mlijeko

Mlijeko

Poseban prilog prosinac/2012.

i mliječni proizvodi Problem otkupne cijene Proizvođači mlijeka ne uspijevaju podići profitabilnost 4

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

Sadržaj

3

Hrvatsko tržište Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj teško posluju profitabilno, a ulazak države u EU donosi velike promjene u poslovanju

tržište eu

Danska, Njemačka i Češka najuspješnije u Europskoj uniji, Hrvatskoj uzor Austrija

4

ukratko 9

Novi i inovativni proizvodi na tržištu pokazuju uspješan put privlačenja novih potrošača

Male sirane

12

Iako pritisnuti krizom još uvijek plaćaju kooperante, a od države ne traže niti ne očekuju pomoć 14

Glavni urednik: Darko Markušić

Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

autori: Božica Babić, Nikolina Buljan/VLM

urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

ProdaJa oGlaSa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013

Grafika: Kristina Nakić fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

Loše stanje Proizvođači mlijeka ne uspijevaju podići profitabilnost proizvodnje usljed rasta ulaznih troškova

Problemi otkupna cijena i suša

Tržište RH Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia

Z

avrši li 2012. s otkupljenih oko 600 milijuna kilograma svježega mlijeka bit će to dramatičan povratak na razdoblje prije 2005.

Naime, upravo je te 2005. prvi put na domaćem tržištu ostvaren otkup mlijeka veći od spomenute količine, mljekarska industrija od proizvođača je preuzela 623,9 milijuna kilograma.

Tijekom sljedećih godina otkupljene količine imale su uzlaznu putanju uz iznimku 2008. i 2010. kada su mljekare preradile otkupljenih 658 odnosno 624 milijuna kilograma mlijeka.

Iznenađenja

Naime, za prvih devet mjeseci 2012., prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije zadužene za statistiku mliječnog sektora, otkupljeno je 469 milijuna kilograma mli-

a

a

Generalni direktor dukata alen Fontana Podsjeća da je mljekarski sektor zaPravo već četvrtu Godinu zaredom suočen s cijelim nizom Problema

Proizvodnja godina 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.*

količina 541.000 549.000 624.000 651.000 673.000 658.000 675.000 624.000 626.000 469.000

(Izvor: HPA, u tonama, * za 9 mjeseci)

jeka. Budući da je tijekom i kolovoza i rujna otkup iznosio oko 45 milijuna kilograma za pretpostaviti je da do kraja godine nisu moguća pozitivna iznenađenja iskazana kroz povećanu proizvodnju i otkup mlijeka.

Repriziraju li se spomenute količine i u mjesecima do isteka 2012. ova bi godina u statistici mogla ostati zapamćena po otkupljenih tek 604 milijuna kilograma mlijeka. Dvogodišnja suša, čije su posljedice više evidentne u ovoj godini, a dogodine bi nakon što se potroše skromne zalihe stočne hrane mogle biti još katastrofičnije, utjecale su na odustajanje od proizvodnje. Dodatni uteg svakako je niska otkupna cijena mlijeka koja je također presudila gašenju proizvodnje, pogotovo na farmama koje su imale manje od deset muznih grla. Generalni direktor Dukata Alen Fontana podsjeća da je mljekarski sektor zapravo već

5

četvrtu godinu zaredom suočen s cijelim nizom problema.

Industrija je, kaže, s jedne strane opterećena s neprekidnim rastom ulaznih troškova koje ne uspijeva ugraditi u cijenu gotovog proizvoda a što je posljedica daljnjeg slabljenja kupovne moći te opće nesigurnosti potrošača.

S druge strane proizvođači mlijeka ne uspijevaju podići profitabilnost vlastite proizvodnje ponovno usljed rasta ulaznih troškova, ali i ovogodišnje suše, rastuće nelikvidnosti u primarnom sektoru te niza godinama gomilanih i još uvijek neriješenih strukturalnih problema u poljoprivrednom sektoru.

Iduća godina

Na 2013. Fontana gleda kao godinu koja donosi brojne i velike izazove kako za industriju tako i za proizvođače mlijeka, u smislu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Mljekarska industrija će, ocjenjuje, zbog uvođenja carinskih opterećenja prema zemljama Cefte na svojim najvećim izvoznim tržištima postati cjenovno nekonkurentna i u konačnici izgubiti značajan dio prihoda s regionalnih tržišta gdje je sada značajan izvoznik.

Osim toga, ističe, istodobno će europska konkurencija na hrvatskim policama postati cjenovno konkurentnija zbog ukidanja carinskih opterećenja ulaskom Hrvatske u EU, a svakako je za očekivati i jačanje marketinških i prodajnih aktivnosti europskih proizvođača i njiho-

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

za sektor NajusPješNija je bila 2005. godiNa

6

EU kakvoća

U mljekarskom sektoru potrebna je sinergija državnog i realnog sektora poručuju iz Vindije

vih robnih marki od kojih su neki već aktivni na ovdašnjem tržištu.

Nulta stopa PDV-a

Fontana ocjenjuje kako će ukidanje nulte stope PDV-a na mlijeko uz uvođenje nove stope od pet posto prouzročiti rast cijena mlijeka za potrošače u maloprodajnoj mreži te donijeti daljnji pad potrošnje već od siječnja 2013. godine kada ta mjera stupa na snagu.

Poslovni sustav Vindija ove je godine, svjestan otežanog stanja u domaćoj mljekarskoj industriji, proizvođačima mlijeka izašao u susret podizanjem otkupne cijene mlijeka, ne mijenjajući pritom maloprodajnu cijenu, podsjeća prvi čovjek varaždinske mliječne industrije Dra-

gutin Drk. Domaći sektor, naglašava, Vindija će i dalje nastaviti podržavati u skladu s mogućnostima, istodobno nastojeći pronaći trajno rješenje koje bi omogućilo održivost proizvodnje i prerade

Na mljekarsku iNdustriju odrazit će se značajno i PrestaNak ugovora Cefte sa zemljama regije

mlijeka u Hrvatskoj. U tom projektu pokušat će uspostaviti partnerstvo i suradnju s ostalim subjektima iz mljekarskog sektora.

Mlijeko hrvatskih proizvođača visoke je kvalitete i odgovara europskim standardima, tako da je u narednom razdoblju ključno pronaći način da se, kroz dodatne poticaje, održi razina kvalitete i kvantitete koja će hrvatskim proizvođačima i prerađivačima omogućiti korištenje upravo domaće sirovine. Vindija, iznosi Drk, sa svojim kooperantima njeguje partnerske odnose, konstantno potpomažući njihovo poslovanje na

godina 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

udjel 30% 44% 57% 61% 70% 78% 80% 83% 92% 93%

(Izvor: HPA, * za rujan)

različite načine. Na situaciju u mljekarskoj industriji u Hrvatskoj, kako onoj proizvođačkoj tako i prerađivačkoj, utjecat će i ulazak Hrvatske u EU sljedeće godine, pa u skladu s tim, kaže, Vindija gradi svoju daljnju poslovnu strategiju, koja uključuje i širenje na nova tržišta.

Izlazak u EU

Drk podsjeća da su mnogi Vindijini proizvodi već prisutni na tržištima Europske unije, te da su svi proizvodni procesi tvrtke usklađeni s važećim normama na tom tržištu.

Na mljekarsku industriju, upozorava, odrazit će se i prestanak ugovora Cefte sa zemljama regije. Smatra da je zbog toga potrebno čim prije kroz sinergiju države i realnog sektora osigurati okvir koji bi omogućio opstanak domaćih proizvođača i prerađivača, odnosno zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj. Takav model, napominje, doprinosi očuvanju radnih mjesta, kako kod prerađivača, tako i kod kooperanata.

Prosinac/2012.

Dukat

7

Dukat vodeća hrvatska mljekara, godinu je obilježila nizom iznimnih inovacija

Godina inovacija N

a malim ekranima ovih dana pratimo kampanju za prvi i jedini grčki tip jogurta na domaćem tržištu iz Dukata – Dukatos.

Jutarnji obrok sa žitaricama poprima posve novu dimenziju uz Dukatov jogurt milk, Dukatela mliječni namaz od sada je dostupan i kao Dukatela SNACK u on-thego pakiranju s hrskavim i slanim grisinima u natpoklopcu a predstavljena je i Dukatela s kuhanom šunkom.

Dukat je ove godine predstavio b.Aktiv LGG voće&povrće zdravi spoj najpopularnijeg probiotičkog jogurta te voća i povrća, jabuke dinje i mrkve a linija SenSia obogaćena je SenSiom DRINK, laganim mliječnim obrokom s medom i izbalansiranim omjerom žitarica.

Dukat čokoladno mlijeko sada je dostupno u praktičnoj boci kao i Brzo & Fino vrhnja za kuhanje dok Dukatino GRIC oduševljava mališane kombinacijom jogurta obo-

gaćenog vitaminom D i kalcijem te zabavnih čokoladnih kuglica.

Svježi sirevi iz Dukata ove su godine postali dijelom globalne sirarske obitelji President, a Sirela je predstavila tvrdi kravlji sir Maestral koji svojim karakteristikama i kvalitetom stoji uz bok Sirelinog Trapista i Pekorela.

Ulaganje u zajednicu

Uz status inovatora i predvodnika novih trendova u domaćoj mliječnoj industriji, Dukat

se pozicionirao i kao sektorski lider u dijelu društveno odgovornog poslovanja. Samo ove godine Dukat je odradio niz aktivnosti na poljima edukacije o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane, ekološke osviještenosti, brige o zdravlju, brige o vlastitim zaposlenicima te humanitarnog rada.

Početkom godine Dukat se aktivno priključio najvećoj ekološkoj akciji “Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš“ kroz organizirano volon-

PROMO

Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko i mliječni proizvodi PROMO

prosinac/2012.

8

Od zelenih projekata u Dukatu izdvajaju osnivanje rekreativnog biciklističkog kluba ‘Dukat’

tiranje vlastitih zaposlenika u projektu čišćenja divljih deponija otpada u gradu Zagrebu.

Od zelenih projekata u Dukatu izdvajaju osnivanje rekreativnog biciklističkog kluba “Dukat” čiji su članovi Dukatovi zaposlenici te inicijative “Biciklom na posao” kojima tvrtka među svojim zaposlenicima promovira i potiče ekološku osviještenost te pozitivne promjene ponašanja zaposlenika kako na radnom mjestu tako i na putu do/ sa radnog mjesta.

Promicanje biciklizma, ovaj put među vanjskim javnostima tvrtke, nastavlja se organizacijskom prve Dukatove biciklističke utrke “Zdrava navika” koja je simbolično održana 22. rujna, na dan obilježavanja Europskog dana bez automobila.

Više od 300 zagrepčana svih dobnih skupina pridružilo se Dukatovoj inicijativi na zagrebačkom Bundeku, s kojom je tvrtka najavila svoj

daljnji angažman na putu promicanja odgovornog ponašanja prema okolini, ali i prema vlastitom zdravlju.

mlijeko” namijenjenom učenicima nižih razreda osnovnih škola diljem Hrvatske.

Natječajem je prikupljeno 1852 iznimno kreaEdukacija najmlađih tivnih radova kojima su učeVažnost pravilne i uravno- nici iskazali svoje viđenje važtežene prehrane te važnost nosti konzumacije mlijeka u svakodnevne konzumacije svakodnevnoj prehrani te u mlijeka u djece školske dobi kreativnom procesu aktivno Dukat je istaknuo kreativnim promišljali o utjecaju zdrave likovnim natječajem “Ja volim prehrane na zdravlje te pravilan rast i razvoj organizma. Ovaj je projekt proveden uz partnersredinom sku podršku Muzeja godine dukat je suvremene umjetnosti Zagreb te uz pristupio United pokroviteljstvo Minination Global starstva znanosti, CompaCtU te obrazovanja i sporta.

Polovicom godine postao dijelom Dukat je pristupio svjetske United Nation Gloinicijative dop-a bal Compactu te postao dijelom najveće svjetske inicijative društveno odgovornog poslovanja, koju su 2000. godine

pokrenuli Ujedinjeni narodi.

Inicijativa UN Global Compact temelji se na deset ključnih načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, brige o okolišu i borbe protiv korupcije a što je u skladu s poslovnom strategijom i vrijednostima tvrtke.

Otvorena vrata Dukata

Još jedan projekt čiju je važnost prepoznalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jest “Dani otvorenih vrata Dukata”.

Potaknut interesom učenika i učitelja za posjete domaćoj prehrambenoj industriji, Dukat je svoja vrata otvorio učenicima i učiteljima osnovnih škola koji sada imaju priliku posjetiti najveću mljekaru u Hrvatskoj i na taj način i iz prve ruke učiti o putu mlijeka „od polja do stola“ te o važnosti svakodnevne konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda za pravilan rast i razvoj djece.

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

Trendovi u EU

9

Preslagivanje tržišta Danska, Njemačka i Češka uspješne, Hrvatskoj uzor Austrija

U Europi nestalo šest posto farmi Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia

P

rema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije rujan 2012. naspram rujna 2009. donio je pad količina mlijeka predanih u otkup sa 53 na 45 milijuna kilograma.

U tom je razdoblju 7060 farmera prestalo s proizvodnjom međutim, istodobno je prosječna mjesečna otkupljena količina mlijeka po jednom proizvođaču rasla sa 2824 na 3823 kilograma.

Opstaju i povećavaju pro-

izvodnju isključivo velike farme koje se radi svoga obujma mogu nositi s visokim troškovima proizvodnje.

Hrvatska nije iznimka, suša i restrukturiranje nekonkurentnog govedarsko-mliječnog sektora posljednjih su godina velika noćna mora i pojedinih zemalja Europske unije.

Portugal i Bugarska

Najdramatičnije stanje je u Bugarskoj gdje je proizvodnju mlijeka unatrag samo dvije godine prekinulo čak 82,6 posto farmera, bilo ih je 104.025 da bi krajem 2011. opstalo njih samo 18.083.

Bugarska je u mliječnom fondu lani imala 278.000 krava uz proNajdramatičNije sječnu proizvodnju po grlu od 3885 kilostaNje je u grama mlijeka.

Bugarskoj gDje Pojedini farmer je ProizvoDNju u prosjeku je mljekarama predao u otkup mlijekA uNAtrAg 34.000 kilograma sAmo Dvije goDiNe mlijeka, a za preradu PrekiNulo ČAk 82,6 je otkupljeno 610 tisuća tona dok je ukuPosto fArmerA pno proizvedeno 1080 tisuća tona mlijeka.

U Portugalu je zatvo-

reno 13 posto farmi, njihov broj je smanjen sa 9186 na 8057. Međutim za razliku od bugarskih portugalskih farmeri koji su ostali aktivni u proizvodnji mlijeka po jednom grlu ostvaruju vrlo visok prosjek od 7463 kilograma tako da ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u toj zemlji iznosi 2127 tisuća tona od stada koje broji 285.000 krava.

U mljekarama u Portugalu završi 1890 tisuća tona

mlijeka, a pojedini farmer godišnje u otkup isporuči čak 235.000 kilograma dok primjerice hrvatski ima učinak od 36.000 kilograma. Članice Europske unije kroz restrukturiranje u prosjeku su u protekle dvije godine izgubile između pet i šest posto farmi. U taj se model uklapa i susjedna Slo-

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

venija gdje mlijeko proizvode na 8883 farme, a u mliječnom fondu broje 111.000 krava koje po grlu godišnje u prosjeku proizvedu 5703 kilograma mlijeka.

Slovenska proizvodnja mlijeka godišnje iznosi 633 tisuće tona, od koji u mljekarama završi 524, a pojedini proizvođač tijekom kalendarske godine u otkup preda 59.000 kilograma mlijeka.

Hrvatski i proizvođači mlijeka i farmeri koji se bave tovom junadi najčešće pak posežu za podacima iz ta dva sektora koje ostvaruje Austrija.

Stanje u Austriji

Ta država u nacionalnom stadu broji čak 534.000 mliječnih grla, na 49.830 farmi u prosjeku je tek 11 muznih krava.

Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u Austriji je 3258 tisuća tona, a po jednom grlu iznosi 6100 kilograma.

Austrijski farmeri lokalnim mljekarama kroz godinu isporuče 2769 tisuća tona mlijeka, a pojedini farmer u prosjeku u otkup daje 56.000 kilograma.

Pravu industrijsku proizvodnju mlijeka ima samo

Danska koja je europski rekorder u dvije kategorije. Prva je da u toj zemlji pojedini proizvođač mljekarama u otkup godišnje isporuči nevjerojatnih 1.160.000 kilograma mlijeka.

Na samo 4152 farme smješteno je 573.000 muznih grla, svako među njima godišnje proizvede 8665 kilograma mlijeka što je također rekord na razini cijele Europske unije.

Godišnja proizvodnja mlijeka u Danskoj iznosi 4965 tisuća tona, a u mljekarma završi čak 4816 tisuća tona.

Od novijih članica EU izvrsne rezultate ima Češka koja je u pojedinim parametrima već konkurent i Danskoj. Naime, češki proizvođač mlijeka, a ukupno ih je samo 2455 uz prosječno stado od 153 muzna grla, godišnje mljekarama isporuči 1,049.000 kilograma mlijeka. Po jednom mliječnom grlu Česi imaju godišnji prosjek od 7098 kilograma mlijeka.

Najveći proizvođač mlijeka među EU 27 članica je Njemačka koja broji 88.657 farmi na kojima u godinu dana uzgajajući 4,182.000 krave proizvede 29.610 tisuća tona mlijeka. Po jednom grlu ostvaruje godišnji prosjek od

Podmirenje troškova Hrvatski problem je, upozoravaju iz struke, što mali farmeri smatraju da će proizvodnjom mlijeka podmiriti sve svoje troškove. I tu je golem prostor za savjetodavnu službu kojoj je do sada više bio nametnut administrativni nego rad na terenu. Farmeri u EU dobro su educirani pa 60 posto prihoda zapravo ostvaruju kroz proizvodnju mlijeka, a ostatak u nekim dodatnim djelatnostima.

88

tisuća farmi za Proizvodnju mlijeka Posjeduje njemačka

Go m iz

Godišnja proizvodnja mlijeka u danskoj iznosi 4965 tisuća tona

Trendovi u EU

11

češki proizvođači mlijeka, a ukupno ih je samo 2455, Godišnje mljekarama isporuče 1,049.000 kiloGrama mlijeka 7080 kilograma mlijeka, a mljekare kroz godinu otkupe gotovo sve količine, odnosno 28.722 tisuće tona. Svaki farmer im u prosjeku isporuči po 324 tisuće kilograma mlijeka.

Ni u Hrvatskoj situacija nije sjajna, poručuju iz Croatiastočara.

Vlada i Ministarstvo poljopripravu industrijsku vrede sustavno proizvodnju mlijeka svjedoče da ima samo danska Gdje ne shvaćaju dramatičje na samo 4152 farme nost stanja u smješteno 573.000 koje je zapao muznih Grla, svako i tov stoke i proizvodnja među njima Godišnje mlijeka. To proizvede 8665 nije biljna prokiloGrama mlijeka izvodnja koju je moguće obnoviti u godinu-dvije, opominju iz Croatiastočara uz poruku da je zadnji trenutak za intervenciju u stočarstvu.

Ranjivi sektor

Podsjećaju da je EU početkom ove godine na konferenciji u Bologni govedarstvo proglasila ranjivim sektorom s obzirom na kontinuirani pad broja grla i sve manje farmera, koji tov napuštaju što radi nekonkurentnosti što zbog vlastite

starosti. Nužno je, traže iz Croatiastočara, što prije snimiti stanje na gospodarstvima koja drže desetak krava, a takvih je između 4500 i 5000. Inventurom treba obuhvatiti broj goveda i hektara koje obrađuju, strukturu gospodarstva, veličinu farme i postotak korištenja, broj zaposlenih te starosnu dob vlasnika kao i zainteresiranost za investiranje u razvoj.

Prvi na listi

Poljoprivredna savjetodavna služba mora biti na usluzi za rješavanje svih problema na farmama, pa tako i oko reprograma bankarskih kredita.

Stočari moraju biti prvi na listi kod zakupa državnih oranica po novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Agencije Ministarstva poljoprivrede trebaju farmerima dati punu logistiku u korištenju EU fondova,konkretnim potporama mlade treba zainteresirati za zakup farmi te većim iznosima poticati uzgoj mliječno-mesnih pasmina goveda. Treba početi i sa smanjenjem opće stope PDV-a na hranu i inputa u poljoprivredi kako bi se u primjerenom razdoblju uravnotežio porezni teret sa zemljama regije, a nultu stopu na mlijeko trebalo je ostaviti do dana ulaska u EU. Ovo su tek neke od mjera čiju provedbu zagovaraju iz Croatiastočara dok stanje, opominju, nije postalo još alarmantnije.

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

Ukratko Zimske poslastice iz Vindije

P

onuda Freska mliječnih proizvoda od sada je bogatija za dva specijalna, limited edition jogurta, koji donose okuse medenjaka i pečene jabuke. Obitelj Vindija pripremila je posebna izdanja Freska jogurta u kojima će uživati svi ljubitelji ukusnih i mirisnih zimskih poslastica. U voćnom jogurtu s okusom pečene jabuke nalaze se komadići jabuke, koji u kombinaciji s karameliziranim šećerom daju prepoznatljiv štih deserta obožavanog u mnogim obiteljskim domovima. Za ove hladne dane mliječni brend Freska nudi i jogurt s okusom medenjaka, koji će ugrijati vaš duh aromom upravo ispečenog božićnog kolača. Kao i voćni jogurt pečena jabuka, Freska jogurt medenjak dolazi u čašicama od 200 grama, koje su ukrašene prikladnim i atraktivnim dizajnom. Freska zimski okusi – Vindijina mliječna bajka!

Dukatos – grčki tip jogurta za božanski užitak!

G

rčka, poznata kao zemlja užitaka i dobre hrane, domovina je i izvornog grčkog jogurta. Dukat od sada ljubiteljima užitaka i ugode omogućava uživanje u Dukatosu, grčkom tipu jogurta. Dukatos, inovacija iz Dukata, prvi i jedini grčki tip jogurta na našem tržištu, iznimno je kremaste teksture te bogatog i osvježavajućeg okusa. Upravo zbog tih svojih karakteristika često ga smatraju najfinijim među jogurtima. Već prvom žličicom Dukatos vas odvodi na putovanje osunčanim grčkim otocima i uživanju u mediteranskim mirisima i okusima. Svaki svoj obrok možete obogatiti Dukatosom; možete uživati u njemu kao u samostalnom međuobroku ili ga pak obogatiti drugim namirnicama i uživati na bezbroj načina. U kombinaciji s medom ili orasima Dukatos se pretvara u tradicionalnu grčku poslasticu, u kombinaciji s bobičastim voćem Dukatos osvježava i hrani dok umaci koje ste poznavali dobivaju posve novu dimenziju s Dukatosom. Potražite jedinstveni Dukatos natur jogurt u pakiranju od 150 g.

12

Vindija dobila košer certifikate

V

isoki standardi proizvodnje koji omogućuju najvišu kvalitetu i maksimalnu sigurnost hrane koju varaždinska prehrambena industrija Vindija već godinama njeguje dobili su još jedno priznanje i to u vidu košer certifikata. U Vindijinu mliječnom asortimanu košer hranom proglašeni su proizvodi iz grupe trajnog i svježeg mlijeka, kao i svježi, meki te polutvrdi sirevi. Košer certifikat, kojeg dodjeljuje Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj, Vindija je dobila i za svoje kašaste, mutne i bistre nektare, funkcionalne sokove te bezalkoholna pića Vindi Vital i Iso sport, a njima su pridruženi i cocktaili te juice od naranče. Certifikaciji košer proizvoda prethodila je provjera uvjeta proizvodnje košer proizvoda te kontrola košer certifikata za sve sirovine koji su dobiveni od dobavljača, a koriste se u procesu proizvodnje. Svakom dodatnom potvrdom košer sirovina lista košer proizvoda će se nadopunjavati.Dodijeljeni košer certifikati označavaju prehrambene proizvode Vindije koji su sukladni sa židovskim propisima prehrane, a ujedno su i pokazatelji poslovne kvalitete i spremnosti da se udovolji zahtjevima potrošača košer proizvoda. Osim košer certifikata, Vindija posjeduje i certifikate ISO 9001:2008, IFS i BRC te HALAL, čiju oznaku nosi veliki dio proizvoda PS Vindija.

Inovacija iz Dukata - Jogurt Milk

Z

agrebački Dukat predstavio je svojim potrošačima najsvježiju inovaciju u kategoriji jogurta - Dukat Jogurt Milk. Dukat Jogurt Milk manje je kiseo i manje gust jogurt u odnosu na Dukat jogurte na koje smo navikli, a dolazi u dva slatka okusa: slatki natur i vanilija. Dukat Jogurt Milk savršen je partner cjelovitim žitaricama, muslima, cornflakesu za zdravi početak dana dok svježe voće postaje još privlačnijim jutarnjim obrokom preliveno Dukat Jogurt Milkom. Ljubitelje “home made” frapea i smoothia zasigurno će u svježem i bogatom Dukat Jogurt Milku pronaći novu inspiraciju za kreiranje ukusnih i zdravih mliječnih napitaka. Dukat Jogurt Milk ekstenzija je Dukatove linije jogurta, prirodno je hranjiv te vrijedan izvor bjelančevina, kalcija i jogurtnih kultura. Dukat Jogurt Milk možete pronaći u elopak pakiranju od 1 kg, u dva okusa: natur slatki i vanilija.

Mlijeko i mliječni proizvodi Prosinac/2012.

680

malih PoloPrivrednika registrirano je na otoku Pagu

U

ka već je, pri dil Vla sta

Ko

Zaduženi bilježe i pad proizvodnje Mali proizvođači iako ih je kriza pogodila kao i sve ne nadaju se pomoći države

“U ren EU od mo no nic tal su mi sta na ko bit sir sm zn svu bit već zvo šan sn To mi be - L po ton

sir lom Što još

Male sirane Piše: Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Fotolia

U

lazak u Europsku uniju mali proizvođači mlijeka u Hrvatskoj ne vide kao mogućnost za napredak, već samo kao prijetnju. Razlog je, kažu, nekonkuretnost. Iako priznaju da ih je kriza pogodila, pomoć ne očekuju ni od Vlade ni od resornog Ministarstva.

Konkurencija

“U EU vlada nelojalna konkurencija. Nama se s ulaskom u EU nameću propisi koji točno određuju kako naši pogoni moraju izgledati i koju tehnologiju imati, a od starih članica se to ne traži. Bio sam u talijanskim mljekarama koje su daleko ispod standarda, a mi se s druge strane moramo stalno zaduživati i ulagati. I naravno da onda takve sirane koje su u kreditima ne mogu biti konkurentne. Uz Pašku siranu i siranu Gligora, mi smo jedini koji imamo izvozni broj, ali su naši proizvodi svugdje preskupi. Ne možemo biti konkurentni s jogurtom već samo autohtonim proizvodima. Dakle, naša jedina šansa je turizam”, govori vlasnik sirane Runolist, Vlade Tomaić. Slično njegovom mišljenju ima i Vesna Grubešić, vlasnica tvrtke Vesna - Loborika, koja u Marčani pokraj Pule proizvodi autohtone istarske sireve.

“Trenutna situacija malih sirara je kao i situaciji u cijelom gospodarstvo Hrvatske. Što se tiče naše sirane. mi smo još uvijek smo likvidni, tako

da nismo izloženi prijetnjama.

Također, sirovine kooperantima plaćamo uredno, no to ne znači da je stanje idilično samim tim što iz dana u dan poskupljuju energenti kao što je nafta, plin, električna energija, voda i ostalo. Imajte u vidu i to da unatoč poskupljenjima mi u zadnje četiri godine nismo korigirali cijene naših proizvoda. Nadalje, pad proizvodnje mlijeka automatski se odražava i na našu preradu tako da smo u posljednje četiri godine smanjili preradu za 50 posto”, spominje Grubešić. Prije samo tri godine, u novom pogonu su godišnje prerađivali 1,200.000 litara mlijeka, a pogon je kapaci-

Ulazak u EU mali sirari ne vide kao mogućnost za napredak

15

sirovine kooperantima plaćaju uredno, no to ne znači da je stanje idilično jer iz dana u dan poskupljuju energenti tiran za tri puta veću proizvodnju od spomenute. Iako se količina mlijeka u preradi smanjila, a pogon tako ostao neiskorišten, Grubešić ni od Vlade ni od resornog ministarstva ne očekuju, kaže, nikakve potpore jer Ministarstvo nije

u stanju poduprijeti ni zagarantirane kvote. “Što se gospodarske politike tiče, nemamo ni politike ni gospodarstva u vladajućim garniturama, samim tim što ne zaštićuju vlastitu proizvodnju, a o malim proizvođačima da i ne govorimo”, kaže.

Provjerili smo kakva je situacija i u malim obiteljskim privatnim gospodarstvima (OPG). Krunoslav Vidas je jedan od šest registriranih sirara na otoku Pagu i jedini u Ličko-Senjskoj županiji.

Pomoć Vlade

“Na Pagu ima oko 680 OPG-a koji su u sustavu poticaja, pardon, ‘spoticaja’. Ako nam Ministarstvo zaista želi pomoć neka nam zemlju koju koristimo preko 120 godina daju u trajno vlasništvo tako da možemo ulagati svoja sredstva kao i ona iz predpristupnih fondova EU. Također neobrađenu zemlju bi trebalo oporezivati ali tako da porez bude veći od vrijednosti zemljišta za pet godina, a onu zemlju koja je obrađena bi trebali samo simbolično oporezivati.

Takav sustav bi donio uvođenje reda”, tvrdi Vidas. Iako se najčešće upravo najmanji proizvođači sireva navode kao dobitnici raznih nagrada u zemlji i inozemstvu, u prilično su nezavidnoj situaciji. Muči ih to što iako imaju kvalitetan proizvod ne mogu postati prepoznatljivi širem tržištu jer su premali.