4 minute read
Procjena sigurnosti kolaborativnih robota
Kolaborativni roboti su poznati po svojoj mogućnosti, da sigurno djeluju blizu ljudi, no unatoč tome potrebno je provesti procjenu rizika, slično kao i kod druge opreme za industrijsku automatizaciju.
Kolaborativni roboti su razvijeni za rad zajedno s ljudima na siguran način. Njihova više od desetljetna primjena u industriji je pokazala, da omogućuju sigurnu primjenu u blizini ljudi. Međutim, kao i kod bilo koje druge strojne opreme, sigurnost može biti podređena brojnim čimbenicima.
Više informacija glede ocjenjivanja sigurnosti kolaborativnih robota daje Devin Murray iz tvrtke Schmersal, dobavljača sigurnosnih sklopnih uređaja i sustava za zaštitu ljudi i opreme, koji je nedavno bio i gost podcasta »Dobivate odgovore na svoja pitanja« časopisa Automation World.
Devin Murray pojašnjava, da pored ugrađene sigurnosti u kolaborativne robote, kao što su glatki i zaobljeni rubovi, koji smanjuju mogućnost ozljede, male brzine djelovanja i manje nosivosti kolaborativnih robota, bile su uvedene ključne sigurnosne regulative, koje pomažu osigurati sigurno radno okruženje. Godine 2021. je standard ISO 10218, koji definira sigurnosne zahtjeve za industrijske robote, bio usklađen sa sjevernoameričkim standardom ANSI/ RIA 15.06 i prilagođen za kolaborativne robote. A 2016. godine je bio objavljen tehnički standard ISO/TS15066, koji donosi dodatne preporuke za sigurnu implementaciju aplikacija s kolaborativnim robotima.
Ti standardi su donijeli direktivu o vrednovanju rizika kod kolaborativnih robota. Standard ISO/TS15066 jasno zahtijeva provedbu analize rizika za određivanje opasnosti i rizika pri aplikacijama, koje primjenjuju kolaborativne robote. Preporučuje se, da sistemski integratori provedu procjenu rizika u skladu sa standardima ISO 10218 i ANSI/RIA 15.06.
Unatoč tim standardima Devin Murray ističe, da je procjena rizika za kolaborativne robote u industriji često zanemarena. Uobičajene opasnosti, kao što su udarci, uklještenje i projektili, često su zanemareni, kada se govori o kolaborativnim robotima, jer se smatraju sigurnim dijelom opreme. Upravo zbog toga se zahtijeva provedba procjene rizika, pri čemu se gleda na opterećenje, materijale i moment robota.
Prema mišljenju Devina Murrayja najveći je problem pri procjeni rizika za kolaborativne robote povezan s položajem kolaborativnog robota. Obzirom na položaj, potrebno je provjeriti, postoji li opasnost da kolaborativni robot nekog ozlijedi ili ukliješti. Isto tako je potrebno provjeriti, je li robot postavljen dovoljno visoko, da ne može doći u kontakt s glavom operatera, što je strogo zabranjeno.
Četiri metode sigurnog djelovanja kolaborativnih robota
Standard ISO/TS15066 određuje četiri metode kolaborativnog djelovanja:
• Kontrolirano sigurnosno zaustavljanje: zaustavljanje gibanja kolaborativnog robota, kada je čovjek prisutan u kolaborativnom radnom prostoru.
• Ručno vođenje: gibanjem kolaborativnog robota u cijelosti upravlja operater, koji tijekom učenja kolaborativnog robota na temelju postavljanja međutočaka fizički pomiče ili programira kolaborativni robot, po kojoj putanju se treba pomicati.
• Praćenje brzine i udaljenosti od operatera: kada se čovjek približi kolaborativnom robotu, on će smanjiti brzinu na sigurnu vrijednost, a kada operater uđe u definirano područje sigurnosne udaljenosti, kolaborativni robot provodi sigurnosno zaustavljanje.
• Ograničavanje tlaka i sile: u slučajevima, kada se utvrdi, da će doći do kontakta između operatera i kolaborativnog robota, namjerno ili nenamjerno, tlak i sila robota moraju biti ograničeni, kako ne bi bile premašene granične vrijednosti, koje definira standard.
Devin Murray pojašnjava, da standard ISO/TS15066 uzima u obzir različite dijelove ljudskog tijela i navodi maksimalne dopuštene tlakove i sile, koji mogu djelovati na operatera i koje kolaborativni robot ne smije premašiti.
Glede sigurnosti kolaborativnih robota potrebno je uzeti u obzir dvije važne činjenice. Ne smije se pretpostavljati, da je primjena kolaborativnog robota u blizini čovjeka uvijek sigurna, zato što se primjenjuje kolaborativni robot. Pored toga, pri planiranju primjene kolaborativnog robota potrebno je definirati sve opasnosti i rizike s pomoću raspoloživih sigurnosnih standarda.
Sigurnosni standardi za kolaborativne robote su slični bilo kojim drugim sigurnosnim standardima za strojeve i opremu, pojašnjava Devin Murray, koji dodaje, da su u slučaju kolaborativnih robota sigurnosni standardi jedinstveni te zbog toga nešto zahtjevniji, jer se u tom slučaju očekuju kontakti između čovjeka i kolaborativnog robota, koji su prihvatljivi, što je najveća razlika u usporedbi s većinom drugih sigurnosnih standarda, gdje je glavni cilj uspostavljanje zaštite od kontakta s operaterom tijekom djelovanja. Smatra, da je procjena rizika kod kolaborativnih robota zahtjevnija, no svakako je provediva.
