, mnogi nisu shvatili, a posebno oni koje ocjenjujemo, između ostalog, i prema njihovim reakcijama na gospodarske potrese”, kaže Rinkovec. Hrvatski telekom je u posljednje tri

godine isplatio ukupno 93,06 kuna po dionici, odnosno 29,56 kuna 2008., 29,99 kuna 2009. te 34,05 kuna prošle godine.

Dioničari koji su na IPO-u kupili paket od 63 dionice i u posljednje tri godine ostali na tom broju, bez obzira na “besplatne” dionice koje su dobili ako ih u prvoj godini nisu prodavali, do sada su dobili ukupno 5896 kuna dividende.

Rinkovec kaže kako je poznato da se najviše javnih ponuda za kupnju dionica na burzama pojavljuje upravo kada su na vrhuncu. “Tu su izdavatelji često vrlo dobri prognostičari i znaju jako dobro osjetiti trenutak kada se može postići najbolja cijena ili čak prodati. To je tako u svim zemljama i na svim tržištima, euforija za bilo čime masno se naplaćuje”, smatra Rinkovec.

S obzirom na sve što se u posljednje dvije godine dogodilo na tržištu kapitala, mnogi su naučili vrijednu lekciju. Euforiji tu nema mjesta i racionalno se mora ulagati.

“Tijekom razdoblja držanja neke dionice mogu se dogoditi mnogi neočekivani događaji, pozitivni i negativni, koji se ne mogu predvidjeti, a imaju znatan utjecaj na vrijednost dionice. Takav događaj može biti od prirodnih poremećaja do pojavljivanja strateškog ulagača koji daje znatnu premiju na trenutnu cijenu dionice.

Nema pravila i sigurnih predviđanja ni o jednom od takvih događaja tako da se prilikom dugoročnog ulaganja u kompaniju treba u najvećoj mjeri oslanjati na dugoročne fundamentalne pokazatelje poslovanja kompanije”, zaključuje Krstulović. Dodaje kako su IPO-i potrebni i s nestrpljenjem očekuje ciklus na tržištu kapitala kada će ponovo “krenuti IPO-i”, što će dodatno probuditi zanimanje za tržište i povećati volumene.

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

poseban prilog POSLOVNI DNEVNIK 15