MBA,listalica

MBA programi

POseban PrilOg POslOvnOg dnevnika

21. listOPada 2011.

Škola za uspješan menadžment

Executive MBA MBA program IEDC-a unaprijedio je moju karijeru, pružio mi znanja i nadahnuo me da i sam pomognem drugima da postignu svoje ciljeve.

Shahin Lauritzen, MBA, CFO, OSCE



Obrazovno iskustvo koje Êe vam promijeniti život



Tri vrste programa koje se prilagoavaju vašem rasporedu



Istaknuti svjetski profesori



Kreativno okruženje za kreativno vodstvo Pridružite se klasi 2012. menadžerskog MBA studija i povežite s više od 1000 uspješnih alumnija iz 70 država.

Rok za prijavu: 30. listopada 2011.

IEDC - Poslovna škola Bled Fakultet za poslijediplomski studij menadžmenta Prešernova cesta 33, 4260 Bled, Slovenija tel.: +386 4 5792 500 www.iedc.si

iedc_oglas-EMBA_HR_220x285_01.indd 1

12.10.11 11:57

11 11:57

SADRŽAJ

4

MBA jučer, danas, sutra..

Sve je počelo u SAD-u, ali ubrzo postalo nezaobilazno obrazovanje za uspješne menadžere

4

10 Kriteriji upisa

Iako su mišljenja različita, za upis MBA nikada nije kasno, neki tvrde da je i bolje početi nakon četiri godine radnog staža

12 Uspjeh ZŠM-a

Jedna od najboljih škola u Hrvatskoj svoj MBA program zasniva na suradnji s međunarodnim stručnjacima

16 Sveučilište u Rijeci

Pored marketinga i kontrolinga tu je i novi smjer upravljanja u energetici

18 Iskustva polaznika

Polaznici MBA programa su složni, noćno učenje i neprospavani vikendi su se isplatili jer vladaju novim vještinama i napredovali su u karijeri

24 MBA on-line

Osim klasičnih programa postoje i MBA programi preko interneta koji su jeftiniji, ali i manje kvalitetni

SviJet bRoJki

73

posto studenata primilo je prošle godine stipendiju od svojih fakulteta kao bi mogli završiti MBA programe

2

posto građana studira izvan Hrvatske iako ne postoji točan podatak koliko ih od tog broja pohađa MBA programe

16 1900.

godine prije više od 100 godina prva poslovna škola osnovana je u Sjedinjenim Američkim Državama

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

GlAvni uReDnik: Darko Markušić uReDnik PRiloGA: Vladimir Nišević uPRAvA: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokurist: Iva Zanoški PRoDAJA oGlASA: direktorica: Jasna Bibić telefon: 01 63 26 013

AutoRi: Nikolina Buljan/VLM, Tena Džodan GRAfikA: Redpoint - Kristina Nakić fotoGRAfi: Pixsell, Fotolia, PD lektoR: Iva Udiković izDAvAč: Dnevnik d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb

telefon: 01 63 26 000 telefaks: 01 63 26 060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSAk: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

3 POSLOVNI DNEVNIK MBA

povijest mba

P p n r j g i š p

n s o n n t i i n

s p ć I p b j m

P N s š p

Za uspješan menadžment

p n u m p d

MBA program je postao neizostavni dio edukacije uspješnih menadžera

J

učer, danas ili sutra, svejedno je, studente MBA programa oduvijek veže jak motiv.

Neki od motiva jesu unapređenje karijere, učenje novih vještina, građenje mreže poznanstava, promjena struke ili pak pokretanje vlastitog posla.

Moguće je da se radi o uvjetovanju poslodavca diplomom koja jamči veću plaću ili je pak mo4 POSLOVNI DNEVNIK MBA

NiKoLiNa bULjaN/ vLm

l j s

s b s tiv nadogradnja znanja, no gotovo je sigurno da ako se okrenete po predavaonici nećete naći nekoga tko je tamo zalutao ili pak samo

PIONIr MBA PrOgrAMA NA OVIM PrOStOrIMA BILA jE POSLOVNA šKOLA BLED

krati vrijeme. Poslovne škole koje u Hrvatskoj nude MBA (Master of Business Administration) programe namijenjene obrazovanju menadžera više nisu stvar prestiža i mode. Iako je donedavno studij poslovne administracije u Hrvatskoj bio u povojima, sada možemo reći da fakulteti i visoka učilišta nude standardizirane programe koji ozbiljno mogu konkurirati drugim europskim fakulteti-

ma koji već desetljećima održavaju MBA programe.

Pionir MBA programa, a i poslovnih škola općenito na ovim prostorima bila je slovenska Poslovna škola Bled poznata i kao IEDC. Počeci nA hArvArdu Osnovana je 1986., koja MBA u svom programu ima od 1989. godine, kada riječ menadžer na ovim prostorima još nije bila ni u upotrebi. U svijetu je to nešto drugačije.

d d j v k s d t p n t d r c

u

m o

A . a i o

Prva poslovna škola osnovana je prije više od sto godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki Dartmouth College osnovao je Tuck School of Business 1900. godine. Osam godina poslije njih i Harvard otvara svoju poslovnu školu na kojoj prvi nudi MBA programe.

Primali su 15 vanrednih studenata, 33 redovna i 47 specijalnih studenta. Nakon njih University of Chicago Booth School of Business 1943. godine izlazi s jednim novitetom. Oni prvi uvode Executive MBA programe namijenjene isključivo iskusnim menadžerima i izvršnim direktorima koji žele nadograditi svoje znanje.

Danas u svijetu postoje na stotine fakulteta koji nude MBA programe na kojima se mogu steći vrlo raznolika poslovna znanja.

Iako poslovne škole u Hrvatskoj pokušavaju slijediti trendove te izbacuju cijeli niz novih programa, još uvijek je najpopularniji smjer menadžmenta.

PArt-tiMe studirAnje Najčešće se radi o dvogodišnjim studijima, no neke od poslovnih škola nude i jednogodišnje MBA programe.

Postoji također i takozvano part- time studiranje namijenjeno zaposlenim ljudima koji nisu u mogućnosti izostajati s radnog mjesta. Oni slušaju predavanja u poslijepodnevnim satima i vikendom.

Izbor fakulteta koji će zadovoljiti sve potrebe kandidata danas je puno teže naći. Za početak, postoje top liste. Želja svakog fakulteta je naći se među najboljima, jer je pri odabiru željenog programa to prva stvar koja se gleda.

Naravno, rang lista ne znači da je upravo fakultet s broja jedan najbolji za nečiji izbor, ni da je onaj s broja dva lošiji od njega, već označava samo niz kategorija kao što su popularnost određenog studija, međunarodna reputacija, dostupnost školarine i druge materijalne pomoći, statistika napredovanje brz povrat uloženog novca, specijaliziranost studija, trenutni rang škole, način predavanja, kvaliteta istraživačkog rada fakulteta, profil sudionika, cijena itd.

toP 10 sAd najbolji MBA studiji

toP 10 uK i irsKA najbolji MBA studiji

toP 10 euroPA najbolji MBA studiji

1. Boston University (BU) 2. NYU Stern School of Business, New York University 3. University of Southern California (USC) - Marshall School of Business 4. University of San Diego (USD) School of Business Administration 5. CUNY - Baruch College Zicklin School of Business 6. Columbia Business School (CBS), Columbia University 7. University of Florida 8. The University of North Carolina at Chapel Hill - UNC Kenan-Flagler Business School 9. The University of Texas at Dallas 10. UCLA University of California, Los Angeles - Anderson School of Management

1. Imperial College Business School 2. Aberdeen Business School 3. Aston University - Aston Business School 4. Cass Business School, City University London 5. London Business School (LBS) 6. The London School of Economics and Political Science (LSE) 7. London School of Business & Finance (LSBF) 8. Hult International Business School - Europe Campus (London) 9. Warwick Business School (WBS), University of Warwick 10. Manchester Business School (MBS), The University of Manchester

1. IE Business School 2. Frankfurt School of Finance & Management 3. WHU - Otto Beisheim Graduate School of Management 4. BI Norwegian School of Management 5. SDA Bocconi School of Management 6. University of Bologna - Alma Graduate School 7. WU Executive Academy - The Vienna University of Economics and Business 8. Copenhagen Business School (CBS) 9. ETH - Zurich (Switzerland) - Swiss Federal Institute of Technology 10. Stockholm University School of Business

Također, i odabir određenog programa zna predstavljati problem. Naime, u moru usko specijaliziranih programa potrebno je pronaći onaj koji bi najviše odgovarao vašim potrebama pa ga uskladiti s metodologijom izvođenja te onda premostiti eventualne jezične barijere i odrediti balans predmeta koji su obvezni u odnosu na one koji će vam pomoći u specifičnom poslu.

trAjAnje MBA programi su većinom dvogodišnji

FOTOLIA

BirAnje ProgrAMA Ako se kandidat prijavljuje za neki od popularnijih fakulteta, bitno je da pažljivo izabere program jer se na svaki od njih prijavljuje približno dvadesetak puta više kandidata nego što program može primiti. U takvim slučajevima fakultetu kroz motivacijska pisma i razgovore s voditeljima studija, morate objasniti da ste baš vi savršen kandidat za njihov studij.

Nadalje, danas na MBA studije većinom dolaze već zaposleni ljudi. Na nekim fakultetima postavlja se i uvjet za upis koji od kandidata traži barem tri godine radnog iskustva.

Njima će dakle biti nešto teže završiti dvogodišnji ili 5 POSLOVNI DNEVNIK MBA

povijest mba

jednogodišnji studij u roku pa se uvode programi koji su fleksibilniji te pogoduju kandidatu da zadrže posao, a da u isto vrijeme i studiraju. Na visokim školama koje u Hrvatskoj nude ovakve programe također postoji studiranje uz rad, a predavanja se najčešće održavaju u popodnevnim satima i vikendom.

Cijene MBA studijA Kada bi se određivala neka prosječna cijena MBA programa, Amerikanci tvrde da je cijena studija uz sve troškove života približno 80 tisuća dolara za dvogodišnji studij.

6 POSLOVNI DNEVNIK MBA

niske cijene

OdtogAmelara no upitna je ričkog prosjeka kvaliteta ovane odudara ni kvih programa.

U Americi se mogu naći U Hrvatskoj su poznati Harfakulteti koji za školarinu cijene, naravno, vard. Na njitraže oko 8 tisuća dolara niže. Tako jedhovim stranino upitna je kvaliteta nogodišnji MBA cama može se ovakvih programa program na Zanaći kako cijena grebačkoj školi ekostudija iznosi sveukupno 84 tisuće dolara, nomije i menadžmenta od kojih 51 otpada samo na stoji oko 52 tisuće kuna, dok troškove školarine dok ostalo ide na Vernu dvogodišnji diplomski na smještaj, hranu, izlaske i ostale specijalistički studiji stoje od 64 do 90 tisuća kuna. troškove.

Na Ekonomskom fakultetu Dakako, cijena studiranja može biti daleko manja, pa se u u Zagrebu maksimalna studentAmerici mogu naći fakulteti koji ska participacija na smjerovima za školarinu traže oko 8 tisuća do- Poslovna ekonomija i Ekonomija

iznosi 6.500 kuna, stoji na njihovim stranicama.

Također, danas postoje i razni programi stipendiranja. Gotovo svaki fakultet u Americi ima svoje stipendističke zaklade pa tako Boston University studentima na MBA programu nudi mnogo stipendija. Čak 73 posto studenata je u 2010. godini primilo stipendiju od sveučilišta u iznosu od 15 tisuća dolara po godini.

Najviše stipendije su naravno one Dekanove u iznosu od 25 do 35 tisuća dolara.

U Hrvatskoj visoke škole nude osim stipendija i kredite.

povijest mba

U dogovoru s bankama studenti za određeni program uzimaju kredite koje otplaćuju nakon završenog studija. Budućnost MBA programa kao i svih ostalih studija zasigurno stoji u mobilosti studenta, razmjeni znanja i iskustava, no MBA studentima stjecanje novih poznanastava je od posebne važnosti.

Budućnost MBa Iako trend studiranja izvan matične zemlje u Europi naglo raste, Hrvatska je po tom pitanju još uvijek slaba. Prema zadnjem istraživanju Eurostudenta, Hrvatska se tako nalazi na dnu liste unutar 25 europskih zemlja po mobilnosti studenata.

U drugim europskim zemljama brojka je prosječno 4 puta viša, oko 8 posto, dok samo 2 posto Hrvata ima iskustvo studiranja u inozemstvu. Fakulteti i visoke škole u Hrvatskoj sve više teže trendu razmjene studenata no još uvijek se ne mogu mjeriti sa zapadnom Europom.

Još jedan trend koji će se razviti u budućnosti MBA studija u Hrvatskoj jest studiranje na daljinu.

Takva vrsta obrazovanja pogodovat će onima koji posjeduju izrazitu razinu samodiscipline. Naime, radi se o studiranju na fakultetima udaljenima od studentova mjesta stanovanja koje se odvija preko interneta.

Neki od studenata matični fakultet nikada ni ne vide, a sva komunikacija odvija se isključivo preko interneta. Takv studiranje zahtjeva jaku disciplinu, no ovakvi su programi puno jeftiniji od običnih jer ne postoje troškovi smještaja u drugom gradu, kupovanja knjiga i materijala i ostalih troškova.

Naravno postoji i druga strana priče pa se tako mnogi MBA programi na svjetski poznatim sveučilištima suočavaju se s problemom da su znanja koja oni pružaju nedovoljna i nebitna modernim menadžerima.

Velike tvrtke koje zapošljavaju polaznike takvih programa vrlo često se žale kako takvim menadžerima nedostaju vještine vođenja ljudi,

8 poslovni dnevnik MBa

odustajanja Zbog krize u svijetu neke škole imaju manjak polaznika MBA fotoliA programa

timskog rada i sposobnosti inovativnog razmišljanja.

Isto tako, ne dobivaju vještine potrebne u velikim procesima

u hrvAtskoj oko 2 posto ljudi iMA iskustvo studirAnjA u inoZeMstvu

restrukturiranja i nesigurnosti zaposlenja, a to je kako se nositi sa stresom otkaza i ostalim problemima menadžera u srednjim godinama, primjerice sindromom sagorenosti, efektima “uskog grla” u napredovanju i slično.

Menadžeri koji izlaze iz takvih poslovnih škola su financijski gurui, sposobni za stvaranje i namicanje prihoda, međutim, to je odlika koja ih čini

samo dobrim menadžerima operativcima, ali ne i liderima stratezima, karizmatičnim i inovativnim ljudima spremnim za motivaciju tvrtke spram promjena.

Manji Broj polaznika Warren Bennis, jedan od vodećih stručnjaka modernog poslovnog vođenja, već gotovo dvadeset godina govori o negativnim posljedicama takve edukacije koja stvara uskogrudne specijaliste. U članku objavljenom u časopisu Harvard

B n e m s t

p z n n z z p

m u

h g a u d

Business Review obrušio se na poslovne škole i nedostatak edukacije u tzv. soft vještinama, kao što su komunikacijske vještine, etičke vrijednosti, timski rad.

U situacijama velikih otpuštanja i nemogućnosti brzog nalaženja posla, takvi menadžeri kratkoročno gledaju na produktivnost i efikasnost zaposlenika, koji su postali zamjenjivo dobro. Stvaranje povjerenja, motivacije i osta-

lih vrijednosti korporativne kulture koji osiguravaju dugoročni opstanak na tržištu za njih su nepoznanica i vrlo često takve organizacije imaju visok koeficijent obrtaja radne snage.

Stoga su mnoge poslovne škole počele uvoditi obvezne predmete iz disciplina kao što su aktivno slušanje, retoričke vještine jasnog i uvjerljivog nastupa, vještine rada u timu, te dodatne etičke discipline.

Pritisak zbog kojeg elitne poslovne škole uvode i ovakve vještine, kojima su se mnoge od njih godinama opirale, nije samo iznenadna duhovna svijest o njihovoj potrebi.

Razlozi su i mnogo prizemniji, a to je da statistike govore kako broj polaznika MBA edukacija drastično opada. Mnoge su škole uvele online MBA programe, jeftinije i praktičnije za prezaposlene menadžere.

9 POSLOVNI DNEVNIK mba

kriteriji upisa

Kvaliteta programa ovisi o polaznicima iako je mišljenje kako MBA upisuju samo menadžeri, većina programa prilagođena je i studentima koji nisu dio upravljačkog kadra teNa DŽODaN

M

BA ili Master of Business Administration trenutno je najpopularniji profesionalni stupanj na svijetu. Međunarodno je priznat, a prvenstveno je namijenjem ljudima koji već imaju radnog iskustva. Iako mnogi misle da ga upisuju samo “poslovni ljudi” i da samo oni mogu imati nekakvu korist od njega to nije točno.

Danas postoji više od dvije i pol tisuće različitih programa 10 POSLOVNI DNEVNIK MBA

koji pokrivaju mnoga područja, od financija i strateškog upravljanja do menadžmenta i upravljanja ljudima, a korisni su vrhunskom

MBA progrAMi se u gruBo dijele nA ‘full tiMe’ i ‘pArt tiMe’ progrAMe

menadžeru u multinacionalnoj kompaniji jednako kao i onome u privatnoj tvrtki te zaposlenima u javnim sektorima. prAvilAn odABir Uz nastajanje globalnog poslovanja koje danas ne poznaje granice i sadržaji MBA programa postali su internacionalizirani.

Studenti koji su zainteresirani moraju uzeti u obzir razne čimbenika kao što su mjesto i trajanje programa i specifičnosti samog programa koji ih

zanima. Velika većina misli da je rang lista poslovne škole najbolji kriterij za pravilan odabir, no to nije pravilo. Ako je neki program bolje pozicioniran na top-ljestvicama, ne znači da je bolji za konkretne potrebe polaznika.

Potrebno je uzeti u obzir duljinu programa, pogledati i raspitati se o predavačima jer možda želite slušati baš nekog određenog predavača te pažljivo odabrati predmete koje ćete slušati. Sve ovisi o tome što polaznik želi. Nekima MBA programi služe za šire obra-

z u n s u p o

i o n s d m i

e i o m -

i e i a -

godišnje upisivati pet do sedam polaznika. Osim ovih, postoje i druge organizacije za akreditacije koje pokrivaju manja zemljopisna područja kao što su zaklade za International Business Administration ili FIBBA koja prvenstveno ocjenjuje MBA programe na njemačkom govornom području iako se njen opseg sad već postepeno širi.

GArAncijA zAposlenjA Što se tiče same podjele MBA programa oni se u grubo dijele na “full time” i “part time” programe, odnosno na one koji se pohađaju svakodnevno i one koji se održavaju vikendima ili večernjim satima.

“Full time” programi su klasični poslijediplomski studiji najčešće u trajanju od dvije godine. Upisuju ih ljudi koji imaju barem tri do pet godina radnog iskustva, a takav program zahtjeva izostanak s radnog mjesta.

Takva se odluka uglavnom isplati jer MBA certifikat gotovo garantira visokopozicionirano i odlično plaćeno radno mjesto. Iva Biondić, prodekanica za nastavu na Visokoj novinarskoj školi i vlasnica tvrtke VA za savjetovanje u medijskom sektoru potvrđuje da joj je usporedno s pohađanjem i završavanjem MBA programa porasla i plaća. “To je točno, ali ne nužno samo zato što sam stekla MBA titulu nego zato što sam stečena znanja, vještine i kontakte znala i primijeniti u poslu i napredovati”, objasnila je.

upis zovanje, a nekima je potrebna uska specijalnost. Kao jedna od najvećih prednosti MBA studija svakako je stvaranje kontakata i umrežavanje pa je svakako preporučljivo razmišljati i o tome pri odabiru programa.

Potrebno je pažljivo razmisliti i razraditi strategiju svog daljnjeg obrazovanja prije donošenja konačne odluke. S obzirom na to da se puno više ljudi prijavljuje na studije nego što ih je moguće upisati moguće je da će baš individualni intervju odigrati odlučujuću ulo-

idealne grupe za MBA program upisuju mali broj polaznika i prilagođavaju im svoj program

gu. Definirajte planove i ciljeve, naučite ih razumno i smisleno obrazložiti i realno procjenite svoje mogućnosti i vještine. Još jedan dobar pokazatelj kvalitete programa su službene akreditacije AACSB-a, AMBNA-e i Equisa, međunarodnih neprofitnih udruga koje okupljaju obrazovne ustanove, tvrtke i sve ostale organizacije kojima je zadaća promicanje i poboljšanje visokoškolskog obrazovanja u po-

dručju poslovne administracije i menadžmenta.

I jedna hrvatska visokoškolska obrazovna ustanova postala je članicom AACSB-a. Riječ je o Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), a mnogi poslovni ljudi iz Hrvatske završili su Poslovnu školu Bled – IEDC koju je institut Aspen uvrstio među sto najinovativnijih poslovnih škola u svijetu. Škola je odnedavno dobila i doktorski studij na kojem će

izMjenA iskustAvA Biondić je inače završila MBA modularan program na poslovnoj školi Bled – IEDC i tako uspjela uskladiti poslovne obaveze s onim studijskim. Takvi “part time” programi namijenjeni su upravo onima koji nisu u mogućnosti izostati s posla.

Ono što je posebno zanimljivo i možda najvrijednije kod MBA programa je činjenica da nisu samo profesori ti koji podučavaju polaznike. Kvaliteta programa ovisi i o samim polaznicima jer se zadani projekti rade u grupama.

Do zajedničkog rješenja dolazi se diskusijama, raspravama i razmjenom pojedinačnih iskustava pa tako sami polaznici uče jedni od drugih.

11 POSLOVNI DNEVNIK MBA

ZŠM

Među prvima u Hrvatskoj uveli MBA program Zagrebačka škola ekonomije i managementa među najboljim je školama u Hrvatskoj po poslovnim rezultatima i svojem MBA programu NIKOLINA BULJAN/ VLM

12 POSLOVNI DNEVNIK MBA

s v i s d f r s m n o “ s s b g m l p t p v k t Đ d b e m I l p k k o

K

valitetu hrvatskih ekonomije i managementa jedna visokoškolskih stu- je od prvih koja je nudila MBA dija koji obrazuju programe. studente za upravDanas ove programe upisuju ljačke pozicije Svjet- većinom već zaposleni stručnjaci s ski gospodarski forum u sklopu iz- nekoliko godina iskustva iza sebe. vješća o konkurentnosti ocijenio je Program je prilagođen zaposlenim izuzetno lošom. S tom se tvrdnjom osobama tako da su sva predavanja slažu i stručnjaci, koji upozoravaju organizirana u poslijepodnevnom da je najveći problem u državnim terminu, a svi kolegiji se izvode u fakultetima koji rade prema nedo- ciklusima između kojih je određerečenim i lošim programima, dok na pauza u kojoj polaznici rješavasu predavači osobe koje desetljeći- ju obaveze na kolegiju. “ Program je prvenstveno nama nisu imale doticaj s biznisom i nemaju prakse u aktualnoj tržišno mijenjen onima koji žele obnoviti ili razviti znanja i vještine potrebne orijentiranoj ekonomiji.

“Kvaliteta tzv. menadžmentskog za uspjeh u modernom gospodarstudija u Hrvatskoj je općenito stvu. Mogu ga upisati polaznici sa skromna i neprimjerena potre- završenim četverogodišnjim ekobama modernizacije hrvatskoga nomskim i neekonomskim predgospodarstva. Ne samo da nema- diplomskim studijem, pa i oni sa mo nijedno državno sveučilište na trogodišnjih studija uz polaganje razlika (60 ECTS) u ispiljestvici vodećih u Eurotima na četvrtoj godipi, već se s takvom ni stručnog studija titulom ne mogu ZŠEM-a. Više od pohvaliti ni pripolovice polaznivatne visokoška Diplomskog kolske instiMBA studija tucije”, ističe na ZŠEM-u Đuro Njavro, posto polaznika upućuje tvrtka dekan ZagreZŠM-ovog programa na obrazovanje bačke škole završilo je Ekonomski i usavršavanje, te ekonomije i preddiplomski studij stoga i tvrtka snosi managementa. cijelu ili dio školariIpak kada je počene Diplomskog studija. lo studiranje na MBA MBA studij se pokazuje kao programima u Hrvatskoj, krenula je i navala na vrata viso- studij dobar za promjene i naprekih škola i fakulteta koji su nudili dovanje u karijeri te kao studij koji ove programe. Zagrebačka škola pruža brojne prednosti, kako za

70

pojedinca, tako i za tvrtku. Eko- od ožujka 2012. godine, studenti nomski preddiplomski studij za- ZŠEM MBA studija će prvi put vršilo je oko 70% naših polaznika, imati prilike određene kolegije sludok ostatak dolazi sa neekonom- šati i polagati kroz programe učeskih programa, tako da su nja na daljinu. Studenti naši polaznici i farmaće koristiti asinkroni ceuti, doktori medioblik obrazovanja cine, pravnici, inputem LMS (Leženjeri, fizičari, arning Managematematičari, ment System) profesori jezika, Blackboard te predavači na studiju komparativne sinkroni putem su profesori ZŠEM-a, književnosti” goraznih oblika vite drugih sveučilišta vori dr.sc. Maja deokonferencije. sa kojima ZŠEM ima Martinović, ProdeSva predavanja su potpisane ugovore kanica Diplomskih snimljena, a putem studija na ZŠEM-u. platforme BlackBoard student će u periodu 24/7 visinA školArine biti u stalnom kontaktu s profesoNapominje kako se studentima rom. Inače, ovakav način izvođenja nudi i mogućnost razmjene. Sva- kolegija rezultat je dugogodišnjeg ki MBA student ima priliku jedan iskustva u području e-learninga u semestar svog MBA programa kojem je ZŠEM vodeća visokošodslušati na brojnim školama i kolska ustanova u Hrvatskoj, a i sveučilištima u inozemstvu kroz šire. Dokaz toga je vise od 50-tak oblik međunarodne razmjene, znanstvenih radova iz e-learninga bez plaćanja nadoknade školari- objavljenih na vodećim svjetskim ne fakultetu na koji odlazi. “Ako konferencijama i časopisima.

Također, ZŠEM u akademskoj uzmemo u obzir visinu školarina tih prestižnih škola koje su do ne- godini 2011/2012., uz jednogodiškoliko puta veće od ZŠEM MBA nji Diplomski studij, organizira i školarine, možemo zaključiti da je dvogodišnji Diplomski studij ekoovo izvrsna prilika za stjecanje vri- nomije. Studij traje dvije godine ili jednog međunarodnog iskustva. četiri semestra a polaznici na kraju Inače, čak 7% studenata ZŠEM-a studija stječu naziv Stručni specikoristi mogućnost međunarodne jalist ekonomije (eng. Master of razmjene za svoje usavršavanje Arts in Economics) te 120 ECTS na poznatim svjetskim poslovnim bodova. Predavanja kreću od rujškolama” kaže Martinović. Od idu- na 2011. godine i održavaju se na će akademske godine koja kreće engleskom jeziku.

predavači

poslovni rezultAti ZŠM VODEćI PO fINacIjSKIM rEZuLtatIMa u 2010. gODINI

Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) zauzela je vodeću poziciju među 50 obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Naime, ZŠEM je zabilježio rast prihoda sa 36,905.591 kuna iz 2009. na 44,357.422 kune u 2010. te time nadmašio Veleučilište Vern koje je 2009. sa 42,425.632 kune bilo vodeće, a sa 43,429.938 kuna prihoda u 2010. sada se nalazi odmah iza ZŠEM-a. Ipak, Veleučilište Vern se od travnja ove godine u potpunosti integriralo sa Zagrebačkom

školom za menadžment (ZŠM), koja zauzima osmo mjesto na ljestvici vodećih sa 15,238.208 kuna pa je realno stanje malo drukčije nego što izgleda. Naime, u 2010. su Vern i ZŠM, iako spojeni, vođeni kao odvojeni pravni subjekti, pa su i njihovi prihodi računati odvojeno.

S obzirom na to da u Hrvatskoj sve više raste zanimanje za diplomske i poslijediplomske studije poslovnog usmjerenja, ne čudi da se među prvih deset obrazovnih ustanova, osim

vodećih ZŠEM-a i Verna, našlo još nekoliko visokih škola ili veleučilišta tog usmjerenja. Visoka škola Libertas u 2010. je zadržala četvrtu poziciju iz 2009., s neznatnim povećanjem prihoda koji sada iznose 27,812.400 kuna. Povećan interes za privatnim visokim obrazovanjem vidljiv je i u povećanju prihoda drugih visokih škola, a najveći je skok zabilježila Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije koja je sa 49 mjesta dospjela na 26 mjesto ljestvice.

13 POSLOVNI DNEVNIK MBA

ZŠM

Bitno je reći da je program otvoren za sve koji žele razvijati svoje sposobnosti i vještine AKREDITACIJA ZŠEM je dobio i međunarodnu AACSB FOTOLIA akreditaciju

Program je okrenut znanstvenom izučavanju ekonomije i usporediv je sa najboljim sveučilištima u Europi. Polaznici stječu kompetencije za rad u istraživačkim odjelima međunarodnih institucija, centralnih i poslovnih banaka.

AKADEMsKA suRADnJA Predavači na studiju su profesori ZŠEM-a, zatim profesori sa State University North Carolina, SAD, CERGE-EI te drugih sveučilišta sa kojima ZŠEM ima potpisane ugovore o akademskoj suradnji.

Kada se ZŠEM pita koje su njegove prednosti naspram državnih fakulteta, Martinović odgovara.

“Svakako bih, prije svega, istaknula nastojanja ZŠEM-a u dobivanju međunarodne AACSB akreditacije koja sa sobom nosi i usklađivanje svih programa prema standardima najboljih svjetskih poslovnih škola. U tom pogle14 POSLOVNI DNEVNIK MBA

du je napravljen veliki napredak sa ciljem da ZŠEM prvi u Hrvatskoj, i među prvima u ovom dijelu Europe, postigne ovu prestižnu međunarodnu akreditaciju.

Valja istaknuti kako školarina studijskih programa na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa obuhvaća sve oblike nastave, literaturu, korištenje biblioteke, Blackboard platformu za učenje na daljinu, mentorstvo, potporu Career Centra i ostalo. Drugim riječima, osim školarine, koju je moguće plaćati i obročno kreditnim

školarina studijskih programa na Zšm-u oBuhvaća sve oBlike nastave

karticama ili kreditom poslovnih banaka, student nema nikakvih drugih troškova studija. Svi polaznici po završetku Diplomskog studija ZŠEM-a imaju mogućnost nastaviti svoje obrazovanje na doktorskim programima na nekom od partnerskih sveučilišta ZŠEM-a” govori Martinović.

PREDsEMEsTAR Važno je napomenuti što se događa s onima koji upisuju MBA studij na ZŠEM-u, a nisu završili ekonomski fakultet. Razlika između ekonomista i neekonomista je ta da polaznici neekonomisti imaju obavezan predsemestar u kojem slušaju pet kolegija iz područja ekonomije i poslovne administracije, odnosno Osnove marketinga, Osnove managementa, Osnove ekonomije, Osnove računovodstva te Osnove poslovnih financija.

“Predsemestar polaznici slušaju

Maja Martinović, Prodekanica ZŠEM-a

od siječnja do kraja veljače svake godine i on je u potpunosti prilagođen zaposlenim osobama, u smislu poslijepodnevnih predavanja i Blackboard podrške, te čak tzv.

Ebook-a, odnosno svih snimljenih predavanja svakog profesora koje svaki polaznik neekonomist dobiva prilikom upisa. Profili neekonomista su zbilja različiti, od pravnika, farmaceuta, filozofa, profesora jezika, psihologa, sociologa do stručnjaka prirodnih znanosti i inženjera. Bitno je reći da je program otvoren za sve koji žele razvijati svoje sposobnosti i vještine kako bi mogli bolje planirati, djelovati i brže napredovati u ulozi voditelja i menadžera, steći konkurentsku prednost, razviti široku lepezu poslovnih znanja, otvoriti šire mogućnosti vlastitoga zapošljavanja te još za vrijeme studija proširiti iskustva radeći na međunarodnim poslovima”, kaže Martinović.

RIJEČKO SVEUČILIŠTE

U Rijeci na sveučilištu 8 različitih programa Programi pokrivaju različita područja, od poslovanja s Europskom unijom, marketinga, kontrolinga, elektroničkog poslovanja do energetike NIKOLINA BULJAN/ VLM

U

razgovoru sa dekanom Ekonomskog fakulteta u Rijeci prof.dr. Herijem Bezićem pokušali smo doznati kakve MBA programe na raspolaganju ima njegovo Sveučilište, za koje programe vlada najveći interes te pripremu polaznika za Europsku uniju.

Koliko se smjerova nudi na vašim poslijediplomskim studijima?

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci nudi široku paletu poslijediplomskih specijalističkih 16 POSLOVNI DNEVNIK MBA

studija – njih ukupno osam, koji pokrivaju različita područja, od poslovanja s Europskom unijom, marketinga, kontrolinga, elektroničkog poslovanja do ekonomije energetike. Većina studija započela je s radom 2005. godine kada su prema Bolonjskom sustavu reformirani poslijediplomski studiji. Da-

DO SaDa jE NajVEćI brOj POLazNIKa uPISaN Na PrOGraM MarKEtING MENaDžMENta

nas se ta najviša razina obrazovanja dijeli na specijalističke studije (vani poznatije kao MBA studije) i doktorske studije. Naši specijalistički studiji uglavnom traju godinu dana i nude konkretna znanja i vještine vezane uz područje studijskog programa. Upravo su u tijeku upisi na sve naše poslijediplomske studije i drago mi je što mogu reći da postoji veliki interes kandidata.

Koji od njih je najpopularniji?

Teško je reći koji je najpopularniji jer svaki od njih ima svoju tržišnu nišu. Do sada je najveći broj pola-

znika upisan na studij Marketing menadžmenta i Kontrolinga. Velik je interes i za ostale studije kao npr.

Menadžment u javnom sektoru, Poslovanje s Europskom unijom, Računovodstvo, Upravljanje poslovnim uspjehom i Inteligentno elektroničko poslovanje.

Jesu li namijenjeni prvenstveno poslovnim ljudima s već stečenom diplomom?

Studiji su prvenstveno namijenjeni kandidatima koji već imaju odgovarajuće iskustvo i praksu, jer nude dublja specijalistička znanja, no vrlo dobro su se snašli i mlađi polaznici koji su tek završili fakultet.

Studiji predstavljaju nadogradnju i fokusirani su na visokostručna i

s u

K P U H j „ p p n

ž r n t s N o

g k . , , o

m

i e o . u i

specijalizirana znanja koja se traže u praksi.

Kome je namijenjen smjer Poslovanje s Europskom unijom?

U razdoblju skorog priključivanja Hrvatske Europskoj uniji, poslijediplomski specijalistički studij „Poslovanje s EU“ omogućava polaznicima specifična znanja potrebna za uspješno poslovanje na unutrašnjem tržištu EU. Namijenjen je polaznicima koji žele razvijati znanja neophodna za razumijevanje poslovnog okruženja EU. Činjenica je da Hrvatska trenutno zauzima nisko mjesto na svjetskoj ljestvici konkurentnosti.

Nova znanja koja će steći studenti ovog programa mogu znatno po-

boljšati konkurentnost Hrvatske, a time i konkurentnost poduzeća i pojedinaca na unutrašnjem tržištu EU.

Ima li noviteta na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom fakultetu u Rijeci?

Ima. Profesori našeg fakulteta u suradnji s kolegama s Tehničkog fakulteta u Rijeci, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, stručnjacima iz EI “Hrvoje Požar”, HERA-e te drugim poduzećima i institucijama, osmislili su novi specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora. Ovaj studij predstavlja novost na tržištu poslijediplomskih studija jer se radi o prvom multidisciplinarnom

studiju iz područja energetike, ne samo u Hrvatskoj, već i u široj regiji. Ponuđeni su ekonomski i tehnički predmeti, a polaznici mogu u okviru velikog broja izbornih kolegija izabrati predmete u skladu sa svojim potrebama i željama.

Naime, uočili smo da vrsnim inženjerima nedostaje ekonomskog znanja, a s druge strane, ekonomistima, kako bi kompetentno mogli donositi odluke, nedostaje razumijevanje tehnoloških procesa u energetici. Specifičnost ovog studija je i veliki broj predavača iz gospodarstva i institucija vezanih uz energetiku čime je osigurana direktna povezanost studija s praksom.

Zašto se se odlučili za pokretanje baš tog smjera?

Ovaj Studij odgovor je na potrebe tržišta za cjeloživotnim obrazovanjem stručnjaka u privatnom i javnom sektoru, koji će se svojim multidisciplinarnim kompetencijama, moći nositi sa sve većim zahtjevima globalizacije i liberalizacije na tržištu energenata, novim tehnologijama i razvojem financijskih instrumenata vezanih uz navedeno tržište.

Obzirom na iskazani interes, nema sumnje da su poduzeća i pojedinci prepoznali važnost energetike i time odali priznaje novom pristupu našeg Fakulteta u kreiranju studijskih programa.

17 POSLOVNI DNEVNIK MBA

ISKUSTVA POLAZNIKA

Polaznici složni - isplatilo se svi oni koji su završili MBA program ne žale za učenjem u noćnim satima i vikendima TeNA DžODAN

i

va Biondić, prodekanica za nastavu na Visokoj novinarskoj školi i vlasnica tvrtke VA za savjetovanje u medijskom sektoru bivša je polaznica MBA programa na Bledu. Iva je naime, upisala IEDC Bled školu za menadžment pet godina nakon zavrsenog studija menadžmenta umjetnosti u Londonu. U međuvremenu se vratila u Hrvatsku, radila u medijima i komunikacijskom menadžmentu. Nakon stjecanja određenog radnog iskustva, za upis na IEDC Bled odlučila se zbog nekih vrhunskih 18 POSLOVNI DNEVNIK MBA

internacionalnih predavača od kojih je između ostalog naučila i kako stvari funkcioniraju na sređenijim tržištima od našeg. Pohađala je modularan studij – u slučaju IEDC Bleda to znači da je tijekom

MBA progrAMe je doBAr zA sve kojiMA nedostAje teoretskostručnih znAnjA

jedne godine četiri puta po četiri ili pet tjedana boravila na Bledu i šest dana u tjednu pohađala predavanja. “Taj sam program odabrala primarno zato što je modularan pa je bilo lakše iskombinirati ga sa poslom. Htjela sam iskoristiti maksimum od onoga što je studij pružao pa sam se uz cjelodnevna predavanja i pošteno posvetila učenju”, kaze Iva. Studiju se maksimalno posvetila onih tjedana kada je bila na Bledu i pohađala predavanja, što je bilo četiri puta po pet tjedana za vrijeme godine, a za vrijeme boravka u Zagrebu bavila se isključivo

poslom. Kaže kako bi upisala MBA studij u Americi da je bila vremenski i financijski fleksibilnija. Ipak prije nekoliko godina završila je i menadžerski i leaderski program na MIT-u pa si je tako na neki način ipak ispunila želju.

MenAdžerskA znAnjA Na oba posla bavi se unaprijeđenjem menadžerskih znanja i vještina budućih i sadašnjih medijskih djelatnika, a da je u tome i više nego uspješna potvrđuje i navala studenata na njezine kolegije Menadžment medija i Odnosi s javnošću. “Kod mene se možda dogodila specifična situacija jer

s i t s u

o p m z p i n

s š k p

i e

Mislim da je definitivno potrebno određeno iskustvo prije upisa na neki MBA program Martin Milinković, izvršni direktor Continental filma

n

A k i m -

i e i i a r

James Poljanec, direktor europskih programa IAP

za njegove kolege na studiju. “Nemaš li na primjer iskustvo lošeg upravljanja ljudima ili relativno uspješne improvizacije na istom polju, lekcije koje ti netko daje o tome apsolutno ne mogu imati puno koristi”, kaze Iva. S njom se slaže i Martin Milinković, izvršni direktor Continental filma i voditelj marketinga i prodaje Cineplexa Hrvatske. Martin je diplomirao telekomunikacije na Prometnom studiju i tri godine kasnije upisao Executive MBA program na Cotrugli business školi.

sam i sama na akademskom ali i organizacijskom mjestu unutar obrazovne institucije i taj dio svog MBA iskustva primjenjujem u svom radu.

Kako dobre tako i loše lekcije”, objašnjava Iva i dodaje da bi MBA programe preporučila svima kojima nedostaje teoretsko-stručnih znanja iz područja koja se takvim programima pokrivaju, ali takoder i samo i jedino onima koji imaju neko praktično iskustvo.

Smatra da je teško primijeniti stručno znanje i vještine na nešto što nikad nisi iskusio na svojoj koži pa tako to ispada loše i za polaznika koji je upisao MBA, a i

Situacija je bila takva da sam učio noću i vikendima, ali obrazovao sam se i upoznao poslovne procese

PredAvAči iz PrAkse “Mislim da je definitivno potrebno određeno iskustvo prije upisa na MBA. U čak 80 posto zadataka kojima sam se bavio za vrijeme predavanja zahtijevalo je na neki način pozivanje na posao”, kaže Martin koji pored svog posla također predaje na Visokoj novinarskoj školi i radi kao urednik na radiju 101. Executive MBA program u većini slučajeva upisuju ljudi koji si nemogu dopustiti izostanak s posla. Zbog toga su predavanja organizirana vikendima, u prosjeku jednom mjesečno i to ne samo u Zagrebu nego diljem Hrvatske.

Cijeli program traje 18 mjeseci i modularan je. “Ono što je meni bilo bitno je činjenica da svi predavači aktivno sudjeluju u radu svog područja tako da su to ljudi iz prakse, a tko Vas bolje može podučiti ako ne oni”, smatra Martin i dodaje da su upravo praktični primjeri ono najvažnije. Kaže kako je

naučio i dio terminologije koju do onda nije poznavao, a da je stečena znanja najviše primijenio u području financija i računovodstva.

“Danas je MBA postao prijeko potreban svima koji se žele bolje obrazovati. Bilo da se radi o specijalizaciji ili općem proširenju i nadgradnji znanja. Kao i vozački

Upisala bi MBA u Sjedinjenim Američkim Državam da je bilo financijske fleksibilnosti Iva Biondić, Visoka novinarska škola

ispit”, kaže Martin, ali dodaje i da MBA nikako ne bi smio biti “kruna” nečijeg obrazovanja jer ni to nije garancija da će netko postati kvalitetan menadžer.

Smatra da takvi programi služe nadopunjavanju rupa u znanju i preporučuje ih svakome. “Nijedan menadžer ne zna sve.

Executive MBA 14 months, 3 continents, 2 degrees Double degree: › WU Vienna, Austria › University of Minnesota, USA Residencies: Asia, CEE, USA Duration: 14 months, only 40 days ‘off-the-job’ Accreditations: AACSB, AMBA, EQUIS, FIBAA Contact: emba@wu.ac.at, +43 -1- 313 36 -4327 www.executiveacademy.at/emba h ip Sc h o la rs b le! il a n ow av a

19 POSLOVNI DNEVNIK MBA

EMBA poslovni 90x125_2011.indd 1

10.10.2011 15:35:51

ISKUSTVA POLAZNIKA

preporuka Ni jedan menadžer ne zna sve zato i treba MBA, kaže FOTOLIA jedna od polaznika

U nekim je područjima jači, a u nekim slabiji i zato je tu MBA da ojačate sve ono što je potrebno”, zaključuje. James Poljanec radi kao direktor europskih programa i poslovnog razvoja pri IAP-u, kompaniji koja je jedna od najvećih svjetskih pružatelja logistike.

IAP radi za vojsku, vladu, komercijalna poduzeća i humanitarne organizacije. program u teksasu Surađuju s klijentima diljem svijeta, a upravo je James odgovoran za dobivanje novih poslova na tržištima Europe i Afrike. James je Amerikanac, ondje je rođen, a njegovi roditelji su iz Poljske i Slovačke. Po struci je inače profesionalni pilot, a karijera ga je odvela sve do Iraka, Kuvajta i Dubaija u vrijeme kad je radio za KBR, američku kompaniju koja radi za vojsku.

Završio je BBA program u Teksasu, bachelors in business, i ondje je pri Dallas Baptist University upisao i MBA. Kaze kako se odlučio za njih jer su imali fleksibilan program, a i nisu bili preskupi. “Situacija je bila takva da sam učio noću i vikendima, ali isplatilo se.

20 POSLOVNI DNEVNIK mBa

Dodatno sam se obrazovao i upo- nancijskih razloga. Naime, većina znao poslovne procese. Na kraju se traži zaposlenje odmah nakon što sve isplatilo”, govori James. Kaže diplomira i jako je teško raditi i kako naučena znanja najviše ko- pratiti MBA program istovremeno tako da sam ja odlučio upisaristi prilikom analize rizika ti on-line program koji i tehničkog pisanja. U jednom periodu živovam dozvoljava da ta živio je i u Hrvatistovremeno studiskoj, ali kako je to rate i radite. Proipak premalo trgram nije jeftin, žište za njegove ali dugoročno povećanje doprinosa i apetite, karijera je vrlo isplativ benificija u tvrtki donio ga je ponovno jer simultantno je MBA program jednom odvukla negdje štedite vrijeme, od polaznika drugdje. Danas skupljate radno iskustvo a i dalje priživi i radi u Njevređujete“, objašnjava mačkoj i kaže kako bi Igor. Trenutno je zaposlen MBA programe preporučio onim menadžerima koji rade u KBR-u, korporaciji koja radi diu konkurentnim područjima po- rektno za americku Vladu u odjelu slovanja, a možda i sam ponovno South West Asia / Middle East. Od 2004. do 2007. godine obnašao je upiše jos neki program.

I Igor Djaković trenutno po- funkcije Business Operations Mahada dvogodišnji MBA program, nager-a u operativnoj i logističkoj smjer business development. Za podršci na projektima projekata i razliku od ostalih, Igor je MBA funkciju Business Segment Superupisao odmah nakon završetka visora za podršku postojećih proješkolovanja na University of Cali- kata i razvoja posla. Danas obnaša fornia u Americi i stjecanja zvanja funkciju Supervisora za odjele zaBBA, baccalaureusa ekonomije. stite na radu, okoline, i procjene “MBA se ne upisuje odmah nakon steta i paralelno uči. Kaže da se odzavršetka fakulteta uglavnom iz fi- lučio na američki sistem studiranja

40%

jer njihovi programi prate svjetske ekonomske trendove. “Danas na američkim sveučilištima postoji izbor predmeta poput “Recesije”, “Elektronskog Poslovanja”, “WEB Designa”, “Elektronskog Tradinga”, predmeta koji ne postoje na našim sveučilištima na kojima su sistemi studiranja stari po 20 godina”, kaže Igor. vrijedna znanja Smatra da je on-line sistem studiranja u poslovnom svijetu efikasniji jer je direktan i usmjerava studenta na praksu i realno poslovanje koje je samim tim automatski i primjenjljivo.

Da se ulaganje u obrazovanje itekeko isplati dokazuje i činjenica da se Igor baš ovih dana sprema potpisati 40 postotno povećanje doprinosa i beneficija na godišnjem nivou kao rezultat završetka MBA programa. “Na obrazovanje u današnjem vremenu treba gledati kao na “long term investment”, a ne kao financijsi trošak, jer uvijek rezultira visokovrijednim dobitkom”, zaključuje Igor i poručuje svima koji su u mogućnosti da financiraju MBA.

e n v o l

o t Š os

p e l o a šk m i m i š d i ju l e ajv d n a n a?

li rug Cot ebu o gr i. je ječ n u Za . Ri centra Ljublja e e j i r in e u t d m i i kr os red i go e jske ol, koja du te u rije tr ačin j i c a edit s Scho eogra e su p a taj n lj 168 r k l a e B su ško ines obit ru a. N Bus i centa mi te itiranj šla u ao što E, u a k S d r l e a , E im l, I rog s akr Schoo škola ma hoo e A p MB li proc siness lovnih ess Sc nageri ne s n a i š e u o s r o m p B e r u j p v h li on B skim pro tski rug Cot ih svje , Lond hrvat rama D g je pro elitn ED, IM l., što la nje A s a ško đ INS oni, i oha bu. vna rali s p c o l c s o o o il B re va cua p guć je Zag zgo takv mo ra ka Exe ol. omo tete u cije nje o a t i i s l k š cho te azn je kva edu ulaga ti as erima nih pol iness S trone a n n r o v s b e n o o j l al ira inag s El i Bu pos znača no oda ovne anim op ma ozicion otrugl Philip a pozic e a l v Z s a a m t o t l n p t a C s n p n a r e i i o o j y a a g g d n v k nu iso ogram rtki Ro ostalo el ras za pro bzirom je jed ndard aster o aris L a i je v j k a r M o r v t s o d u n d t p o t ć s v . o t đ u i , s a u d p A e k v ećim Pon a, a aca jetski mi (o hrv MB lun je a, izm ora za i dire nterni vko vod čin i nov v m, trendo ive k n a t a i i i t n S u t š r l i Ž k i B i r g u e e o d a . v o v a o ir a k ša Iz at pro ena j na međ kim ram je n Dar eć 14 g lnog d e kao su pro znanj A ntak na ta p o s o vrem i prog u MBA ation), svjets godišn 000 a B k t v a r p i j ih . r a v ug ama ics hili ti svo utive M ga ene i BiH u 100 oja nov pra acije s minist aska z SAD-u i kr k u P aG i e u d k širit m tvrt i z a c i j u tvrtku o br ko jam rvatsk ko je aokruž n Exec kod nj ri, o r edu ness A vijek k jerice u p i n pre pnog puta l a a e a t k I z a H t j a z s i u e t e . r m t a n i u r a u je a z li rim pisuje % uku deset e u Bus te još hrv k n u t i ućnosti je tre na u ka sku ogr kva lio atsk u se p 5 j št š Hrv ng, že e kroz anja pr korak a vanj je og Balun a, a g ota trži . Tako rame ca. 0,0 taj bro je trži m p a i i j z z đ i u ć n ih .“ nje a am c g a tre petenc lj poha sljede ektora pu koj vim pro to je tskoj je učiti da rostor lovn radim progr osadaš rlo i r j š j p A v d i o kom ram. C ema za nog Di u Euro j n i o MB znika, U Hrva e zakl ima d k l je n r g re ene ž pro la prip egiona i Istoč ne. da a s e ocj e da redau l pola vnika. se mo n a s i j i i R i i u d j b ž p m o a nj a u, a iju redn ve go je itac i u s stan iz čeg razvoj za pita tva k valiteta nivo S ozic o red n , za p jetu za etkom us an.“K okom i bez e ak procje A ična eđutim na j l k s s niži j fazi le. i a j č a B m je vis bir vol la o o tni rasv zeo po stu, oda a. Prem me, AM koj ova vić ran vne šk za zado je na kvalite ijašnja eu om s vko om mje apred e a r t i r m lo k r a i p i a s p Ž l u g č i v o s p va žaji ova dn Hr pro je n ektoric vršetka ise ama oge ij pr na m n ju dr Lar ti na ra ona r a iter i progr a MBA trena u va str a i a s r z u d s k a e o , z ruč ac lja g ka an en ira Prič vornos kolege lne kon pod ja.” arm la s Važ određ e kuće na, ovo zadov obz tva ste a f a o n g n i d u k o d s a o na vođen : u o Regi opu truc kren skih koju ditacijs Londo a škol isku ja e o r zlik e r o s z j n u a e i e n p v r ruk ključuj E ž r a e u o ak ijacij je zn BA enad osl icij čnu oga nog a t M z je p a v z o o s o c m i e l a e p j aso pos kraju uz m i pri e, tek isto a. Lar ecutiv čanja jedn o i g o a u x j j m je sam gram uneze sam Na a E ja i gra bav e pro a, a n a znan . “Iako ke pro ati vrh i Iako ne o ađanj “ j j a š s j a j n n tki slov ti poh ek se šire vještin dukaci like slu znan s o p m i j uvi lad cilje erskih noge e ala pri jenjiva orking i usk rama, m povw m i g i lid đala m gliju im ći pri n net anim ve e o s r gli e l p e a u aža opouzd iz čita e va v Cotru k poh u Cotr če, st n o s n j z i c a u a i j m a t v o i sa incim rlo j u ib sam preda razv m, ratk avaonu ećans ,v ed j e a a i e l t o i g n j k p o b s a a. pred hool os pati tine im t nim ficir c vješ okvali svješte vić. Os e kom avezam iju to s d k l b o o o g o u k vis tveno tru od Živ ram b vnim .” o u e C j č š i dru e.”, ist a prog i poslo ramu u ajanju lji j d og u tr najbo e regi o bilo atnim A pr sečno t B v n i ž M r a na slu e va im p na E om mj ućilo d na po a n j dn omog ijeme nje davan r u je “Pre ržavaj o mi je iram v e d t n š o a l , e t-tim s ana čin isp .” par luge d 5 i po st 3- ući na itelji ne b BA dno pre ao važ a EM io mog ojom o e n b j k v s n i s g e i a j n m s n spo tworki za up ilj mi u l a c alun te ne luke ja, ko B I B rama nja od znan Dar a e g pro donoš z nov U kod ram: “ g o pr

nu

m

ja i c i oz

p

MO

PRO

INTERVJU

MBA najbolje upisati uz posao Profesorica Patricia P. McDougall na MBA programu IGBS-a Zagreb predaje ‘Strategic Management’ TENa DžoDaN

P

rofesorica Patricia P. McDougall na MBA programu IGBS-a Zagreb predaje Strategic Management. IGBS Zagreb od 2004. godine izvodi međunarodni MBA program na kojem većinu predavača čine profesori s Kelley School of Business, Sveučilišta u Indiani, u Americi u čijoj se suradnji izvodi program.

Na svom matičnom sveučilistu također predaje strateško upravljanje, a ljeti svoje odabrane studente vodi u Oxford na tri tjedna u sklopu inozemnog programa i predaje im kulturni menadžment. Ovo je druga godina za redom da prof. McDougall predaje na IGBS-u Zagreb i kaže da joj se Hrvatska 22 POSLOVNI DNEVNIK MBA

sviđa i da uživa u ovakvom inozemnom iskustvu. Zamolili smo je da nam odgovori na par pitanja i komentira razlike MBA programa u Hrvatskoj i vani.

Kakva su Vaša iskustva sa studentima u Zagrebu i Indiani?

Ima li razlike?

Postoji više sličnosti nego razlika. i zagrebački studenti i oni u Indianu su vrlo bistri. Imaju ambiciozne ciljeve, streme visokim posti-

I zagrEbačKI StuDENtI I ONI u INDIaNu Su VrLO bIStrI I Imaju ambIcIOzNE cILjEVE

gnućnima i imaju velik potencijal da postanu stručnjaci.

Glavna razlika je u tome što su studenti kojima predajem u Indiani svi redovni studenti, dok je većina studenata u Zagrebu zaposlena puno radno vrijeme i pohađaju nastavu u večernjim satima.

Zašto je po Vama MBA najbolji izbor za daljnje školovanje?

Ako netko zaista želi ići u posao, čvrsto vjerujem da je MBA studij najbolja moguća priprema za to. Jedan aspekt MBA daje potrebnu širinu poslovnih vještina i obično je u stanju relativno brzo identificirati funkciju poslovanja za koje student najbolje odgovara, a drugi aspekt je iznimno važna mreža poslovnih kontakata

koju studenti stvaraju za vrijeme studija.

Sve više ljudi upisuje MBA odmah nakon završetka fakulteta. Što Vi milslite o tom trendu?

Smatram da su MBA programi prvenstveno za osobe koje imaju određeno radno iskustvo i dodiplomski stupanj. To nužno nemora biti dodiplomski stupanj iz poslovne administracije, ali radno iskustvo je svakako nužno.

Tko ima više koristi od MBA studija? Oni koji ga upišu odmah nakon dodiplomskog ili oni s radnim iskustvom?

Sigurno postoje slučajevi u kojima su oni studenti bez radnog iskustva uspješno završili MBA program, ali vjerujem da oni pojedinci koji su imali tri ili četiri godine radnog iskustva ipak najviše profitirali od ulaganja u MBA program.

MBa on-line

Studiranje u pidžami Pored klasičnog studiranja postoji i pohađanje MBa programa preko interneta, jeftinije ali upitne kvalitete niKolina BUlJan/vlM

N

akon dvije, tri godine studiranja možete imati diplomu MBA programa jednog od renomiranih svjetskih sveučilišta, a da se niste iz pidžame maknuli. I jeftinije je, puno jeftinije.

Karikirano, tako bi se moglo opisati studiranje na daljinu. No nije sve tako bajkovito kao što zvuči. Studiranje na daljinu odvija se isključivo putem interneta, a namijenjeno je ljudima kojima posao 24 POSLOVNI DNEVNIK MBA

najčešće ne dopušta da odu studirati u drugi grad. Ovakva vrsta studiranja također zahtjeva visoku razinu samodiscipline jer ne posto-

PredNost je klasičNog MBa što studirate i koMuNicirate sa studeNtiMa iz svijeta

ji tipičan fakultetski stres kada ste toliko udaljeni od mjesta studiranja. Nema ni obaveznih dolazaka na predavanja već si student sam prilagođava dinamiku praćenja predavanja.

Također, studiranje na daljinu odnosi i tipične studentske čari kao što je ispijanje kave u pauzama od predavanja, cjelonoćno učenje u grupama, zajednička druženja i izlaske. Neki od studenata on line programa svoje matične fakultete nikad nisu ni vidjeli,

a kolege upoznaju preko internetskih kanala komuniciranja kao što su chatovi, skayp ili facebook.

SAMoStAlAn rAd No, usavršavanje ovakve vrste jedini je mogući izbor onima koji žele nadograditi svoje znanje, a nemaju mogućnost otići studirati na željeni fakultet.

“Ovakav program ( London School of Business and Finance) bi preporučila studentima koji imaju izraženu sposobnost samostalnog rada i automotivacije. Pošto su u

p n k t s n

m s p t t o p d

o

e u -

i u g u

programu studenti sa svih kontinenata izazov je uklopiti komunikaciju u poslovni I privatni život tako da je student veći dio vremena samostalan, kontakt je u virtualnom svijetu.

Prednost je što studirate i komunicirate sa studentima iz cijelog svijeta ali nedostatak je što nemate priliku družiti se sa ostalim studentima na “studentskim kavicama” te kroz klasično druženje razvijati odnose I pružati odnosno primati podršku kolega” kaže Viktorija Zadro koja trenutno studira u Lon-

cijena

donu, on line iz ranjem on line Zagreba gdje i mogu zadovoljiIako su u pravilu on-line radi kao proti obiteljske pomaster programi daleko dajni menadžer trebe I nastaviti jeftiniji Viktorija Zadro u kompaniji raditi na vrlo zakaže kako nije sigurna htjevnom radnom Nycomed, dio jesu li doista jeftiniji mjestu. LSBF mi Takeda farmaceomogućava slušanje utske kompanije. snimljenih predavanja.

Dobro upoznata sa studiranjem na daljinu, Viktorija Ista predavanja se održavaju Zadro opsiala je svoja iskustva. i na fakultetu u Londonu.

“Studiram na London School Video predavanja se mogu poof Business and Finance (LSBF). slušati i pogledati više nego jedan Motiv za upis je bilo stručno usa- put. Interakcija sa predavačima I vršavanje i fleksibilnost. Studi- ostalim studentima je putem fo-

ruma, e-maila te nakon uspostavljanja kontakta preko ostalih modernih komunikacijskih platformi kao što su skype, social networks.

Virtual Information centre pruža pristup “case studies” is Harvard Business Publishing, raznim podcasts, te online knjižnici” kaže Zadro.

London School of Business and Finance, kaže, rangiran je u vrhu svjetskih online MBA programa, a sam program je vrlo zahtjevan. U prosjeku je potrebno 4,4 sati tjedno ili otprilike 50 sati po predmetu. U taj vremenski okvir ulazi čitanje, istraživanje slušanje video predavanja, odgovaranje na pitanja, sudjelovanje na forumima i učenje za ispit.

“Sastoji se od 6 core modules a potom se biraju 2 electivne “modules” iz ili generalnog ili specijaliziranog programa. Svaki “module” nosi 15 bodova. Nakon položenih ispita se piše disertacija koja se sastoji od istraživačkih metoda I same disertacije I nosi 60 bodova u totalu. Obaveze su iste kao i obaveze studenata koji pohađaju na klasični način” govori Zadro.

Iako su u pravilu on line master programi daleko jeftiniji Viktorija Zadro kaže kako nije sigurna jesu li doista jeftiniji, ali i to ima svojih prednosti.

“LSBF program je skuplji od većine MBA programa koji se nude na našim prostorima (Cotrugli, Zagrebačka ekonomija) ali je i renomiraniji u usporedbi pa kao takav pruža bolju referencu na internacionalnom tržištu rada”.

Marijan Ferić koji studira politiku i međunarodne odnose na internacionalnom programu Sveučilišta u Londonu, koledžu London School of Economics and Political Science (LSE) na isplativost gleda nešto drugačije. “U financijskom smislu ovakvo studiranje jest isplativije zbog isključenih životnih troškova, posebice u inozemstvu. poznAnStvA No opet, poznanstva stečena regularnim studiranjem često danas imaju veću težinu od same diplome. Po mome sudu, studiranje na daljinu je najbolje za već zaposlene pojedince s potrebom usavršavanja, doškolovanja ili preškolovanja” kaže Ferić. Cijena master studija na daljinu kreće se između 25 POSLOVNI DNEVNIK MBA

MBA on-line

šavanje. Neupitna prednost ovog studiranja jest fizička sloboda, u sasvim doslovnom smislu.

Kao student niste fizički vezani za svoje sveučilište i niste obvezni pohoditi predavanja. To je presudna stvar ukoliko ste stalno zaposleni. Tu je i treniranje samodiscipline, naime, nema mentora, profesora, kolega koje bi vas hrabrile ili upozoravale na određene rokove i propuste; sve Najveći broj studenata, je u potpunonjih oko dvadesetak, sti na vama, studira na university vašem smislu of London, no broj za organizaciju studenata stalno raste i dužnost. S druge strane, manjak konkretnog kontakta s ljudima vodi u izolaciju i uskraćuje vam čitav spektar poznanstava koje mnogima pomognu u budućem zapošljavanju, ali i nastavku obrazovanja” govori Ferić. Britishcouncil u Zagrebu, centralno je mjesto gdje studenti koji studiraju na daljinu u Velikoj Britaniji dolaze polagati svoje ispite. Već više od deset godina Britishcouncil u Hrvatskoj provodi ovu praksu. “Najveći broj studenata, njih oko dvadesetak, studira na University of London, no broj studenata stalno raste.

britanci

trOŠKOVi Cijena Mba on-line iznosi oko 1000 eura po godini FOtOLIa

5 do 70 tisuća eura na najboljim fakultetima.

Tako naprimjer na Edinburg school of Business školarina za on line studiranje stoji 997 eura po godini. MBA studiji na toj školi traju 4 godine, a ovim putem je do sada studij završilo više od 6 tisuća studenata iz 165 različitih država.

Za usporedbu redovni jednogodišnji MBA program na istoj toj školi 26 POSLOVNI DNEVNIK MBA

stoji 17 tisuća eura. Odabrao je fakultet nakon pomnog istraživanja svjetskih sveučilišta, njihovih kurikuluma i opće priznatosti

KaO StuDENt NIStE VEzaNI za SVEučILIštE I NIStE ObVEzNI POhODItI PrEDaVaNja

u svijetu, a LSE se, kaže, izdvojio svojim programom, ali i mogućnostima koje nudi po završetku studija.”Prije odluke o studiranju donio sam odluku o promjeni karijere. Iza sebe imam diplomu ekonomije i želio sam se usmjeriti ka političkoj ekonomiji.

Imao sam dva uvjeta: fleksibilnost studiranja i diploma priznata u inozemstvu koja će mi lakše omogućiti daljnje usavr-

Upisi U V. BritAniji Ovaj način studiranja sve je popularniji pa sve veći broj sveučilišta nudi sve veći broj studijskih programa. Tako možete studirati dodiplomski ili poslijediplomski program iz najrazličitijih područja od prava i ekonomije, do jezika, ekologije i raznih drugih programa. Važno je napomenuti da se ovako stečena diploma odnosno kvalifikacija ni po čemu ne razlikuje od one stečene studiranjem na licu mjesta.

Ovo je izvanredan način da na tržištu rada steknete prednost koju vam jamči certifikat prestižnog britanskog sveučilišta” kažu iz Britishcouncila. Dodaju kako su oni samo određena veza između studenata i fakulteta kada se o ispitima radi, no kažu nemaju nikakve veze s upisivanjima. Studenti, navode, sami izaberu svoj fakultet, upišu se i onda tek dolaze njima na polaganja ispita.

10.000 sudionika na svim programima 2 MBA programa: • Master of Business Administration (MBA) • Executive Master of Business Administration (EMBA)

900 MBA polaznika: 43% žena, 57% muškaraca 12 država iz kojih dolaze polaznici:

Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Irska, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Sirija

2 centra: Zagreb, Beograd 1 podružni ured: Ljubljana 42% prosječno povećanje plaće nakon završenog MBA programa u odnosu

na kolege s BA ili BSC diplomom („Istraživanje o visini plaća” - MojPosao)

Prva i jedina poslovna škola u Hrvatskoj s međunarodno akreditiranim MBA programima

KontAKti +385 1 370 6270 www.cotrugli.eu