H2020

Broj 9/2013.

Energetske uštede Mjerama energetske učinkovitosti 11 zemalja svijeta u pet godina je uštedilo 570 milijuna tona nafte vrijedne 420 milijardi dolara

SPONZORI

30. listopada 2013. od 9:30 h, Konferencijski centar Forum, Green Gold, Zagreb

Novi odNosi Na hrvatsKom tržištU eNerGije!

• što konkretno donosi liberalizacija tržišta energije u Hrvatskoj • kakvi su odnosi između glavnih tržišnih igrača • kakav je njihov odnos s krajnjim kupcima i državom

Ne propustite 3 panel-rasprave na kojima će govoriti najvažniji domaći tržišni igrači i neovisni profesionalci!

Doznajte više na www.poslovni.hr/emf Veliki partneri: Veliki partneri:

Partneri: Partneri:

Sudionici:

Sudionici:

Proenergy

mf

Sadržaj

Procjena učinjenog u 2014.

Iduće godine Europska komisija provjerit će učinak dosadašnjih mjera i ako nisu dosegnuti ciljevi 20/20/20 predložiti novi akcijski plan 4

Glavno gorivo je učinkovitost impressum Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik GlavnoG urednika: Marko Biočina

Mjerama energetske učinkovitosti 11 zemalja svijeta u pet godina je uštedilo 570 mil. tona nafte vrijedne 420 milijardi dolara, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku 7

Grafika: Ognjena Brkanović - Red Point

Program kreditiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u regiji zapadnog Balkana ‘WeBSEFF 2’ vrijedan je 75 milijuna eura 13

fotoGrafije: Pixsell, Fotolia prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 direktorica poslovnoG dnevnika: Andrea Borošić stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč

izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

Imajući u vidu veliki udio potrošnje energije, ključno je da se poboljša energetska učinkovitost ovog sektora kako bi se osigurala dugoročna svjetska energetska sigurnost 10

Kreditna linija EBRD-a

pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević

uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sandra Lončar

Zgrade potroše 40 posto energije

Kolumna

Energetsku učinkovitost Ina unapređuje i kroz Energetsko certificiranje svojih poslovnih (i stambenih) objekata, piše Angelika Brnada, direktorica Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini 15

Hrvatska trendove prati uz zaostatak

Na potrošnju energije utječu čimbenici poput tehnološkog razvoja i rastućeg osobnog i javnog standarda 16 3

Ciljevi

Procjena učinjenog u 2014.

Plan Europske unije o energetskoj učinkovitosti revidira se iduće godine

N

ova Direktiva o energetskoj učinkovitosti usmjerena je na transformaciju i poboljšanje energetske učinkovitosti u svim fazama energetskog lanca, od pretvorbe energije preko distribucije do potrošnje, piše internetski portal zelenaoaza.hr. Direktiva se zasniva na postojećim Direktivama za kogeneraciju i energetske usluge i spaja ih u jedan sveobuhvatan pravni instrument koji se bavi energetskom učinkovitošću u opskrbi energijom i finalnom potrošnjom energije.

“Cilj koji se želi ostvariti postizanje je učinkovitosti pri iskorištavanju energije u svakodnevnom životu, poslovnom i privatnom te pomoć građanima, tijelima javne vlasti i industriji za svrhu boljeg upravljanja potrošnjom energije, što bi na kraju dovelo do manjeg računa za energiju. Direktiva o energetskoj učinkovitosti predstavlja jednu od mjera u zakonskom paketu kojim se regulira ostvarivanje ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti”, piše zelenaoaza.hr.

Za ispunjenje cilja o energetskoj učinkovitosti Europska komisija predlaže da zemlje članice same sebi zadaju neobvezujuće nacionalne ciljeve za energetsku učinkovitost, a prilikom njihova formiranja mogu uzeti u obzir nacionalne specifičnosti. U lipnju 2014. godine procijenit će se postignuto i ako dođe do zaključka da EU vjerojatno neće postići ciljeve od 20 posto uštede, Komisija će predložiti daljnje zakonske akcije.

Javni sektor Javni sektor ima zadatak predvoditi primjerom; javna tijela trebat će potaknuti ostatak tržišta na kupnju energetski učinkovitih proizvoda i usluga postavljanjem zakonskih obveza za kupnju energetski učinkovitih građevina, pro4

izvod tor m obna vlasn m² stan 9. sr ruje četvo ener prior P ovim do 1 za sv obve za p tan p men nji e mjer na b gije. potr za vr

indu U in mala vaju nače će n kako jale Jedn tost ćenja teta naci na o vite i uklju

Ako dođe do zaključka da neće postići ciljeve od 20% uštede, Komisija će predložiti daljnje akcije

dist Kom ski d ener član bi bi dane T šanj te in stakl njim 1,5 p sno u godi tri p S sliti odgo a isto zaht ušte se o

ne

do da ići d de, će ti cije

izvoda i usluga. Osim toga, javni sektor morat će od 1. siječnja 2014. godine obnavljati tri posto površine zgrada u vlasništvu s površinom većom od 500 m² kako bi se zadovoljili minimalni standardi energetske učinkovitosti. Od 9. srpnja 2015. godine zahtjev se proširuje i na zgrade koje imaju više od 250 četvornih metara. Zgrade s najnižom energetskom učinkovitošću moraju biti prioriteti pri energetskoj obnovi.

Popis zgrada koje su obuhvaćene ovim zahtjevima moraju se objaviti do 1. siječnja 2014. godine tako da se za svaku zemlju zna opseg godišnjih obveza. Glavne mjere uštede energije za potrošače jednostavan su i besplatan pristup podacima u stvarnom vremenu te povijesnim podacima o potrošnji energije kroz točnija pojedinačna mjerenja kojima će se potrošači osnažiti na bolje upravljanje potrošnjom energije. Naplata će se zasnivati na stvarnoj potrošnji u skladu s podacima očitanim za vrijeme mjerenja.

IndustrIja U industriji su predviđeni poticaji za mala i srednja poduzeća koja namjeravaju provesti energetske preglede i širiti načela dobre prakse. Velike tvrtke morat će napraviti revizije potrošnje energije kako bi mogle identificirati potencijale za smanjenje potrošnje energije.

Jedna od mjera odnosi se na učinkovitost u proizvodnji energije putem praćenja razina učinkovitosti novih kapaciteta za proizvodnju energije i uspostavu nacionalnih planova grijanja i hlađenja na osnovi zdravog planiranja učinkovite infrastrukture za grijanje i hlađenje, uključujući i povrat otpadne topline. dIstrIbuterI Komisija traži i da se ili svi energetski distributeri ili sve tvrtke za prodaju energije koje djeluju na teritoriju zemlje članice obvežu na uštedu energije koja bi bila jednaka 1,5 posto ukupne prodane energije u prethodnoj godini.

Ti ciljevi mogu se ostvariti poboljšanjem učinkovitosti sustava grijanja te instalacijom dvostrukog ostakljenog stakla i izolacijskih krovova među krajnjim potrošačima energije. Ušteda od 1,5 posto predstavlja kumulativ odnosno uštedu za jednu godinu, već za dvije godine potrebno je ostvariti uštede od tri posto i tako dalje.

Svaka zemlja članica morat će osmisliti vlastitu shemu koja bi najbolje odgovarala nacionalnim okolnostima, a istodobno pratila određene zajedničke zahtjeve EU (npr. iste razine postignute uštede, certificiranje uštede). Kako bi se omogućilo dovoljno fleksibilnosti,

zemlje članice mogu predložiti alternativne mehanizme za uštedu energije koji bi na kraju doveli do istih rezultata, a to bi primjerice mogli biti programi financiranja ili dobrovoljni sporazumi.

Inače kako se navodi u “Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. - 2016.” koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva: budući da energetska učinkovitost zahvaća i mnoga druga područja politike, treba osigurati njeno pravilno uključivanje. Ta su područja oporezivanje, javna nabava, obnovljivi izvori energije (OIE), klimatske promjene, obrazovanje, istraživanje i razvoj itd. Sva ta međusektorska pitanja utvrđena su i objašnjena u poglavlju 5. Nacionalnog programa.

U pogledu financiranja energetske učinkovitosti, važno je naglasiti da Hrvatska već ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će i nadalje biti najvažnija financijska potpora provedbi politike energetske učinkovitosti. Meñutim, treba uspostaviti i druge načine financiranja, stoji u programu Ministarstva gospodarstva. U skladu s preporukama Europske komi-

U pogledu financiranja energetske učinkovitosti, važno je naglasiti da Hrvatska već ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

sije, porezni sustav treba se koristiti za poticanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. To u Hrvatskoj sada nije slučaj te se preporuča revidirati porezni sustav, kako bi se utvrdili odgovarajući načini njegovog korištenja u pogledu energetske učinkovitosti.

“Osim poreznog sustava, javna nabava također je utvrđena kao prioritetno područje. Novi Zakon o javnoj nabavi donesen je 10. listopada 2007. godine, a on načelno uključuje kriterije energetske učinkovitosti.

Međutim, treba osigurati smjernice za učinkovitu javnu nabavu, tako da se zakonski zahtjevi provode u praksi.

Drugo važno međusektorsko pitanje je uspostava obveznog sustava energetskih pregleda a ova je obveza utvrđena određenim potrošačima energije (javni sektor i veliki potrošači) i to upravo kroz Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji”, navodi se u programu.

Nadalje, kako bi se osigurala promjena ponašanja hrvatskog društva prema učinkovitijim proizvodima i izborima, treba organizirati i prove5

Ciljevi

sti informativne kampanje; energetska učinkovitost treba biti dio obrazovnih programa već u osnovnim školama i treba postati jedna od prioritetnih tema programa istraživanja i razvoja. I konačno, energetska učinkovitost utvrđena je kao najučinkovitiji način borbe protiv klimatskih promjena te stoga treba osigurati koordinaciju politike energetske učinkovitosti i politike klimatskih promjena.

U poglavlju 6. Nacionalnog programa navode se provedbeni programi za svaki sektor neposredne potrošnje energije. Sektorski programi predviñaju mjere energetske učinkovitosti koji bi se u sektoru mogle primijeniti i za koje se očekuje da ostvare najbolje rezultate u smislu ušteda energije i najmanjih troškova za društvo.

Procjenjuje se utjecaj svake mjere na osnovi širokog iskustva u europskim zemljama, koja su objedinjena u bazi podataka MURE II. Osim toga, ocjenjuju se troškovi provedbe svake mjere te se navode specifični troškovi (novčana jedinica po kWh nepotrošene energije).

Za sektor zgrada (stambeni i uslužni) najvažnije je osigurati provedbu građevinskih propisa u nadležnosti MZOPUG, koju bi trebalo provesti redovitim i rigoroznijim sustavom inspekcije, ali i informiranjem i obrazovanjem sudionika u gradnji (projektant, nadzorni inženjer, revident, izvoñač i investitor) i osobe koje obavljaju poslove održavanja zgrade, energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada te vlasnika zgrada i dr. o zahtjevima građevinskih propisa, njihovim pravima i obvezama, kaznenim mjerama za neusklađenost sa zahtjevima i dr, navodi se u “Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. - 2016.”.

Energija i zaštita okoliša postali su ključni dio europske i globalne politike.

Nastojanja hrvatske politike trebaju biti usklađena s međunarodnim trendovima i omogućiti ispunjenje obveza definiranih nizom međunarodnih sporazuma, u kojima Hrvatska sudjeluje.

Posebno su važni međunarodni sporazumi – Energetska povelja i Protokol o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim problemima okoliša (PEEREA), koji obvezuje sve stranke na poticanje energetske učinkovitosti i stvaranje okvira, koji će potaknuti proizvoñače i potrošače na korištenje energije na najučinkovitiji i ekološki prihvatljiv način.

Ugovorne stranke trebaju uspostaviti politike energetske učinkovitosti i zakonski i regulatorni okvir, koji će osigurati pravilno funkcioniranje tržišta i odreñivanje cijena, smanjenje prepreka 6

Hrvatska je kao potpisnica kyotskog protokola morala smanjiti emisiju plinova za 5 posto energetskoj učinkovitosti u cijelom energetskom ciklusu, financijske poticaje, širenje rezultata najbolje prakse i transfer tehnologija energetske učinkovitosti. Jasno, izrada i provedba NPEnU pridonijet će ispunjenju tih obveza.

Nadalje, Hrvatska je i članica Energetske zajednice, koja osigurava uspostavu integriranog tržišta prirodnim plinom i električnom energijom u jugoistočnoj Europi, kako bi se osiguralo da sve stranke imaju pristup stabilnoj i stalnoj opskrbi plinom i električnom energijom, koja je ključna za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost. To uključuje i donošenje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

I konačno, Hrvatska je kao punopravna stranka Kyotskog protokola morala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 5% u obvezujućem razdoblju 2008. - 2012. u usporedbi s iznosom emisije u baznoj 1990. godini. Hrvatska je već izradila prijedlog “Strategije klimatskih promjena”, u kojoj se energetska učinkovitost prepoznaje kao najvaž-

potencijali za uštede u toplinskoj energiji Mogućnosti unaprjeđenja postoje kako u potrošnji električne tako i u potrošnji toplinske energije. Najveći potencijali za povećanje energetske učinkovitosti u industriji leži u racionalizaciji i poboljšanoj organizaciji procesa, uvođenju učinkovitijih tehnologija i uređaja za njihovu odgovarajuću uporab. Što se tiče korištenja toplinske energije, potencijali leže prvenstveno u okviru korištenja otpadne topline, ponovnoj uporabi kondenzata, učinkovitijim postrojenjima i uređajima, toplinskoj izolaciji cijevi i vodova i sl.

niji način smanjenja emisije istih. Stoga je važno osigurati dosljednost ciljeva predviñenih u NPEnU i Strategiji klimatskih promjena te koordinirati provedbu instrumenata politike, navedenih u oba dokumenta, kako bi se postigli najbolji mogući rezultati.

U Hrvatskoj različite tržišne prepreke ometaju poboljšanje energetske učinkovitosti. Te su prepreke univerzalne i ne razlikuju se mnogo od prepreka u drugim zemljama, a posebno onih s gospodarstvima u procesu tranzicije. Osnovne prepreke mogu se sažeti na sljedeći način: Zakonodavna/institucionalna nedostatnost ima značajnu ulogu u sprječavanju poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.

Glavna je prepreka politici nedostatak dokumenta o politici energetske učinkovitosti, koji bi definirali dugoročne ciljeve i Vladinu strategiju energetske učinkovitosti. Sve dok ne postoji jasna Vladina politika, nema osnove za uključenje ostalih dionika; Ograničenja u pogledu kapitala drugi su važan čimbenik sprječavanja energetske učinkovitosti. Prepreka uključuje nedostatak poticaja, neodgovarajuću dostupnost odgovarajućih izvora kapitala, visoke početne troškove uvođenja novih tehnologija, niske cijene energije koje se ne odreñuju na tržišnim principima i percepcija visokih rizika ulaganja, što sve rezultira niskom rentabilnošću projekata energetske učinkovitosti, navodi se u programu.

I posljednja, ali ne i najmanje važna prepreka, jest inertnost ponašanja, uslijed nedostatka informacija, svijesti i znanja o načinima potrošnje energije, koristima od poboljšanja energetske učinkovitosti, dostupnosti postojećih programa financiranja i dostupnost tehnologija. Nedostatak znanja i iskustva, no čak češće i nedostatak volje za provedbom i primjenom novih tehnologija i rješenja, također su utvrđeni kao značajna prepreka. Osim prepoznatih nacionalnih interesa energetske učinkovitosti, postoje i neke meñunarodne obveze, koje je Hrvatska preuzela i treba ispuniti. U meñunarodnom kontekstu, važni su dokumenti Energetska povelja i njen Protokol o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim problemima okoliša, u skladu s kojim je Hrvatska obvezna izraditi program za podršku uštedi energije; osim toga tu je i Energetska zajednica, čiji je cilj poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u regiji, kao i Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Kyotski protokol, koji obvezuje na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Ulaganja

Glavno gorivo zove se energetska učinkovitost Mjerama energetske učinkovitosti 11 zemalja svijeta u pet godina je uštedilo 570 mil. tona nafte vrijedne 420 milijardi dolara, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku

D

ruštveni i gospdarski razvoj sve je više ovisan o energiji i trend ovisnosti se povećava. Energija je također postala mjera socijalne i civilizacijske isključenosti, U takvom očekivanju razvoja integriranosti energije u ukupn razvoj društva, pitanja sigurnosti i kvalitete opskrbe energijom postaju sve vanija, a rizici i posljedice incidenata u opskrbi sve više ugrožavaju svakodnevno funcioniranje.

Sigurnosna politika mora obuhvati osim tehnološkoenergetskih karakteristika sigurnosti i kvalitete opskrbe i sve ostale utjecajne čimbenike koji dolaze iz politike, ratova i terorizma i ekonomskih kriza. Za svaki oblik energije posebno i na razini države ukupno trebaju se jano odrediti subjekti odgovornosti, realizirati potrebne infrastrukturne objekte i osigurati financiranje sigurnosti i kavaltete opskrbe. Otvaranje pitanja energetske budućnosti do 2050. godini za cilj ima ukazati na velike promjene koje se mog očekivati u energetskom sektoru u cijelom rasponu od prozvodnje, prijenosa i transporta, distribucije i potrošnje energije. Za ostvarenje tih promjena, potrebno je već danas usmjeriti sve aktivnosti na ostvarenje zadanih ciljeva, utemeljenih na novoj filozofiji društvenog i ekonomskog razvoja. nova filozofija Temeljne sastavnice nove društvene i gospodarske filozofije trebale bi biti: Opredjelejnje za tehnologije koje omogućavaju postizavanje ciljeva smanjenja emeisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, što podrazumjeva potporu tehnološkom razvoju zemlje, novi industrijski iskorak; Stvaranje društvene, zakonodavne i gospodarske klime za ostvarevanje ciljeva dugoročnog razvoja temeljenog na povećanju energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorma i korištenju tehnologija koje ne proizvode CO2 i druge stakleničke plinove, ili doprinose njihovom smanjenju. Procese mora započeti ‘danas’, a kao prvi korak treba napraviti strateški dokumenat koji bi

obuhvatio društveni, gospodarski i energetski razvoj do 2050. godine.

Inače, mjere energetske učinkovitosti u 11 zemalja svijeta su između 2005. i 2010. godine uštedile 570 milijuna tona nafte vrijedne 420 milijardi dolara, pokazuju posljednji podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Bez mjera energetske učinkovitosti, potrošači u zemljama članicama IAE (među kojima je 21 europska zemlja od

Zapadna Europa trenutno ima najniži energetski intenzitet

ukupno 28 članica) trošili bi dvije trećine više energije nego sada. Energetske učinkovitost je diljem svijeta u 2011. godini privukla oko 300 milijardi dolara vrijednih investicija, što je na razini s glbalnim ulaganjima u obnovljive izvore energije ili egergiju dobivenu iz fosilnih goriva, stoji u izvješću koje prenosi Bloomberg. “Energetska učinkovitost često je nazivana ‘skrivenom gorivom’, a nalazi nam se pred nosom. Doista, razina glo7

Ulaganja

balnog ulaganja u energetsku učinkovitost i rezultati uštede toliko su veliki da nameću pitanje: Nije li energetska učinkovitost samo skriveno, nego zapravo glavno svjetsko gorivo”, poručila je Maria van der Hoeven, izvršna direktorica IEA prilikom predstavljanja izvješća na 22. Svjetskom energetskom kongresu koji se prošloga tjedna održao u Južnoj Koreji.

Ukupni utjecaj energetske učinkovitasti je ogorman, što se može primjetiti iz brojnih podataka. Prije tri godine, u 11 zemalja članica IEA ušteda zbog energetske učinkovitosti premašilo je učinak bilo kojeg drugog izvora energije. Iste te godine, zbog spomenutih mjera 11 država “izbjeglo” je spaljivanje 1,5 milijardi tona nafte.

Učinak politike Izvješće IEA ukazuje na dva ključna faktora koji su bili glavni pokretači tržišta energetske učinkovitosti. Prvi je učinkovitija politika, a drugi visoke cijene energenata. Ključnim su se pokazali energetski standardi, označavanje, pristup procjenama i financiranju kao i obveze dobavljača. Naravo, veliku ulogu odigrala je i visoka cijena nafte na svjetskim tržištima koja je potaknula na sve veću štednju.

Međutim, nedostatak subvencioniranja na tržištu energetske učinkovitosti, visokih transakcijskih troškova, manjka informacija i nedostatak sposobnosti institucija ponekad mogu otežati poboljšanja u ovom segmentu energetike. U idućim se godinama očekuje da će tržište energetske učinkovitosti rasti. Značajan rast očekuje se od privatnih investitora kojima će to vlade dozivliti, a ne izdavno od država.

Cijena energenata također je jedan i važnih faktora, no detaljnija analiza ove vrste tržitša ograničena je zbog manjka podataka i velike neigurnosti kada su u pitanju predviđanja budući trendovi kretanja cijena.

Na spomenutom kongresu u Južnoj Koreji, Svjetsko vijeće za energetiku objavilo je svoje posljednje izvješće prema kojemu se primjećuje generalno usporavanje poboljšanja u energetskoj učinkovitosti. François Moisan, direktor francuske agencije za energetiku i okoliš (ADEME), koja je i sudjelovala u izradi izvješća, kazao je da ova studija pokazuje da se sve više država vodi brigu oko energetske učinkovitosti. Oko 80 posto ispitanih država ima kvantitativne ciljeve, dok je prije šest godina to imalo samo 40 posto zemalja. “Standarde za energetski učinkovitije uređaje primjenjuju sve države članice Organi8

zacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i 90 posto azujskih država. Najzastupljenija mjera su pravilnici o energetski učinkovitoj opremi i zgradama”, objasnio je Moisan.

Glavni tajnik Vijeća za energetiku Christoph Frei, kazao je da se usporavanje u implementraciji energetske učinkovitosti mora obrnuti ako se budući napredak želi temeljiti na stabilnim i održivim osnovama.

“Raste potražnja za energijom, premda ona usporava. Međutim, stopa pada energetskog intenziteta puno je

veća. Iako je svjetska kriza uzorkovala nesigurnosti za ulaganja, što objašnjava stupanj ovakvog pada, više je zabrinjavajući rast pojedinih načina korištenja energije, kao što je struja u kućanstvima i cestovnom transportu. Ovo je složen problem sve veće potražnje za energijom i to ne članica OECD-a gdje je energwetski intenzitet puno veći nego kod članica”, kazao je Frei.

Izvješće pokazuje da su države u posljednjih 30 godina značajno smanjile ukupnu potrošnju energije, promatra li se to u segmentu BDP-a po glavi stanov-

nika snos đaji indu

ene Nov nje su ra zem đer, razv ener strija

ovala njava injaenja vima ožen erginerkod

ve u njile tra li nov-

Činjenice o ušteDama energetskeutemeljene učinkovitost diljem svijeta ekonomije na je znanju i inovaciji u 2011. godini privukla oko 300 milijardi dolara Potrošnja energije u Kini po stanovniku 2035. godine još uvijek će biti upola manja od one u SaD-u ili australiji Vijeće za energetiku za razdoblje do 2050. godine pokazuje da će svjetska potražnja za energijom porasti za trećinu

indija i preostale azijske države troše 50 posto više energije nego europa

nika. Posljedica je to većinom zbog efikasnosti, kao što su bolji automobili, uređaji u kućanstvima, grijanje prostora i industrijski procesi.

EnErgEtski intEnzitEt Novi standardi, edukativne kampanje i regulatorna okruženja pomogli su razvoju energetske učinkovitosti u zemljama članicama OECD-a. Također, veliku ulogu odigrao je i tehnološki razvoj kao odgovor na sve veće cijene energenata i veću konkurentnot u industrijama. Zapadna Europa trenutno ima

Države su u posljednjih 30 godina značajno smanjile potrošnju energije

najniži energetski intenzitet, pokazuje izvješće, dok regija CIS-a (Ukrajina, Kazahstan, Armenija, Gruzija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Moldavija) ima najveći budući da koristi tri puta više energije, gledano kroz BDP po stanovniku, nego Europa. Kina, Afrika i Bliski Istok troše dvostruko više nego Europa, dok Latinska Amerika i azijsko pacifičke članice OECD-a 15 posto više.

Indija i preostale azijske države troše 50 posto više energije nego Europa, a sjeverna Amerika oko 1,45 puta eurospkog prosjeka. Visoki energetski inten-

zitet može se pripisati nizu čimbenika – strukturi industrije, niskih cijena energenata kao udjelu energetski ovisne industrije. Scenariji koje je izradilo Vijeće za energetiku za razdoblje do 2050. godine pokazuje da će svjetska potražnja za energijom porasti za trećinu, od čega će 90 posto biti zaslužne države izvan OSCD-a. Kina i Indija urzokovat će polovicu tog rasta. Međutim, potrošnja energije u Kini po stanovniku 2035. godine još uvijek će biti upola manja od one u Sjedinjenim Američkim Državama ili Australiji.

9

Moguće uštede

Zgrade potroše 40 posto energije Imajući u vidu veliki udio potrošnje energije, ključno je da se poboljša energetska učinkovitost ovog sektora kako bi se osigurala dugoročna svjetska energetska sigurnost

FOTO

U Hrvatskoj zgrade troše oko 41 posto ukupne energije

10

Z

gije od 19 ekviv (Mto rasta skog a te njak getik za en doda akro gije, izgar da b potr

Stam Izazo nje e kata nice plan reno ne-č potr biti i nih n su a impl kata Glav i pot đeno uglji IEAnja d nisu rada opsk sku okol U tren nje p tor i gije n IEA “I ener getsk se os getsk odno priro prim stan uvoz nje z rice, trgov post

Z

grade su diljem svijeta najveći potrošači energije, a i u budućnosti će i to dalje biti. Na globalnoj razini, potrošnja energije u ovom se segmentu udvostručila od 1971. do 2010. godine i dosegnut će ekvivalent od 2,79 milijardi tona nafte (Mtoe). A to je, prvenstveno, posljedica rasta svjetske populacije i gospodarskog rasta. Prema sadašnjim uvjetima, a temeljeno na projekcijama stručnjaka Međunarodne agencije za energetiku (IEA), svjetska potražnja zgrada za energijom porast će do 2035. godine dodatnih 838 milijuna Mtoa (riječ je o akronimu koji predstavlja jedinicu energije, odnosno koliko se energije oslobodi izgaranjem milijun tona nafte, koristi se da bi se kvalitetnije dočarala određena potrošnja energije, op.a.). stambEni fond Izazovi predviđenog povećanja potrošnje energije zbog veće izgradnje objekata, variraju od države do države. Članice IEA su više manje izgradile što su planirale, stoga je glavni izazov kako renovirati postojeći stambeni fond. U ne-članicama IEA, više od polovice potrebnog stambenog fonda tek treba biti izgrađen. IEA i program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) zajedno su analizirali sadašnju praksu izrade i implementiranja energetskih certifikata za zgrade.

Glavni je cilj objediniti postojeće napore i potaknuti veću pozornost ulozi izgrađenog okoliša u svijetu niske razine ugljika i stabilnije klime. Zajednička IEA-UNDP politika želi podijeliti znanja država članica IAE s onima koje to nisu, pri tome proširiti najbilje načine rada, ograničiti pritiske na svjetsku opskbu energijom, poboljšati energetsku sigurnost i doprinijeti održivosti okoliša.

U većini država članica IEA, zgrade trenuno čine više od 40 posto potrošnje primarne energije. Stambeni sektor i dalje ostaje najveći potrošač energije na globalnoj razini, stoji u izvješću IEA i UNDP-a.

“Imajući u vidu veliki udio potrošnje energije, ključno je da se poboljša energetska učinkovitost ovog sektora kako bi se osigurala dugoročna svjetska energetska sigurnost”, stoji u izvješću. Ovaj odnos dočaran je dinamikom potrošnje prirodnog plina. Naime, prirodni plin primarni je izvor energije kojim se griju stanovi u državama članica IAE. Stoga, uvoz plina predstavlja veliko opterećenje za gospodarstva tih država (primjerice, na razini Europkse unije, deficit na trgovini plinom činio je 2010. godine 41 posto ukupnog deficita prema ostatku

svijeta). Posljedica toga je da neučinkovito korištenje energije u zgradama potkopava energetsku sigurnost i povećava ovisnost od fosilnih goriva. To također ima negativne društvene i ekološke posljedice, kao što seu povećanje stakleničkih plinova i negativnih posljedica po zdravlje ljudi. Kako bi se smanjila potrođšnja energije, potrebno se izraditi energetske razrede. Oni su i dizajnirani da bi se poboljšale energetske usluge. Krajnji cilj je pretvoriti zgrade iz potrošača energije u proizvođače.

Ni Hrvatska ne odstupa od svjetske statistike. Energija koja se potroši u stambenim i nestambenim zgradama čini 41 posto ukupne finalne potrošnje energije u Hrvatskoj. Jedna od karakteristika velikog dijela zgrada u Hrvatskoj je neracionalno velika potrošnja svih tipova energije, prvenstveno energije za grijanje, ali porastom standarda sve više i za hlađenje zgrada. Stambeni fond Hrvatske je prema popisima stanovništva 1971. godine iznosio ukupno 1,19 milijuna stanova. Godine 1981. broj stanova je porastao u odnosu na 1971. za 16,2 posto, ili u prosjeku 1,6 posto godišnje. Godine 1991. registrirano je 1,58 milijuna stanova, što čini porast u odnosu na 1981. za 14,1 ili 1,4 posto godišnje. U razdoblju između 1991. i 2001. godine, ukupni stambeni fond Hrvatske porastao je za 19,1, odnosno prosječni godišnji porast iznosio je 1,9 posto.

Potrošnja energije za grijanje u prosječno toplinski izoliranim zgradama u Hrvatskoj iznosi od 40 do 60 posto ukupne potrošnje energije, za pripremu potrošne tople vode od 15 do 35 posto, a za kuhanje od 5 do 15 posto. Može se dakle zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade.

Potrošnja energije za rasvjetu i za ostale netoplinske potrebe (npr. električna energija za računala, TV i sl.) iznosi od 10 do 20 posto ukupne potrošnje energije.

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj raste u prosjeku od četiri do pet posto godišnje, dok se ukupna proizvodnja primarne energije smanjuje.

A istodobno cijene energenata u konstantnom su porastu. Zbog povećane potrošnje energije, država je odlučila preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 107,7 milijuna kuna sufinancirati 141 projekt povećanja energetske učuinkovitosti zgrada.

Zbog toga donesena je i direktiva o energetskim svojstvima zgrada na razini europske unije. Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada je sma-

Potrošnja energije za grijanje u toplinski izoliranim zgradama u Hrvatskoj iznosi od 40 do 60 posto ukupne potrošnje

njenje utroška energije u zgradarstvu primjenom isplativih mjera poboljšanja sustava u zgradama poput toplinske zaštite, rasvjete ili automatike.

Neizravno, povećanjem upotrebe energije iz obnovljivih izvora omogućit će i ispunjavanje obaveza preuzetih Protokolom iz Kyota.

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj raste u prosjeku od četiri do pet posto godišnje

EnErgEtski cErtifikat Direktiva uvodi certifikat energetske učinkovitosti zgrade koji mora biti dostupan potencijalnom kupcu ili korisniku zgrade, a njegova valjanost ne može biti dulja od 10 godina. Energetski certifikat sadržava podatke o proračunanim energetskim svojstvima zgrada te prijedlog mjera za povećanje energetske učinkovitosti. Zgrade u vlasništvu državnih tijela i zgrade koje javnost često posjećuje trebaju pružati primjer postavljanja energetskih pitanja i okoliša u središte i kao takve redovito trebaju biti energetski certificirane.

Direktiva predviđa i upotrebu opće metodologije za određivanje energetskog svojstva zgrade koja treba uključiti: toplinske karakteristike zgrade uključujući zrakonepropusnost, ventilaciju, klimatizaciju, rasvjetu, položaj i orijentaciju zgrade, pasivne solarne sustave i zaštitu od pregrijavanja od sunca, instalacije za grijanje i pripremu potrošne tople vode, prirodnu ventilaciju, unutarnje klimatske uvjete. Od država članica traži se da uspostave i primjenjuju minimalna energetska svojstva za nove i postojeće zgrade, osiguraju energetske certifikate i zahtijevaju redovite 11

Moguće uštede

inspekcije kotlova i sustava za klimatizaciju u zgradama.

Također, Direktiva traži od zemalja članica da pripreme nacionalne planove za povećanje broja “gotovo nula” energetskih zgrada. (“nearly zero buildings”). Direktiva upućuje na potrebu donošenja konkretnih akcija i upozorava na nedovoljno korištenje obnovljivih i alternativnih energetskih sustava u zgradama i traži njihovo obvezno razmatranje za sve nove zgrade bez obzira na veličinu i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama. Također, predlaže se više financijskih mehanizama poticanja energetske učinkovitosti, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, te smanjenje postojećih zakonskih i tržišnih prepreka kako bi se potaknula ulaganja u energetsku učinkovitost.

Da svijest o potrbi smanjena potrošnje energije u zgradarstvu postoji svjedoći i činjenica kako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 107,7 milijun sufinancirati 141 projekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama, a čija ukupna vrijednost investicije iznosi 377 milijuna kuna.

“Zbog velike potrošnje energije u zgradama, ali i istovremeno najve-

12

rješenje problema u stambenim zgradama Upraviteljima višestambenih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnijeli ponudu na natječaj Fond će subvencionirati kamate kredita do 800 tisuća kuna po projektu. Energetskom obnovom starih zgrada, naročito onih građenih prije 1980. godine, moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora, najveće uštede mogu se postići izolacijom vanjskog zida. Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj cijeni sanacije fasade 20 do 40 posto, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu.

ćeg potencijala energetskih i ekoloških ušteda, energetska učinkovitost u zgradarstvu postaje jedan od prioriteta projektiranja i suvremene gradnje pa ne čudi ni veliki interes za ovaj Fondov natječaj”, istaknuo je u lipnju direktor Fonda Dinko Polić. Dodao je da se od ukupno dodijeljenog iznosa 105,2 milijuna kuna odnosi na financijske pomoći jedinicama regionalne i lokalne samouprave te javnim ustanovama, a s 2,5 milijuna Fond će trgovačkim društvima

Direktiva EU traži od zemalja članica da pripreme nacionalne planove za povećanje broja ‘gotovo nula’ energetskih zgrada FOTOLIA

i obrtnicima subvencionirati kamate na odobrene kredite.

“Od 141 prihvaćene ponude čak njih 55 se odnosi na dječje vrtiće i škole čija postojeća izgradnja ne zadovoljava današnje standarde. Njihovom rekonstrukcijom, primjenjujući standarde održive gradnje, smanjit će se potrošnja energije i doprinijeti zaštiti okoliša, ali i osigurati ugodniji i kvalitetniji boravak djece u tim odgojno-obrazovnim ustanovama”, kazao je Polić.

Subvencioniranje projekata povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama Fond će provoditi u suradnji s 30 jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave. Fizička osoba koja podnosi prijavu na natječaj koji će raspisati županija, grad ili općina na čijem području se nalazi obiteljska kuća mora, između ostalog, dostaviti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopušteno građenje obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta. Sredstva Fonda za ovu namjenu mogu iznositi do 40% u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30.000 kuna po projektu, dok je najmanje 10% sredstava osigurala jedinica lokalne samouprave.

Kako do novca

Kreditna linija EBRD-a i za energetsku učinkovitost Program kreditiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u regiji zapadnog Balkana ‘WeBSEFF 2’ vrijedan je 75 milijuna eura

E

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula je program kreditiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u regiji zapadnog Balkana “WeBSEFF 2”, vrijedan 75 milijuna eura, objavili su predstavnici EBRD-a na konferenciji u povodu pokretanja programa. Okvir od 75 milijuna eura osmišljen je za osiguravanje kreditnih linija bankama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji za daljnje kreditiranje investicija privatnih i komunalnih poduzeća u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U prvoj fazi program se pokreće u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji.

Zapadni balkan WebSEFF 2 dio je Regionalnog programa energetske učinkovitosti za zapadni Balkan, zajedničke inicijative Investicijskog okvira zapadni Balkan (WBIF) i EBRD-a. Unutar tog okvira, Europska unija podupire WeBSEFF 2 s 11,5 milijuna eura u bespovratnim sredstvima, namijenjenima programima tehničke suradnje i konzultantskoj pomoći.

Na konferenciji je ocijenjeno da zemlje zapadnog Balkana imaju značajan potencijal za ulaganja u energetsku učinkovitost, ali da postoje određene tržišne prepreke. WeBSEFF 2 je, kako je rečeno, namijenjen rješavanju takvih prepreka u skladu s ciljevima zemalja sudionica iskazanim u njihovim nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost.

Prvi sklopljeni krediti između EBRD-a i poslovnih banaka u okviru WeBSEFF-a 2 su oni za pet milijuna eura s Raiffeisen bankom u Bosni i Hercegovini i za 20 milijuna eura sa Zagrebačkom bankom u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su u pripremi još dva kreditna ugovora s dvije banke, vrijedni ukupno 25 milijuna eura. EBRD i 13

Kako do novca Zaba već neko vrijeme surađuju.

Naime, početkom srpnja potpisali su ugovor o kreditnoj liniji vrijednoj 60 milijuna eura. Od tog iznosa 40 milijuna eura namijenjeno je kompanijama u privatnom sektoru koje bi uz pomoć tih ulaganja trebale unaprijediti svoju konkurentnost. Preostalih 20 milijuna eura uložit će se u projekte sektora privatne i komunalne energetske učinkovitosti te u projekte obnovljivih izvora energije.

Male i srednje velike privatne kompanije okosnica su hrvatskog gospodarstva a dostupnost financiranja mnogima je još uvijek velik izazov.

Takva situacija predstavlja prepreku širenju postojećih poslova i razvoju novih tržišnih mogućnosti, koju financiranje EBRD-a pokušava premostiti. Kreditna linija za energetsku učinkovitost demonstrirat će prednosti pohranjivanja energije širokom spektru zajmoprimaca, među kojima su i klijenti iz komunalnog sektora koji imaju ograničen pristup takvim sredstvima. oko 30 mlrd. eura Novac je omogućen temeljem zajedničkog akcijskog plana međunarodnih financijskih institucija: EBRD-a, Svjetske banke i Europske investicijske banke, dogovorenog u studenom 2012. Akcijski plan je pripremljen u kontekstu ”Bečke Inicijative” i uključuje preko 30 milijardi eura zajedničkih sredstava za razdoblje 2013.2014.

EBRD je do početka srpnja potpisala oko 152 projekta u Hrvatskoj, u sveukupnom iznosu od 2,77 milijarde eura. Ulaganja EBRD-a raspodijeljena su između realne ekonomije, energetskog, financijskog i infrastrukturnog sektora. U svojoj novoj strategiji, koja je odobrena 25. lipnja 2013., Banka naglašava kako će nastaviti podržavati Hrvatsku i nakon njena pridruživanja Europskoj Uniji, potičući konkurentnost lokalnih kompanija. EBRD je spremna i nadalje ulagati u projekte restrukturiranja i modernizacije hrvatske infrastrukture, te poticati financijsku i operativnu učinkovitost komunalne mreže vodoopskrbe i odvodnje.

Program WeBSEFF 2 nastavlja se na kreditnu liniju WeBSEFF 1 od 60 milijuna eura koju je EBRD pokrenuo 2009. godine. Unutar te linije financirano je 129 projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora ukupne vrijednosti 59 milijuna eura, uz sudjelovanje osam banaka iz tri zemlje.

14

EBRD je do početka srpnja potpisao oko 152 projekta u Hrvatskoj

Program WeBSEFF 2 nastavlja se na kreditnu liniju WeBSEFF 1 od 60 milijuna eura

Kolumna

Energetska učinkovitost dio je strategije razvoja Ine Energetsku učinkovitost Ina unapređuje i kroz Energetsko certificiranje svojih poslovnih (i stambenih) objekata, piše angelika Brnada, direktorica Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini

I

na se u svome poslovanju usmjerava na principe održivog razvoja, pri čemu su unaprjeđenje zaštite okoliša i povećanje energetske učinkovitosti, kao i posljedično smanjenje emisija ugljikovog dioksida, sastavni dio našeg poslovanja. S obzirom na to da Ina ima značajan utjecaj na društvo i okoliš, svoj je put prema održivom razvoju započela prije nekoliko desetljeća primjenom načela predostrožnosti i racionalnog gospodarenja resursima te brigom o ljudima i okolišu.

Niz provedenih aktivnosti, u svim segmentima našeg poslovanja – od istraživanja, proizvodnje nafte i plina, rafinerijske prerade do maloprodaje – upućuju da Ina održivom razvoju pristupa cjelovito i na svim razinama, unapređenjem procesa u okviru kojih se, između ostalog, prati i izravna i neizravna potrošnja energije. U segmentu izravne potrošnje prati se potrošnja plina ili loživog ulja, dok se u neizravnoj potrošnji prati potrošnja električne struje, pare ili goriva u službenim vozilima. Ina je tako u 2012. godini smanjila ukupnu potrošnju energije za tri posto, a na razini Ina Grupe za šest posto u odnosu na 2011.

Uštede od 61 mIl. kUna U razvoju rafinerijskog sustava Ina koristi najbolje raspoložive tehnologije bez kojih je nemoguće povećati učinkovitosti i iskoristivost prerade, uz smanjivanje utjecaja na okoliš, a posebno CO2 emisija. U Rafineriji nafte u Rijeci provodi se Energy Road Map projekt, koji predstavlja niz ideja, odnosno akcija za štednju energije, koje nisu zahtijevale dodatna ulaganja. Mjere koje su stručnjaci Rafinerije osmislili u okviru projekta rezultirale su uštedama u vrijednosti višoj od 61 milijun kuna u 2012. godini, što je najbolji pokazatelj da održivo poslovanje ne iziskuje uvijek dodatna ulaganja ili troškove, već prvenstveno novi način razmišljanja i djelovanja kojim je moguće postići značajne uštede u poslovanju i smanjiti utjecaj na okoliš.

Dio napora u postizanju energetske učinkovitosti Ina je usmjerila i u modernizaciju maloprodajne mreže

Pojačanim nadzorom smanjeni su gubici pare na turbinama za kondenzaciju pare na turbo generatorima, kojima Rafinerija u Rijeci proizvodi električnu energiju. Time je smanjena i potrošnja goriva, pa tako i troškovi. Ove godine Ina je u Rafineriji Rijeka uvela dodatnu mjeru kontinuirane kontrole na glavnim parnim cjevovodima i cjevovodima napojne vode te sakupljanje kondenzata iz hidrokreking postrojenja. Kao rezultat svih ovih aktivnosti, u prvih šest mjeseci 2013. uštedjeli smo energiju u vrijednosti od gotovo 35 milijuna kuna.

Dio napora u postizanju energetske učinkovitosti usmjerili smo i u modernizaciju maloprodajne mreže. Tako danas veliki dio Ininih benzinskih postaja ima instalirane električne senzore kojima je smanjena potrošnja električne energije, a u procesu je i izgradnja samoodržive, ekološki prihvatljive i inovativne „zelene“ benzinske postaje, pri čemu će se primijeniti različita tehnološka rješenja za racionalnije korištenje potrebnih resursa. Spomenuta rješenja uključuju skladištenje

topline i njezinu upotrebu u sustavu grijanja i hlađenja, primjenu alternativnih izvora energije u ventilaciji i klimatizaciji prostora, upotrebu kišnice, kao i upotrebu nanotehnologije na vanjskim i unutarnjim površinama, LED rasvjetu s mogućnošću kontrole potrošnje te upotrebu recikliranih materijala gdje god je to moguće i opravdano. energetsko certIfIcIranje Energetsku učinkovitost Ina unapređuje i kroz Energetsko certificiranje svojih poslovnih (i stambenih) objekata, budući da Izvješće o energetskom pregledu sadrži preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti svakog pojedinog objekta. Energetskim pregledom obuhvaćeno je ukupno 90 poslovnih i 256 stambenih objekata, podijeljeno u dvije faze, od kojih su do danas ukupno pregledana i certificirana 72 objekta. Sve ove aktivnosti ne samo da smanjuju trošak poslovanja, već smanjuju i utjecaj na okoliš i zdravlje, što su sve ciljevi čije provođenje u praksi doprinosi održivosti i dugoročnosti poslovanja.

15

Do 2050.

Hrvatska trendove prati uz mali zaostatak Na potrošnju energije utječu čimbenici poput tehnološkog razvoja i rastućeg osobnog i javnog standarda

R

azdoblje od 2010. do 2050. godine je dovoljno dugačko da se mogu očekivati promjene izazvane različitim utjecajnim faktorima, od tehnološkog razvoja, rasta potreba, promjena u energetskoj efikasnosti, do ograničenja u resursima, klimatskim promjenama i rastu populacije, stoji u radu Gorana Granića i suradnika pod nazivom “Koje procese u energetskom sektoru RH možmo očekivati do 2050. godine”.

Kako se ograničenja u razvoju, koja proizlaze iz potrebnih mjera i aktivnosti očuvanja klime nameću kao glavni utjecajni faktor, razdoblje do 2050. godine moe se već unaprijed smatrati razdoblje diskontinuiteta u odnosu na prethodna razdoblja.

Upravo ta činjenica upućuje da se analizama i planiranju tog razdoblja treba pristupiti na poseban način, s mogućnosti sagledavanja svih utjecajnih faktora. različite pozicije Na početku promatranog razdoblja Hrvatska će postati članica EU, pa će dijeliti pozitivne i manje pozitivne utjecaje s ostalim članicama EU. U ovom segmentu promatrano razdoblje nije identično, razlikuje se prva faza kada startamo sa svim problemima zemlje u tranziciji i nove članice, do tridesetih godina i sredine tog razdoblja, te kraja 16

tog razdoblja. Integriranost hrvatskog gospodarstva s EU gospodarstvom rast će s vremenom, kao i mogućnosti mijenjanja stanja na bolje. Radi se o procesu s pozitivnim trendom. Razvoj transporta svih oblika energije i svim transportnim sredstvima i infrastrukturom omogućava veću integriranost Hrvatske u međunarodno trište energije. Naravno, što je veća integriranost Hrvatske u međunarodno trište energije, veća je i izloenost svim rizicima trišta, ali i ostalim rizicima koji proizlaze iz političkih problema, terorizma, ratova, katastrofa i svega ostalog izvan trišta.

Sigurnost opskrbe je nužan utjecajni faktor kojega treba uzeti u obzir kod planiranja, piše u radu “Koje procese u energetskom sektoru RH možmo očekivati do 2050. godine”.

Nadalje se navodi kako je razvoj energetike nužno promatrati u dimenzijama razvoja informatičko-komunikacijskih tehnologija, koje kroz sustav “pametnog” upravljanja proizvodnjom, mreama i trošilima, dodatno postiže povećanje sigurnosti opskrbe i učinkovitosti potrošnje energije.

Na trendove u potrošnji energije, korisne ili finalne energije, glavni utjecajni faktori su tehnološki razvoj, rastući osobni i javni standard i svi oni utječu na povećanje potrošnje energije.

Tehnološki razvoj donosi nove uređaje kojima se zamjenjuje fizički rad u stam-

benim i poslovnim prostorima ili povećavaju mogućnosti rada ili korištenja slobodnog vremena, koji postaju novi potrošači energije. Osobni i javni standard je u uskoj korelaciji s energijom, rastom stambenih prostora i poslovnih prostora u kojima se pružaju usluge, te rastom poslovnih prostora. Sve to utječe na trend rasta potrošnje korisne energije, stoji u radu “Koje procese u energetskom sektoru RH možmo očekivati do 2050. godine”.

Nadalje, pišu Goran Granić i suradnici: tehnološki razvoj utječe i na energetsku učinkovitost, i stalni je trend smanjenja potrošnje energije za jednaku uslugu ili korist od nekog uređaja. Realno je očekivati kontinuiran napredak u energetskoj učinkovitosti u budućnosti, kako na svjetskoj razini tako i u Hrvatskoj, koja prati tehnološki napredak s malim zaostatak, a

Poseban problem je potrošnja energije za grijanje i hlađenje fotolia

taj ć man s zem P gije novi kratk boljo zako nja u nom đen podu O struk beni cijsk u en potic radu toru godi

lem

je li izlaz u nuklearkama Udio nuklearnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu iznosi 14% (prema iEa podacima za 2007. godinu). Većina elektrana koristi lWR (light Water Reactor) tehnologiju druge generacije. U zadnjih desetak godina u Europi je na mrežu priključen relativno mali broj novih nuklearnih jedinica, a neke jedinice su izašle iz pogona. Pogonska iskustva pokazuju da nuklearne elektrane druge generacije mogu pouzdano raditi i 60 godina (što zahtjeva odgovarajuče procedure produljenja životnog vijeka, izdavanja dozvola i dr.). Razvojem tehnologija pripreme i upravljanja nuklearnim gorivom postignuta su stalna poboljšanja u radu reaktora. U izgradnji su i prvi reaktori tzv. treće generacije.

na prosječne standarde, moguće je do 2050. godine smanjiti prosječne toplinske gubitke sa današnjih 200 kWh/m2 na samo 35 kWh/m2. Slično vrijedi i za zgrade u uslunom sektoru.

Od 2020. godine potrebe u novogradnji bi bile oko 17 tisuća stambenih jedinica godišnje. Za postizanje 20% apsolutno manje potrošnje topline za grijanje do 2030. godine, bilo bi potrebno godišnje poboljšati izolaciju 40 tisuća stambenih jedinica. U budućnosti moe se očekivati rast mobilnosti ljudi i roba, što znači povećanje prometa i potrebne energije za promet. S druge strane jasno su izraženi trendovi povećanja energetske učinkovitosti u prometu, jer nove generacije motora i guma trae manje energije za isti učinak. Daljnji razvoj, kroz korištenje hibridnih automobila i elektro automobila povećat će energetsku učinkovitost prometa. taj će zaostatak s vremenom biti sve manji i brzo će se ujednačiti trendovi s zemljama EU. Poseban problem je potrošnja energije za grijanje i hlađenje. Dok se kod novih zgrada Hrvatska može u relativno kratkom vremenu sihronizirati s najboljom praksom u EU, putem dobrog zakonodavstva i nadzora, promjena stanja u postojećem stambenom i poslovnom fondu, posebno onom koji je građen do 1990. godine je veliki poslovni poduhvat.

Osmisliti i provesti koncept rekonstrukcija postojećih poslovnih i stambenih zgrada je organizacijski i financijski poduhvat, koji osim realnih cijena u energije u početnoj fazi traži i sustav poticaja i ubrzavanja procesa, piše u radu “Koje procese u energetskom sektoru RH možmo očekivati do 2050. godine”. Za očekivati je rast nastanje-

nih stambeni jedinica, usprkos sadašnjim sagledavanjima smanjenje broja stanovnika do 2050. godine sa današnjih 4,43 na 3,9 milijuna, sa 1,5 na 1,8 milijuna.

Druga karakteristika stambenog i poslovnog fonda je da je 47% današnjeg fonda izgrađeno do 1970. godine i realno je očekivati da bi se do 2050. godine demoliralo barem 25% današnjeg fonda, piše u radu.

A navodi se i kako bi uz tu pretpostavku, do 2050. godine i uz 300 tisuća novih kuća i 370 tisuća novih stanova u stambenim zgradama, građenih po standardima niskoenergetske gradnje, zatim uz 460 tisuća današnjih kuća i 390 tisuća današnjih stanova koji bi se trebali dodatno izolirati na vrlo jake standarde niskoenergetskih građevina, te uz 225 tisuća današnjih kuća i 45 tisuća današnjih stanova koji bi se izolirali

Realno je očekivati kontinuiran napredak u energetskoj učinkovitosti u budućnosti

Pozicija kuPca Gledano s pozicije kupca energije, za osobne ili poslovne potrebe, koji će s jedne strane biti zainteresiran za korištenje novih tehnologija i proizvoda, a s druge strane jednako je tako zainteresiran za upravljanje s troškovima i njihovu minimizaciju.

Tehnološki razvoj IC u kombinaciji s razvojem novih trošila i uređaja omogućit će mu ostvarivanje ciljeva koje će sebi postavljati na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini, navodi se u radu “Koje procese u energetskom sektoru RH možmo očekivati do 2050. godine”.

Tehnološki razvoj je ključni utjecajni faktor za postizavanje ciljeva razvoja energetskog sektora, u uvjetima radikalnog smanjenja emisija CO2 i drugih staklenièkih plinova, u tehnologijama koje ne proizvode ili minimalno proizvode stakleničke plinove, fosilna goriva i obnovljive izvore.

17

Natječaji

Programi financijske potpore za energetsku učinkovitost

F

inancijska potpora programima i projektima energetske učinkovitosti omogućena je kroz više EU programa i instrumenata u svrhu potpore provedbi politike Europske unije u području energetske učinkovitosti te iniciranja pridruženih investicija.

Trenutno je institucijama i tvrtkama ReHrvatske dostupno nekoliko Programa Unije za potporu programima i projektima energetske učinkovitosti:

IEE ThE InTEllIgEnT EnErgy – EuroPE IEE programi pomažu stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu te oblikovanju i implementaciji politike razvoja, pripremajući teren za ulaganja, izgradnju kapaciteta i vještina te informiranje.

Usredotočuje na uklanjanje ne-tehnoloških prepreka u politici provođenja energetske učinkovitost i obnovljivih izvora energije.

IEE također uključuje projekte o financiranju energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene.

ElEnA EuroPEAn locAl EnErgy AssIsTAncE Ovo je financijski instrument u smislu darovnica ili grantova lokalnim i regionalnim javnim vlastima za razvoj, strukturiranje i pokretanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Provedba se omogućuje kroz četiri međunarodne financijske institucije (International financial institutions - IFI), a to su: europska investicijska banka (European Investment Bank - EIB), vladina razvojna banka iz Frankfurta (Kreditanstalt für Wiederaufbau - KfW), razvojna banka Vijeća Europe (Council of Europe Development Bank - CEB) i europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD).

ELENA instrument omogućava financiranje ulaganja i privatnih i javnih izvora te olakšava povezivanje s drugim financijskim instrumentima (kao što je Jessica). Elena osigurava do 90 % troškova tehničke pomoći za feasibility / market studije, energetske preglede i pripremu natječajne dokumentacije.

18

MlEI PdA MobIlIsIng locAl EnErgy InvEsTMEnTs Usmjeren je na manje projekte. Podupire razvoj samostalnih ili zajedničkih projekata za lokalne i regionalne javne vlasti koji surađuju s financijskim institucijama i fond menadžerima na mobilizaciji sredstava za pokretanje investicija u projekte održive energije.

Projekti omogućavaju tri glavna cilja: poticanje energetske učinkovitosti i poticanje na racionalno korištenje izvora energije; povećanje korištenja novih i obnovljivih izvora energije, kao i poticanje energetske diversifikacije; poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u području prometa.

Ovaj financijski instrument zapravo nadopunjuje financijski instrument Elena-u.

EEEf EuroPEAn EnErgy EffIcIEncy fund Financijski instrument lokalnim, regionalnim i (ukoliko je to opravdano) nacionalnim javnim vlastima ili javnim ili privatnim osobama koje djeluju u njihovo ime. EEEF financira investicije i projekte u području energetske učinkovitosti (70%), obnovljivih izvora energije (20%) i čistog gradskog prijevoza (10%) putem inovativnih instrumenata. Darovnica u smislu tehničke podrške dostupna je za usluge razvojnih projekata (tehničke, financijske) povezane s ulaganjima financirane od strane Fonda.

Za financiranju projekata za razvoj europskih regija, osobito za male i srednje poduzetnike, osim ovih glavnih instrumenata kohezijske politike Europske unije (strukturni fondovi i Kohezijski fond) Europska unija je uvela i tzv. inicijative JASPERS, JASMINE, JEREMIE i JESSICA, koje nazivamo još i J-inicijative. Oni maksimalno usmjeravaju sredstva strukturnih fondova prema poboljšanju pristupa financiranju europskih malih i srednjih poduzeća.

JAsPErs JoInT AssIsTAncE To suPPorT ProJEcTs In EuroPEAn rEgIons Ovo je financijski instrument kojemu je cilj pružiti podršku projektima u europskim regijama. Provodi ga Europska

komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Cilj je inicijative pružiti tehničku/konzultantsku pomoć državama članicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz Kohezijskog fonda. Usluge su besplatne i namijenjene ubrzanju realizacije dostupnih sredstava.

JErEMIE JoInT EuroPEAn rEsourcEs for MIcro To MEdIuM EnTErPrIsEs Zajednički europski resursi za mikro, mala i srednja poduzeća Ovo je financijski instrument koji omogućava zemljama članicama EU da dio sredstava strukturnih fondova usmjere u svrhu podrške malim i srednjim poduzećima, i to u obliku kredita, garanciae, ulaganja u osnivački kapital i vlasnički ulog. Financijski instrumenti JEREMIE provode se putem financijskih posrednika, odnosno banaka u zemljama članicama EU. JEssIcA JoInT EuroPEAn suPPorT for susTAInAblE InvEsTMEnT In cITy ArEAs Zajednička europska podrška održivom ulaganju u gradska područja Inicijativu provodi Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Razvojnom bankom Vijeća Europe s ciljem promicanja održivog razvoja, rasta i zapošljavanja u urbanim područjima Europe.

JAsMInE JoInT AcTIon To suPPorT MIcrofInAncE InsTITuTIons In EuroPE Zajednička akcija za podršku institucijama za mikrofinanciranje u Europi JASMINE nadopunjava inicijativu JEREMIE te omogućava državama članicama i regijama da dio sredstva strukturnih fondova usmjeri u financijske proizvode namijenjene isključivo mikropoduzetnicima. Važno je napomenuti da sama država članica bira hoće li i koju će od J-inicijativa koristiti. EK je u srpnju 2012. otvorila novi program namijenjen održivom razvoju gradova pod nazivom Smart Cities and Communities European Innovation Partnership.

POSLOVNE INFORMACIJE PO VAŠOJ MJERI! Još više sadržaja Nove rubrike, gosti komentatori, kolumne www.poslovni.hr

Poslovni centar znanja Kroz seminare, radionice, edukacije postignite izvrsnost u svakodnevnim poslovnim aktivnostima www.poslovni.hr/pcz

Više pogodnosti za pretplatnike Nova web-stranica i pretplatnički plaketi s novim dodatnim pogodnostima www.poslovni.hr/pretplata

Na svim platformama Uz print i online izdanje od sada nas čitajte i na iPadu

Vaš najbolji poslovni partner i savjetnik od povjerenja uvijek je uz vas gdje god se nalazili - informativan, aktualan i na dohvat ruke! www.poslovni.hr

Instinkt nije dovoljan.