*
*Dani hrvatskog jezika obilježavaju se
od *1991. godine odlukom Hrvatskog sabora. *Održava se svake godine 11. – 17. ožujka
*Manifestacija se temelji u spomen na
Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika
*Deklaracija je objavljena 9. ožujka
1967. g. u Matici hrvatskoj *S obzirom da je Hrvatska bila u sastavu Jugoslavije hrvatski jezik poistovjećivan je sa srpskim jezikom, a brojna književna djela i povijest hrvatskog jezika svjedoče da tome nije tako
*Deklaracija je objavljena u *ÄŒasopisu Telegram
*
*Deklaraciji je
prethodio
*Novosadski dogovor prema kojem *se hrvatski jezik naziva *HRVATSKOSRPSKIM
*Veliki broj hrvatskih kulturnih i
političkih djelatnika potpisuje Deklaraciju tražeći da se hrvatski jezik uvažava kao samostalan, službeni jezik Hrvata i da bude ravnopravan s ostalim jezicima naroda Jugoslavije
*Deklaracija je osuđena od strane
tadašnjih vlasti, a mnogi potpisnici su osuđivani „Deklaracija je neprijateljska prema zajednici”
*Novosadski dogovor nije bio po volji
dijelu hrvatskih jezikoslovaca pa i onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Ti su jezikoslovci bili nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim.
*Stoga su 1967.objavili Deklaraciju o nazivu
i položaju hrvatskog književnog jezika u kojoj su iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. S obzirom na jednostranost ovoga opravdanog poteza, u široj jugoslavenskoj javnosti isti je dočekan osudom. Matica hrvatska se tom Deklaracijom odriče Novosadskog dogovora i zajedničkog pravopisa, prekida rad na zajedničkom rječniku, te organizira izradu novog pravopisa. Godine 1971. izlazi popularno nazvani "Londonac", odnosno Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša, koji je u fototipskom obliku tada objavljen u Londonu. U zemlji nije objavljen, dijeleći tako sudbinu Hrvatskoga proljeća. Ovaj se pravopis u Jugoslaviji nije koristio, a danas je u usporednoj javnoj upotrebi.
*