Issuu

Poseban prilog Veljača/2014.

Poduzetništvo —

potencijal nositelja rasta hrvatskoga gospodarstva

Velja

eko

pro

obr

fon

str

pre

FIn

pri

pod

RBA

Veljača/2014.

sadržaj

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave RBA

MalI I srEdnjI poduzETnIcI Anton Starčević, glavni

ekonomist RBA analizira stanje u sektoru MSP-a u Hrvatskoj.................4

anTEna j. d. Kako je tvrtka koja se bavila telekomunikacijama

promijenila fokus i uspjela u segmentu energije.........................................5

FlExIbIz prEkoračEnjE Olakšano financiranje potreba za obrtnim sredstvima..............................................................................................7 HEllEa Uspješna proizvodnja borovnica u vlastitim plastenicima..8 Eu podrŠka Kako na jednostavan način doći do sredstava iz EU

fondova ................................................................................................................ 10

krMIva Svinjogojska proizvodnja od uzgoja do prerade.....................11 Eu FondovI Financiranje projekata sredstvima Europskih

strukturnih te investicijskih fondova...........................................................13

lETIna Inox Trideset godina proizvodnje opreme za prehrambenu, kemijsku i vinarsku industriju ...........................................14 ponuda rba Asortiman usluga za poslovne subjekte.....................16 spIn valIs Pozitivna priča iz drvoprerađivačkoga sektora...............17 FInancIranjE Izvoza Podrška za cijeli ciklus počevši od pripreme izvoza do naplate posla ..................................................................19 valEk Vještim rukama i kreativnošću do jedinstvenih dječjih cipela.....20 Malo I srEdnjE poduzETnIŠTvo Kvalitetna i stručna podrška za financiranje poslovanja...............................................................22

Izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060

E-mail: redakcija@poslovni.hr TIsak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

Uvodnik

odinu 2013. obilježili su brojni negativni trendovi, a izostao je dugo očekivani oporavak gospodarstva. U odnosu na početak godine tržišne prilike su se ipak promijenile jer je Hrvatska konačno ušla u Europsku uniju čime su otvorene dodatne mogućnosti plasmana roba i usluga. No, hrvatski se poduzetnici najprije moraju suočiti s pojačanom konkurencijom i pravilima poslovanja na zajedničkomu tržištu. Zbog toga u 2014. godini očekujemo prevladavanje negativnih nad pozitivnim učincima procesa pridruživanja u EU. Ulaskom u prošireno, visoko konkurentno tržište Europske unije za uspjeh sektora malih i srednjih poduzeća ključno je povećanje konkurentnosti. Investicije sektora malih i srednjih poduzeća osnovni su pokretač za otvaranje novih radnih mjesta pa put ka smanjivanju nezaposlenosti i oporavku gospodarstva iziskuje prethodno stvaranje povoljnije poslovne i investicijske klime te jačanje poduzetništva. U 2014. godini očekujemo zaustavljanje negativnih kretanja u gospodarstvu Hrvatske, ali oporavak se još ne nazire. RBA analitičari predviđaju nultu stopu rasta uz izraženi rizik nastavka negativnih kretanja iz 2013. godine, no i za ostvarivanje nulte stope rasta trebali bi nam dodatni pozitivni impulsi na području investicija. Dinamičnost i brza prilagodba novonastalim uvjetima obilježje su sektora malih i srednjih poduzeća. Stoga unatoč otežanim uvjetima poslovanja upravo od ovoga sektora očekujemo da predvodi oporavak gospodarstva u relativno kratkomu roku.

RBA

Veljača/2014.

Trendovi Anton Starčević, glavni ekonomist RBA

Analiza sektora malih i srednjih poduzeća

ektor malih i srednjih poduzeća (dalje: MSP) izuzetno je bitan za gospodarstvo Hrvatske jer ostvaruje više od 50 posto bruto domaćega proizvoda, 65 posto zaposlenosti i 42 posto izvoza Hrvatske (prema podacima FINA-e). Vezu između razvoja gospodarstva i razvijenosti sektora MSP-a pokazuje i TEA indeks Global Entrepreneurship Monitora (GEM) gdje su prema pokretanju poslovnih pothvata u Hrvatskoj najaktivnije regije Zagreb i okolica te Istra, Primorje i Gorski Kotar – to su ujedno područja gdje je BDP po stanovniku najviši, a stopa nezaposlenosti najniža. Uz to, unutar Europske unije MSP se promatra kao nositelj gospodarskoga rasta i njegovomu razvoju se posvećuje posebna pažnja. Jedan od razloga značaja MSP-a je i činjenica da je nositelj konkurencije na tržištu. Međutim, MSP su osjetljiva na slabu reguliranost tržišta i na probleme s kojima se veća poduzeća lakše nose. Nedostaci ovoga sektora,

među kojima se ističu niska razina vlasničkoga kapitala, nedovoljno razvijene poduzetničke vještine, sužene mogućnosti financiranja, niski udio subjekata u fazi rasta, otežan pristup u procesu nabave javnoga sektora, a nerijetko i kod velikih poduzeća te problemi s naplatom potraživanja, posebno su došli do izražaja tijekom gospodarske krize. S obzirom na nedostatke, sektor MSP-a rizičniji je od sektora velikih poduzeća, no tu rizičnost mogu umanjiti kreatori ekonomske politike poboljšanjem regulacije tržišta, smanjenjem administrativnih barijera, suzbijanjem korupcije, fleksibilizacijom tržišta rada i poboljšanjem mogućnosti naplate potraživanja. Financiranje sektora MSP-a prije svega je usmjereno na bankar-

ski sektor, dominantno na kratkoročno financiranje, što je velikim dijelom posljedica ograničene ponude financijskih usluga na domaćemu tržištu. Zbog veće rizičnosti, sektor MSP-a suočen je s višim troškovima financiranja i otežanom pristupu izvorima financiranja. I u razdoblju recesije gospodarstva, mala i srednja poduzeća nastavila su oslanjati se na kratkoročno zaduživanje kod banaka. Međutim, zbog visokog udjela nenaplativih i djelomično nenaplativih kredita u ovomu segmentu znatno im je teže pravodobno osigurati dostatnu financijsku podršku. Mjere koje

JedAn od RAzlogA znAčAJA sektoRA mAlih i sRednJih poduzećA Je i činJenicA dA Je nositelJ konkuRenciJe nA tRžištu

Vlada poduzima za poticanje razvoja poduzetništva i obrta objedinjene su u projektu “Poduzetnički impuls” – program potpora malom i srednjemu poduzetništvu. Cilj projekta je razvojem poduzetništva potaknuti gospodarski rast putem rasta izvoza, povećati konkurentnost i zapošljavanje. Pritom su osmišljeni različiti načini financiranja: fondovi za gospodarsku suradnju u koje isti iznos ulažu HBOR i privatni ulagatelji, jamstvima HAMAG INVESTA, mikro kreditiranjem novih poduzetnika za projekte samozapošljavanja koje provodi HAMAG INVEST, poticanjem energetske učinkovitosti koje provodi HAMAG INVEST u suradnji s EBRD-om te kreditnim linijama uz subvencije kamatnih stopa. Nedostatak kapitala u sektoru MSP-a mogao bi se olakšati povećanim korištenjem sredstava iz EU fondova. Sektor MSP-a značajna sredstva može povući i iz programa za poduzetništvo i inovacije. Cilj iskorištavanja EU fondova jest osigurati financijska sredstva malim i srednjim poduzećima, posebno u ranoj fazi poslovanja kada su rizici uspjeha veliki. Naglasak je na brzorastuća poduzeća koja putem ulaganja u inovacije te korištenje rezultata istraživanja i razvoja imaju potencijal za ubrzanje rasta.

RBA

Veljača/2014.

Antena J.D.

Praćenjem trendova i promjenom fokusa poslovanja do uspjeha Prilagodba tržištu Od kabelskog operatera do ulaganja u turizam i energiju

omana Šladarec, direktorica Antene J.D. d.o.o. osnovane 1992. godine isključivo kao obiteljsko poduzeće, ispričala je razvojni put poduzeća koje se prilagođavalo situaciji na tržištu te bilo usmjereno na korištenje prilika koje su se ukazale. Poduzeće uspješno posluje u nekoliko različitih segmenata, što je rezultat strateške odluke ulaganja ostvarenoga kapitala u alternativnu djelatnost. Krenimo od vaših posljednjih investicija. 2011. godine proširili ste poslovanje u segmentu solarnih elektrana. Kako država poticajnom cijenom stimulira proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u tome smo prepoznali svoju priliku. Kako bi se ustanovilo da zadovoljavamo većinu uvjeta trebalo je prikupiti sve relevantne podatke nakon čega je bilo moguće krenuti u realizaciju. Kakvi su bili vaši uvjeti i koliki su kapaciteti solarnih elektrana koje ste izgradili?

Imali smo gotovo idealne uvjete za izgradnju pet solarnih elektrana, ukupno kapaciteta 90 kW. Četiri elektrane se nalaze u Gračecu kraj Zagreba (dvije kapaciteta 30 kW i dvije kapaciteta 10 kW) te jedna elektrana u Petrčanima kraj Zadra (9,90 kW). Prednost foto-naponskih ćelija je u tome da one proizvode struju, čak i u uvjetima kada nema izravnoga sunčevog svjetla (iako u smanjenomu intenzitetu). Takva proizvodnja osigurava radna mjesta za cijelu obitelj što se u vrijeme visoke nezaposlenosti nikako ne može zanemariti te ugovoreni otkup energije na rok od 14 godina. Radni vijek solarnih elektrana procjenjuje se na 30 godina što znači da se ostatak vremena proizvedena energija prodaje distributerima po tržišnoj cijeni. Za pokretanje ove investicije bilo je presudno imati pogodne lokacije i uvjete za izgradnju solarnih elektrana. Kako ste to realizirali? Ostvarenju toga projekta značajno je pridonijela suradnja s poslovnom

OstVarenju prOjekta značajnO je pridOnijela suradnja s pOslOVnOm bankOm kOja je prepOznala OpraVdanOst inVesticije

RBA

Veljača/2014.

Antena J.D. bankom koja je prepoznala opravdanost investicije i pomagala nam u veoma zahtjevnim koracima koji su slijedili do finalizacije projekta. Prihvaćanju projekta od strane RBA pomogla je činjenica da poduzeće od svog osnutka uredno podmiruje sve svoje obaveze prema državi, zaposlenima i dobavljačima, ostvaruje dobit koju reinvestira u poslovanje, posjeduje dugotrajnu imovinu u adekvatnoj vrijednosti te činjenicom da projekt ima posebnu dimenziju u pogledu ekološkoga stajališta i zaštite okoliša budući da se koristi sunce kao obnovljivi izvor energije i štedi na emisiji stakleničkoga plina CO2. Putem poslovne banke osigurali smo 75 posto sredstava, a 25 posto sredstava potrebnih za realizaciju projekta osigurali smo iz vlastitih izvora. Projekt je gotovo završen, što znači da su tri elektrane u trajnomu radu, a preostale dvije su u fazi završnih mjerenja pred puštanje u rad. Kako gledate na potencijal razvoja sektora obnovljivih izvora energije? U energetskoj se politici sve veći naglasak stavlja na obnovljive izvore energije, s obzirom na to da su mogućnosti proizvodnje ograničene te na sve veću uvoznu ovisnost o tradicionalnim izvorima energije. Nadalje, Hrvatska je

svoju situaciju i perspektivu te odlučili da kao malo poduzeće nemamo preduvjete za nastavak uspješnoga poslovanja te smo daljnje poslovanje prepustili novim snagama.

kao članica EU preuzela određene obveze i ciljeve koje mora ostvariti. Hrvatska ima dobre prirodne mogućnosti – dosta vjetra i sunčanih dana, posebno u obalnomu području, bogatstvo šuma i vodno bogatstvo, što je dobra predispozicija za obnovljive izvore energije. Smatram da postoji dobra osnova za razvoj ovoga sektora. Kakav je bio razvojni put poduzeća? Ministarstvo pomorstva prometa i veza RH je 1998. godine raspisalo natječaj za dodjelu koncesija za kabelsku televiziju i shodno dotadašnjim poslovima, sudjelovali smo u natječaju te nam je bila dodijeljena koncesija za pojedine dijelove grada Zagreba. Vlastitim sredstvima izgrađivali smo kabelsku mrežu za korisnike te smo prije zakonskih rokova izgradili potrebnu infrastrukturu. U to vrijeme, imali

smo desetak zaposlenih. Zašto ste odlučili napraviti zaokret u poslovanju? Razdoblje nakon 2000. godine donijelo je naglu liberalizaciju telekomunikacija i u državi su se pojavljivali mnogi investitori i fondovi zainteresirani za investiranje u tu djelatnost. Sektor je doživio veoma intenzivan rast i razvoj, pojavu novih konkurenata drugačijega profila i usluga. U tom trenutku, pažljivo smo procijenili

Imali smo gotovo idealne uvjete za izgradnju pet solarnih elektrana

Mlada generacija u Vodećoj strukturi poduzeća odlučila je dio kapitala uložiti u druge djelatnosti

Tada ste odlučili uložiti u još jedan segment poslovanja. Mlada generacija u vodećoj strukturi poduzeća odlučila je dio ostvarenoga kapitala iz prethodnoga poslovanja uložiti u turističku djelatnost, pružanjem usluga smještaja i boravka gostiju u sedam novoopremljenih, kategoriziranih apartmana u atraktivnomu dijelu Zadra. Investicija je proširena i na izgradnju objekta sa četiri apartmanske jedinice koje su od sredine prosinca 2013. godine u prodaji. U slučaju da se situacija na tržištu bude razvijala drugačije nego što ukazuju očekivanja, postoji alternativno rješenje opremanja i uključivanja navedenih apartmanskih jedinica u iznajmljivanje. Možemo reći da ste pravovremenom procjenom zatvorili jedan ciklus te se afirmirali u djelatnostima koje ste prepoznali kao nove prilike za razvoj. Smatram da smo uspjeli ostvariti svoje projekte zahvaljujući znanju, radu i upornosti koju smo pokazali.

RBA

Veljača/2014.

Poduzetnici

Prekoračenje po transakcijskomu računu Financiranje potreba za obrtnim sredstvima

FlexiBIZ prekoračenje S

ektor malih i srednjih poduzeća izrazito je dinamičan te zahtijeva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Zbog toga je za poduzetnike izuzetno važno imati pouzdanoga partnera na kojega se mogu osloniti u postizanju poslovnih ciljeva. FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Jednostavno ugo-

varanje prekoračenja po transakcijskomu računu, korisniku olakšava upravljanje likvidnošću. Odlika ove usluge je mogućnost da korisnik sredstva može koristiti i vraćati na revolving osnovi. Dodatno, obnavljanje limita prekoračenja realizira se automatski, bez potrebe da klijent ponovno dolazi u banku te prikuplja dokumentaciju. RBA nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama i mogućnostima klijenta, s

RBA nAstoji pRonAći RješenjA kojA odgoVARAju indiViduAlnim potReBAmA i mogućnostimA klijentA

tim da u pristupu suradnje s poduzetnikom odnosno obrtnikom definira ciljeve poslovanja te adekvatne mogućnosti njihove realizacije. O cjelovitoj ponudi može se informirati na internetskim stranicama Banke www.rba. hr ili posjetiti najbližu poslovnicu Raiffeisen banke.

RBA

Veljača/2014.

Hellea

zate vira veća šum treb prila razli potp tržiš ovom

Tržišni iskorak Poljoprivreda je “mlađa”djelatnost unutar poduzeća Hellea koje se inače bavi i poslovanjem te prometom nekretninama

Tehnološki napredna proizvodnja jamči vrhunsku kvalitetu

ellea d.o.o. je poduzeće osnovano 2005. godine, a bavi se uzgojem borovnica. Plantaža u Donjoj Bistri ima nekoliko prednosti – prikladnu “zrelost” koja osigurava količinu uroda, dugogodišnje iskustvo i velika ulaganja u nove tehnologije i zdravstvenu ispravnost te kvalitetu proizvoda. Poduzeće zapošljava šest djelatnika te sezonsku radnu snagu. Detalje o navedenoj djelatnosti podijelila je Diana Lahovsky, direktorica poduzeća. Kako ste odlučili baviti se uzgojem borovnica?

Poljoprivreda je “mlađa” djelatnost unutar poduzeća Hellea koje se inače bavi i poslovanjem te prometom nekretninama. Mogu reći da smo prepoznali potrebu za ulaganjem u svježe povrće i voće kao stalnu potrebu na tržištu te smo počeli s formiranjem plantaže borovnica u Donjoj Bistri. Razmišljajući o samoj kulturi koju ćemo uzgajati presudna nit vodilja nam je bila ponuditi tržištu ono što je u tom trenutku bilo slabo zastupljeno, a da se s druge strane radi o proizvodu širokoga spektra konzumacije. Pritom nam je namjera bila usmjeriti se na ukusan

i kvalitetan proizvod koji će se konzumirati prvenstveno kao svježe voće, a ne služiti kao namirnica za preradu. Konzumna borovnica postiže veću cijenu na tržištu, veću od ostaloga

Još u ranoJ fazi ulagali smo značaJna sredstVa u znanJe i Visokoškolsko obrazoVanJe kadroVa

bobičastog voća, no i ulaganja koja ova voćna sorta traži, s obzirom na tehniku uzgoja i osobito pripremu tla, su znatno veća. Znači li to da je na početku vašega rada borovnica bila voće slabo poznato hrvatskomu tržištu? Točno, na samim počecima našega rada s plantažama, borovnica je bila slabo poznata. Radi se naime o visokogrmnoj borovnici (Vaccinium corymbosum) odnosno autohtonoj sorti s područja sjeverne Amerike i Kanade. Na području Hrvatske prisutna je samo takozvana šumska borovnica. Tržište je najprije bilo

Jesu prep Želi pozn voća mot isku pola cali Ni služ sazn smo i ko nom vern No, činj lako jelit time broj dom šaja gali u zn obra ang razn uz u se t u sm prik mišl

Kak pos Proi plan

ulaorta niku emu

etku nica nato

ima ma, abo me o nici um) sorti meučju amo rovbilo

2,4 zatečeno time što je kultivirana borovnica znatno veća i znatno slađa nego šumska borovnica pa je trebalo izvjesno vrijeme prilagodbe na navedene razlike. Danas je situacija potpuno drugačija jer je tržište dobro upoznato s ovom vrstom. Jesu li postojale i druge prepreke u poslovanju? Želim naglasiti da je slaba poznatost borovnice kao voćarske kulture razlog i motiv da smo sva znanja te iskustvo kojim danas raspolažemo prikupili i stjecali vlastitim snagama. Ni stručne savjetodavne službe nisu imale detaljnih saznanja o ovoj kulturi pa smo za savjete kontaktirali i koristili iskustva agronomskih institucija Sjeverne Amerike i Kanade. No, treba biti svjestan i činjenice da znanje nije lako steći, a često ni podijeliti ga, što je rezultiralo time da smo do najvećega broja saznanja došli metodom pokušaja i promašaja. Još u ranoj fazi ulagali smo značajna sredstva u znanje i visokoškolsko obrazovanje kadrova te u angažman stručnjaka iz raznih područja vezanih uz uzgoj borovnica. Što se tiče uvjeta poslovanja u smislu administracije, priklonit ćemo se općemu mišljenju koje vlada. Kako ste razvijali poslovanje? Proizvodna polja na koje je plantaža podijeljena posa-

đena su postupno, s obzirom da se radi o značajnomu broju grmova. Za svako pojedino polje su se odmah po sadnji rješavali svi tehnički preduvjeti. Poslovanju smo od početka i u svim koracima pristupali profesionalno i odgovorno. Pritom prvenstveno mislim na sustav navodnjavanja te na sustav zaštite od elementarnih nepogoda te protugradne mreže. S vremenom smo “obične” protugradne mreže koje su štitile nasade od tuče zamijenili te nad dijelom nasada postavili takozvane protukišne folije, što je uvelike smanjilo negativan utjecaj kiše u tijeku berbe. Sada je veći dio plantaže pod plastenicima s automatiziranom kontrolom uvjeta uzgoja. Istovremeno s plantažerskim dijelom uzgoja, radili smo i na rasadničarskoj djelatnosti. Iako smo, vezano uz ponudu sadnoga materijala borovnice, u trgovačkim kućama bili zastupljeni u manjemu broju, ranijih smo godina značajne količine sadnica borovnice prodavali izravno krajnjim korisnicima s obzirom da je država putem raznih programa pomoći i / ili subvencija poljoprivredne proizvodnje poticala i subvencionirala podizanje novih trajnih nasada. Jeste li istovremeno s odrastanjem biljaka u nasadu te s postizanjem

milijuna kuna ukupna je vrijednost ulaganja u proizvodnju borovnica

većega uroda napravili neka nova ulaganja? Izgradili smo i opremili automatsku pakirnicu – etiketirnicu ploda te rashladnu komoru – hladnjaču kapaciteta 5 tona. Potom smo ugradili i vakuumsku sušaru, filtersko postrojenje za pročišćavanje voda te smo radili na izgradnji marke proizvoda te ishođenju raznih certifikata. Hellea je među prvim hrvatskim poduzećima postala nositelj europskoga certifikata GLOBAL GAP, a nositelj je i znaka Hrvatska kvaliteta (ishođeno pri HGK) te oznake Integrirani proizvod dodijeljene od Ministarstva poljoprivrede RH.

Godine 2011. podignuti su automatizirani plastenici

Možete li istaknuti posljednje značajnije ulaganje? Godine 2011. smo vlastitim sredstvima podigli u potpunosti automatizirani plastenik na jednomu proizvodnom polju (približno 2200 m2), a 2013.

godine su nam isplaćena sredstva temeljem ugovora o dodjeli sredstava iz programa IPARD za podizanje još dva plastenika nad dva proizvodna polja, ukupne vrijednosti 2,4 milijuna kuna koji su nam sufinancirani u dijelu od 60 posto. Svi su plastenici opremljeni automatikom za upravljanje te za reguliranje uvjeta uzgoja (temperatura, vlaga, grijanje krovova i slično), što smo financirali vlastitim sredstvima. Imate li konkretne planove, projekte u najavi? Planove uvijek imamo; jednim dijelom se odnose na daljnju modernizaciju plantaže borovnica te vezano uz nove tehnologije samog uzgoja. Također, planiramo i proširenje plasteničke proizvodnje na druge kulture – trenutno je u postupku izrada projekata – sve u cilju da zaokružimo proizvodnju unutar poduzeća tijekom cijele godine.

RBA

Veljača/2014.

EU fondovi

Potpuna usluga Savjetovanje te informiranje klijenata o EU fondovima

EU podrška P ovijest korištenja sredstava EU fondova kretala se od 1996. godine do 2013. godine, od korištenja sredstava namijenjenih trećim zemljama do korištenja pretpristupnih fondova i Programa EU. Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. Također, time je započelo i razdoblje korištenja novih mogućnosti putem kohezijskog i strukturnih fondova EU te novih Programa EU. Na taj način, poslovni subjekti iz Hrvatske imaju mogućnost svoje investicijske planove, usklađene sa ciljevima pojedinih programa EU i europske kohezijske politike, kandidirati za potporu iz fondova višestruko vrjednijih u odnosu na pretpristupne fondove. EU podrška RBA objedinjuje usluge savjetovanja te informiranja klijenata o EU fondovima te im pravovremeno pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata, pri čemu se sastoji od tri segmenta: informiranje i savjetovanje, financira-

nje projekata te financiranje javne nabave. Informiranje je u današnje vrijeme postalo za sve jedan od najvažnijih zadataka te je zapravo postalo preduvjet realizacije aktivnosti. Budući da informiranje zahtijeva vrijeme i odabir relevantnih informacija, RBA putem nekoliko različitih kanala, sukladno preferenciji klijenata, pruža obavijesti tijela nadležnih za EU fondove, obavijesti o natječajima i fondovima te o mogućnostima korištenja fondova za klijente. Nadalje, RBA također osigurava sufinanciranje pro-

jekata subjektima koji se sami javljaju na natječaje za korištenje sredstava EU fondova. Financiranje je rokovima, cijenom i drugim važnim sastavnicama prilagođeno natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava, a RBA poslovnim suradnjama s razvojnima bankama (HBOR, EIB, EBRD) nastoji osigurati što povoljnije izvore sredstava za klijente. RBA je svojom ponudom osigurala potporu svim subjektima koji se javljaju na nadmetanja u postupku javne nabave kao dobavljači proizvoda, usluga ili radova, kada javnu nabavu provode drugi izravni korisnici EU fondova. U tim situacijama RBA klijentima osigurava jamstva i financiranje kao dobavljačima te je jedan od izvora putem kojih se mogu pratiti objave javnih nabava te ih koristiti kao priliku za plasman proizvoda ili usluga koje nude. RBA izdaje pisma namjere i / ili garancije za potrebe prijave na javna nadmetanja, a sve su garancije bezuvjetne, neopozive te plative na prvi pisani poziv korisnika garancije. Tipovigarancije dijele se prema valuti (kunske garancije, kunske garancije s valutnom klauzulom te devizne garancije) te prema

obvezi čije izvršenje garantiraju. Na raspolaganju je i korištenje akreditiva, instrumenta platnoga prometa koji se koristi posebice u platnomu prometu s inozemstvom. Otvaranjem akreditiva Banka se u određenomu roku obvezuje isplatiti prodavatelju / izvozniku ugovoreni iznos temeljem prezentiranih ugovornih dokumenata uvjetovanih od strane kupca / uvoznika.

RBA oSigURAVA SUfinAnciRAnjE EU pRojEkAtA

RBA

Veljača/2014.

Krmiva

enje olakreplatoriomu om. tiva omu atiti niku meugovjepca /

A -

Zaokruženi proizvodnoprodajni ciklus Slavko Lulić Svoj radni vijek je proveo u Krmivima. Od samih početaka povezivao je praksu sa znanošću, a njegova strast rezultirala je lani održanim 20. Međunarodnim savjetovanjem koje okuplja članove akademske zajednice iz 30-ak zemalja svijeta

lavko Lulić kontinuirano sudjeluje kao koautor u radovima koji su izdavani u stručnim časopisima, radio je na izradi Pravilnika o kakvoći stočne hrane, član je programskog odbora međunarodnoga savjetovanja Kabrtovi dani – Brno, Češka te je suosnivač Udruge proizvođača, tehnologa i nutricionista stočne hrane Hrvatska. Član je i znanstvenog i predsjednik organizacijskog odbora savjetovanja Krmiva. Cijela Vaša karijera obilježena je povezivanjem prakse sa znanošću. Od kuda takav pristup i što on nosi? Nakon diplome na Agro-

nomskomu fakultetu u Zagrebu 1963. godine počeo sam raditi u PIK-u Belje – pustara Jasenovac, nakon čega sam radio u Krmi TSH Vinkovci kao tehnolog i nutricionist te sam tada započeo suradnju sa znanošću s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Centrom za peradarstvo Zagreb, zatim Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku i Veterinarskim zavodom Vinkovci. Cijeli svoj vijek sam povezivao te dvije spone te sam time dao ono što smatram doprinosom znanosti. Uspostavio sam kontinuitet koji se uspio održati punih 20 godina te se pritom neprekidno razvijao. Na taj način otvaraju se vrata novim generacijama u akademskim instituci-

jama te mogućnost napredovanja. Bez obzira na činjenicu što su se mogućnosti učenja te razmjene znanja i iskustava promijenile, ostaje činjenica da ovakav oblik međunarodnoga savjetovanja ima neprocjenjivu vrijednost koju ne mogu zamijeniti alati i metodologije novoga doba. Također, treba naglasiti važnost informiranja na takvim okupljanjima i razmjenu znanja te iskustava sudionika. U Krmivima Zagreb počeli ste raditi 1983. godine. Što se promijenilo u strateškomu smislu? Krmiva se danas bavi uzgojem i prodajom stoke. Društvo posluje gotovo 60 godina, no u samomu

Krmiva posluje gotovo 60 godina

početku bavilo se uvozom i prometom repromaterijala za industriju stočne hrane, da bi se kasnije pokrenula vlastita stočarska proizvodnja, konkretno uzgoj tovnih svinja i junadi. U ranijim fazama nismo posjedovali vlastite proizvodne kapacitete, već smo proizvodnju obavljali u kooperaciji sa seljacima i kombinatima. Ako govo-

USpOStaViO SaM KOntinUitet KOji Se USpiO Održati pUnih 20 gOdina te Se pritOM nepreKidnO razVijaO

RBA

Veljača/2014.

Krmiva

rimo o promjenama koje su nastupile, onda mogu utvrditi da je najveća promjena nastupila u tehnološkomu pogledu. Tehnologija se rapidno razvila, a zajedno s tim i način na koji se prenosi znanje i stručnost. Druga značajna promjena je činjenica da su tvornice stočne hrane praktički nestale. Kvantum proizvodnje drastično je pao s promjenom ekstenzivne u intenzivnu proizvodnju. 1960-ih godina značajno se ulagalo u kombinate koji su proizvodili velike količine hrane, a privatizacija je kao posljedicu ostavila pad proizvodnje koja je rezultirala time da Hrvatska uvozi 70 posto hrane. Imamo kvalitetne preduvjete za proizvodnju kakve nemaju neke druge zemlje koje su se etablirale u ovoj industriji. Na kojemu principu danas posluje Krmiva? Ciklus čine tri procesa: proizvodnja stočne hrane, stočarska proizvodnja i genetika. U vremenima u kojima smo proizvodnju izvršavali u kooperaciji, intenzivirali smo odnose sa suradnicima pa smo došli u priliku kupnje mješaone stočne hrane Novi dvori

u Klanjcu. Okvirni godišnji kapacitet mješaone je 5.760 tona, a posjedujemo vodoravnu mješalicu s dvostrukom spiralom, kapaciteta 500 kg po šarži. Uz mješaonu se nalazi i podno skladište kapaciteta 450 tona rasutih sirovina. Nadalje, 2004. godine smo izgradili hipermoderan, potpuno automatiziran reprodukcijski centar za svinjogojsku proizvodnju koji je namijenjen biološkoj proizvodnji svinja, vodeći računa o osjetljivosti na klimu, hranu, način smještaja i slično te time ispunili sve preduvjete proizvodnje mesa visoke kvalitete. Kod Pisarovine smo kupili zemlju i locirali farmu Bratina koja je tehnološki i genetski izvrsno napravljena te je ostvarila 28 komada odbijene prasadi po krmači godišnjegodišnje. Farma je izgrađena 2004. godine kreditom, a dio smo financirali i vlastitim sredstvima. Koja je posljednja investicija Krmive? U 2011. godini izgradili smo sušaru i silos za žito u sklopu farme u Bratini. Time smo zapravo iskoristili raspoloživi kapacitet ratarske površine oko

Tvornice stočne hrane su nestale

farme sa ciljem uštede prilikom pripreme i skladištenja stočne hrane. Do tada smo zapravo koristili lokaciju u najmu u Klanjcu, a sirovine kupujemo na slobodnomu tržištu za mjesečne potrebe. Spomenuli ste zaokruživanje ciklusa – ovom smo investicijom povezali i zaokružili proizvodni tijek od biološke proizvodnje do konačnoga proizvoda. Spomenuli ste genetiku. Je li vam netko pružio stručno savjetovanje? Stručnu pomoć smo dobivali od kolega iz Nizozemske koja je vodeća zemlja u svinjogojskoj proizvodnji. Konkretno, radi se o globalnomu lideru u uzgajanju i umjetnoj oplodnji svinja, a prisutni su u više od 50 zemalja. Veličina kompanije i ekspertiza uzgoja omogućava im postizanje neprekidnog i održivoga napretka u genetici. Podrška njihovih tehnoloških projektanata bila nam je od velike koristi. Podaci

Problem industrije i Problem gosPodarstVa u cjelini je u tome što nema ulaganja u ProizVodnju

o uzgojnim vrijednostima životinja tjedno se izmjenjuju sa centrom TOPIGS u Nizozemskoj. Jednom godišnje uvozimo neraste (mušku liniju) s TOPIGS farme iz Meuse u Francuskoj, a nazimice (ženska linija) proizvodimo na farmi. Što možete identificirati kao problem industrije? Problem industrije i problem gospodarstva u cjelini je u tome što nema ulaganja u proizvodnju te što se oslanjamo na uvoz, umjesto da iskoristimo sve prednosti i prirodne predispozicije koje imamo te da proizvodimo za svoje potrebe i da izvozimo. Ako govorimo o tvornicama stočne hrane, onda ću ponoviti da su one praktički nestale, samo nekolicina ih radi, a sustav je urušen u procesu pretvorbe. Što je održalo Krmivu tolike godine? U razdoblju prije raspada bivše države održavao nas je promet odnosno trgovina, a u razdoblju koje je uslijedilo odlučili smo pokrenuti svinjogojsku proizvodnju što nam je dalo “vjetar u leđa”. I međunarodno savjetovanje je također odigralo svoju ulogu jer smo svih gotovo 60 godina postojanja njegovali spoj struke, prakse i akademije. O budućnosti je nezahvalno pričati, ali Krmiva ima utaban put kojim i dalje može kročiti.

RBA

Veljača/2014.

EU fondovi Financiranje Bespovratna sredstva za poduzetnike

Financiranje projekata sredstvima Europskih strukturnih te investicijskih fondova

d 2007. godine Hrvatska koristi sredstva IPA programa koji se sastojao od pet komponenti. Najznačajniji učinci za privatni sektor ostvareni su putem sljedećih sastavnica: IPA III c regionalna konkurentnost, prioritet “Jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva” te IPA V – IPARD – mjere namijenjene unaprjeđenju poljoprivrednoga sektora i jačanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, poboljšanju tržišne učinkovitosti i provedbe EU standarda te razvoju ruralne ekonomije. U okviru IPARD-a poticana su, između ostalog, ulaganja u sektor mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, jaja, voća, povrća te žitarica i uljanica putem Mjere 101 te sektor mlijeka i mljekarstva, prerade mesa i ribarstva, prerade voća i povrća, sektor vinarstva i maslinovog ulja putem Mjere 103, a sve za fizičke i

pravne osobe u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća. U 2014. godini očekuje se nastavak aktivnosti korištenja potpora temeljem ranije raspisanih natječaja za IPARD te također i korištenja novih sredstava putem novih mjera poticanja ulaganja u ruralni razvoj. Potpore jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva nastavit će se korištenjem sredstava Europskoga fonda za regionalni razvoj (ERDF). Nacionalnim referentnim strateškim okvirom za 2013. godinu (sredstva će se moći koristiti do 2016. godine) predviđeno je 108 milijuna eura za Operativni program “Regionalna konkurentnost”. U okviru ovoga Programa i mali i srednji poduzetnici moći će koristiti neposredne potpore putem bespovratnih sredstava. Potpore će obuhvatiti ulaganja u dvije grupe: jačanje konkurentnosti malog i srednjega podu-

zetništva te jačanje konkurentnosti turizma. Cilj ovih potpora je poboljšanje učinkovitosti i produktivnosti MSP-a podržavanjem ulaganja koja se odnose na primjenu najboljih praksi, novih tehnologija i uvođenja inovacija u proizvodne procese te razvoj malog i srednjega poduzetništva u turizmu putem ulaganja u izgradnju, obnovu i podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta malih i srednjih hotela, kao i razvoj dodatne turističke ponude i povećanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa.

Od 2007. gOdine HrVatska kOristi sredstVa iPa PrOgrama kOji se sastOjaO Od Pet kOmPOnenti

RBA

Veljača/2014.

Letina Inox

viso su p nja. čava tehn ganj naln nika mož ski p dio naši đeni proi izvo vog

Tradicija i diverzifikacija poslovanja ključne prednosti 30 godina Proizvodnja opreme za prehrambenu, kemijsku i vinarsku industriju

biteljsko poduzeće koje vode Mladen i Marina Letina u posljednjih 10 godina je doživjelo značajan rast. 2001. godine zapošljavali su 66 djelatnika, a danas je zaposleno više od 130 djelatnika. Rast mogu zahvaliti i stalnomu proširenju asortimana te korištenju vrhunske tehnologije pomoću koje nastaju proizvodi visoke kvalitete koji zadovoljavaju najviše standarde. Poduzeće se dulje od 30 godina bavi proizvodnjom opreme za prehrambenu i kemijsku industriju te vinarstvo. Mladen Letina

preuzeo je vođenje obiteljskog obrta 1996. godine nakon što mu je otac otišao u mirovinu te je samostalno nastavio razvoj s obrtničkom radionicom s 12 djelatnika. Proizvode se inox tankovi i oprema za fermentaciju i skladištenje vina, za čuvanje i transport raznih ulja, za odležavanje piva, zatim miješalice za proizvodnju sokova, sirupa, posude za med, tankovi za vodu i slično. Pored toga, Letina Inox se bavi i projektiranjem te izrađivanjem cjelovitih procesnih linija u prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, a 2012.

kontrolu kvalitete. Prije izlaska iz proizvodnoga pogona, svaki naš proizvod je ispitan i pregledan od strane interne kontrole jer je kvaliteta uvijek na prvomu mjestu. Najveća vrijednost koju imamo, ne samo u proizvodnji, već u našemu poduzeću, su naši djelatnici – stručni i motivirani ljudi koji su vrlo važan dio uspjeha poslovanja Letina Inoxa.

godine kupnjom poduzeća AWB od Estonaca započinje i proizvodnju manjih aluminijskih radnih brodova. Što možete izdvojiti kao najvažniju kariku u proizvodnomu procesu? Posjedujemo vlastite proizvodne hale površine veće od 10.000 m2, a upotrebljavamo vrhunsku tehnologiju kako bismo mogli isporučiti proizvodni program koji će zadovoljiti potrebe svih naših kupaca te koji će stvarati i održavati visoki standard kvalitete. Poseban naglasak u proizvodnji stavljamo na

Godine 2004. proširio se proizvodni program

Kako tumačite pojavu novih tehnologija i koliko je ona važna u proizvodnji kojom se bavite? Pojava novih tehnologija i

Mož prog Gled lost ima proi Uve pne auto boca za m 5 do crno štom od i nje i god nizi i sad stro selil kup nek cira ban 200 god gram tače čela dije kova raki

Prije noga proidan role k na veća o, ne eć u naši motivrlo oslo-

ija i

visoki zahtjevi tržišta za nas su poticaji za nova ulaganja. Međutim, ne ograničavamo se na ulaganja u tehnologiju, već i na ulaganja u znanje i profesionalni razvoj naših djelatnika jer samo na taj način možemo isporučiti vrhunski proizvod. Također, kao dio priče vidimo i želju da naši proizvodi budu ugrađeni u uspjeh kupaca naših proizvoda, primjerice proizvođača vina i maslinovog ulja. Možete li izdvojiti novije programe? Gledajući natrag u prošlost, 2004. godine smo imali značajno proširenje proizvodnoga programa. Uveli smo proizvodnju pneumatskih preša, malih automatskih puniona boca, zatim inox posude za mlijeko kapaciteta od 5 do 40 litara, tankove za crno vino s drvenim plaštom, cijevne razvodnike od inoxa za podno grijanje i slično. Upravo smo te godine proizvodnju organizirali u halama u kojima i sada proizvodimo, a dio strojnoga parka smo preselili iz pogona, a dio smo kupili istovremeno kad i nekretninu koja je financirana kreditom poslovne banke. Nadalje, tijekom 2008. odnosno 2009. godine proizvodni program je proširen na okretače pjenušca te je započela proizvodnja novoga dijela asortimana – tankova za pjenušava vina, za rakije te mini pivovare.

S obzirom da proizvodite opremu za značajan broj industrija, postoji li ipak izdvojeni segment odnosno industrija za koju ste se specijalizirali? Kao što je uvodno navedeno, proizvodi i oprema su namijenjeni za veći broj industrija, no možemo istaknuti da oprema za vinarsku industriju čini 60 posto ukupne proizvodnje poduzeća. Brojne europske vinarije opremljene su našim proizvodima, poput onih u Francuskoj, Rusiji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Rumunjskoj te u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Pored njih, naša je oprema poznata i u vinarijama u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Japanu, kamo plasiramo sve veće količine opreme za vinarije, pivovare i destilerije voćnih rakija. Tijekom dugogodišnjega poslovanja razvili smo asortiman proizvoda pod vlastitim imenom koji su na tržištu prepoznati kao vrlo kvalitetni te ih koristi sve više svjetski poznatih vinara, a najsnažniju referencu društvu predstavlja suradnja s najpoznatijom vinarijom na svijetu, Moet & Chandon iz Francuske koja je proizvođač slavnoga šampanjca Dom Perignon. Pored opreme za vinarsku industriju, spomenuo bih i proizvodni program namijenjen za mini pivovare na koji smo također fokusirani.

Posto Proizvodnje tvrtka izvozi na inozemna tržišta, Ponajviše u eu i sjevernu ameriku

Vratimo se na proizvodnju; bavite li se i proizvodnjom po narudžbi? Dominantno se bavimo proizvodnjom po narudžbi. Samo jedan manji dio proizvodnje je serijski i tu se radi o inox spremnicima manjih dimenzija, primjerice za trgovačke lance. Koliko izvozite? Izvozimo više od 80 posto proizvoda. Najviše izvoza ostvarujemo u zemlje Europske unije (60 posto), zatim u Sjevernu Ameriku (30 posto) te u Rusiju, a nije zanemariv ni Japan odnosno Australija. SAD je jedan od naših najjačih kupaca u protekloj godini, a izdvojio bih i Japan koji kupuje opremu za vinarstvo, a dogovara se i isporuka opreme za male pivovare. Glavno tržište na koje izvozimo opremu za male pivovare je Rusija, a u posljednje vrijeme i Amerika. Godine 2012. akvizirali ste poduzeće Adriatic Workboats (AWB)

Prije izlaska iz Proizvodnoga Pogona, svaki Proizvod je isPitan i Pregledan od strane interne kontrole

koje se bavi proizvodnjom aluminijskih radnih brodova. Kako ste se afirmirali u tom segmentu? Proizvodnja aluminijskih radnih brodova se budi, posebno za brodove do 15 metara dužine, a proizvodnja takvih brodova je kompatibilna s proizvodnjom inoxa pa smo ovdje našli svoj interes te priliku za rast poslovanja putem novog asortimana. Kupnjom AWB-a proizvodnju smo preselili iz Varaždina u naše čakovečke pogone. Pokrivamo cjeloviti proces od dizajna odnosno projektiranja do proizvodnje te sustava testiranja brodova na obližnjem akumulacijskomu jezeru Hidroelektrane Dubrava ili na moru kada je to potrebno, nakon čega se potpuno opremljeno plovilo isporučuje naručitelju. Na što ćete se usmjeriti u daljnjemu razvoju poslovanja? Apsolutno sam zadovoljan s proizvodnim postignućima. Najvažnije je imati vlastiti proizvod koji je namijenjen širokomu tržištu. Cjeloviti razvoj usmjeren je konkurentnosti u svjetskim razmjerima jer je domaće tržište premalo za plasman bilo kakvog “ozbiljnijega” proizvoda. Da biste uspjeli na inozemnim tržištima nezaobilazna je inovativnost, user friendly proizvod i mogućnost da ponudite kvalitetu bolju od konkurenata po prihvatljivim cijenama.

RBA

Veljača/2014.

Usluge

Objedinjena ponuda Cjelovito obavljanje poslovnih aktivnosti

Ponuda za poslovne subjekte

onuda Raiffeisen banke za poslovne subjekte objedinjuje usluge koje omogućuju cjelovito obavljanje poslovnih aktivnosti na jednomu mjestu, a sastoji se od: transakcijskoga poslovanja, poslovanja s inozemstvom, financiranja, EU fondova, usluga riznice i investicijskoga bankarstva, kartičnoga poslovanja, ponude za nerezidente te usluga skrbništva. RBA transakcijski račun pored osnovne platno-prometne funkcije omogućuje i korištenje ostalih financijskih usluga koje dopunjuju učinkovito upravljanje likvidnošću i vođenje cjelokupnoga poslovanja. Nalozi za plaćanje u zemlji, osim putem RBA iDIREKT servisa mogu se zadavati i u RBA poslovnicama te u poslovnicama FINA-e. Pored standardiziranih kanala za dostavu platnih naloga klijenti mogu ugovoriti trajne naloge kojima RBA prema unaprijed definiranim napucima u ime i za račun klijenta izvršava plaćanja. U platnomu prometu s inozemstvom RBA, zahvaljujući pripadnosti svjetski poznatoj Raiffeisen bankarskoj grupi, pruža prednosti razgra-

kartica te opremanje POS nate mreže koresponden- Government) usluge. tnih banaka u inozemstvu, CashFond nalog je terminalima. RBA pruža i cjelovitu pokrivenost Sred- vrsta trajnoga naloga usluge skrbništva nad vrinje i Istočne Europe ban- namijenjena za kupnju jednosnim papirima čime kama u sustavu matične udjela u Raiffeisen Cash pruža stručnu brigu o imobanke Raiffeisen Bank novčanomu fondu. Prili- vini u obliku vrijednosnih International (RBI), zatim kom ugovaranja CashFond papira i gotovine. Poslovanje s inozemuključenost matične banke naloga definira se maksiRBI u korištenje novih malni iznos iznad kojeg stvom uključuje dokumensustava plaćanja unutar se na dnevnoj osnovi izvr- tarno poslovanje te odnose s zemalja članica Europske šava kupnja udjela u Rai- financijskim institucijama, monetarne unije te povla- ffeisen Cash novčanomu dok financiranje podrazusticu za plaćanja unutar fondu. Minimalni iznos za mijeva široki asortiman RBI grupacije (IGP plaća- kupnju udjela je 2.000,00 koji se razlikuje s obzirom nja) uz povoljnije naknade kuna te ako na transak- na ročnost, namjenu i vrstu i valutaciju isti dan. Provo- cijskomu računu iznad financiranja. đenje transakcija u sklopu ugovorno definiranog U okviru EU fondova platnoga prometa s ino- iznosa nema minimalnog RBA izdaje pisma namjere zemstvom odlikuje se krat- iznosa za kupnju udjela, i / ili garancije za potrebe kim rokom valute izvršenja CashFond nalog se ne izvr- prijave na javna nadmeta– sljedeći radni dan, a na šava, čime se ostvaruje kva- nja i to u svojstvu dobavraspolaganju je i zadava- litetno upravljanje vlasti- ljača proizvoda, usluga ili radova te za sufinanciranje platnih naloga s hit- tom likvidnošću. nom opcijom izvršenja isti U dijelu kartičnoga nje projekata u okviru proradni dan. poslovanja, RBA poslov- grama EU. Usluge riznice RBA DIREKT servisi nim subjektima nudi i investicijskoga bankaru obavljanju platnoga pro- MasterCard Business stva objedinjuju prodaju meta štede vrijeme i novac. debitnu karticu i Business rizničkih usluga, investiZa pristup iDIREKT ser- MasterCard kreditnu kar- cijsko bankarstvo, savjevisu koriste se autentifi- ticu. Ujedno, prodajnim tovanja vezano uz korpokacijski uređaji, ActivKey mjestima omogućava skla- rativne financije te broUSB uređaj ili SmartCard panje ugovora o prihvatu kerske poslove odnosno suvremena finankartica s FINAcijska rješenja za inim certifikatom korporativne klikoji osigurava proPonuda RBa jente te instituciovjeru identiteta oBjedinjuje usluge nalne investitore, korisnika i autorizaciju transakšto RBA čini jednim za CjeloVito cije te omogućuju i od vodećih sudiooBaVljanje nika na hrvatskom elektronsku komuPosloVnih i međunarodnomu nikaciju s tijelima tržištu novca, devidržavne uprave aktiVnosti na i javnih službi – znomu tržištu i tržijednomu mjestu B2G (Business to štu kapitala.

RBA

Veljača/2014.

Spin Valis

Imperativ je izvrsnost, kvalitetno upravljanje i neprekidan rast zeće je imalo 217 zaposlenih, a danas grupa ima gotovo 500 zaposlenih. Uspjeli smo značajno povećati broj zaposlenih, utrostručiti proizvodnju i izvoz te smo u proteklih 20-ak godina odradili značajne investicije. Odgovorni smo prema državi u urednosti podmirivanja svih obveza, kao i prema našim djelatnicima i kupcima, dobavljačima i drugim poslovnim partnerima te prema dioničarima.

nove tehnologije, nove proizvode, informatiku, marketing i dizajn. Samo objedinjavanjem svih relevantnih područja možete ostvariti željeni rezultat. Druga stvar u kojoj smo konkretizirali viziju je uspješno odrađeno saniranje poduzeća i to stvarno, a ne formalno te uspješno restrukturiranje tvrtke. Pritom mislim na kadrovsko, tehnološko i proizvodno restrukturiranje. Orijentacijom na proizvodnju namještaja, specijalizirali smo se za proizvodnju isključivo iz masiva (hrast, bukva), što je posljedica pažljive analize tržišta i pronalaska tržišne niše.

Spin Valis se ističe u dvije stvari: prva je da izvozite više od 85 posto svojih proizvoda, a druga da se radi o pozitivnomu poslovanju u drvoprerađivačkoj industriji. Kojim ste putem kročili do toga ostvarenja? Težak je put iza nas. Preduvjet uspjeha je dobro ekipiranje, jasna vizija, misija i strategija poslovanja. Naime, postavili smo viziju na način da smo usmjereni na trajni uspjeh ulaganjem u budućnost. To zahtijeva neprekidno ulaganje u znanja i obrazovanje djelatnika,

Koje su konkurentske prednosti proizvoda? Neprekidno ulaganje sredstava i napora u proizvodnju zdravog i ekološki prihvatljivoga proizvoda. Ne moram govoriti o nužnosti kvalitete repromaterijala. Koristimo materijale za površinsku obradu sukladno zdravstvenim propisima EU, među kojima prevladavaju prirodna bio ulja koja proizvod čine zdravijim i estetski privlačnim. Ovakav je namještaj ekološki neutralan, lako ga se restaurira te ga je moguće, nakon dugo-

U razdoblju od 60 godina nastupile su brojne promjene, koje su rezultirale izuzetno pozitivnom pričom

pin Valis d.d. se nalazi u Požegi, u srcu Slavonije, gdje već dugi niz godina drvno bogatstvo pretvara u proizvode primjerene europskoj kulturi življenja. Poduzeće koje je najprije imalo naziv “Lipa” je započelo s radom 1950. godine kada je zapošljavalo 10 djelatnika. Tijekom dugoga niza godina u poduzeće je uloženo puno znanja, rada i napora da bi 1978. godine preraslo u današnji Spin Valis – vodeće poduzeće u proizvodnji namještaja iz masiva, s uspješnim poslovanjem na hrvatskomu te na inozemnim tržištima. Svojom izvrsnošću i kvalitetom proizvodnje namještaja, piljene građe i elemenata, Spin Valis izvozi više od 85 posto svojih proizvoda u 30-ak zemalja stvorivši poslovna partnerstva s najuglednijim europskim i svjetskim proizvođačima i trgovačkim lancima namještaja, što je za SpinValis potvrda da su se dokazali kao ozbiljan i pouzdan partner.

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa iza sebe ima 32 godine iskustva u realnomu sektoru gospodarstva. Nakon diplome koju je stekao na Ekonomskomu fakultetu u Zagrebu, bio je zaposlen u PPK Kutjevo tijekom pet godina, nakon čega je naredne tri proveo u Spinot d.o.o. U Spin Valis dolazi početkom 90-ih godina. Jelčić je član Gospodarskosocijalnoga vijeća (GSV) te je prvi predstavnik drvoprerađivačkoga sektora u GSV-u iz kvote Hrvatske udruge poslodavaca. Jelčić je i na čelu Udruženja hrvatskih drvoprerađivača pri HGK, izabran po drugi put. Koje su bile osnovne promjene koje ste napravili? Početak 90-ih godina, kada sam i došao u Spin Valis, bilo je razdoblje velikih promjena te ispita za poduzeće. Tada je krenuo (1992. godine) postupak privatizacije, restrukturiranja i sanacije poduzeća. Neposredno prije toga, podu-

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa

RBA

veljača/2014.

tisuća radnika zaposleno je u sektoru, što izravno što posredno

Spin Valis

vanje. Također, da je bilo boljih monetarnih i tečajnih politika, naravno da bi i rezultati izvozno orijentirane industrije u cjelini bili bolji.

godišnje upotrebe, reciklirati i vratiti prirodi. Proizvodnjom takvoga namještaja čuvamo okoliš te trajno štitimo zdravlje svojih djelatnika i vodimo brigu o kupcima. Posljednjih 20 godina čvrsto smo definirali Conditio sine quanon u smislu izvrsnosti proizvoda, kvalitete proizvodnoga procesa, cijene te rokova isporuke. Jasnim pozicioniranjem izgradili smo i čuvamo stabilnost poslovanja te smo se probili kao regionalni lider. Odlučili smo ne ići putem proizvodnje obujma te smo prihvatili izazov izrađivati male serije pa smo komparativnu pretvorili u konkurentsku prednost (blizina EU tržišta, kvalitetna sirovinska osnova u blizini, tradicija znanja i iskustva vrijednih djelatnika i slično). Uspjeli ste se pozicioni rati kao snažno izvozno orijentirano poduzeće. Što je bilo potrebno napraviti? Ulaganje je vrlo važan dio svake korporativne priče. Kao ilustraciju ću navesti primjer konkurentnih zemalja poput Poljske, Slovačke, Češke i drugih članica EU – one su izuzetno ponosne i naglašavaju da je

visoko školstvo usklađeno s potrebama gospodarstva, industrijske politike i sektorske strategije za predstojeće duže razdoblje (10 – 15 godina). Relativno loša ponuda ljudskih potencijala na tržištu primorala nas je na interno stvaranje kompetencija. Slušanje “tržišnoga bila” rezultira time da na mjesečnoj osnovi imamo sedam do 10 novih proizvoda. Jasna vizija i adekvatno pozicioniranje učinili su nas izvoznikom u 30 zemalja. Koji su čimbenici koji značajno utječu na drvo prerađivačku industriju? Ako izuzmemo unutarnje čimbenike, naravno da industrija ovisi o situaciji u zemlji i određenim trendovima u ekonomiji. Važno je na umu imati važnost kontinuiteta poslovanja. Spin Valis stalno uredno i pozitivno posluje. Druga strana koja se odnosi na makro okruženje su čimbenici koji su općenito oslabjeli radno-intenzivan sektor koji je nisko akumulativan, s niskim koeficijentom obrta - velikom imobilizacijom obrtnih sredstava - sve su to sastavni dijelovi koji bi mogli ili morali biti pogodniji za poslo-

Ulaganje je vrlo važan dio svake korporativne priče

Koji su onda strateški važne odluke koje bi mogle doprinijeti poti canju industrije? Ključni nedostatak je nedefinirana industrijska politika. Neophodno je čim prije aktualizirati javnu raspravu o industrijskoj politici. Smatram da u njoj drvoprerađivački sektor može i trebao bi zauzimati jedno od čelnih mjesta jer ima izuzetan potencijal rasta. “Računica” je jednostavna – ta se industrija zasniva na domaćim resursima; 50 posto Hrvatske je pod šumom, a 78 posto šume je u vlasništvu države, stoga postoje svi preduvjeti da izvrsnu domaću sirovinu oplemenimo i izvozimo. Koristim priliku reći da je hrvatski hrast raritet, ima izvrsne i iznimne osobine, a na nama je odgovornost i zadatak opleme-

uspjeli smo značajno povećati broj zaposlenih, utrostručiti proizvodnju i izvoz te smo odradili značajne investicije

niti ga putem finalizacije. Da rezimiram, drvoprerađivačka industrija ima resurs. Drugi argument koji ide u prilog potencijalu ove industrije je činjenica da se izvozi 65 posto proizvodnje. Razvidno je da je industrija orijentirana na globalno tržište te da imamo već prepoznatljiv proizvod. Zbog činjenice da se radi o radnointenzivnomu sektoru, jasno je da može apsorbirati puno radne snage, osobito u ruralnim dijelovima zemlje. Na umu treba imati činjenicu da sektor zapošljava gotovo 50.000 radnika, što izravno što posredno. Postoji li neiskorišteni potencijal u sektoru koji pruža prostor za širenje poslovanja? U drvnoj industriji postoje neiskorišteni potencijali proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U prilog tome da stalno pratimo svjetske standarde, u tijeku je projekt realizacije kogeneracijskoga postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz drvne biomase. Država mora imati aktivnu i glavnu ulogu u promicanju goriva na bazi energetskoga drva, posebice zelene električne i toplinske energije, peleta i briketa, a to su u EU najtraženiji bio energenti. Promicanjem uloge šumskog i drvnoga sektora potičemo ozelenjivanje cijeloga gospodarstva RH te potičemo svijest da su šumarstvo i drvna industrija paradigma održivoga gospodarstva.

RBA

Veljača/2014.

Izvoznici

Kreditiranje Podrška za cijeli ciklus počevši od pripreme izvoza do naplate posla

Ponuda namijenjena izvoznicima

aiffeisen banka sa ciljem sudjelovanja u razvoju gospodarstva te poticanja hrvatskog izvoza u svim oblicima i na svim tržištima, već dugi niz godina podržava poslovne subjekte – izvoznike – u pojedinim fazama posla, to jest u pripremi izvoza, izvozu ili za cijeli ciklus počevši od pripreme izvoza do naplate izvoznoga posla. Uz bogatu standardnu ponudu koja nudi optimalno rješenje za kreditiranje obrtnoga kapitala te financiranje investicijskih ulaganja na rok i do 10 godina, banka je prepoznala i razvojne programe kreditiranja i sklopila kvalitetnu suradnju s Ministarstvom gospodarstva, jamstvenim agencijama te lokalnim zajednicama, općinama te HBOR-om, EBRD-om, EIBom i IBRD-om. Cjelovita ponuda namijenjena izvoznicima uključuje instrumente dokumentarnoga poslovanja kao što su potvrde dokumentarnih akreditiva izdanih od strane banaka pri-

hvatljivoga rizika te izdavanje svih vrsta garancija, kategoriziranih prema valuti te prema obvezi čije izvršenje garantiraju. Dodatno, klijente izvoznike RBA prati i odobravanjem kredita potrebnih za proizvodnju robe za izvoz i pripremu izvoza. U fazi naplate RBA nudi mogućnost forfaitinga odnosno otkupa potraživanja temeljem akreditiva prihvatljivih inozemnih banaka izdavatelja. Pored toga, u ponudi usluga namijenjenih izvoznicima su i krediti u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) u obliku kredita dobavljača te kredita kupcu. Kredit dobavljača namijenjen je refinanciranju kredita kojega je izvoznik odobrio inozemnomu kupcu, a kredit kupcu je prvenstveno namijenjen dugoročnijem financiranju relativno većih projekata izvoza kapitalnih roba i usluga. U oba slučaja, banka izvoznika odobrava kredit banci uvoznika ili uvozniku koristeći pritom policu HBOR-a za osigura-

nje komercijalnih i političkih rizika. Sukladno međunarodnim pravilima poslova osiguranja izvoza, kreditom se financira najviše 85 posto vrijednosti komercijalnog ugovora, dok 15 posto vrijednosti posla uvoznik plaća avansom. S obzirom da se sredstva kredita isplaćuju na račun izvoznika, klijent RBA naplaćuje izvoz odmah, dok njegov partner dobiva odgodu plaćanja. Visina pokrića osiguranja naplate potraživanja policom HBOR-a varira ovisno o tome radi li se o kreditu dobavljača (najviše 90 posto) ili kreditu kupca (najviše 95 posto ovisno o riziku države kupca). Ova usluga ne samo da osigurava naplatu potraživanja te smanjuje rizik izlaska na relativno rizičnije ili novo tržište, već predstavlja i značajnu komparativnu prednost izvozniku zbog fleksibilnosti u ugovaranju pogodnijih rokova plaćanja. RBA putem posebne poslovne suradnje Trade Facilitation Program (TFP) pot-

pisane s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) podupire vanjsko-trgovinsku razmjenu svojih klijenata. Procedura dobivanja kredita za izvozno financiranje i pripremu izvoza je pojednostavljena, pri čemu klijent izvoznik pravda izvozni posao temeljem komercijalnog ugovora, potvrde narudžbe ili faktura, a RBA odobrava kredit maksimalne ročnosti do tri godine ovisno o obrtnomu ciklusu predmeta financiranja. Klijent vraća kredit iz cash flowa generiranoga putem predmetnog izvoznog posla. S obzirom da se radi o često složenijim poslovima koji uključuju više banaka, preporuka klijentima je da se jave u RBA u početnoj fazi osmišljavanja konstrukcije posla. Na taj način, banka može na samomu početku procijeniti rizičnost klijenta i transakcije te ponuditi optimalnu kombinaciju usluga.

banka surađuje s MinistarstVoM gosPodarstVa, jaMstVeniM agencijaMa te Hbor-oM, ebrd-oM, eib-oM i ibrd-oM

RBA

Veljača/2014.

Vještim rukama i kreativnošću do jedinstvenih dječjih cipela Obiteljski biznis U izradi cipela obrt Valek vođen je primarno sastavnicom zdravlja

irjana Tkalčec, vlasnica obrta ispričala nam je kako se uključila u ovaj kreativan kutak i čime je bila motivirana za pronalazak niše koja je danas nositelj poslovanja majstorskog obrta njezinog oca, Valentina Tkalčeca, poznatoga zagrebačkog “šustera”. Nastavili ste s obrtom Vašeg oca, koji je svoje obućarsko umijeće dokazao još u prošlomu stoljeću.

Iako sam završila Ekonomski fakultet u Zagrebu, smjer Turizam te sam se zaposlila u struci, početkom 90-ih godina nastavila sam očev posao. Naime, moja je kćer imala određenih teškoća sa stopalima i kada sam vidjela cipele koje odgovaraju takvim potrebama, pomislila sam da takve dječje cipele sigurno mogu izgledati ljepše i privlačnije. Inače, moj otac – danas umirovljeni majstor – izrađivao je ženske cipele za mnoge hrvatske legen-

darne glumice, voditeljice, pjevačice. Prva radionica bila je podno zagrebačke uspinjače, a 1975. godine preselio je u Ilicu 47 gdje smo i danas. Dakle, uslijed toga što ste smatrali da ortopedske dječje cipele mogu izgledati privlačno, shvatili ste da se želite specijalizirati upravo u izradi dječjih cipela? Tako je. U vremenu dok se moj otac bavio ovim poslom, okolnosti su bile drugačije. Ja sam svoju poslovnu priču koncipirala na način da su mi dječje cipele temelj oko kojega ću nastaviti obiteljski posao jer sam shvatila da u novonastalim okolnostima ne mogu konkurirati u ponudi ženskih cipela. Drugi motiv je bila moja strast

KreatiVnost majstora obliKUje VanjsKi izgled dječjih cipela Koje sU doKaz da mašta nema granica, a saVjeti ortopeda brinU za zdraVlje i sigUrnost dječjih stopala

prema tome da dječje ortopedske cipele učinimo lijepima te općenito da izrađujemo jedinstvene cipele za djecu. Kako ste organizirali posao nakon preuzimanja? U trenutku kada sam se odlučila za novi smjer treObućarska balo je stvoriti određene preduvjete. Trebalo je urestruka atraktivna diti radionu, pronaći adeje u smislu kvatnu radnu snagu koja će moći prihvatiti izazov dizajna “novoga doba” ili novog usmjerenja te riješiti poslovni prostor na način da je podijeljen na prodajni prostor i dio rezerviran za mjerenje i uzimanje otisaka stopala. Budući da se bavimo izradom ortopedskih cipela, trebalo je položiti ispit za izradu ortoped-

skih mog nači mno ulaž slen

Sve jete po z

z iz isp Este rezu lja a m tičk đuje za s pala da cipe kom potp toga za dječ tetim sim nom takv koja U po prim cipe to n este

Noš cipe nik. njav naln

uje

oje ta a da lje ih

rtolijeađue za

m se tređene ureadekoja azov ovog ešiti ačin ajni n za otida se pedoloped-

Majstorski obrt Valek skih pomagala. Da bih mogla realizirati posao na način na koji sam zamislila mnogo sam uložila i dalje ulažem u edukaciju zaposlenih kojih je sada 12. Sve cipele koje izrađujete možemo objediniti pod zajednički naziv – zdrava cipela. Kakve sve vrste cipela izrađujete? U izradi cipela vođeni smo primarno sastavnicom zdravlja, što znači da sve cipele koje izađu iz naše radionice ispunjavaju taj kriterij. Estetska sastavnica cipele rezultat je želja roditelja i njihovih mališana, a mogućnosti su praktički neograničene. Izrađujemo cipele po mjeri za specifična dječja stopala jer se često događa da serijska proizvodnja cipele ne odgovara svakomu stopalu pa i onomu potpuno zdravom. Pored toga, izrađujemo i cipele za potrebe specifičnih dječjih stopala s deformitetima. Posebno se ponosim jer znanjem i vještinom možemo ponuditi takvu vrstu dječje cipele koja je estetski zanimljiva. U potpunosti je jasno da je primarna namjena takve cipele funkcionalnost, no to ne znači da treba biti estetski zanemarena. Nošenje ortopedskih cipela određuje liječnik. Na koji način ispunjavate uvjete funkcionalnosti koje mora imati

takva cipela? Ortopedske cipele izrađuju se za djecu s urođenim deformacijama stopala ili su takva stopala posljedica neke druge bolesti. Dijagnoza se najčešće postavlja u dojenačkoj dobi tijekom pregleda liječnika ortopeda ili fizijatra. Liječnik je taj koji određuje terapiju nošenja ortopedskih cipela, a one se izrađuju individualno za svako dijete prema dijagnozi liječnika. Budući da smo ugovorni isporučitelj HZZO-a, ortopedske cipele i ulošci izrađuju se na potvrdu ili doznaku o ortopedskim pomagalima. Majstor – ortopedski obućar – nakon proučavanja povijesti bolesti i liječnikovih uputa pristupa uzimanju mjera za cipele. Postupak uključuje promatranje načina hoda, ručnim pregledom stopala te pregledom položaja nogu sprijeda i straga. Izrađuje se nacrt stopala zajedno s izmjerama opsega prstiju, rista i pete, a pregledavamo i staru obuću. Temeljem svih informacija, majstor izrađuje kalup sa specijalnim ležištem za stopalo, a ugrađuju se i posebna ojačanja ovisno o dijagnozi. Cilj je jednakomjerno rasporediti opterećenje. Na koji način ortopedsku cipelu učiniti estetski zanimljivom? Ortopedske cipele najčešće zamišljamo kao neugledne gležnjače. Međutim, razvoj novih tehnologija te novi materijali

omogućili su nam da se ortopedske cipele izvana zapravo ne razlikuju od modnih, sezonskih cipela. Njihova unutrašnjost je ta koja otkriva posebnost individualne izrade. Želja nam je da se ortopedska obuća ne razlikuje od ostale obuće, a s današnjom tehnologijom i materijalima nema ni razloga za to. I takve se cipele mogu ukrasiti raznim motivima, prema željama i ukusu roditelja i djece te će takvu obuću djeca rado nositi. Obućarska struka nekada je bila zastupljena, a danas je rijetkost. Kako to tumačite i vidite li potencijal rasta struke? Obućarska struka je zanemarena. Na svakomu koraku čujemo da je situacija teška. Pritom mislim ne samo na ekonomsko okruženje u kojemu živimo i radimo, već i na konkretne okolnosti u kojima se struka nalazi. Činjenica je da u Hrvatskoj proizvodnja u obućarskoj industriji

da bih mogla realizirati posao na način na Koji sam zamislila mnogo sam uložila i dalje ulažem u eduKaciju radniKa

ne postoji. Također, nema ni proizvodnje repromaterijala izuzev osnovnih vrsta i varijanti kože, dok se sve drugo nabavlja u inozemstvu. Nadalje, proizvodnja je skupa, a nije zanemariva ni činjenica da nedostaje kvalificirane radne snage. Dodatno, za izradu ortopedske obuće moraju se zadovoljavati posebni kriteriji i standardi. Međutim, bez obzira na sve nepovoljnosti, s obzirom da se radi o obući po mjeri vjerujem da je struka održiva i da ima budućnost. Na tragu toga zaključka, koja su ulaganja po Vašemu mišljenju potrebna da biste držali korak s vremenom i promjenama? Obućarska struka atraktivna je u smislu dizajna, no traži i predani rad te adekvatnu edukaciju. Nadalje, potrebni su tehnološki uvjeti za izvedbu, a tek onda nastupa kreativni dio posla. Izrada obuće zahtijeva ulaganja u određene strojeve koji pomažu u proizvodnomu procesu jer pojedine izvedbe ruke ne mogu napraviti bolje od stroja. Također, neprekidno ulažemo u materijale; težimo da budu lakši, da su termo aktivni i samim time lakše obradivi. Praćenje tehnoloških noviteta i stalne edukacije pružaju nam uvid u trendove te informiranost koja predstavlja temelj za daljnje napredovanje.

RBA

Veljača/2014.

Poduzetnici

Podrška poslovanju Kvalitetna podrška putem posebnih programa financiranja

Financiranje malog i srednjega poduzetništva

segmentu financiranja, RBA nudi kvalitetnu i stručnu podršku za financiranje poslovanja poduzetnika i obrtnika, srednjih i velikih poduzeća te mogućnosti posebnih programa financiranja te kredite u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Poduzetnici i obrtnici dobivaju odgovor Banke na zaprimljeni zahtjev u roku od 48 sati, a procedura odobravanja je jednostavna i temelji se na unaprijed definiranoj dokumentaciji te utvrđivanju kreditne sposobnosti. Optimalan način financiranja investicijskih ulaganja je kredit s fleksibilnim rokom otplate do 10 godina. Malim i srednjim podu-

zetnicima na raspolaganju je i FlexiBIZ dopušteno prekoračenje po transakcijskomu računu koje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Ističemo i Business MasterCard revolving kreditnu karticu namijenjenu pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Business MasterCard revolving kartica omogućuje odabir plaćanja realiziranih troškova (u cijelosti ili najmanje u visini 10 posto ukupnoga duga, s mogućnošću izbora datuma dospijeća troškova – oko 10-og ili 25-og u mjesecu – što omogućuje učinkovitije upravljanje financij-

bravaju u suradnji s HBORom, županijama ili jedinicama lokalne samouprave po posebnim programima, sa svrhom poticanja kreditiranja malog i srednjega poduzetništva, osobito poduzetnika – početnika, zatim razvoj proizvodnih, poljoprivrednih te izvoznih djelatnosti i ulaganja na područjima od posebne državne skrbi. Namjena, cijena, način otplate Optimalan način kredita i osiguranja financiranja definirana su pojedinačnim programom inVesticijsKih kreditiranja. Svi detaulaganja je Kredit lji vezani uz posebne s fleKsibilnim programe financiranja, kao i kontakte, rOKOm Otplate dO mogu se pronaći na 10 gOdina internetskim stranicama www.rba.hr.

skim sredstvima). Kartica nudi i realizaciju nenamjenskih kredita te mogućnost podizanja 2.000,00 kuna dnevno na približno 2.500 bankomata u zemlji te 940.000 bankomata u svijetu. Pod posebnim programima financiranja podrazumijevaju se krediti koji se odo-

ORama sebhom log i osonika, oljoelatima avne ena, plate anja edimom etaebne ciraakte, i na anir. 072 62 62 62