listalica, dijamanti

POseban prilog

sijeÄ?anj 2011.

50+

Dijamanti hrvatskoga gospodarstva

Sadržaj

Uspjeh u kvalitetnom proizvodu Stručnjaci složni da je kvaliteta jamstvo uspjeha, reklama samo nadogradnja 4

Ina

8

Hrvatska elektroprivreda

9

Gavrilović

28

Samoborka

42

Dukat

29

Katran

42

Sljeme

30

Generalturist

43

Maraska

PIK Vrbovec

30

Zagorje-tehnobeton

44

31

TOZ

44

Đuro Đaković

10

Končar

11

Ericsson Nikola Tesla

12

Pliva

13

Dalekovod

14

Croatia Osiguranje

15

Kraš

16

Zvečevo

17

Koestlin

18

Podravka

19

Karlovačka pivovara

32

Privredna banka Zagreb

20

Zagrebačka pivovara

33

Spin Valis

44

Zagrebačka banka

21

Borovo

34

Ingra

45

Badel

22

Kutjevo

34

Infosistem

46

Zvijezda

23

Hrvatska pošta

36

Elka

47

Saponia

24

Iločki podrumi

37

Ghetaldus

48

Jamnica

25

ZET

38

Siscia

49

Klara

26

Munja

39

MTČ

49

Belje

26

Pastor

40

Atlantic grupa

50

Konzum

27

Vetropack straža

41

Croatia Airlines

50

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Božica Babić, Sandra Bartolović, Darko Bičak, Marija Brnić, Ksenija Kale, Saša Vejnović GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telfaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Tajna uspj

Ključ se u razlozi za dugotrajan opstanak tvrtke uvijek su isti – ulaganje u dobre kadrove, brendove, razvoj i nove tehnologije

Sandra Bartolović

Z

a dugotrajan, višedestljetni opstanak na domaćem, a po mogućnosti i širem tržištu, od sudbinske je važnosti imati kvalitetan proizvod ili uslugu, ali ne manje važno je i na minimum svesti utjecaj politike na tvrtku, slažu se analitičari s kojima smo razgovarali o dijamantnim tvrtkama u Hrvatskoj, o tajni njihova uspjeha, ali i onim drugima koji nisu uspjeli sretno prizemljiti iz jednog u drugi društveni sustav.

“Ja sam dominantno koncentriran na Podravku, duboko sam ‘unutra’, i to upravo zbog uvjerenja kako je Podravka nešto što može trajati puno duže nego mi.

Podravka, kao i druge tvrtke s višedesetljetnim postojanjem imaju proizvod, i u proizvodu je ključ za trajanje, sve drugo je – PR i magla”, ocjena je šefa NO-a Podravke, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivšeg ministra gospodarstva Ljube Jurčića. “Proizvod ima, pri

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

eha

dugotrajnosti nalazi kvaliteti proizvoda mjerice, i Končar, kao što ga ima i brodogradnja, samo je nužno maknuti politiku iz nje.

Naši brodovi spadaju među najkvalitetnije brodove na svijetu, no iako ih radimo iz istih materijala iz kojih se rade i drugdje u svijetu, oni zarađuju, a mi gubimo, i to zbog politike koja je tamo nanjušila velike novce”, dodaje Jurčić, napominjući kako postoje još neki segmenti Đure Đakovića koji nisu uništeni, imamo i Teslu, koja je bila svjetska kompanija, koju je Ericsson pametno uzeo.

Svjetski rang “Bit svakog biznisa je u kvalitetnom proizvodu koji uđe duboko u tržište, a mi smo imali puno dobrih proizvoda koje je politika jednostavno uništila. Znam da i danas ima jako puno velikih tajkuna i menadžera kojima ‘cure sline’ za Podravkom, što je razumljivo jer ona ima proizvod, pa nema veze čak i da propadne i da bude neka ‘Podravka nova’, jer ona ima dobar i prepoznatljiv proizvod, a tajkuni i menadžeri nemaju ništa”, analizira Jurčić. “Gotovo monokulture su, primjerice, i Gavrilović i Franck. Gavrilović ima

treba izdvojiti Končar, kao jedan od najuspješnijih koncerna, te Inu kojA nije važna samo ekonomski nego i strateški

proizvodnu tajnu kao i CocaCola jer svi rade kobasice, ali Gavrilović zna kako, izvozili su meso i pršute u Ameriku.

Franck je na teritoriju bivše Jugoslavije formirao ukus za kavu. Kraševi proizvodi su ušli u genetiku srednje i starije generacije. Dalekovod, iako malo ‘nestašan’, slijedi liniju Končara. Naši su PIK-ovi bili svjetskoga ranga, PIK Vrbovec ima sve europske certifikate.

Vupik i PIK Belje nisu počeli s dobrim proizvodima otkako ih je Todorić uzeo, nego oduvijek, i Vupikova vina su oduvijek najčuvenija zato što su ih znali raditi, a Kutjevački podrumi su prva klasa.

Badelova pića su izvrsna iako je tvrtka katastrofa”, nabraja uspješne hrvatske tvrtke i brendove Jurčić, uz zaključak kako je istina da imamo puno vrhunskih proizvoda, samo je problem u tome što ih upropaštavamo.

Hrvatska je puna dobrih proizvoda, ali ponekad uprave i menadžeri da bi zaradili deset posto više, unište 50 posto društvene koristi pa im se to vrati kao bumerang

potom osnivalo SOUR, nego je tržište priznalo proizvod i on je postao brend i nikada se nije reklamirao niti mu je reklama trebala za razliku od danas kada imamo generaciju ‘power point menadžera’”, ciničan je Jurčić, uvjeren kako je Hrvatska puna dobrih proizvoda, ali uprave i menadžeri da bi zaradili deset posto više, unište 50 posto društvene koristi pa im se to vrati kao bumerang.

priznanje tržišta “Za dugotrajno i kvalitetno održavanje tvrtke i proizvoda od velike je važnosti da se politika drži podalje od njih i da se ne potpada pod utjecaj demagogije. Većina tih tvrtki nije imala veze sa socijalizmom, bile su dobre, ali su propale jer se kvalitetnog bika zaklalo zbog jedne šnicle”, ističe, napominjući kako nije zagovornik toga starog, bivšeg društvenog sustava, ali je činjenica da je tada kvaliteta bila glavni kriterij za proizvode i usluge. “Nije se najprije reklamiralo proizvod, pa tek DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Tajna uspjeha Ekonomski analitičar s FPZ-a Luka Brkić pojašnjava kako su “neki sektori po svojim potencijalima, od tehnoloških inovacija i skokova do sposobnosti radne snage, jednostavno propulzivniji, pa se u njima lakše održati i zadržati neko vrijeme, i kao prednost imati tradiciju koja se tako stvara kroz ime i brend”. Za održanje tvrtki poput Gavrilovića, Podravke, Kraša, Francka i slične ključno je pitanje što su i kako radile devedesetih, kroz koncept privatizacije, pojašnjava, primjerice, privatizacija Kraša provedena je na način koji je odudarao od većine u Hrvatskoj jer je kod njih većinski paket ostao u rukama zaposlenika i očito je riječ o uspješnom primjeru radničkog dioničarstva, a tome je prethodila prepoznatljivost proizvoda sa zavidnom kvalitetom na tržištu bivše države.

zbrisani s pozornice Riječ je o proizvodima koji su bili usporedivi s regionalnim, pa i nekim svjetskim liderima u konditorskoj industriji, kaže, no s druge strane ima i poduzeća u Hrvatskoj koja su u 40 do 50 godina bili lideri, izvoznici i regionalno uspješni poput Prvomajske, zadarskog SAS-a, Bagata ili karlovačke Jugoturbine, no potpuno su zbrisani s pozornice u tranzicijskom razdoblju.

“Dio odgovornosti za takav ishod leži i na modelu privatizacije, ali korelacijski slijed može se pronaći i u sektorskim politikama i razvojnim koncepcijama. Očito prerađivačke industrije, metalna, tekstilna pa i prehrambena, u Hrvatskoj nisu prepoznate kao poduzeća na kojima bi se mogao temeljiti razvoj zemlje i nisu prepoznati kao oni koji su zauzeli svoje tržišne i konkurentske niše i da su se

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Bit svakog biznisa je u kvalitetnom proizvodu koji uđe duboko u tržište

Neki su sektori po svojim potencijalima jednostavno propulzivniji

U pravilu je dobro da se politika drži što dalje od poduzeća

Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet

Luka Brkić, Ekonomski analitičar s FPZ-a

Nikica Valentić, poduzetnik

dalje mogli razvijati”, analizira Brkić.

Nudi i objašnjenje kako za razliku od naše situacije u Sloveniji, primjerice, u tranzicijskom razdoblju nisu toliko robovali ideološkoj matrici kada je riječ o kadrovima, i smatrali da socijalističke direktore socijalističkih poduzeća treba zamjenjivati nekakvim novim poduzetnicima nekoga novoga kova, koje je u pravilu određivao nov ideološki diskurs.

Sigurno je, dakle, i da je za dio sudbine nekih poduzeća bitno odgovorna politika i njezin utjecaj u kadrovsku i poslovnu politiku, smatra Brkić. “No i nemoguće je, uostalom, razumijevati i čisto ekonomsku sferu uz potpuno isključivanje politike, a vrijedi i obrnuto. Ekonomija i politika u bliskom su međuodnosu i te dvije sfere ne možete razumjeti jednu bez druge. Ne mogu se sukobljavanja na političkoj sceni svesti na međustranačke ili

unutarstranačke obračune, a da pritom ne vidite kako je iza tog fenomena vrlo prepoznatljiv ekonomski interes tih aktera”, ističe. Kada je riječ o sudbinama nekih tvrtki, netko je u tim političkim previranjima i prepucavanjima ostao na margini, što se poslije pokazalo kao prednost jer se nije činio previše atraktivan ili nije previše mirisao na ideologiju prošlih vremena pa ga nisu dirali. Ili se pak menadžer uspio politički repozicionirati pa je uspio sačuvati poduzeće, kaže Brkić.

osiguranje, te PBZ i Zagrebačku banku bez čije stabilnosti, kaže Valentić, nema ni stabilnosti ekonomije “iako nam s kamatama piju krv”. Među tvrtkama od posebne važnosti Valentić vidi i pulski Uljanik i koprivničku Podravku koje smatra dobrim tvrtkama, neovisno o problemima s kojima se suočavaju, a navodi i Atlantsku i Lošinjsku plovidbu te Đuro Đaković montažu.

U području hotelijerstva Valnetić uzdanicama smatra Rivijeru Poreč, HUP Zagreb, Hoteli Brela. U Hrvatskoj ima sigurno nekoliko stotina takvih dobrih tvrtki, ocjenjuje Valentić, a razlozi za dugotrajan opstanak uvijek su isti – ulaganje u dobre kadrove, brendove, razvoj, nove tehnologije, dokapitaliziranje umjesto izvlačenja kapitala. Bez tih preduvjeta nema opstanka. Riječ je o poduzećima koja su pregrmjela turbulentno razdoblje tranzicije i privatizacije, a Valentić smatra da je za njihov uspjeh bitno da se politika drži po strani.

U pravilu je dobro da je politika podalje od poduzeća, a na pitanje može li država biti dobar vlasnik, Valentić odgovara da može, ali uz dobro upravljanje. Politika se miješala, i svugdje se i uvijek miješa, ali što manje, to bolje, zaključuje Valentić.

u privatizaciji Kraša većinski paket pripao je radnicima i očito je riječ o uspješnom primjeru radničkog dioničarstva

stabilne banke Bivši premijer, danas poduzetnik Nikica Valentić kao stupove domaće ekonomije kroz desetljeća izdvaja Končar, kao jedan od najuspješnijih hrvatskih koncerna, Inu koju opisuje važnom ne samo ekonomski nego i strateški, bez obzira na sve probleme, Adris kao nasljednika Tvornice duhana Rovinj i Zagreb, za koji kaže da je među prvoklasnim hrvatskim tvrtkama.

Iz grupe Agrokor Valentić navodi i Zvijezdu, Ledo i Belje, kao stari brend ističe Franck, ali i Ericsson Nikola Teslu, a od građevinara naglašava tradiciju Tehnike i Zagorje Tehnobetona, ali i IGH. Među dijamantima hrvatskoga gospodarstva nabraja i Croatia

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva sijeÄ?anj/2011.

INA 1964.

Cilj je postati regionalni lider Tvrtka je već 1966. godine imala 195 benzinskih postaja, dok je deset godina poslije taj broj narastao na više od 500

I

na je jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj i jedan od glavnih gospodarskih subjekta u zemlji. Osnovana je prije gotovo pola stoljeća, 1. siječnja 1964. godine. Zanimljiv je podatak da je Ina već 1966. imala 195 benzinskih postaja, dok je deset godina poslije taj broj narastao na više od 500.

Od 1990. Ina je poduzeće u državnom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo.

uvođenje euro v Danas je Ina u vlasništvu grupe Mol, Republike Hrvatske te institucionalnih i privatnih dioničara. Ina ima važnu ulogu u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. Inin segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom s više od 400 benzinskih postaja u Hrvatskoj, ali i u drugim državama u jugoistočnoj Europi.

Iako su zbog gospodarske krize u proteklom razdoblju mnoge naftne kompanije zaustavile ili odgodile svoje investicijske programe, Ina je krizu iskoristila kao priliku za razvoj i rast. Kompanija je nastavila snažno investirati, osobito u segmentu istraživanja i proizvodnje, koji je glavni izvor profita kompanije, dok je snažan naglasak

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

stavljen također na program modernizacije rafinerija. Kao rezultat toga proteklog je srpnja Ina na svojim benzinskim postajama dovršila proces uvođenja Euro V goriva koja su u skladu s najvišim europskim standardima.

dobar posao u siriji U prosincu je započela testna proizvodnja na središnjoj plinskoj stanici Jihar na bloku Hayan u Siriji, dok je početkom ove godine u blizini naftnog polja Žutica istražnom bušotinom Selec-1 otkriveno naftno polje.

“Na ovim temeljima nastavit ćemo i dalje investirati

Naš cilj je razviti Inu u vodeću naftnu i plinsku kompaniju u regiji, od čijeg razvoja će glavne koristi imati hrvatsko gospodarstvo, potrošači i ostali dionici Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine

u Hrvatskoj i inozemstvu.

Svjesni važnosti zadovoljavanja potreba naših potrošača usmjerit ćemo se na maloprodajni segment, odnosno modernizaciju i revitalizaciju naših benzinskih postaja kako bismo zadovoljili najviša očekivanja naših kupaca te učinili svoje benzinske postaje najpoželjnijim mjestom kupnje.

Naš je cilj razviti Inu u vodeću naftnu i plinsku kompaniju u regiji, od čijeg razvoja će glavne koristi imati hrvatsko gospodarstvo, potrošači i ostali dionici”, kaže Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine. sve

Hrvatska elektroprivreda 1895.

Prva hidroelektrana na slapovima Krke Sustav prijenosa energije u Hrvatskoj proradio je samo dva dana nakon prve hidroelektrane Niagara Falls i smatra se pretečom današnjeg HEP-a

H

rvatska elektroprivreda prvo je javno poduzeće osnovano u Hrvatskoj 26. srpnja 1990. godine na temelju Zakona o elektroprivredi kojim je 119 tadašnjih samostalnih elektrogospodarskih subjekata na području Hrvatske integrirano u jedinstveno poduzeće.

No začeci elektroenergtskog sustava sežu još u 19. stoljeće, i to 28. kolovoza 1895. godine, kada je na slapovima Krke proradila prva javna hidroelektrana, a električna se energija proizvedena u Krki prenosila 11 kilometara dugim dalekovodom do Šibenika, osiguravajući mu javnu rasvjetu. Taj je sustav proradio samo dva dana nakon prve hidroelektrane Niagara Falls i smatra se pretečom današnje Hrvatske elektroprivrede.

nije postojao jedinstven elektroenergetski sustav. “Lutalo” se od Električnog poduzeća Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu do novih regionalnih poduzeća, ali se 1947. godine donijela uredba kojom je utemeljena Generalna direkcija savezne elektroprivrede sa sjedištem u Zagrebu, a potom republička elektroprivredna poduzeća. Pedesetih godina počinje gradnja elektrana i za potrebe elektroenergetskog sustava, a ne samo lokalnih područja – najprije HE Vinodol, potom termoelektrana Konjščina, a 1960. godine završena je gradnja HE Peruća.

Dvije godine poslije u sustav ulazi i HE Zakučac te Senj i Dubrovnik kao i Termoelektrana – toplana Zagreb. U Hrvatskoj elektroprivredi će reći da je najplodonosnije bilo razdoblje od 1976. do 1985. godine kada u sustav ulazi nuklearka Krško snage 664 MW.

Jedinstveni sustav Gradnja elektrana nastavljena je početkom 20. stoljeća kada je na području Dalmacije u pogon pušteno nekoliko hidroelektrana namijenjenih isključivo industrijskom korištenju. Na području sjeverozapadne Hrvatske 1907. godine u rad je puštena zagrebačka Gradska električna centra, a godinu poslije i Munjara grada Karlovca.

Ni nakon završetka Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj

Nove investicije

Lani je u probni rad puštena HE Lešće, prva hidroelektrana izgrađena u neovisnoj Hrvatskoj, a u tom je razdoblju izgrađena i TE Plomin 2, završena 1999. godine

Lani je u probni rad puštena HE Lešće, prva hidroelektrana izgrađena u neovisnoj Hrvatskoj, a u tom je razdoblju izgrađena TE Plomin 2, završena 1999. godine.

Trenutačno se HEP nalazi pred ulaskom u velike investicijske projekte, a prvi od njih bit će gradnja hidroelektrane Ombla. mb DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Đuro Đaković 1922.

Slavonskobrodski div slavi 90. rođendan S radom tvornica starta 1922., a intenzivnom gradnjom radionica za gradnju mostova i lokomotiva tvornica se znatno proširila

I

dući mjesec slavonskobrodski holding Đuro Đaković slavit će devedeseti rođendan. Osnivanje Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova financirale su Prva Hrvatska štedionica u Zagrebu, Slavonija d.d. za industriju drva, Slavonsko trgovačko društvo ugljena Kauffman i drugovi te Tvornica za strojeve i željezničku opremu Kistarcs i Jugoslavenska banka.

gradnja kotlova S radom je tvornica počela 1922., a intenzivnom gradnjom radionica za gradnju mostova i lokomotiva tvornica se znatno proširila. Svjetska kriza krajem 1920-ih pogodila je tvrtku u Brodu, koja je bila prisiljena otpuštati zaposlene, a dodatan udarac bilo je i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu kojim je uništeno više od 75 posto tvorničkih kapaciteta. U poslijeratnom razdoblju, uz obnovu, obavljane su aktivnosti na popravku vagona, lokomotiva i željezničkih konstrukcija.

Tvrtka mijenja ime u Đuro Đaković – Industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod, a nakon napuštanja sustava akumulacije i fondova te uvođenja kategorije dobiti dobila je i prostor za samostalnost u kreiranju poslovne politike, ali i suradnju sa 10

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

stranim partnerima. Slijede izvozni poslovi po cijelome svijetu, ulazi se u suradnju s tvrtkom Babcock Wilcox, 1955. u Đuri Đaković proizvodi se prva dizelska lokomotiva. Tvrtka dobiva i angažman na rekonstrukciji postojećih i gradnji novih šećerana te tvornica cementa. Šezdesetih godina značajni su poslovi u gradnji kotlova, u čemu Đuro

Đaković čak 1969. postaje najveći proizvođač kotlova Steambloc u svijetu, a jačaju i poslovi u proizvodnji tračničkih postrojenja. Ocjenjujući potrebnim zbog svjetskih kretanja, 1970. Đuro Đaković kreće u reorganizaciju pa se osnivaju radne organizacije unutar SOUR-a, unutar kojega su financijski povezane kroz Internu banku, tržišno kroz

1955.

godine u Đuri ĐakovićU proizvedena je prva dizelska lokomotiva

Inženjering, a razvojno kroz Institut “Đuro Đaković”.

Prodaja dionica Nakon osamostaljenja Hrvatske tvrtka se ponovno reorganizira i prelazi u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju koji postupno provodi prodaju dionica ili udjela u društvima tako da danas u Industrijskoj zoni Đuro Đaković posluju društva pod istim imenom te nisu više u vlasništvu Đuro Đaković Holdinga. Grupaciju Đuro Đaković čine Đuro Đaković Holding kao matica i sedam tvrtki u kojima je Holding većinski vlasnik. mb

KONČAR 1921.

Od male radionice do važne grupacije Od 1952. do kraja 2010. godine Končar je izvezao robe vrijedne preko 4,1 milijarde američkih dolara u više od 60 zemalja diljem svijeta

K

ončar elektroindustrija upravo je svečano proslavila svoj devedeseti rođendan. Početak Končara označilo je osnivanje poduzeća Elektra, koje već u prvoj godini postojanja prelazi u vlasništvo Siemensa i pod tim imenom ostaje do kraja Drugoga svjetskog rata, nakon kojega nosi ime Rade Končar, sve do početka 1991. kada dobiva sadašnje ime.

No razvojni put Končara od servisne radionice do važne elektroindustrijske grupacije označila je isporuka prvog elektromotora s lak žicom 1930. i prvoga vlastitoga generatora 1948. Stotine isporučenih energetskih, distributivnih, specijalnih i mjernih transformatora, generatora, trafostanica, lokomotiva, elektromotora, kućanskih i drugih proizvoda po svim kontinentima rezultat je koji je Končaru osigurao dragocjene referencije za svjetsku gospodarsku scenu. Od 1952. do kraja 2010. godine Končar je izvezao više od 4,1 milijarde američkih dolara u više od 60 zemalja svijeta.

širok program Danas Končar čine: u području hidroelektrana ima više od sto referencija i 370 isporučenih generatora snage 12.230 MVA, 175 turbogeneratora snage 5720 MVA, više

od 1800 energetskih transformatora. Unatoč tranzicijskom teškom razdoblju za gospodarstvo Končar je uspio zadržati širok program proizvoda koji se temelji na vlastitoj tehnologiji i istraživanjima.

Na domaćem tržištu 2005. krenuli su Končarovi niskopodni tramvaji, realizirani u suradnji s Gredeljem za zagrebački ZET, a s istim partnerom je za HŽ proizveo i prototip niskopodnoga elektromotornog vlaka namijenenog za regionalni promet. I u uvjetima gospodarske recesije, koju lakše od ostalih tvrtki u Hrvatskoj prolazi zahvalju-

1948.

godine Končar je isporučio svoj prvi generator jući potpori svih zaposlenika i socijalnom miru, Končar je uspio usmjeriti znatna sredstva u nove investicije.

državni udio Tako će u ovoj godini, primjerice, investirati više 280 milijuna kuna, a najvažniji trenutni fokus je projekt vjetrofarme na lokaciji Pometeno brdo u Splitsko-

dalmatinskoj županiji, koja bi Končaru trebala osigurati referencije za taj tržišni segment. Končar je danas organiziran kao koncern koji čini krovno društvo Končar elektroindustrija te 20 tvrtki kćeri i pridruženih društava, a jedna je od rijetkih tvrtki u kojoj država drži važan vlasnički udjel i koja čeka privatizaciju. mb DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

11

Ericsson Nikola Tesla 1949.

Osnovan kao odgovor na zabranu uvoza Krajem 50-ih godina prošloga stoljeća započeli su prvi izvozni poslovi, i to na tržište bivšeg SSSR-a, što je u to doba bio izuzetan poslovni pothvat

D

anašnji Ericsson Nikola Tesla osnovan je potkraj 1949. kao Tvornica telefonskih uređaja Nikola Tesla u maloj radionici u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici. Bio je to odgovor na zabranu uvoza telefonske opreme i uređaja iz zemalja istočne Europe koju je godinu prije naredio Informbiro. No brz tehnološki razvoj, kao i strateško povezivanje sa švedskim Ericssonom, s kojim je još 1953. sklopljen licencni ugovor za koordinatnu tehnologiju, odnosno sustav “crossbar”, omogućio je stalan i snažan prodor Tesle na tržištu.

prva mobilna mreža Krajem 1950-ih započeli su prvi izvozni poslovi, i to na tržište bivšeg SSSR-a, što je u to doba bio izuzetan poslovni pothvat. Tesla je tim poslom bio svojevrsna spona tadašnjega istočnog i zapadnog bloka, koja je omogućavala prodor zapadne tehnologije na istočna tržišta. Tijekom svog postojanja Tesla je bio i ostao jedan od najvećih isporučitelja telekomunikacijskih rješenja srednjoj i istočnoj Europi. Još 1960-ih i 1970-ih zahvaljujući poslovnoj ekspanziji gotovo polovicu proizvodnje plasira na inozemnim tržištima. Prateći razvoj, u tom se intervalu mijenja i ime 12

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

tvrtke iz Tvornice telefonskih uređaja u Tvornicu za proizvodnju telekomunikacijskih uređaja kako će se tvrtka zvati sve do osnutka dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla 1995. godine.

Velikim događajem za tvrtku smatra se i ugovor s Ericssonom o suradnji za proizvodnju digitalnih telefonskih i telegrafskih centrala 1977. godine, a potom slijede godine tehnološke transformacije.

Zajedno s ondašnjim HPT-om Tesla sudjeluje u unapređenju hrvatske nacionalne telekomunikacije mreže, a 1990.

Tesla pušta u promet i prvu

Velikim događajem za tvrtku smatra se i ugovor s Ericssonom o suradnji za proizvodnju digitalnih telefonskih i telegrafskih centrala 1977.

mobilnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj.

ostali u vrhu Licencna suradnja Ericssona i Tesle polovicom devedesetih u vrijeme pretvorbe prerasta u strateško vlasničko povezivanje. Od HFP-a Ericsson je kupio 49,07 posto dionica i postao najvećim pojedinačnim dioničarom, što se u vrijeme ratnih događanja smatralo jednim od prvih većih ulaganja u Hrvatsku, a kasnije se pokazalo i mudrim jer se Ericsson Tesla zadržao u globalnom vrhu telekomunikacijskih tehnologija. mb

PLIVA 1921.

Prva s istoka na Londonskoj burzi Najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i jedan od vodećih izvoznika

S

a 90 godina uspješnoga farmaceutskog poslovanja Pliva je danas najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i jedan od vodećih izvoznika. Od 2008. tvrtka posluje u sastavu grupe Teva, jedne od najvećih farmaceutskih kompanija u svijetu.

Otkriće azitromicina najveći je događaj u povijesti Plive i hrvatske farmaceutske industrije u cjelini. Njime se ova tvrtka svrstala među malobrojne farmaceutske kompanije koje imaju svoj originalni lijek, pa je tako Hrvatska jedna od devet zemalja koje imaju svoj antibiotik.

Pliva je jedna od malobrojnih farmaceutskih kompanija koje imaju svoj originalni lijek te se zahvaljujući njemu Hrvatska ubraja među devet zemalja koje imaju svoj antibiotik

ključan sumamed “Zahvaljujući iznimnim terapijskim svojstvima, Plivin Sumamed izazvao je revoluciju u dotadašnjem načinu liječenja te postao jedan od najuspješnijih lijekova u svijetu”, kazala je Tamara SušanjŠulentić, direktorica komunikacija Plive Hrvatska. Godine 1986. potpisan je licencni ugovor s američkom tvrtkom Pfizer, kojom američka tvrtka dobiva ekskluzivno pravo na prodaju lijeka u SAD, zapadnoj Europi i Japanu. Već 1988. azitromicin je uveden na hrvatsko tržište pod zaštićenim imenom Sumamed, a tri godine poslije tvrtka Pfizer uvodi ga na tržište SAD-a i zapadne Europe pod zašti-

ćenim imenom Zithromax.

Azitromicin je i danas jedan od najpropisivanijih lijekova u svojoj skupini.

Uvrštenjem dionica na Londonsku burzu 1996. godine Pliva je postala prva industrijska kompanija iz srednje i istočne Europe čije dionice kotiraju na toj prestižnoj burzi.

“Od trenutka uvrštenja dionica na Zagrebačku burzu pa sljedećih 10 godina upravo je Pliva svojim poslovanjem bitno utjecala na kreiranje i dinamiku na hrvatskom tržištu kapitala, podižući istodobno standarde korpora-

tivnog upravljanja i transparentnosti, služeći kao primjer ostalim kompanijama”, pojašnjava Sušanj-Šulentić.

pogon u marofu

Počeci najveće domaće farmaceutske tvrtke sežu u 1921. godinu

U Plivi kažu da je njihova tvrtka ulaskom u 2011. ušla u godinu pokretanja novoga investicijskog ciklusa. U sljedećih tri do pet godina Teva će uložiti oko 120 milijuna dolara u gradnju novoga proizvodnog pogona na lokaciji u Savskom Marofu. Inače, Pliva svoje korijene ima u 1921. kada su zagrebački Isis i budimpeštanski Chinion u Karlovcu osnovali “Kaštel”. db DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

13

Dalekovod 1949.

Prvi inozemni posao bio je 1962. u Togu Dalekovod je 1993. prerastao u dioničko društvo po principu radničkog dioničarstva, A POSLUJU, MEĐU OSTALIM, I U KAZAHSTANU TE NA GRENLANDU

D

alekovod d.d. za inženjering, proizvodnju i izgradnju osnovan je 1. travnja 1949. godine. Prvi inozemni dalekovod izgrađen je 1962. u državi Togo (Kpimé – Lomé) nakon kojega su uslijedili poslovi u Pakistanu, Kambodži, Egiptu itd. Godine 1971. Dalekovod je ugovorio gradnju 820 km 400 kV prijenosne mreže u Hrvatskoj i Sloveniji tzv. Prsten 400 kV Nikola Tesla, što je najveći program u elektroprivrednoj povijesti, a 1979. godine Dalekovod je donio odluku o gradnji novog pogona za OOUR Proizvodnja u Velikoj Gorici.

Dalekovod je 1993. prerastao u dioničko društvo po principu radničkog dioničarstva, a 10 godina poslije pušten je u rad najsuvremeniji tvornički kompleks – Dalekovod Cinčaonica d.o.o. za cinčanje.

SISTEM ‘KLJUČ U RUKE’ Tvornicu dalekovodnih stubova i konstrukcija iz Doboja u BiH kupili su 2004. Dvije godine poslije s radom je počelatvrtka Unidal, za proizvodnju otkivaka u Vinkovcima koja je rezultat zajedničkog ulaganja Dalekovoda i Uniora iz slovenskog Zreča. Godine 2007. Dalekovod grupi se pridružila Tvornica istegnutih metala u Topuskom. Iste se 14

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

godine djelatnost Projektiranje izdvaja u posebnu tvrtku Dalekovod-Projekt d.o.o.

“Dalekovod je danas moderna i uspješna tvrtka koja posluje u više od 80 zemalja svijeta, a naši su zaposlenici odradili brojne objekte u inozemstvu po sistemu “ključ u ruke” te smo stekli poseban ugled zbog brzine i kvalitete izvođenja radova.

SNAŽNIJE U INOZEMSTVO Posljednjih nekoliko godina snažnije smo iskoračili na inozemno tržište, i to u Nor-

Dalekovod je danas moderna i uspješna tvrtka koja posluje u više od 80 zemalja svijetA Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda

vešku, Švedsku, Island, Kazahstan, Ukrajinu, Makedoniju, a nedavno i na Grenland.

Naši su planovi za budućnost zadržati postojeća i širiti se na nova tržišta, prije svega na tržišta Albanije, Francuske, Velike Britanije, Finske, Švedske, zemlje EU zemlje Bliskog istoka, Afrike itd.”, kaže Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, dodajući da istodobno rade na proširenju djelatnosti što se odnosi na razvojne projekte vjetroelektrana, solarnih elektrana i energana na biomasu. sve

Croatia osiguranje 1884.

Od osiguravajuće zadruge do burze Povijest tvrtke prati sva previranja u Hrvatskoj u proteklih gotovo 127 godina postojanja, a 1990. godine tvrtka je postala dioničko društvo

C

roatia osiguranje najstarije je i najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj osnovano 4. lipnja 1884. godine kao Croatia osiguravajuća zadruga. U njezinu su stvaranju među ostalima sudjelovali Gjuro Deželić, Ivan Vončina i August Šenoa.

“Povijest tvrtke prati sva previranja u Hrvatskoj u proteklih gotovo 127 godina postojanja. Podsjetimo na stranu dominaciju, dva svjetska rata te državnu ekonomiju u poratnom razdoblju.

Nakon Drugoga svjetskog rata ime Croatia zamijenjeno je imenom DOZ, odnosno Državni osiguravajući zavod.

Ime se ponovno vraća 1970., a 1990. postaje dioničko društvo s pretežitim udjelom državnoga vlasništva”, pojašnjava Silvana Ivančić, članica Uprave Croatia osiguranja.

Važan datum u povijesti tvrtke, kako ističe, svakako je 2004. kada su dionice Croatia osiguranja uvrštene u prvu kotaciju Zagrebačke burze.

Prije dvije godine je proglašena najboljom osiguravajućom kompanijom u jugoistočnoj Europi, četiri je puta bila dobitnica “Zlatne kune” Hrvatske gospodarske komore, a dobila je i nagradu “Zlatna dionica” za financijsku dionicu 2007. godine. Ivančić naglašava da je

Do sada smo podržali velik broj sportskih, obrazovnih i kulturnih projekata kao i humanitarnih akcija u kulturi i obrazovanju Silvana Ivančić, članica Uprave Croatia osiguranja

Croatia osiguranje kao važan segment financijskog sektora bila predvodnik među hrvatskim tvrtkama na tržištima regije. Naime, tvrtka u regiji danas posluje preko svojih tvrtki kćeri u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu.

“U sljedećem trogodišnjem razdoblju Croatia osiguranje nastojat će se dodatno utvrditi na poziciji tržišnog lidera, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji u kojoj poslujemo, pre-

Prije dvije godine tvrtka je proglašena najboljom osiguravajućom kompanijom u jugoistočnoj Europi

ko svojih tvrtki kćeri. Posebne ćemo napore uložiti u daljnji razvoj prodajne mreže, kao i u razvoj novih pojedinačnih i grupa proizvoda”, tvrdi Ivančić, napominjući da je tvrtka aktivna i u području društveno odgovornog ponašanja.

“Do sada smo podržali velik broj sportskih, obrazovnih i kulturnih projekata kao i humanitarnih akcija, u kulturi, obrazovanju i drugim projektima diljem zemlje”, nabraja Ivančić. kk DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

15

KRAŠ 1911.

Dobavljali slatkiše i za bečki dvor Godine 1950. kada su se ujedinili Union, Bizjak i drugi manji zagrebački proizvođači tvrtka je dobila ime Josip Kraš, koje i danas nosi

P

ovijest Kraša započela je prije točno stotinu godina kada je 1911. s radom krenula zagrebačka tvornica Union, prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi.

Slastice proizvedene u ovoj tvornici dobile su najveće priznanje kada je Union postao carski i kraljevski dobavljač bečkoga dvora. Nakon toga zagrebačka tvrtka Bizjak 1923. kreće s proizvodnjom dvopeka, keksa i vafla te ubrzo postaje poznata po domaćim keksima na tržištu šire regije. Kada su se 1950. ujedinili Union, Bizjak i drugi manji zagrebački proizvođači konditorskih proizvoda tvrtka je dobila ime Josip Kraš Godine 1992. se transformirala u dioničko društvo Kraš poznato po brendovima poput Bajadere, Griotta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona.

originalni brendovi “Kraš ove godine obilježava stotu obljetnicu postojanja, dugi niz godina tijekom kojih se razvio u vodeću konditorsku kompaniju u Hrvatskoj i regiji. Svoj liderski položaj izgradio je zahvaljujući kontinuiranoj usmjerenosti na proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda i njegovanje originalnih brendova”, naglašava 16

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Romana Mužević-Ilić, stručna suradnica za komunikacije u Krašu.

Kao prekretnicu u poslovanju Kraša spominje devedesete godine, vrijeme pretvorbe i privatizacije koja je u slučaju ove tvrtke izvedena na način na koji to rade moralne, socijalne i društveno odgovorne organizacije. Kraš u Hrvatskoj danas zapošljava gotovo 2000 radnika, a u svojoj proizvodnji koristi mnogo sirovina, ambalaže i usluga domaćih proizvođača. Aktivan je izvoznik te ostvaruje pozitivnu vanjsku trgovinsku bilancu. Kraševi brendovi ne drže samo vodeću poziciju u svojim proizvodnim kategorijama, već se nalaze među

najjačim markama u kategorijama robe široke potrošnje.

složeni uvjeti Što se tiče razvoja poslovanja, u Krašu očekuju složene uvjete obilježene klimom i društvenim kretanjima na koje kompanija neće moći znatnije utjecati. “Jačat ćemo poziciju na izvoznim tržištima i nastaviti s ulaganjima u modernizaciju proizvodnje”, zaključuje Mužević-Ilić. kk

2000

radnika danas zapošljava Kraš

TVORNICA ZVEČEVO 1921.

Prvi osmislili čokoladu s rižom Zvečevo je jedina konditorska industrija u Hrvatskoj koja je uspjela zadržati primarnu preradu kakaovca, dok ostali konditori naručuju gotove mase

jeste LI ZNALI

K

ada je 1921. započela s radom tvornica Stock Cognac Medicinal, vjerojatno je malo tko pomislio kako će iz te tvornice, danas poznate kao Zvečevo, izlaziti čokoladne delicije napravljene na specifičan i visokokvalitetan način.

Iako je s radom počela kao tvornica jakih alkoholnih pića, 1934. tvrtka Nestle nudi tvornici Stock Cognac Medicinal ugovor o najmu postrojenja za proizvodnju čokolade i bombona. Proizvodnja čokolade i konditorskih proizvoda počela je 1936. i traje do danas. Posebnost koja Zvečevo diferencira od ostalih

Posebnost koja Zvečevo diferencira od ostalih konditora, ne samo u zemlji nego i u ovom dijelu Europe, vlastita je mljekara konditora, ne samo u zemlji nego i u ovom dijelu Europe, svakako je vlastita mljekara koja je u sastavu tvrtke od 1958. i omogućava proizvodnju čokolade od svježeg mlijeka, a ne mlijeka u prahu.

Osim svježeg mlijeka koje je preduvjet za visokokvalitetnu čokoladu Zvečevo je jedina konditorska industrija

u Hrvatskoj koja je uspjela zadržati primarnu preradu kakaovca, dok ostali konditori naručuju gotove kakao mase.

Takav način proizvodnje je skuplji, ali i znatno kvalitetniji, stoga Zvečevo zadovoljava standarde ISO, HACCP, Kosher i Halal. Šireći poslovanje u regiji, 2002. Zvečevo kupuje 51% čapljinske tvornice Lasta. Zvečevo se ubraja među najprodavanije konditore u Hrvatskoj te drži oko 30% tržišnog udjela. Distribuira proizvode i na tržišta kao što su Sjeverna Amerika, Novi Zeland, Austrija, Njemačka, Kanada, Australija, Mađarska, Švicarska i Jordan. bb

U Zvečevu je osmišljena prva čokolada s rižom na svijetu, pod brendom Mikado proizvodi se od 1964. godine.

Zvečevo je 1957. proizvelo i najstariji čokoladni brend u regiji “Braco i Seka”, prodano je više od 1,4 milijarde čokolada.

Jedini u svijetu proizvode čokoladu “Volim te” koja u jednoj tabli sadrži tri različita punjenja.

Mikado s brusnicom prva je čokolada koja je spojila brusnicu i čokoladu, a Mikado “premium” čokolade proizvode se samo iz svježeg mlijeka.

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

17

KOESTLIN 1905.

Od manufakture do regionalnog diva Osnivač tvornice je Dragutin Wolf, čije je ime tvrtka nosila do 1932. godine, a danas iz tvornice izlazi više od 35 tona proizvoda dnevno

K

oestlin je bjelovarska tvornica s gotovo stogodišnjom tradicijom proizvodnje vrhunskih slastica. Osnovana je davne 1905. godine i od tada je prošla put od male manufakturne radionice peciva do velikoga industrijskog proizvođača keksa i vafla poznatog i priznatog u mnogim zemljama svijeta.

Osnivač tvornice je Dragutin Wolf, čije je ime tvornica nosila do 1932. godine. Razdoblje od 1919. do 1927. ključno je u razvoju tvornice. Počinju se proizvoditi keksi i vafli, a sama tvornica se znatno mehanizira. Zapošljava 50-ak radnika i dnevno proizvodi 500 kilograma proizvoda.

poznata tradicija U tom razdoblju dolazi do povezivanja s kompanijom Koestlin iz mađarskoga Gyora. Kupuju se nova postrojenja i licencija za proizvodnju keksa i vafla. Od tada tvornica Wolf nosi naziv Koestlin.

Nakon Drugoga svjetskog rata povećava se obujam proizvodnje. Godine 1960. tvornica se seli na novu lokaciju u industrijsku zonu. Godine 1979. grade se nove proizvodne hale, a 1989. regalno skladište s 3300 paletnih mjesta. Proizvodnja se penje na 15.000 tona godišnje. Od kraja 1992. Koestlin je dioničko društvo, a proizvodnja 18

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

bilježi uspone i padove zbog gubitka dijela tržišta i Domovinskog rata koji je u tijeku.

U ožujku 2002. većinski vlasnik postaje tvrtka Mepas iz Širokog Brijega, BiH. Ulaskom svježega kapitala te novih ideja Koestlin proširuje svoje tržište, zapošljava nove ljude, a prodaja i proizvodnja premašuju 35 tona proizvoda

Više od 55 posto ukupne proizvodnje Koestlin plasira na strana tržišta dnevno. Koestlinovi proizvodi izlaze na zapadno tržište gdje su prepoznati kao proizvodi iznimne kvalitete i tradicije.

Kako navode u Bjelovaru, danas Koestlin zauzima prvo mjesto u izvozu keksa i srodnih proizvoda, vafla na području bivše Jugoslavije i ostalih zemalja.

najveći u keksima U Hrvatskoj zauzima prvo mjesto u prodaji keksa, a drugo u prodaji vafla. Više od 55% ukupne proizvodnje Koestlin plasira na strana tržišta. Posebno treba izdvojili Paris kekse i čitavu grupu proizvoda pod tim imenom, koji se proizvode po originalnoj i jedinstvenoj Koestlin recepturi staroj više od trideset godina. db

Podravka 1934.

Lansiranje Vegete bila je prijelomnica Podravka je još sedamdesetih godina prošloga stoljeća bila snažno marketinški orijentirana kompanija te inovator u prehrambenoj industriji

P

odravka je osnovana davne 1934. godine.

U bogatoj povijesti te hrvatske prehrambene tvrtke bilo je nekoliko ključnih godina. U tvrtki prije svega izdvajaju 1958. i 1959. kada je lansirana Vegeta te klasične kokošje i goveđe juhe.

“Legendarni pijetao na Podravkinoj kokošjoj juhi postaje simbol dobre domaće juhe u vrećici, dok je Vegeta postala simbol univerzalnih dodataka jelima i danas se koristi na svim kontinentima u više od 40 zemalja svijeta”, kaže Nenad Mađerić, direktor razvoja poslovanja Podravke.

Napominje da svakako treba izdvojiti i početak sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je Podravka već bila snažno marketinški orijentirana kompanija.

Dokaz tome su praćenje svjetskih trendova i ulazak u, za tadašnje pojmove, nove i inovativne biznise dječje hrane i farmaceutskih proizvoda, i to početkom proizvodnje Čokolina i osnivanjem velike hrvatske farmaceutske kompanije Belupo.

kulinarske potrebe Podravka je kroz godine, nastavlja Mađerić, pokazala da je inovativna kompanija koja pruža ono najbolje iz svijeta prehrane. “Potrošači su na prvome mjestu, a naš dugo-

i dalje ćemo pratiti svjetske trendove zdrave i funkcionalne hrane s fokusom na kvalitetu i najbolji okus prije svega Nenad Mađerić, direktor razvoja poslovanja Podravke

ročni cilj je zadovoljiti njihove kulinarske potrebe. To znači da ćemo nastaviti razvijati nove i zanimljive proizvode u kategorijama dodataka jelima, Vegete, juha, Lino dječje hrane, Dolcela slastica, ali isto tako pratiti svjetske trendove zdrave i funkcionalne hrane s fokusom na kvalitetu i najbolji okus prije svega”, priča Mađerić.

Iako je Podravka više puta u povijesti prolazila kroz teška razdoblja, tvrtka je uvijek sama smogla snage za oporavak, nikad nije bila teret za državu, poručuju u tvrtki.

Podravka je od svojih početaka ambasador Hrvatske u

Podravka je od svojih početaka ambasador Hrvatske u svijetu zbog snažne izvozne orijentacije

svijetu zbog snažne izvozne orijentacije, još od šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je izvozila Vegetu i juhe sve do Rusije.

izvoz čini 50% prihoda Tako je sve do danas kada su marke Vegeta i Lino prepoznatljiva oznaka visoke hrvatske kvalitete i jedni od najpoznatijih hrvatskih izvoznih proizvoda.

“Jedna smo od rijetkih većih hrvatskih kompanija koja više od 50 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu, dok je proizvodnja većinom u Hrvatskoj”, zaključuje Mađerić. kk DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

19

PBZ 1966.

Važna banka za razvoj gospodarstva Tijekom niza godina PBZ je dobitnik velikog broja prestižnih domaćih i inozemnih nagrada za izvrsnost i kvalitetu poslovanja

P

rivredna banka Zagreb (PBZ) osnovana je 1966. godine i u svim etapama svoje povijesti bila je važan čimbenik u razvoju hrvatskoga gospodarstva.

“U prosincu 1999. godine uspješno je završen proces privatizacije Privredne banke Zagreb, koja je danas članica Intesa Sanpaolo grupe, jedne od najvećih bankarskih grupa u Europi s više od 19 milijuna klijenata i prisutne u više od 40 zemalja. U proteklom desetljeću uz snažnu potporu Intese Sanpaolo PBZ je u mnogim područjima znatno unaprijedio i modernizirao svoje poslovanje”, prisjeća se Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora za korporativne komunikacije PBZ-a.

Napominje da je PBZ zadržao ulogu predvodnika u novim tehnologijama, kontinuirano razvijajući suvremene proizvode i servise.

Podsjeća da je PBZ prva banka u Hrvatskoj koja je uvela online poslovanje još prije deset godina, a danas bilježi više od 200.000 aktivnih korisnika internetskog bankarstva, građana i pravnih osoba te da je i broj korisnika mobilnog bankarstva u stalnom porastu.

temeljne vrijednosti

mnoge inovacije Ističe da je PBZ razvio i prvi lansirao brojne inovativne proizvode i usluge te sudjelovao u financiranju klijenata.

“Tijekom niza godina PBZ je dobitnik velikog broja prestižnih domaćih i inozemnih nagrada za izvrsnost i kvalitetu poslovanja. S oko 1,7 milijuna klijenata, poslovnih subjekata i građana”, kaže Dumančić, “PBZ grupa je danas suvremena bankarska grupacija univerzalnog tipa koja nudi kompletan asortiman specijaliziranih proizvoda i usluga.”

20

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

PBZ je prva banka u Hrvatskoj koja je uvela online poslovanje još prije 10 godina

“Gledajući unaprijed, srednjoročne prognoze upućuju na nastavak vrlo izazovnih prilika. Očekujemo da će općenito okruženje i dalje biti pod pritiskom i smatramo da je nužno zadrž ati temeljne vrijednosti te očuvati tržišnu poziciju. U potpunosti smo usmjereni prema klijentima i široj zajednici u kojoj poslujemo, odlučni da im osiguramo suvremene, kvalitetne i sigurne bankarske proizvode i usluge, potvrđujući time imidž društveno odgovorne, dinamične i moderne europske banke koja slijedi zahtjeve tržišta i svojih klijenata kojima i u ovim neizvjesnim vremenima želi ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete”, napominje direktor za korporativne komunikacije. kk

Zagrebačka banka 1914.

Dioničko društvo postala još 1989.

Dionice banke su na Zagrebačku burzu uvrštene 1995., a iduće godine na međunarodno tržište Londonske burze

P

rvo ime današnje Zagrebačke banke bilo je Gradska štedionica koja je nastala 1914. godine.

Poslijeratne 1946. godine preimenovana je u Gradsku štedionicu Zagreb. Šezdesetih godina prošlog stoljeća ponovno mijenja ime u Komunalnu banku Zagreb, nedugo potom u Kreditnu banku kad postaje dio sustava Udruženja poslovnih banaka u Zagrebu. Početkom sedamdesetih godina osnovana je Udružena banka Zagreb, a konačno ime Zagrebačka banka stvoreno je potkraj sedamdesetih godina

udruživanjem Kreditne banke Zagreb i Jugobanke. Zagrebačka banka je postala dioničko društvo 1989. i ujedno postala prva banka u bivšoj Jugoslaviji koja je provela proces pretvorbe.

prvi u standardima Također je prva hrvatska banka koja primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde (1991. godine), a četiri godine kasnije (također prva hrvatska banka) osniva upravu i nadzorni odbor.

Dionice banke su na Zagrebačku burzu uvrštene 1995.,

a iduće godine na međunarodno tržište Londonske burze. Ugledni financijski časopisi Euromoney, Global Finace, Central European i Business Central Europe proglašavaju je najboljom domaćom bankom u 1997., a dionice su proglašene najlikvidnijima na tržištu. U rubrici “prije svih ostalih” Zaba bilježi i osnivanje specijalizirane stambene štedionice 1998. godine.

dio unicredita Banka je dobitnih više zlatnih te kristalne kune te nagrada za donatora godine, najboljeg

partnera poduzetnicima te za doprinos u zaštiti okoliša.

Dijelom talijanske grupe UniCredit, jedne od najjačih financijskih grupacije u Europi, Zagrebačka banka postaje u ožujku 2002. godine.

UniCredit grupa djeluje na 22 ključna tržišta s oko 10.000 poslovnica i više od 40 milijuna klijenata, a Zagrebačka banka je jedna od najuspješnijih članica grupacije.

Na čelu Zagrebačke banke se još od 1991. nalazi Franjo Luković, kojemu je Nadzorni odbor lani potvrdio novi četverogodišnji mandat. sve

Na čelu Zagrebačke banke se još od 1991. godine nalazi Franjo Luković, kojemu je Nadzorni odbor lani potvrdio novi četverogodišnji mandat

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

21

BADEL 1862.

Lider u proizvodnji jakih alkoholnih pića Na području vinarstva Badel 1862 je bio prvi veliki domaći proizvođač koji je počeo stvarati vrhunske brendove i za to dobio mnoge svjetske nagrade

B

adel 1862 najveći je i najstariji proizvođač vina i alkoholnih pića u Hrvatskoj koji nastavlja tradiciju naslijeđenu od renomiranih kompanija Pokorny, Patria, Arko i Badel Vinoprodukt.

“U dugoj povijesti tvrtke bilo je puno prijelomnih godina od 1989. kada se velik socijalistički sustav Badela podijelio na četiri tvrtke ili 1999. kada se tvrtka spašavala od preseljenja u Čitluk.

Takva je bila i 2010. u kojoj smo tvrtku uspjeli spasiti od stečaja. Sada smo na dobrom putu da prevladamo trenutne poteškoće i konsolidiramo svoje poslovanje”, pojašnjava Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela 1862.

pionirski pothvat Naglašava da je na području vinarstva Badel 1862 bio prvi veliki proizvođač koji je počeo stvarati vrhunske brendove i dobivao svjetske nagrade te da s tradicijom novih trendova tvrtka nastavlja i danas.

Ističe sadnju vinograda od 100 hektara na kamenitom terenu Korlat kod Benkovca, što je pionirski pothvat čak i u svjetskim razmjerima te da je tvrtka za dizajn boce vina Korlat dobila prestižnu svjetsku nagradu “Red Dot”.

“Prvi smo otvorili inozemna tržišta, pa tako danas 22

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

najviše izvozimo u Njemačku i Rusiju, a u prošloj godini probili smo kanale i prema Britaniji te Kini, što će sasvim sigurno pomoći i drugim hrvatskim vinarima. Naša tržišna pozicija i snaga naših brendova trebala bi uz promijenjenu poslovnu filozofije i kulturu garantirati uspješnu budućnost tvrtke”, smatra predsjednica Uprave. Badel će i dalje biti regionalni lider u proizvodnji jakih alkoholnih pića, a planira nastaviti i s daljnjim razvojem proizvod-

nje vina, što bi moglo znatno utjecati na konsolidaciju poslovanja vinogradarskih zadruga.

generator razvoja

godine 1999. tvrtka se uspjela spasiti od preseljenja u čitluk Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela 1862

“Naravno da je naša tvrtka u toj tradiciji dugoj gotovo 150 godina imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo kao generator razvoja. Kroz svoju povijest Badel je bio gotovo isključivi nosilac razvoja industrije jakih alkoholnih pića te je uvijek stvarao nove trendove”, zaključuje Blažić. kk

ZVIJEZDA 1916.

Prva hrvatska tvornica ulja Još 1952. godine ova je tvrtka prva u bivšoj državi proizvela margarin, a već 1959. godine proizvela je svoj najjači brend do sada – majonezu u tubi

S

dozvolom kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu je u rujnu 1916. kao dioničko društvo osnovana Prva hrvatska tvornica ulja.

Prema aktu osnivanja svrha te inicijative bila je “sagraditi tvornicu ulja, eksploatirati svakovrsne uljarice te svoje proizvode rasprodavati”. U ljeto 1917. u pogonu smještenom u Palmotićevoj na broju 82. pokrenuta je proizvodnja ulja od buće i suncokreta i do kraja godine ukupno je isporučeno 800.000 litara.

Već 1920. pogon u Palmotićevoj postaje tijesan i proizvodnja seli u Branimirovu ulicu. Četiri godine poslije započinje proizvodnja rafiniranoga jestivog ulja, oko četiri tone u 24 sata. Ukupne dnevne količine proizvedenog ulja iznose 35 tona i dostatne su da podmire samo 55 posto od ukupne potrošnje ulja u zemlji.

nova linija 1981.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata na tragu mnogih preimenovanja u

800

tisuća litara ulja tvornica je proizvela 1917. godine

duhu ondašnje politike Prva hrvatska tvornica ulja postaje Tvornica ulja Crvena zvijezda Zagreb. No ime nije duga vijeka, prije isteka godine iz naziva nestaje “crvena zvijezda”. Ostaje samo Tvornica ulja Zagreb. I pogon na Branimirovoj postaje premali pa je na Žitnjaku kupljena parcela površine 56 hektara na kojoj je izgrađena nova tvornica.

Još 1952. osnovan je istraživački laboratorij pa je u bivšoj Jugoslaviji upravo ta tvrtka prva proizvela margarin, a već 1959. i svoj najjači brend majonezu u tubi za koju je 1981. puštena u rad nova linija za kontinuiranu proizvodnju. Te je godine pokrenuta proizvodnja novih tipova mazivih margarina pod nazivom “Margo”.

ulazak u agrokor U sustav koncerna Agrokor tvrtka ulazi 1993. te modernizirana, tehnološki usavršena s povećanom distribucijom i marketinški osmišljenom strategijom predstavlja jedan od najvećih subjekata hrvatskoga gospodarstva. Novi vlasnik odlučuje promijeniti ime i to provodi 1995. kada Tvornica ulja Zagreb postaje dioničko društvo Zvijezda.

Svoj asortiman proizvoda Zvijezda danas distribuira na 4500 destinacija unutar nacionalnih granica. bb DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

23

Saponia 1894.

Od zanata do proizvodnje sapuna Uzlet Saponije zaustavljen je tijekom Domovinskog rata kada su novi proizvodni pogoni vrijedni 30 milijuna eura bili potpuno uništeni

V

odećoj hrvatskoj tvrtki za proizvodnju deterdženta i sredstava za čišćenje, osječkoj Saponiji, temelji su postavljeni još 1894. godine. Od zanatske radionice za proizvodnju sapuna tvrtka dobiva industrijski karakter dvadesetih godina prošlog stoljeća.

Plavi radion Današnje ime Saponia nosi od 1953., a 1956. na tržište je lansiran Plavi Radion, nekad sinonim za deterdžent na ovim područjima, koji i danas nakon toliko godina ima svoje mjesto na tržištu. I nakon toga prvog sintetskog deterdženta Saponia je na tržište plasirala više stotina novih proizvoda koji su rezultat vlastitog istraživanja i timskog rada stručnjaka. Sigurno jedan od najvažnijih brendova Saponije je Faks helizim, a na tržište je izašao 1968., a uz njega su Saponijini glavni brendovi Rubel, Nila, Arf, Ornel, Likvi i Zirodent.

Uzlet Saponije zaustavljen je tijekom Domovinskog rata kada su novi proizvodni pogoni vrijedni 30 milijuna eura bili potpuno uništeni.

Ipak, proizvodnja ni tada nije prekidana, a oporavak tvrtke uslijedio je tek nakon 1998. i završetka privatizacije, kojom je vlasnik Mepasa Mirko Grbešić preuzeo Saponiju.

24

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

Od tada je u modernizaciju tvrtke investirano više od 250 milijuna kuna pa se proizvodnja danas odvija na potpuno automatiziranim linijama i uz vlastitu proizvodnju ambalaže za tekuće deterdžente.

novi izazovi Unatoč poslovanju pod utjecajem recesije Saponia je 2010. završila rastom prihoda od prodaje od 3,2 posto, a gotovo polovicu ukupnog prihoda ostvarila je na izvoznim tržištima. Predsjednik Uprave Damir Skender ističe kako je “svojim pozitivnim gledanjem

na mogućnost rasta proizvodnje i zapošljavanja novih, mladih stručnjaka Saponia više nego pozitivan primjer u hrvatskom gospodarstvu, posebno u Slavoniji i Baranji, a ostvareni poslovni rezultati dokaz su da recesija ne bi trebala biti isprika za propast, već prilika za izazov”. mb

1956.

godine na tržište je lansiran Plavi Radion, nekad sinonim za deterdžent

Jamnica 1828.

Nezamjenjiva već 185 godina osim ulaska agrokora Bitnom prekretnicom smatra se i investiranje u novu tvornicu u Svetoj Jani koja je s proizvodnjom započela 2002. godine

U

listopadu davne 1828. godine krenuo je osmišljen razvoj korištenja mineralne vode Jamnica kada su i napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj se datum i danas obilježava kao dan Jamnice.

“Najvažnija prekretnica u poslovanju Jamnice svakako je ulazak u vlasništvo koncerna Agrokor 1992. godine od kada tvrtka kontinuirano bilježi uspjehe u razvoju, proizvodnji i plasmanu proizvoda te ostvaruje rast, kako na domaćem, tako i na inozemnim tržištima. Također bitnom prekretnicom u poslovanju smatramo i investiranje u novu tvornicu u Svetoj Jani koja je s proizvodnjom započela 2002. godine”, pojašnjava Tanja Ivanko, voditeljica odnosa s javnošću Jamnice.

Ivanko, Jana je stoljećima bila dobro čuvana tajna u 800 metara dubokom vrelu Sveta Jana skrivenom usred netaknute prirode svetojanskih brežuljaka. Karakterizira je izbalansiran odnos minerala, a u boce se puni najsuvremenijom aseptičkom tehnologijom, bez ikakvih vanjskih utjecaja.

“Upravo zahvaljujući kvaliteti i jedinstvenosti okusa Jana je osvojila domaće tržište, dok se sve više etablira i na zahtjevnim europskim i svjetskim tržištima zbog čega je i postala prepoznatljiv hrvatski izvozni proizvod”, napominje Ivanko. Snagu ove robne marke potvrđuju

brojne nagrade i priznanja.

Godine 2005. na međunarodnom sajmu Aqua Expo u Parizu Jani je pripala nagrada “Eauscar”.

Dobila je i prestižna priznanja NSF-a, SGS Freseniusa i ITQI-a. Osim prirod-

Osim prirodne gazirane mineralne vode Jamnice, Jana je također bila prva hrvatska voda uvrštena na službeni popis voda u boci Europske unije, a uvrštena je i na službeni popis dobavljača NATO-a

ne gazirane mineralne vode Jamnice, Jana je također bila i prva hrvatska voda uvrštena na službeni popis voda u boci Europske unije, a uvrštena je i na službeni popis dobavljača NATO-a, podsjeća Ivanko.

pozitivan imidž “Svoje poslovanje Jamnica će i dalje temeljiti na jednakim vrijednostima kao i do sada stvarajući proizvode visoke kvalitete i u skladu s potrebama potrošača, što smatramo ključem uspjeha na tržištu.

Tvrtka ima snažnu izvoznu orijentaciju i ostvaruje više od 90 posto hrvatskog izvoza vode, a pozitivnim imidžom svojih brendova na inozemnim tržištima sigurno je pridonijela promociji hrvatskoga gospodarstva u cjelini”, kaže Ivanko. kk

aseptička tehnologija Premda je tržištu predstavljena 2002. godine, napominje

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

25

klara 1952.

Uspon između 1966. i 1969. do postanka današnjega dioničkog društva kompanija je prošla nekoliko faza obilježenih raznim spajanjima i mijenjanjem naziva

I

Zagrebačke pekarne Klara su među kompanijama čiji korijeni sežu od 19. stoljeća. Na istim lokacijama na kojima i danas posluje Klara osnovane su pekarne.

No do postanka današnjega dioničkog društva kompanija je ipak prošla nekoliko faza obilježenih raznim spajanjima i mijenjanjem naziva. Nacionalizacijom i objedinjavanjem pekarskih zadruga nakon Drugoga svjetskog rata osnovano je Gradsko pekarsko poduzeće koje je bilo preteča današnje tvrtke. Gradsko pekarsko poduzeće je od 1952.

do 1962. bilo podijeljeno na 16 samostalnih pekarskih poduzeća. Zagrebački paromlin i još deset drugih pekarskih poduzeća integrirali su se 1962. u zajedničko poduzeće

Pek-Mlin, koje godinu dana poslije mijenja ime u 8. maj, kojem se poslije dodao prefiks Žitokombinat.

Tih se godina pridruživanjem karlovačkog Žito-

U pogonima Klare danas je zaposleno 380 radnika

proizvoda i sisačkog 1. maja znatno proširilo područje pekarske industrije na širi dio zagrebačke regije i velik dio sjeverne Hrvatske. Velika modernizacija tvornice odvijala se između 1966. i 1969. godine kad su izgrađeni novi moderni pogoni u Sveticama, Svetoj Klari i Samoboru.

Zagrebačke pekarne Klara danas su najveće društvo u pekarskoj industriji po broju zaposlenih u Hrvatskoj. U njihovim je pogonima zaposleno 380 radnika, a još 320 ih je zaposleno u ostalim sektorima. sve

BELJE 1911.

Prvi društveni kombinat Početkom 1980-ih kreće se u gradnju sustava za navodnjavanje, a glavne ratarske kuluture u Belju postaju pšenica, kukuruz i šećerna repa

P

očeci najvećega domaćeg industrijsko-poljoprivrednoga kombinata Belje sežu u 1697. godinu kada je princ Eugen Savojski za svoje vojne uspjehe u borbi protiv Turaka od austrijskog cara Leopolda I. kao nagradu dobio lijep, ali devastiran posjed u južnoj Baranji. On ga počinje obnavljati i naseljavati novim stanovnicima, a nakon njegove smrti posjed dolazi u ruke bečkom i peštanskom dvoru. Potom je u okviru Belja 1911. započelo osnivanje 26

DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

poljoprivredno-prerađivačkih kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda – tvornica šećera u Branjinom Vrhu i mliječnih proizvoda u Belom Manastiru.

Tijekom 1921. godine Belje prelazi u državno vlasništvo, a nakon Drugoga svjetskog rata ostalo je potpuno opustošeno i razoreno.

Nakon obnove proizvodnje u poslijeratnom razdoblju Belje mijenja različite organizacijske oblike, a od 1953. postaje prvi društveni kombinat na

Oporavak dolazi s ulaskom koncerna Agrokor početkom 2005.

ovim prostorima – PIK Belje.

Za vrijeme srpske agresije i okupacije Baranje, ali i nakon mirne reintegracije kombinat proživljava velike štete zapuštenih polja, uništenoga stočnog fonda, devastiranih objekata i ugasle proizvodnje u pogonima. Oporavak dolazi s ulaskom koncerna Agrokor početkom 2005., koji je posljednjih godina u Belju proveo restrukturiranje te ozbiljna ulaganja zahvaljujući kojima Belje vraća lidersku poziciju u proizvodnji. mb

KONZUM 1952.

Poslovanje odredio ulazak u Agrokor Danas Konzum u Hrvatskoj ima mrežu koju čini više od 700 prodajnih mjesta, a svakodnevno u njihove trgovine ulazi više od 650.000 kupaca

N

ajveći hrvatski maloprodajni trgovački lanac Konzum sljedeće će godine slaviti šezdeseti jubilej svog poslovanja. Kako navode u tvrtki, nekoliko je ključnih momenata u Konzumovoj povijesti koji su jako utjecali na strategiju i tijek poslovanja Konzuma.

Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, kaže da je među njima potrebno istaknuti 1994. godinu kada Agrokor postaje većinski vlasnik Konzuma i kada se budućnost poslovanja strateški promišlja i usmjerava. Godina 2000. važna je jer predstavlja prekretnicu u kojoj se prodajna mreža širi izvan Zagreba i okolice, a sljedeće godine otvoren je i Konzumov logističko-distributivni centar na Žitnjaku. Od 2004. Konzum je prisutan u svim hrvatskim županijama.

koju čini više od 700 prodajnih mjesta, a svakodnevno u njihove trgovine ulazi više od 650.000 kupaca.

Osim vodeće pozicije u Hrvatskoj, Agrokorova maloprodaja sa 2,67 milijardi eura konsolidiranih prihoda, što je ostvareno od prodaje u 2009. godini, ujedno je i najveća maloprodajna grupa u regiji Adria prema Deloittovoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje na području Hrvatske, Srbije i BiH.

fokus na domaće “Vjerujemo da smo našim dosadašnjim poslovanjem postavili standard i mjerilo

Vjerujemo da smo našim dosadašnjim poslovanjem postavili standard i mjerilo kvalitete te profesionalnosti u svim segmentima poslovanja Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma

kvalitete te profesionalnosti u svim segmentima poslovanja, stoga smo kupcima prvi izbor pri kupnji, zaposlenima poželjan poslodavac, poslovnim subjektima pouzdan partner i društveno odgovorna kompanija. Ujedno smo kroz fokus na svjež i domaći asortiman postali prepoznatljivi našim kupcima kao prodavaonice u kojima mogu pronaći najkvalitetniju ponudu renomiranih hrvatskih proizvoda kojih u ukupnom asortimanu ima više od 75%, dok u pojedinim asortimanskim kategorijama – svježoj hrani – udio hrvatske proizvodnje prelazi 85%”, pojasnio je Knez. db

važan iskorak “Ta je godina važna zbog prvog iskoraka na tržište regije – otvorenjem Velpro centra u Sarajevu. Iduće se godine mogu okarakterizirati kao godine intenzivnog rasta i širenja ‘greenfield’ investicijama kao i preuzimanja već postojećih trgovačkih lanaca gdje se Konzum pozicionira kao apsolutni tržišni lider”, kazao je Knez. Danas Konzum u Hrvatskoj ima prodajnu mrežu DIJAMANTI hrvatskoga gospodarstva siječanj/2011.

27

gavrilović 1883.

Receptura stara 300 godina osvojila i Beč Bogata tradicija nije bila dovoljna za uspješno poslovanje tvornice koja se 1991. našla u stečaju, a spas tada donosi Gjuro Gavrilović

P

rvi Gavrilovići dolaze u Petrinju već polovicom XVII. stoljeća bježeći pred Turcima, a braća Ivan i Petar počinju se baviti mesarskim zanatom. Počeci moderne petrinjske tvornice Gavrilović sežu još u 19. stoljeće u kojem je najprije Mate Gavrilović s nekolicinom petrinjskih mesara i trgovaca osnovao prvu manufakturu, a potom su njegovi poduzetni sinovi 1883. osnovali modernu tvornicu pod imenom Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti.

od egipta do švicarske Izuzetno oštra zima 1894. pogodovala je kvaliteti zimske salame koja je te godine na izložbi u Beču osvojila zlatnu medalju. Broj zaposlenih do 1906. narastao je na 120, a tržište se širilo na Austro-Ugarsku, Njemačku, Bosnu, Švicarsku, Malu Aziju, Palestinu i Egipat. Tvornica je tada modernizirana, a u Beču je otvorena njihova mesnica.

Andrija Maurović je 1931. osmislio lik Jelice prema nećakinji vlasnika, a njezin se lik do danas nalazi na svim Gavrilovićevim proizvodima.

Nakon svršetka Drugog svjetskog rata tvornica je nacionalizirana i postaje društveno vlasništvo. Poslijeratnih godina Gavrilovićevi proizvodi ponovno pronalaze put 28

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

do njemačkog, austrijskog, talijanskog, čehoslovačkog i britanskog tržišta, a nova, modernija tvornica otvorena je 1954.

Bogata tradicija nije bila dovoljna za uspješno poslovanje tvornice koja se 1991. našla u stečaju. Spas tada donosi Gjuro Gavrilović, osma generacija mesarske obitelji Gavrilović, čijem je ocu poslijeratna vlast oduzela tvornicu pola stoljeća prije. On tada

Andrija Maurović je 1931. osmislio lik Jelice prema nećakinji vlasnika, a njezin se lik do danas nalazi na svim Gavrilovićevim proizvodima

kupuje tvornicu, ali zbog rata proizvodi se djelomično u Zagrebu.

preuzeli i puris U pogonu u Petrinji proizvodnja je ponovno uspostavljena 1995. godine, a u godinama koje slijede obnavlja se i vlastita stočarska proizvodnja na farmi junadi Stanci. Gavrilović je krajem 2008. preuzeo i pazinsku mesnu industriju Puris. sve

DUKAT 1912.

Regionalni uspjeh gradske mljekare Uz pomoć UNICEF-a 1952. godine sagrađena je nova mljekara u zagrebačkom naselju Žitnjak, a dukat danas ima ulogu lactalisova centra za razvoj

G

u 2007. luka rajić, koji je bio većinski vlasnik od 1995., prodao je dukat francuskoj kompaniji lactalis za nešto više od dvije milijarde kuna

radska mljekara bio je prvi naziv današnjeg Dukata, a osnovana je davne 1912. godine u Zagrebu. Naziv glavnoga grada Hrvatske dodan joj je 1948. godine nakon što se ujedinila s još dva mljekarska pogona.

Uz pomoć UNICEF-a 1952. sagrađena je nova mljekara u zagrebačkom naselju Žitnjak gdje je i danas smještena upravna zgrada i proizvodni pogon Dukata.

nija je uspješno poslovala na slovenskom i BiH tržištu.

Prema procjenama za vlasništvo u Dukatu bilo mu je potrebno oko pet milijuna tadašnjih maraka, a 2007. kompaniju je prodao francuskoj kompaniji Lactalis, jednoj od najvećih svjetskih mljekarskih grupacija, za nešto više od dvije milijarde kuna.

rajićevo preuzimanje Nedugo potom promijenjen je i naziv u Zagrebačka mljekara, ali je 1969. godine preimenovana u Dukat zagrebačka mljekara. Pretvorbi je prethodilo spajanje Dukata, Sirele, Mljekare Zadar i tvrtke Lura Luke Rajića. Rajić je upravo u Dukatu bio vozač, ali je početkom devedesetih polako počeo preuzimati kompaniju. Vlasnički ulazak u Dukat započeo je sa svega 20.000 tadašnjih njemačkih maraka, od HFP-a je kupio još 28 posto tvrtke te otkupljivao udjele malih dioničara, a 1995. postao je većinski vlasnik.

U tom je razdoblju kompanija nazvala Lura, no poslije joj je Rajić ponovno vratio ime Dukat. Tada je učinjen i prvi ozbiljan iskorak na regionalna tržišta kupnjom srpske mljekare Somboled, a kompa-

preuzeli i kim

1969.

godine tvrtka je preimenovana u Dukat zagrebačka mljekara

Dukat tada preuzima ulogu Lactalisova centra za razvoj mliječnog poslovanja na tržištima JI Europe, a svoju regionalnu poziciju jača dvjema akvizicijama – mljekarom Inmer iz Gradačca (Bosna i Hercegovina) te mljekarom Ideal Šipka iz Bitole (Makedonija). Dukat je 2008. godine preuzeo odgovornost za upravljanje LaDorne, jedne od vodećih rumunjskih mljekara koja posjeduje čak osam proizvodnih pogona. Iste je godine preuzeo i karlovačku mljekarsku tvrtku KIM. sve

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

29

SLJEME 1871.

Proizvodnja u centru Zagreba Iako je proizvodnja na staroj lokaciji okončana, a tvrtka postala žrtvom loše privatizacije, recepturu i brend sačuvao je Agrokor

N

ekadašnja mesna industrija Sljeme imala je bogatu tradiciju jer je proizvodnja pokrenuta davne 1871. i to, što danas zvuči doista nevjerojatno, u Zagrebu u Ilici 5a. Proizvodnja je pokrenuta kao mesoprerađivačka djelatnost pod nazivom “Katarina Rabus i sin”. Godine strpljivog rada stvorile su od tvrtke najuglednijeg proizvođača mesnih prerađevina u Zagrebu. Širenjem posla pogoni su preseljeni u Sesvete gdje je na 30 hektara izgrađena Tvornica mesnih proizvoda i masti. Proizvodi odlaze

Sljeme je već 1931. izvozilo proizvode u Veliku Britaniju

po cijeloj Europi. Djelatnost se proširuje, uz kobasičarske i suhomesnate proizvode kreće i proizvodnja konzervirane robe i polukonzervirane šunke, što je za to vrijeme najzahtjevniji proizvod. Pod nazivom “Europa-ham” već 1931. izvozi na englesko tržište. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata 1946. vlada Narodne Republike Hrvatske u Sesvetama osniva tvrtku koja djeluje pod nazivom Sljeme sve do 2005. Dioničko društvo Sljeme utemeljeno je opet u postupku pretvorbe društvenog poduzeća 1994.

godine. U srpnju 2003. tadašnji većinski vlasnik (73,65%) tvrtka Finagra u prospektu za burzu navodi da Sljeme ima 388 radnika i 687 dioničara.

Imovina je procijenjena na 178 mil. kuna. Još u listopadu 2006. su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić razgovarali su kako će prostor tvornice Sljeme postati gospodarska zona u koju će Agrokor smjestiti neke svoje tvrtke. Prostor Sljemena u Sesvetama i dalje stoji netaknut, a Todorić je samo uspio sačuvati brend. bb

Maraska 1768.

Više od 300 kooperanata Tvrtka Maraska ima 150 zaposlenika

Z

adarska tvrtka Maraska proizvodi likere, alkoholna i bezalkoholna pića s naglaskom na bazi višnje maraske. Povijest kompanije započinje 1768. godine kada iz Istre u Zadar dolazi Francesco Drioli koji osuvremenjava proizvodnju i kreće s destilacijom višnje maraske koja raste jedino u podneblju zadarskog zaleđa.

Konsolidacijom triju najpoznatijih zadarskih tvornica likera: Excelsior Girolamo Luxardo, Romano Vlahov i Fabrica maraschino Francesco Drioli, 1946. godine stvorena je tvrtka pod 30

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

nazivom Maraska tvornica likera, čokolade i bombona Zadar. Važna godina za tvrtku svakako je 1949. godine kada je ime zadarskog proizvođača likera promijenjeno u Destilerija i tvornica likera Maraska.

Kompanija ima dva moderno opremljena pogona za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića na ukupno pet proizvodnih linija.

Proizvodi poznate brendove Maraschino, sirup Amarena i Amarena Premium i nektar Maraška. Sirovinu višnju marasku nabavlja preko mreže više od 300 kooperanata, ali i iz vlastitog marašnjaka. kk

PIK VRBOVEC 1962.

Od osnutka orijentirani na izvoz Samo 1989. godine u izvozu je, uglavnom na američko tržište. ostvareno 40 milijuna dolara prihoda, a tvrtka je u državnim rukama bila do 2005.

P

IK Vrbovec – Mesna industrija osnovana je u studenom 1962. iako početak djelatnosti zapravo datira još od 1938. godine.

Naime, na sadašnjoj lokaciji radila je tvornica suhomesnate robe s klaonicom vlasnika Đure Predovića, izrasla na tradicionalno dobrim temeljima ratarske i stočarske proizvodnje vrbovečkoga kraja. Od osnutka 1962. temeljna poslovna orijentacija PIK-a Vrbovec bila je izvoz, stvaranje vlastite proizvodnje u stočarstvu i proširenje zemljišnih površina uz zapošljavanje stručnih kadrova. Samo 1989. u izvozu je, uglavnom na tržištu SAD-a, ostvareno 40 milijuna dolara prihoda.

kraj agonije Nakon usvajanja Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća 1992. provodi se i postupak pretvorbe PIK-a Vrbovec u dioničko društvo koji završava u svibnju 1993. dobivanjem suglasnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju. Tvrtka je u državnom vlasništvu ostala do ožujka 2005. godine. U tom je razdoblju prošla kalvariju i devastaciju, a proizvodnja je pala na 8000 tona godišnje s prihodom od 220 milijuna kuna.

Nakon nekoliko pokušaja prodaje PIK u proljeće 2005. preuzima Agrokor i time

je završena desetogodišnja agonija društva. Od ulaska do 2010. novi vlasnik investirao je u modernizaciju i povećanje kapaciteta 617 milijuna kuna. Proizvodnja je dignuta na 55.000 tona godišnje prerađenoga svježeg mesa i mesnih proizvoda, a prihod je povećan na više od 1,5 milijardi kuna. Završetkom modernizacije 2009. PIK ima instalirane kapacitete za godišnju preradu 100.000 tona mesa i mesnih prerađevina. Nova tvornica smještena je na matičnoj lokaciji PIK-a i prostire se na više od 40.000 četvornih metara novoga proizvodnog prostora.

100

tisuća tona mesa godišnje može preraditi PIK Vrbovec

S tom investicijom Agrokor je stvorio uvjete za proizvodnju mesa i mesnih proizvoda po konkurentnim uvjetima na tržištu regije, ali i za potencijalni izvoz u EU.

među najvećima Danas je PIK Vrbovec najveća mesoprerađivačka industrija u Hrvatskoj i jedna od četiri najveće u Europi. Proizvodi vlastitu sirovinu i pokriva kompletnu proizvodnju i preradu mesa. Tvrtka ima potrebne registracije i licencije za izvoz na tržište Europske unije i SAD. Izvoz u ukupnoj godišnjoj prodaji sudjeluje oko 10 posto. bb DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

31

Karlovačka pivovara 1854.

Više od milijun hektolitara piva Karlovačka pivovara prva je na hrvatskom tržištu potrošačima ponudila svoje pivo pakirano u limenke

K

arlovačka pivovara osnovana je 1854. godine, a smatra se da ju je utemeljio barun Nikola Vranyczany. Modernizacija pivovare započela je šezdesetih godina prošlog stoljeća, a visok stupanj razvoja dostiže do 1980. godine. Godišnja proizvodnja 1971. iznosila je više od 500.000 hektolitara, 1985. porasla je na 850.000, a danas Kalovačka pivovara proizvodi više od milijun hektolitara piva godišnje.

Pivovara je 1992. postala dioničko društvo u vlasništvu svojih zaposlenika, a 1994. ju je kupila Lukšić grupa iz Čilea. Članicom Heineken grupe pivovara postaje 2003., a od 2006. je u stopostotnom vlasništvu Heineken grupe.

odgovorna tvrtka “Najveći smo opskrbljivač pivom turističkog područja Hrvatske i najveći hrvatski izvoznik piva, a svoje proizvode izvozimo u Australiju, Austriju, BiH, Njemačku, SAD, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku. Snažan položaj najvećega hrvatskog izvoznika piva s udjelom od oko 50 posto potvrđen je osvajanjem zlatne medalje koja je dodijeljena Karlovačkom pivu na svjetskom pivskom natjecanju održanom krajem 2009. u Švedskoj”, kaže Alexander Gerschbacher, predsjednik 32

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

Uprave Karlovačke pivovare, dodajući da su i odgovorna tvrtka što dokazuju promicanjem odgovornog konzumiranja alkohola, pozitivnim doprinosom okolišu te pozitivnim doprinosom zajednici u kojoj posluju.

snažni temelji “Planiramo graditi dalje na snažnim temeljima koji su postavljeni, na snažnim markama u našem portfelju koji osim Karlovačkog uključuje i vrhunsko ‘premium’ pivo Heineken, tamno pivo Gösser Dark, Edelweiss Snowfresh i Karlovačko Rally.

Osim na marke pivovara je ponosna i na svoje zaposlenike u čiju edukaciju i razvoj neprestano ulaže te na tehnologiju na čijem se unapređe-

jeste li znali

Naša je vizija biti najbolja pivovara u Hrvatskoj glede marki, ljudi i tehnologije Alexander Gerschbacher, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare

nju neprestano radi. Naša je vizija biti najbolja pivovara u Hrvatskoj glede marki, ljudi i tehnologije i na tome nastavljamo raditi”, kaže Gerschbacher. sve

Karlovačko je pivo osvojilo pivskog Oskara na međunarodnom natjecanju piva u Londonu 2005. godine.

Karlovačka pivovara je vodeći hrvatski izvoznik piva s udjelom od oko 50 posto u ukupnom izvozu.

Karlovačka pivovara najveći je dobavljač piva turističkom dijelu Hrvatske.

Karlovačka pivovara prva je na hrvatskom tržištu potrošačima ponudila svoje pivo pakirano u limenke.

Karlovačko Rally prvo je bezalkoholno pivo u Hrvatskoj (predstavljeno 2004.).

Zagrebačka pivovara 1892.

Imali rasvjetu prije grada Zagreba O snazi zagrebačke pivovare najbolje govori činjenica da tržišni udio Ožujskog piva među tzv. ‘core lager’ pivima iznosi više od 40 posto

Z

agrebačka pivovara je osnovana 1892. godine kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici – pivari Gornjega grada – nisu bili u stanju proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao.

Glavni inicijatori za gradnju nove pivovare bili su grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković, a tvornička zgrada u Gornjoj Ilici izgrađena je prema nacrtima arhitekta Kuna Weidmanna u izvedbi Janka Grahora.

NAJJAČI PIVSKI BREND Svečano otvorenje održano je 12. srpnja 1893. godine.

Tisuće Zagrepčana pohitalo je na svečano otvorenje pivovare čiji je vrt bio rasvijetljen električnim svjetlom, i to 15 godina prije nego što je Zagreb uopće dobio električnu rasvjetu. Godine 1993. pivovara je ponovno postala dioničkim društvom.

Od 1994. Zagrebačka pivovara je u većinskom vlasništvu belgijske industrije piva Interbrew. U jesen 2009. kompanija Anheuser-Busch InBev nastala spajanjem nekoliko tvrtki, odlučila je prodati operacije u središnjoj Europi, uključujući i Zagrebačku pivovaru, globalnoj kompaniji CVC Capital Partners. Zagrebačka pivovara danas je članica grupacije

StarBev. Ožujsko pivo glavni je proizvod Zagrebačke pivovare, a ujedno i najjači pivski brend u Hrvatskoj.

O snazi Ožujskog piva najbolje govori činjenica da tržišni udio Ožujskog piva među “core lager” pivima iznosi više od 40 posto, što je gotovo jednako kao tržišni udjeli dvaju glavnih konkurenata zajedno.

licencija za stellu Proizvodni asortiman Zagrebačke pivovare čine najprodavanije “lager” pivo u Hrvatskoj Ožujsko pivo, bezalkoholno pivo Ožujsko Cool, Ožujsko Pšenično pivo, crno

JESTE LI ZNALI *Ožujsko pivo ime je dobilo po mjesecu ožujku u kojem se tradicionalno proizvodilo najbolje pivo. *Svake sekunde u Hrvatskoj se u prosjeku popije 10 boca Ožujskog piva. *Gotovo svako drugo pivo popijeno u Hrvatskoj je pivo Zagrebačke pivovare. *Svake minute oko 650 pivopija u Hrvatskoj uživa u pivu Zagrebačke pivovare. *Dnevno se kupi više od milijun boca nekog piva Zagrebačke pivovare

pivo Tomislav, zimsko pivo Božićno pivo, “premium” pivo Beck’s, plemenito “premium” pivo Stella Artois, koje se licencno proizvodi od 1997. godine, bezalkoholno plemenito “premium” pivo Stella Artois, češko pivo Staropramen koje se licencno proizvodi od 2010. godine, belgijska piva Leffe i Hoegaarden te njemačko pivo Löwenbrau.

“Svojim potrošačima uvijek nastojimo ponuditi nešto novo, omogućiti da kupnja naših proizvoda potrošačima daje veću vrijednost i zadovoljstvo”, kaže Sergej Ješkov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare. sve DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

33

Kutjevo 1948.

Tradicija duga osam stoljeća Od 1948. godine nastajao je arhivski podrum, ponos pravih vinara, u koji se spremaju najbolje berbe iz kutjevačkih vinograda

S

voj početak kutjevački vinar veže uz gotovo osam stoljeća dugu tradiciju glavne djelatnosti na tom području – vinogradarstvo. Prema pisanim izvorima povijest vinarstva u Kutjevu seže od 1232. godine kada je utemeljena cistercitska opatija Vallis honesta de Gotho.

Opati podrijetlom iz Francuske na najboljim su pozicijama postavljali vinograde i sagradili podrume.

Iz Kutjeva su se tri stoljeća kasnije povukli bježeći pred Turcima, ali unatoč uništavanju cistercitske opatije i crkve njihovi vinogradi i podrumi

Godine 2003., kada je tvrtka privatizirana, većinski paket dionica kupuje tvrtka Božjakovina u vlasništvu poduzetnika Envera Moralića

ostali su očuvani, kao i probuđeno uživanje u vinima koje su donijeli u taj kraj.

Poslije su Habsburgovci Kutjevo predali zagrebačkim isusovcima koji su izgradili dvorac i razvijali kutjevačko dobro koje je potom bilo predano državnoj Naukovnoj zakladi iz Budimpešte, a na kraju ga je zemaljska vlada prodala na dražbi obitelji Turković, koja je, tvrde kroničari, u tri generacije vrlo dobro upravljala imanjem.

Turkovići su uveli nove sorte loze u Kutjevo nakon što je filoksera uništila europsko vinogradarstvo, a svoja su

vina slali i na bečki dvor. Od 1948. nastajao je arhivski podrum, ponos pravih vinara, u koji se spremaju najbolje berbe. Nakon teških godina tranzicije, prijelomnom godinom u Kutjevu bilježe godinu 2003. kada je tvrtka privatizirana, većinski paket dionica kupuje tvrtka Božjakovina u vlasništvu poduzetnika Envera Moralića.

Pod njegovim upravljanjem taj kutjevački kombinat uz vinogradarstvo razvija i biljnu te stočarsku proizvodnju, ali mu kvalitetna i vrhunska vina i dalje ostaju zaštitni znak i proizvod. mb

BOROVO 1931.

Ratna šteta 300 milijuna eura Uz obuću i svoje zaštitne znakove Borosane i Startas tvrtka je proizvodila i autogume te gumeno-tehničku robu

N

ajveći hrvatski proizvođač kožnate i gumene obuće Borovo ovog će ljeta obilježiti svoju 80. godišnjicu postojanja.

Gradnja tvorničkih objekata i postrojenja na prilazima Vukovara uz desnu obalu Dunava započela je 1931. godine češka tvrtka Bata.

Od tada pa sve do Drugoga svjetskog rata tvornica Bata u Vukovaru je bilježila stalan rast i razvoj te širenje mreže prodavaonica u tadašnjoj 34

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

državi. Proizvodnja ne staje ni tijekom ratnih godina, no Bata od 1947. mijenja ime i postaje Jugoslavenski kombinat gume i obuće Borovo.

Pod tim imenom, kroz različite organizacijske oblike, Borovo nastavlja poslovati sve do 1991. godine, odnosno do raspada bivše Jugoslavije, u kojoj je izrastao i održao poziciju najvećeg proizvođača obuće i gume, a nakon Ine bio je drugo najveće poduzeće bivše države. Prije Domovin-

U posjedu tvrtke je i 74 hektara industrijskog zemljišta i 240.000 četvornih metara izgrađenih proizvodnih prostora

skog rata Borovo je zapošljavalo ukupno 23.000 radnika, a uz obuću i svoje zaštitne znakove Borosane i Startas proizvodilo je i autogume te gumeno-tehničku robu. Za vrijeme agresije na Vukovar devedesetih Borovo je velikim dijelom razoreno, a procijenjena ratna šteta prelazi 300 milijuna eura. Prvi put u svojoj povijesti Borovo je prestalo s poslovnim aktivnostima u Vukovaru, a rad je organiziran u progonstvu. mb

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva sijeÄ?anj/2011.

35

HRVATSKA POŠTA 1848.

Osnovana odlukom bana Jelačića Prvi državni poštanski ured od 1831. bio je u samostanu Klarisa u Zagrebu, a 1901. izgrađena je prva državna zgrada uz zagrebački Glavni kolodvor

O

dlukom bana Jelačića i Banskog vijeća 11. kolovoza 1848. osnovana je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta. Prvi državni poštanski ured od 1831. bio je u samostanu Klarisa u Opatičkoj ulici u Zagrebu (danas Muzej grada Zagreba), a 1901. izgrađena je prva državna zgrada uz zagrebački Glavni kolodvor.

strategija razvoja Izgradnja poštanske palače u Jurišićevoj 13 počinje 1902. godine. Povijesne promjene utjecale su i na razvoj i na ustroj pošte. Nakon Drugoga svjetskog rata posluje u okviru Zajednice jugoslavenskog PTT-a, od 1990. kao PTT RH, a 1999. razdvaja se na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije.

U protekle dvije godine Pošta je učinila brojne promjene kako bi povećala profitabilnost i troškovnu efikasnost.

Usvojena je Strategija razvoja u okviru koje je ukinuto 20 županijskih ureda i uvedene divizije, a broj zaposlenih smanjen je za 1600, dok je 2000 administrativnih djelatnika prebačeno na operativne poslove. S tim mjerama, ističu u Pošti, uspješno se pripremaju za potpunu liberaliza36

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

ciju tržišta 2013. Njihova je vizija održati se kao lider na tržištu pismovnih pošiljaka te ostati najveća i najdostupnija nacionalna mreža pružatelja osnovnih financijskih usluga na tržištu za građanstvo, malo i srednje poduzetništvo.

HP raspolaže s više od 1100 poštanskih ureda i 2800 šaltera i po tome je najveća poslovna mreža u zemlji. U 2011. očekuju daljnji rast internetske trgovine koja je usko povezana s poštanskim uslugama. Od klasičnih usluga spominju da unatoč razvoju komunikacijskih tehnologija broj čestitki drži konstantu.

Restrukturiranje se nastavlja i

Hrvatska pošta trenutno raspolaže s više od 1100 poštanskih ureda te 2800 šaltera i po tome je najveća poslovna mreža u čitavoj hrvatskoj

u 2011. Nakon prvoga koraka optimizacije broja djelatnika te uređenja poslovanja HP kreće u drugu fazu koju obilježavaju tehnološka ulaganja vezana uz proizvodne procese i modernizaciju poslovanja.

logistički centar Starta i projekt središnjega logističkog centra kojim će dodatno optimizirati svoje usluge, povećati kvalitetu i biti pripravi za pokretanje brojnih novih usluga i proizvoda. Kako bi to obavili što bolje, krajem 2010. HP i Izraelske pošte potpisali su sporazum o tehničkoj suradnji. bb

Iločki podrumi 17. st.

Godišnje proizvedu 4 milijuna litara vina Godine 1999. stvoren je brend, organizirana je proizvodnja grožđa i vina te izgrađena vlastita veleprodajna i maloprodajna mreža diljem hrvatske

T

vrtka Iločki podrumi u organizacijskom obliku kakav ima danas postoji od 1999. godine, a glavna joj je djelatnost proizvodnja grožđa. Osim jedinstvenoga Starog podruma tvrtka raspolaže i sa 8,5 milijuna litara podrumskih kapaciteta, a godišnje proizvodi četiri milijuna litara vina. Prekretnicama u poslovanju u tvrtki osim 1999. smatraju i 2003. godinu kada su snažnije krenuli s investicijama.

“Godine 1999. stvoren je brend Iločki podrumi, organizirana je proizvodnja

235

radnika zaposleno je u Iločkim podrumima

grožđa i vina s naglaskom na kvaliteti i izgrađena vlastita veleprodajna i maloprodajna mreža, odnosno usvojena je višegodišnja razvojna strategija. Godine 2003. krenuli smo sa snažnim investicijskim ciklusom i do danas je uloženo više od 100 milijuna kuna u vinograde, tehnološku opremu u vinogradarstu i vinarstvu, podrume i ugostiteljske objekte, što je imalo za posljedicu podizanje razine kvalitete naših proizvoda i ukupne ponude, a prodaja je svake godine rasla desetak posto”, pojašnjava Mladen

Papak, direktor Iločkih podruma. U budućnosti očekuje rast prodaje i udjela na tržištu.

“Konsolidacija u vinogradarskom i vinarskom dijelu otvorit će više prostora za tržišno natjecanje, a proširenje ponude u turističkom dijelu tome će sigurno pridonijeti”, kaže direktor. Napominje pritom da su Iločki podrumi najvažniji gospodarski subjekt u gradu Iloku, koji zapošljava 235 radnika i na sebe vežu 350 proizvođača grožđa s iločkog područja kroz kooperantski odnos.

“Po prepoznatljivosti vinarija u Hrvatskoj nalazimo se u samome vrhu. Profesionalnim pristupom poslu znatno smo pridonijeli porastu kvalitete hrvatskih vina, prije svega u Hrvatskoj. Nastojimo zajedno s ostalim hrvatskim vinarima, Hrvatskom gospodarskom komorom te Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja promovirati hrvatsko vinarstvo i izvan granica Hrvatske, dakle povećanje izvoza postaje jedan od glavnih ciljeva”, ističe direktor Iločkih podruma. kk

jeste li znali Posebna je privilegija Iločkih podruma da u vlasništvu ima najstariji vinski podrum u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, u starogradskoj jezgri, te predstavlja dio cjeline koja je najvrednija baština grada Iloka.

Izgradili su ga kneževi Odescalchi u 17. stoljeću ispod dvorca Odescalchi, posadili još kvalitetnije sorte te počeli s punjenjem vina u boce. Dio podruma je i iznimno bogata arhiva s najstarijim vinom iz 1946. godine. Iz ovog podruma je isporučeno 11.000 butelja za krunidbu britanske kraljice Elizabete II.

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

37

ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ 1891.

Prvi električni tramvaj krenuo 1910. gradnja prve pruge započela je 1891. godine kada prometuje i prvi konjski tramvaj, a Prvi domaći tip suvremenih tramvajskih kola završen je 1951.

I

nicijativu o tramvaju u Zagrebu 1887. potaknuo je francuski inženjer Gautier.

Gradnja prve pruge započela je u svibnju 1891. od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg) kroz Vlašku, Draškovićevu i Jurišićevu ulicu preko Jelačićeva trga te Ilicom do Vodovodne ulice (odnosno do pivovare) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do tzv. Južnoga (danas Zapadnoga) kolodvora, s odvojkom Frankopanskom i Savskom cestom do Savskog mosta. Već 5. rujna 1891. prometuje prvi konjski tramvaj. U deset zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih) kola prevezlo se više od 20.000 Zagrepčana, odnosno gotovo pola stanovnika kojih je u to doba u Zagrebu bilo nešto više od 42.000.

Utržak je predan Gradu u dobrotvorne svrhe.

pet projekata Prvi električni tramvaj krenuo je 1910. na istim trasama kojima je vozio i konjski tramvaj. Zagrebački električni tramvaj tek se 1916. oslobađa stranoga kapitala i prelazi u vlasništvo Gradske štedionice. Prvi domaći tip suvremenih tramvajskih kola pod vodstvom inženjera Mandla kao glavnoga konstruktora završen je 1951. godine. U ZET-u su izrađena 38

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

tri prototipa, serijsku proizvodnju preuzela je tvornica Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. Tijekom 1978. započinje gradnja tramvajske pruge preko Mosta mladosti za Novi Zagreb, dok je 1985. u promet puštena trasa od Savske ceste novom Horvaćanskom preko Jadranskog mosta i roto-raskrižja do Sopota, time je zatvoren prsten kroz Novi Zagreb.

Skupština Trgovačkog društva ZET 2001. prihvatila je pet projekata od kojih je prvi uvođenje niskopodnih tramvaja u javni gradski prijevoz grada Zagreba. Prvi natječaj za 70 niskopodnih

U 120 GODINA postojanja zet je razvijao prototipe tramvajskih vozila i motora čiju su proizvodnu potom preuzele hrvatske tvrtke đuro đaković i končar

tramvaja vrijednih 160 milijuna eura raspisan je u prosincu 2001.

niskopodni u 2005.

U travnju 2005. godine domaći konzorcij Crotram predao je prvi od naručenih 70 niskopodnih tramvaja. Ukupno su do 2010. godine proizvedena čak 142 niskopodna tramvaja. U 120 godina postojanja ZET je sa svojim konstruktorima razvijao prototipe tramvajskih vozila i motora, čiju su proizvodnju potom preuzele hrvatske tvrtke Đuro Đaković i Končar, oko kojiih je okupljen konzorcij Crotram. bb

Munja 1920.

Osamostaljenje je bila prekretnica U 91 godini postojanja Munja nikada, izuzev jednoga kraćeg razdoblja tijekom plinske krize, nije prestala s radom i proizvodnjom

T

vrtka Munja osnovana je 1920. u Zagrebu kao jedini proizvođač akumulatora na ovim prostorima sa svega 19 zaposlenih. Otada posluje 91 godinu u kontinuitetu.

Prekretnicom u poslovanju direktor Munje Ivan Miloloža smatra razdoblje od osamostaljenja Hrvatske, odnosno od Domovinskog rata do 1996. godine. “Razlozi su Domovinski rat, raspad tržišta bivše Jugoslavije i zemalja bivšeg SSSR-a, promjena društvenog uređenja i vlasništva u Hrvatskoj i samoj tvrtki.

Sve je to utjecalo na tvrtku i njezino poslovanje”, prisjeća se Miloloža.

dodatna vrijednost Tijekom Domovinskog rata, navodi direktor, Munja je izdvojila i dala donacija u iznosu od gotovo šest milijuna eura pomoći Hrvatskoj vojsci, gradovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bolnicama i drugim ustanovama te stanovništvu u ratu ugroženim područjima. “Naša je tvrtka pridonijela hrvatskom

Tijekom domovinskog rata Munja je izdvojila i dala donacija u iznosu od gotovo 6 milijuna eura

gospodarstvu na više načina: sačuvala je zaposlenost i proizvodnju proizvoda koji je potreban i koji se traži i troši na našem tržištu. Dakle, ne mora se uvoziti, proizvodi ga naš čovjek i tako stvara dodatnu vrijednost i zaposlenost. Da nije bilo Munje, tijekom Domovinskog rata bi se morala izdvojiti znatna financijska sredstva za nabave iz inozemstva proizvoda iz našeg asortimana s obzirom na to da Munja proizvodi i specijalni vojni program”, priča Miloloža.

izvoz čini 70 posto “U 91 godinu postojanja Munje nikada, izuzev plinske krize, nije prestala s radom i proizvodnjom. Izvozi 70 posto svojih proizvoda i zapošljava radnike. Imala je puno inovativnih proizvoda i u njoj su radili eminentni gospodarstvenici iz Hrvatske, a i šire”, naglašava Miloloža.

U skoroj budućnosti Munja namjerava izgraditi novu tvornicu, preseliti postojeću na novu lokaciju i izaći iz recesije. “Nismo bili u krizi zbog našeg poslovanja, već zbog pogrešnih poteza pojedinih u svojoj zajednici”, tvrdi Miloloža, aludirajući na slučaj plinske krize. Napominje da se Munja namjerava proširiti i etablirati na izvoznom i domaćem tržištu. kk DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

39

PASTOR GRUPA 1930.

Vatrogasni aparati domaće proizvodnje čitava Pastor grupa zapošljava 340 ljudi, ostvaruje godišnji prihod viši od 30 milijuna eura, a u grupi posluje ukupno 14 tvrtki kćeri

D

ioničko društvo Pastor grupa osnovano je u siječnju 2003. godine.

Međutim, korijeni te tvrtke sežu još u 1930. kada je Srećko (Felix) Pastor, osnivajući prvu Tvornicu vatrogasnih aparata u Hrvatskoj, zapravo postavio temelje današnjeg poslovanja kompanije. Tako Pastor danas izravno ili preko neke od svojih 14 kompanija kćeri posluje u sedam zemalja te pokriva cijeli prostor bivše Jugoslavije, ali i Rumunjsku i Rusku Federaciju. Od većih tvrtki na inozemnim destinacijama Pastor grupa u svom vlasničkom portfelju drži tvrtku Gasilske opreme u Sloveniji, odnosno tvrtku Gasop u Srbiji.

šarolik asortiman Cjelovita Pastor grupa zapošljava 340 ljudi i ostvaruje godišnji prihod viši od 30 milijuna eura. Uz proizvodnju je vezano oko 100 zaposlenika, ostali su angažirani na inženjeringu, distribuciji i servisiranju proizvoda. U Hrvatskoj Pastor zapošljava 250 osoba, u Sloveniji i Srbiji po 40, dok su po dva zaposlenika dislocirana u Rumunjskoj, Rusiji, BiH, Makedoniji te Kosovu.

Pastor proizvodi kompletan asortiman prijenosnih i prijevoznih vatrogasnih aparata koji imaju težinu od jednog do 100 kilograma s različitim 40

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

sredstvima za gašenje kao što su prah, ugljični dioksid (CO2), odnosno voda i pjena.

Pastor na tržište ne plasira samo šarolik asortiman protupožarnih proizvoda, već pruža i usluge te nudi opremu i rješenja za povećanje sigurnosti i spašavanje života, imovine i okoliša. Njihovi su kupci podjednako pojedinci i kompanije, od malih do najvećih formata u regiji srednje i istočne Europe.

Naime, Pastor je jedini poslovni sustav u protupožarnoj zaštiti i sigurnosti na prostoru

Pastor danas posluje u sedam država svijeta te pokriva cijeli prostor bivše Jugoslavije, ali i Rumunjsku i Rusku Federaciju

jugoistočne Europe, koji objedinjuje čak četiri djelatnosti: inženjering, proizvodnju, ditribuciju i servis.

strani kupci Više od 70 posto proizvodnoga kapaciteta već godinama je namijenjeno stranim kupcima, ponajprije onima u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj te Rusiji. U Pastoru posebno izdvajaju činjenicu da su od 2001. jedini proizvođač vatrogasnih aparata u ovom dijelu Europe s certifikatima CE, MED i PED. bb

VETROPACK STRAŽA 1860.

Najveća tvornica ambalažnog stakla Prije nekoliko godina u postrojenja je investirano 215 milijuna kuna, a tvornica je već dugo godina pokretač privrednog razvoja huma i okolice

P

Priča o humskoj tvornici stakla počela je davne 1860. godine

riča o humskoj tvornici stakla počela je davne 1860. kada je njemački industrijalac Michael von Poschinger na katastarskom dobru Straža izgradio malu “glažutu” u kojoj su se proizvodile boce za punionicu mineralne vode u Rogaškoj Slatini. Tvornica se kroz desetljeća razvijala i širila te je izrasla u najveću tvornicu ambalažnog stakla u regiji.

Nalazi se u Humu na Sutli na samoj granici Hrvatske i Slovenije. Straža je uvijek bila, a to je i danas, kažu u tvrtki, pokretač gospodarskog i društvenog razvoja Huma i okolice. Vetropack Straža postala je 1996. nakon što ju je preuzela švicarska Vetropack grupa.

most između država Staklenom ambalažom opskrbljuje ne samo hrvatsko tržište nego i susjedna tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije te Crne Gore i Makedonije, ali i ostalih zemalja jugoistočne Europe. Raskošan asortiman i Vetropackov standard usluga u području razvoja ambalaže, logistike i tehničke podrške čine Vetropack Stražu pouzdanim i kvalitetnim ponuđačem staklene ambalaže za industriju pića i prehrane. U prigodi obilježavanja 150. rođendana Vetropack Straže 2010. organizi-

Reciklaža

rano je otvaranje mosta koji je tvornički krug povezao sa skladištem gotove robe smještenim u susjednom Rogacu (Slovenija). Takva dislokacija posebnost je humske staklane kakvu ima doista malo kompanija u svijetu. Mostom su zapravo okrunjeni i uvijek dobri odnosi stanovnika s obje strane Sutle, a prvi su uz obljetnicu mostom prošli hrvatski predsjednik Josipović i njegov slovenski kolega predsjednik Türk.

Planirajući visoku obljetnicu u Straži su 2008. realizirali nekoliko velikih projekata.

Instalirana je nova peć za

Staklo je proizvod prirode. Najvažnije sirovine su kvarcni pijesak, kalcit i soda. Međutim, staklo je moguće 100% reciklirati pa Vetropack za proizvodnju koristi prije svega otpadno staklo, čak i do 90% starog stakla završi za proizvodnju novih staklenki. Proces taljenja odvija se na 1580 stupnjeva. Staro se staklo može pretaliti nebrojeno puta a da pritom ne gubi na kvaliteti. Upotrebljava se kao vrijedna sirovina za proizvodnju nove staklene ambalaže. Od jedne tone otpadnog stakla, uz dodatak energije, dobit će se jedna tona novih staklenki.

Godišnje proizvedu između 860 i 972 milijuna komada staklenki.

proizvodnju obojenog stakla čijom tehnologijom su stvoreni uvjeti za smanjenje emisija CO2, manju potrošnju energije i bolje radne uvjete zaposlenika.

ulagač godine Produljena je proizvodna hala, izgrađena su i natkrivena nova skladišta gotove robe. Ukupno je investirano 215 milijuna kuna. To je prepoznala i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja pa je nagradu “Ulagač godine 2009.” u kategoriji novog ulaganja dodijelila Vetropack Straži. bb DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

41

SAMOBORKA 1906.

Modernizacija ključ uspjeha u posljednjih nekoliko godina u nove je proizvodne kapacitete uloženo 30 milijuna eura, a tvrtka je inače u stopostotnom privatnom vlasništvu

T

vrtka za proizvodnju finoga građevinskog materijala Samoborka osnovana je davne 1906.

Tijekom više od 100 godina postojanja razvila se u tržišnog lidera u Hrvatskoj u proizvodnji žbuka, fasada, mortova, ljepila i betonskih proizvoda. Tvrtka u stopostotnom privatnom vlasništvu dioničara procvat doživljava nakon privatizacije 1994.

Kako navode u Samoborki, u posljednjih nekoliko godina u nove je proizvodne kapacitete uloženo 30 milijuna eura pa je tvrtka postala jedna od naj-

Glavni cilj je proizvodnja ekoloških materijala

modernijih tvornica te vrste u Europi. Novac je uložen u tvornicu za proizvodnju suhih žbuka, tvornicu za predsijavanje i sušenje agregata, u gradnju nove tvornice za proizvodnju betonskih cijevi s ugrađenom brtvom, svježeg betona, betonskih šahtova, opločnika i rubnjaka. Tu je i nova moderna tvornica suhih žbuka u Muću pokraj Splita organizirana kao tvrtka kći pod nazivom Samoborka Split. U Samoborki pojašnjavaju da je proizvodni program podijeljen u dvije temeljne skupine proizvoda.

U prvoj su skupini žbuke, premazi i ljepila, dok drugu skupinu čine betonska galanterija, opločnici i kanalizacijsko betonski sustav “šaht-cijev”.

U Samoborki s ponosom ističu da je njihovo glavno opredjeljenje visoka kvaliteta ekološki potpuno prihvatljivih proizvoda. Da bi lakše ostvarili taj cilj, Samoborka je modernizirala ostarjeli vozni park. Danas hrvatskim cestama kruži 80-ak cisterni, kamiona, šlepera, tegljača, kipera, silos-kamiona s prepoznatljivim logotipom i sloganom. db

KATRAN 1890.

Najstariji proizvođač bitumena Počeci proizvodnje u današnoj tvornici Katran sežu još u 1890. godinu kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko građevinsko asfaltno poduzeće

Z

agrebačka tvrtka Katran najstariji je proizvođač bitumenskog materijala u ovom dijelu Europe. Zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i bogatom iskustvu, Katran proizvodi za tržište široku paletu bitumenskog materijala koji se koristi u visokogradnji i niskogradnji.

Počeci proizvodnje u današnoj tvornici Katran sežu još u 1890. godinu kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko građevinsko asfaltno poduzeće. Nešto kasnije poduzetnik 42

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

Antun Res preuzima poduzeće koje prerasta u tvornicu građevinskog materijala pod imenom Industrijsko i građevinsko poduzeće “Antun Res”, s gotovo 300 zaposlenih te podružnicom u Ljubljani.

Program je obuhvaćao proizvode na bazi asfalta, destilate katrana, brusne papire i platna. Izvodili su se također asfalterski radovi. Godine 1913. osnovana je Hrvatska industrija katrana d.d. sa 80-ak zaposlenih te podružnicom u Zemunu, u većinskom

Danas je Katran dioničko društvo sa oko 200 zaposlenika

vlasništvu čeških i njemačkih dioničara. Bavila se proizvodnjom izolacijskog materijala i katrana. Tijekom 1947. dolazi do spajanja tvornice Antuna Resa, Hrvatske industrije katrana i tvornice Istok pod zajedničkim nazivom Katran.

Nakon demokratskih promjena 1994. godine procesom privatizacije većinski vlasnik postaje Gradnja trgovina, a Katran se kao solidno poduzeće sa širokom perspektivom organizira u dioničko društvo s oko 200 zaposlenih. db

GENERALTURIST 1923.

Prva putnička agencija u Hrvatskoj na sam domaći vrh svrstava ih dva milijuna klijenata u 27 zemalja svijeta te godišnji promet kompanije koji prelazi 500 milijuna kuna čak 2400 turoperatera diljem svijeta odabralo je generalturist kao svoga europskoga agencijskog partnera s kojim kreiraju putovanja za korporativne klijente

G

eneralturist je najstarija putnička agencija u Hrvatskoj jer je osnovana daleke 1923. godine, a u tvrtki naglašavaju da su lideri među brojnom konkurencijom. Na vrh regionalnog turoperaterstva, kažu, svrstavaju ih visoki standardi poslovanja i besprijekorna usluga o kojoj svjedoči 690.000 putnika u Hrvatskoj te gotovo dva milijuna klijenata u 27 zemalja svijeta uz godišnji promet veći od 500 milijuna kuna. Stoga su turoperateri svijeta, njih čak 2400, odabrali Generalturist kao svoga europskog agencijskog partnera s kojim

690 tisuća putnika u Hrvatskoj

kreiraju putovanja i ostale poslovne usluge za korporativne klijente.

Osim toga, podsjećaju, Generalturist je 2007. godine proglašen turističkom agencijom kojoj tržište najviše vjeruje. Zbog razgranatog poslovanja izgrađena je mreža partnera diljem svijeta i Hrvatske. Na matičnom tržištu funkcionira surađujući

s više od 250 subagenata i 15 vlastitih poslovnica. Putovanja zrakoplovima kao i autobusima u Europu te na sve ostale kontinente u strukturi Generalturistova poslovanja čine 70 posto prometa.

Poslovna strategija Generalturista utemeljena je na kvalitetno strukturiranoj ponudi koja se realizira cijele godine, bez sezonskog utjecaja karakterističnog za turističku djelatnost. Svojim glavnim zadatkom smatraju zadržavanje visokih kriterija poslovanja te obogaćivanje novim sadržajima, raznovrsnim ciljano specijaliziranim putovanjima. Uz gotovo sto-

ljetno iskustvo te inovativan pristup u kreiranju turističke ponude, u Generalturistu kažu kako svojim klijenatima želje i fantazije pretvaraju u stvarna životna iskustva zahvaljujući visokospecijaliziranim zaposlenicima, čija je natprosječna osposobljenost posljedica humanog razvoja korporativne kulture u kojoj se timskim radom i u ugodnoj atmosferi cijene te nagrađuju kreativnost, poduzetnost i predanost. Krajem 2004. godine pokrenuli su i razvoj turističke aplikacije koja podržava online prodaju, kao i online alate koji olakšavaju kupnju. bb DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

43

ZAGORJE – TEHNOBETON 1946.

Građevine kao svjedok uspjeha kompanija danas broji kolektiv od oko 900 organiziranih kreativaca od kojih je svaki usko specijaliziran za svoj dio posla

B

udući da je graditeljstvo svjedok određenog vremena, mnogobrojne postojane građevine na najbolji način svjedoče o bogatoj povijesti varaždinskog Zagorje – Tehnobetona. Kako navode u Varaždinu, ova tvrtka iznalazi vodilju za budućnost s jasnim ciljem: do dijamantnog sjaja “izbrusiti” svoje graditeljsko umijeće, ostati u vrhu hrvatskoga graditeljstva i postati tržišni lider u regiji.

Izdržljivost Zagorje – Tehnobetona traje 65 godina.

“Ljudski nam je potencijal oduvijek bio skriveno blago,

Miroslav Bunić, vlasnik Zagorje-Tehnobetona

pa tako zdrave oči, vrijedne ruke i nepresušne ideje zaposlenika omogućile su, a i danas omogućuju, kontinuirani napredak i stabilnost. Korporacija danas broji kolektiv od oko 900 organiziranih kreativaca od kojih je svaki usko specijaliziran za svoj dio posla”, govori Zvjezdana Erceg iz marketinga Tehnobetona. Posebnost kompanije je u pružanju usluga gradnje do potpune funkcionalnosti, najčešće po sistemu “ključ u ruke”, širokoj paleti domaćih i stranih kupaca i investitora, kao i istodobno usmjeravanje

energije na razvoj i modernizaciju industrijske proizvodnje.

Većina investitora Zagorje – Tehnobetona dolazi iz stranih zemalja, a u stalnom usponu je njegova aktivnost u Srbiji, Mađarskoj, BiH, Kosovu, Albaniji i Makedoniji, prije svega izgradnjom objekata ili transferom tehnologije.

Gradeći za strane investitore i partnere, korporacija razvija nove tehnologije i veštine koje joj omogućavaju održavanje najviših globalnih standarda u ugovaranju, vođenju i tehnologiji gradnje objekata. db

spin valis 1950.

TOZ 1937.

Olovke i pastele

Predvodnik u drvnoj industriji

Tradicija proizvodnje pisaćeg pribora u Zagrebu seže u 1906. i veže se uz Slavoljuba Penkalu

Šezdesetih godina počeo izvoz na europsko tržište

T

OZ Penkala – Tvornica olovaka Zagreb osnovana je 1937. godine. Iz malog pogona za proizvodnju olovaka i pastela izrasla je u suvremeno dioničko društvo. Tradicija proizvodnje pisaćeg pribora u Zagrebu seže u 1906. i veže se uz Slavoljuba Penkalu, jednog od vodećih svjetskih izumitelja 20. stoljeća, koji je te godine patentirao i počeo proizvoditi prvu mehaničku olovku na svijetu.

Uvođenje tradicije “Penkala” u naziv tvrtke provedeno je 2001. Ulaganja u proizvodnju i ljudski potencijal kako bi tvrtka postala snažna tržišno orijentirana, konkurentna proizvođačima na europskim i svjetskim tržištima, stalna su obveza, kažu u TOZ-u. Na matičnom tržištu prodaju 55% proizvodnje. bb 44

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

S Tvrtka u Hrvatskoj prodaje 55 posto svog asortimana

pin Valis je najveća drvna industrija u Hrvatskoj u segmentu proizvodnje namještaja iz masiva iz slavonskog hrasta i bukve, a u proizvodnom programu sjedećih garnitura iz masiva rustikalnog tipa, najveći su po obimu proizvodnje u Europi. Sve je započelo 1950., malom pilanom s desetaka zaposlenih. Borili su se za opstojnost tvrtke koja 1955. postaje poduzeće Lipa. Nakon niza uspona i padova, uspješnih i neuspješnih integracija, 1978. mijenja naziv u Spin Valis. Danas SpinValis uspješno posluje s najuglednijim europskim proizvođačima namještaja i trgovačkim lancima, što je potvrda pouzdanog partnerstva na domaćem i svjetskom tržištu. pd

Ingra 1955.

U 56 godina izvozili u više od 30 zemalja Samim time što je Ingra izvela više od 800 različitih projekata na gotovo svim kontinentima, postala je brend koji je prepoznatljiv

T

vrtka Ingra osnovana je 1955. godine, a glavne djelatnosti kojima se bavi su gradnja investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstvo. U više od 50 godina postojanja izvela je radove u više od 30 zemalja svijeta na više od sto energetskih objekata kao što su hidroelektrane, pumpne stanice, centrale te više od 700 različitih projekata, uključujući tvornice, hotele, turističke komplekse, bolnice, mostove i ceste.

arena kao pothvat Prekretnicama u poslovanju u Ingri navode 2007. i 2008. zbog gradnje Arene Zagreb.

“To je bio pothvat koji ne samo da je zahtijevao tehnička znanja i mogućnosti nego i vremensko ograničenje koje nam je nametalo održavanje Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. U tih petstotinjak dana trebalo je svladati sve prepreke da se građevina završi i da se održi svjetsko prvenstvo”, prisjeća se Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre. Također napominje da u dalekoj povijesti ima mnogo stvari koje su obilježile tvrtkino poslovanje, od gradnje Asuanske brane do gradnje HE Haditha, čija slika je završila na iračkoj novčanici. Što se tiče očekivanja u budućnosti, a s obzirom na znatno smanjivanje

aktivnosti u Hrvatskoj, u Ingri nastoje promijeniti dosadašnji trend koji je bio poslovanje u Hrvatskoj i inozemstvu u jednakim omjerima, i to u korist inozemstva.

“Time se Ingra vraća svojim izvornim korijenima kako je i započela 1955. kao izvozno orijentirana organizacija koja je radila u više od 35 zemalja diljem svijeta, izvela više od 800 velikih projekata, a posljednjih deset godina bila je ozbiljno prisutna u Hrvatskoj. Prije toga radila je samo u inozemstvu”, pojašnjava Oppenheim. Napo-

100

energetskih objekata u svijetu radila je Ingra

minje da će Ingra u Hrvatskoj ostati prisutna u cestogradnji te zdravstvenim i turističkim objektima.

devizni priljev “Samim time što je Ingra izvela više od 800 različitih projekata na gotovo svim kontinentima, postali smo brend koji je prepoznatljiv, koji se veže uz Zagreb i Hrvatsku. Sav profit iz tih projekata, tehnologije i postrojenja donesen je u zemlju kao devizni priljev. To je sigurno koristilo za razvoj gospodarstva”, kaže Oppenheim. kk DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

45

Infosistem 1959.

Financijske institucije ključni korisnici tvrtka je proširila portfelj i na specifična rješenja za farmaceutsku industriju, što će predstavljati jedan od važnijih fokusa u budućnosti

I

nfosistem d.d. je poduzeće koje na području informatičke djelatnosti datira još iz 1959. godine, kada je u okviru tadašnjeg poduzeća Merkantile preuzeo zastupanje Remington Randa (proizvođača prvoga komercijalnog računala ENIAC), a poslije Sperry Univaca.

Od 1980. godine Infosistem posluje kao samostalno poduzeće, a u svojoj povijesti bilježi uvođenje prvih računala za AOP, prvu primjenu relacijskih baza podataka, instalaciju prvih višeprocesorskih sustava, uvođenje prvih računalnih mreža, kao i izgradnju prvih sustava s distribuiranom obradom podataka.

počelo s otp-om Danas broje devedesetak djelatnika koje uglavnom čine visokoškolovani i certificirani stručnjaci.

“Banke i financijske institucije i dalje ostaju naši ključni korisnici. Činjenica da smo niz godina partneri s tri od vodećih sedam hrvatskih banaka dovoljno govori o toj činjenici. Koristeći znanja stečena na projektima u Europi, Infosistem je u suradnji s Dalmatinskom bankom (danas OTP banka) iz Zadra implementirao prvi integralni bankarski sustav u Hrvatskoj. Kvaliteta rješenja 46

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

Činjenica da smo niz godina partneri s tri od vodećih sedam hrvatskih banaka dovoljno govori Andrej Broz, direktor prodaje Infosistema

potvrđena je odabirom rješenja PK banke u Budimpešti i Nove KBM u Mariboru”, kaže Andrej Broz, direktor prodaje Infosistema, dodajući kako namjeravaju nastaviti proširiti suradnju s Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, ali i uključiti se u nove projekte s jedinicama lokalne samouprave poput gradova Rijeke, Osijeka te Vukovarskosrijemske županije.

‘izbaci gdje možeš’ Ove su godine proširili portfelj i na specifična rješenja za farmaceutsku industriju, što će predstavljati jedan od važnijih fokusa u sljedećem razdoblju. Recesija je znatno pogodila ovaj sektor jer se uglavnom planira održavanje minimalnog, kapitalni infrastrukturni projekti na razini državnih institucija su rijetki, nabava računala svedena je na zamjenu već dotjerane robe, a pisači su se “optimizirali”, što zapravo znači “izbaci gdje možeš”.

“Zanimljivo je i to da su tvrtke sve više počele ulagati u sigurnost bez obzira na smanjene obujme poslovanja, no možda je baš sada i za to pravi trenutak”, kaže Broz, dodajući da bi u budućnosti mogli sklopiti neka nova partnerstva. Stoga su već krenuli u akvizicije novih ljudi, odnosno zaposlenika. sve

ELKA 1927.

Stalno širenje opsega proizvodnje Uoči početka Drugoga svjetskog rata tvrtka uvodi aluminij kao materijal za vodiče energetskih kabela, a 1947. znatno širi svoj proizvodni asortiman

E

lka je znak kvalitete, stručnosti i poslovne osposobljenosti najvećega proizvođača električnih kabela u ovom dijelu Europe, navode u toj zagrebačkoj tvrtki.

“Naše uspješno poslovanje stvorilo je ugled i tradiciju tvrtke koja je osnovana u Zagrebu 1927. godine. Već više od 80 godina ustrajno stvaramo nove i kvalitetne proizvode, širimo tržište i pronalazimo nove partnere.

Na našu uspješnu prilagodbu zahtjevima tržišta i kupaca presudno je utjecalo opredjeljenje za aktivno istraživanje i razvoj, te ulaganje u nove kapacitete i u modernizaciju postojećih”, ističu u Elki.

traže nova tržišta Od osnovne proizvodnje vodova i kabela Elka je proširivala djelokrug rada prema proizvodnji novih tipova kabela: telekomunikacijskih, svjetlovodnih, zaštitne užadi sa svjetlovodnim vlaknima, teško gorivih i bezhalogenih brodskih kabela, kabela za petrokemijsku industriju i drugih.

Elka je vodeća tvrtka za proizvodnju kabela na tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. U kompaniji pojašnjavaju da im je strateški cilj zadržati vodeću ulogu na ovim prostorima te

1966.

je u Elki proizveden prvi energetski kabel s aluminijskim vodičem i PVC izolacijom proširiti poslovanje osobito na zapadna i nova tržišta.

Nekoliko je godina koje su obilježile povijest Elke, od kojih svakako treba spomenuti 1927. kada je osnovana Elka – društvo za elektrotehniku i tvornica kabela d.d. Zagreb.

Uoči početka Drugoga svjetskog rata 1940. godine

tvrtka uvodi aluminij kao materijal za vodiče energetskih kabela. Nakon rata 1947. proizvodni asortiman proširuje se na lakiranu i dinamo žicu te brodske kabele s gumenom izolacijom i olovnim plaštem. Godine 1951. razvijena je proizvodnja niskonaponskih vodova i kabela

izoliranih termoplastičnim materijalima, a 1966. je u Elki proizveden prvi energetski kabel s aluminijskim vodičem i PVC izolacijom.

podmorski kabel Elka je 1970. usvojila tehnologiju proizvodnje telekomunikacijskih kabela, a 1979. je u suradnji s talijanskim Pirellijem proizvela i položila podmorski kabel za energetsko povezivanje otoka sjevernog i srednjeg Jadrana.

Godine 1988. započela je proizvodnja optičkih kabela s kojima je tvrtka bila lider u bivšoj državi. db DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

47

GHETALDUS 1949.

Više od 60 godina proizvodnje naočala U razdoblju dužem od šezdeset godina Ghetaldus je izrastao u najveći lanac optika u zemlji i u najveću i najnapredniju tvornicu naočala i naočalnih leća

Z

agrebačka tvrtka Ghetaldus osnovana je nedugo nakon Drugoga svjetskog rata, u kolovozu 1949. godine. Bila je to prva kompanija na području bivše Jugoslavije u kojoj je pokrenuta proizvodnja dioptrijskih naočala, ali i ostalih optičkih proizvoda. Među lepezom novih artikala našli su se i mikroskopi, dalekozori, lupe te objektivi za fotoaparate.

Tvrtka je dobila ime po poznatom i cijenjenom hrvatskom fizičaru i matematičaru Marinu Getaldiću Ghetaldusu koji se rodio 1568. a umro 1626. godine.

Više tvrtki S godinama koje se potom nižu povećava se i potražnja za asortimanom koji tvrtka proizvodi pa se djelatnost poduzeća koje je pokrenulo tu visokospecijaliziranu proizvodnju postupno širi i na ostala područja nekadašnje zajedničke države i uskoro u svom ustroju broji čak dvadesetak organizacija udruženog rada, čija je matica bila u Zagrebu. Krajem osamdesetih, nedugo nakon što je za to doba usvojen povijesno bitan zaokret prema kojem su se tvrtke mogle cijepati na manje pravne cjeline, složena organizacija udruženog rada Ghetaldus raspada se 1989. na više zasebnih tvrtki.

48

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

Tvrtka je matičnu lokaciju u zagrebačkoj Getaldićevoj ulici napustila 2007., sada su proizvodni pogoni u Samoboru

Proizvodnja naočala zadržava ime Ghetaldus i na taj način ostaje pravni sljednik tvrtke i imena. Slijedom demokratskih promjena koje su zapljusnule ovdašnje prostore nakon 1990. i Ghetaldus odlukom Skupštine poduzeća mijenja svoj ustroj i preoblikuje se u dioničko društvo.

Proizvodnja leća Nedugo potom, riječ je o 2006. godini, vlasnici opet uvode izmjene i tvrtku oblikuju kao društvo s ograničenom

odgovornosti. Te godine dolazi i do pripajanja Ghetaldusu još jedne srodne tvrtke koja se bavila proizvodnjom leća.

Tvrtka je matičnu lokaciju u zagrebačkoj Getaldićevoj ulici napustila 2007. i proizvodne pogone preselila u Samobor.

U 2009. stekla je pravo na uporabu znaka “Hrvatska kvaliteta” za linije proizvoda dioptrijski okviri (metalni, glodani, brizgani, linije Ghetaldus, Ghetal i Ghet) i dioptrijske leće (organske i mineralne leće). bb

SISCIA 1974.

Partner svjetskih dizajnera Siscia je 2006. razvila dvije robne marke s kojima već nastupa na domaćem i inozemnom tržištu: Brijuni i Kornati

S

isačka tekstilna tvrtka Zlatna igla – Siscia proizvodi i prodaje visokomodnu žensku i mušku konfekciju. Tvrtka ima svoje kadrove i tim za razvoj novih proizvoda, a posebno u području kreiranja, konstruiranja i izrade malih serija, pojašnjavaju u Sisciji. Ova tekstilna tvrtka posjeduje svoj inženjering, kreatore, konstruktore te druge stručne djelatnike, čija se potvrda rada nalazi u proizvodnji vlastite modne kolekcije Siscia, u proizvodnji licencnih kolekcija za mnoge poznate svjetske

Petra i Slavica Eccleston u posjetile u proizvodni pogon Sisicie

licencne partnere, kao i u posebnim programima za proizvodnju službene odjeće.

“Uz zadovoljstvo postojećih jednako nam je važno i osvajanje novih, pretežito inozemnih kupaca i tržišta te smo zbog toga prva i jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je uspostavila sustav upravljanja kvalitetom sukladan visokim zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2000”, navode u Sisciji. Siscia je 2006. razvila i dvije robne marke s kojima već nastupa na domaćem i inozemnom tržištu.

Robne marke, koje su ujedno

zaštićene kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u kategoriji industrijskog dizajna, nose nazive prema našim najpoznatijim otočjima: Brijunima i Kornatima. U Sisciji su također ponosni na svoj menadžment, u prošlosti i danas, koji je svojom maštovitošću i kreacijama osvojio francusko i europsko tržište.

Tvrtka je bila vlasnik licencije Yves Saint Laurenta te dugogodišnji licencni partner Karla Lagerfelda, Daniela Hechtera, Rosnera i drugih renomiranih kuća svjetske mode. db

MTČ 1924.

Nositelj razvoja Čakovca MTČ Tvornica čarapa Čakovec u potpunosti je privatizirana 2002. godine

P

onosimo se svojom bogatom prošlošću i dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji čarapa koja seže u daleku 1924.”, kažu u čakovečkom MTČ-u. Ime MTČ Tvornica čarapa potječe od naziva Međimurska trikotaža Čakovec, tekstilnog koncerna koji je desetljećima bio glavni nositelj razvoja i zapošljavanja u tamošnjem kraju.

Godine 1996. na osnovi elaborata o podjeli Međimurske trikotaže d.d. Čakovec u više dioničkih društava sukladno Zakonu o privatizaciji

donesena je odluka o podjeli MTČ-a Čakovec na devet samostalnih i neovisnih dioničkih društava. Sva dionička društva zadržala su u svom nazivu MTČ i nastavila tradiciju kroz pojedine specijalizirane proizvodne programe.

MTČ Tvornica čarapa Čakovec u potpunosti je privatizirana 2002. kada na čelo tvrtke dolazi nova uprava koja provodi restrukturiranje u sklopu kojeg je uloženo osam milijuna eura. Uprava pod vodstvom predsjednice Uprave Darinke Krička i članice

Tvrtka danas zapošljava 426 stručnih i iskusnih djelatnika

Uprave Ksenije Preininger i danas uspješno vodi tvrtku u skladu s dugoročnom strategijom rasta, razvoja i proboja na zahtjevno europsko tržište.

U Čakovcu pojašnjavaju da je danas MTČ Tvornica čarapa suvremena tvrtka sa 426 iskusnih djelatnika posvećena rastu i razvoju, čiji su proizvodi i robne marke poznati na europskom tržištu. “Vjerujemo da smo sa svojih 80 godina iskustva u proizvodnji čarapa u najboljim godina za postizanje novih uspjeha”, poručuju u MTČ-u. db DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

49

Atlantic Grupa 1991.

Zapošljavaju 4300 radnika važno preuzimanje dogodilo se 2005. godine kad je pod okrilje Atlantica došao njemački Haleko, poznati europski proizvođač hrane za sportaše

A

tlantic grupa je hrvatska multinacionalna kompanija koja u 12 zemalja zapošljava ukupno 4300 ljudi. Jedna je od vodećih prehrambenih kompanija u regiji, najveći europski proizvođač prehrane za sportaše, a u vlasništvu ima i najveći privatni lanac ljekarni. Proizvodni pogoni Atlantic grupe smješteni su u Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji, a proizvode izvoze na više od 30 svjetskih tržišta. Kompanija je osnovana ratne 1991. godine pod nazivom Atlantic Trade,

Emil Tedeschi posjeduje 50,2 posto tvrtke

razvijajući se kao distributer robe široke potrošnje. U idućih deset godina kompanija se postepeno razvijala uloživši u distribucijski sustav Ataco u BiH te lansiranjem prvoga hrvatskoga konfekcioniranog sendviča za široku distribuciju pod nazivom Montana. No prekretnica se dogodila 2001. akvizicijom Cedevite. Godinu poslije osnovan je holding kompanija Atlantic grupa.

Slijedi ekspanzija koja je započela akvizicijom Neve, najvećega hrvatskog proizvođača kozmetike. Važno preuzimanje dogodilo se 2005. godine

kad je pod okrilje Atlantica došao njemački Haleko, najveći europski proizvođač hrane za sportaše.

Svake godine Atlantic grupa preuzme nekoliko poduzeća u regiji i šire, a među posljednjima je lanjska akvizicija Droge Kolinske. Do prije nekoliko godina obitelj Tedeschi držala je 89,93% vlasništva, no danas je njihov udio znatno niži. Udio Emila Tedeschija sada je 50,2%, njegova sestra Lada Fiorio Tedeschi drži 5,79%, dok preostale znatnije udjele drže uglavnom banke. sve

Croatia Airlines 1989.

Prkos i ponos stvorili tvrtku Redoviti letovi unutar hrvatske započeli su 1991. godine, a godinu poslije krenule su i linije prema inozemstvu

P

ovijest tvrtke seže u 1989. godinu kad je grupa entuzijasta osnovala Zagreb Airlines d.d., ali suvremeni razvoj tvrtke zapravo je počeo u početku devedesetih godina 20. stoljeća. Krenulo se gotovo od nule, bez osnovnih materijalno tehničkih sredstava, tj. zrakoplova, u osvit ratne agresije, ali prkos i ponos zbog toga što se gradi hrvatsko zrakoplovstvo bili su presudni”, kaže Srećko Šimunović, glavni direktor Croatia Airlinesa.

50

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

Redoviti letovi unutar hrvatske započeli su 1991., a godinu poslije krenule su i linije s inozemstvom. Razvojnu fazu obilježilo je stvaranje flote, komercijalni zamah i kontinuirano unapređivanje svih poslovnih procesa u skladu s najvišim međunarodnim standardima, a kompanija je postala punopravna članica najvažnijih zrakoplovnih asocijacija (IATA, AEA). “Ne treba zaboraviti ni podatak da od 2001. godine naši stručnjaci tehničkih sektora

Srećko Šimunović, direktor Croatia Airlinesa

obavljaju održavanje inozemnih zrakoplova u Zagrebu te da smo izgradili novi hangar”, kaže Šimunović. Kompanija je danas prepoznatljiv brend, što potvrđuje treći uzastopni izbor za hrvatski “Superbrand” kao i nagrada “Best buy awards”.

“Tvrtka smo koju putnici doživljavaju po sigurnosti letenja. Kompanija smo kojoj je Sveta Stolica triput dala povjerenje za prijevoz pape Ivana Pavla II.”, kaže Šimunović. sve

više od

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva siječanj/2011.

51

52

DIJAMANTI hrvatskogA gospodarstva sijeÄ?anj/2011.