Skupština Hrvatske gospodarske komore

Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore od 2003. do 2007., kretanja u hrvatskom gospodarstvu te materijal “Vodeće tvrtke po gospodarskim granama i županijama” bile su teme skupštine Hrvatske gospodarske komore održane 5. rujna u HGK, a objavljene su i presude Suda časti pri HGK. Na skupštini je za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju od 2007. do 2011. jednoglasno ponovno izabran Nadan Vidošević.

Ulaskom Hrvatske u NATO-savez sljedeće godine te za dvije do tri godine i u punopravno članstvo Europske unije hrvatsko će gospodarstvo dobiti velik poticaj, a to donosi i nove investicije, rekao je Nadan Vidošević te dodao kako je pitanje sigurnosti za Hrvatsku i mnogo šire od članstva u tim međunarodnim asocijacijama. Naime, Hrvatska će u te asocijacije trebati nešto i donijeti pa je stoga izgradnja infrastrukture koja prolazi kroz Hrvatsku − prometne, energetske i druge − od posebne važnosti i ona je pretpostavka stabilnog mira koji velike sile neće imati potrebu destabilizirati, rekao je predsjednik HGK.

Strateško pitanje od posebne važnosti također je i demografsko stanje Hrvatske, koja svake godine negativnim prirastom sve više gubi stanovništvo, a osjeća se i nedostatak radne snage za određena zanimanja, rekao je Vidošević naglasivši bitnim i ulazak u sve brže rastuće rusko gospodarstvo.

Vidošević je istaknuo važnost nastavka akcije “Kupujmo hrvatsko”, kojom se promoviraju kvalitetni domaći proizvodi, te traženja što šireg prostora za postizanje društvenoga konsenzusa između različitih interesa. Naglasivši društvenu ulogu HGK, rekao je kako će komorski sustav biti jak onoliko koliko je jako njegovo članstvo. Komorske institucije trebaju biti središnje mjesto dogovaranja i povezivanja te defi niranja strukovnih interesa, a bit će potrebna i suradnja s komorama drugih zemalja kako bi se ostvarili hrvatski gospodarski interesi. Također je važno i jačanje županijskih komora kao mjesta okupljanja i zaštite interesa županijskoga gospodarstva.

Govoreći o aktivnostima Hrvatske gospodarske komore u protekle četiri godine, Vidošević je rekao kako HGK sudjeluje u pregovorima Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, na čemu je angažirano pedesetak komorskih zaposlenika. HGK u tom procesu povezuje te zastupa interese svojih članica sudjelujući u 24 poglavlja pregovora, pri čemu su zaposlenici HGK voditelji pregovaračkih timova za pet poglavlja.

Komora ostvaruje intenzivnu suradnju s državnim tijelima na svim razinama, a velik dio ukupnih aktivnosti usmjeren je na promidžbu hrvatskoga gospodarstva, širenje tržišta te jačanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. HGK se uključio i u projekte Vlade RH «Hrvatska izvozna ofenziva» i «Hitrorez», za stvaranje što adekvatnijega zakonskog okvira za poslovanje članica HGK.

Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, naglasila je kako se ove godine u hrvatskom gospodarstvu nastavlja većina pozitivnih kretanja iz prošle godine. Napomenula je da se bilježi dinamičnija ukupna gospodarska aktivnost te je u prvom tromjesečju ostvaren rast BDPa od 7 %, što je najsnažniji kvartalni rast u posljednjih 10 godina. U drugom tromjesečju očekuje se rast od oko 6 %, a do kraja godine dinamika rasta BDP-a bit će približno 5,8 %, odnosno 6 %. To sugerira da je napokon došlo vrijeme bržeg rasta hrvatskoga gospodarstva, što znači i razvoja.

Takve konstatacije potvrđuje i stabilna makroekonomska i politička situacija, koja pridonosi sve boljoj poslovnoj klimi na domaćem tržištu, odnosno rastu investicija (posebno stranih investicija), rastu tržišta kapitala i boljoj situaciji na domaćem tržištu rada. Prosječan broj nezaposlenih u prvih sedam mjeseci (potkraj srpnja 246.000) kao i stopa nezaposlenosti (14 %) pali su na najniže razine u posljednjih 10 godina, a broj zaposlenih istodobno je na najvišoj razini (prvi put zaposleno je više od 1,5 milijuna ljudi). Nastavlja se i restrukturiranje gospodarstva.

Pokazatelji rasta fi zičkog obujma realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine i građevinarstva upućuju na jačanje domaće potražnje, a inozemna potražnja bilježi znatno sporiji rast. Rast industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci gotovo je dvostruko brži nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno iznosi 7,7 %, što je najbrža dinamika rasta u posljednjih pet godina. Iako istodobno dolazi i do ubrzanja rasta proizvodnosti rada u industriji, i to uz lagan porast zaposlenosti, to ipak ne utječe bitnije na povećanje robnog izvoza.

Pritom se ponovno bilježi snažan rast od 17 do 20 % kod kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju, što znači rast složenijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Rast te djelatnosti na godišnjoj razini bit će znatnije iznad prošlogodišnjega. S obzirom na dosta velik rast uvoza kapitalne opreme, očekuje se i nastavak rasta investicijske aktivnosti, što će utjecati na rast međunarodne konkurentnosti industrije kao i na rast proizvodnje, rekla je Jasna Belošević-Matić.

Hrvatska je, naglasila je, ostvarila vidljiv pomak u pregovorima s Europskom unijom. Naime, ukupan broj poglavlja o kojima Hrvatska mora pregovarati s EU je 35, a dosad je otvorila pristupne pregovore o 12 poglavlja europske pravne stečevine, među kojima šest potkraj lipnja ove godine, s time što su dva poglavlja već zatvorena (Znanost i obrazovanje).

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta istaknula je rezultate rang-liste 400 najvećih hrvatskih tvrtki u 2006., koju svake godine objavljuje Privredni vjesnik, a na Skupštini HGK objavljena je i jedna presuda Suda časti pri HGK, koju je pročitala tajnica Suda časti Zdravka Kezele-Kokorić.

Služba za odnose s javnošću HGK