energea

Poseban prilog Svibanj/2012.

Banke i obnova zgrada Financijske institucije spremno čekaju energetsku obnovu u građevini >>>8>>>

Hibridna vozila Hrvatska među rijetim zemljama EU koja ne potiče kupovinu hibridnih automobila >>>25>>>

Potrebna nova skladišta plina Hrvatska u slučaju krize može pokriti jednomjesečnu potrebu za plinom >>>19>>>

Energea

Svibanj/2012.

Sadržaj

3

Razvoj obnovljivih izvora

Bez poticaja od strane države nema razvoja alternativnih izvora energije 5

Kreditiranje učinkovitosti Poslovne banke spremno čekaju poziv vlade da se uključe u kreditiranje obnove energetski neučinkovitih zgrada

8

Intervju: Pavao Vujnovac

Direktor Prvog plinarskog društva govori o plinofikaciji Hrvatske 12

Plinska skladišta

Hrvatska posjeduje zalihe plina dovoljne za mjesec dana nestašice i trebaju joj barem još dva plinska skladišta, jedno vršno i jedno strateško 19

Električni automobili

Iako većina država Europske unije potiče kupnju hibridnih i električnih automobila hrvatska politika bez sluha za očuvanje okoliša 25

IMPRESSUM Glavni UredniK: Darko Markušić UredniK priloGa: Vladimir Nišević Uprava: Jasna Zemljić, Radovan Klaić, Sanda Lončar; Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

prodaja oGlasa: Direktorica: Petra Ivičević-Bakulić; Prodaja: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 aUtori: Tin Bašić, Darko Bičak, Nikolina Buljan/VLM GrafiKa: RedPoint fotoGrafije: Fotolia, Pixsell, PD

izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1 telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr tisaK: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

Energea

Svibanj/2012.

Izvori energije

5

Načini rasta Bez poticaja od strane države nema razvoja alternativne energije

Zajamčene cijene ubrzale razvoj obnovljivih izvora

P

olitički iskrojena teorija o skorašnjem nestanku nafte, nagli skok njezine cijene početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, klimatske promjene izazvane korištenjem fosilnih goriva i negativne kampanje protiv nuklearne energije dovele su do ubrzane popularizacije obnovljivih izvora energije (iako su voda i vjetar do pojave parnog stroja i iskorištavanja Piše: Vedran Uran, predstavnik GreenMax Capital Advisors u Hrvatskoj Fotografije: Fotolia i Pixsell

Sustav zajamčene cijene otkupa prihvaćen je u 89 država

nafte bili jedini izvori mehaničke energije, a drvo jedini izvor toplinske energije). Globalni strateški cilj je da ti izvori energije djelomično nadomjeste fosilna goriva i koliko toliko očuvaju okoliš. U mnogim su zemljama postali dio nacionalnih energetskih strategija. Europska je komisija 2009. postavila cilj od 20%

udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energiji do 2020. godine. Tada postavljeni udio postaje obveza za sve članice Europske unije. Danas taj udio iznosi 13 posto.

Ubrzani razvoj

Na ubrzani razvoj obnovljivih izvora najviše su utjecali razni mehanizmi potpore jer je pro-

Energea

svibanj/2012.

85

izvodnja električne energije nja razvoja tržišta obnovljivih znatno veća od energije pro- izvora sa zacrtanom energetizvedene iz fosilnih i nukle- skom strategijom, ali i s ekoarnih goriva. Najprihvatlji- nomskim trendovima (npr. vijim mehanizmom potpore španjolska vlada je privrepokazao se sustav zajamčenih meno ukinula poticaje kako bi cijena (eng. feed-in system), umanjila deficite u državnom koji se zasniva na pokrivanju proračunu). Prema Međufiksnih i varijabilnih troškova narodnoj agenciji za energeproizvodnje električne ener- tiku (IEA), potreba za poticagije na dulje razdoblje (od 10 njem obnovljivih izvora ostat do 25 godina). Pioniri u kori- će aktualna do 2035. godine. štenju takvih poticaja su Dan- Pritom se očekuje trostruki ska, Grčka, Italija, Njemačka, rast njihove uporabe u proiŠpanjolska, Švicarska, pa čak zvodnji energije. i Indija. Danas je takav sustav prihvaćen u 89 zemalja, pa i Decentralizacija u Hrvatskoj. U svjetskim raz- Osim velikih sustav zajamčemjerima od 215 GW ukupne nih cijena privukao je brojne snage instalirane u vjetroe- male nezavisne proizvođače lektranama 65% ih je realizi- električne energije, što je rano zahvaljujući sustavima dovelo do decentralizirane, zajamčenih cijena. Kod sunče- raznolike i učinkovite uporabe vih elektrana ukupne snage od primarnih energetskih izvora.

64 GW taj je postotak još veći Svoj interes su tu pronašli vlai iznosi 90%. Najveći rast pro- snici kuća, manjih tvorničkih i izvodnje električne energije obrtničkih hala, poljoprivrediz obnovljivih izvora zbio se u nici, javna uprava i ostali, koji zemljama Unije: 1999. proi- će istekom statusa povlaštezvodnja je iznosila 49 TWh ili nog proizvođača postati novi jednu četvrtinu svjetske pro- sudionici na tržištu električne izvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a deset godina poslije ona raste na 252 TWh i čini gotovo polovicu svjetske proizvodnje.

Snažan investicijski ciklus doveo je do pada troškova proinajveći rast proizvodnje električne zvodnje električne energije iz pojedinih energije iz obnovljitehnologija obnovljivih izvora energije vih izvora zbio se u (posebice fotonazeMljaMa europske unije ponskih ćelija). Pojeod 1999. godine do danas dine zemlje u nekoliko su navrata snizile zajamčene cijene.

Revizija sustava poticaja je potrebna zbog usklađiva-

MW energije trebalo bi dolaziti iz biodizela u hrvatskoj do 2020. godine

Izvori energije SuStav poticaja Sa zajamčenim cijenama prvi je put u hrvatskoj donesen u ljeto 2007., iako su prvi nacrti tog sustava bili poznati još 2004.

7

ukupnoj proizvodnji električne energije obnovljivi izvori sudjeluju s nešto više od 2% (bez velikih hidroelektrana). Prema navedenoj energetskoj strategiji, u sljedećih osam godina proizvodnja električne energije iz tih izvora trebala bi porasti deset puta.

Financiranje projekta

energije. Za veće ulagače najprimamljivijim zemljama za ulaganja u obnovljive izvore pokazale su se one kod kojih su zajamčene cijene najviše, otkup električne energije najdugotrajniji, a vrijeme za dobivanje potrebnih dozvola i suglasnosti najkraće. U tome su najviše uspjeha imale Danska, Njemačka, Portugal i Španjolska.

Prema hrvatskoj energetskoj strategiji usvojenoj 2009. ukupna snaga u elektranama na obnovljive izvore do 2020. trebala bi dostići sljedeću razinu: 85 MW u bioelektranama, 100 MW u malim hidroelektranama, 45 MW u sunčevim elektranama i 1200 MW u vjetroelektranama. Danas je prema HROTE-u u sustavu poticaja tek 12 MW u bioelektranama, 0,03 MW u malim hidroelektranama, 1,1 MW u sunčevim elektranama i 130 MW u vjetroelektranama. Sustav poticaja sa zajamčenim cijenama prvi je put u Hrvatskoj donesen u ljeto 2007. (iako su prvi nacrti tog sustava bili poznati još 2004.), što znači da smo vremenski skoro na polovici puta do ciljane godine, no u

Iako su postojeće zajamčene cijene u Hrvatskoj za pojedine tehnologije obnovljivih izvora relativno visoke, problem je dugotrajna i mukotrpna procedura za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, što često za ulagače predstavlja noćnu moru. Za ostvarivanje strateških ciljeva ta bi se procedura trebala radikalno izmijeniti, skratiti i pojednostaviti, prema sustavu “onestop-shop”, za čije bi pružanje usluga bile nadležne lokalne energetske agencije i županijski uredi za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Da bi ušli u skraćenu proceduru, ulagači i njihovi projekti bi, ovisno o vrsti obnovljivih izvora i nazivnim snagama elektrana, trebali ispuniti određene preduvjete poput jesu li projekti usklađeni s prostornim planovima, je li moguće buduće elektrane povezati na elektroenergetsku mrežu, kako one utječu na okoliš itd. Sa skraćenom procedurom i jasnim preduvjetima ozbiljni ulagači bi bili motivirani da počnu graditi ne samo jednu već nekoliko sličnih elektrana.

Energea

Svibanj/2012.

11.000

zgrada jaVne namjene obnaVljat će hrVatSka Vlada

Poslovanje Vlada svoj investicijski ciklus oživljavanja domaćega gospodarstva temelji i na ener

Banke spremno čekaju Vlad in Piše: Tin Bašić Fotografije: Fotolia

U

pozitivne signale iz Vlade, njihov fokus na energetiku i najavljeno pojednostavljenje administrativnog procesa u realizaciji projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, u budućnosti se očekuje još veći broj

program energetske obnove zgrada javnog sektora trebale bi biti uključene i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), kao i poslovne banke. HBOR i banke bi prema potrebi odobravali kredite kako bi se ulaganje realiziralo sukladno projektu koji je prihvaćen javnim natječazagrebačka banka je jem.

Međutim, još vrlo pozitivna i sprenema konkretmna financirati dobre nog datuma projekte koji će pripočetka investicija. U tijeku su pomoći oStVariVanju razna savjetovaciljeVa zadanih direktinja i prezentacije Vama eu projekata Ministarstva graditeljstva.

Kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje, neki sastanci bankara i Ministarstva su najavljeni, no ništa nije inicijativa i upita, ne samo konkretizirano. države nego još i više privatBroj incijativa nih investitora. U tom je kon“Nema još naznaka kada bi se tekstu Zagrebačka banka vrlo točno ti sastanci trebali održati pozitivna i spremna finani o čemu će se konkretno na cirati dobre projekte koji će njima razgovarati. Jedino što pripomoći ostvarivanju ciljeva se zna je to da bi se trebali odr- zadanih direktivama EU”, žati”, kaže nam jedan bankar. poručuju iz Zabe.

U Privrednoj banci Zagreb No jedno je sigurno, banke su zainteresirane za te projekte. (PBZ) kažu kako prate Vla“S obzirom na recentne dine ciljeve, ali i Europske

30

posto uštede energije ostvarilo bi se minimalnim građevinskim intervencijama

42

posto energije u ukupnoj potrošnji odlazi na zgrade

Građevina

9

i i na energetskim projektima u zgradarstvu, no još nije sigurno kada će ti projekti zaživjeti

d in poziv za obnovu zgrada

ere

unije (Strategija 2020.), okosnica kojih je promoviranje novih mjera energetske učinkovitosti te povećanoga korištenja obnovljivih izvora energije.

“Société Générale – Splitska banka svakako će biti uključen u programe energetske učinkovitosti i sve inicijative povezane s tim, pa tako i one koje pokrene Vlada. Interes svakako postoji za modele finanUpitan početak ciranja u okviru vlastitih kre“Slijedom toga spremni smo ditnih linija, ali i linija preko podržati projekte Vlade i HBOR-a”, objašnjavaju u toj poslovnog sektora (velikih banci. kompanija, malih i srednjih Naime, Vlada svoj invetvrtki), ali i projekte koje pro- sticijski ciklus oživljavanja vodi stanovništvo (upravitelji domaćega gospodarstva temezgrada). Primjerice, navodimo lji i na energetskim projektima projekt energetske učinkovi- u zgradarstvu, no nije sigurno tosti u školama Krapinsko- kada će ti projekti zaživjeti. zagorske županije, kojim je Kako je nedavno najavio miniobuhvaćeno čak sedamna- star graditeljstva i prostornog est osnovnih i srednjih škola, uređenja Ivan Vrdoljak, ove koji su financirali PBZ i EIB, bi se godine trebalo krenuti a koji je upravo pred završet- s projektom povećanja energetske učinkovitosti na zgrakom”, ističu u PBZ-u. dama javne namjene kojih je ukupno 11.000. Ti objekti, kaže ministar, troše puno energije, što je štetno za okoliš i skupo za proračun. Procjenjuje se kako bi spremni smo podržati se uz male graprojekte Vlade đevinske intervencije moglo i posloVnog sektora, ali uštedjeti i 30 i projekte koje proVodi posto, a uz veće stanoVništVo, poručuju i 60 posto, što bi na kraju u iz pBz-a proračun moglo donijeti milijardu kuna.

Ministarstvo graditeljstva smatra da su

Energea

Svibanj/2012.

Građevina

ErStE banka jE 2009. oSnovala poSEbnu Službu koja SE SpEcijalizirala za praćenje energetskih projekata

zgrade najveći pojedinačni potrošači energije te važan izvor emisije štetnih plinova. To potkrepljuju podatkom da je 2010. godine finalna potrošnja energije u zgradama iznosila 42,3 posto ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj. Ministarstvo se okrenulo toj vrsti investicije zato što su zgrade loše izolacije veliki potrošači energije, što se želi zaustaviti. Svrha programa u zgradarstvu je stoga poticati investicijski ciklus u ovoj godini, razvijati energetsko tržište i, naravno, postići pozitivan učinak na okoliš. Uštede se planiraju postići smanjenjem troškova energenata i održavanja objekata i opreme, a riječ je o najviše četrnaest godina po investiciji.

Kapital i investicije

Do sada su energetski projekti većinom bili u sferi privatnih investitora i poduzetnika koji su shvatili da je ulaganje u takve projekte izuzetno isplativo. Budući da je riječ o investicijama za koje je potrebno puno više kapitala, banke su

neke od ključnih partnera.

“Za razliku od situacije od prije samo nekoliko godina kada su investitori u obnovljive izvore energije bili rijetkost, shvaćanjem važnosti energetske neovisnosti i zaštite okoliša danas se u Hrvatskoj tržište obnovljivih izvora energije eksponencijalno razvilo”, objašnjava Diana Tureček, voditeljica Službe specijaliziranog financiranja u Sektoru gospodarstva Erste banke, koja je 2009. godine u tom sektoru osnovala posebnu službu koja se specijalizirala za praćenje takvih projekata.

Privatni sektor

Ističe kako je 2010. i 2011. bio zamjetan trend povećanog investiranja domaćih i stranih poduzetnika u energetiku pa se u skladu s tim u ukupnom portfelju obnovljivih izvora energije za sada primjećuje dominantnija uloga privatnog sektora.

U Hypo banci poručuju kako će dio planiranih plasmana zasigurno završiti i u financiranju projekata obnovljivih izvora energije. “Iz bankarske perspektive, ako su svi preduvjeti zadovoljeni poput statusa povlaštenog proizvođača, otkupa proizvedene električne energije, vlasništva, građevinskih i uporabnih dozvola, svi su projekti jednako zanimljivi i važni. Dodatnom analizom rangiraju se financijski čimbenici projekata poput povrata na ulaganje, očekivan prinos, vlastiti udio u ulaganju (equity), instrumenti osiguranja i slično, sukladno odgovornoj bankarskoj praksi”, kažu u Hypo banci.

Energea

Svibanj/2012.

11

GEALAN IKD (Intensiv-Kern-Dammung) – profili za energetski efikasne prozore

izrađivati prozore są ukupnim toplinskim koeficijentom Uw = 0,8 W/m2K i manjim što je dovoljno za standard koji se postavlja da se rade prozori za pasivne kuće.

Na ovaj način i są IKD profilima GEALAN omogućuje izradu prozora i vrata za

pasivne kuće są vrlo niskim troškovima materijala i izrade iz razloga što IKD profili iz GEALAN-a već dolaze punjeni pjenom i nisu potrebna nikakva dodatna ulaganja u proizvodnju, jer se sve odvija na isti način kao i są profilima bez punjenja pjenom.

Promo

V

odeći europski proizvođač sustava profila za izradu PVC stolarije GEALAN standardno u svojem proizvodnom asortimanu nudi profile za izradu energetski visoko učinkovitih prozora i vrata. To znači da se iz profila GEALAN mogu izrađivati PVC prozori i vrata są izrazito dobrom toplinskom izolacijom i takvi prozori su energetski učinkoviti tako što zimi štede energiju za grijanje, a ljeti energiju za hlađenje.

IKD (Intensiv-Kern Dammung) je njemačka kratica za profile koji imaju intenzivno izoliranu jezgru, tj. unutar jezgre profila se nalazi posebna izolacijska pjena koja dodatno poboljšava izolacijska svojstva profila, a time i samog prozora.

IKD profili iz GEALAN-a su dostupni u sustavima profila są vanjskim i središnjim brtvljenjem i poboljšavaju toplinsku izolaciju profila za 0,2 W/ m2K. Tako sustav są središnjim brtvljenjem S 7000 IQ + są IKD pjenom postiže toplinski koeficijent prolaza kroz okvir Uf = 0,9 W/m2K i manje, ovisno o čeličnom ojačanju koje se koristi u okviru prozora.

Są tako niskim topliskim koeficijentom profila u kombinaciji są troslojnim visoko izolativnim staklom je moguće

Energea

Svibanj/2012.

115

milijuna kuna uložio je ppd u plinSku mrežu na vukovarSkom području

Pavao Vujnovac direktor prvog plinarskog društva govori o plinofikaciji Hrvatske

Bez investicija u energetiku nema razvoja Piše: Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Pixsell

N

akon dugogodišnjeg Inina monopola u opskrbi prirodnim plinom u Hrvatskoj, njezina tvrtkakći Prirodni plin prvi put je prošle godine dobila konkurenciju. Prvo plinarsko društvo (PPD), tvrtka iz Vukovara koja ima koncesiju za opskrbu i distribuciju prirodnog plina na vukovarskom području tada je s njemačkim partnerom s E.ON Ruhrgas potpisala ugovor koji je trebao potresti hrvatsko tržište plina. Zašto se nije dogodio potres, već samo lagani pomak, govori Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva.

Vaše prošlogodišnje potpisivanje suradnje s E.ON Ruhrgas, njemačkom

energetskom kompanijom, najavljeno je bilo kao rušenje monopola Ininog Prirodnog plina i kao rušenje cijena za gospodarstvo. Kako danas gledate na to?

Treba prvo napomenuti da je otvaranje tržišta prirodnog plina jedna od obveza Hrvatske pri ulasku u EU i sigurno je jedna od želja Vlade i Ministarstva gospodarstva u narednom kraćem periodu. Prvo plinarsko društvo je kao jedan od pionira otvaranja tržišta sigurno dalo veliki doprinos da se hrvatsko tržište “odlijepi” od mrtve točke. U otvaranju hrvatsko-mađarskog interkonektora prepoznali smo određene mogućnosti za dodatni razvoj našeg poslovanja. Uz suradnju i veliko znanje i iskustvo našeg partnera E.ON Ruhrgasa PPD od 2012. godine postaje uvoznik prirod-

nog plina i prva konkurencija Prirodnom plinu(tvrtka kćer Ine) na hrvatskom tržištu. Za svako dostignuće postoji prvi korak. Možemo smatrati da je hrvatsko tržište time napravilo prvi korak prema otvaranju.

Da li će otvaranje tržišta prirodnog plina donijeti rušenje cijena za gospodarstvo?

Odgovoriti na to pitanje je vrlo kompleksan zadatak. Percepcija cijene prirodnog plina u Hrvatskoj je na jako niskom nivou. Cijena plina po jedinici energije na svim tržištima širom Europe varira i do preko 30% između dva potrošača u ovisnosti o načinu preuzimanja prirodnog plina kroz godinu i fleksibilnosti ugovora.

U ugovaranju robe kao što je prirodni plin jako je bitno planiranje i struktura potrošnje.

Ukoliko velike količine plina

trošite u zimskim danima, a male u ljetnim normalno je da ćete imati skuplju cijenu od recimo nekoga tko troši iste količine cijelu godinu. Svi sudionici na tržištu prirodnog plina zajedno sa kupcima trebaju dodatnu edukaciju o sklapanju ugovora o opskrbi i načinu formiranja cijena na europskom i svjetskom tržištu. Budući da tek treba prilagoditi način određivanja cijena na hrvatskom tržištu pri otva-

ran pa go sig

Ko ul vu za

PP tri var što Vu

ma, a no je jenu troši . Svi rodcima ju o krbi a na tržirilajena otva-

Intervju pri otvaranju tržišta cijena plina neće pasti za sve kupce iz sektora gospodarstva, ali će za neke sigurno pasti

13

Tko su Vam ciljani potrošači?

Pri odabiru ciljanih potrošača trebamo napomenuti kako postoje veliki industrijski potrošači koji su priključeni na transportni sustav u vlasništvu operatora transportnog sustava Plinacro kao i distributivna područja na kojima su aktivni opskrbljivači plinom. U najvećem broju slučajeva su to jedan te isti subjekt ili su sestrinska poduzeća. U ovoj fazi otvaranja tržišta nas sigurno zanimaju svi veliki industrijski potrošači kao i opskrbljivači plinom koji su aktivni na distributivnim područjima. Takav način razmišljanja ne sprečava nas da razmišljamo o kupcima koji su priključeni na distributivna područja iako je opskrba plinom takvih kupaca nešto kompliciranija ali ne i neizvediva.Prema strukturi poslovanja to su dvije zasebne grupe kupaca koje zahtijevaju različit pristup. Što će konkretno za PPD donijeti ulazak Hrvatske u EU?

ranju tržišta cijena plina neće pasti za sve kupce iz sektora gospodarstvo, ali će za neke sigurno pasti.

Koliko je do sada PPD uložio u plinifikaciju na vukovarskom području za koje ima koncesiju?

PPD je između ostalog i distributer plina u dijelu vukovarsko- srijemske županije što obuhvaća područje Grada Vukovara i 9 susjednih općina.

Ukupno uložena sredstva u gradnju mreže prelaze 115 milijuna kuna i treba naglasiti da je PPD u prve dvije godine od puštanja plina u mrežu besplatno izgrađivao priključke potrošačima kategorije domaćinstvo na svom koncesijskom području. U konačnici sa dodijeljenom nam distributivnom tarifom koja je jedna od najmanjih u Hrvatskoj ni blizu ne ostvarujemo planirani povrat ula-

ganja. Ukoliko je cilj sigurnost opskrbe krajnjih kupaca koja ovisi najvećim dijelom o dobrom stanju transportne i distributivnih mreža treba obratiti pažnju da se za održavanje i nadogradnju dotičnih sustava osiguraju sredstva u tarifama.

S vaše strane je najavljeno kako krećete u ponudu plina i drugim hrvatskim područjima?

Ulazak Hrvatske u EU će zasigurno donijeti određenu sigurnost cjelokupnom energetskom sektoru i stabilnost koju traže svi veći investitori. Bez investicija u energetskom sektoru neće biti ni razvoja cjelokupnog gospodarstva što bi nam svima trebalo pokazati smjer u kojem trebamo razmišljati. Ulazak u EU treba zabrinuti samo one koji nisu spremni prilagoditi se novom načinu razmišljanja u poslovanju.

Plinofikacija Dalmacije

Mediteranski temperament povremeno je dobro malo ohladiti.

Vrući dalmatinski temperament zaslužuje da ga se stalno drži na idealnoj temperaturi, a to je lako uz zemni plin.

Hlađenje i grijanje vašeg doma ili ureda postaje jednostavno, ugodno i dostupno, a temperatura uvijek idealna neovisno o godišnjem dobu. Odaberite zemni plin i učinit ćete veliku uslugu sebi, svom kućnom budžetu i okolišu.

Kontaktirajte nas i rado ćemo vam dati detaljne informacije o instaliranju zemnog plina u vaš dom.

PRIKLJUČITE SE! Saznajte više o plinofikaciji Dalmacije na: www.evn.hr, info@evn.hr ili na besplatnom info telefonu 0800 820 820.

Za udobniji život.

ZEMNI PLIN USKORO U VAŠEM DOMU

croatia

17

poSto eNergije u Njemačkoj dolazi iz obNovljivih izvora

Plin

Strana iskustva Njemačka do 2022. godine gasi sve svoje nuklearne elektrane

15

Plin jedini može zamijeniti nuklearnu energiju Piše: Darko Bičak Fotografije: Fotolia

N

jemačka bi 31. prosinca 2022. trebala ugasiti zadnji nuklearni reaktor u jednoj od svojih sedamnaest operativnih nuklearnih elektrana. To je prošle godine, ponukana nuklearnom katastrofom nakon potresa i tsunamija u Japanu, najavila njemačka kancelarka Angela Merkel.

77 milij a r oši di tr k

Da nije riječ o paušalnoj i neostvarivoj političkoj ideji nekoga populističkog političara, što je i u svijetu i u Hrvatskoj često slučaj, dokazuje da je nekoliko mjeseci poslije njezinu ideju ozakonio i njemački parlament Bundestag, i to s nevjerojatnih 513 glasova za samo 79 protiv uz devet suzdražanih.

O tome hoće li najmoćnije europsko gospodarstvo koje i dalje raste preživjeti energetski udar zbog nestanka potencijala iz nuklearnih izvora, pokušao je na 27. međunarodnom susretu plinskih stručnjaka u Opatiji nedavno odgovoriti Gerhard Schmitz s Instituta za termodinamiku tehnološkog sveučilišta u Hamburgu. Schmitz navodi da udio nuklearnih izvora u ukupnoj energetskoj bilanci Njemačke već godi-

čka god ma išn je N j

a in

Politika i nuklearke

e

a

Svibanj/2012.

ih meta r a ičn pl ub

je

Energea

Energea

Svibanj/2012.

nama lagano opada. Kao primjer navodi da je iz tog izvora njegova zemlja 1995. dobivala 11,8 posto ukupne energije, a 2010. se taj postotak smanjio na 10,9. Naravno, tom je smanjenju pridonijelo ukupno smanjenje potrošnje zbog naprednijih i ekonomičnijih uređaja i strojeva. Tako je Njemačka 1995. trošila 14.269 x 10/15 džula (J), a 2010. oko 14.044. U ukupnoj strukturi energije u toj zemlji na naftu otpada 33,3 posto, na ugljen 23, a na prirodni plin 21,9 posto. Obnovljivi izvori popeli su se sa 1,9 posto u 1995. na 9,4 posto u 2010. godini.

Potrošnja energije

Kada se pogleda samo potrošnja električne energije, 5566 x 10/15 džula, nuklearni izvori čine 22 posto. Primat ukupno ima ugljen sa 43 posto udjela, a slijede plin sa 14 posto. Shmitz pojašnjava da čak 17 posto današnje električne energije u toj zemlji dolazi iz obnovljivih izvora, s tendencijom rasta.

Osim te vrste energije koja je

22

poSto eNergije U Njemačkoj dolazi iz NUklearNih elektraNa

Plin

ostvarila u petnaest godina giju kada ima vjetra, a to nije u idućih nekoliko godina mogli velik rast jer je krenula gotovo nužno onda kada potrošači dati željene rezultate, od nule, i plin je rastao sa 6,8 povlače najveću količinu struje posto u 1995. popeo na 14 posto iz sustava”, objašnjava Gerhard Skladištenje plina u posljednjih nekoliko godina. Schmitz.

Upozorava da javnost ne očeNjemački stručnjak navodi da U svijetu, a prije svega u kuje megaakumulatore koji bi su solarni izvori energije, iako samoj Njemačkoj, uvelike mogli opskrbljivati čitave grase najviše razvijaju u posljednje se radi na novim tehnologi- dove, regije ili države. Budućvrijeme u svijetu, u toj zemlji jama pohrane energije, pose- nost će vjerojatno biti mala neupotrebljivi zbog relativno bice struje i topline. Dosadaš- skladišta energije koja će moći malog broja sunčanih dana. nje baterije, kaže Schmitz, ni opskrbiti strujom kućanstvo, No zato su biomasa i vje- izbliza ne mogu zadovoljiti tvornicu ili manje naselje. tar izvori s kojima Njemačka potrebu za pohranom ener“Plin je jedini izvor čiste ne oskudijeva. Prema njego- gije. U tijeku je nekoliko vrlo energije koji se može skladištiti vim podacima, poslije Kine sa obećavajućih projekata koji bi u negraničenim količinama”, ponavlja Schmitz. Zbog toga 44.733 MW instalirane snage Njemačka ulaže velik novac i SAD-a sa 40.100 Njemačka u osiguravanje dovoljne i je sa 27.214 MW treća svjetstabilne isporuke plina. ska sila u korištenju energije Također u toj se zemlji vjetra. grade veliki skla“Obnovljivi izvori dišni kapaciteti energije stalno se razviU SvijetU, a prije Svega U koji će omogućiti jaju i svojim vršnim da Njemačka, kapacitetima zasiSamoj Njemačkoj, Uvelike koja godišnje gurno mogu nadoSe radi na novim tehtroši 77 milijardi mjestiti odustajanje nologijama pohrane kubičnih metara od nuklearnih cenplina, ima zaliha trala. Problem je što energije poSebice za najmanje 60 se električna energija StrUje i topliNe dana. Ta zemlja u ne može skladištiti. skladištima drži 22 Vjetroturbina proiposto svoje godišnje zvodi električnu enerpotrošnje.

Energea

Svibanj/2012.

250

milijuna eura iznOSila je inveSticija u OkOli

Skladišta plina

19

Upozorenje Okoli sa 550 mil. kubika može pokriti jednomjesečnu potrebu za plinom

Hrvatska treba vršno i strateško skladište plina Piše: Darko Bičak Fotografije: Fotolia i Pixsell

V

ažnost plina za energetsku stabilnost većine europskih zemalja, pa tako i Hrvatske, svakog je dana sve veća. Istodobno gospodarske i političke nestabilnosti u područjima u kojima se nalaze najveće rezerve prirodnog plina, ili pak preko kojih prelaze plinovodi, predstavljaju sve veću prijetnju sigurnoj europskoj opskrbi.

Stoga sve više zemalja znatno ulaže u gradnju skladišta plina, pri čemu se investicije mjere u desecima milijardi eura. Skladišta su posebno važna zemljama u kojima velik dio potrošnje otpada na kućanstva. Naime, u Hrvatskoj je omjer potrošnje prosječnoga kućanstva u Zagrebu u kolovozu i siječnju 1 : 12. Kako je proizvodnja plina, kao i njegova kup-

Plinovodom je pokrivena čitava kontinentalna Hrvatska

nja, ekonomična jedino u istim količinama tijekom čitave godine, skladišta služe za intervenciju u vrhuncima potrošnje.

Osamdesetih se godina počelo razmišljati o strateškim zalihama, a onda je Ina 1987. godine u rad pustila plinsko skladište Okoli u istoimenome mjestu između Ivanić Grada i Siska.

To je skladište kapaciteta 550 milijuna kubnih metara, a prema današnjoj metodologiji i vrijednosti cijena investicije iznosila je 250 milijuna eura. U to je doba Hrvatska trošila dvije milijarde plina godišnje, a od čega je gotovo polovica otpadala na kutinsku Petrokemiju, a i ostatak dobrim dijelom na industrijske pogone. No u posljednjih desetak godina došlo je do posrnuća velikog dijela industrije, ali i velikog širenja plinske mreže. Plinovodom je sada pokrivena čitava kontinentalna Hrvatska, a cijevi glavnoga plinskog

EnerGea_plavi.pdf 1 5/18/2012 2:51:13 PM

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Energea

Svibanj/2012.

Skladišta plina

21

pola te je njegovo izvlačenje vrlo sporo”, pojašnjava Dekanić.

Vršno skladištenje

pravca su došle do Zadra.

Očekuje se da će do kraja godine biti i u Splitu. Iako ima većih problema s lokalnim distributerima, izvjesno je da će za koju godinu plinska mreža u čitavoj Dalmaciji biti operativna. Hrvatska danas troši 3,5 milijardi kubika plina, a stručnjaci očekuju da će se u idućih deset godina ta količina popeti na šest milijardi. Stoga je plinsko skladište Okoli, koje je nakon svoje izgradnje pokrivalo 25 posto nacionalne godišnje potrošnje palo na svega 15 – 17 posto, postalo nedostatno.

Zbog toga Vlada već duže razmišlja o određenim mjerama.

kubika u teoriji može pokriti i jednomjesečnu potrebu za plinom u našoj zemlji, problem je što to skladište ima relativno male kapacite utiskivanja i izvlačenja plina.

“Kada se dogodi maksi-

Mali kapaciteti Okolia

O važnosti skladišnih kapaciteta plina bilo je govora i na nedavnome 27. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji. Igor Dekanić, sveučilišni profesor i vjerojatno naš najveći autoritet za energetiku, ponovio je da Hrvatskoj nužno treba jedno vršno skladište te jedno strateško.

Iako Okoli sa 550 milijuna

Igor Dekanić se zalaže za gradnju dodatnih skladišta plina

malno opterećenje mreže, riječ je o maksimalno desetak dana u godini, tada Okoli ne može zadovoljiti potrebe za plinom. Problem je pogotovo izražen u situaciji kada je plina u skladištu manje od

Zbog toga plinski stručnjaci ističu potrebu za vršnim skladištem, relativno maloga kapaciteta, ali s velikim kapacitetom utiskivanja i izvlačenja plina. Struka već nekoliko godina pokušava takvo skladište napraviti u Ininoj bušotini u Grubišnom Polju.

Zbog nemogućnosti dogovora o troškovima istraživanja, održavanja i predaje bušotine čitava se stvar godinama odgađa. Krešimir Malec, novi direktor Podzemnog skladišta plina (PSP), najavio je u Opatiji da će se ove godine u

Energea

Svibanj/2012.

Mađarska godišnje troši 10 Milijardi kubika plina, a ima Skladišnih kapaciteta 4 milijarde kubika ili 40 poSto potrošnje

Skladišta plina

23

Interventni uvoz plina je 20 puta skuplji po kubiku od standardne cijene

Europa sve više ulaže u plinska skladišta povećanje kapaciteta skladištenja utrošiti 180 milijuna kuna, od čega 130 milijuna na vršno skladište u Grubišnom Polju. Očekuje se da bi to skladište imalo kapcitet od maksimalno 40 milijuna kubika, no zbog svoje velike protočnosti riješilo bi problem vršne potrošnje tijekom nekoliko kritičnih sati kada je standardna plinska mreža zbog velike potrošnje pred kolapsom.

U najboljem će slučaju projekt postati operativan za dvije godine. U perspektivi bi Hrvatska trebala dobiti i strateško skladište plina koje bi osiguralo sigurnu opskrbu

Prvo skladište plina izgrađeno je 1915. u Ontariju u Kanadi. U svijetu danas funkcionira 120 skladišta plina, od čega 40 posto otpada na Sjevernu Ameriku, 34 posto na zemlje bivšeg SSSR-a te 25 posto na Europu. Procjenjuje se da je ukupan kapacitet svih svjetskih skladišta oko 324 milijarde kubnih metara. Zbog prevelike ovisnosti o ruskom plinu Europa sve više ulaže u skladišne kapacitete. Tako, primjerice, Mađarska godišnje troši 10 milijardi kubika plina, a ima skladišnih kapaci-

teta za 4 milijarde ili 40 posto potrošnje. Austrija na 11,5 milijardi skladišti 30 posto, Francuska 23, a Njemačka 22 posto vlastite godišnje potrošnje. Prošle je godine prvo skladište plina izgradila i Srbija, Banatski dvor u Vojvodini kapaciteta 450 milijuna kubika, što pokriva 23 posto njihove potrošnje. Europa sve više ulaže u strateška skladišta, a od ukupnih europskih kapaciteta većih od 100 milijardi kubika na V. Britaniju otpada 28,7 posto, Italiju 16,4, Njemačku 16,2 te Austriju 8,8 posto.

plinom za razdoblje i duže od dva mjeseca.

Interventni uvoz

Energetičari napominju da je nedavnim intekonekcijama s Mađarskom i Slovenijom naša zemlja donekle popravila sigurnost opskrbe jer se plin tim cjevovodima može interventno uvesti u slučaju potrebe, no postavlja se pitanje ekonomičnosti takve rabote jer iako je riječ o strogo čuvanoj poslovnoj tajni, procjenjuje se da je interventni uvoz plina i 10 – 20 puta skuplji po kubiku od standardne cijene.

En

Svi

A

B n

D

ele sko dv zem sku nju nih hib liĹĄ vo no siÄ?

Po

Iak gij bit zn po me je bil bil me bic su

Energea

Svibanj/2012.

250

tiSUća ElEktričniH vozila bit ćE na EUropSkim cEStama do 2015.

Automobili

25

Apsurd EU građane potiče na kupnju električnog vozila, a u Hrvatskoj politika bez sluha

Bez državnih poticaja nema hibridnih vozila Piše: Vladimir Nišević Fotografije: Fotolia

D

ok su u svijetu sve popularniji hibridni automobili, križanci između benzinskih i električnih motora, u Hrvatskoj ih je registrirano svega dvadesetak. Naime, u našoj zemlji oni su još uvijek preskupi, a država njihovu kupnju, iako to radi većina razvijenih zemalja, ne potiče. Učinak hibridnih automobila na okoliš je neusporediv s klasičnim vozilima, a i potrošnja je cjenovno prihvatljivija nego klasičnih benzinaca.

Poznati voze hibride

Iako je hibridna tehnologija već dugo prisutan, osobito u podmornicama i željezničkom transportu, ipak je postala široko prihvaćena među ljudima onda kada je ugrađena u automobilie. Hibridni automobili ubrzo je postao hit među vozačima, posebice onim bogatijma pa su tako prije neko-

liko godina svoje hibride ponosno isticali Arnold Schwarzenegger, Brad Pitt, Cameron Diaz i britanski princ Charles.

Standardna hibridni automobil koristi kombinaciju moći benzina i električne energije, koja snažno naglašava smanjenje potrošnje goriva.

Hibridni automobil se pokreće tj. “pali motor” uz pomoć benzina, a nakon toga se kreće uz pomoć električne energije.

Naravno, na dužim putovanjima ukoliko treba snagu ili mu jednostavno nestane struje hibrid lako prelazi na benzinski pogon.

U devet mjeseci 2011. godine, na HrvatSkom tržištU jE rEgiStrirano SvEga 17 HibridniH i ElEktričniH vozila

Energea

Svibanj/2012.

5000

električnih automobila trebalo bi biti u hrvatSkoj do 2015. godine

Hep-ov projekt emobilnost

P

redsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zlatko Koračević i direktor tvrtke DOK-ING - hrvatskog proizvođača električnih vozila Vjekoslav Majetić potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji, na izgradnji infrastrukture za punjenje električnih vozila kojim se, kako je istaknuto, otvara put njihovoj suradnji na području elektromobilnosti. “Sporazum je otvorio vrata električnim vozilima u Hrvatskoj”, istaknuo je Majetić.

Pojasnio je da je sporazum potpisan radi izgradnje infrastrukture, odnosno punionica za električna vozila, jer, kako je rekao, bez

Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević istaknuo je kako je u vremenu koje je pred nama, elektro mobilnost jedan od projekata koji će sasvim sigurno profunkcionirati i HEP-ova je obveza dati potporu u tom projektu. Dodao je kako je Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević

Direktor tvrtke DOK-ING Vjekoslav Majetić mreže punionica električni automobili ne mogu ući u Hrvatsku, odnosno mogu ali u ograničenom broju.

“Mi kao proizvođač vozila, ako ne bismo mogli puniti ta vozila, ona bi bila osuđena na propast”, rekao je.

razini, zajedno s tvrtkom DOK-ING i ostalim tvrtkama u Hrvatskoj napravi infrastrukturu, koja se zove “elektronička cesta”, a s kojom ćemo se priključiti na europske elektroničke ceste, što podrazumjeva kompletan servis i punje-

to dio ukupnoga HEP-ova nastojanja da u svoje energetske objekte ugradi najbolje i najnovije tehnologije u smislu zaštite okoliša i održivog razvoja. Istaknuo je kako je cilj projekta eMobilnosti da na simboličnoj

nja elekroautomobila i čitav niz usluga. Naglašeno je kako će DOK-ING napraviti konverziju vozila iz HEPovog voznog parka iz konvencionalnih u električna.

Testiranjem se želi doći do potrebnih saznanja za unaprjeđenje tehologije rada, jer će upravo o stupnju tehnološkog razvoja ovisiti primjena električnih vozila u svakodnevnom životu. Potpisivanjem sporazuma HEP nastavlja razvojni projekt eMobilnosti, kojima prvenstveno želi smanjiti emisiju CO2, aktivno se uključiti u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i otvoriti dodatne mogućnosti u razvoju vlastite infrastrukture i izgradnje energetske ceste.

Automobili Da bi se smanjila potrošnja goriva, automobili su izrađeni od novih, prije svega laganih materijala s aerodinamičkog linija. Ono što nije na odmet spomenuti je i sigurnost.

Prema novim istraživanjima vozači hibridnih automobila, u poređenju sa klasičnim, imaju 25 posto manje šanse da budu povrijeđeni u sudaru.

Broj vozila u svijetu

Ipak u prvih devet mjeseci 2011., na hrvatskom tržištu je registrirano 17 hibridnih i električnih vozila. To je uvjetovano, naravno, cijenom tih vozila, ali i općom rezigniranošću hrvatske politike, koja nije prepoznala prednost takvih automobila te uvela neki oblik državnih poticaja za njihovu kupnju. U Europi gotovo da nema države koja za ekološka vozila nije uvela nekakav poticaj. Uglavnom je riječ o poticajima koji su izravno vezani uz količinu ugljikova dioksida koji automobil ispušta. U Francuskoj vlasnici hibrida jednokratno dobivaju 2000 eura, a zamijene li automobil stariji od 10 godina novim, hibridnim porez im je upola jeftiniji.

I dok se za Hrvatsku predviđa da će do 2015. njenim cestama prometovati 5000 električnih automobila, procjene konzultantske kuće Frost&Sullivan kažu da bi iste godine na europskim cestama moglo biti najmanje 250.000 automobila na struju. Njemačko ministarstvo za zaštitu okoliša, pak, vjeruje da će do 2020. samo u toj zemlji biti milijun električnih automobila, od kojih se očekuje i da se koriste kao skladišta obnovljive energije.

GEALAN STV i IKD

tehnologija za energetski učinkovite prozore

PVC prozori i vrata Gealan d.o.o.

Omladinska 11, Žerjavinec • 10360 Sesvete Telefon: +385 1 20 40 670 • Fax: +385 1 20 40 676 E-Mail: info@gealan.hr • Internet: www.gealan.hr

Profili, rolete, grilje za PVC stolariju Dostupno u očaravajućim acrylcolor bojama Potražite kod naših partnera