ljetni specijal

Ljetni specijal PoSEbAN PrILog PoSLovNog dNEvNIkA

23. koLovozA 2011.

vrhunske destinacije za one dubljeg d탑epa

ljetni specijal.indd 1

19.8.2011 16:06:38

Najviπi standardi u svim segmentima poslovanja

Naša poslovna filozofija je jednostavna. Od svih naših zaposlenika na svim razinama očekujemo, ali istovremeno i pružamo najviše standarde poslovne učinkovitosti.

Naša pozicija na tržištu, ali i očekivanja naših kupaca i poslovnih partnera obvezuju nas da svakodnevno ulažemo dodatne napore kako bismo u svim segmentima poslovanja bili - izvrsni.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.

ljetni specijal.indd 2

19.8.2011 16:06:39

SADRŽAJ

25 16 Sladoled

4

Slatko osvježenje izumili su Kinezi, a popularnost mu donijeli Amerikanci

Blagodati vode

18 Putovanje

Život bez vode je nezamisliv, a u ljetnim danima posebice treba pripaziti na dovoljan unos tekućine u tijelo

8

Kako pripremiti automobil za sigurni put na godišnji odmor

20 Klima uređaji

Prehrana

Izumljeni zbog radne produktivnosti postali su dio svakodnevice

Ljeto je idealno doba za promjenu prehrambenih navika i uvođenje zdrave mediteranske prehrane u svakodnevnu ishranu

22 Cool odmor

Koja mjesta posjetiti, gdje se zabaviti, a gdje uživati u miru i tišini

12 Sunčane naočale

25 Bikini

Kako pravilno zaštititi oči od dokazano štetnih posljedica UV zračenja

Svijet brojki

Povijest odjevnog predmeta bez kojega je ljeto nezamislivo

100 10 tona sladoleda dnevno prosjek je proizvodnje Agrokorove tvrtke Ledo, a rekord iznosi 126 tona

0,023

posto UV zračenja koje ne upija površina oka može oštetiti zadnji dio oka

posto vode na Zemlji je pitko, a ostali dio čine oceani i zagađena voda pesticidima i otpadom

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški Prodaja oglasa: direktorica: Jasna Bibić

telefon: 01/6326-016 GrafiKA: RedPoint – Kristina Nakić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb

telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

L J E T N I S P EC I JA L P OS LOV N I D N EV N I K

ljetni specijal 3

19.8.2011 17:23:53

VODA

U prosjeku čovjek godišnje popije 1000 litara vode Voda je i univerzalno otapalo što ima veliku važnost za živa bića jer tvari topive u njoj mogu doprijeti do svakog dijela organizma

O

ko 60 posto ljudskog organizma čini voda, što znači da se tijelo prosječnog čovjek sastoji od 50 litara vode.

Za razliku od odrasle osobe, voda čini čak 80 posto organizma novorođenčeta. Prosječan čovjek godišnje konzumira oko 1000 litara tekućine, ili dnevno 2.5 litra (što uključuje i vodu koju sadrži hrana).

Ako se bavi sportom ili nekom drugom fizičkom aktivnosti, potreba za vodom se

povećava. Gotovo sve funkcije ljudskog organizma ovise o njoj: disanje, transformacija hranjivih tvari u energiju, reguliranje tjelesne temperature i težine. Voda tijelu priskrbljuje kisik, glukozu i vitamine, koži daje vlagu, podmazuje zglobove

U Mineralnoj vodi na milijun dijelova suhe tvari otpada 250 minerala

Tlak Među flaširanim vodama najvrjednija je svakako arteška voda, ili voda iz kaptiranih prirodnih izvora, koja pod tlakom izbija na površinu

i tetive, otapa elektrolite i pročišćuje organizam.

Voda je ujedno i univerzalno otapalo što ima veliku važnost za živa bića jer tvari topive u njoj mogu doprijeti do svakog dijela organizma. Voda otapa hranjive tvari u probavnom traktu i prenosi ih do krajnjih stanica ljudskog tijela. Uz ovu, veže se još jedna tjelesna funkcija vode - pročišćavanje organizma. Naime, voda u organizmu na sebe veže štetne tvari te ih naknadno izlučuje.

Kroz ljudske bubrege dnevno protekne 180

litara tjelesne tekućine koju filtriraju. O važnosti vode za ljudski organizam govori i podatak kako čovjek bez hrane može izdržati i deset dana, a bez vode najviše dva. bokemijska aktivnost

Uloga vode u svakodnevnoj prehrani apsolutno se podcjenjuje jer funkcija vode nije samo utaživanje žeđi. Sve tjelesne stanice doslovce plivaju u njoj i sva se biokemijska aktivnost odvija u vodenoj otopini.

Ne treba zaboraviti da se elektrokemijski procesi odvijaju u blagoj elektrolitskoj otopini. Ako nema vode, nema

POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 4

19.8.2011 16:06:52

JAMNICA već generacijama prirodan izvor zdravlja Jedinstvenom hladnom vodom, koja izvire obogaćena osvježavajućim mjehurićima, osvježavali su se još stari Kelti koji su nastanjivali područje oko Jamnice oko IV. stoljeća prije Krista. Svoju međunarodnu popularnost Jamnica može zahvaliti carici Mariji Tereziji koja je 1772. godine njene uzorke dala na kemijsku analizu te je iste godine Jamnica uvrštena u registar mineralnih voda. Osmišljeni razvoj korištenja započeo je 18. listopada 1828. kada su

napunjene prve boce namijenjene tržištu.

U to doba Jamnica se najviše prodavala u ljekarnama kao voda za prevenciju i liječenje različitih bolesti. Njen mineralni sastav od tada pa sve do danas ostao je gotovo nepromijenjen, a Jamnica je postala neizostavan dio naše svakodnevnice. To su tek neke od činjenica iz Jamničine bogate povijesti za koje možda niste ni znali, ali to je tek početak priče o najpoznatijoj hrvatskoj mineralnoj vodi.

ni tjelesnih biostruja te se sve usporava ili potpuno staje. Kada pretila osoba nastoji drastično smršaviti, smanjuje unos kalorija, a povećava unos vode. prirodni izvori

Nije nevažno ni koju vrstu vode pijemo. Budući da je u Hrvatskoj pitka voda iz slavine, ona se i najviše konzumira. Ali se može kupiti i puno vrsta flaširane vode, pa je dobro znati za kojom posegnuti.

Prva i najvrednija je svakako arteška voda, ili voda iz kaptiranih prirodnih izvora, koja pod tlakom izbija na površinu.

Inače, vrlo je rijetka. Spada u LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK

ljetni specijal.indd 5

19.8.2011 16:06:54

voda

najzdravije svjetske vode jer dolazi iz dubina zemlje, može biti čak prethistorijska, višestruko je filtrirana i nema nikakve veze sa zagađenom nadzemnom vodnom. dodATAk Co2

Mineralna voda se razlikuje od prirodne izvorske vode po tome što na milijun dijelova suhe tvari otpada 250 minerala. Crpi se iz geološki i fizički izdvojenih podzemnih izvora i ništa joj se ne dodaje niti joj se oduzima.

Tipična mineralna voda u nas je Jamnica.

Gazirane vode se obrađuju tako da im se pod tlakom dodaje ugljični dioksid zbog čega “muziraju”. S aromom i sladnim sredstvima, ili bez njih, na tržištu se reklamiraju kao idealno sredstvo za utaživanje žeđi, što nije istina, jer sve što je zaslađeno pojačava žeđ.

Ovaj tip voda (soda-voda, seltzer i tonik), zapravo spada u soft drinks. Mjehurići u ustima zavaravaju osjetila.

Inače, u mineralnim vodama ima tako malo minerala da ni približno ne zadovoljavaju dnevnu potrebu organizma. Na primjer, odrasli čovjek dnevno treba 1000 miligrama kalcija, a litra mineralne vode sadrži

PITko 0,023% vodE NA zEmLJI ZATROVANJE IZVORA PESTIcIDIMA I OTPADOM danas se sve više osjeća nedostatak kvalitetne pitke vode, što posebno dolazi do izražaja u nekim dijelovima svijeta. razlog tomu treba tražiti u činjenici da je samo mali dio vode na zemlji prikladan za piće, te u neprestanom čovjekovu onečišćavanju tih voda. stoga je nužno vodu štititi i čuvati. zbog toga su ujedinjeni narodi 21. stoljeće proglasili stoljećem vode. naime, zemlju čini 71 posto vode, no samo je jedan posto vode pitko. točnije, jedan posto otpada na slatku vodu koja se može koristiti kao izvor vode za piće, no veći dio je nedostupan ili onečišćen, tako da danas resurs pitke vode iznosi svega 0,023 posto. u atmosferi se nalaze ogromne količine štetnih tvari i plinova koji se s padalinama vraćaju na zemlji u obliku kiselih kiša koje uništavaju šume, a ponekad je njihovo djelovanje vidljivo i golim okom. nakon što se voda u obliku padaline

samo 95 mg, što znači da bismo dnevno trebali popiti 11 litara mineralne vode. S druge strane, u 100 grama svježeg kravljeg sira ima 1200 miligrama kalcija, dakle više od potrebne dnevne doze. Isti je slučaj i s kalijem,

vrati na zemlju, ispire sa zemljine površine razna onečišćenja, rastapa ih i odnosi u podzemni vodonosni sloj. velik izvor štetnih tvari predstavljaju odlagališta otpada. osim sa smetlišta, voda ispire s poljoprivrednih površina umjetna gnojiva i pesticide, a i rijeke su pune industrijskog otpada. sve to odlazi u vodonosni sloj iz kojeg kasnije čovjek crpi vodu za piće. u ocean godišnje dospijeva oko 2,6 milijuna kilograma dušikovih spojeva, nitrata i nitrita, 2,5 milijuna kilograma cinka, te 3700 kilograma olova. ni voda iz slavine nije uvijek prikladna za piće prije svega zbog klor. danas je znanstveno dokazano da klor stvara kancerogene supstancije, takozvane trihalometane. klor se u vodoopskrbi koristi za dezinfekciju još od davne 1903., kada su bila raširena zarazna oboljenja prenosiva vodom. klor zaista ubija bakterije, ali i štetno djeluje na čovjekov organizam.

magnezijem, željezom.Važno je znati da potrebe organizma za mineralima dobivamo iz namirnica biljnog i životinjskog podrijetla, a ne iz vode. Inače, minerali se u prirodi dijele na organske i neorganske. Izvorno

su svi neorganskog porijekla i nalaze se u vodi, pijesku, stijenama , zemlji. Biljke ih upijaju i transformiraju u organski oblik koji je tada prihvatljiv ljudskom organizmu. gAŠENJE ŽEđI

ISPrAvNoST Hrvatska spada među malobrojne zemlje u kojima je voda iz slavine pogodna za piće FOTOLIA

Većina ljudi žeđ ne gasi vodom nego raznim napicima. Iako se i kroz druga pića u organizam unosi određena količina vode, ona nikad ne zadovoljavaju onu osnovnu potrebu ljudskog organizma za vodom. Žeđ se ne gasi ni pivom ni slatkim gaziranim napicima, nego čistom izvorskom vodom.

Pivo sadrži oko četiri posto alkohola, a gazirani napici od osam do deset posto šećera. Dakle, ni jedna ni druga vrsta napitaka ne gase žeđ nego je izazivaju, a uz to su i visoko kalorični. Veliku ulogu u odabiru pića ipak igraju navike. Netko pije bilo kakvo piće, netko isključivo slatke vodice, netko se pak zagleda u etikete, čita sadržaj i pije samo negaziranu vodu.

6 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 6

19.8.2011 16:06:58

ljetni specijal.indd 7

19.8.2011 16:06:58

PreHrana

lj

eto je polako pri kraju, a s njim završava i sezona godišnjih odmora. Iza nas je vrijeme provedeno na moru, sunčanje, kupanje i opuštanje uz prijatelje ili obitelj. Iza nas su i obilati ručkovi i večere.

Pred nama je jesen koja znači povratak u uobičajnu kolotečinu, urbanu sredinu, kao i nove radne i obiteljske obveze.

Iako je sezonska prehrana pomalo zastarjeli koncept u vremenu kada možemo većinu namirnica nabaviti u svako godišnje doba, jesen, koja inače u našem društvu donosi previranja ili promjene, možda je idealno vrijeme da sjednemo i razmislimo što činimo za svoje tijelo i zdravlje kada je pitanju način na koji se hranimo.

Putem pravilne ishrane može se riješiti većina bolesti ili problema koje imaju ljudi različitih starosnih dobi.

S odmora treba donijeti dobre navike mediterana hrvatska imamo kuhinju koja je najzdravija i koju većina svjetskih nutricionista smatra najboljom, a to je mediteranska ili dalmatinska kuhinja

ProCESI U TIJELU

Pravilnom ishranom uspješno se možemo boriti i protiv stresa, koji je postao veliki problem našeg vremena, a možemo i svoje tijelo učiniti mladim i vitalnim. Ishrana je neobično bitna jer hrana izgrađuje organizam i omogućava sve kemijske procese koje se događaju unutar našeg tijela.

Vrijeme godišnjeg odmora dobar je pokazatelj kakova je naša prehrana jer dosta ljudi vraća se sa “godišnjeg” umorna uz rečenicu “nakon ovoga treba mi još jedan odmor” nesvjesna da upravo loša prehrana ponajviše utječe na psihofizičko stanje našeg tijela. Tako da ako je netko zaista na godišnjem odmoru 8 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 8

19.8.2011 16:07:01

dobio upozorenja da nešto nije uredu s njegovom kondicijom i snagom nakon godišnjeg trebao bi preispitati način na koji se hrani”.

Jesen je idealno vrijeme da se napravi promjena u načinu ishrane. Teško je to jer ljudi prvo mijenaju sve oko sebe, a tek onda sebe same. Većina ljudi, i muškaraca i žena, poduzima drastične dijete prije ljeta ili prije blagdana kada treba obući kupaće kostime ili svećane toalete i pritom dobro izgledati nesvjesna da o prehrani treba skrbiti cijelu godinu. Najvažnije je da ljudi u svojoj glavi promjene neke stavove i kažu sami sebi počinjem skrbiti o tome koliko, kako i što ću jesti jer želim biti zdrav i dobro izgledati. Nakon toga takav način ishrane može postati navika ili dio nečijeg stila.

Konzumacija voća

Zdrava prehrana počiva na jednostavnom načelu koje se sastoji od dvije riječi, raznovrsno i sa mjerom. Možemo imati lošu ili dobru prehranu, ali zdrava je ona koja je adekvatna, prilagođena našoj osobnosti. Prehrana je individualna i uvijek mora biti prilagođena osobi i podnevlju u kojem je ta osoba odrasla. Treba konzumirati sezonsko voće i povrće svog podnevlja jer prehrana je individualna i uz načelo raznovrsno i sa mjerom treba jesti namirnice podnevlja u kojem smo se rodili.

Raznovrsnost je najvažnija u prehrani, postoje ljudi koji ne vole jesti integralne žitarice ili tjestenine, ali bit pravilne prehrane nije jesti samo onu hranu koju volimo već jesti svu hranu koja je potrebna da naš organizam bude zdrav.

Jesti s mjerom znači i jesti u pravo vrijeme. Puno ljudi ne doručkuje nego idu na posao nakon kave i onda jedu tek kada dođu doma. Puno zdravije je sada u jesen pojesti ujutro neko voće, grožđe ili šljive, i na taj način unjeti žive encime u organizam.

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK

ljetni specijal.indd 9

19.8.2011 16:07:03

PREHRANA

Bitno je jesti svježe namirnice, a ne one iz zamrzivača jer ako se ove jeseni naučimo da kada dođemo s posla imamo doma integralno pecivo koje namočimo u maslinovo ulje i pojedemo kao među obrok umjesto nekog kupovnog sendviča ili polugotovog obroka iz trgovine puno smo napravili za svoj organizam.

Hrvatska imamo kuhinju koja je najzdravija i koju većina svjetskih nutricionista smatra najboljom, a to je mediteranska ili dalmatinska kuhinja, možda je jesen idealno vrijeme da u svoju ishranu uklopimo nešto što smo naučili na moru, a to je mediteranski način ishrane.

prehrana djece Navike iz doma One navike koje djeca steknu doma, one ih prate cijeli život. Tako je i sa prehrambenim navikama, koje ako su loše u kući u kojoj odrastamo ostaju loše i kada tu kuću napustimo, a mijenjaju se jako teško.

Djeca uče od roditelja zato im mi moramo pokazati kako se hraniti pravilno.

Riba tri puta u tjednu

Mediteranska kuhinje prije svega podrazumijeva konzumiranje maslinovog ulja koje je iznimno zdravo pa zašto ne umjesto majoneze koja je prebogata kalorijama pojesti tjesteninu s dresingom od jogurta i maslinovog ulja s dodacima začina.

Nadalje, mediteranska kuhinja znači jesti ribu barem tri puta tjedno i to i plavu i bijelu kako bi se u organizam unijelo minerale i nezasićene i esencijalne masti.

Mediteranska kuhinja podrazumijeva konzumiranje dovoljno voća i povrća, minimalno šest obroka dnevno, ako je jedan obrok veličine žlice za juhu. Mediteranska kuhinja prepruča konzumirati grahorice ili legominoze, što znači jesti grah, grašak, slanutak, leću ili soju.

Soju se posebno preporuča ženam jer je bogata lecotinom i fitoesrogenima. Grahorice su inače bogate biljnim bjelančevinama i vlaknima koje spadaju u skupinu hranjivih tvari i omogučuju dobar status probavi, srčanom mišiću i krvožilnom sustavu. Mediteranska kuhinja uključuje i pijenje dovoljno tekućine. Sunce i more traže tekućinu. Teku-

čina je potrebna oragnizmu ne samo kao termoregulator unutar organizma to jest kao nešto što je potrebno za kontrolu tjelesne topline nego i kako nešto što je nužno da se hranjive tvari unesu u tkivo i u krv.

A osim toga i da bi se štetne tvari iznjele iz organizma. Pravilno znojenje jako je bitno da se toksini koji se nakupe tokom dana izbace iz organizma, a baš za to je potrebna dovoljna količina tekućine u tijelu.

Na tekućinu trebale bi paziti poglavito žene koje pate od toga da ne dobiju bore i onda griješe što ne piju dovoljno vode jer je

Zdrava prehrana počiva na načelu koje se sastoji od raznovrsnosti

ona važna za dobar, lijep i zdrav izgled kože. Mediteranska kuhinja uključuje još nešto, a to je dobra tjestenina napravljena iz kvalitetnog brašna punog zrna žitarice, integralna tjestenina, pripravljena uz ukusan umak od rajčice puno je zdravije od tjestenine s kojom se jedu teški i masni umaci od mesa.

Maslinovo ulje

Umjesto tjestenine može se jesti i krumpir, koji skuhan u slanoj vodi uz dodatak maslinovog ulja može biti ukusan među obrok.

U konzumiranju ovih vrsta namirnica ne treba pretjerivati, ali ako ovu jesen uspijete mediteransku kuhinju uklopiti u svoju svakodnevnu ishranu puno ste napravili za svoj organizam. Preporuča se i dodatno uzimanje vitamina i minerala kroz razne preparate kao što su tablete ili razni napitci. Naš organizam kroz voće i povrće ne može dobiti dovoljnu količinu

vitamina i minerala pa ih nije loše uzeti dodatno pogotovo ako znamo da su na primjer Kalciji i Magneziji antistresni minerali ili da C vitamin jača imunitet cijelog tijela. A mi da bi uzeli sve potrebne minerale i vitamine morali bi pojesti toliku količinu hrane da bi nam na kraju bilo loše. Vitamini i minerali iznimno su važni za naš organizam što puno ljudi često zaboravlja.

Najveći problem je brza hrana, hrana iz vrećice koju konzumiramo kao međuobrok, a koja je izrazito štetna.

Takva hrana nije zdrava za naš organizam, a pogoduje i razvoju stresa. Ove jeseni pokušajte učiniti nešto za svoje zdravlje i svoje tijelo. Jedite raznovrsno i sa mjerom. Pokušajte uklopiti mediteran u svoju ishranu.

Nemojte se hraniti sezonski već iskoristite upravo ovu jesen da svoju ishranu promjenite za cijeli život. Osjećat će te se bolje i opuštenije, a duže ćete biti zdravi, mladi i lijepi.

10 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 10

19.8.2011 16:07:07

ljetni specijal.indd 11

19.8.2011 16:07:10

SUNČANE NAOČALE

Zaštita očiju od štetnog sunca Sunčane naočale postale su popularne sredinom 20. stoljeća kada je dokazana povezanost oštećenja očiju sa sunčevim UV zračenjem ez sunca i njegovog zračenja na zemlji ne bi bilo života. Sunčevo zračenje važan je čimbenik za stvaranje klime kao i za razvoj kompletne biosfere na zemlji. Uz sve svoje pozitivne učinke sunce i njegovo zračenje mogu također biti i izrazito štetno po čovjekov organizam.

U posljednjih deset

B

godina sve većim zagađivanjem atmosfere i uništavanjem ozona sučevo zračenje postalo je izrazito štetno za čovjekovu kožu,

Za sunčane naočale jedino može biti opasna loša obrada stakla

imunološki sustav i oči. Dok se o zaštiti kože uvelike piše i više manje svi znaju o potrebnim mjerama zaštite poput raznih krema sa zaštitnim faktorima i ne izlaženju na sunce između 11 i 15 sati, o štetnosti sunčevog zračenja po ljudski vid javnost je informirana u puno manjoj mjeri iako većina provedenih istraživanja bez zadrške dokazuje pogubnost UV ili

Ultravioletnog zračenja po ljudski vid.

UV Indeks

O štetnosti UV zračenja govori i podatak kako se Svjetska zdravstvena organizacija zadnjih par godina zalaže da se unutar prognoze vremena na televiziji ili radiju pored tlaka zraka i temperature zraka daje podatak o UV indeksu ili brojem iskazanom podatku kolika se emisija UV zračenja može očekivati u toku dana. Inače, normalan

12 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 12

19.8.2011 16:07:12

indeks koji nije štetan iznosi bi između jedan i dva, a indeks uvelike ovisi o geografskom smještaju pojedine zemlje. Tako je za Europu najviši indeks UV zračenja oko 10 on za predio ekvatora može iznositi i 20. UV zračenje ne dolazi samo direktno od sunca već i od odsjaja od površine poput vode ili snijega. Primjeri pokazuju da se od obične zemlje reflektira oko 10 do 20 posto UV zračenja dok se od snijega reflektira preko 80 posto.

Najštetnija za oči kao organ i ljudski vid su UV zračenja tipa A i B te ona mogu izazvati više poremećaja od akutnih tj. poremećaja koji se brzo javljaju, ali i relativno brzo prođu do trajnih oštećenja poput stvaranja katarakte. Najvažnije je činjenica da se UV zračenje akumulira i bitno je koliko smo tokom svog života bili izloženi UV zračenja jer posljedice mogu biti vidljive tek nakon 50 ili 60 godine života.

Akutne bolesti izazvane UV zračenjem su najčešće oštećenja na površini rožnice koja se nazivaju fotokeratitis i fotokonjuktivitis. U tim slučajevima kod pacijent nastaju manji defekti na prednjem prozirnom dijelu oka i iako su takva stanja izra-

zito bolna ona ne ostavljaju trajne posljedice na vid, a pravilnim djelovanjem izlječenje je moguće u roku od dva do tri dana. Ovakva oštećenja tretiraju se ili očnim kapima ili medicinskim kremama.

Naravno, duže izlaganje štetnom UV zračenju dovodi do stvaranja katarakta ili poremećaja u leći oka. Radi se o oštećenju unutarnjeg dijela oka koji je u zdravom stanju savršeno prozirno, ali UV zrake mijenjaju sastav bjelančevina u leći i ona mijenja boju te postane ili žuta ili žuto-smeđ. Štetne posljedice

Inače, katarakta je jedna od najčešćih dijagnoza u oftomologiji i trenutno se smatra kako je negdje oko 10 ili 20 posto katarakti direktno povezano s pretjeranim izlaganjem UV zračenju. Još jedno oštećenje koje je direktno povezano s izlaganjem suncu je vanjska mrena za koju je znanstveno dokazano kako je direktni rezultata pretjeranog izlaganja UV zračenju, a od nje često u svijetu kao i u Hrvatskoj boluju poljoprivrednici, ribari i moreplovci koji su zbog svog zanimanja često izloženi sunčevom zračenju. Vanjsku mrenu je moguće ukloniti operacijom, ali

Sportaši i djeca Dvije posebne kategorije

Dvije posebne kategorije u priči o sunčanim naočalama su sportaši i djeca. Sportaši poput skijaša trebali bi koristiti naočale sa posebnim dodacima koji ih štite od refleksije zračenja s bočnih strana naočala. A ono što roditelji često zaboravljaju ili nisu dovoljno informirani je činjenica da bi sunčane naočale trebala nositi i djeca jer se UV zračenje akumulira u vidnom organu te ostavlja posljedice u kasnijem životu.

za razliku od obične mrene vrlo često se vraća.

Oko 90 posto UV zračenja apsorbira površina oka dok 10 posto zračenja može oštetiti zadnji vidni dio oka. Iako, nije moguće slijepilo izazvano direktnim gledanjem u sunce osim u slučaju eklipse kada je zračenje izrazito jako problem je u akumulaciji UV zračenja koja zasigurno dovodi do promjena u centru za vid i iza 50 godine života oštećenja očiju u pravilu su puno češća kod osoba koje su tokom života bile više izložene suncu.

Kao i kod bilo kojeg drugog problema vezanog uz ljud-

sko zdravlje i u slučaju oštećenja očiju zbog UV zračenja najvažnija je prevencija koja se u ovom slučaju zove sunčane naočale. Naravno ne bilo kakve sunčane naočale već one s kvalitetnim staklima koja štite od prodora UV zraka.

Sunčane naočale postale su popularne sredinom dvadesetog stoljeća kada je povezanost oštećenja vidnog organa sa sunčevim UV zračenjem egzaktno dokazana. Danas su sunčane naočale realno potrebne, ali ako su one jako tamne ne znači da bolje štite od UV zračenja. U Hrvatskoj još nema nekog reda na tržištu i nije

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 13

ljetni specijal.indd 13

19.8.2011 16:07:15

SUNČANE NAOČALE

ustaljeno praksa da naočale lju. Upravo radi toga u većini imaju oznaku kako i koliko štite slučajeva ljudi kupuju okvire s od UV zračenja. U EU i SAD-u dizajnerskim potpisom ili naopostoji propisan faktor prema čale neke poznate marke nego kojem se određuje koliko UV kvalitetan stakla. zračenja naočale blokiraju i pravilo je da što više blokiraju to Proizvodnja bolje. Uostalom UV zračenje ne Kvalitetna stakla sunčanih spada u vidni spektar i nije nam naočala bila ona plastična ili potrebno kako bi mogli gledati. staklena premazan su slojem Proizvođači bi trebali stavljati zaštitne boje koja blokira prokategoriju zaštite stakala od dor štetnog dijela sunčevog vidljivog i UV svjetla na prednju spektar, a njihovu kvalitetu stranu naočala, a za opću trebao bi dokazivati cerupotrebu se preporutifikat na kojem piše čuje kategorija 3, a u kojoj mjeri pruza aktivnosti visožaju zaštitu. Plakog rizika kao stična stakla Boje stakla koje bolje što su planinasa razvojem blokiraju štetna UV renje ili jedretehnologije zračenja su zelena, nje preporuobrade plasiva i smeđa, a njihovu čuje se kategostike postala kvalitetu treba jamčiti rija 4. U načelu su jednako kvacertifikat sunčane naolitetna kao i ona čale bez UV zaštitstaklena tako da nih filtera ne bi se treje zabluda preferirati bala koristiti. U Hrvatskoj za jedna na račun drugih. Većina razliku od razvijenog zapadnog stakala za sunčane naočale svijeta odabir sunčanih naočala proizvedena je na isti način i još uvijek je više pitanje mod- postoje stotine tvrtki koje proinog diktata nego brige o zdrav- zvode kvalitetna stakla. Novitet

Boje

90

u proizvodindirektno nji stakala jer UV zraje trend koji čenje proposto štetnog UV trenutno lazi kroz stazračenja postoji samo klo do očiju apsorbira površina u SAD-u, a sve ono vriljudskog oka radi se o tome jeme dok je ako je izložena da se u stakla osoba mislila suncu stavlja melanin tj. da je zaštićena. zaštitni pigment koji Za sunčane naočale se nalazi u ljudskoj koži i jedino može biti opasna koji ju štiti od UV zračenja. Ovaj loša obrada stakla točnije loše način proizvodnje posljedica je izbrušeno staklo. Iako je laiku trenda da se u zdravstvu koriste teško procijeniti kako je staklo prirodni materijali. brušeno treba kod kupovine Boje stakla koje bolje blo- naočala obratiti pažnju na povrkiraju UV zračenje su zelena, šinu stakla koja bi trebala biti siva i smeđa jer osim što dobro glatka, a odsjaj onoga što gleblokiraju zračenje također ne damo na staklu pravilnog oblika utječu na raspoznavanje boja tj. ako je nešto kružno reflekkada se na primjer što je slučaj sija na staklu ne bi smjela biti kod vozača gleda semafor. elipsa.

Isto tako sunčane naočale sa Refleksija oštećenim ili izgrebanim staPlava, žuta ili narandžasta boja klom trebalo bi promijeniti. Za po tom pitanju puno su lošije prosječnog kupca možda bi bilo iako nema sunčanih naočala čije najbolje pronaći radnju ili trgonošenje bi bilo štetno po zdrav- vinu u kojoj stakla za naočale lje. Nema direktnih posljedica imaju certifikat i ne povoditi se od nošenja loših sunčanih nao- za cijenom jer niti ona nije uvičala, ali se posljedice dešavaju jek mjerilo.

14 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal 14

19.8.2011 17:24:41

ljetni specijal.indd 15

19.8.2011 16:07:21

SLADOLED

Slastica careva dostupna svima Arapi su za vrijeme vladavine na Siciliji upoznali Talijane sa sladoledom 16 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 16

19.8.2011 16:07:22

J

oš je rimski car Neron, smislio način kako se u ljetnim žegama počastiti nečim sočnim i voćnim. Naredio je da se s planina donese mnogo leda, a zatim ga je miješao s voćnim sokovima koje je obožavao. I tako je dobio ono što danas nosi naziv sorbet. Rimljani su inače miješali snijeg i s medom i usitnjenim voćem.

Kineski kralj Tang od Shanga razvio je svoju verziju sladoleda pripremajući mješavinu od leda i mlijeka. Prvi Europljanin koji je imao čast kušati ledenu kremu bio je Marko Polo. U svom je putopisu “Milijun” (Milione) opisao slasticu nalik na današnji sladoled koja se posluživala na dvoru Kublaj-kana.

No, za pravi dolazak sladoleda u Europu zaslužni su Arapi koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Talijane s vještinom zamrzavanja sladoledne kreme. Nakon toga, od 1500. godine otkako ga je talijanski kuhar servirao na svadbi Katarine de Medici i francuskog kralja Henryja II., talijanski se sladoled počeo širiti svijetom i u njemu je uživalo sve više i više ljudi.

Na bogatom banketu engleskog kralja Charlesa I., u 17. stoljeću, među brojnim se probranim delicijama našla Englezima do tada nepoznata slastica. Kraljev francuski kuhar pripremio je hladnu kremu koja je nali-

Pakiranje Sladoled se prvo servirao i prodavao u malim metalnim posudicama. Zatim su uslijedili korneti početkom 20. st., a tek nakon toga sladoled se pakirao u posudicama od kartona i tvrđeg papira. Sladoled se ubrzo nakon toga prodavao i na štapiću, što je bila svojevrsna revolucija u proizvodnji sladoleda.

Povijest hrvatskog sladoleda Iz viška mlijeka rodila se ideja o ledu

Višak mlijeka u Zagrebačkoj mljekari pokrenuo je ideju o proizvodnji sladoleda. Na Velesajmu je iste godine izložen veliki stroj za proizvodnju sladoleda koji je nekoliko dana nakon toga kupljen i njime se počeo proizvoditi prvi sladoled - Snjeguljica Cijelu priču o Ledu pokrenuo je sada već pokojni Drago Ključarić. Tvornica sladoleda u početku je bila u sklopu Zagrebačke mljekare.

Tek deset godina poslije dobila je ime Ledo.

Prema pisanju Jutarnjeg lista za to je zaslužan

nepoznati učenik gimnazije u Križanićevoj, a da toga nije ni danas svjestan. Naime, jedno poslijepodne iz tvornice su poslali deset anketara ispred škole. Oni su učenicima djelili sladolede, te zapisivali što bi oni govorili kada bi počeli lizati sladolede. Netko viknuo “ledo”.

Prvih godina u Ledu se proizvodilo 100 kilograma sladoleda koje su slane u ukupno 150 škrinja u Hrvatskoj. Sada Ledo proizvodi dnevno oko 100 tona sladoleda, a rekord dana bio je 126 tona.

kovala na svježe U Ameriku je pali snijeg, no sladoled stigao bila je kremadosta kasno, U Ameriku je sladoled sta i slatka. a na svojim stigao dosta kasno, a na Nova je poslasu ga stolosvojim su ga stolovima stica pobrala vima nudili nudili poznati Amerikanci golem uspjeh, poznati Amepoput Georgea a ljubomorni je rikanci poput Washingtona Charles odlučio Georgea Wasrecept kuhara De hingtona, ThoMarca zadržati u tajnomasa Jeffersona i Dolly sti. Priča se čak da mu je platio Madison, supruge predsjedpozamašnu svotu novaca kako nika Madisona. Godine 1774. bi osigurao da se ekskluzivna londonski je ugostitelj Philip delicija servira samo i jedino na Lenzi u njujorškim novinama njegovu stolu. Kasnije je egoi- oglasio da prodaje različite slastični kralj pao u nemilost poda- stice, uključujući i ice cream. nika i završio tragično. Kuha- Nancy Johnson izumjela je revo obećanje više nije imalo 1846. godine apasmisla poštivati te se recept rat za pravljebrzo proširio i među običnim nje sladopukom. leda - sli-

SAD

čan onom koji i danas možemo vidjeti u malim slastičarnicama.

Masovna proizvodnja sladoleda počela je u Baltimoreu 1851.

Naime, sve do 1851. godine sladoled se proizvodio samo u kućama, dok Jacob Fussell iz Baltimora nije drastično promijenio povijest sladoleda otvorivši prvu tvornicu. Charles E. Minches izumio je kornet 23. srpnja 1904., dok je zamrzivač za sladolede usavršen 1926. godine. Od tada pa nadalje, sladoled postaje sve popularnija i sve raširenija delicija.

Sladoled koji danas jedemo mogao bi se definirati kao djelomično ili potpuno smrznuta slastica koja se sastoji prvenstveno od mlijeka i mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, Nancy Johnson izumjela uguščeno mlijeko, je 1846. godine aparat vrhnje, maslac), za pravljenje sladoleda šećera, jaja, zaslasličan onom koji i danas đivača, emulgatora, možemo vidjeti u malim stabilizatora, aroma, slastičarnicama zraka, čokolade i ostalih sastojaka koji određuju vrstu sladoleda. S fizikalnog gledišta, sladoled je jedna od najkompleksnijih namirnica koja se sastoji od djelomično smrznutog dijela i raspršenog zraka u vidu vrlo sitnih mjehurića koji povećavaju volumen sladoleda i poboljšavaju doživljaj konzumiranja.

Aparat

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 17

ljetni specijal.indd 17

19.8.2011 16:07:26

Putovanje

Najbolje je automobil odvesti na temeljit servis i to kod ovlaštenog servisera, ali i oni koji se dovoljno razumiju u mehaniku mogu pokušati sami preglediti automobil

Kako pripremiti automobil za ljetno putovanje S

amo dobro pripremljen automobil može vam osigurati bezbrižno putovanje, stoga obavezno prije polaska na godišnji temeljito i bez žurbe pregledajte svoje vozilo.

Najbolje je napraviti temeljitu reviziju cijelog automobila, a posebnu pažnju treba obratiti na gume, ovjes i kočnice. Sami pripremajte i servisirajte samo ono u što ste potpuno sigurni, a ostalo prepustite specijalizi-

ranim mehaničarima. Najbolje u nepoznato. To posebno važi je automobil odvesti na temeljit za nove i moderne automoservis i to kod ovlaštenog ser- bile, koji su puni elektronike. visera, ali i oni koji se dovljno Često se kod takvih automorazumiju u mehaniku, bila, po sistemu “uradi a žele nešto uštesam” napravi višedjeti mogu pokustruko veća šteta šati sami preglaod koristi. diti automobil. Međutim, Ulje u Ispravnost geometrije motoru važno je znati vozila, odnosno granice vlastiBez obzira uzdužnog i poprečnog tih sposobnona preporuke kuta kotača vrlo je važna sti, jer se nije proizvođača za dobra vozna svojstva dobro upuštati ulja da pojedina

Kotači automobila

ulja mogu biti u motoru 20.000 kilometara pa i više, praksa je pokazala da je ipak bolje koristiti kraći interval, posebno jer je naše gorivo po čistoći još daleko od standarda Europske unije. Češćim izmjenama smanjuje se trošenje i povećava čistoća unutrašnjosti motora. Naime, proces u motoru s unutrašnjim sagorijevanju je takav da tijekom rada neminovno dolazi do stvaranja štetnog taloga unutar motora i to posebno kod automobila koji se pogone na dizel-

18 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 18

19.8.2011 16:07:27

Sigurnost vožnje ovisi o kvaliteti ovjesa pa treba detaljno provjeriti sve dijelove

Korisni savjeti 1. Provjerite da li u autu imate sav obavezan pribor (trokut, uže, prvu pomoć, rezervne žaruljice, reflektirajući prsluk itd...).

2. Provjerite nivo ulja u motoru i nadolijte ga ako je potrebno ili ga, još bolje zamijenite.

Ljetne, više temperature zraka uzrokuju razrjeđenje ulja i stanjivanje sloja koji podmazuje motor. Ako zamijenite ulje, ili ga bar nadolijete ono će biti gušće i osigurat će adekvatno podmazivanje vitalnih pokretnih dijelova motora.

3. Provjerite remenje, kablove i cijevi koji su posebice na udaru za vrijeme izmjena temperatura i iako su skloni dugovječnosti, ipak spadaju u potrošne dijelove (ako se spremate na duži put, svakako provjerite).

4. Ukoliko Vam je akumulator stariji od tri godine, valja mu testirati izdržljivost, provjerite jesu li kontakti zahrđali i korodirali te ga, ako ne zadovoljava norme, zamijenite novim. Akumulatori i nisu toliko skupi, a sigurno su jeftiniji od bilo koje vučne službe.

5. Provjerite i količinu rashladne tekućine. Idealan omjer u toplijim danima je

sko gorivo. Zbog toga treba mijenjati ulje nakon 10.000 kilometara, odnosno najkasnije nakon jedne godine.

Ovjes i amortizeri

Sigurnost vožnje bitno zavisi od kvalitete ovjesa i zbog toga treba detaljno provjeriti sve njegove dijelove. Posebno treba obratiti pažnju na spone i vilice. Ako imaju “lufta” treba ih zamijeniti.

Ispravnost amortizera može se utvrditi vizualnim pregledom ili provjerom funkcionanosti.

Tragovi ulja ukazuju da amortizere treba mijenjati ili servisirati. Amortizer se mogu jednostavno provjeriti pritiskom na automobila. Ako su amortizeri isptavni, automobil se mora odmah zaustaviti. Nastavi li se ljuljati, znači da su amortizeri oštećeni.

Geometrija vozila

Ispravnost geometrije vozila, odnosno uzdužnog i poprečnog kuta kotača vrlo je važna za dobra vozna svojstva auto-

mobila, te trajnost guma, vilica i ležajeva. Na velikom je servisu preporučljivo podešavanje geometrije kotača, koja se radi na optičkom uređaju. Ovo je posebno važno ako je automobil imao sudar.

50:50, odnosno 50% antifriza i 50% vode. Kompoziciju rashladne tekućine najbolje ćete izmjeriti testerima za antifriz koji su jednostavni za korištenje, nisu skupi i lako ćete ih naći u svakom dućanu s opremom za automobile.

6. Provjerite i nadopunite tekućinu u spremnicima za pranje vjetrobranskih stakala. Ljeti često peremo stakla na autu i brzo se troši tekućina, pa je pametno imati pun spremnik tekućine za pranje vjetrobranskih stakala, a i rezervnu punu bocu u prtljažniku, 7. Promijenite gumice na brisačima ukoliko više ne prianjaju i ne čiste vjetrobransko staklo na adekvatan način. Za sigurnu vožnju svakako morate imati neometanu vidljivost.

8. Očistite i pravilno usmjerite mlaznice za špricanje stakla, dovoljna je igla, sigurnost vožnje može ovisiti o njima.

9. Operite auto izvana i unutrašnjost - priuštite si čist i uredan auto za putovanje, sigurnije i koncentriranije ćete upravljati njime. Za zaštitu unutrašnjosti od jake sunčane svjetlosti.

još važnije, da li na gumama postoje bilo kakva ispupčenja.

Ukoliko primijetite neko ispupčenje, tu gumu obavezno zamijenite jer može doći do njene eksplozije u toku vožnje.

Kočnice

Gume

Prije polaska na duži put obavezno treba prekontrolirati ispravnost guma. To se može učiniti i vizualno. Na taj način može se utvrditi jesu li šare na pneumaticima zadovoljavajuće, a što je

Na 60.000 kilometara treba detaljno pregledati sistem za kočenje. Ako se primijete bilo kakvi tragovi masnoće ili curenja ulja za kočnice, treba obvezatno izmijeniti kočione gumice.

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 19

ljetni specijal.indd 19

19.8.2011 16:07:29

Povijest ‘klime’

Klima uređaj nastao zbog podizanja radne produktivnosti S uloženih 35 dolara 1915. prvi proizvođač klima uređaja Carrier Engineering Corporation u 90-ima je zaradio 35 milijardi dolara

P

riča kaže da je 1902. godine samo godinu dana nakon diplome Willisa Havilanda Carriera prvi klima uređaj bio postavljen i radio u jednoj tiskari u New Yorku.

Nacrt za klima uređaj koji je Carrier patentirao 1906. godine i danas je osnova rada svih klima uređaja, a prema Carrieru na ideju za princip rada klima uređaja došao je čekajući vlak na kolodvoru jedne sparne i vruće večeri promatrajući rad lokomotive.

Zajedno sa svojih šest kolega inženjera Carrier je 1915. godine osnova tvrtku

Carrier Engineering Corporation koja je 1995. godine ostvario profit od 5 milijardi dolara, a osnovan je sa ukupnim kapitalom od 35 dolara. Carrier engineering corporation također je 1924. godine proizvela i prvi klima uređaj za kućnu uporabu, a nakon drugog svjetskog rata industrija klima uređaja doživjela je svoj procvat. Prvi klimatizirani prostori u svijetu, ali i

Prvi klima uređaji bile su velike, sive kutije koje su konstantno zujale

u Hrvatskoj bile su trgovine, kino dvorane, kancelarije velikih tvrtki i proizvodni pogoni u kojima je o klima uređajima između ostalog ovisila i produktivnost radnika kao i kvaliteta proizvoda.

Moderna proizvodnja medikamenata, finih metala, duhana i tekstila zahtijevala je drugačije uvjete rada u koje je spadala i klimatizacija prostora. Prvi klima uređaji ugrađivani su u otvore prozora i vrata, bile su to velike, bučne, sive ili smeđe kutije koje su konstantno zujale, a njihove vibracije su se prenosile na stakla i vrata. Ti prvi klima uređaji imali su samo hlađenje, a u rijetkim

slučajevima i grijanje bazirano na električnim grijačima. Kod prvih klima uređaja nije se moglo utjecati na snagu kojom uređaj ispuhuje zrak niti se moglo utjecati na smjer puhanja tako da su prve klime bile i nezdrave jer su često kod radnika uzrokovale ukočenja vrata i prehlade zbog velikih razlika u temperaturi izvan prostorije i njoj.

Hlađenje i grijanje

Može se reći kako je klima uređaj nastao ponajprije zbog potreba povećanja radne produktivnosti i stvaranja ugodnije radne klime u velikim zagrijanim tvornicama i tiskarama. Svoju širu primjenu dobio je zahvaljujući trgovinama i javnim prostorima poput kino dvorana, ali je i dalje

20 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 20

19.8.2011 16:07:30

Prostor je uz pomoć klima uređaja 30 posto lakše ohladiti nego zagrijati nije bio dostupan u kućnoj uporabi. Prvi klima uređaji koji se ugrađuju u stambene prostore proizvedeni su u SAD-u negdje sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća.

Osnovni problemi velikih, bučnih i nezgrapnih klima prevaziđeni su pojavom splitsistema tj. razdvojenog sustava koji više nije zahtijevao da klima uređaj bude fiksno lociran na jednom mjestu nego postoje dvije jedinice fizički razdvojene koje su međusobno povezane plinskom i električnom instalacijom. Split-sistem omogućio je postavljanje klima uređaja na najpovoljniji položaj unutar prostora, a to više nije moralo biti prozorsko staklo. Novi klima uređaji osim što mogu služiti za hlađenje pro-

stora također mogu biti i grijači, a ova dualnost u njihovoj funkciji uvelike je pridonijela popularnost klima uređaja, a i isplativost njihove kupnje time je povećana. Također, polako je nestala fama koja je vladala o tome kako klima uređaji nisu zdravi, a pojava raznih filtera za zrak koji se ugrađuju u “klime” učinila ih je i trendom u novom društvu koje se sve više bavi svojim zdravljem. Klima uređaji nove generacije ipak i dalje imaju neke nedostatke.

Prvo, na niskim temperaturama, posebno ako je veća vlaga, počinju gubiti na snazi.

To se osobito odnosi na klasične klima uređaje, dok je kod invertera to područje rada znatno popravljeno. Drugo, ako bi netko želi svoj životni pro-

stor dobro rashladiti tj. ako bi htio dobro “pokriti” cjeli stan, u većini bi slučajeva trebalo nekoliko klima uređaja, ili barem “multi-split sistem”, što se u stvari svodi na isto. Treće, klima uređaji zbog toga što je izmjena topline dinamička, što znači da se zrak u prostoru neprestano giba, ponekad daju dojam da je u prostoru nešto hladnije nego što stvarno jest.

Ipak puno je više prednosti nego mana klima uređaja.

Volumen prostora

Prije svega tu je osjećaj idealnog komfora jer “klima” stvara idealna temperatura životnog ili radnog prostora, kroz cijelu godinu. Kvalitetno klimatizirani prostor zahtjeva klima uređaj određene snage i iako

ne postoji točna formula za izračunavanje potrebne snage “klime” postoje neke stvari na koje treba obratiti pažnju. Prije svega na volumen prostora koji se misli klimatizirati i namjenu klima uređaja tj. treba li se klimatizirati dnevni boravak u kojem čovjek sjedi ili leži ili se radi o radnom prostoru u kojem je čovjek je aktivan. Treba paziti i što je prioritet - grijanje ili hlađenje. Uzima se da je za 20 do 30 posto lakše ohladiti nego zagrijati prostor.

Tako da ako prostor ima riješeno grijanje uređaj može biti za tridesetak posto slabiji, nego kad je to jedini izvor grijanja.

Prilikom postavljanja klime pažnju bi trebalo obratiti i na položaj zgrade te vanjski utjecaji temperature.

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 21

ljetni specijal.indd 21

19.8.2011 16:07:32

COOL MJESTA

Vrhunska mjesta za ljetovanje za one dubljeg džepa Da bismo vam bar malo olakšali razmišljanje kuda otići na ljetovanje i dobro se provesti donosimo vam naš izbor top-destinacija u svijetu

O

ukusima se ne raspravlja - ali samo u poslovici. U razgovoru s kolegama i prijateljima dokazivanje zašto je baš vaše omiljeno mjesto najcool i naj “in” vrlo lako može prijeći u žučljivu diskusiju povišenih tonova i prestanka razgovora na nekoliko tjedana. Da bismo vam bar malo olakšali razmišljanje kuda otići na ljetovanje i dobro se provesti (a nekima, neizostavno, dali još povoda za raspravu) donosimo vam naš izbor topdestinacija u svijetu koje bi svakako trebalo posjetiti jer svaka od njih ima neki svoj dragulj. Miami je bez dvojbe prva destinacija koja asocira na

lijepo ljetovanje i nezaboravan provod. Mala napomena: ako vam američki domaćin kaže “Let’s go to Miami!” on obično misli na Miami Beach, mjesto koje se nalazi na otoku između Zaljeva Biscayne i Atlantskog oceana, prepuno art deco arhitekture i fantastičnih trgovina svih vrsta. Ovdje je najvjerojatnije izmišljena fraza “Shop until you drop”. Sam grad Miami

USRED TIHOG OCEANA, TOČNO NA PRAVCU SAD AUSTRALIJA NALAZI SE SKUPINA OD 300 OTOKA - FIDŽI

nije samo skup fancy restorana i barova, on je također i dom zanimljivh muzeja poput Ambrosino Gallery, ali i više od 80 parkova i gradskih vrtova u kojima možete pronaći osvježenje od vrućina.

U parkovima Bayfront i Bicentennial možete uživati u događajima svake vrste, od kršćanskih mimohoda, preko umjetničkih događaja, do rock festivala. Drugim riječima, ne morate se bojati da će vam biti dosadno. Svaki će biznismen i nehotice pomisliti na posao i dok je na odmoru, a u tom slučaju valja se zaputiti do središta grada i njegove financijske četvrti. No, ne zbog posla nego zbog velikog broja izvrsnih restorana, a lagana šetnja Flaglerom, Bayside Marketpla-

ceom i Jewelry District užarit će vašu kreditnu karticu.

AUSTRALIJA

Kad ste završili s američkom avanturom vrijeme je odlazak na aerodrom, no umjesto prema Europi krenimo prema Australiji. Usred Tihog oceana, točno na pravcu SAD-Australija nalazi se skupina od 300 otoka Fidži. Sletjet ćete na Viti Levu, jedan od dva najveća otoka, a tamo se smjestite - sasvim prikladno - u “Jet-set gradu”, kako nazivaju grad Nadi. Vrlo zanimljiva destinacija, posebno za one koji uživaju u prirodi i ručku u okružju dvije tisuće različitih vrsta orhideja.

Nekih 15 kilometara južno nalazi se Suva, glavni i najveći grad Fidžija. Tamo će zapravo

22 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal 22

19.8.2011 17:27:17

HEDONIZAM Većina mjesta pruža vrhunske užitke, a na pojedinima “konobari čitaju misli” FOTOLIA

početi prava avantura: obala je kombinacija tropskog drveća i prekrasnih uvalica, s odličnim lokacijama za ljubitelje morskih sportova i ronjenja.

U svakom slučaju, mjesto za aktivni odmor. Ne zaboravite ponijet digitalni fotić s puno memorije jer fascinatnih prizora koje valja zabilježiti ima na svakom koraku. Za one koji ne mogu bez “all included” preporuka je Wakaya Club & Spa. Cijena jest i do 6000 dolara po osobi dnevno, no usluga je vrhunska.

Svaka od deset vikendica ima privatni vrt, poslugu od 12 članova na raspolaganju, Jacuzzi, vrt, vodopad, tenisko igralište, teretanu,

kuhara, vozača... Čisti hedonizam. Na našem putu prema zapadu sljedeća destinacija je Phu Quoc, vijetnamski tropski biser, otok koji se nalazi na jugu zemlje i gdje se vjerojatno snimaju sve razglednice s prekrasnim zalascima sunca. Doći u Phu Quoc bez pratnje je jednostavno svetogrđe, uživanje u pješčanim plažama ili snježnim planinama jednostavno se

PHU QUOC JE VIJETNAMSKI TROPSKI BISER OTOK KOJI SE NALAZI NA JUGU ZEMLJE

mora s nekim podijeliti. Duong Dong je najveći grad na otoku s poznatom tržnicom i ribarima koji stalno s mora donose svježu ribu.

DUBAI

Vidjet ćete, i probati, i neke ribe za koje niste ni znali da postoje, u ekstatičnim gastro-kombinacijama lokalne kuhinje. Ako baš sami volite spravljati ručak preporučamo morsku kornjaču s lokalnim začinima. Krenimo dalje na naše putovanje i zaustavimo se mjestu koje morate posjetiti barem jednom ako prijateljima želite pričati da ste bili na najcool mjestima na svijetu. Dubai je vaš cilj.

Poznat po bizarnoj rastrošnosti i spektakularnim projektima namijenjenim izazivanju čuđenja i zavisti, Dubai je dom Burj Al Araba, hotela podignutog na umjetnom otoku i jedinog hotela kojemu je dodijeljeno sedam zvjezdica jer za njegovu raskoš postojeće zvjezdice jednostavno nisu bile dovoljne. Sve su smještajne jedinice u Burj Al Arabu, ali najviše će vas “olakšati” boravak u kraljevskom apartmanu. Za 17.000 dolara posjetitelj se naslađuje u raskošnom interijeru s velikim udjelom zlata, privatnoj dvorani za projekcije i osobnim batlerom, koji ga prati u privatnom liftu.

Na usluzi je i vozač koji gosta vozi u Rolls Royceu, a ako vam se i na odmoru nekud žuri povest će vas helikopterom.

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 23

ljetni specijal 23

19.8.2011 17:28:57

Cool mjesta

Nakon Dubaija ne predug let zrakoplovom vratit će vas u Europu u kojoj - na užas ljubitelja Kariba, Maldiva i sličnih tropskih destinacija - postoje vrhunske turističke destinacije u kojima se ne pita ima li “ptičjeg mlijeka” nego koliko brzo može biti dostavljeno na vaš stol.

St. Tropez

St. Tropez jedno je od tih mjesta. Ako i na trenutak pomišljate na stanje na vašem računu - St. Tropez nije mjesto za vas.

Tamo se dolazi s vrhunskom jahtom, večera se s članovima europskih kraljevskih obitelji, odigra partija pokera s holivudskim zvijezdama i u laganoj šetnji u neobaveznom razgovoru izmjenjuju iskustva s ruskim biznismenom koji na računu ima više nego pola Europe

zajedno. U St. Tropezu se čini da skim šampanjcem i kuhinja za konobari i posluga čitaju misli, vrhunske gurmane. Ne morate a restorani nude obroke orgaz- brinuti ni za sigurnost: iako mičkog zadovoljstva. Ženeva nije poznata po neuNo, usprkos tome to odma- godnim scenama, vrata sobe ralište nije izgubilo dušu, nije su gotovo blindirana, a prozori betonirano i pretvoreno u kon- otporni na metke. No, s obzifekcijsku zbirku hladnih hotela. rom na kvalitetu kuhinje vjetoSt. Tropez ima “ono nešto” jatno bi svatko pristao biti što je teško opisati, ali zatočen u President se definitivno osjeti Wilsonu. Na dulje u šetnji njegovim vrijeme. Za one ulicama. Ako ekološki osvijese baš želite štene obavezno Za one ekološki praviti važni, je posjetiti djeosviještene obavezno kratko putovičanske, snijeje posjetiti djevičanske, vanje dovest će gom prekrivene snijegom prekrivene vas do Ženeve, Alpe. Naša preAlpe a tamo ćete neiporuka je Whitezostavno odjesti u pod Eko-Retreat, hotelu President Wilu blizini sela Les Cerson. I za svako noćenje ostaniers. Do cilja ne vodi cesta viti nešto više od 43.000 dolara. nego skije ili sanjke s psećom Toliko vrijedi prekrasan pogled vučom. Smještajne jedinice su na ženevsko jezero, bar s vrhun- toplinski izolirani šatori dizajn-

Zelenilo

rani kao eskimski iglui na izdignutim drvenim postoljima.

Svaki od dvanaest iglua može podnijeti obilne snježne oborine i vjetar do 80 kilometara, a iz odmarališta smještenog na 1750 metara nadmorske visine puca veličanstven pogled na okolni alpski krajolik.

Naravno, osim promatranja možete se zabavljati skijanjem, sanjkanjem i planinarenjem. Ekološki je prihvatljiv, dapače vrlo prihvatljiv, i luksuzni hotel Stratton’s u engleskoj grofoviji Norfolk. U taj privatni objekt smješten u sajamskom gradiću Swaffham rado je nekoć navraćao poznati arheolog Howard Carter koji je pronašao grobnicu faraona Tutankamona. Stratton’s je dobitnik prestižne kraljičine nagrade za osobita dostignuća u zaštiti okoliša.

24 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal 24

19.8.2011 17:29:34

Povijest bikinija

Odjeća za plažu koju su proslavili filmovi

Najpopularniji model kostima za kupanje, bikini, kreirali su – francuski inženjer Louis Reard i njegov poznatiji sunarodnjak, dizajner Jacques Heim

P

replanule djevojke i mladići oskudno odjeveni u bikinije i tange, savršeno njegovana i oblikovana tijela, pješčane plaže – takvim i sličnim idiličnim prizorima bombardirani smo iz brojnih reklama približavanjem ljeta. Kako je uvod u to dugo očekivano razdoblje uživanja, kupanja i bajkovitih šetnji plažom ponekad i traumatično iskustvo, postajemo svjesni kad razgolitimo svoje blijedo, zimom izmučeno tijelo i izložimo ga prvim zrakama sunca, ali i znatiželjnim

pogledima. Ako se, naravno, ne ubrajamo u rijetke sretnike savršenih tijela, pripremljenih i u top formi već mnogo prije ljeta. Da je minijaturni komad atraktivne rastezljive krpice na njegovanu tijelu iznimno lijep prizor, složit će se i najzagriže-

Slavu bikinija svijetom je ponijela Brigitte Bardot u filmu ‘I Bog stvori ženu’

iji pobornici nudizma i robinzonskih načela slobode tijela i pokreta u iskonskom prožimanju s prirodom. Tko se, uostalom, ne sjeća legendarne scene kad prelijepa Ursula Andress u filmu “Dr. No” iz 1962., prvom iz serijala o Jamesu Bondu, izlazi iz mora u bikiniju boje bjelokosti pred zadivljenim pogledom Seana Conneryja.Mnogo godina poslije fasciniranost nezaboravnim prizorom ne prestaje pa ga ponavlja još jedna u nizu Bondovih ljepotica, tamnoputa oskarovka Hale Berry kao Jinx, glavni ženski lik u nastavku o Bondu. Ursula Andress često

je napominjala kako joj je taj komadić tkanine koji je sama kreirala osigurao slavu: “Moje pojavljivanje u filmu u bikiniju na toj predivnoj plaži smatra se filmskom klasikom. Učinio me slavnom kao Bond djevojku u cijelom svijetu.” doprinos glumaca

Prije desetak godina godine taj je kupaći kostim postigao cijenu od vrtoglavih 41.125 funti kod Christie’sa u Londonu, na dražbi posvećenoj britanskom tajnom agentu 007.

Koliko je bikini pridonio glumičinoj slavi, toliko je i ona pridonijela popularizaciji LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 25

ljetni specijal.indd 25

19.8.2011 16:07:51

Povijest bikinija

te izvrsne modne dosjetke.

Kao i neke druge slavne glumice. Ali modna povijest kupaćeg kostima nije uvijek bila jednostavna.

Najpopularniji model kostima za kupanje, bikini, kreirali su – usporedo – francuski inženjer Louis Reard i njegov poznatiji sunarodnjak, dizajner Jacques Heim, nadmećući se tko je od njih dvojice zaslužniji za taj revolucionarni modni izum.

Kako je dvodijelni kupaći kostim stvoren iste godine kad su Amerikanci obavljali nuklearne pokuse nedaleko od skupine malih pacifičkih otoka poznatih kao Bikini Atoll, bila je zgodna podudarnost da se nečemu tako egzotičnom i odvažnom nadjene to ime.

PrvI modELI

Reardov model bio je toliko sićušan da ga ni jedna manekenka nije htjela odjenuti – navodno je mogao proći kroz vjenčani prsten – pa je to učinila ne odveć lijepa striptizeta, koja je ipak nakon predstavljanja bikinija primala tisuće pisama obožavatelja.

Prvi su modeli bikinija bili dekorirani motivima životinja i umjetnim cvijećem ili su bili iskukičani. U Francuskoj su već popularni 1950., dok u puritanskoj Americi u to vrijeme prema njima vlada velik otpor – postat će općeprihvaćeni tek 1965.

Sedamdesetih godina bikini je radikalno minimaliziran u string verziji, omiljenoj i danas – tri trokutasta dijela uz tijelo se vezuju mikrovezicama.

Slavu bikinija svijetom je ponijela Brigitte Bardot u filmu “I Bog stvori ženu”, a prije toga i Marilyn Monroe. Besmrtnost mu je osigurao i pop pjevač Brian Hyland svjetskim hitom “Itsy Bitsy Teenie Weenie Yellow Polka Dot Bikini”. Dizajner Rudi Gernreich bikini 1964. pretvara u jednodi-

naziv Kako su Amerikanci baš aktivirali nuklearnu bombu kod Bikini Atolla nastalo je i ime kostima FOTOLIA

jelni monokini, odnosno u modu uvodi topless. Minimaliziranje se nastavlja i 1970-ih kad Rio de Janeiro i St. Tropez lansiraju tanga kupaći kostim, a početkom 90-ih populariziraju se modeli sportskih bikinija. Kupaći kostim nezaobilazan je dio ljetne garderobe.

Da je odabir odgovarajućeg modela prava avantura, znaju svi koji su se bar jednom našli stisnuti u tijesnoj garderobi s najboljom prijateljicom-savjetnicom, u potrazi na najsavršeni-

KUPAćI KOSTIM IZ PRVOg JAMES BONDA POSTIgAO JE cIJENU OD 41.125 FUNTI

jim i najizazovnijim “badićem” u kojemu će tijelo izgledati vitkije i zategnutije. Bez obzira na tip kupaćeg kostima – jednodijelni ili dvodijelni, elegantni, seksi ili više sportski model – izbor nije nimalo jednostavan.

Pravilno odabran kupaći kostim mora zadovoljiti više elemenata od bilo kojeg drugoga odjevnog predmeta: potrebno je da bude dovoljno izazovan, atraktivan i zavodljiv, praktičan, i najvažnije, da savršeno pristaje uz tijelo tako da prikrije nedostatke a istakne ono najljepše.

Svake godine suočavamo se s istim pitanjem – kakav kupaći kostim odabrati. Odabir dodatno otežava i to što je ponuda raznovrsna, nudi se velik izbor boja, uzoraka i modela, a ras-

pon cijena kreće se od 200 do 2000 kuna. Mnogi ovogodišnji modeli slijede trag dizajnerskih kolekcija prepunih boja i psihodeličnih uzoraka. odAbIr koSTImA

Zanimljivi su modeli od mikrofibre s efektom brušene kože, končani modeli dekorirani raznim aplikacijama, ali i svjetlucavi modeli “fliter” efekta, upotpunjeni tkaninama koje se vezuju u pareo ili sarong.

Ponovno su najtraženiji pushup modeli punjeni silikonskim ili zračnim jastučićima. Iznimno je važno da se pri odabiru kupaćeg kostima ne povodite za trendovima. Trend često iziskuje iskorak prema estravaganciji i dozu eksperimentiranja, što znači da se atraktivan uzorak ili upadljiv kroj neće uvijek podudarati s oblikom vašeg tijela ili vašom osobnošću.

26 POSLOVNI DNEVNIK LJETNI SPECIJAL

ljetni specijal.indd 26

19.8.2011 16:07:54

ljetni specijal.indd 27

19.8.2011 16:08:13

ljetni specijal.indd 28

19.8.2011 16:08:16