Mediakit 2015.

Media kit 2015.

Najjači poslovni medij u Hrvatskoj.

Poslovni dnevnik vodeći je poslovni medij u Hrvatskoj koji svakog mjeseca putem svojih medijskih platformi dopire do više od 300 tisuća jedinstvenih čitatelja (unique user) u Hrvatskoj. Misija Poslovnog dnevnika je informiranje domaće poslovne javnosti relevantnim, točnim i objektivnim informacijama, ali i edukacija i promocija novih znanja i kompetencija među hrvatskim gospodarstvenicima.

Tiskano izdanje Poslovnog dnevnika jedine su dnevne poslovne novine u Hrvatskoj, koje svakodnevno s prosječnom čitalačkom bazom od oko 25 tisuća ljudi, uglavnom čitateljima na visokim i srednjim menadžerskim pozicijama, u malim, srednjim te velikim tvrtkama i organizacijama, te čitateljima iz poduzetničkog i obrtničkog miljea.

Internetski portal Poslovnog dnevnika – www.poslovni.hr -vodeći je poslovni portal u Hrvatskoj.

Poslovni centar znanja posebna je divizija Poslovnog dnevnika specijalizirana za organizaciju edukativnih i konferencijskih događaja i manifestacija. Edukativni formati Poslovnog dnevnika obuhvaćaju široki spektar tema i vrhunskih predavača, te su zbog svoje kvalitete već prepoznati kao nezaobilazna potpora razvoju i širenju domaćeg gospodarstva. Samo u 2014. godini više od 3500 hrvatskih menadžera, poduzetnika i obrtnika sudjelovalo je u nekom od edukativnih formata koje organizira Poslovni dnevnik.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/2

75% čitatelja Poslovnog dnevnika su zaposleni

12. MJES

PRIHODI dnevnika su vlasnici tvrtki, 31% čitatelja Poslovnog dnevnikaeksperti NASELJE direktori, ima prihode iznad 7.000kn

55% čitatelja Poslovnog

dnevnika su visoko dnevnika su u dobi od obrazovani RADNI 20 do 49STATUS godina

Izvor: gemius audience siječanj - lipanj 2014. Čitajte, klikajte, komentirajte, sharajte – i budite dio poslovne javnosti

88% čitatelja Poslovnog dnevnika živi u urbanim naseljima

TkoRADNI su naši korisnici?

STATUS

NASELJE

75% čitatelja Poslovnog SPOL dnevnika su zaposleni

Čitajte, klikajte, komentirajte, sharajtei –posjećenosti i budite dio poslovne Glavni parametri čitanosti portala javnosti poslovni.hr

MJESEČNI PRIHODI KUĆANSTAVA

Izvor: MEDIApuls, siječanj - svibanj 2014.

12. MJESTO

88% čitatelja Poslovnog dnevnika živi u urbanim naseljima ZANIMANJE 86% čitatelja Poslovnog 47% čitatelja Poslovnog žene redovni Izvor: MEDIApuls, siječanj - svibanj 2014. dnevnika su u dobi platformi od dnevnika su vlasnici tvrtki, Srednji i top management su korisnici Poslovnog dnevnika 20 do 49 godina direktori, eksperti 63% čitatelja Poslovnog

DOB 64% muškarci, 36%

dnevnika ima prihode kućanstava veće od 12.000kn, 84% ima prihode veće Jednako iskustvo čitanja na računalu, tabletu ili mobitelu Srednji i top management redovni su korisnici platformi Poslovnog dnevnika od 10.000kn SPOL Do 70%* MJESEČNI PRIHODI Managera dopiremo izdanjem Poslovnog dnevnika 64% muškarci, 36% KUĆANSTAVA žene 63% čitatelja Poslovnog dnevnika ima prihode kućanstava veće od 55% čitatelja Poslovnog 12.000kn, 84% ima prihode veće Managera dopiremo izdanjem Poslovnog dnevnika od 10.000kn dnevnika su visoko

OBRAZOVANJE obrazovani

OSOBNI MJESEČNI PRIHODI

Do 70%* Do 100%*

Managera dopiremo putem portala poslovni.hr 31%

OBRAZOVANJE

Jednako iskustvo čitanja na računalu, tabletu ili mobitelu

čitatelja Poslovnog dnevnika

OSOBNI MJESEČNI ima prihode iznad 7.000kn PRIHODI

55% čitatelja Poslovnog dnevnika su visoko 31% čitatelja Poslovnog dnevnika obrazovani Managera dopiremo putem portala poslovni.hr Izvor: MEDIApuls, 2013. ima prihode iznad 7.000kn

Do 100%*

RADNI STATUS

11,57% DOSEG

Pregled trgovanja na burzama

AktualneDOSEG vijesti iz gospodarstva 282.031 i financija

Pregled trgovanja na 1.399.629 burzama

JEDINSTVENIH KORISNIKA

POSJETA

282.031 Uvid u

1.3

investicijske fondove Uvid u

JEDINSTVENIH investicijske KORISNIKA fondove 3.569.543

PO

POGLEDA STRANICE Izvor: gemius audience siječanj - lipanj 2014.

Najaktivniji poslovni forum u Hrvatskoj

NASELJE

Napomena: u analizu nisu uključeni ispitanici „bez odgovora/ ne želim odgovoriti” *godišnji prosjek

75% čitatelja Poslovnog 88% čitatelja Poslovnog RADNI STATUS Izvor: MEDIApuls, 2013.

NASELJE dnevnika su zaposleni dnevnika živi u urbanim 75% čitatelja PoslovnogNapomena: u analizu nisu uključeni ispitanici „bez 88% čitatelja Poslovnog odgovora/ ne želim odgovoriti” dnevnika su zaposleni *godišnji prosjek dnevnika živi u urbanim naseljima

Najveća hrvatska poslovna Čitajte, klikajte, komentirajte, sharajte zajednica na Facebooku!

Čitajte, klikajte, komentirajte, sharajte – i budite dio poslovne javnosti Najaktivniji poslovni forum u Hrvatskoj

naseljima

Izvor: MEDIApuls,Izvor: siječanj -MEDIApuls, svibanj 2014.

11,57%

Aktualne vijesti iz gospodarstva i financija

Najveća hrvatska poslovna zajednica na Facebooku!

siječanj - svibanj 2014.

Srednji i top management redovni su korisnici platformi Poslovnog dnevnika

Glavni parametri čitanosti i posjećenosti portala poslovni.hr ednji i top management redovni su korisnici platformi Poslovnog dnevnika 47% čitatelja Poslovnog dnevnika su vlasnici tvrtki, direktori, eksperti

Do 70%*

Managera dopiremo izdanjem Poslovnog dnevnika

Do 70%*

Aktualne vijesti iz gospodarstva i financija

Pregled trgovanja na burzama

Jednako iskustvo čitanja na računalu, tabletu ili mobitelu

12. MJESTO

ZANIMANJE

Jednako iskustvo čitanja na računalu, tabletu ili mobitelu

Managera dopiremo izdanjem Poslovnog dnevnika

MJESEČNI PRIHODI KUĆANSTAVA 63% čitatelja Poslovnog dnevnika ima prihode kućanstava veće od 12.000kn, 84% ima prihode veće od 10.000kn

OSOBNI MJESEČNI PRIHODI 31% čitatelja Poslovnog dnevnika ima prihode iznad 7.000kn

NASELJE

Do 100%*

Uvid u investicijske fondove

Aktualne vijesti iz gospodarstva i financija

Managera dopiremo putem portala poslovni.hr

Do 100%* 11,57%

* 282.031

Izvor: MEDIApuls, 2013.

Napomena: u analizu nisu uključeni ispitanici „bez odgovora/ ne želim odgovoriti” *godišnji prosjek

1.399.629

JEDINSTVENIH KORISNIKA

Najveća hrvatska poslovna zajednica na Facebooku!

Hrvatskoj

Managera dopiremo putem portala poslovni.hr DOSEG

Najaktivniji poslovni forum u 3.569.543

POSJETA

POGLEDA STRANICE Izvor: gemius audience siječanj - lipanj 2014.

Izvor: MEDIApuls, 2013.

Napomena: u analizu nisu uključeni ispitanici „bez odgovora/ ne želim odgovoriti” *godišnji prosjek

Čitajte, klikajte, komentirajte, sharajte – i budite dio poslovne javnosti

Izvor: gemius audience * prosjek u 2014.g.

Najaktivniji poslovni forum u Media kit 2015. Poslovni dnevnik/3 Hrvatskoj

Najjači poslovni medij u Hrvatskoj.

Dodatak sadržaju Poslovnog dnevnika:

SVAKI RADNI DAN ► pregled najvažnijih gospodarskih vijesti u Hrvatskoj i regiji ► novčani tokovi ► tržišno poslovanje ► poduzetničke inicijative ► transferi

lipanj 2014. / besplatan primjerak

Rolls Royce na zagrebačkim ulicama

Turizam

24.04.2015.

27.05.2015.

Novi lideri preuzimaju Morena Makar regiju

05.06.2015.

LISTOPAD

No1 Business People

30.10.2015.

STUDENI

Turizam

25.11.2015.

Prosinac Exclusive

11.12.2015.

ULAGANJA pOČEO JE NOVI CIKLUS, DO 2020.

GODINE SEDAM MILIJARDI EURA

Kongresni

TURIZAM

DOMINIRAJU DVIJE DESTINACIJE ZAGREB I DUBROVNIK

ukratko

mlada hrvatska snowboarderica

destinacija Maldivi, raj na zemlji sastavljen od 1900 otoka

u biznisu s čarapama

�

� � � � � �

wellness Opuštanje i uživanje u gradskim oazama mira ili hotelskim destinacijama city break kopenhagen postaje središte moderne zabave uz dozu starinskog štiha

� � � � � �

magazin za posao i užitak

Exclusive

IDEALNO pUTOVANJE ZA OBITELJ I pRIJATELJE

Umjesto morem zaplovite rijekom

br. 3/14

LIPANJ

Krstarenja

krstarenja

destinacija: meksiko

Benzinske postaje Ine -

br. 3/14

Poseban prilog Poslovnog dnevnika Kolovoz/2014.

prvi izbor kupaca

destinacija: meksiko

BUENOS DIAS, DEKADENCIJO

BUENOS DIAS, DEKADENCIJO

KongreSni turizam

KongreSni turizam

HRVATSKA UŠLA U DRUŠTVO 28 VODEĆIH DESTINACIJA U SVIJETU

HRVATSKA UŠLA U DRUŠTVO 28 VODEĆIH DESTINACIJA U SVIJETU

Brendiranje

potraga za novim imidžem HrvatSKog turizma

35 KUNA / 5 € / 10 KM

Svibanj

No1 Business People

18.03.2015.

magazin za posao i užitak

Travanj

Turizam

magazin za posao i užitak

autotest Broj 4 Jesen / zima 2012.

ožujak

br. 1/14

35 kuna / 5€ / 10 km

glossy prilozi - 220x285 mm +3mm

Brendiranje ukratko NOVA TRŽIŠTA Hrvatska u 'pohodu' na Aziju DESTINACIJA U Slavoniju ne idite ako ste na dijeti PREPORUKE Od Australije preko Izraela do Afrike

potraga za novim imidžem HrvatSKog turizma

ukratko NOVA TRŽIŠTA Hrvatska u 'pohodu' na Aziju DESTINACIJA U Slavoniju ne idite ako ste na dijeti PREPORUKE Od Australije preko Izraela do Afrike

�

������ ������

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/4

Najjači poslovni medij u Hrvatskoj.

Dodatak sadržaju Poslovnog dnevnika:

novinski prilozi - 246x320 mm

VELJAČA OŽUJAK

Dijamanti hrvatskog gospodarstva Energetika Banke Nekretnine

30.01.2015.

27.01.2015.

17.02.2015.

poljoprivreda savjeti za uspjeh 15

U sUradnji sa:

utorak, 11. studenoga 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

croatia waste expo srijeda, 24. rujna 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

CROATIAWASTE EXPO prikupljanje, obradivanje, zbrinjavanje otpada

Potpore donose prakse uzgoja korisne za okoliš

sadržaj:

u ovom broju:

Ministar Jakovina najavljuje novi projekt za bolju edukaciju hrvatskih poljoprivrednika >16

Više nemamo opravdanja za neaktivnost i guranje problema s otpadom pod tepih >12 Pripuz: Preuzeli smo slovenskog lidera na polju reciklaže >14

9

Izazovi održivog gospodarenja otpadom

Zbrinjavanje otpada i briga o okolißu Broj: V

petak/subota, 1./2. kolovoza 2014.

u ovom broju: Težište gospodarenja otpadom je na odvajanju otpada i lokalnim zajednicama >12-13

30.03.2015.

Može li projekt s ječmom potaknuti još >17 neku inicijativu

Tvrtke s više od 50 zaposlenih moraju imati povjerenika za otpad >14 Elektronska evidencija temelj je pravedne naplate odvoza otpada >20

30.04.2015.

svibanj

TOP Brendovi

20.05.2015.

LIPANJ

Fondovi

23.06.2015.

SRPANJ KOLOVOZ RUJAN

Naplata potraživanja - Factoring TOP 505 Automobili IT

07.07.2015.

posebno je važno znati da gospodarstva koja ne provode agrookolišne mjere u 2015. i 2016. godini neće dobiti zeleno plaćanje

H

Savjeti o proizvodnji ratarskih kultura >18

HUP novosti petak/subota | 26./27. rujna 2014.

[Radni ručak]

Gost ministar Boris Lalovac O poreznim mjerama na prihodnoj i rashodovnoj strani proračuna, rebalansu proračuna za 2014. godinu, proračunu za 2015. godinu kao i ostalim mjerama za izlazak iz gospodarske recesije govorit će Ministar financija RH, Boris Lalovac, na 49. radnom ručku Hrvatske udruge poslodavca koji će se održati 20.10.2014. u Hotelu Antunović od 13:0015:00 sati. Generalni sponzor Radnog ručka je Sberbank, banka koja će se i predstaviti na jednom od slijedećih događanja sa svojim uslugama prema poduzetnicima. Za sudjelovanje na Radnom ručku koji je prilika i za neformalno druženje i stvaranje poslovnih kontakata javite se do 17. listopada na tel. 01/ 4897 577.

27.09. Tribina: Novi ZOR i obveze poslodavaca pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, HUP Osijek 29.9. Dodjela HUP nagrade za DOP, HUP Zagreb 29.9. - 5.10. Sustav komentiranja nacrta norma za male i srednje tvrtke, HZN 01.10. Okrugli stol “Za konkurentniju Zagrebačku županiju” NVK 01.10. Sastanak Kluba HUP Osijek HR, HUP Osijek 02.10. Prezentacija projekta “Drugo lice invalidnosti” 15.9. - 17.10 Rok za prijave za besplatne savjetodavne usluge u sklopu projekta SMEPASS II

Detaljnije na: www.hup.hr

15.09.2015.

22.09.2015.

Johannes Martin: Naša tehnologija primjenjena je u 410 spalionica, a imamo i rješenje za Hrvatsku >22

Glavni partneri:

www.hup.hr

en rgija

ponedjeljak, 29. rujna 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

14

H

G

istraživanje

////

5,85 milijardi eura

alocirano je u plinskim projektima u Europskoj uniji pokazala dobrom. Tjedan dana nakon sajma već je odrađen i sastanak s jednim turskim partnerom, a nadamo se da će rezultirati i konkretnim projektom. Konačna ocjena sajma je pozitivna ne samo zbog mogućnosti otvaranja novog tržišta već i zbog potencijalne suradnje koja se pokrenula i među domaćim sudionicima”, Mirjana Tatalović, Megatrend poslovna rješenja.

“Zadovoljni smo što smo bili dio organiziranog nastupa IT sektora Hrvatske i smatramo ga dobrim početkom zdrave konkurencije na području RH. U pozitivne učinke našeg sudjelovanja svakako spadaju ostvareni kontakti i druženja s našim hrvatskim kolegama s kojima ćemo nastojat uspostaviti poslovnu suradnju na zajedničkim projektima u zemlji i inozemstvu. Tijekom sajma održali smo i nekoliko sastanaka sa stranim tvrtkama, izlagačima na CeBIT-u, a zasad s jednom vodimo pregovore u smjeru zanimljive poslovne suradnje na internacionalnoj razini. Podržavamo inicijativu HGK-a i HUP-a u organizaciji daljnjih nastupa hrvatskog IT sektora ovakve vrste”, Gorana Bardak, Stručnjak za prodaju ICT, Login. “Sajam je premašio naša očekivanja, stvorivši nove prilike. Sa tri turske kompanije dogovorili smo nastavak aktivnosti u cilju formaliziranja partnerstva i zajedničkog izlaska na tržišta regije, kao i neka tržišta Afrike na kojima oni već djeluju.

Dodatno, upoznavanje kolega iz ostalih hrvatskih tvrtki koji su sudjelovali u delegaciji, doprinijelo je boljem razumijevanju tržišne pozicije kao i potencijala suradnje na projektima koji bi potencijalno bili preveliki za nekog od nas pojedinačno”, Goran Mrvoš, direktor, Infosit.

Bugarska

////

sklaDište plina za 200 mil. eUra

P

roširenje kapaciteta podzemnog skladišta plina u Čirenu stajat će oko 200 mil. eura, izjavio je čelnik bugarskog operatora plinskog transportnog sustava Bulgartransgaz. Oko 1/2 sredstava bi trebala osigurati Europska unija, budući da je zatraženo da se skladište proglasi važnim za regiju, a ostatak troškova bi trebali podmiriti sami korisnici. Konačna odluka o proširenju trebala bi biti donesena početkom 2016, a sami bi trajali tri godine, javlja bugarski pd dnevnik ‘Novinite’.

Razvoj strategije

Međutim prema Hans-Josef Fellu Europa se može osloboditi te ovisnosti, ali ne agresijom već strategijom. “U toj ovisnosti o Rusiji Europa nema nikakve šanse nešto suprotstaviti agresivnom ponašanju Rusije. Jedina mogućnost je srednjoročna. S brzom i jakom strategijom, obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću može se osloboditi te ovisnosti. To bi donijelo energetsko-političku i političku neovisnost, Europa bi bila slobodnija, bez strahova, a gospodarstvo bi moglo dalje djelovati”, kaže Fell te nastavlja “tehnologija obnovljivih izvora energije je zrela. Za deset godina ona bi mogla pokrivati 60 do 70 posto europskih potreba za energijom. Tada bismo o uvozu energenata bili barem toliko neovisni da ne bi bilo politički teških situacija ovisnosti.

To bi bio cilj i zato su potrebne odgovarajuće političke mjere”.

Naravno ostaje pitanje političke volje za provođenjem promjena, a tu

Fell i nije toliko optimističan. “Trenutno se događa upravo suprotno. Vidimo promjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj i pritisak Europske komisije. Europska komisija čak želi podržati puno skuplju atomsku energiju iako su energija vjetra i sunca puno jeftinije. To je krivi put, prije svega jer uran velikim dijelom dolazi iz Rusije i ne stvara neovisnost”, kaže Fell.

Šansa u investicijama

eurOpskA kOmIsIjA čak želi podržaTi skuplju aTomsku energiju IAkO su energIjA vjeTrA I suncA punO jeFTInIje

Prema njegovim riječima “šansa je u društvu. U Njemačkoj, Austriji i skandinavskim zemljama brojna poduzeća i ljudi investiraju u obnovljive izvore energije. Već sam strah da će Gazprom ponovo u zimi zatvoriti dotok plina motivira brojne ljude. Oni ne žele živjeti s tim strahom, žele biti neovisni i zato investiraju”. Uz to je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u većini sektora najjeftiniji oblik proizvodnje energije, jeftiniji nego konvencionalni izvori energije, a troškovi investicije se otplate nakon nekoliko godina, poručuje Fell.

Prema njemu EU je trenutno u situaciji zaokreta i energetski sustav je jasno na putu obnovljivih izvora energije. U konvencionalnom energetskom sektoru može se vidjeti zaokret.

BrOjne nOve eLekTrAne nA ugLjen u njemAčkOj se uOpće vIše ne prIkLjučuju nA mrežu. To su invesTicijske ruševine, To su milijarde gubiTaka, TAkO pOčInje FInAncIjskI prITIsAk “Tko još u tu tehniku investira taj bilježi samo gubitke. Brojne nove elektrane na ugljen u Njemačkoj se uopće više ne priključuju na mrežu. To su investicijske ruševine, to su milijarde. Veliki opskrbljivači energijom tako dospijevaju pod financijski pritisak”, poručuje Fell.

Inače, Fell i ostali sudionici nedavno održanog European Energy Security Foruma u Bruxellesu “očekujuo da oči budu otvorene. Europa je ovisna o plinu i nafti iz drugih zemalja, a obnovljivim izvorima energije i većom energetskom učinkovitošću ta ovisnost može biti smanjena. Politika želi veću neovisnost u energetskom sektoru. Ako se probije spoznaja da je to moguće, onda će možda opet biti političkih aktivnosti u smjeru obnovljivih izvora energije”. pd

Pregled poslovanja malih i srednjih poduzetnika u hrvatskim regijama, pozitivna statistika

13

Poslovna 2016.

DOP

24.11.2015.

10.11.2015.

////

Kako ćemo odabrati najuspješnije poduzetnike Kriteriji i metodologija Cilj projekta je pružiti podršku malom i srednjem poduzetništvu, ali i odabrati najbolje poduzetnike u hrvatskim regijama >> 2

Poticaj malom i srednjem poduzetništvu

Mlijeko i mliječni proizvodi Sudionici okruglog stola naglasili alarmantno stanje u hrvatskoj mlijekarskoj industriji

2

M

Znamo da je prehrambena industrija pokretač gospodarstva Snaga hrvatske hrane Projekt Poslovnog dnevnika kojim želimo ukazati na sve prednosti naših prehrambenih proizvoda, ali i probleme s kojima se susreće industrija >> 8

Oni su dokaz da male i srednje kompanije mogu uspjeti i rasti Priče o uspjehu Predstavljamo poduzetnike koji su uspjeli zahvaljujući kvaliteti proizvoda i uloženom trudu >> 12

Generalni partner:

Transport i logistika

02.12.2015.

zlatni partner:

partneri:

40,39 Proizvođači i mljekare neće moći ništa bez pomoći države

srebrni partneri:

stručni partner:

MAJDA ŽUJO

majda.zujo@poslovni.hr

Legalizacija farmi zbog europskih fondova, niži PDV na repromaterijal te povoljniji krediti put su za izlazak iz mliječne krize

Okrugli stolovi Dio projekta su i poluzatvoreni paneli na kojima u suradnji s našim partnerima pokušavamo potaknuti poduzetnički duh i progovoriti o nekim problemima poduzetnika >> 6

počasni partner:

PROSINAC

Predavanja Teme su bile financiranje i osiguranje izvoza, gospodarska diplomacija te trgovinska politika i pravila unutarnjeg tržišta EU-a >> 12

>>10

poslovni uzlet U Hrvatskoj udruzi poslodavaca govorimo o uspjehu poduzetnika

STUDENI

Održane tri radionice za izvoznike

Poslovanje po županijama petak/subota, 29./30. kolovoza 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Sadržaj

20.10.2015.

• srijeda, 11. LIPNJA 2014.

Zahvaljujući izvoznicima gospodarstvo raste

Bez rasta izvoza nema napretka gospodarstva

FOTOLIA

www.poSLovni.hr • petak/subota, 30./31. svibnja 2014.

Pouzdani partneri

Zlatni ključ Dodijeljene nagrade najboljim izvoznicima u 2013. >>8

Glavni panel Na raspravi ‘Kontinuitet u izvrsnosti’ naglašeno kako treba težiti zajedničkim stavovima u gospodarskim pitanjima >> 5 U Njemačkoj, Austriji i skandinavskim zemljama brojna poduzeća i ljudi investiraju u obnovljive izvore energije

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

LISTOPAD

////

Naglasci s otvorenja Premijer Zoran Milanović obećao snažniju podršku domaćim izvoznicima na stranim tržištima >> 2

H

ans-Josef Fell je voditelj konferencije European Energy Security Forum u Bruxellesu i predsjednik organizacije Energy Watch Group u Njemačkoj. Fell je koncipirao Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG), a od 1998. je bio stručnjak za energiju u Bundestagu za stranku Bündnis 90/Die Grünen (Zeleni). Za Deutsche Welle dao je intervju o budućnosti zelene energije u kojem naglašava kako je “ovisnost Europe o uvozu energenata u posljednjih deset godina snažno rasla. 60 posto europskih potreba za energentima dolazi iz drugih zemalja. Iz Rusije Europa uvozi 38 posto plina, oko 35 posto nafte i 25 posto kamenog ugljena. Stoga, “ova ekstremno visoka ovisnost vodi tomu da Europa, naravno, ne može uvesti sankcije protiv Rusije, koje bi se supstancijalno ticale energetskog sektora. S obzirom da Rusija 80 posto svojih prihoda dobiva iz prodaje energije, to je jedini sektor u kojem bi sankcije imale učinka. Ali, Europa sama ima veliku potrebu za energijom i takvim sankcijama bi jako naštetila vlastitom gospodarstvu”.

Platinasti ključ Nagrađeni izvoznici za izvrsnost u kontinuitetu >>10

WWW.POSLOVNI.HR

sadržaj

Izvoznici izvrsnost postižu isključivo sami

Trenutno 60 posto europskih potreba za energentima dolazi iz drugih zemalja. Iz Rusije Europa uvozi 38 posto plina, oko 35 posto nafte i 25 posto kamenog ugljena

rad Zagreb podići će kredit od 18 milijuna kuna za realizaciju programa “Zagreb energetski efikasan grad”, kojim se planira smanjiti potrošnja energije 49%, piše portal enregetika-net.

U sklopu tog projekta obnovit će se 87 zgrada u vlasništvu grada: 13 osnovnih škola, osam zgrada srednjih škola, 32 zgrade vrtića, šest domova za starije i nemoćne, dva doma zdravlja i 18 zgrada mjesne samouprave. Modernizirat će se i 3000 rasvjetnih tijela javne rasvjete uvođenjem LED rasvjetom s upravljačkim sustavom, a projekt će se provoditi do ožujka 2016. pd

održivom gospodarenju otpadom govore podaci Inspekcije zaštite okoliša iz srpnja ove godine prema kojima je 71,6% gradova i općina započelo s primarnom selekcijom.

Gradovi i općine koji nisu započeli uvođenje primarne selekcije dobit će nalog da dostave jasan Plan aktivnosti u kojem moraju dostaviti podatke koliko reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i spremnika za otpad na javnim površinama i na kućnom pragu građana planiraju postaviti, koje vrste. Također tražite će se i precizni rokovi za postavljanje te kako planiraju financirati te aktivnosti. Jedinicama lokalne samouprave kojima se uputi takav nalog imati će rok za dostavu Plana od 6 tjedana. S obzirom da je 24. 7. na snagu stupila obaveza gradova i općina za uvođenje primarne selekcije, inspekcija zaštite okoliša kreće u nadzore na terenu. Oni gradovi i općine koji nisu ništa poduzeli morat će snositi sankcije. v

Hrvatski izvoz

Drugi način Hans-Josef Fell voditelj European Energy Foruma nudi rješenje Ruske krize

Zelena energija bi za 10 godina mogla pokrivati 70% EU potreba za Učinkovitost 18 milijuna kuna

[Nastup na CeBIT-u] Najveći zajednički nastup hrvatske ICT industrije u povijesti, čak 29 domaćih tvrtki, održan je na CeBIT Bilisimu u Istanbulu, najznačajnijem sajmu Euroazije rvatske ICT tvrtke uspješno su se predstavile na sajmu CeBIT u Istanbulu koji se održao od 11. do 14. rujna 2014. godine, a posjetiteljima su predstavili 60-ak proizvoda odnosno usluga s područja ICT tehnologija, mobilnih aplikacija te softvera za unaprjeđenje poslovanja, većinom namijenjenih unaprjeđenju efikasnosti državnih, odnosno javnih službi te velikih kompanija. Zajednički nastup hrvatskih ICT tvrtki izvrstan je primjer suradnje relevantnih državnih institucija i strukovnih udruženja, odnosno privatnog sektora. Naime, riječ je o zajedničkoj organizaciji Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca te strukovnih udruga: Udruženja za IT pri HGK, HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i Udruge “Hrvatski neovisni izvoznici softvera” – CISEx. Nastup je svojim aktivnostima potpomogla i hrvatska gospodarska diplomacija, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, Veleposlanstvo RH u Republici Turskoj.

“Hrvatska udruga poslodavaca i HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti kontinuirano promoviraju značaj ICT industrije u svim segmentima društva.

Pokazatelji govore o potrebi snažnijeg plasmana i pozicioniranja domaće ICT industrije na izvoznim tržištima, na čemu članice HUP ICT-a aktivno rade.

Pozdravljamo spremnost institucija da se dodatno uključe u organizaciju promocije hrvatske ICT industrije na sajmovima, kao i svim projektima koji će doprinijeti boljoj poziciji ICT-a koja je i prepoznata kao strateška industrijska grana.“ Na CEBIT-u u Istanbulu sudjeluju tvrtke iz Hrvatske; Citus, CROZ, Ekobit, Ericsson Nikola Tesla, GDi, HR pro, HSM-INFORMATIKA, Implementacija snova, IN2, Infosistem, Infosit, IT sistemi-nove tehnologije, Login, Megatrend poslovna rješenja, Mrežne tehnologije Verso, Multicom, Neos, Netgen, Omega software, Perpetuum mobile, Poslovna inteligencija, Projektura, Senso IS, SPAN, STORM grupa, Studio djetelina, Tesla, VAMS tec i Webteh. CeBIT Bilim Eurasia najveći je sajam u regiji Euroazije. Lani ga je posjetilo 131.358 posjetitelja iz 93 zemlje, a izlagale su 1023 tvrtke iz 18 država. Ovaj je sajam izvrsna prilika za prezentaciju rješenja hrvatskih ICT usluga i proizvoda kupcima i potencijalnim korisnicima. “Nakon svega nekoliko održanih sastanaka i prezentacija odluka o sudjelovanju na CEBIT-u se

////

Fond je jedinicama lokalne samouprave omogućio sredstva i stručnu potporu u realizaciji projekata primarne selekcije

Sljedeći broj biltena Gospodarenje otpadom i briga o okolišu izlazi u kolovozu

partneri:

a1

Proboj hrvatskog ICT-a na tursko tržište

navike građana i smanji količina otpada koji se odlaže na odlagališta.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je jedinicama lokalne samouprave omogućio sredstva i stručnu potporu u realizaciji projekata primarne selekcije. Zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave je da građanima osiguraju komunalnu uslugu koja uključuje odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine stanovnicima moraju omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Odvojeno skupljanje dužni su osigurati kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i odvojeno sakupljanje na kućnom pragu.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša za 2012. godinu samo 39,5% jedinica lokalne samouprave imalo je neki oblik primarne selekcije. Da je veliki broj gradova i općina ozbiljno shvatio obveze iz Zakona o

d.o.o.

Ulaganja Broj 8./2014.

Pregled aktualnih događanja

25.08.2015.

Sljedeći broj biltena Poljoprivreda savjeti za uspjeh izlazi u prosincu

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

rvatska do kraja 2018. treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, a za što je jedan od ključnih elemenata uspostava primarne selekcije, pored sanacije postojećih odlagališta otpadom i izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Konačni cilj vezan uz uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sanacija i zatvaranje svih odlagališta i uspostava centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018. te recikliranje minimalno 50% stakla, papira, plastike i metala do 2020.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom uspostavilo smjernice i ciljeve za uspostavu nacionalnog sustava gospodarenja otpadom. Važan dio tog sustava je primarna selekcija. Zakon o održivom gospodarenju otpadom donesen je s namjerom da se mijenjaju komunalne

br.11

Fondovi

24. srpnja na snagu je stupila obaveza gradova i općina za uvođenje primarne selekcije, inspekcija zaštite okoliša kreće u nadzore na terenu

Kreće energetska obnova 6000 obiteljskih kuća >11

Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol govori o Kodeksu za otkup >16 žitarica i uljarica

Kako zbrinuti iskorišteni antifriz iz automobila >14

TRAVANJ

11

www.poslovni.hr

lokalna samouprava i selekcija otpada

edukacijski partner:

akademski partner:

liječna industrija u Hrvatskoj proživljava dramatične trenutke.

Samo u posljednje dvije godine broj farmi je prepolovljen, a otkupljena količina mlijeka ove će godine, u odnosu na lani, biti manja za 20 posto. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora zaustavilo nužno je pokrenuti niz mjera. Prije svega, potrebna je sustavna edukacija farmera, kojima treba omogućiti povoljne kredite za kupnju rasplodnih junica, ali i mliječnih grla. Nužno je i što žurnije legaliziranje farmi radi povlačenja sredstava iz europskih fondova te prioritetno davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta mliječnim farmama.

Zajednički je to zaključak sudionika okruglog stola “Snaga hrvatske hrane - mlijeko i mliječne prerađevine” koji je u organizaciji Poslovnog centra znanja te pod pokroviteljstvom Badela 1862., Dukata, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Tetrapaka te Vindije održan jučer u zagrebačkom restoranu Bon Appetit.

U samo dva sata, koliko je trajao skup, otkup mlijeka smanjen je za 25 kilograma te slikovito ilustrira alarmatne brojke iznesene na skupu. U prvih devet mjeseci ove godine otkup mlijeka pao je za 87 milijuna kilograma. Do kraja godine ta bi brojka mogla doseći 100 milijuna kilograma čime bi količina otkupljenog mlijeka pala na svega 500 milijuna kilograma.

“Procjenjujemo da će do kraja godine otkup mlijeka pasti

na razinu iz 2002. U odnosu na 2012. bit ćemo u minusu 20 posto, a past će i broj proizvođača mlijeka. Trenutno je 10.500 proizvođača koji svoje mlijeko predaju mljekarama”, upozorio je na poražavajuće brojke Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije podsjetivši kako su posljednjih desetak godina trendovi bili pozitivni, a nakon rekordne 2009. započeo je pad. U 2009.je otkupljeno 675 tisuća tona. Unatoč praznim objektima u kojima danas ima mjesta za 13.500 krava koje unutar godinu dana proizvodnju mlijeka mogu povećati za oko 100 milijuna kilograma, farmeri nemaju novca za nabavu grla. To će dodatno smanjiti proizvodnju. Zato se, naglasila je Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, svi uključeni u sektor moraju brže, bolje i efikasnije dogovarati o rješenjima, a pri tome je vrlo važno da se sluša struka.

Gubitak krava

19,4 posto

pad proizvodnje mlijeka u prvih šest mjeseci 2013.

40 posto

pad proizvodnje mlijeka za piće u kolovozu 2013.

178

“Bojim se da struka gubi ispred nekih drugih parametara. Ne tisuća može se strukom baviti neko tko struku ne zna. Mliječna in- mliječnih i dustrija ima toliko mogućnosti kombiniranih i nema razloga da imamo situ- krava u aciju u kojoj smo u zadnje dvi- 2012. je godine izgubili 37 tisuća krava. Nema konzistentnog bavljenja problemima, a stvar se rješava samo onda kada mljekari izađu na ulice”, naglasila Broj je Havranek istizaposlenih u čući da je nužno mljekarskom sektoru donijeti strategiju razvoja za Industrija sljedećih pet 10.000 do deset godina te strogo Proizvođači postaviti pravi22.000 la za rješavanje problema.

“Treba riješiti legalizaciju farmi i raspodjelu državnog zemljišta te vidjeti što je s

velikim brojem hektara u privatnim rukama. Konačno treba naći model kako poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, na koje otpada čak 70 posto od svih oranica, staviti u funkciju”, naglasila je Havranek pozivajući ministra financija Slavka Linića da počne oporezivati neobrađenu zemlju, čime će brzo napuniti proračun.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kazala je pak kako ministarstvo svaki dan s proizvođačima i bankarima organizira aktivnosti vezane za mljekarski sektor.

“Operativni programi su u pripremi i prema našim procjenama i kvotama koje je odredila Europska unija, u srednjoročnom razdoblju trebali bi postići da se proizvodnja poveća na 800 tisuća tona mlijeka”, kazala je Blažić. Osim toga, osvrnula se i na poticaje za poljoprivrednike koji su se dugo davali bez odgovarajućih kriterija. No, ulazak u Europsku uniju to je onemogućio, poticaji su sada uvjetovani zajedničkom, europskom poljoprivrednom politikom.

Sada su druge mogućnosti za farmere, a najveće nude strukturni fondovi. Da bi se sredstva iz fondova mogla iskoristiti poljoprivrednici bi se trebali više povezati. “Poljoprivredni proizvođači izbjegavaju udruživa-

69

kilograma prosječna godišnja potrošnja mlijeka po stanovniku RH

milijuna kilograma isporučenog mlijeka u kolovozu 2013.

27

8,7

posto pad broja mliječniha krava u posljednjih pet godina

kilograma prosječna potrošnja sira po stanovniku RH

nje, a to je temelj za povlačenje sredstava, kao i širenje na nova tržišta te uvođenje novih, inovativnih proizvoda”, kazala je Blažić.

Davor Blažić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, požalio se pak kako sedam mjeseci nije bilo Savjeta za mlijeko, unatoč brojnim dopisima i molbama koje su Ministarstvu poslane.

Savjet je održan, znakovito, tek dan prije skupa.

“Potreban je tripartitan dogovor između proizvođača, otkupljivača i vlasti. Tražili smo da se radi iskorištavanja sredstava iz EU fondova ubrza legalizacija objekata. Nismo tražili samo poticaje. Ne želimo biti socijalni slučajevi. Tražimo potporu dohotku, ne milostinju”, poručio je Blažić. Nezadovoljstvo situacijom iznijeli su i predstavnici velikih mljekara, Dukata i Vindije koji zajedno otkupljuju 70 posto hrvatskog mlijeka.

Marko Biočina, zamjenik glavnog urednika PD-a

Božica Babić, novinarka PD-a

Pokrenuli ministarstvo

Kratkoročne mjere

“Situacija je alarmantna. Sami proizvođači i mljekare neće moći ništa bez pomoći države i institucija. Potrebna je brza akcija i program oporavka. Potrebne su nam kratkoročne mjere. Jedini način revitalizacije je brza nabava repromaterijala. Proizvođačima za to treba stvoriti uvjete koji su im prihvatljivi i omogućiti im da budu konkurentni.

U protivnom će se teško nositi s europskim proizvođačima”, poručio je Željko Ljubić, savjetnik generalnog direktora u Vindiji. Vidjevši da se negativni trendovi neće sami popraviti, u Dukatu su stvar pak uzeli u svoje ruke. Prije tri mjeseca krenuli su s planom oporavka govedarske proizvodnje i mlijeka te osigurali financijska sredstva za kreditiranje i subvencioniranje junica. “Želimo motivirati proizvođače da se stvore financijski uvjeti proizvodnje. Kreditiramo njihovu proizvodnju s ukupno 50 milijuna kuna za proljetnu i jesensku sjetvu te im omogućujemo nabavu što jeftinijih repromaterijala”, kazao je Antun Milić, direktor otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka. Bankovni krediti su farmerima i dalje nepovoljni, a glavobolje im zadaje i PDV na repromaterijal koji je u Hrvatskoj najveći u Europi. Osim toga, visoke cijene inputa dovele su do toga da nisu u stanju plaćati obveze, a onda banke pokreću ovrhe i farme ostaju prazne. No, u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kažu kako su farmerima omogućili brojne pogodnosti kreditiranja, no unatoč svim mjerama, vra-

Okrugli stol trajao je više od dva sata

Rasprava o mlijeku izazvala je veliki ćaju im se proizvođači sa zahtjevima za dodatnu pomoć.

“Kada vidimo da proizvođač ima praznu farmu i nema više volje za proizvodnjom, ne preostaje nam ništa drugo nego ovrha ili pronaći strateškog ulagača, što je teško. Problem je i edukacija. Proizvođači mlijeka količinski ne zadovoljavaju razinu proizvodnje koju bi trebali”, komentirao je Hrvoje Galičić iz HBOR-a. I mali i veliki mljekari bore se s problemima, no nužno je da se okrenu očuvanju vlastite proizvodnje.

“Mljekarska industrija je već 15 mjeseci u recesiji. Ključni problem je nedostatak mlijeka i to se mora promijeniti. Moramo povećati količinu proizvedenog mlijeka. Industriji je važno da ima vlastitu sirovinu pa je primarni cilj pomoći mljekarima da povuku što više novca iz europskih fondova”, osvrnula se na cijelu raspravu i Rašeljka Maras, direktorica CROMILK-

goran stanzl/PiXsell

SIJEČANJ

Dobra inicijativa Poslovnog dnevnika Od svibnja 2012. pada otkup mlijeka, ovu godinu završit ćemo sa oko 500.000 tona, količinom koja je ostvarena 2002. Drama u mljekarstvu traje dugih 17 mjeseci, no Ministarstvo poljoprivrede nije našlo vremena za okupiti sve sudionike iz sektora i utvrditi mjere za oporavak sektora.

Nakon višemjesečne stanke, dan uoči ovog okruglog stola u ministarstvo je pozvan Savjet za mlijeko. Konačno se razgovaralo kako zaustaviti pad, drago nam je da je Poslovni dnevnik upozorio na problem jer, možda Savjet još dugo ne bi bio pozvan, komentirali su jučer sudionici panela.

interes a. Pozitivna stvar je, složili su se sudionici, što hrvatski farmeri proizvode mlijeko iznimne kakvoće, čak 95 posto prve je kategorije.

Izvlačenje pouke

Mrlja u toj kvaliteti bila je jedino afera s aflatoksinima, no taj se problem ne bi trebao ponoviti ako se struka bude više uvažavala. “Hrvatska agencija za hranu još 2011. izradila je naputak gdje su definirani svi uvjeti i postupci da ne bi došlo do incidenta, no na to se izgleda nije obratilo dovoljno pažnje. Vjerujem da smo izvukli pouku i da se to neće ponoviti”, poručila je Andrea Gross Bošković, ravnateljica HAH-a. v

PoljoPri­ vredni proizvođači izbjegavaju udruživanje, a to je temelj za Povlačenje sredstava iz eu fon­ dova Zvjezdana Blažić pomoćnica ministra

jedini način revitaliza­ cije Pro­ izvodnje je brza naba­ va rePro­ materijala za to proizvođačima treba stvoriti prihvatljive uvjete Željko Ljubić Vindija

u komPaniji smo krenuli s aktivnim planom oporavka Proizvod­ nje i mlje­ karstva te smo osigurali sredstva za subven­ cioniranje junica Antun Milić Dukat

industriji je važno da ima vlastitu sirovinu pa je primarni cilj pomoći mljekarima da Povuku što više novca iz euroPskih fondova

do kraja godine otkupne količine mlijeka past će na razinu iz 2003. u odnosu na 2012. bit ćemo u minusu 20 Posto

hah je još 2011. izradi­ la naPutak gdje su definirani svi uvjeti i postupci da ne bi došlo do inciden­ ta, no na to se nije obratila Pažnja

Rašeljka Maras Cromilk

Zdravko Barać HPA

Andrea Gross Bošković HAH

Partneri projekta:

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/5

nije Pro­ blem samo u krediti­ ma već i u edukaciji.

Proizvo­ đači količinski ne zadovoljavaju razinu proizvodnje koju bi trebali Hrvoje Galičić HBOR

treba rije­ šiti ras­ Podjelu državnog zemljišta te vidjeti što je s velikim brojem hektara u Privat­ nim ruka­ ma

na savjetu za mlijeko nismo tražili samo poticaje. ne želimo biti socijal­ ni slučaje­ vi. tražimo PotPoru dohotku, ne milosti­ nju

Jasmina Havranek AZVO

Davor Blažić HSUPM

Poslovni centar znanja

Poslovni centar znanja posebna je divizija Poslovnog dnevnika specijalizirana za organizaciju edukativnih i konferencijskih događaja i manifestacija. Edukativni formati Poslovnog dnevnika obuhvaćaju široki spektar tema i vrhunskih predavača, te su zbog svoje kvalitete već prepoznati kao nezaobilazna potpora razvoju i širenju domaćeg gospodarstva.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/6

okrugli stolovi

konferencije

SIJEČANJ

Dijamanti hrvatskog gospodarstva

30.01.2015.

veljača

Energy Investment Forum

Veljača 2015.

VELJAČA

Drvna industrija

27.02.2015.

ožujak

Gospodarenje otpadom

Ožujak 2015.

OŽUJAK

Budućnost plaćanja

20.03.2015.

rujan

Leasing

25.09.2015.

travanj

Žensko poduzetništvo Turizam

Travanj 2015.

Travanj 2015.

listopad

Izvoz hrvatske pameti

23.10.2015.

svibanj

Snaga hrvatske hrane

Svibanj 2015.

studeni

Poslovna 2016

27.11.2015.

lipanj

Malo i srednje poduzetništvo

Lipanj 2015.

prosinac

Human resources

04.12.2015.

rujan

Privatno zdravstvo

Rujan 2015.

listopad

Energy Market Forum Energetska Učinkovitost

Listopad 2015.

Listopad 2015.

studeni

Pametni gradovi

Studeni 2015.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/7

Okrugli stolovi, Poslovni dnevnik, 2015.

Dijamanti hrvatskog gospodarstva 30.01.2015.

Drvna industrija

Budućnost plaćanja

Leasing

27.02.2015.

20.03.2015.

25.09.2015.

Mogu li tvrtke živjeti vječno? Koji je faktor koji nekim tvrtkama omogućava da uspješno posluju desetljećima usprkos društvenim, tehnološkim i tržišnim promjenama?

Nakon više uspješnih posebnih novinskih izdanja na istu temu tijekom proteklih godina, Poslovni dnevnik odlučio je organizirati i okrugli stol s ciljem okupljanja predstavnika renomiranih domaćih kompanija i analiziranja uspješnih modela stvaranja dugoročne konkurentnosti.

Može li drvna industrija biti pokretač gospodarskog razvoja? Kako proizvode od drva učiniti uspješnim i prepoznatljivim hrvatskim izvoznim proizvodom?

Ne tako davno hrvatska drvna industrija ostvarila je godišnji izvoz od milijardu, te vanjskotrgovinski suficit od gotovo 400 milijuna dolara. Okrugli stol Poslovnog dnevnika okupit će predstavnike svih bitnih dionika ovog sektora u raspravi oko mogućih modela poticanja rasta jedne od rijetkih idnsutrija gdje Hrvatska raspolaže vlastitom sirovinskom bazom.

Kako će razvoj informatičkih tehnologija promijeniti način na koji se odvijaju poslovne i komercijalne transakcije? Kako će prodavači, a kako kupci ostvariti korist od tih novih načina plaćanja? Beskontaktne kartice, mobilne aplikacije, virtualne valute...sektor platnog prometa najinovativnije je polje razvoja financijskih usluga danas u svijetu.

Poslovni dnevnik okupit će ugledne govornike iz financijskog sektora, te tehnološke stručnjake s ciljem da predvidi sver bitne efekte implementacije budućih tehnologija plaćanja, kao u svijetu, tao i u Hrvatskoj.

Kako ponovno oživjeti hrvatsko leasing tržište? Koja bi mogla biti uloga leasing industrije u novom ciklusu hrvatskog gospodarskog rasta?Nakon godina rasta, hrvatsko leasing tržište je u fazi pada – samo u 2013. izgubilo je gotovo pola milijarde kuna, a veći dio leasing tvrtki poslovao je s gubitkom. Okrugli stol Poslovnog dnevnika kroz diskusiju industrijskih eksperata, neovinskih stručnjaka i predstavnika regulatornih tijela pokušat će definirati preporuke za kreatore javnih politika u svrhu oživljavanja ovog dijela financijskog tržišta.

Teme: • Koji je ključ uspješnog poslovanja kroz desetljeća?

• Kako se zaštititi od tržišnih promjena i novih konkurenata?

• Jača li brend kroz generacije?

• Trebaju li državne razvojne politike biti usmjerene samo prema novim poduzećima ili i prema onim razvijenim?

• Koliko vrijedi tradicija?

Teme: • Koje su najveće prepreke razvoju drvne industrije?

• Može li Hrvatska zaštitit svoju sirovinsku bazu u okviru EU pravila?

• Kako država može rasteretiti kompanije iz drvnog sektora?

• Izvozimo sirovu građu, a uvozimo gotov proizvod. Kako to spriječiti?

• Treba li Hrvatska okrupniti proizvodnju i brendirati samo jednu vrstu drvenih proizvoda?

Teme: • Ide li tiskani novac putem tiskanih medija?

• Koje perspektive otvara ekspanzija beskontaktnog plaćanja?

• Što donosi ulazak telekom kompanija u sektor platnog prometa?

• Jesu li nove tehnologije plaćanja garancija veće sigurnosti ili upravo suprotno?

• Hoće li razvoj novih metoda plaćanj rezultirati i nekim novim financijskim proizvodima?

Teme: • Treba li domaćoj leasing industriji novi poslovni model?

• Je li hrvatska regulativa prepreka ili poticaj razvoju leasing tržišta?

• Koji su najpotentniji segmenti domaćeg leasing tržišta?

• Kako izbjeći zamke nelikvidnosti i problema u naplati?

• Kakve su mogućnosti komplementarnosti leasinga i EU fondova?

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici uglednih hrvatskih kompanija, predstavnici državnih institucija i znanstvene zajednice.

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici hrvatskih tvrtki iz drvnog sektora, interesnih udruženja i Hrvatskih šuma.

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici tvrtki iz financijskog sektora, tehnoloških kompanija i državnih institucija.

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici leasing kompanija, državnih institucija, regulatornih tijela i strukovnih udruženja.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/8

Okrugli stolovi, Poslovni dnevnik, 2015.

Izvoz hrvatske pameti

Poslovna 2016.

Human resources

23.10.2015.

27.11.2015.

04.12.2015.

Koji su novi hrvatski izvozni proizvodi visoke dodane vrijednosti temeljeni na pameti?

Kako država može poticati razvoj tehnoloških i kreativnih industrija budućnosti? IT industrija i srodne visokotehnološke grane gospodarstva jedini su privredni segmenti koji kontinuirano rastu tijekom cjelokupne šestogodišnje recesije. Organizacijom okruglog stola Poslovni dnevnik želi potaknuti širu društvenu raspravu o nužnosti usmjeravanja nacionalnih ekonomskih i društvenih politika k promjeni zastarjelog koncepta ekonomije obujma i masovne industrijske proizvodnje.

Hoće li se Hrvatska tijekom 2016. vratiti gospodarskom rastu? Koji su glavni trendovi koji će utjecati na poslovanje domaćih poduzetnika u narednoj godini? Na hrvatskom ekonomskom obzoru već odavno se ne nazire sunce, no i u takvim okolnostima gospodarstvo posluje. Naredna godina bit će iz mnogo razloga prelomna za domaću privredu, ali i specifična jer će Hrvatska dobiti novu Vladu. Kroz diskusiju uglednih poduzetnika i analitičara Poslovni dnevnik namjerava proizvesti kvalitetnu prognozu ključnih poslovnih događaja i trendova u 2016. godini, namijenjenu prvenstveno svojim čitateljima, ali i cijeloj poduzetničkoj javnosti.

Kako uskladiti potrebe gospodarstva s strukturom obrazovnog sustava? Koje su ključne kompetencije koje bi hrvatski radnici u budućnosti trebali imati? U srži svake kompaniej ili poduzetničkog poduhvata nalazi se čovjek, no ako s jedne strane u Hrvatskoj postoji više od 300 tisuća nezaposlenih, a s druge značajan deficit stručnih kadrova, evidentno je da postoji strukturni problem. Organizacijom okruglog stola Poslovni dnevnik namjerava pokrenuti javnu diskusiju o temeljitoj reformi domaćeg tržišta rada, ali i potaknuti brži transfer modernih strategija upravljanja ljudskim resursima u hrvatsko gospodarstvo.

Teme: • Kako pretvoriti odljev mozgova u izvoz znanja?

• Može li znanje postati ključni hrvatski izvozni proizvod?

• Koji su regulatorni i fiskalni preduvjeti razvoja tog segmenta ekonomije ?

• Što moramo mijenjati u našem obrazovnom sustavu?

• Kako osigurati inicijalno financiranje inovativnim poduzećima?

Teme: • Hoće li hrvatsko gospodarstvo rasti u 2016. ?

• Koji će dugoročni, a koji kratkoročni trendovi utjecati na domaću privredu?

• Očekuju li se kakve bitne reforme poslovnog okruženja ?

• Koji sektori mogu očekivati rast, a koji stagnaciju?

• Koje su prve reforme koje bi nova Vlada trebala poduzeti?

Teme: • Što tvrtke traže od radnika, a što radnici nude ?

• Je li hrvatsko radno zakonodavstvo previše rigidno?

• Koje su najbolje prakse motivacije zapsolenika u domaćim kompanijama ?

• Koje vještine trebaju imati menadžeri budućnosti?

• Je li stalni radni odnos na putu izumiranja?

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici tehnoloških kompanija, obrazovnih institucija i nadležnih ministarstava.

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici poslovnih udruga, neovisni politički i poslovni analitičari, te poduzetnici.

Na okruglom stolu sudjelovat će predstavnici HR odjela velikih hrvatskih poslodavaca, resornih ministarstava, te neovisni konzultanti i eksperti.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/9

Konferencije, Poslovni dnevnik, 2015.

Energy Investment Forum

Gospodarenje otpadom 2015.

Veljača 2015.

Ožujak 2015.

Energy Investment Forum je godišnja konferencija posvećena problematici razvoja projekata u energetskom sektoru u Hrvatskoj i široj regiji.

Ovogodišnje izdanje fokusirat će se na predstojeće kampanje novog upstream razvojnog projekta u sektoru nafte i plina, investicijsku klimu za greenfield projekte proizvodnje struje, inovativne modele daljnjeg povećanja obnovljivih izvora energije, kao i mogućnosti ulaganja u hrvatski energetski sektor na temelju primjene sredstava EU. Konferencija će imati niz panel-rasprava i prezentacija uglednih predavača, kao što su zakonodavni dužnosnici, domaći i svjetski poslovni lideri i predstavnici financijske industrije, te više od 200 kvalificiranih sudionika.

Konferencija Gospodarenje otpadom vodeća je hrvatska poslovna konferencija posvećena temama o gospodarenju otpadom. Cilj je konferencije promovirati i istražiti probleme nastale razvojem te nove industrije u Hrvatskoj, ali i poslužiti kao mjesto susreta za razmjenu vještina između razvijenijih tržišta i iskusnijih inozemnih kompanija i njihovih hrvatskih kolega. Ovogodišnja konferencija fokusirat će se na razvoj regionalnih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, nove poslovne mogućnosti koje se otvaraju tim ulaganjima i tehnološke izbore s obzirom na korištenje goriva dobivenog iz otpada.

Konferencija će ponuditi rasprave izvršnih direktora vodećih hrvatskih kompanija u sektoru gospodarenja otpadom te predavanja međunarodnih predavača.

Žensko poduzetništvo – Pogled naprijed Travanj 2015.

Turizam

Snaga hrvatske hrane

Travanj 2015.

Svibanj 2015.

Ova poludnevna konferencija bit će organizirana u sklopu projekta Poslovnog dnevnika Poslovni uzlet. CIlj je konferencije promovirati žensko poduzetništvo kroz više različitih tematskih jedinica kao što su paneli i debate. Konferencija će se usredotočiti na teme kao što su institucionalni modeli za potporu razvoja ženskog poduzetništva, prednosti i nedostaci inicijativa pozitivne diskriminacije i primjeri uspješnih hrvatskih poslovnih žena. Konferencija će biti organizirana u suradnji s Ministarstvom obrta i poduzetništva, a primat će najviše 150 sudionika.

U 2015. godini Poslovni dnevnik prvi će put organizirati nacionalnu poslovnu konferenciju u potpunosti posvećenu turizmu i hotelskoj industriji.

Prema pripremnim planovima, konferencija bi trebala imati obrazovni i kongresni karakter. Obuhvaćat će niz stručnih predavanja i rasprava o problemima određivanja cijena u turizmu, razvoju odredišta, poboljšanju operativne učinkovitosti i najboljim investicijskim projektima u praksi u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Konferencija će uključivati i razne radionice namijenjene profesionalcima u turizmu, a vodit će ih domaći i svjetski poslovni konzultanti.

Hrvatska prijestolnica Zagreb bit će domaćin drugog izdanja konferencije Snaga hrvatske hrane. Konferencija će imati više dijelova: središnju panel-raspravu i dvije do četiri radionice na različite teme koje će se odvijati u isto vrijeme. Ovogodišnje teme bavit će se potencijalom poljoprivredne proizvodnje kao generatorom ruralnog razvoja, tehnologijama nove proizvodnje, inicijativama za suradnju i mogućnostima međusektorske suradnje. Predavači će biti izabrani dužnosnici, akademski stručnjaci, predstavnici glavnih proizvođača hrane i lideri nacionalnih predstavnika prerađivačke industrije. Očekuje se više od 250 sudionika stručnjaka iz tog sektora.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/10

Konferencije, Poslovni dnevnik, 2015.

Mala i srednja poduzeća – pokretači rasta, temelj stabilnosti Lipanj 2015.

Konvencija o privatnom zdravstvu

Energy Market Forum

Rujan 2015.

Listopad 2015.

Konferencija je posvećena problemima malih i srednjih poduzeća. Sastavni je dio godišnjeg projekta Poslovni uzlet koji je Poslovni dnevnik razvio u suradnji s Ministarstvom obrta i poduzetništva sa svrhom besplatnog obrazovanja lokalnih poduzetnika.

Na konferenciji će sudjelovati više od 300 hrvatskih poduzetnika, lokalnih i državnih dužnosnika. Osim dvije panel-rasprave, održat će se četiri analitička stručna predavanja na teme financiranja sturt-upova, mogućnosti financiranja sektora malih i srednjih poduzeća iz fondova EU, najboljih lokalnih regulacijskih praksi s ciljem promocije SME poslovanja i moguća rješenja zajedničkog problema nedostatka ljudskih resursa na lokalnom tržištu rada.

Godišnja konvencija profesionalaca u zdravstvu, kreatora politike, predstavnika farmaceutske i povezanih industrija itd. Cilj je konvencije problematizirati pitanja vezana uz hitnu potrebu za daljnjom liberalizacijom hrvatskog zdravstvenog tržišta.

Ovogodišnje rasprave trebale bi obuhvatiti predavanja o mogućnostima odvajanja monopolističkog državnog zdravstvenog osiguranja, novim pristupima organizaciji nacionalnog zdravstvenog sustava, reformi tržišta farmaceutskih supstancija, uključujući propis o liberalizaciji prodaje bezreceptnih (OTC) lijekova i implementaciju propisa EU o dostupnosti “prekogranične” zdravstvene skrbi.

Prema prvom nacrtu programa, konferencija bi trebala ugostiti strane predavače i više od 200 stručnjaka iz medicinske i zdravstvene industrije.

Energy Market Forum jedina je poslovna konferencija na području bivše Jugoslavije posvećena isključivo temama razvoja energetskog tržišta.

Od prvog izdanja 2013., Energy Market Forum razvio se u tradicionalno mjesto susreta i rasprave hrvatskih kompanija za opskrbu energijom, kao i kreatora politike te velikih potrošača struje. Svake godine EMF nudi sveobuhvatan pogled na ključne događaje na energetskom tržištu u protekloj godini, ali pruža i strukturni pogled na nadolazeće trendove. EMF redovito ugošćuje ugledne svjetske predavače i poslovne lidere. Iako je još rano, posve je sigurno da će se EMF iduće godine fokusirati na teme vezane uz daljnju liberalizaciju hrvatskog energetskog tržišta, sheme trgovanja prirodnim plinom i konkurentnost regionalnog energetskog tržišta.

Energetska učinkovitost - Priče o usojehu Listopad 2015.

Gradovi budućnosti

Drugo izdanje konferencije Energetska učinkovitost u organizaciji Poslovnog dnevnika iznijet će analitički pregled najuspješnijih projekata energetske učinkovitosti razvijenih u Hrvatskoj u razdoblju od 1. listopada 2014. do 1. listopada 2015. Konferencija je organizirana u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode.

Održat će se i prezentacije i prikazivanja uživo inovativnih tehnoloških rješenja iskorištenih u istaknutim projektima energetske učinkovitosti, te predstaviti najbolji strani projekti u praksi.

Ova će konferencija poslužiti kao konačni vrhunac polugodišnjeg projekta Poslovnog dnevnika pronalaska, promocije i nagrađivanja najboljih projekata i inicijativa za pametni urbani razvoj u Hrvatskoj za 2015. godinu. Konferencija je osmišljena kao cjelodnevni događaj koji nudi široku lepezu raznih predavanja, prezentacija, demonstracija uživo i rasprava na temu najboljih projekata pametnih gradova u praksi diljem Europske unije. Vrhunac konferencije bit će gala ceremonija dodjele nagrada, na kojoj će ukupno pet hrvatskih gradova, na temelju odluke stručnog povjerenstva, dobiti nagradu Poslovnog dnevnika Pametniji grad za pet različitih projekata. Konferencija i projekt u cjelini zamišljeni su kao vodeća poslovna konvencija usredotočena na tržište u razvoju tehnologija pametnih gradova, ali i na položaj Poslovnog dnevnika kao vodećeg medijskog partnera na tom tržištu u nastajanju. Na popisu predavača trebali bi se naći vrhunski međunarodni poslovni rukovoditelji, strani dužnosnici i akademski stručnjaci, dok se očekuje dolazak više od 300 sudionika, među kojima gradonačelnici, gradski dužnosnici i predstavnici kompanija.

Studeni 2015.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/11

Poslovni uzlet 2015

Poslovnu snagu Hrvatske čine mala i srednja poduzeća, za koja, bez zadrške, možemo reći da imaju perspektivu postati glavna pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva.

U želji da pomogne u tom procesu, Poslovni dnevnik je početkom 2014. godine pokrenuo projekt Poslovni Uzlet.

Projektom Poslovni uzlet Poslovni dnevnik se okrenuo onima koji čine više od 95 posto hrvatskog gospodarstva - malim i srednjim poduzetnicima. Već s početkom projekta postalo je jasno kolika je bila potreba upravo na jednom mjestu prikupiti sve relevantne informacjie koje bi mogle zanimati male i srednje poduzetnike, a sve s ciljem da se poboljša upravo taj segment gospodarstva, koji zapošljava gotovo 50 posto radne snage u Hrvatskoj. Kroz niz okruglih stolova održanih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, televizijskih emisija te nekoliko ispitivanja javnog mijenja (anketa) na internetskom portalu poslovni.hr uspjeli smo u nekoliko mjeseci detektirati gotovo sve probleme s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici u svom poslovanju te ponuditi rješenja koja im pomažu u poboljšanju i optimizaciji njihovog poslovanja.

Kroz nekoliko lokalnih događanja i reginonalnih (eveneta) također smo ponudili malim i srednjim poduzetnicima mogućnost dodatne edukacije, a kroz te evente dobili smo i brojčanu potvrdu prepoznatosti projekta Poslovni uzlet. U 2014.

godini besplatne edukacije u sklopu Poslovnog uzleta pohađalo je nekoliko tisuća poduzetnika.

A na kraju godine nagradili smo i 15 najuspješniji malih i srednjih poduzetnika na velikom eventu održanom u maloj dvorani Vatroslav Lisinski koji je izravno prenosila i Hrvatska radio televizija.

Poslovni uzlet se nastavlja i u 2015. godini, a kroz više destaka lokalnih i regionalnih manifestacija Poslovni dnevnik će nuditi besplatne edukacije malim i srednjim poduzetnicima, ali i na svojim platformama, kao i prošle godine, pisati o problematici malog i srednjeg poduzetništva te predstavljati afirmativne priče onih koji su uspjeli u ovom segmentu gospodarstva. I u 2015. godini u sklopu Poslovnog uzleta birat će se najbolji mali i srednji poduzetnici koji će biti nagrađeni na kraju godine. U sklopu Poslovnog uzleta održat će se i niz okruglih stolova posvećenih problematici malog i srednjeg poduzetništva koji će nudit odgovore na pitanja poput problematike izvoza, uloge žena u malom i srednjem poduzetništvu.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/12

Dnevno izdanje Poslovnog dnevnika * U navedene cijene nije uključen PDV.

1/1 246 x 320 mm 19.000 kn

1/2 položena 246 x 148 mm uspravna 121 x 305 mm 11.400 kn

1/3 položena 246 x 97 mm uspravna 146 x 180 mm 7.900 kn

1/4 položena 246 x 70 mm uspravna 121 x 150 mm 6.000 kn

1/8 položena 121 x 76 mm uspravna 95 x 100 mm 3.000 kn

junior page 180 x 235 mm 15.100 kn

2/1 (duplerica) 516 x 320 mm 29.400 kn pasica na duplerici 516 x 43 mm 9.900 kn PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ www.poslovni.hr • ponedjeljak, 1. srpnja 2013. • str. 13

http: // www.poslovni.hr

Modul na vrhu nasl.

96 x 30 mm 9.350 kn

Modul 1 96 x 36 mm 9.350 kn

Modul 2 146 x 36 mm 13.200 kn

Modul 3 246 x 36 mm 17.600 kn

telefon 01 63 26 000 • telefaks 01 63 26 060 • e-mail redakcija@poslovni.hr

pasica na zadnjoj str.

246 x 43 mm 6.900 kn

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/13

Dnevno izdanje Poslovnog dnevnika * U navedene cijene nije uključen PDV.

posebne objave

agencijski uvjeti Količinski popusti za agencijske i izravne klijente (neto realizacija): iznos u kunama

popust

50.000 - 80.000

5%

80.001 - 100.000

8%

100.001 - 150.000

10%

150.001 - 300.000

15%

Financijska izvješća: format

dimenzije

cijena

1/1

246 x 320 mm

4.100 kn

1/2

246 x 148 mm

2.200 kn

• agencije koje potpišu ugovor o neto realizaciji od minimalno 150.000 kuna ostvaruju pravo na 20% agencijskog popusta • PR tekst naplaćuje se 15% na redovnu cijenu po cjeniku i mora imati oznaku promotivni tekst • 50% popusta za objavu humanitarnih akcija i kulturnih događanja • 60% popusta na medijska pokroviteljstva • Financijska izvješća - ne odobravaju se drugi popusti osim za avansnu uplatu

Nekomercijalni oglasi za izravne klijente: format

dimenzije

cijena

1/1

246 x 320 mm

10.700 kn

JP

180 x 235 mm

8.000 kn

1/2

246 x 148 mm

6.100 kn

1/3

146 x 180 mm

4.100 kn

1/4

121 x 150 mm

3.100 kn

1/8

121 x 76 mm

1.650 kn

Umatanje, omatanje, lijepljenje: Cijena tehničke izvedbe za cijelu nakladu: 4.000 kn.

Medijski trošak (visibility) formira se ovisno o formatu letka/stickera.

Dimenzija omotne pasice: 590 x 20-50 mm.

Nekomercijalni oglasi za agencije: format

dimenzije

cijena

1/1

246 x 320 mm

10.200 kn

JP

190 x 250 mm

7.800 kn

1/2

246 x 148 mm

5.800 kn

1/3

146 x 180 mm

3.900 kn

1/4

121 x 150 mm

3.000 kn

1/8

121 x 76 mm

1.500 kn

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/14

Glossy izdanje Poslovnog dnevnika * U navedene cijene nije uključen PDV.

2/1 (duplerica) 440 x 285 + 3 mm 29.400 kn Spread polovina 400 x 118 mm 22.000 kn

1/1 220 x 285 + 3 mm Unutr. - 19.000 kn C2 - 21.800 kn C3 - 20.200 kn C4 - 22.250 kn

1/2 položena 190 x 125 mm uspravna 90 x 255 mm 11.400 kn

1/3 položena 190 x 80 mm uspravna 60 x 255 mm 7.900 kn

1/4 položena 190 x 60 mm uspravna 90 x 125 mm 6.000 kn

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/15

Opći uvjeti i Tehničke upute Paketi: 3+1 gratis 5+2 gratis 7+3 gratis 10+5 gratis

isti format, isti klijent isti format, isti klijent isti format, isti klijent isti format, isti klijent

Reklamacije • reklamacije se prihvaćaju samo u pisanom obliku u roku od 3 dana od dana objave oglasa

Rokovi za predaju narudžbi i gotovih oglasa za dnevno izdanje: dan objave rok za predaju narudžbi rok za predaju gotovih oglasa ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

četvrtak do 11.00 petak do 11.00 ponedjeljak do 11.00 utorak do 11.00 srijeda do 11.00

Naručitelj oglasa jamči regularnost svih autorskih i drugih prava.

Svi eventualni zahtjevi trećih po ovoj stavci padaju na teret naručitelja.

Ako agencije ili oglašivač ne ispune ugovorne obveze, gube pravo na popuste ostvarene količinom, a Poslovni dnevnik zadržava pravo obračuna razlike dodatno odobrenog rabata.

petak do 11.30 ponedjeljak do 11.30 utorak do 11.30 srijeda do 11.30 četvrtak do 11.30

Tehničke upute Rok za narudžbu i predaju oglasa posebnih izdanja je deset dana prije objave.

• navedene cijene vrijede kako za crno-bijele oglase, tako i za objavu oglasa u boji • rok za otkazivanje oglasa: 2 dana prije objave u slučaju otkazivanja oglasa van propisanih rokova, naplaćuje se 30% vrijednosti narudžbe • u slučaju prekoračenja roka nakon primitka narudžbe, zadržavamo pravo naplate vrijednosti oglasa

Plaćanje

Upute za dostavu materijala

• avansno ili u roku od 7 dana od dana objave oglasa • oglašivači bez količinske obveze u Ugovoru o oglašavanju plaćaju avansno uz dostavu dokaza o uplati • za avansno plaćanje 5% popusta ako agencija ili klijent uplati iznos računa najkasnije 3 dana prije objave oglasa • na sve cijene obračunava se PDV

Materijali se primaju na slijedećim medijima: CD ROM, DVD, USB memory stick ili e-mailom na adresu oglasi@poslovni.hr

Format datoteke: tiff (cmyk, 300 dpi); pdf (cmyk, 300 dpi, verzija 1.3); jpg (cmyk, 300 dpi, baseline quality minimum 8); eps (unutar epsa fontovi moraju biti konvertirani u krivulje, spot boje isključene, a preview uključen)

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/16

Oglašavanje na Poslovni.hr *Cijene se odnose na ROS i CPM.

Leaderboard 728 x 90 px 95 kn Mega leaderboard 970 x 90 px 115 kn

Medium rectangle 300 x 250 px 95 kn Half page 300 x 600 px 150 kn

Billboard 970 x 250 px 220 kn

Wallpaper 1680 x 1050 px 220 kn

Ticker banner 960 x 100 px 350 kn

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/17

Oglašavanje na Poslovni.hr - posebni formati *Cijene se odnose na ROS i CPM.

Video pre/mid/post-roll 220 kn Ekstenzijski rectangle 300 x 250 - 600 x 250 px 125 kn Ekstenzijski half page 100 x 600 - 600 x 600 px 195 kn Ekstenzijski leaderboard 728 x 90 - 728 x 300 px 125 kn Ekstenzijski mega leaderboard 974 x 90 - 974 x 300 px 125 kn Takeover 900 x 600 px 500 kn Floating banner 300 x 300 px 300 kn Mega floating banner 600 x 600 px 400 kn

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/18

OglaĹĄavanje na Poslovni.hr - specijal *Cijene se odnose na ROS i CPM.

Web specijali 300 x 250 - 600 x 250 px 125 kn Sponzoriranje i izrada Pozicije: 728x90 px, 300x250px, wallpaper banner i 300x600 px banner 6 x tekst do 3.000 znakova + 5 fotografija, Rok za izradu web specijala je 14 dana od dana primitka svih materijala od strane klijenta.

Cijena izrade web specijala dogovara se sa odjelom prodaje Poslovnog dnevnika ProsjeÄ?na cijena web specijala iznosi 30.000 kuna za mjesec dana.

Web specijal je posebna podrubrika na stranicama Poslovni.hr, do koje se dolazi klikom na sponzorirane vijesti koje se nalaze na naslovnici portala.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/19

Oglašavanje na Poslovni.hr - newsletter *Cijene se odnose na ROS i CPM.

Sponzoriranje newslettera Newsletter se šalje 6 dana u tjednu na bazu registriranih primatelja (cca 11.500 jedinstvenih i aktivnih primatelja newslettera) Ekskluzivno sponzoriranje NL-a sastoji se od bannera 300x250 px, 700x67 px i 320x100 px te sponzoriranog članka (tekst do 3.000 znakova + 5 fotografija) Cijena za tjedan dana iznosi 9.000 kn

Dodatne mogućnosti: Objava statusa, linkova, slika i/ili video clipova na Facebook, Twitter 2.500 kn/objava PR članak / trajanje 1 dan (tekst 3.000 znakova i 5 fotografija + video i/ili link) Objava na naslovnici portala: 5.500 kn Objava u rubrici: 2.000 kn

Cijena za dva tjedna iznosi 15.000 kn

Poslovni dnevnik mobile

Banner 300x250 px u newsletteru: 6 dana/3.500 kuna

320x50 px – header - 150 kn 320x480 px – takeover - 300 kn

Pozicije za oglašavanje

Banner 700x67 px u newsletteru: 6 dana/2.700 kuna Banner 320x100 px u newsletteru: 6 dana/2.000 kuna

Newsletter je posebna podrubrika na stranicama Poslovni.hr, do koje se dolazi klikom na sponzorirane vijesti koje se nalaze na naslovnici portala.

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/20

Tehničke upute Napomena: sve cijene u online cjeniku prikazane su bez PDV-a, a svi prikazi bannera su prema CPM modelu (cijena na 1000 prikaza)

Kako bi se banner mogao pustiti kroz naš adserver, trebalo bi prilagoditi skriptu tako da bude sljedeća: on (release) { getURL(clickTAG, “_blank”); } Napomena: Obratite pažnju na velika i mala slova, jer je clickTAG skripta osjetljiva na ovaj detalj.

• težina bannera ne smije prelaziti 99 KB • poslati link na koji banner vodi • zadnji bottom layer mora u sebi imati objekt s pozadinskom bojom ili bitmap image kako ne bi bio proziran prilikom postavljanja • animacija ide u loop (nije uvjet) • publish za flash verziju 8

Dodatne ticker banner upute • dimenzije bannera su 960x100 piksela • max "težina" bannera je 99 kb • obavezan close button minimalnih dimenzija 15x15 piksela, kod koji ide u close button je: Dodatne otvaranje – zatvaranje bannera upute • funkcija za "otvaranje" bannera getURL("Javascript:f4d_expand_layer()","_self") • funkcija za "zatvaranje" bannera getURL("Javascript:f4d_collapse_layer()","_self")

Dodatne wallpaper banner upute • dimenzije wallpaper bannera su 1680x1050 i "rupom" u sredini širine 960 piksela gdje se vidi portal • težina bannera ne smije prelaziti 150 kb • treba paziti da je komunikacija odmaknuta max. 130 piksela od ruba portala radi vidljivosti na većini rezolucija • u swf formatu

Media kit 2015. Poslovni dnevnik/21