IRT3000 ADRIA #9 (December 2009)

sadržaj

uvodnik 7

domaće vijesti 14

11Hrvatska bez rasta BDP-a u 2010.

15“Road show” visoke tehnologije

16Svečano otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA

24Reverse Engineering – Povratno inženjerstvo

35Pad broja zaposlenih u industriji 10,6 posto

58Rashodi veći za 900 mil. kuna

60Genera Istraživanja i Pfizer potpisali ugovor

60Tri hrvatske tehnološke tvrtke među 500 s najbržim rastom

iz svijeta 30

31 Rješavanje problema u stvarnom okruženju

32 FARO Laser Tracker istiskuje tradicionalno mjerenje kod vodećeg proizvođača alatnih strojeva

3350 godina Fakulteta za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici

34HURCO GmbH – uspješan i u poslovnoj 2009. godini

36Velika fleksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikom

46Za oštroumne

62Međunarodni sajam iz područja zavarivanja i rezanja

automatizacija i informatizaija 40

42SmartLaserTM – udaljeno lasersko zavarivanje sa šestosnim robotom

44 Metaloprerađivačka industrija i automatizacija

47Opsežna obnova uređaja za kontinuirano lijevanje u Acroniju dovršena u rekordnom vremenu

nemetali 48

59Dioki osnovao tvrtku za dobavu i trgovinu plinom

62Stručnjaci za bušenje na djelu

63Posebna formula PUR za velike, čvrste i lagane proizvode

suvremene tehnologije 64

90 U znaku jednostavnosti i elegancije

68Izravno učitavanje skeniranih objekata u SolidWorks

69Pad prodaje PC-a u Hrvatskoj 28,3 posto

69Vipnetu prihodi pali 8,7 posto

IZ SVIJETA

Razvoj mjeriteljskih laboratorija kao osnova za napredak

Na specijalističkom seminaru kojeg je održao vodeći svjetski proizvođač mjerne opreme tvrtka TESA (Švicarska) prikazana su najnovija postignuća u modernoj mjernoj tehnici i posebno je predstavljen UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu. Ovaj izvanredni događaj organizirala je tvrtka ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehničkog direktora tvrtke gospodina Roberta Pečnika.

Tvornica na k raju grada

EUROGUSS 2010

Međunarodni stručni sajam postupaka tlačnog lijevanja EUROGUSS održat će se od 19. do 21. siječnja 2010. u sajamskom centru u Nürnbergu, prvi put u siječnju. S Gerhardom Ederom, predsjednikom Udruženja njemačkih tlačnih ljevaonica (VDD) i Stručnog vijeća sajma EUROGUSS, te Clausom Rättichom, članom Uprave sajma u Nürnbergu, razgovarali smo o nadolazećem sajmu EUROGUSS.

DOMAĆE VIJESTI

Obilježena 90. obljetnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Ove godine Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu obilježava 90. obljetnicu. Od 9. do 11. studenoga organiziran je niz aktivnosti kako bi se što cjelovitije prikazalo djelovanje Fakulteta i život na njemu. Pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nastava strojarskoga i brodograđevnog studija održava se još od 1919. godine. Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavlja tradiciju obrazovanja inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva započetu pri Visokoj kraljevskoj tehničkoj školi i Tehničkom fakultetu.

34. hrvatski salon inovacija i novih tehnologija inova 2009 s međunarodnim sudjelovanjem u Zagrebu

INOVA 2009 ponovno je donijela niz novih proizvoda, tehnoloških rješenja i općenito novih ideja za poboljšanje življenja, ljudskog zdravlja i očuvanje okoliša te unapređenje novih izvora energije. Pobjednica INOVE 2009 je inovacija “Zaštitni infracrveni tisak s procesnim bojama”, kojoj je pripala godišnja nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”, skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić, dr. sc. Ivana Žiljak.

Konkurentni proizvod i razvoj tehnologije

Na 3. međunarodnom CEEPUS-ovu ljetnom specijalističkom seminaru u sklopu mreže CII-HR-0108 predstavljena su najnovija postignuća u modernom proizvodnom i industrijskom inženjerstvu te je organiziran okrugli stol o temi “konkurentni proizvod i razvoj tehnologije”. Ovaj ljetni specijalistički seminar –ljetnu školu organizirali su prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUS-ove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEEPUS-ova ureda u Hrvatskoj). Posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvatskom CEEPUS-ovu uredu za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju mobilnosti znanstvenika i izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje europskih partnera za kvalitetan rad upućeno je češkom CEEPUS-ovu uredu.

PREDSTAVLJAMO: FiNDAS d.o.o., Zagreb

21 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 45 ABB, d. o. o.

1, 3 BTS, d. o. o.

70 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1 Cajhen, d. o. o.

15 Camincam, d. o. o.

57 Celjski sejem, d. o. o.

54 GR Inženiring, d. o. o.

31 Halder, d. o. o.

67 ib-CADdy, d. o. o.

28 ICM, d. o. o.

17 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 53 KMS, d. o. o.

11 Konum, Martina Košeljnik, s. p.

1, 43 Motoman Robotec, d.o.o.

1 Olma, d.d.

23 Peter Heisig GmbH

1, 35 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

1, 69 Sandvik, d. o. o.

39 Servus, d. o. o.

29 TBW, d. o. o.

1, naslovnica Teximp, d. o. o.

1, 12 TM, d. o. o.

25 TOPOMATIKA, d. o. o.

iz svijeta

Fakuma 2009 – vodeći sajam u svijetu injekcijskog prešanja

U subotu, 17. listopada zatvorila su se vrata tradicionalnoga, već dvadesetog sajma FAKUMA.

Najveći europski “plastičarski” sajam, na kojem se ove godine predstavilo više od 1 500 izlagača iz 30 zemalja, održan je od 13. do 17. listopada na sajamskom prostoru u Friedrichshafenu. Iako se ovogodišnji sajam prostirao na malo manjoj površini u usporedbi s prošlogodišnjim, okupio je više od 37 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam predstavio sve nijanse postupaka injekcijskog prešanja i ekstrudiranja sa svom popratnom opremom te materijalima.

Posjetitelji su mogli vidjeti sve što je potrebno za suvremeni proizvodni proces: od materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica, ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, drobilica... Matjaž Rot

automatizacija i informatizacija

Didaktička robotska jedinica za modernu izobrazbu

Često se može čuti da u obrazovnom sustavu nedostaje praktične poduke. Isto tako, zahtjevi iz gospodarstva, djeluju u smjeru uvođenja inovacija u nastavu, podjednako s vidika održavanja nastave, kao i s vidika tehničke opremljenosti laboratorijâ. Dobar primjer kada se u obrazovnom sustavu slijede moderni trendovi u obrazovanju kadrova predstavlja Tehnički školski centar iz Kranja.

Mr. Sc. Tomislav Canjuga

nemetali

Europska plastičarska industrija u 2009.

O sadašnjoj je ekonomskoj krizi, njezinim posljedicama i uzrocima već mnogo rečeno i napisano. U ovome članku prezentiraju se podatci o europskoj plastičarskoj industriji, koja se nakon dugoga razdoblja pozitivnih kretanja našla u teškoj tržišnoj situaciji u kojoj je ne samo teško predvidjeti buduća kretanja nego i objasniti uzroke sadašnjeg stanja. Posljednjih je godina zabilježen znatan rast cijena sirovina i energije, pojačana globalna konkurencija među proizvođačima polimernih materijala i gotovih proizvoda.

Gordana Barić

suvremene tehnologije

Lude genijalne ideje

Informacijske tehnologije razvijaju se brže od bilo kojega drugog područja, a među mnogobrojnim novim idejama pojavljuju se i one koje titraju između ludosti i genijalnosti. U informacijskim tehnologijama pojavljuju se i tako neobične ideje da ih jedni uzimaju za besmislene i lude, a drugi za obećavajuće i možda čak genijalne. Neobične tehnološke ideje, od kojih njihovi pronalazači ili “razvijači” očekuju da pomaknu granice vjerojatnoga, brzo postaju predmet naše znatiželje, a njihovi predlagači predmet našeg poštovanja ili, suprotno, podsmijeha. Esad Jakupović

Kapaciteti

za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera u pojedinim europskim zemljama u 2009.

U Hrvatskoj je u tijeku predsjednička izborna kampanja. U trenutku zaključivanja ovog broja predsjednički su kandidati malo toga rekli o gospodarstvu. Ukoliko i jesu, to je vrlo općenito – da će smanjiti poreze ili da će u državi stvoriti klimu da se od rada može pristojno živjeti. A sve to bez naznaka kako do toga doći, posebice sa pozicije predsjednika Republike koja nema stvarne izvršne (o)vlasti, barem ne u kreiranju i provedbi zakona i gospodarske politike.

Država ima novog ministra gospodarstva, Đuru Popijača, donedavnog šefa Hrvatske udruge poslodavaca. U prvim nastupima nije rekao ništa nova: da će se brodogradilišta privatizirati po kratkom postupku, da će smanjivati broj zaposlenih u državnim službama i da će uslijediti smanjenje poreza, posebice onoga na dohodak. Najavio je i interventni fond za pomoć tvrtkama koje su zapale u nelikvidnost, ali imaju perspektivu, no nije objasnio tko će određivati perspektivnost tih tvrtki.

Brodogradilišta se prodaju – prvi je krug natječaja već propao, a pitanje je kakvi će bit uvjeti u trećem krugu privatizacije. Hoće li se uopće tražiti da se izrađuju brodovi te zadrže radnici i proizvodnja? Uz to, Vlada u kojoj je sada Popijač, čak i nakon što si je sama zabranila zapošljavanje u državnoj upravi, tamo zaposlila oko tisuću novih ljudi.

Držite se! Uskoro udaramo o dno

Nedavno su na televiziji pitali Miodraga Šajatovića, urednika Lidera i jednog od najcjenjenijih gospodarskih novinara, jesmo li dotaknuli dno krize, a on je odgovorio da će to biti tek kada Hrvatska bude zahvaćena valovima stečajeva. Iako možda nema isti horizont kao Šajatović, vlasnik jedne od tvrtki o kojima pišemo u ovom broju predviđa taj krah u prvih šest mjeseci 2010. godine. Kaže da to osjeća i po strahovitom povećanju broja ponuda za nove i rabljene CNC obradne centre od tvrtki koje su ih kupile, a sada nemaju posla. Uz to, kaže da mu se nikada, u tridesetak godina poduzetničke karijere, nije dogodilo da uvoz repromaterijala stane pa da ga dobavljač pita bi li mu prodao natrag doslovno tri šipke čelika.

Hrvatska se metaloprerađivačka industrija sada čini kao da ju je netko prokleo kletvom “Dabogda imao pa nemao!” Utjeha je u tome da će ovu krizu, samo potaknutu svjetskom krizom, a ustvari nagomilanu bujicu neriješenih problema hrvatske privrede, najvjerovatnije preživjeti tvrtke koje su preživjele i početak devedesetih godina jer su tada postale otporne na sve. Samo ako se nisu previše “razmahale”, poput Peveca.

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa

Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja, Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić, Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić, Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Boštjan Čadej

Nakladnik PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

Darko Švetak urednik

Velika vertikalna tokarilica VTL Doosan Infracore

Korejski proizvođač strojeva Doosan Infracore proširuje ponudu s velikim vertikalnim tokarilicama VTL. Mogućnost tokarenja od promjera 1,2 m do 6 m i visine 2,5 m, te mase obratka do 60 t. Isporučive su jednostupne ili dvostupne izvedbe, također i s gibljivim poprečnim nosačem alatnog vretena za najteža opterečenja. VTL tokarilice su primjerene za proizvodnju u energetici, rudarstvu, prozvodnji šinskih vozila i brodske opreme.

Ekološko nordijsko hodanje s poliamidom Zytel® RS

Poliamid Zytel RS, načinjen od obnovljivih izvoda, u Europi je po prvi puta komercijslno uporabljen pri elementima novog štapa za nordijsko hodanje model Exel NW ECO Trainer, kojeg proizvodi tvrtka EXEL Sports Brands iz Njemačke. Neojačani poliamid 610 proizvode od sebacinske kiseline, dobivene na temelju ricinusa. Njegova masa iznosi 58 posto mase neojačanog Zytela RS. DuPonto-ov materijal je izabran stoga, što ne sadrži otapala ili toksine te nema štetni utjecaj na okoliš. Proizvodi od poliamida 610 imaju kvalitetnu površinu, izvrsnu kemijsku postojanost te toplinsku postojanost pri rasponu temperatura od –40 do 50 °C. Preradljivost tog materijala slična je onoj poliamida 66, a jednostavno ga je obojati.

Tvrtka DuPont proizvodi više konstrukcijskih polimera od obnovljivih izvora, kao što su kukuruz i ricinus, a među tim materijalima se ističu Sorona® EP, elastoplastomeri Hytrel® RS i polimeri s dugim makromolekulama Zytel® RS.

www.bts-company.com

www.domss.dosaninfracore.com

Delta robot YF03N Kawasaki

Kawasaki je u Europi predstavio robota Delta – YF03N takozvanog pauka. Robot ima četiri osi i namjenjen je za stropnu montažu.

Posebnost robota je veliko radno područje +/-0,1 mm, brzina do 1.700°/s i nosivost 3 kg. Primjeren je za montažu u elektro, strojnoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

www.bts-company.com

www.kawasakirobot.de

http://uk.news.dupont.com/

Glodaće glave za ultra visoke posmake MSX Sumitomo

Sumitomo je predstavio novu seriju glodaćih glava MSX, koje su namijenjene za obradu sa vrlo velikim posmacima čak do 3 mm po zubu. Četiri do pet puta veći posmaci omogućuju mnogo veću produktivnost. Serija MSX je primjerena za različite vrste glodanja, interpolacijsko glodanje a i bušenje. Glodaće glave imaju površinsku žaštitu što im daje dulju trajnost, a također imaju i rupe za hlađenje koje omogućuju bolji odvod strugotine. Jedinstvene pločice WDMT imaju dvostruko stezanje, što osigurava stabilniju obradu. Pločice imaju tri rezna ruba. Oblik WDMT-G je namijenjen za opću obradu, oblik WDMT-H ima ojačani rezni rub za grubo glodanje. Vretenasta glodala MSX su dobavljiva u promjerima od 16 do 40 mm, a glodaće glave u promjerima od 50 do 100 mm.

www.sumitomotool.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Super radijusna glodala WXS-CRE

Osg

Japanski proizvođač OSG je napravio novu seriju TM glodala WXS-CRE sa velikim rubnim radijusom. Glodala su presvučena s WX Super presvlakom, kojoj je oksidacijska temperatura 1.300 ºC. Glodala imaj pet oštrica i pozitivan rezni kut. To omogućuje 25% više režime i veću učinkovitost od prethodne serije WX. Glodala su namijenjena za glodanje tvrdih materijala do 65 HRc sa vrlo velikim posmacima.

10.000 prodanih CNC tokarilica NL serije Mori Seiki

Mori Seiki je u relativno kratkom roku od 5 god. i 3 mjeseca prodao 10.000 CNC tokarilica serije NL, što je iznimno dostignuće.

Iz početnih četiri modela s tridesetak različitih izvedbi, današnja ponuda raširena je na 36 različitih modela NL - a, od NL1500 do NL3000/3000.

NL serija tokarilica poznata jer po inovativnom revolveru s ugrađenim DDS motorom. Ima 30% šire klizne vodilice na svim osima. Odlikuje se po preciznosti, krutosti i pouzdanosti, jednostavnoj upotrebi i održavanju, te svojom prihvatljivošću za okolinu. Za što veče zadovoljstvo stranaka, Mori Seiki će i ubuduće razvijati nove N serije.

www.bts-company.com

www.moriseiki.com

Proizvođač je prezentirao test površinskog glodanja na kaljenem čeliku od 65 HRc, gdje je glodalo doseglo vrijeme obrade od 180 min, a prilikom obrade alatnog čelika tvrdoće od 50 HRc, glodalo je iskazalo minimalnu pohabanost tek nakon trajanja obrade od 210 min (posmak 10 m/min). Novost je i geometrija oštrice koja omogućuje glodanje kuteva bez vibracija.

www.osgeurope.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Novo - Zytel® HTN

Novi materijal Zytel® HTN ne sadrži sastojke koji uzrokuju pojavu korozije fine bakrene žice i osjetljivih električnih kontakata, mogu se rabiti u vrućim, vlažnim i mokrim sredinama, a pokazuju dobru postojanost u promjeni volumena uslijed izloženosti vlazi.

Novi plastomer će se primjenjivati za izradu senzora za nadzor brzine kotača, zračnog i hidrauličkog tlaka te pri visokonaponskim kabelskim konektorima za električna i hibridna vozila. Rabiti će se i za izradu električnih komponenata.

http://uk.news.dupont.com

Prvo automobilsko sjedalo višeg razreda od BASF plastike u serijskoj proizvodnji

Automobilsko sjedalo višeg razreda za novu Opel Insigniu OPC, koji je dobio znak kvalitete njemačkog saveza za zdravu kralješnicu AGR, razvile su tvrtke Opel i Recaro u suradnji s tvrtkom BASF. Sjedala su izrađena od dva specijalna poliamida iz skupine Ultramid® i od posebnog pjenastog materijala Neopolen®. Školjka sjedala, kućište naslona za kralješnicu i prečke su razvijeni na temelju rezultata simulacije provedene u tvrtki BASF s pomoću računalnog programa ULTRASIM™. Inženjeri iz BASF-a su s pomoću programa ispunili zahtjeve za malom masom, mehaničkom čvrstoćom, ergonomskim svojstvima, sportskim izgledom i sigurnošću. Navedeni materijal unatoč visokom udjelu staklenih vlakana ispunjava sve zahtjeve koji se postavljaju na naslone za kralješnicu.

Zajedno s komponentama novog sjedala, u Opel Insigniu se ugrađuje 20 komponenata načinjenih od materijala tvrtke BASF, od ojačanja odbojnika i nosača motora visoke čvrstoće od Ultramida, do dijelova u unutrašnjosti kabine od Terblenda® N i Miramida® (PA), kao i dijelova na komandnoj ploči od Elastoflexa® (PU) kućišta ogledala od Lurana® S (ASA).

EUROGUSS 2010

Međunarodni stručni sajam postupaka tlačnog lijevanja EUROGUSS održat će se od 19. do 21. siječnja 2010. u sajamskom centru u Nürnbergu, prvi put u siječnju. S Gerhardom Ederom, predsjednikom Udruženja njemačkih tlačnih ljevaonica (VDD) i Stručnog vijeća sajma EUROGUSS, te Clausom Rättichom, članom Uprave sajma u Nürnbergu, razgovarali smo o nadolazećem sajmu EUROGUSS.

Što odlikuje stručni sajam kao što je EUROGUSS?

Claus Rättich: »EUROGUSS je vjerojatno jedini stručni sajam u svijetu koji je dosljedno namijenjen tlačnom lijevanju i s njime povezanim lancima dodavanja vrijednosti. Naš se sajam tako jasno razlikuje od tzv. ljevačkih sajmova, koji pokrivaju mnogo šire područje, ali nisu jasno opredijeljeni. To još nije sve: riječ je o pravome stručnom sajmu, koji ostvaruju profesionalci za profesionalce. To je najvažnija činjenica, i za stručne posjetitelje i za izlagače. Naš je koncept uspješan. Stručni sajam u Nürnbergu posljednjih se godina razvio u jedno od najvažnijih mjesta za susrete u toj branši.«

Kakvo je stanje tri mjeseca prije otvaranja sajma EUROGUSS?

Claus Rättich: »Unatoč otežanom ekonomskom položaju zadovoljni smo trenutačnim brojem prijava izlagača. To nas je donekle iznenadilo. Iako nećemo dosegnuti rekordne rezultate iz 2008. godine, bit će to drugi najuspješniji EUROGUSS svih vremena. S obzirom na trenutačni položaj u automobilskoj industriji, bit ću takvim rezultatom vrlo zadovoljan. Sadašnje registracije zasigurno potvrđuju koncept sajma EUROGUSS, da je to stručni sajam na kojem je vrijedno sudjelovati, posebice u ovakvim vremenima.«

Kakvo je vaše stajalište o tome, gospodine Eder?

Gerhard Eder: »Na Eurogussu se predstavlja najbolje s područja sposobnosti i učin-

kovitosti iz svijeta tlačnog lijevanja. Posebice u ovim vremenima tvrtke se moraju predstaviti u pravo vrijeme na pravome mjestu. Gdje drugdje nego na stručnom sajmu kao što je EUROGUSS izlagači i stručni posjetitelji mogu pronaći svoje ciljne skupine u tako sažetom obliku? Gdje drugdje mogu naći kupce i ugovoriti poslove kao na specijaliziranom sajmu? Euroguss se jednostavno ne smije zaobići. Pojedinac u ovom trenutku ne može postići mnogo, sektor kao cjelina može. Objasnit ću vam to na konkretnom primjeru. Ljudi koji nude svoje usluge i tlačni ljevači moraju danas na tržištu aktivno surađivati. Prije je to bilo jednostavnije – ponuđači su odgovarali na upite, a tržište je uređivala konkurencija. Danas ključnu ulogu imaju prodaja i trgovanje, važne su i platforme, gdje ponuđač može lako pronaći potencijalne kupce i klijente. Kako pokazuju iskustva iz prošlosti, EUROGUSS izvrsno ispunjava svoju ulogu takve platforme.«

Jedan od važnih sektora na Eurogussu trenutačno doživljava pad – automobilska industrija. Nedvojbeno to utječe i na vaš sektor.

Claus Rättich: »Automobilsku branšu pratimo vrlo pozorno. U Nürnbergu imamo više visokospecijaliziranih stručnih sajmova koji pokrivaju tu industriju. Naravno da se posebice u tom segmentu događaju velike promjene. Industrija s jedne strani trpi zbog gospodarskog stanja, s druge strane dolazi do strukturnih promjena. Automobilsko se tržište transformira. Za deset godina zasigurno će biti na raspolaganju

Claus Rättich, član Uprave sajma u Nürnbergu

novi pogoni i bolje sigurnosne funkcije automobila, a u pogledu konstrukcijske ideje i potrošnje energije vrijedit će posebni zahtjevi. Važna tema bit će trajnost, a time i postupci izrade svih komponenata koje se ugrađuju u automobile. Tlačni lijev imat će pri tome posebnu ulogu. Ta kretanja i trendove vrlo ćemo pozorno pratiti i u budućnosti. Zajedno sa Stručnim vijećem sajam ćemo prilagođavati i voditi ga u uspješnu budućnost.«

Gerhard Eder: »Ne slažem se s time da je sve u automobilskoj industriji u lošem sta-

Retrospektiva: EUROGUSS 2008 – uspjeh na svim frontama

Jedinstvenom predstavljanju cjelovitog sektora tlačnog lijevanja u sažetom i koncentriranom obliku na samo jednoj pozornici odazvalo se 7 098 stručnih posjetitelja iz cijelog svijeta. Među izlagačima je bilo 43 posto međunarodnih tvrtki, a udio inozemnih posjetitelja dosegnuo je 20 posto. Više od 97 posto izlagača na sajmu potvrdilo je da su u cijelosti ili djelomično dosegnuli svoje ciljne skupine, a približno 80 posto izjavilo je da su zadovoljni ili vrlo zadovoljni uspjehom svoje tvrtke na sajmu EUROGUSS.

ask-euroguss: Internetska platforma za izlagače i p osjetitelje

Stručni posjetitelji mogli su 2008. godine prvi put brzo i jednostavno prijaviti svoj dolazak na sajam EUROGUSS te dobiti iscrpne informacije o izlagačima i novim proizvodima. Zainteresiranima je i nakon sajma na raspolaganju iscrpan informacijski internetski alat www.ask-euroguss.de. Internetska usluga dodatni je instrument i za stručne posjetitelje i za izlagače jer povećava i potiče uspjeh stručnog sajma cijelu godinu. Upiti, ugovaranje sastanaka i prijenos informacija odvijaju se izravno – i prije i poslije sajma. U nekoliko sekundi tako je moguće, u bilo kojem trenutku, uspostaviti kontakt sa sektorskom skupinom. I za sam sajam dobro je da posjetitelji na njega dođu pripremljeni, izlagači s druge strane mogu učinkovito uspostaviti kontakt s klijentima. Internetske stranice mogu imati ulogu sektorskog imenika i u vrijeme između održavanja sajmova jer se njihov sadržaj redovito ažurira.

nju i nije točno da se industrija trenutačno prikazuje samo u lošem svjetlu. Automobili se svejedno i dalje trajno razvijaju i proizvode. Živimo u mobilnom dobu, u kojem je čovjek neprestano u kretanju i ovisan o automobilu. Istina je da će se i automobili mijenjati, a vozilo budućnosti imat će drukčije karakteristike od današnjih vozila. Jedno je sigurno – tlačno lijevani dijelovi ostat će ključne komponente suvremenih i visokoučinkovitih automobila. Tlačni lijev znači točnost i preciznost, stoga trebamo dobre ideje, izvrsne inženjere, izumiteljske umove, sposobne i dobro obrazovane stručnjake, a također i inovativnost međunarodne skupine ljudi koji se bave tlačnim lijevom.«

Možete li ponuditi formulu za budućnost?

Gerhard Eder: »Zasigurno će se nakon krize život normalno nastaviti. To je neupitno. Stoga bismo u ovom trenutku svi morali investirati u osposobljavanje i trajno obrazovanje. Bilo bi vrlo pogrešno štedjeti na tom području u trenutku kada sektoru ne ide najbolje. U budućnosti ćemo trebati sposobne specijalizirane kadrove, stručnjake i izvrsne inženjere koji će svojim inovativnim idejama jamčiti napredak sektora. Problem pomanjkanja specijaliziranoga kadra nismo riješili jer u Njemačkoj još nedostaje odgovarajuće obrazovanih stručnjaka.«

Claus Rättich: »Slažem se. Tvrtke bi danas morale razmišljati i o svom položaju nakon krize, a ne toliko o svom položaju u vrijeme krize. Osobno računam na inovativnost u našoj zemlji i na inženjersko znanje. Osim toga na tržištu su odlučujući povjerenje, vjerodostojnost, kontinuitet i pouzdanost. Dobra i trajna strategija stručnog sajma stoga ne bi smjela postati žrtvom kratko-

ročnih mjera smanjenja troškova. Upravo sada, kada je pod reflektorima, sektor mora pokazati svoju ozbiljnost i dosljednost.«

Videosnimke s prošlogodišnjeg sajma EUROGUSS 2008 mogu se vidjeti na internetskoj adresi www.euroguss.de.

EUROGUSS 2010 održat će se od 19. do 21. siječnja 2010. u izložbenom centru Nürnberg.

www.ask-euroguss.de

Hrvatska bez rasta BDP-a u 2010.

Hrvatska je uz Srbiju jedina država među osam zemalja srednje i istočne Europe koja u 2010. neće zabilježiti rast BDP-a, odnosno imat će nultu stopu rasta, procjenjuju analitičari Erste Group u novim prognozama ključnih makroekonomskih pokazatelja CEE regije. Hrvatski BDP svoj će prvi rast nakon recesije zabilježiti u 2011. godini, kada će procijenjena stopa rasta iznositi 2,1 posto. U Erste prognoziraju da će stopa nezaposlenosti s 9,7 posto u 2010. narasti na 11,7 posto što nadilazi prosječnu stopu nezaposlenosti u osam promatranih zemalja regije koja iznosi 10,9 posto za sljedeću godinu. U 2011. godini, prema Erste prognozama stopa nezaposlenosti bi se trebala smanjiti na 11,2 posto. Tijekom 2010. Erste analitičari očekuju da će se razina vanjskog duga u odnosu na BDP popesti blizu 100 posto, a inflacija će varirati s ovogodišnjih 4 posto na 4,5 posto u 2010. te će godinu kasnije usporiti na 3,5 posto.

Gerhard Eder, predsjednik Udruženja njemačkih tlačnih ljevaonica (VDD) i Stručnog vijeća sajma EUROGUSS

Obilježena 90. obljetnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Ove godine Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu obilježava 90. obljetnicu. Od 9. do 11. studenoga organiziran je niz aktivnosti kako bi se što cjelovitije prikazalo djelovanje Fakulteta i život na njemu.

Pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nastava strojarskoga i brodograđevnog studija održava se još od 1919. godine. Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavlja tradiciju obrazovanja inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva započetu pri Visokoj kraljevskoj tehničkoj školi i Tehničkom fakultetu. Svečano obilježavanje obljetnice djelovanja fakultetska je tradicija, a desetogodišnjice su uvijek svečaniji događaj, trenutak sažimanja rezultata proteklog razdoblja, ali i pogleda u budućnost.

Obilježavanje godišnjice Fakulteta ima već tradicionalni raspored događaja kao što su svečana sjednica Fakultetskog vijeća, dodjela nagrada najboljim studentima i Dan karijera na kojem se uspješne tvrtke predstavljaju studentima – budućim stručnjacima. Dani Fakulteta isprva su bili namijenjeni studentima i zaposlenicima Fakulteta, no s vremenom su postali prepoznatljivi kao prigoda za okupljanje pripadnika različitih interesnih skupina koji se koriste suvremenim tehnologijama, tvrtki koje predstavljaju svoje rezultate i dosege, studenata koji traže nove mogućnosti, poslodavaca koji traže buduće nositelje razvoja, inženjera koji žele biti u kontaktu s Fakultetom i stru-

kom. Stoga se na Danima Fakulteta redovito okuplja između 400 i 500 sudionika.

Kao i svakoga punog desetljeća, i ova, 90. obljetnica imala je opsežniji program, koji je obuhvatio:

- izradu dvojezične monografije: Fakultet strojarstva i brodogradnje od 1999. do 2009.

- svečanu akademiju

- održavanje međunarodne konferencije: ‘’The Vision of Engineering’’

- otvorenje izložbi:

- FSB 1919. – 2009. uz pomoć Tehničkog muzeja i

- Felix u gostima, autora Srećka Puntarića, dipl. ing. strojarstva

- održavanje Dana karijera

- predstavljanje vizualnog identiteta obljetnice.

Monografija

Izrada dvojezične monografije FSB 1999. – 2009. svakako je bio najzahtjevniji i najopsežniji zadatak u projektu obilježavanja 90 godina Fakulteta. U monografiji je na 216 stranica prikazan rad, djelovanje i postignuća Fakulteta u proteklih deset godina. Knjiga je tematski podijeljena na pet cjelina. Uvodni tekstovi opisuju nastavnu, znanstvenu i struč-

nu djelatnost Fakulteta, slijede opisi zavoda i samostalnih katedra. Posebno je opisan bogat sportski i društveni život na FSB-u, u kojemu podjednako sudjeluju studenti i zaposlenici. Na kraju knjige popisi su istaknutih članova akademske zajednice, dekana, članova HAZU, profesora emerita te nagrađenih djelatnika i studenata, popisi doktora, magistara i inženjera u posljednjih deset godina, pa se na taj način knjiga nastavlja na prethodnu monografiju. Tijekom predstavljanja monografije u sklopu svečane akademije održane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici istaknuto je da je to “…knjiga koja prikazuje Fakultet kakav bi želio biti … i knjiga koju s ponosom možemo dati svojim kolegama u svijetu…“.

Svečana akademija

Glavna svečanost obilježavanja 90. obljetnice FSB-a bila je svečana akademija, koja je održana 11. studenoga u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. U sklopu svečanosti održan je prigodni program, koji se sastojao od službenog dijela (predstavljanje rada i djelovanja FSB-a, predstavljanje monografije, dodjela medalja istaknutim zaposlenicima Fakulteta) te zabavnog dijela u kojem je nastupio ansambl udaraljki Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu ‘’Bing Bang’’.

Konferencija ‘’The Vision of Engineering’’

Konferencija “The Vision of Engineering” održana je u znaku ovoga, za Fakultet važnog jubileja. Osam uglednih međunarodnih predavača iz područja strojarstva,

Predavanja u sklopu konferencije “The Vision of Engineering”

1.Visioning Engineering 2020: Exploring the New Normal for the Post-Recession, Culturally Diverse, Interconnected World

Prof. Farrokh Mistree, University of Oklahoma

2.Possible Sustainable Paths to Future Energy Generation and Use

Prof. Noam Lior, University of Pennsylvania

3.Research and Education in Engineering Design and Product Development

The past - today - the future

Prof. Udo Lindemann, Technical University of Munich

4.Limits and Requirements at Structural Durabilty Validation

Prof. Vatroslav Grubišić, Fraunhofer-Institut for Structural Durability

5.Status and Trends in Lightweight Materials and Structures

Prof. Franz G. Rammerstorfer, Vienna University of Technology

6.Enabling the Design of Complex Systems in Complex Environments

Dr. Luciano Fornasier, European Aeronautic Defence and Space Company

7.Evolution of the Design Process and Codes of Ship Structures

Prof. Carlos Guedes Soares, Technical University of Lisbon

8.Virtual Product - from Vision to Actuality

Dr. Josip Stjepandić, PROSTEP AG Competence Centre CA Technology

brodogradnje i zrakoplovstva podijelilo je sa slušateljima svoju viziju inženjerstva i pokušalo odgovoriti na temeljna pitanja razvoja tehnike i tehnologije u sljedećih 20 godina. Jednodnevna konferencija održana je 9. studenog u Velikoj vijećnici Fakulteta.

Za uspomenu na taj događaj otisnut je zbornik radova “The Vision of Engineering”, u kojem je na 127 stranica objavljeno sedam radova i jedan sažetak. Konferenciji je prisustvovalo više od dvije stotine sudionika iz zemlje i inozemstva, a izravno je prenošena putem interneta.

Izložbe

U sklopu Dana Fakulteta postavljene su i dvije izložbe: izložba karikatura Srećka

Puntarića pod nazivom Felix u gostima te izložba ‘’90 godina Fakulteta strojarstva i brodogradnje’’, koja je pripremljena u suradnji s Tehničkim muzejom.

Dani karijera

Tijekom dva dana, 9. i 10. studenog, održan je šesti Dan karijera pri FSB-u, u organizaciji Povjerenstva za odnose s javnošću (POJ). U predvorju južne zgrade FSB-a predstavilo se 15 tvrtki uglavnom s područja strojarstva, omogućujući tako studentima da se bolje upoznaju s mogućnostima zapošljavanja i raznolikošću područja kojima se mogu baviti nakon studija.

Istodobno s održavanjem Dana karijera studentske udruge predstavile su svoje projekte:

- FSB Hydrogen-HICE

- Bespilotna letjelica “Marica”

- Raketni motor RM1.

Studenti su na taj način pokazali kako uza sve obveze koje im nameće studiranje na

FSB-u pronalaze motiva, energije i vremena za vrlo zanimljive razvojne projekte.

Uz navedene događaje i aktivnosti, obljetnicu Fakulteta dodatno je obogatilo još nekoliko aktivnosti. Puštena je u pogon nova robotska stanica u Laboratoriju za zavarivanje, otvorena je stanica za ispitivanje motora u Laboratoriju za motore i vozila te je održana skupština Udruge bivših studenata FSB-a.

Zanimanje je posebno privuklo predavanje profesora Noama Liora sa Sveučilišta u Pennsylvaniji pod naslovom “The Science and Art of Archival Engineering Publication”, u kojem je profesor Lior vrlo atraktivno izložio kako uspješno napisati i publicirati znanstveni rad. Vrijedno predavanje koje će mnogim mladima, ali i već iskusnim znanstvenim autorima pomoći u pisanju radova.

Konačno, Katedra za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje predstavila je projekt razvoja od ideje do gotovog proizvoda s vizualnim identitetom Fakulteta i ovogodišnje obljetnice. Katedra za preradu polimera pokrenula je projekt razvoja serije proizvoda za svakodnevnu uporabu koji su sadržavali vizualni identitet FSB-a. Od velikog broja izvrsnih studentskih radova, za realizaciju je izabran polimerni proizvod – otvarač za poštu u obliku logotipa FSB-a. Zaposlenici Katedre za preradu polimera u sklopu tog projekta uklopili su novi logotip u povodu devedesete obljetnice, načinili prototipne primjerke, konstruirali kalup i uz pomoć tvrtki iz industrije organizirali njegovu izradu. U sklopu Dana Fakulteta, u Laboratoriju za preradu polimera izrađena je premijerna serija tih proizvoda, koje su svi sudionici Dana Fakulteta dobili kao uspomenu na ovogodišnju obljetnicu.

i dostignuća

“Road show” visoke tehnologije

Tijekom listopada i studenog održana je serija seminara “Optičke mjerne metode, računalno potpomognuto konstruiranje i proizvodnja” u većim središtima širom Hrvatske.

Kako se ljeto približilo kraju, uz dolazak hladnijeg vremena tvrtka TOPOMATIKA je krenula je u organizaciju serije seminara po Hrvatskoj. Cilj seminara bio je proizvodnim tvrtkama i razvojno-istraživačkim institucijama približiti najnovija tehničkotehnološka dostignuća na području optičkih mjernih metoda vezanih uz mjerenje dimenzija i oblika, mjerenje deformacija i gibanja, optimizacije proizvodnih procesa; kao i mogućnosti daljnjeg korištenja rezultata na području reverzibilnog inženjerstva, brze izrade prototipova i računalno potpomognutog konstruiranja.

dobar tako da je predavanja odgledalo preko 200 stručnjaka s područja strojarske, brodograđevne i ostalih tehničkih struka. Vrijednost ove aktivnosti prepoznao je i Hrvatski klaster brodogradnje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca na čelu sa g. Gordanom Krpanecom, koji je održao uvodnu riječ na svim seminarima.

Predavanja su obuhvaćala presjek suvremenih optičkih mjernih metoda i njihove primjene u strojarstvu danas, povratno inženjerstvo i računalno potpomognuto mjeriteljstvo i njime povezanu kontrolu

Prisutnima su bile dostupne informacije o samim sustavima, njihovim cijenama i problematici implementacije, kao i informacije o različitim tipovima usluga koje mogu donijeti značajne uštede i ubrzanja, bilo da se radi o razvoju novih proizvoda ili o nekim sličnih tehničkim poslovima.

Nakon svega, ostaje dojam da u Hrvatskoj kronično manjka ovakvih događanja, namjenjenih stručnoj publici u svrhu približavanja najnovijih kretanja s područja inovativnih tehnologija, pogotovo

Seminar je bio namjenjen voditeljima kontrole kvalitete, razvoja, proizvodnje i tehnologija, zaposlenim u mjernim laboratorijima, odjelima konstrukcije i razvoja proizvoda, te tvrtkama koje žele podići tehnološki nivo proizvodnje i unaprijediti kvalitetu proizvoda.

Osim tehničke struke, velik interes za seminare pokazali su i konzervatori i restauratori umjetničke i građevinske baštine.

Seminari su održani u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Slavonskom Brodu a seminar u Varaždinu se tek očekuje. Odaziv je bio vrlo

kvalitete. U drugom dijelu seminara polaznici su imali prilike vidjeti spomenute tehnologije na djelu kroz praktične radionice.

Seminari su sadržavali i primjere korištenja predstavljenih tehnologija u praksi koje su prezentirali gosti predavači: Damir Rogoz, TTK Karlovac; Filip Bosančić, Brodosplit; Damir Vučina, FESB, te Romeo Matković, CIMOS.

Posebno veseli uključivanje znanstvenih institucija u ovaj projekt: FESB Split i Fakultet strojarstva Slavonski Brod.

onih koje objedinjuju različite interdisciplinarne metode uz podršku primjenom računala.

Kako doznajemo, ekipa 3D seminara namjerava nastaviti sa svojom inicijativom tako da se uskoro očekuje nastavak s nekim novim srodnim temama.

Više informacija i sve nove obavijesti mogu se pronaći na adresi www.3d-seminari.com.

www.topomatika.hr

Svečano otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA

U prostorijama tvrtke TEH-CUT d.o.o. u Zagrebu 3. studenoga svečano je otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA, koji okuplja vodeće hrvatske tvrtke s područja alatničarstva i proizvodnog strojarstva te državne i znanstvene institucije radi stvaranja novih vrijednosti, znanja i konkurentnosti.

Pripremio: Damir Godec Foto: CPSA d.o.o.

Tvrtka TEH-CUT d.o.o. 3. studenoga otvorila je vrata brojnim uzvanicima koji su došli svečano obilježiti otvaranje Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA. Otvorenje tog centra rezultat je dugogodišnjeg angažmana istaknutih pojedinaca i tvrtki koji su u prvom koraku osnovali Klaster alatnica Republike Hrvatske (TCC), nakon čega je slijedilo širenje alatničarske djelatnosti na cijelo područje proizvodnog strojarstva.

Otvorenju CPSA bili su nazočni mnogi ugledni uzvanici iz gospodarstva te državnih i znanstvenih institucija. Prva se okupljenima obratila gospođa Zdenka Mesić, načelnica Uprave za poticanje ulaganja i izvoz pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Ona je istaknula kako je otvaranjem CPSA ostvaren jedan od ciljeva Ministarstva, a to je umreživanje tvrtki s područja proizvodnog strojarstva Hrvatske gospodarske

komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te znanstvenih ustanova kao što su fakulteti i instituti. Time je gospođa Mesić potvrdila i slogan koji je bio istaknut tijekom otvaranja CPSA – Sinergija proizvodnje i znanosti.

U nastavku svečanosti, u vrlo emotivnom govoru gospodin Duško Radović, vlasnik tvrtke TEH-CUT d.o.o. te jedan od osnivača Klastera alatnica, kao i CPSA, još je jedanput upozorio na potrebu ujedinjavanja hrvatskih tvrtki radi postizanja konkurentnosti na tržištu. Izjavio je kako je put do osnivanja i TCC i CPSA bio vrlo trnovit, no kako se iznimno ponosi što je uloženi trud okrunjen otvaranjem CPSA.

U središnjem dijelu svečanosti mr. sc. Vlado Orešković, predsjednik Nadzornog odbora CPSA, nazočne je vrlo zanimljivom prezentacijom upoznao s razlozima osnivanja CPSA, glavnim djelatnostima, ciljevima u budućnosti te osnivačima i članicama. Temeljni motivi za osnivanje CPSA bili su nedovoljno iskorištenje potencijala metaloprerađivačke, elektrotehničke i elektroničke industrije u strukturi gospodarstva Republike Hrvatske, potreba za unapređenjem suradnje između industrije, istraživačkorazvojnih i znanstveno-obrazovnih institucija te jedinica lokalne uprave i samouprave, povećanje izvoza i konkurentnosti domaće

Slogan CPSA – Sinergija proizvodnje i znanosti

Uzvanici svečanog otvaranja CPSA

događaji i dostignuća

grama, proizvoda i komponenata, razvoju novih tehnologija, alatničarstva, trajnom obrazovanju, razvoju prometnih sredstava te razvoju obrtništva općenito. Mr. sc. Orešković vidi poslovne prilike hrvatskih proizvodnih tvrtki u zajedničkom razvoju novih proizvoda, zajedničkim prijavama projekata na natječaje europskih pretpristupnih i strukturnih fondova, restrukturiranju dijelova ili cijelih proizvodnih procesa, organizaciji outsourcinga, unapređenju tehnoloških i proizvodnih procesa, organizaciji stručnoga i specijalističkog obrazovanja te zajedničkoj organizaciji prodajnih i marketinških aktivnosti. Na kraju izlaganja mr. sc. Orešković predstavio je i nekoliko inovacija koje su ostvarene u suradnji s klasterom TCC, odnosno CPSA.

industrije u globalnom okružju i, konačno, stvaranje čvršćih mehanizama i uvjeta za primjenu strategije gospodarskog razvoja

Hrvatske: izvozna orijentacija, nova radna mjesta i proizvodnja. Glavne djelatnosti CPSA bit će usmjerene razvoju novih pro-

Na kraju tog dijela svečanosti gospodin Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, službeno je otvorio CPSA.

Nakon službenog dijela, uz prigodni domjenak nazočni su mogli detaljnije razgledati pogone tvrtke TEH-CUT d.o.o., koja ima što pokazati. Stoga se izvjestitelj

slaže s organizatorima, da je unatoč tomu što je sjedište CPSA u prostorijama Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, izbor lokacije otvorenja CPSA u jednome proizvodom pogonu bio pun pogodak.

CPSA d.o.o. - Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva

Ivana Lučića 5, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 631 45 41

www.cpsa.com.hr

Gospođa Zdenka Mesić, načelnica Uprave za poticanje ulaganja i izvoz pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva

Gospodin Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo

34. hrvatski salon inovacija i novih tehnologija inova 2009 s međunarodnim sudjelovanjem u Zagrebu

INOVA 2009 ponovno je donijela niz novih proizvoda, tehnoloških rješenja i općenito novih ideja za poboljšanje življenja, ljudskog zdravlja i očuvanje okoliša te unapređenje novih izvora energije. Pobjednica INOVE 2009 je inovacija “Zaštitni infracrveni tisak s procesnim bojama”, kojoj je pripala godišnja nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”, skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić, dr. sc. Ivana Žiljak.

Tradicionalna 34. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehnologija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2009 održana je od 11. do 15. studenoga 2009. godine na Zagrebačkom velesajmu. Hrvatski inovatori i gosti iz osam zemalja ukupno su pokazali 229 inovacija iz različitih područja. To su bili proizvodi za široku potrošnju, medicinski pripravci i pomagala, kozmetički proizvodi, različite metode i postupci, alati, proizvodi za industrijsku primjenu, elektroničke i strojne konstrukcije.

Hit ove izložbe bila su rješenja za dobivanje električne energije iskorištavanjem prirodnih pojava: vjetra, plime i oseke, sunca i snage vode. Tako smo vidjeli više konstrukcija vjetroelektrana, solarnih elektrana, elektrane na morske valove, na riječni protok ili njihove kombinacije te tijek vode u vodovodnoj mreži. Snagu jakog vjetra iskoristio je poznati inovator Ivan Vrsalović „hvatanjem“ bure u kombinaciji sa sunčevom energijom. Ferdo Crnogorac iz Slavonskog Broda predložio je uređaj za iskorištavanje morskih valova i vjetrosolarnu

turbinu, a Ismet Nuhić iz Rijeke potapajuću vodenu turbinu. Inovatori iz BiH izložili su “Anpee” – sustav za proizvodnju električne energije ugradnjom hidroturbine na vodovodnu mrežu, za primjenu u kućanstvu. Primjena novoga goriva na osnovi vodika “Hidrogen ekoterm” ekološki je doprinos funkcioniranju postojećih termoelektrana na ugljen, koje se smatraju najvećim onečišćivačima okoliša, inovatora Drage Ćosića, a koji je imao prezentaciju na 18. forumu dana energije u RH u organizaciji Hrvatskoga energetskog društva „Hrvoje Požar“.

Tradicionalno vrijedni inovatori iz Brodograđevne industrije 3. maj iz Rijeke i ove su

godine imali više rješenja za optimizaciju rada pri izgradnji brodova uz znatnu uštedu energije i materijala.

Zakon o zabrani pušenja ponukao je inovatore na iznalaženje novih mogućnosti. Tako su Ivica Pivačić i Nenad Popović konstruirali kabinu s grijanjem za pušenje na otvorenim prostorima.

S otvorenja INOVE 2009 s prijelaznom zastavom (slijeva nadesno: Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te predsjednik Zagrebačke zajednice tehničke kulture, Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog saveza inovatora, Tatjana Holjevac, dopredsjednica Skupštine Grada Zagreba, Mirela Bartolec, direktorica Zagrebačkog velesajma, Nada Andrassy, dopredsjednica Zagrebačkog saveza inovatora, Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba)

Novi proizvodi znamenite inovatorice Rose Ferinčević, razvijeni u suradnji s farmaceutskim laboratorijima iz Francuske, donijet će mnogobrojne prednosti u zaštiti zdravlja. Tako je s laboratorijem Yvery iz Marseillea na osnovi resveratrola, prirodnog polifenola, razvila nekoliko proizvoda za reguliranje glikemije, smanjenje bolnosti zglobova, prevenciju debljine i posljedica koje iz toga proizlaze. S DC laboratorijem izolirana je i priređena za primjenu supstancija “Kolagen pure” 90% iz morskih algi, a ima funkciju usporavanja starenja kože te je učinkovita kod ožiljaka, učvršćuje kožu i djeluje protuupalno. Taj je proizvod proglašen najboljom inovacijom u području kozmetike. U toj skupini proizvoda prikazan je i antiseptični gel za suho pranje ruku, koji je učinkovit u zaštiti od različitih tipova

Gradonačelnik Milan Bandić u razgovoru s inovatorima Razvojne agencije TPZ-a, Ivana Drčec predstavlja svoje inovacije

gripe, osobito virusa H1N1, a djelovanje se postiže za nekoliko sekundi.

Kad je riječ o modernim materijalima kao što su nove legure rijetkih metala ili polimera, vidjeli smo njihove specifične primjene. Geodetski etui inovatora Dominika Lukanovića iz Senja zaslužio je epitet najbolje hrvatske inovacije. Sastoji se od prozirnoga ravnog dijela u koji se spremaju dragocjene geodetske karte, katastarski planovi, mediji na papiru, filmu, metalu i sl., a sve je dodatno zaštićeno zaštitnom trakom. S dokumentima se može sve raditi bez vađenja, što omogućuje velika prozirnost materijala etuija, koji pridonosi i zaštiti od oksidacije, visokih temperatura, vlage i dr. nepogoda. Autori Srećko Brkić i dr. sc. Mladen Franc svojim su mehaničkim indikatorom temperature na cijevi vatrenog oružja uveli u primjenu „inteligentni materijal“ koji nepogrešivo pokazuje kada je došlo do nepreciznosti zbog promjene oblika uzrokovane pregrijavanjem.

Dobitnici nagrade “Nikola Tesla” za 2007. godinu, inovatori iz Roto krune, ove su godine proizveli tračnu rašpu – alat za tračne brusilice koji se primjenjuje za obradu odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i sl., a zamjenjuje komplicirano umetanje brusnog papira. Josip Korošec prikazao je pilasto svrdlo, kojim se rješava problem ekscentričnosti, izbacivanje otpadnog materijala te se smanjuje trenje.

Ove godine inovatori iz tvrtke INA-Industrija nafte d.d., koja redovito i u većem broju nastupa na INOVI još od njezina pokretanja 1971. godine, prikazali su samo tri inovacije. To su: novi proizvod INA

Rezanol BIO 5 autorica Ljiljane Pedišić, Jasminke Munić i Irene Polenus iz Maziva-Zagreb d.o.o., članice grupe INA. INA

Rezanol BIO 5 je biorazgradljivo rezno ulje za hlađenje i podmazivanje pri obradi materijala na osnovi estera podrijetlom iz

biljnih ulja. Osim u industriji primjenjuje se i na mjestima gdje mazivo može dospjeti u okoliš, npr. pri brušenju, rezanju dijelova konstrukcija, urezivanju navoja na cijevima naftovoda, plinovoda i sl. To je tzv. neaktivno ulje i zato se može primijeniti pri obradi obojenih materijala kao što su aluminij, bakar i njihove legure. Ta je inovacija osim zlatne medalje dobila i Zlatni pokal Rumunjskog foruma inovatora kao najbolji ekološki proizvod iz industrije. Srebrnim odličjem nagrađena je metoda bioobnove tla onečišćenoga naftnim ugljikovodicima autorice Vedranke Bobić, INA Downstream, CTL, Environmental Analysis Laboratory. Ta je metoda primjenjiva u uzgoju biomase autohtonih mikroorganizama tla na mjestu izljeva, čime se postiže uspješna biorazgradnja. Kompjutorski program “Modeliranje fizikalno-kemijskih svojstava nafte” razvio je inovatorski tim u kojem su Grozdana Bogdanić, Ana Erceg Kuzmić iz Ine i Ivan Wichterle iz Instituta za fundamentalne kemijske procese iz Praga, za što su dobili brončanu medalju.

Inovatorica iz Zadra Hana Medin, TellurisMedin d.o.o., otkrila je metodu pripreme kalifornijskih glista za primjenu u kulinarstvu, kao jedne od najkompletnijih namirnica u prirodi. Posebnim se postupkom kalifornijske gliste dovode u jestiv oblik te se od njih mogu pripremiti mnogobrojna jela, a što smo na INOVI imali prigodu kušati. Tu proizvodnju ugledni inozemni mediji smatraju trećim čudom u Zadru, nakon Morskih orgulja i Pozdrava suncu.

Hit-proizvod po interesu posjetitelja bilo je “Vinsko računalo” Jurice Nikšića iz Novoselca, koje je proglašeno najboljom inovacijom u području poljoprivrede. Vinsko računalo naizgled je jednostavna tablica, ali je u njoj sadržan velik broj matematičkih formula. Ovo računalo prema jednome

u dobivanju vina. Osim te inovacije

izmjerenom svojstvu soka grožđa pokazuje ostala svojstava i daje upute za daljnji postupak

Rad međunarodnoga ocjenjivačkog suda

Međunarodni turnir u Velikoj kraljici - hrvatskom šahu

Dodjela nagrade ZV-a: Mirela Bartolec, direktorica ZV-a, Ljiljana Pedišić, predsjednica HSI-ja, Nada Andrassy, dopredsjednica Zagrebačkog saveza inovatora, i Nada Banek, voditeljica projekta INOVA 2009.

g. Nikšić pokazao je i druga rješenja, kao i slavinu za vino i ostale tekućine, za koju je dobio zlatnu medalju.

Kako je komercijalizacija pojedine inovacije jedan od najtežih zadataka za inovatore, na INOVI su pokazane i dvije metode koje su postigle znatan uspjeh.

Iz područja umnih igara vidjeli smo “Crodoku” – igru na ploči za slijepe i slabovidne osobe, novu igru Zvonimira Sontaga, znamenitog izumitelja raznih mozgalica. Zanimljiva je bila misaona slagalica “Zagonetka kralja Tomislava” osječkog inovatora Ivana Runje, koja ima funkciju kao suvenir predstavljati hrvatsku tradiciju i baštinu.

“Velika kraljica ili hrvatski šah” šahovska je inačica Ivice Marina koja se igra na 10x10 crveno-bijelih ploča i s dodatnim figurama. Tijekom izložbe održano je mnogo partija, kao i prvi međunarodni turnir između Hrvatske i Rumunjske, koji je završio neodlučeno.

Inovatori iz Međimurske županije pokazali su niz novih proizvoda. Đuro Fleten predstavio je tricikl za vožnju po vodi, dr. Vera Mareš Bratko mjerilo za mjerenje duljine nogu, Vladimir Sever potkoljenu protezu, Josip Lončarić spravu za istezanje vratnog dijela kralježnice, Zvonimir Dolenec naljepnicu za doziranje lijekova za slijepe osobe te Vatroslav Matulina kišobran s ugrađenim signalnim uređajima. Također su pokazali i brigu za okoliš inovacijama kao što su “Tehnologija dobivanja proizvoda od gumenoga granulata recikliranih autoguma”

Franje Novaka te “Projekt obrade i prerade komunalnoga neopasnog otpada u termo-hidro blok” Josipa Šinceka. Iskorištavanje otpadnih materijala i davanje novih vrijednosti prikazao je Davorin Caren projektom “Bubamarci”, pri čemu se posebnom metodom obrade otpadnih staklenih predmeta izrađuju unikatne uporabne posude – stakleni umivaonici.

Osobito je bio zapažen izložbeni prostor Razvojne agencije Zagreb-

Tehnološkog parka Zagreb, čiji su inovatori i tvrtke zaslužili posebnu nagradu, a prikazali su cijeli niz novih proizvoda koji se prodaju u RH, ali i inozemstvu. Samo da spomenemo neke inovacije: “Label verification” – sustav za automatsku inspekciju etiketa proizvoda tvrtke Visor d.o.o., sustav mjerenja pulsnih podataka Ivana Matune, sustav za vođenje poslovanja brodogradilišta REFIT+ Ivane Drčec, Cyclops d.o.o. i drugi. Sustav REFIT+ proglašen je najboljom inovacijom u kategoriji softvera.

Mladi inovatori prikazali su svoje inovacije koje su nagrađene zlatnom medaljom na INOVI-MLADI 2009, koja je u svibnju održana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Inovacije mladih po temama i spremnosti za tržište doista su kvalitetne i idu u rang onih iskusnijih inovatora. Vidjeli smo različite motore, upravljače, mjerače, rješenje elektrane s tri pogona (sunce, vjetar i voda) i dr. Student Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Matija Melnjak (mentorica dr. sc. Biserka Tkalčec) autor je kreme na bazi eteričnih ulja koja služi kao djelotvorna obrana od komaraca. Nenad Zlamal iz Tehničke škole “Ruđer Bošković” predstavio je scenski rasvjetni pult koji je već u širokoj primjeni u kazalištima i na koncertima, a kojim je obogatio scene INOVE 2009 pri svečanostima otvaranja i Noći kreativnosti. Time je zaslužio nagradu za najboljega mladog inovatora, te je prema tome i njegov mentor Ivan Jurić proglašen najboljim mentorom. Prema kvaliteti ukupno prikazanih inovacija, najboljom udrugom mladih inovatora proglašena je Udruga inovatora Veleučilišta u Karlovcu, a nagradu je primio predsjednik Mladen Kurić.

Pobjednica INOVE 2009 je inovacija “Zaštitni infracrveni tisak s procesnim bojama”, kojoj je pripala godišnja nagrada HSIja «Nikola Tesla», skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić i dr. sc. Ivana Žiljak. Najbolja hrvatska udruga inovatora, članica HSI-ja, je Hrvatska udruga inovatorapoduzetnika iz Osijeka, koja je predstavila velik broj inovacija i poduzetnički program za inovatore.

Najbolje inozemno izaslanstvo je Rumunjski forum inovatora, a najbolji strani izlagač Pep Torres iz Španjolske. Međunarodni inovatorski klub ARHIMED iz Ruske Federacije dobitnik je specijalne nagrade za pet godina uspješnog nastupanja na INOVI.

Prvom damom hrvatskog inovatorstva, odnosno najboljom inovatoricom proglašena je Diana Pečkaj Vuković, za dvije inovacije: “Busy basket” – košaricu za nošenje poslovnih torbi na biciklu i čeoni oslonac za glavu pri pranju kose.

Prva srednja ekonomska škola “Katarina Zrinski”, koja obrazuje za poduzetništvo

Pobjednici INOVE 2009, dobitnici godišnje nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”

Inovatorice iz Maziva-Zagreb d.o.o. s nagradama za INA Rezanol BIO 5 (s predsjednikom Uprave Zdravkom Šimunovićem i Pročelnikom GUGRP-a Ladislavom Prežigalom)

suvremenim nastavnim metodama, prikazala je svoje mogućnosti za uspješno uključivanje mladih u poslovni svijet.

Jedan od osnivača HSI-ja i osnivač najstarije udruge inovatora, Društva izumitelja i autora tehničkih unapređenja iz Zagreba (1949.), znameniti je inovator Vjekoslav Španjol. Za izložene inovacije i dugogodišnji rad dobio je jubilarnu nagradu za 60 godina djelovanja Društva.

Od izloženih 229 izuma, iz Hrvatske je bilo 116, mladih inovatora 58 te inozemnih 55 – iz Ruske Federacije, Rumunjske, Moldavije, Španjolske, Francuske, Bosne i Hercegovine, Češke, SAD-a. Inozemnih inovacija bilo bi i više, ali zbog raznih razloga inovatori iz Velike Britanije, Irana i Malezije nisu mogli doći.

Svečanosti otvorenja izložbe, uz inovatore, bio je nazočan velik broj uzvanika, dužnosnika i gostiju iz Zagreba, Čakovca, Rijeke, Šibenika, Osijeka, Splita i drugih mjesta, županija te država iz kojih su inovacije stigle. Na otvorenju izložbe skup je pozdravio domaćin, zagrebački gradonačelnik g. Milan Bandić, a prijelaznu zastavu INOVE predao mu je predstavnik prošlogodišnjega grada domaćina, Čakovca.

Međunarodni ocjenjivački sud s poznatim svjetskim stručnjakom za inovacije na čelu Davidom Wardelom iz britanskog Instituta za patente, koji je ujedno na čelu ocjenjivačkog suda najveće svjetske izložbe INPEX u Pittsburghu, imao je težak zadatak. Kriteriji za ocjenu inovacija bili su strogi, tako da se, uz razumljivu izvornost ili novinu ocjenjivalo i je li proizvod spreman za tržište ili je na stupnju ideje, sheme, prototipa, ima li tržište, primjenjuje li se, zatim ekonomska i ekološka izvedivost te stupanj zaštite intelektualnog vlasništva.

Temeljem toga dodijeljen je velik broj nagrada, prije svega zlatna, srebrna i brončana odličja, zatim odličja za mlade inovatore te 23 posebne nagrade HSI-ja koje su već tradicionalne. Te nagrade i nagrade inoze-

mnim izaslanstvima dodijeljene su na završnoj svečanosti Noć kreativnosti, koju su dodatno obogatile nastupom mlade mažoretkinje Plesnog pom pon kluba A i Kulturno-prosvjetno društvo Sv. Klara.

Od tiskanih materijala, osim uobičajenoga kataloga izložbe predstavljeno je i nekoliko knjiga koje opisuju metode rada prikazanih inovacija, a to su „Doktorice! Ne mogu se sagnuti i doseći prstima pod“, dvije knjige rumunjskih autora iz područja obnove i konzerviranja starih slika i građevina te dvije knjige autorice iz Ruske Federacije iz područja učenja mladih. Najnoviji broj časopisa IRT3000 također je bio dostupan našim inovatorima, te je, baš kao i stariji brojevi, razgrabljen.

Zbivanja na izložbi pratili su mnogi tiskani i elektronički mediji, HTV, Otvorena televizija, radio Funkhauseneuropa te mnogi drugi.

Organizatori 34. hrvatskog salona inovacija bili su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba, a suorganizatori Savez inovatora Primorsko-goranske županije, Zagrebačka zajednica tehničke kulture i Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb-zapad.

Pokrovitelj INOVE 2009 bio je zagrebački gradonačelnik g. Milan Bandić, supokrovitelj Hrvatska gospodarska komora, a potporu su dali Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Za najvišu razinu ukupnog nastupa HSI je od Zagrebačkog velesajma dobio posebno

priznanje te veliku nagradu – skulpturu za najuspješniji ukupni nastup.

Detaljna izvješća o INOVI 2009 mogu se vidjeti na stranicama www.savez-inovatora-zagreba.hr. Pozivamo sve na 35. salon inovacija INOVA 2010, koji će se održati u Osijeku.

Hrvatski savez inovatora

Privatizacije brodogradilišta

Natječaji za drugi krug privatizacije šest hrvatskih brodogradilišta bit će raspisan 6. siječnja iduće godine. HrvatskaVlada je odbila ponude koje su u prvom krugu privatizacije bile podnijete za Brodotrogir (ponuda tvrtke More Trogir) i Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) Split (tvrtke Adria Mar), te odlučila o pristupanju prodaji dionica i udjela u pulskom Uljaniku, riječkom 3. maju, Brodograđevnoj industriji Split, Brodotrogiru, Brodogradilištu Kraljevica i BSO.

Tricikl za vodu Đure Fletena, inovatori Udruge inovatora INOMA Čakovec i Darko Dobošić, predsjednik

3. CEEPUS-ov ljetni specijalistički seminar – ljetna škola

Konkurentni proizvod i razvoj tehnologije

Na 3. međunarodnom CEEPUS-ovu ljetnom specijalističkom seminaru u sklopu mreže CII-HR-0108 predstavljena su najnovija postignuća u modernom proizvodnom i industrijskom inženjerstvu te je organiziran okrugli stol o temi “konkurentni proizvod i razvoj tehnologije”. Ovaj ljetni specijalistički seminar –ljetnu školu organizirali su prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUSove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEEPUS-ova ureda u Hrvatskoj). Posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvatskom CEEPUS-ovu uredu za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju mobilnosti znanstvenika i izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje europskih partnera za kvalitetan rad upućeno je češkom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi RNDr.(ne znam koja je ovo titula) Jitka Nováková, te poljskom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi Mr. Michal Skowronski. Također, za organizaciju mobilnosti pohvaljena je voditeljica Slovačke akademske informacijske agencije (SAIA) Monika Breckova.

U Rijeci je proteklo ljeto održan 3. CEEPUS-ov (Central European Exchange Programme for University Studies) ljetni specijalistički seminar. Seminar koji je trajao 15 dana održavao se u Rijeci, Puli, Buzetu i Opatiji. Organizatori toga prestižnog savjetovanja bili su prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUS-ove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEEPUS-ova ureda u Hrvatskoj). Na tome, do sada najvećem savjetovanju bili su nazočni

Slika 1. C. Gyenge (voditelj projekta CII-RO-013), B. Barišić (voditelj projekta CII-HR-0108), T. Mikac (dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i CEEPUS-ov koordinator), I. Kuric (voditelj projekta CII-SK-030), Stanislaw Legutko (voditelj projekta CII-PL-033), J. N. Marcinčin (dekan Fakulteta proizvodnih tehnologija u Prešovu i CEEPUS-ov voditelj), S Maćešić (prodekanica Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), M. Ungureanu (profesorica i sudionica seminara) i N. Ungureanu (voditelj projekta CII-RO-202).

predstavnici iz Rumunjske, Poljske, Hrvatske, Slovačke, Češke, Srbije, Mađarske, Austrije i Slovenije. Sudjelovanje šest voditelja globalnih CEEPUS-ovih projekata (prof. Stanislaw Legutko – voditelj CEEPUS-ova poljskog projekta CII-PL-033, prof. Ivan Kuric – voditelj CEEPUS-ova slovačkog projekta CII-SK-030, prof. Branimir Barišić – voditelj CEEPUS-ova hrvatskog projekta CII-HR-0108, prof. Robert Čep – voditelj CEEPUS-ova češkog projekta CII-CZ-0201, prof. Csaba Gyenge – voditelj CEEPUS-ova rumunjskog projekta CII-RO-013 i prof. Nicolae Ungureanu – voditelj CEEPUS-ova rumunjskog projekta CII-RO-202) bilo je od iznimnog značenja za taj veliki susret. Na seminaru su prezentirani brojni znanstveno-stručni referati o konkurentnim proizvodima i razvoju tehnologije. Nakon registracije koja je održana 20. srpnja, konferenciju je pozdravnim govorom dan poslije otvorio predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Branimir Barišić. Također, uime Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pozdravni govor održao je dekan Fakulteta prof. dr. Tonči Mikac, koji je i sam partner u CEEPUS-ovim projektima. Rad seminara počeo je jezičnom radionicom koju su vodili prof. Robert Čep iz Češke i prof. Miorita Ungureanu iz Rumunjske. Znanstvena područja i stručne aktivnosti predstavio je svaki od voditelja pojedine

I. Lencović, ravnatelj Studentskog doma “I. G. Kovačić” (gornja slika), i M. Baraba sa Sveučilišta u Rijeci (dolnja slika) dali su izniman doprinos u organizacijskim aktivnostima.

mreže, nakon čega je slijedilo predstavljanje fakulteta koji sudjeluju u CEEPUS-ovim projektima ovog seminara (Poljska, Hrvatska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Slovenija, Mađarska, Austrija i Srbija).

događaji i dostignuća

Specijalno odabrana pozvana predavanja otvorena su izlaganjem češkog predstavnika prof. Roberta Čepa te nastavljena predavanjem slovačkog predstavnika prof. Ivana Kurica, koji je govorio o primjeni suvremene metrologije u industriji. Najnoviji rezultati u razvoju malih i srednjih tvrtki bili su tema referata prof. Stanislawa Legutka iz Poljske. Zapaženo je bilo i izlaganje prof. Nicolaea Ungureanua iz Rumunjske, o novim metodama industrijske logistike, te njegova sunarodnjaka prof. Csabe Gyengea, koji je predstavio dostignuća u suvremenom planiranju proizvodnje. Nakon pozvanih predavanja predstavljeni su brojni radovi u ukupno pet sekcija.

Tijekom okruglog stola o konkurentnom proizvodu i razvoju tehnologije, u uvodnom dijelu posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvatskom CEEPUSovu uredu, koji vodi mr. sc. Davor Šovagović, i to za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju mobilnosti znanstvenika te izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje europskih partnera za kvalitetan rad upućeno je češkom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi RNDr. Jitka Nováková, i poljskom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi Mr. Michal Skowronski. Također, za organizaciju mobilnosti pohvaljena je voditeljica Slovačke akademske informacijske agencije (SAIA) Monika Breckova.

Za izvrsnu organizaciju smještaja i konstantan izvrstan rad pohvaljeno je osoblje Studentskog doma “Ivan Goran Kovačić” predvođeno direktorom Ivicom Lencovićem. Samo iznimna suradnja između Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-

Lukoil favorit za kupnju Crobenza

Nakon što je Ina objavila da počinje postupak prodaje maloprodajnog poslovanja njezina društva kćeri Crobenz, a riječ je o ukupno 14 benzinskih crpki širom Hrvatske, zasigurno će uslijediti vrlo zanimljivo nadmetanje. Prema nekim procjenama manje od 20 milijuna eura vjerojatno neće biti. Iako postoji cijeli niz mogućih kupaca - od austrijskog OMV-a, do slovenskog Petrola, ruskog Zarubežnjefta (vlasnika rafinerije Bosanski Brod), pa i srbijanskog NIS-a, upućeni se slažu kako je dojam da najviše mogućnosti i sredstava za preuzimanje Crobenzovih crpki ima ruski Lukoil. Pisma namjere zainteresiranih kupaca u Ini očekuju do 20. studenog, a detaljnije informacije o Crobenzu mogu dobiti tek kad potpišu Ugovor o povjerljivosti podataka. No, dobit ove tvrtke sa oko 160 zaposlenih u 2008. je bila simboličnih 700 tisuća

ta, Tehničkog fakulteta, Studentskog doma “Ivan Goran Kovačić” i Sveučilišta u Rijeci mogla je dovesti do zapaženih rezultata i najviših priznanja europskih partnera u CEEPUS-ovu projektu.

kuna. Lukoil Hrvatska trenutno raspolaže sa 16 benzinskih crpki, a polovicu ih je stekao prošlogodišnjim preuzimanjem tvrtke Europa Mil od prijašnjeg vlasnika Milodraga Gadže.

Janaf skladišti naftu OMV-u i Lukoilu do 2014.

Tvrtka Jadranski naftovod (Janaf) potpisala je s tvrtkama OMV Hrvatska i Lukoil Croatia ugovore o skladištenju naftnih derivata za razdoblje od 1. siječnja 2010. godine do 31. prosinca 2013. godine. Kao mjesto skladištenja navode se terminali Omišalj i Žitnjak, dok se u priopćenju koje se odnosi na Lukoil ne preciziraju Janafovi skladišni prostori.Iako detalje ugovora Janaf nije priopćio, dionica te tvrtke u ponedjeljak je porasla 6,67 posto te zaključila dan na 3.200,01 kuna uz promet od 473.660,2 kuna.

REVERSE ENGINEERING – POVRATNO INŽENJERST VO

O čemu povesti računa prilikom razmišljanja o 3D skeniranju i rekonstrukciji geometrije modela?

Amir Šećerkadić

Povratno inženjerstvo [Reverse Engineering]

[Podnaslov] Što se radi kada imamo gotovi proizvod koji želimo proizvoditi ili mijenjati, ali za njega ne postoji tehnička dokumentacija niti CAD model? Ili ako želimo digitalizirati određeni predmet kako bismo ga mogli iskoristiti unutar svoje 3D konstrukcije?

U svim slučajevima u kojima je potrebno doći do 3D forme određenoga fizičkog predmeta potrebno je pribjeći tehnikama koje se nazivaju reverse engineering, tj. povratno inženjerstvo.

Povratno inženjerstvo je proces obrnut od klasične konstrukcije, tako da od gotovog proizvoda idemo u smjeru na čijem se kraju nalazi tehnička dokumentacija, ako za njom ima potrebe. Sam proces sastoji se od skeniranja 3D geometrije da bismo dobili oblak točaka u prostoru, poligonizacije dobivenog oblaka te korištenja takvih podataka za izgradnju 3D CAD modela zadane forme. Od tako dobivenih CAD podataka može se dalje ići u bilo kojem potrebnom smjeru – modifikacijama, razradi različitih tehnologija, izradi CAE analiza ili izradi tehničke dokumentacije.

Još jedna moguća primjena jest izrada digitalnih 3D formi različitih artefakata, npr. spomeničke baštine, koje se mogu koristiti radi pohrane ili različitih analiza. Pri provođenju projekata povratnog inženjerstva od ključnog je značenja da je proces jasan i naručitelju takvih usluga.

Dilema povratnog inženjerstva: kako je izrađeno ili kako je zamišljeno?

[Podnaslov] Jedno od prvih pitanja vezanih uz povratno inženjerstvo uvijek je želimo li da podaci odražavaju dio kako je izrađen, tj. točno prema rezultatu skeniranja, ili ih želimo rekonstruirati prema originalnoj konstrukcijskoj zamisli.

Iz ovih je razloga veoma važno da naručitelji usluga povratnog inženjerstva budu točno upoznati s mogućnostima kakav tip rezultata mogu dobiti, a s obzirom na namjenu i raspoloživ budžet za rekonstrukciju. Katkad naručitelji imaju pogrešnu predodžbu da 3D skeniranje znači umetanje njihova dijela u magičnu kutiju za skeniranje, pritisak na gumb i – eto: savršeni 3D parametarski model pojavljuje se na računalu, spreman za upotrebu u bilo kojoj CAD/CAM/CAE aplikaciji.

To baš i nije tako. Rezultati 3D skeniranja ovise o više parametara, a svakako se razlikuju od relativno jednostavnih do vrlo složenih oblika predmeta skeniranja. Trošak, vrijeme i razina potrebne komunikacije povećavaju se zajedno sa složenosti potrebnih rezultata. U svakom je slučaju potrebno da naručitelji daju jasnu informaciju o namjeni dobivenih rezultata kako bi se moglo ispravno procijeniti kako obaviti samo povratno inženjerstvo i u kojem formatu isporučiti datoteke. Jedno od prvih pitanja vezanih uz povratno inženjerstvo uvijek je želimo li da podaci odražavaju dio kako je izrađen, tj. točno prema rezultatu skeniranja, ili ih želimo rekonstruirati prema originalnoj konstrukcijskoj zamisli. Bitno je da naručitelji potpuno razumiju to pitanje kako bi se mogli postići optimalni rezultati za svaki projekt povratnog inženjerstva. Budući da je povratno inženjerstvo proces, a pojedini proizvedeni dijelovi često ne odražavaju namjenu cjelokupne konstrukcije, postoje neke varijacije koje se mogu utvrditi prilikom kontrole.

Očite mane kao što su oštećena, slomljena ili istrošena područja na dijelu treba popraviti, ali neke druge proizvodne greške stvaraju siva područja: Želi li naručitelj greške u proizvodnji kao što su pomaci ljevačke jezgre, usahline, neispravno skupljena područja, izvitoperena forma, ožiljci neispravne podjelne linije ili uljevnog sustava i izbacivala?

Je li zrcaljenje jedne strane dijela koji je očito zamišljen simetrično dovoljno precizno ili zbog tehnoloških grešaka treba svaku stranu posebno replicirati kako bi se preciznije napravio model već proizvedenog dijela?

Često se skenira cjelokupni simetrični dio kako bi se utvrdila ravnina simetrije poklapanjem zrcalnih slika obiju polovica. Taj postupak, međutim, zna pokazati da je izmjereni dio daleko od simetrije zamišljene na originalnom CAD dokumentu. Treba li zbog toga uvrstiti izmjene arhitekture dijela?

Naručitelji često znaju što žele postići, ali ne i koji je tip modela najbolji da to postignu. Neki inženjeri još su naviknuti raditi s 2D nacrtima, papirnatima ili digitalnima. Međutim nacrti veoma često sadržavaju konfliktne informacije: dimenzije koje se ne poklapaju, linije koje su višak ili ne stoje na pravome mjestu, zone 3D formi koje su nedovoljno opisane itd.

Slika 1: Nekad je jasno pretpostaviti što nedostaje, npr. vrh stošca

Kad se radi 3D CAD datoteka iz pravog dijela, svaka dimenzija modelira se na osnovi prave izmjerene vrijednosti, tako da se informacije sigurno poklapaju. Programska rješenja koja se koriste u svijetu 3D-a vrlo su sofisticirana i greške na prikazu različitih pogleda gotovo se i ne događaju. Ako naručitelj ne izrazi jasno svoje potrebe i želje, može se na temelju iskustva pretpostaviti koja je područja modela bolje ostaviti točno prema snimljenim podacima, a koja je bolje popraviti da bi odražavala zahtjeve konstrukcije. Na jednostavnim oblicima kao što su planarne plohe i ravni bridovi to nije teško napraviti (vidi sliku 2). Ako je kocka zamišljena da ima stranicu od 10 mm, a snimljeno je

Slika 2: konstrukcija kaže kocka stranice 10 mm. Skenirana kocka ima stranicu 10,1 mm 10,1 mm, nije teško popraviti grešku. Može se i pretpostaviti da stranice moraju biti paralelne i okomite jedna na drugu.

No kako složenost dijela raste, mogućnosti za „kako je u konstrukciji zamišljeno“ eksponencijalno se povećavaju i postaje vrlo teško pretpostaviti što je potrebno napraviti. Ako je oblik složen, kako donijeti odluku što je „točno“, a što nije? Na primjer, brizgani dijelovi mogu sadržavati podjelne linije; dijelovi lijevani u pijesak mogu sadržavati greške zbog erozije pijeska ili imati neravne površine uzrokovane strojnom obradom nakon lijevanja. Zbog pitanja vezanih uz montažu neke dimenzije mogu biti od ključne važnosti kako bi dio pristajao u sklop. Sve to nemoguće je pretpostaviti bez naručiteljevih detaljnih uputa.

događaji i dostignuća

Složenosti modela

Niska složenost: model od površina (Surface Model).

Najjednostavniji tip modela

Primjena: Izrada kopije dijela ili njegova proizvodnja bez promjena na modelu. Teško se primiti za ovaj argument jer su ljudi poznati po mijenjanju mišljenja i po ponovnoj upotrebi nekih konstrukcija. Bez obzira na to, preko 90% poslova povratnog inženjerstva odvija se u ovoj grupi i naručitelji koriste modele u IGES ili STEP formatima za svoja programska rješenja. Površine se definiraju vrlo točno i lako se koriste u proizvodnji. Mogu se koristiti i u alatničarstvu.

Slika 1: Stranica kocke se produljuje. Gdje ide rupa? Ostaje li na sredini ili zadržava donju mjeru?

Mogućnosti izmjena: Samo izmjene manjeg opsega, kao što je zrcaljenje, povećanje ili smanjenje itd. su moguće. Model koji je moguće mijenjati u potpunosti obično stoji 3-4 puta više, tako da ako za budućim izmjenama nema potrebe, ima smisla koristiti ovu opciju.

Visoka složenost: Puni modeli (Solid Model). Ovakvi modeli su složeniji i skuplji.

Primjena: Izrada varijacija dijelova, sa povijesti nastanka geometrije. Ovakva vrst modela obično stoji 3-4 puta više od IGES ili STEP površinskih modela ali je podložna lakoj izmjeni. Ovakve modele se naziva i parametarski modeli. Puna su tijela i konstruktori mogu definirati geometriju i stvoriti pravila konstrukcije pomoću kojih je mogu mijenjati. Programska podrška defi nira parametre i kako se oni mijenjaju stvarajući povijest procesa konstrukcije.

Mogućnost izmjena: Konstruktori se susreću sa složenim odlukama svaki dan. Ovakav nivo složenosti može zahtijevati da se izmjene mogu lako unijeti u trenutku kad se procjeni da su potrebne.

Na primjer, ako trebamo reducirati težinu dijela, možemo pokušati djelovati u nekoliko smjerova: smanjivati gabarite dijela, smanjivati debljinu stjenke, povećavati razne otvore na dijelu itd. Ili u slučaju da želimo povećavati dio s rupom, konstruktor bi mogao zadati ili da se rupa mijenja s veličinom dijela ili da ostaje ista bez obzira na veličinu dijela (vidi sliku 1.)

U praksi se između ove dvije krajnosti nalazi realan prostor takozvanih hibridno sastavljenih modela koji u jednom svom dijelu pokušavaju potpuno realno iskopirati dio geometrije dok je drugi dio modela napravljen klasičnim CAD modeliranjem geometrije koristeći snimljene podatke samo kao vizualnu referencu za modeliranje.

www.topomatika.hr

Reportaža: FiNDAS d.o.o., Zagreb

Tvornica na kraju grada

piše: Igor Škevin

snimio: Dražen Lapić

Krenete li starom cestom iz Zagreba prema

Varaždinu kroz Sesvete, odmah nakon ploče koja označava izlazak iz grada Zagreba u Donjoj

Zelini skretanje je prema

Blaškovcu. Dvjestotinjak metara dalje dvorište je koje ničim ne odaje da je u njemu cijela mala tvornica – Findas d.o.o.

Na čelu tvornice u Blaškovcu je Stjepan Findri, koji izgleda znatno mlađe od kalendarske mu 63 godine. Findri je otvorio radionicu za obradu metala još 1985. godine i od tada je njegov obrt prerastao najprije u zadrugu 1988. godine, a zatim, 1990. godine, u tvrtku Proizvodnja d.o.o. Prije sedam godina tvrtki se priključila i njegova kći Anita, diplomirana inženjerka strojarstva, pa tvrtka dobiva sadašnje ime po kćeri, supruzi i njemu, što znači da je FiNDAS skraćenica od Findri: Nada, Anita i Stjepan.

Stjepan Findri ima vrlo zanimljiv životni, a k tome i profesionalni put, koji je stalno unapređivao. S obradom metala susreo se još 1979. godine, kada je otvorio obrt za popravak automobila. Potom se, uz rad, školovao, najprije za strojarskog tehničara, a za sebe kaže da je fakultet upisao kad su njegove dvije kćeri već bile srednjoškolke. Nakon nekoliko godina koje je proveo radeći u komunalnoj tvrtki, otvorio je kućnu radinost i od te, 1985. godine, kad su on i supruga krenuli “s jednim drebankom i jednom stupnom bušilicom TS-2”, cijelo se vrijeme bavi strojnom obradom.

Od tada Findri nije prestao kupovati strojeve, ali napominje da do 1990. godine nije kupio ni jedan jedini novi stroj, ‘iz dućana’. Kaže da je od 1992. u Njemačkoj kupovao rabljene strojeve te da je tek 2003. godine kupio prve potpuno nove strojeve: tri CNC obradna centra tvrtke HAAS: tokarski SL 30, vertikalni centar VF2 i VF5, vertikalni petoosni centar s bubnjem za tridesetak alata. Dvije godine poslije nabavio je CNC obradni centar Mori Seiki, a lani HAAS-ov CNC obradni glodaći centar VM3. Doduše, i pet godina stariji HAAS-ovi obradni centri u tako su dobrom stanju da ćete, ako vam direktor to ne kaže, misliti da su svi ti obradni centri kupljeni lani.

Prvo što upada u oči u hali pogona Findasa je broj strojeva. Osim četiri suvremena CNC obradna centra HAAS i jednog CNC centra Mori Seiki, prostor je pun starih, ali izvrsno održavanih strojeva, koji svi do jednoga rade kao da su novi.

Mi smo firma bez kredita i sve je apsolutno moje vlasništvo – ne bez ponosa govori

Stjepan Findri s mjernom rukom Faro

Findri dok ekipu časopisa IRT 3000 vodi kroz pogon, uz čija vrata stoji spremna freza za snijeg iako ga tih dana nije bilo ni u jednoj prognozi. Baš poput tog stroja za čišćenje snijega, u Findasovu pogonu sve je na svojemu mjestu i sve je spremno, a Findri se ponosi time da zbrinjava čak i krpe, koje idu na pranje i vraćaju se oprane.

Za svakoga tko je ikada kročio u proizvodni pogon, ovaj je prava Alibabina špilja u kojoj možete vidjeti stare, ali izvrsno održavane strojeve, a svi su u funkciji. Tako nam je Findri pokazao Prvomajskin NC tokarski stroj iz 1989. godine, koji još radi. Većina starih analognih strojeva namijenjena je proizvodnji zupčanika pa je Findas sposoban proizvesti zupčanike gotovo svih geometrija i namjena te za sve vrste strojeva. U blaškovečkom pogonu možete vidjeti specifične strojeve od kojih su neki jedini u Hrvatskoj: odvalnu glodalicu, odvalnu dubilicu, odvalnu glodalicu za stožne zupča-

nike sa zavojitim i kosim zubima, brusilicu za zupčanike, brusilicu za klinove, “brijalicu” za zupčanike, provlakalicu, stroj za zaokruživanje zubi...

Sve u svemu, Findri procjenjuje vrijednost svih strojeva u pogonu, njih 52, na oko tri milijuna eura, ali dodaje da danas to ne vrijedi ništa jer se ništa od toga ne može prodati. Sada zapošljava desetak radnika, a kad je bilo posla, kaže da ih je bilo i 25 te da bi ih mogao zaposliti čak 50 kada bi pogon imao posla za tri smjene.

No Findri priznaje da mu je velik problem pronaći radnike, jer na tržištu nema ni radnika ni inženjera unatoč krizi, za koju je mislio da će na tržište dovesti metalce s potrebnim kvalifikacijama.

Ima nekoliko dečki koji znaju raditi i na novim i na starim strojevima, ja mogu na svakom od njih raditi, ali programiranje radim sam, glavni proračun i proračun zupčanika – kaže Findri, dodajući da inače radnik u pogonu ne može bez njega jer on na računalu obavi kompletnu pripremu te je putem lokalne računalne mreže, iz svojeg ureda, ‘spusti’ radniku na stroj.

Dečki dobiju listove za svaki zupčanik na temelju proračuna koji sam zatim pretvorio u NC program, a imam i jedan češki softver koji čak nacrta zube zupčanika, iako je to neuobičajeno, ali izgleda efektno pa dokumentacija izgleda atraktivno čak i znalcima – hvali se Findri, kojemu bi na snalaženju na računalu pozavidjeli i mnogi tri puta mlađi od njega.

Budući da je lavovski dio ukupne vrijednosti Findasovih strojeva sadržan u četiri najnovija CNC obradna centra, logično bi bilo očekivati da je najbolja iskoristivost tih skupih strojeva u velikoserijskoj proizvodnji. No Findri tvrdi da nije tako.

CNC strojevi ne moraju biti za velike serije, mogu biti za alatni program, bitno je da se isplati posao. Može se isplatiti i na jednome ili na dva komada, a za to vam je važno i da imate mjernu opremu i jaku softversku podršku. U ovom segmentu ništa se novo nije dogodilo već dulje vrijeme, a novi strojevi za izradu zupčanika stoje i po dva milijuna eura. Svojevremeno mi je slovenska Iskra nudila posao od 100 milijuna eura, ali sam u taj posao trebao investirati 10 milijuna eura. Da sam prihvatio taj posao, sada bih bio mrtav u poslovnom smislu jer bih se zadužio za udvostručenje strojnog parka. No i to je udvostručenje, iz drugoga kuta gledano, jako malo. Tako mi švicarski proizvođač nije ni htio odgovoriti na upit za jedan stroj jer mu je to smiješno mala narudžba – objašnjava Findri svoj oprez.

Što sve nudi FiNDAS

Tokarenje - glodanje

• tokarenje univerzalno: TNP-180, WDF-480, WDF-530/1000, USA220/2000, ADA PA 603/1000.

• CNC tokarenje: TN-480/750,

• CNC HAAS SL 30 420X860

• univerzalno glodanje: ALG-200, UG-1, GKA-3US(450/1300)

• CNC alatno glodanje: AG-400,

• CNC HAAS obradni centar VF2 760X406X500.

• CNC HAAS obradni centar VF-5 1260x66Ox635

• obrada na borwerku: TOS-WH 80, (900/1100)

• odvalno glodanje zupčanika: Pfauter P-400, PA-180, WMW-250

• odvalno dubljenje zupčanika: Lorenz SN-4, SN-5, WMW ZStWZ1000x10

• odvalno glodanje stožnih zupčanika: WMW ZFTKK-250, Harbeck ZH-750

• odvalno glodanje stožnih zupčanika sa zavojitim zubima: Spiromatic No-2

• rezanje navojnih vretena: WMW

250x1250

• izrada pužnih vijaka: WMW, Pfauter P400

• izrada pužnih kola: Pfauter 400/6

• izrada klinastih vratila:WMW 250x1250

• provlačenje unutarnjih profila Kral Klink 12,5 t

• bušenje: Dalstroj SB-4, PSB-5, ND-4

• piljenje HAP-280, Pobeda SB-320, vertikalna SN-4 Prvomajska

Brušenje

• vanjsko okruglo brušenje: WMW Su-5 280x1000, Fortuna 300x1100

• unutarnje okruglo brušenje: WMW 450x300, Reineker 300x200

• plansko brušenjenje: Jakobsen 650x350

• brušenje središnjih uvrta: WMW SIXZB/1

• brušenje zupčanika Reishauer NZA

• brušenje alata za provlačenje: Karl Kink Usm 1800

• brušenje klinova: WMW SFKP 250x1500

• brušenje alata: za glodanje, rezanje navoja, svrdla: Geometric

• brusilica za svrdla OSK-36

Brijanje – lepanje

• brijanje zupčanika: TOS OS-300

• lepanje zupčanika i uparivanje spiralnih parova: Klingelberg LKP 90

AVAU

• zaokruživanje zubi: Hurt ZK-10, Itas

• skidanje srha zubi: Gratomat

Cijeli se život bavimo problemima maloserijske proizvodnje i održavanja te je najzanimljiviji posao ako dobijete komad i njegovu dokumentaciju za ponovnu izradu ili po uzorku morate ponovno načiniti dio. A serija od 100 tisuća komada uopće nas ne zanima, tu za nas nema puno kruha – govori Findri.

Kaže da su njegovi klijenti iz cijele Hrvatske i da ih je do sada imao više od tisuću. Neki se pojave jedanput, neki dva puta, neki su stalne mušterije, a među njima su i brodogradilišta i poljoprivredne tvrtke i proizvođači te serviseri alatnih strojeva. Ovi posljednji dolaze zbog toga što je Findrijeva tvornica radila zupčanike za industriju alatnih strojeva Prvomajsku i iz Zagreba i iz Raše. No i godinama nakon propasti obiju tih tvornica kupci traže zupčanike iz Blaškovca za te strojeve. Cijene se kreću od tisuću do pedeset tisuća kuna. Primjerice, jedan planetarni sistem za bager stoji

25 tisuća kuna, a to je bagatela jer bi novi takav sustav kupac čekao šest mjeseci i platio 70 tisuća kuna, a naša je kvaliteta jednaka ili čak i bolja – objašnjava Findri, dodajući kako u takvim uvjetima uglavnom nije imao problema s naplatom.

Ljudi dolaze u panici, pa i odmah plaćaju te smo zbog toga živi. Da je samo po dugogodišnjim kupcima, ne bismo bili živi jer plaćaju i nakon 150 dana, a ovi u reparaturi plaćaju po predračunu polovinu cijene, ali je njima i to problem jer, otkako ih je stisnula nelikvidnost, nemaju ni za avans koji je po tri tisuće kuna – ozbiljan je Findri, koji dodaje da je i on sada oprezan te da ide samo u ono što je sigurno, ali ne ide ni u kakav razvoj. No ne želi državna poticajna sredstva i čvrsto je protiv bilo kakvih državnih sredstava za pomoć tvrtkama u krizi.

Gade mi se poticaji i nisam nijedan pobral –progovara Findri na domaćem, prigorskom dijalektu, objašnjavajući averziju prema poticajima prijevarama koje je vidio u okolnim mjestima kod ljudi koji su poticajna sredstva uzeli, najčešće za poljoprivredne djelatnosti, a ustvari ih iskoristili za nešto drugo.

Dojam urednosti i dobrog održavanja opreme najviše je vidljiv u laboratoriju, prostoriji koja je ispunjena mjernom opremom iznimno raznolikom po godini proizvodnje i funkciji, od najnovije mjerne ruke Faro do desetljećima starog SIP-ova uređaja koji i dalje mjeri s točnošću od jednog mikrona.

Anita Findri Ratkajec uz najsuvremeniji uređaj za 3D mjerenje

Ovo se sve nije najednom kupovalo. Počelo je 1990. godine, nastavilo se 1994. kada smo se počeli pripremati za certifikaciju prvim ISO standardom koji smo 1997. i dobili, a po tom sustavu funkcioniramo i danas. Tada mi je veliki kupac bila INA i komadi koje smo proizvodili za njih morali su biti dobri i prije isporuke kako nam ih ne bi vraćali. Stoga morate imati implementiranu sljedivost, što znači da morate pratiti što se radi u svakoj fazi obrade – kaže Findri te objašnjava da je jedina razlika u tome što su u počecima mjerenja zapisivali ručno, a danas to rade računalom.

Pokazao je ispisane protokole izrade za sve što je isporučeno u ovoj godini, navodeći da je sada, u krizi, iza takvog bilježenja vrlo jednostavna logika – “da nam ne vrate robu pod izlikom da nije dobra, a oni ustvari nemaju novca”. Navodi da takve protokole ima malo tvrtki, a ponosi se što postupnik – propisani način provođenja tehnoloških postupaka i operacija – ima za više od 90 posto proizvoda koji izlaze iz Findasa. Također kaže da je važno da se iz starih po-

stupnika kreiraju novi te da se svaki put na taj način nešto unaprijedi.

Zadivljuje vještina kojom se Findri, za razliku od većine njegovih vršnjaka, služi računalom, točnije softverom za konstruiranje i proračun putanje alata, odnosno za programiranje obrade na CNC strojevima. Tako je pokazao, na primjeru jednoga kalupa za toplo potlačno puhanje plastike, koji smo prije vidjeli tijekom obrade na stroju, kako s pomoću softvera Esprit na temelju puta alata kreira NC kôd, ali uz “ručnu” provjeru položaja alata nakon svake promjene pozicije alata kako ne bi došlo do kolizije. Findri kaže da ima gotove programe za 600 – 700 proizvoda, što mu uvelike olakšava izradu novih programa za nove proizvode, koje nakon programiranja s PCja prebaci računalnom mrežom na CNC obradni centar.

U Hrvatskoj praktički nema proizvodnje i nema potrebe ni za čim. U inozemstvu oni koji daju posao pošalju e-mailove na 1 000 adresa pa posao dobije onaj tko se prevari u kalkulaciji cijene. Danas je rizik proizvođača 100-postotni u odnosu na kupca, većina proizvodnje odvija se u Kini i Indiji, a velik dio poslova iz EU odlazi u Rumunjsku i Bugarsku – kaže Findri, dodajući da bi zbog krize, umjesto izrade novih dijelova, trebalo biti više reparatura, ali da ni toga nema jer tvrtke ni za to nemaju novca te da čak ni broj reparatura nije bio veći tijekom toplijeg dijela godine jer je proizvodnja jednostavno – stala.

Izvozimo dulje od 20 godina, ali nikada malo kao ove godine. Udio izvoza nam se tijekom normalnih godina kretao između 10 i 30 posto, ponekad možda i do 50 posto, a sada su cijene pale na smiješno niske razine – kaže Findri, pokazujući nam narudžbu iz Njemačke na kojoj je za desetak različitih zupčanika cijena od ukupno ni

dvije tisuće eura. Objašnjava da je lani bilo dosta narudžbi i da su u prosjeku iznosile po 10-ak tisuća eura za po desetke različitih obradaka, a sada stižu narudžbe od po jedan-dva komada, čak i iz Njemačke, gdje je također, kako kaže, panika.

Findri predviđa krah velikog broja hrvatskih tvrtki u prvoj polovini 2010. godine, a to temelji na činjenici da se ne mogu nabaviti manje količine materijala. Tako je doživio i da ga dobavljač traži natrag neke komade kako bi ih ponovno od njega otkupio, a to su sirovci koji se njemu ne isplate uvoziti jer mora platiti transport i carinu pa taj slučaj uzima kao dobar pokazatelj stanja.

To je domino-efekt, ne može jedan ostati čitav, a drugi da gladuje. Prvo polugodište bit će jedno veliko zbrajanje i velika čistka, a da će prestrojavanja biti, kažu i svi moji poslovni partneri koji su se oprezno razvijali – proročanski govori Findri, dodajući da srednji stalež sada nema novca pa je upitno postojanje i trgovina i trgovačkih centara. Kao znakovitu navodi i činjenicu da se pri gotovo svakoj kupnji u autosalonima u blizini Zeline oko kupca ustrči i nekoliko prodavača i vlasnik salona.

Nimalo vedriju budućnost Findri ne vidi ni malo dalje od sljedeće godine.

Nema mladih koji znaju, a mi stari koji znamo, ostarjeli smo – rezigniran je Findri. Dodaje i da je razočaran glupostima koje čuje pri naručivanju iz velikih tvrtki te da to pokazuje da ondje u pravilu nema znanja. Za svoju kćer Anitu, iako već godinama uz njega stječe praktično iskustvo, kaže da mu se čini kako je pomalo krhka da bi naslijedila tvrtku jer, navodi, unatoč tomu što je njegova tvornica izvan glavnih putova, svaki se dan netko pojavi u dvorištu tko bi htio steći nešto prijevarom ili krađom.

TESA specijalistički seminar za voditelje slovenskih i hrvatskih

mjernih laboratorija organiziran od strane tvrtke ERINOX d.o.o.

Razvoj mjeriteljskih laboratorija kao osnova za napredak u području suvremene tehnologije i tehničkih znanosti

Na specijalističkom seminaru kojeg je održao vodeći svjetski proizvođač mjerne opreme tvrtka TESA (Švicarska) prikazana su najnovija postignuća u modernoj mjernoj tehnici i posebno je predstavljen UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu. Ovaj izvanredni događaj organizirala je tvrtka ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehničkog direktora tvrtke gospodina Roberta Pečnika.

U Laussanni (Švicarska) vodeći svjetski proizvođač mjerne opreme tvrtka TESA održala je specijalistički seminar za voditelje slovenskih i hrvatskih mjernih laboratorija. Organizacija je izvedena uz potporu tvrtke ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehničkog direktora tvrtke gospodina Roberta Pečnika. Tvrtka ERINOX d.o.o., koja je ujedno i zastupnik tvrtke TESA za Sloveniju i Hrvatsku, sponzorirala je ovaj izvanredni događaj za predstavnike slovenskih i hrvatskih mjernih laboratorija. Tijekom seminara su prikazana najnovija postignuća u suvremenoj mjernoj tehnici, a posebno je predstavljen UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu.

UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu predstavlja najnovije postignuće za umjeravanje duljinskih etalona. Namijenjen je etalonima s nominalnim duljinama od 0,5 mm do 100 mm. UPD sustav ima mogućnost izravnih i komparativnih mjerenja, a manja mjerna nesigurnost se postiže zbog slabijeg utjecaja sustavnih pogrešaka. Sustav je opremljen s Heidenhain visoko preciznim inkrementalnim ticalima. Također, novi koncept pozicioniranja etalona za duljinu osigurava da ovaj sustav pruža optimalno lako rukovanje s etalonima. U UPD sustav je integriran i uređaj za najtočniju temperaturnu akviziciju čime je osiguran on-line prijenos istovremeno izmjerene duljine i temperaturnih vrijednosti.

Posjeta tvrtki TESA omogućila je predstavnicima mjernih laboratorija dobivanje novih saznanja i uvid u specijalizirane mjerne tehnike i uređaje, kao i implementaciju novih saznanja i tehnika u njihove mjerne laboratorije.

Erick Bellanger (menadžer tvrtke TESA za istočnu Europu, Švicarska), Robert Pečnik (tehnički direktor tvrtke ERINOX d.o.o., Slovenija), Branimir Barišić (sveučilišni profesor i voditelj laboratorija za Tehnička mjerenja Tehničkog fakulteta u Rijeci, Hrvatska), Ludvik Kavčič (vlasnik tvrtke Orodjarstvo Kavčič, Slovenija), Tanja Perne (voditelj mjernog laboratorija u tvrtki Orodjarstvo Kavčič, Slovenija), Mitja Lotrič (predstavnik Lotrič laboratorija za meroslovlje, Slovenija), Primož Hafner (voditelj Lotrič laboratorija za meroslovlje, Slovenija).

Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti seminara iskazan je veliki interes za ponovnim okupljanjem. Sve čestitke tvrtkama ERINOX d.o.o. i TESA na ovom veličanstvenom seminaru.

TESA UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu (lijevo), ticalo UPD sustava u dodiru s referentnim etalonom (sredina) i dodatni pribor koji osigurava zaštitu i bolje pozicioniranje referentnih etalona (desno).

Mr.sc. Saša Sladić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka.

događaji i dostignuća

Proizvodnja i izrada alata u Europi

Rješavanje problema u stvarnom okruženju

Izrada uređaja postaje sve jednostavnija, ako standardni dijelovi nadomjeste dijelove izrađene po mjeri

Belgijski proizvođač električnih prekidača i utičnica, Niko N.V., uvijek je imao otvorene oči za inovativna rješenja za izradu oruđa, umjesto uobičajenih rješenja. Poduzeće već duže od šest godina u svojim uređajima za brizganje upotrebljava standardne sastavne dijelove Cumsa.

Poduzeće Niko konstruira i razvija napredna rješenja na području električnog preklapanja, kontrolnih sustava rasvjete, automatizacije kućanskih elektroničkih sustava, sustava međusobnog komuniciranja i na području videotelefonije. Telemedicina predstavlja novo področje uporabe. Poduzeće proizvodi više od 5,000 proizvoda u količinama od 10 komada pa sve do milijunskih serija proizvoda. Poduzeće danas na godišnjoj razini obradi približno 7,000 narudžbi i ponosi se proizvodnjom proizvoda u opsegu više od 2,000 tona. Poduzeće Niko proizvodnju izvodi pomoću više od 200 različitih strojeva u cijeloj seriji različitih proizvodnih procesa.

Cumsa dijelovi pomažu belgijskom inovatoru pri konstruiranju jednostavnijih uređaja u slučajevima kada nije moguće izbjeći podrezivanje. To s druge strane predstavlja bitan čimbenik na području smanjivanja troškova proizvodnje i konstruiranja te također i troškova njihovih proi-

zvoda. Uporaba standardnih dijelova isto tako skraćuje vrijeme konstruiranja i proizvodnje alata; na takav je način moguće proizvode dosta brže uvesti na tržište. S obzirom da Cumsa svoje dijelove temeljito testira, poduzeće Niko ih može jednostavno direktno upotrijebiti.

Konstruiranje i proizvodnja odmičnih dijelova za otpuštanje, kao što su na primjer unutarnji klizači, zahtijeva razmatranje brojnih čimbenika koji su već uključeni u Cumsa ponudi. Sastavni i rezervni dijelovi španjolskog dobavitelja izrađeni su od oprobanih i testiranih vrsta čelika koje su međusobno sukladne. Dijelovi su presvučeni i tako otporniji na trenje prilikom klizanja, a čvrstina i tvrdoća sastavnih dijelova osiguravaju veću otpornost na habanje. Pojedinačni su dijelovi uređaja radi preciznije

Poduzeće Niko N.V. je nekada imalo priliku usporediti uređaje koja je izradilo za svoje potrebe od sastavnih dijelova koji su bili interno konstruirani - uređaj sa osam gnijezda za proizvod sa dva podreza - sa uređajem za potpuno identičnu namjenu koje je bilo sastavljeno od dijelova poduzeća Cumsa.

Konvencionalna vrsta uređaja, koje je proizvelo poduzeće Niko, zahtijevala je više održavanja, naročito zbog trenja koje je prouzročilo prisilno koso pomijeranje ploče. Međutim, to nije predstavljalo problem kod Cumsa PS standardnog odmikača, gdje problema nije bilo zahvaljujući njenom karakterističnom pravolinijskom pomijeranju. Razlog za to je, da su izvrtine u Cumsa dijelovima bile pravokutne i pokazale su se jednostavnijim za izradu. Pored ušteđenog vremena, to je znatno pojednostavilo i sastavljanje te rastavljanje uređaja.

izrade pouzdano zamjenjivi te su konstruirani tako da omogućavaju smanjivanje dimenzija uređaja. U određenim su slučajevima Cumsa sastavni dijelovi na raspolaganju sa ugrađenom mogućnošću hlađenja. Pored svega toga, uz zajamčen odgovarajući servis za svoje stranke, španjolski je dobavitelj izradio i crteže i modele svojih standardnih dijelova, koje je moguće kopirati iz njihove internetske stranice.

Kao zaključak testiranja je poduzeće Niko ustanovilo da bi moglo imati značajne temeljne prednosti u slučaju upotrebe standardnih sastavnih dijelova poduzeća Cumsa, umjesto izrade uređaja za brizganje od vlastitih dijelova iste vrste. Na osnovu vlastitih kalkulacija, poduzeće je utvrdilo da bi u slučaju oslanjanja na Cumsa proizvode moglo smanjiti svoje troškove konstruiranja i proizvodnje za približno 12%,a uštedilo bi i približno 15% na svojim troškovima održavanja. www.cumsa.com

FARO Laser Tracker istiskuje tradicionalno mjerenje kod vodećeg proizvođača alatnih strojeva

MAG Cincinnati, jedan od vodećih svjetskih dobavljača inovativnih, visokoproduktivnih alatnih strojeva, proizvodnih sustava i kompozitnih procesnih sustava, zamijenili su njihov tradicionalne mjerne alate novim FARO Laser Tracker uređajem. Tracker im je omogućio zaprimanje podataka o 3-D mjerenjima brzo i jednostavno, a MAG Cincinnati je ostvario povrat njihove investicije u manje od godinu dana.

MAG Cincinnati, tvrtka iz grupacije MAG Industrial Automation Systems, razvija, izrađuje i integrira unaprijeđena proizvodna rješenja za globalna tržišta zrakoplovne industrije, teške industrije, energetike i opće strojogradnje. Njihova široka paleta alatnih strojeva uključuje automatiziranu kompozitnu procesnu opremu, uređaje za profiliranje, rutere i velike horizontalne i vertikalne obradne centre, uključujući 5-osne centre, višenamjenske centre i obradne ćelije.

Problem

Kao jedan od vodećih dobavljača inovativnih, visoko-produktivnih alatnih strojeva, proizvodnih sustava i kompozitnih procesnih sustava, tvrtka MAG Cincinnati mora osigurati precizna mjerenja mnogih velikih

lijevanih ili obrađenih strojnih dijelova. Neke od tih komponenata mogu biti veličine do 75 mm, pa sve do duljine od 68 m. Kako bi proveli ta kritična mjerenja, u tvrtki su do sada rabili tradicionalne mjerne uređaje i instrumente. Međutim, takva tradicionalna rješenja pokazala su se za MAG neučinkovitima. Radi postizanja željenih tolerancija na njihovim obradnim centrima, trebali su uložiti mnogo dodatnog rada za uklanjanje grešaka u odzivima provedenih mjerenja. Taj dodatni rad je posljedično rezultirao bitnim produljenjem ukupnog vremena sklapanja njihovih proizvoda.

Rješenje

Tvrtka MAG Cincinnati odlučila je u svoj proizvodni proces uvesti dva uređaja FARO Laser Tracker. Pri uporabi tradicionalnih metoda mjerenja, u tvrtki su morali razvijati i izrađivati razne pomoćne alate, kako bi uspješno prikupili izmjerene 1-D i 2-D veličine te ih odgovarajuće obradili. S pomoću Laser Tracker uređaja, sada mogu izravno prikupljati 3-D izmjerene podatke brzo i jednostavno, što im omogućuje dobivanje mnogo kvalitetnije slike o njihovim proizvodima i pomacima koje oni ostvaruju tijekom rada. Jednostavnost uporabe, postojanost na istrošenost, mogućnost brze i jednostavne montaže, demontaže i transporta po cijelom svijetu, kao i globalna podrška, bili su razlozima izbora FARO rješenja.

MAG ne samo da rabi svoje Laser Tracker uređaje za mjerenja i kontrolu, već ih rabe pri izradi proizvoda i mnoge druge dnevne primjene, a sve u tri smjene – jedinice im nikad ne stoje neiskorištene. Također su otkrili koliko im primjena FARO Tracker tehnologije može pomoći pri izvođenju njihovih tehnoloških operacija.

“To je poput snježne lavine koja se spušta niz padinu”, tvrdi Mike Noel, Composites Product Manager pri MAG Cincinnati. “Jednom kada smo počeli primjenjivati tu tehnologiju, jednostavno ne možemo bez njene daljnje podrške. U našoj tvrtki su počeli shvaćati

jednostavnost i brzinu kojom možemo rješavati sve više stresnih zadataka, sve je više zaposlenika koji žele biti dijelom tog projekta.”

Povrat investicije

Ušteda u vremenu kao rezultat uporabe FARO Laser Tracker uređaja predstavlja najveću dobit za MAG Cincinnati. Od uklanjanja tradicionalnih mjernih alata, uspjeli su već ostvariti uštede od četiri mjeseca i naravno s time povezane troškove. Također su uspjeli ostvariti potpuni povrat početne investicije u manje od godinu dana.

Podrška koju im je pružila tvrtka FARO, također je bila bitan faktor za postizanje tolikog stupnja privrženosti FARO Tracker Laser uređajima u tvrtki MAG Cincinnati.

“Jedan od najvažnijih razloga zašto nastavljamo sa obraćanjem tvrtki FARO u traženju novih rješenja, je radi njihove podrške koju su nam do sada osiguravali”, rekao je Noel. “Ta je podrška bila neprocjenjiva.”

50 godina Fakulteta za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici

Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici u ovoj godini obilježava 50 godina od osnutka. Pedeset godina Fakulteta je i pedeset godina visokog obrazovanja u Zenici. Fakultet za metalurgiju i materijale osnovan je 1959. kao Visoka tehnička škola metalurške struke, koja 1961. godine prerasta u Metalurški fakultet Univerziteta u Sarajevu. Član Univerziteta u Zenici je od dana njegova osnutka u listopadu 2000. godine.

Prvi zadatak Metalurškog fakulteta bio je obrazovanje metalurških inženjera za potrebe Željezare Zenica, koja je sagrađena davne 1892. Godine 1964. na Fakultetu je uveden smjer za ljevarstvo, a 1969. i smjer za obojenu metalurgiju. Ti smjerovi prerastaju u odsjeke u školskoj godini 1989./90. i ujedno se uvodi novi odsjek Metalni materijali. Uvođenjem tog odsjeka Fakultet za metalurgiju i materijale postao je atraktivniji i otvorena je mogućnost obrazovanja inženjerskoga kadra koji je našao svoje mjesto u mnogim industrijskim granama.

Tijekom rata Fakultet je, iako u vrlo teškim uvjetima, radio bez prekida. Odmah nakon završetka rata pokrenuta je incijativa za transformaciju Fakulteta kojom bi on ponovno dobio na atraktivnosti te na najbolji način zadovoljavao potrebe za stručnim kadrom u Bosni i Hercegovini. Transformacija je završena u studijskoj godini 1998./99. uvođenjem odsjeka Nemetalni materijali, a Fakultet je službeno promijenio ime u Fakultet za metalurgiju i materijale.

Akademske godine 2006./07. uveden je Odsjek za kemiju sa smjerom Kemijsko inženjerstvo.

Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici bio je i još je uvijek jedini fakultet u BiH na kojemu se izučavaju metalni materijali, i načini njihova dobivanja i prerade i njihovo dizajniranje.

Međutim, sve veća potražnja za nemetalnim materijalima u svijetu i kod nas te činjenica da su u BiH bogata nalazišta nemetalnih i mineralnih sirovina stvorile su potrebu studijskog izučavanja tih materijala, kao i obrazovanja kadrova za tu industrijsku granu. Osnivanjem odsjeka Nemetalni materijali na Fakultetu za metalurgiju i materijale izučavanje materijala je zaokruženo.

Od osnutka do danas na Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici ukupno su diplomirala 1154 studenta. Znanstveni stupanj magistra steklo je 50 kandidata, a stupanj doktora znanosti 35 kandidata.

U sklopu programa obilježavanja 50 godina Fakulteta održan je i okrugli stol o temi “transformacija visokog obrazovanja u zemljama regije u skladu s Bolonjskom deklaracijom – dosadašnje aktivnosti, osvrt na rezultate, pozitivna i negativna iskustva”.

Na okrugli stol bili su pozvani predstavnici svih tehničkih i tehnoloških fakulteta iz BiH i zemalja u okružju. U njegovu radu sudjelovali su: prof. dr. Darko Petković, prorektor za NIR Univerziteta u Zenici i medijator okruglog stola, prof. dr. Borut Kosec, prodekan za NIR, Naravoslovnotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, prof. dr. Boštjan Markoli, šef odsjeka Materijali i Metalurgija, Naravoslovnotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, prof. dr. Faruk Unkić, dekan Metalurškog fakulteta iz Siska Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Kemal Delijić, dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Podgorici, prof. dr. Dragana Živković, prodekanica za NIR Tehničkog fakulteta iz Bora Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Sveto Cvetkovski, predsjednik Udruženja metalurga Makedonije i predstavnik Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Skoplju, Ana Marić, pomoćnica ministra za obrazovanje, znanost, kulturu i sport ZEDO kantona – Sektor visokog obrazovanja, prof. dr. Safet Brdarević, prorektor za nastavu Univerziteta u Zenici, prof. dr. Dušan Vukojević, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, prof. dr. Jovan Sredojević, ECTS koordinator na razini Univerziteta u Zenici, prof. dr. Sulejman Muhamedagić, dekan Fakulteta za metalurgiju i materijale, i prof. dr. Petar Petrovski, Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici, organizator okruglog stola.

U povodu obilježavanja 50 godina Fakulteta za metalurgiju i materijale, 2. studenoga u Bosanskome narodnom pozorištu Zenica održana je svečana akademija. Gostima, zaposlenicima Univerziteta i studentima obratio se prof. dr. Sulejman Muhamedagić, dekan Fakulteta. Dekan je ukratko iznio osnovne činjenice o radu Fakulteta od njegova osnutka do danas. Pozdravnim govorom gostima i domaćinima obratili su se: pomoćnik ministra za civilne poslove Vijeća ministara BiH Senad Šepić, premijer ZE-DO kantona Miralem Galijašević i rektor Univerziteta u Zenici prof. dr. Sabahudin Ekinović.

Na svečanoj akademiji uručene su povelje, plakete i zahvalnice Univerziteta u Zenici

Okrugli stol

ustanovama i pojedincima za njihov doprinos razvoju i afirmaciji Fakulteta.

Povelja Univerziteta za zasluge i izniman doprinos razvoju i afirmaciji ugleda Fakulteta za metalurgiju i materijale dodijeljena je RWTH Aachen – Institut fuer Stahl und Eissen Metallurgie, Akademiji nauka i umjetnosti BiH, Univerzitetu u Sarajevu, Metalurškom institutu “Kemal Kapetanović” Zenica, Željezari Zenica i Općini Zenica.

Dobitnici plakete Univerziteta za iznimnu dugogodišnju suradnju u obrazovanju i znanosti te doprinos afirmaciji ugleda Fakulteta za metalurgiju i materijale su: Naravoslovnotehniška fakulteta Univerze v

Ljubljani, Metalurški fakultet u Sisku Sveučilišta u Zagrebu, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, tvornica glinice “Birač” AD Zvornik i Aluminij d.d. Mostar.

Za izniman doprinos radu i razvoju Fakulteta za metalurgiju i materijale plaketa Univerziteta dodijeljena je ZE-DO kantonu. Plaketu je primila ministrica za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Vlade ZE-DO kantona Zdenka Merdžan.

Zahvalnicu Univerziteta za dugogodišnju uspješnu suradnju s Fakultetom za metalurgiju i materijale u obrazovanju i znanosti dobio je Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici.

Plaketa Univerziteta za zasluge i izniman doprinos radu i razvoju Fakulteta za metalurgiju i materijale dodijeljena je petorici dugogodišnjih uglednih profesora i suradnika Fakulteta. Devet zaposlenika Fakulteta dobilo je plaketu za dugogodišnji uspješan rad u znanstveno-nastavnoj djelatnosti i doprinos radu Fakulteta za metalurgiju i materijale.

HURCO GmbH – uspješan i u poslovnoj 2009. godini

Unatoč velikom padu upita za CNC obradnim centrima na europskom tržištu, tvrtka HURCO GmbH iz Landshama pored Münchena je poslovnu 2009. godinu (1.11.2008 - 31.10.2009) završila uspješno.

Uspješno djelovanje tvrtke HURCO GmbH, u vjerojatno do sada najtežoj gospodarskoj krizi novijeg doba, bilo je zajamčeno pravodobno započetom ofenzivom ponuda novih proizvoda.

Pored već dokazanih vertikalnih obradnih CNC centara iz skupine VMX-t, za uspjeh su zaslužni prije svega tri nova segmenta u prodajnom programu tvrtke HURCO GmbH.

Kao prvo, potrebno je napomenuti novi skupinu tokarilica s posebno pogonjenim alatima, s kojom su bitno ublažili posljedice pada prodaje do sada najbolje prodavanih tipova tokarilica. Drugi razlog za uspješnost prodaje tvrtke HURCO GmbH na godišnjoj razinije činjenica, da su se na tržištu vrlo dobro održali 5-osni obradni centri. Postojeća paleta bila je proširena na 6 modela, od čga je na raspolaganju pet modela s potpuno integriranom četvrtom i petom osi te jedan model s okretnim stolom i nagibnom glavom. Naravno, svi CNC obradni centri iz skupine 5-osnih obradnih centara omogućuju 5-osnu simultanu obradu.

Treći segment, koji je pozitivno utjecao na rezultate prodaje je novi stroj sa dva odvojena obradna mjesta i potpuno nova generacija portalnih strojeva. S tim strojevima je HURCO GmbH prodro i u segment većih portalnih strojeva s hodovima do X=3,2m i Y=2,1m, naravno u kombinaciji s već poznatim i dokazanim jedinstvenim upravljanjem WinMax.

I za poslovnu 2010. godinu, tvrtka HURCO GmbH najavljuje daljnji razvoj i širenje na nove modele u segmentu CNC tokarilice i CNC obradnih centara. www.hurco.de

Prof. dr. Faruk Unkić i prof. dr. Borut Kosec, članovi stručnog savjeta revije IRT3000, uime svojih institucija primaju plakete Univerziteta u Zenici za iznimnu dugogodišnju suradnju u obrazovanju i znanosti te doprinos afirmaciji ugleda Fakulteta za metalurgiju i materijale iz ruku dekana prof. dr. Sulejmana Muhamedagića.

Dr. Borut Kosec

događaji i dostignuća

Pad broja zaposlenih u industriji 10,6 posto

Nastavljen je pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji. Ukupan broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine bio je manji za 10,6 posto u usporedbi s prošlogodišnjim listopadom. U odnosu na mjesec prije u listopadu je u industriji bilo 0,6 posto manje zaposlenih- U usporedbi pak s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2008. broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine manji je za 10,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do listopada ove godine manja za 0,6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U Hrvatskoj je krajem listopada ove godine bilo 1.485.435 zaposlenih, što je 15.565 osoba, ili jedan posto manje nego u rujnu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Po tim podacima, na pad ukupne zaposlenosti na mjesečnoj razini utjecao je pad broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama za tri posto, u tvrtkama za 0,6 posto, a smanjen je i broj osiguranih poljoprivrednika za 0,9 posto.

KONSTRUIRANJE POLIMERNIH PROIZVODA

Autori: Mladen Šercer, Božidar Križan, Robert Basan

ISBN 978-953-6313-94-5

Izdavači: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Godina izdanja: 2009.

Opis: tvrdi uvez, 200 stranica Knjiga se može nabaviti kod izdavača.

Knjiga je koncipirana kao udžbenik za studente strojarstva, ali može biti korisno djelo i za one koji se s polimerima susreću u tehničkoj primjeni. Na početku su razmotrene vrste polimera i njihova svojstva. Poseban je naglasak na mehaničkim svojstvima konstrukcijskih polimera, za koje su predočeni odgovarajući dijagrami i naputci o najčešćoj primjeni. Obrađeni su i drugi utjecaji na mehanička svojstva – utjecaji vlage, brzine deformiranja, trajanja opterećenja, dugotrajnog djelovanja topline i dinamičkog opterećenja. U nastavku je dan kratak prikaz najvažnijih postupaka proizvodnje polimernih proizvoda kao što su ekstrudiranje, prešanje, lijevanje, rotacijsko kalupljenje itd. U zadnjem dijelu knjige sustavno su i iscrpno razmotrena pravila tehnologijskog oblikovanja injekcijski prešanih proizvoda. Posebno se naglašavaju posebnosti koje bitno određuju oblikovanje polimernih otpresaka i koje za posljedicu imaju drukčiji pristup konstruiranju polimernih proizvoda za razliku od onih metalnih.

Uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom – za limove, profile i autogeno rezane elemente

Velika fleksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikom

Maksimalna usmjerenost prema kupcima, kratki rokovi isporuke i široka lepeza mogućnosti dorade smatraju se u trgovini čelikom čimbenicima uspjeha. Kako bi još brže i fleksibilnije mogla reagirati na zahtjeve kupaca, tvrtka Bieber + Marburg investirala je u uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom (valjkastim transporterom) tvrtke Rösler. Taj uređaj, koji je prilagođen individualnim zahtjevima, omogućuje učinkovito čišćenje mlazom različitih proizvoda od plosnatog čelika, cijevi i profila. Optimalna zaštita od trošenja i robusna izvedba osiguravaju visoku raspoloživost i dug životni vijek.

Uspješan razvoj tvrtke Bieber + Marburg GmbH & Co. KG počeo je potkraj 19. stoljeća malom trgovinom građevnog materijala u Bischoffenu. Kupnja jednog poduzeća za trgovinu čelikom iz Giessena 1959. godine označila je početak uspješne djelatnosti na području trgovine čelikom. Obiteljska tvrtka na dvije lokacije i sa 190 zaposlenika sada nudi širok asortiman profilnog čelika, nosača, kvalitetnog čelika, sjajnog čelika, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Ponuda je zaokružena različitim doradama kao što su savijanje, autogeno rezanje, piljenje, čišćenje mlazom, površinska obrada temeljnom bojom i cinčanje. „Kako bismo dopunili mogućnosti isporuke te još brže mogli ispunjavati individualne zahtjeve kupaca, 2007. godine investirali smo u još jedno, potpuno automatsko skladište s visokim regalima za dugu robu visine 12 do 16 metara, jedno poluautomatsko skladište s visokim rega-

lima, kao i u novi uređaj za čišćenje mlazom”, izvještava direktor tvrtke Sven Bieber. U prošlosti u ovoj tvrtki nije bila moguća tehnička obrada mlazom. Volumen skladišta u ukupno dvanaest hala iznosi oko 15 000 tona čelika. Roba se iz tvornica čelika za tvrtku Bieber + Marburg isporučuje željeznicom i kamionima.

Uvjerljiv

odnos cijene i ponude

Pri odabiru uređaja za čišćenje mlazom, osim rezultata čišćenja mlazom i visoke raspoloživosti, važan je kriterij bio i opsežan program isporuke, kao i visoka fleksibilnost. Nakon razgovora s nekoliko proizvođača uređaja, odluka je pala na uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom RRB 27/6 proizvođača Rösler Oberflächentechnik. „Pri tome je s jedne strane bilo presudno to što je uređaj optimalno prilagođen našim tehničkim zahtjevima. S druge strane, proizvođač uređaja ostavio je vrlo snažan dojam, a na kraju nas je uvjerio u dobar odnos cijene i ponude”, kaže direktor.

Učinkovito čišćenje mlazom prema SA 2,5 i bolje

Investiranjem u novo, potpuno automatsko i poluautomatsko skladište s visokim regalima povećan je kapacitet skladištenja (Foto: Rösler Oberflächentechnik GmbH).

Tvrtka Bieber + Marburg nudi širok asortiman profilnog čelika, nosača, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Na lokaciji u Giessenu uskladišteno je 15 000 tona čelika u dvanaest hala na zemljištu ukupne površine od 30 000 m2.

U uporabi je RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih do 20 metara pa do najmanjih elemenata od čeličnog lima. Maksimalna je širina obrade oko 2 500 mm, što u visini iznosi 600 mm. Kod limenih elemenata pretežno je riječ o specifičnim čeličnim

elementima proizvedenim u pogonu s autogenim rezanjem, a s kojih treba ukloniti ogorjeli sloj. Također kontinuirano raste i potražnja za dugim elementima čišćenim mlazom, kao što su nosači, šuplji profili, šipkasti čelik i cijevi. Tu je u prvom redu riječ o odstranjivanju hrđe i ogorjelog sloja. U oba se slučaja mora postići rezultat čišćenja mlazom koji je oko SA 2,5. „Novim uređajem postigli smo vrlo dobru kvalitetu mlaza. A ako nam se postave veći zahtjevi

događaji i dostignuća

Bieber + Marburg koristi uređaj RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih 20 metara pa do najsitnijih dijelova od čeličnog lima. Maksimalna širina obrade je 2 500 mm, a visina 600 mm (Foto: Rösler Oberflächentechnik GmbH).

u pogledu stupnja čistoće, oko SA 3, i njima također možemo udovoljiti”, kaže Sven Bieber. Elementi dolaze u uređaj poprečnim transporterom koji elemente transportira do pokretne trake (valjkastog transportera). Radi li se kod izradaka o plosnatom čeliku ili nosačima, rukovatelj uređajem također i te podatke, kao i brzinu transportiranja, unosi putem Siemensova SPS-upravljanja S7-300. Na ulaznom dijelu uređaja za čišćenje mlazom prva svjetlosna rešetka utvrđuje visinu elemenata i tu informaciju prenosi dalje do četke za čišćenje mlazom koja se automatski prilagođava određenom izratku. Druga svjetlosna rešetka signalizira centrifugalnim kotačima da se elementi nalaze na valjcima i time pokreće dovod mlaznog sredstva. Ovisno o elementu, brzina transporta iznosi od

1,5 do 3 metra u minuti. U mlaznoj je komori ukupno šest visokoučinkovitih centrifugalnih kotača tipa Hurricane ® H 42 promjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW, koji osiguravaju visok stupanj protoka uz optimalan intenzitet mlaza. Po tri centrifugalna kotača montirana su na pod i na

nje. Davač porasta u kombinaciji s ulaznom svjetlosnom rešetkom javlja završetak mlaznog postupka, a školjkasti zasun zatvara dovod mlaznog sredstva.

Poprečni transporter na izlazu spaja uređaj za čišćenje mlazom s jedne strane sa stanicom za piljenje. Na nasuprotnoj strani poprečni transporter koristi se kao međuspremnik, kako bi se elementi čišćeni mlazom na taj način povezali i obuhvatili čeličnim trakama.

Robusna izvedba s optimalnom zaštitom od trošenja

Površine radne komore koje su u kontaktu s medijem direktno i indirektno pogađa sredstvo za čišćenje mlazom. Stoga se te površine u cijelosti sastoje od otpornoga manganskog čelika. Izmjenjive ploče od visoko otpornog materijala, koje su postavljene u obliku krovne opeke bez pukotina, dodatno povećavaju otpornost na trošenje na mjestima koja su posebno izložena utjecaju mlaznog sredstva. To osigurava dug životni vijek Röslerovih uređaja za čišćenje mlazom s pokretnom trakom, a time i veliku sigurnost u investiranju. Tomu također pridonosi i robusna, kruta

Sredstvo za čišćenje mlazom dolazi na elemente iz ukupno šest visokoučinkovitih centrifugalnih kotača Hurricane® H 42 promjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW. Zbog velikog intenziteta mlaza pouzdano se, uvijek ponovljivo i ekonomično postiže stupanj čistoće SA 2,5 (Foto: Rösler Oberflächentechnik GmbH).

Poprečni transporter na izlazu iz uređaja za čišćenje mlazom omogućuje jednostavno šaržiranje i povezivanje očišćenih dijelova čeličnim trakama (Foto: Rösler Oberflächentechnik GmbH).

strop mlazne komore, tako da se elementi ravnomjerno čiste mlazom s gornje i donje strane. Pri tome kutovi nagiba, koji se izračunavaju specijalnom 3D simulacijom, osiguravaju da okruglo mlazno sredstvo istim intenzitetom zahvati sve konture i rezove elemenata te da se izbjegnu tragovi mlaza. Na postupak čišćenja mlazom nastavlja se čišćenje mlaznim sredstvom s pomoću četke te stanica za ispuhiva-

konstrukcija te stabilan valjkasti transporter koji cijelom dužinom pokreću vanjski motori s prijenosnikom. Ti visokoučinkoviti motori prilagođeni su teretima na valjkastim transporterima i brzinama, kako bi na taj način osigurali dug vijek trajanja.

Učinkovita priprema mlaznog sredstva

Kako bi čišćenje bilo učinkovito, mlazno se sredstvo kroz četku kontinuirano transportira do transportnog puža te se tako dovodi do pripreme sredstva za čišćenje mlazom. Gruba onečišćenja odstranjuje uređaj sa sitom prije negoli se iz mlaznog sredstva u kaskadnom pročistaču odstrane sitni i najsitniji zaostaci hrđe i paljevine, kao i premalena mlazna zrnca.

Tvrtka

Temperiranje kalupa po konturama

Mreža umjesto kanala

Tvrtka Hofmann Innovation Group razvila je novi način temperiranja kalupnih umetaka: umjesto pojedinačnih kanala za temperiranje uporabili su površinske strukture. Te strukture izrađuju postupkom dodavanja materijala i taljenjem laserom, a nazvali su ga LaserCusing.

Hofmann Innovation Group želi svojim postupkom LaserCusing, koji je predstavljen prije nekoliko godina, otvoriti novo područje u domeni temperiranja kalupa. Posebnost je takvih kalupa u tome što se za temperiranje umjesto kanala za temperiranje koriste čitave površine. Postupak LaserCusing razvijen je u Hofmannovoj tvrtki kćeri Concept Laser. Postupak omogućuje gradnju metalnih tvorevina od jednokomponentnih metalnih prahova sloj po sloj uporabom lasera.

Za temperiranje kalupa rabe se dvije vrste struktura. Prva struktura načinjena je od većeg broja uzastopnih čvorova koji se provlače u veće dovodne ili odvodne provrte. Uzastopna konfiguracija čvorova pri tome jamči dovoljno velik volumni protok. Mali promjer kanala omogućuje temperiranje detalja širokih samo 4,5 mm. Moguće su kupolaste strukture dimenzija od 4,5 mm x 7,5 mm naviše i uz razne visine.

Druga struktura nije sastavljena od čvorova, već od mrežaste površine za temperiranje koja se nalazi samo 2 mm ispod stijenke kalupne šupljine te mora omogućiti velik volumni protok. Mala udaljenost mreže od stijenke kalupne šupljine omogućuje vrlo učinkovito temperiranje, a kao posljedicu vrlo kratka vremena ciklusa i pri uporabi visokokvalitetnih čelika za elemente kalupa. Sljedeća prednost uporabe tih sustava je u tome što se temperiranje

Stijenka kalupne

šupljine

Površinsko temperiranje

Izolacijski sloj

Filigranska, mrežasta struktura blizu površine jamči učinkovito temperiranje. Dodatni izolacijski sloj omogućuje brze temperaturne promjene.

Zbog malih promjera kanala za temperiranje moguće je temperiranje velikih površina, ali i rebara, izdanaka, kupola i drugih finih struktura.

može prilagoditi pojedinim dijelovima kalupa. Tako je moguće ukloniti neželjena toplinska istezanja otpresaka i ciljane kompenzacije istezanja djelomice kristalnih materijala. Mrežna struktura kombinirana je s izolacijskim slojem koji omogućuje ubrzane temperaturne promjene u fazi hlađenja otpreska u kalupu.

Isprobano u praksi

Hofmann preporučuje kao materijal za strukture za temperiranje alatni čelik trgovačke oznake CL50WS, koji je razvijen posebice za primjene u injekcijskom prešanju i tlačnom lijevanju. Čelik ima tvrdoću do 54 HRC uz visoku žilavost

pa se može obrađivati svim uobičajenim postupcima obrade u alatničarstvu. Bez ograničenja se može upotrebljavati za postupke oplemenjivanja površine plazmenim nitriranjem i za sve vrste prevlaka. Maksimalne dimenzije kalupnih umetaka su 250 x 250 x 17 mm, a određuje ih radni prostor uređaja za LaserCusing M3 linear. Prve strukture za temperiranje te vrste uspješno se upotrebljavaju već nekoliko godina. Teškoća s preslabim učinkom sustava za temperiranje nema, što u Hofmannu pripisuju velikim brzinama protoka. Moguća je i ugradnja kanala za čišćenje za izvedbu preventivnog čišćenja izravno na ubrizgavalici.

Temperiranje kliznika

Temperiranje površine

Temperiranje rebara

Mehatronika

Didaktička robotska jedinica za modernu izobrazbu

Mr. Sc. Tomislav Canjuga

Često se može čuti da u obrazovnom sustavu nedostaje praktične poduke. Isto tako, zahtjevi iz gospodarstva, djeluju u smjeru uvođenja inovacija u nastavu, podjednako s vidika održavanja nastave, kao i s vidika tehničke opremljenosti laboratorijâ. Dobar primjer kada se u obrazovnom sustavu slijede moderni trendovi u obrazovanju kadrova predstavlja Tehnički školski centar iz Kranja. U Tehničkom školskom centru u Kranju se sustavno i pažljivo razvija laboratorij za mehatroniku. U tom kontekstu je razvijena edukativna robotska jedinica, koja omogućava praktično obrazovanje s područja robotike, kao i moderan pristup projektiranju modernih robotskih sustava uključujući i njihovo programiranje.

Zašto robotska jedinica

Robotika je kao termin i kao grana elektrotehnike bila etablirana prije mehatronike zato ne predstavlja samo njen dio već se na robotiku treba gledati kao na krunu mehatronike. Robot s upravljačkom jedinicom predstavlja vrhunsku mehatroničku napravu u pogledu preciznosti, pouzdanosti i fleksibilnosti. To je razlog zašto je robotici namijenjena posebna pozornost u Tehničkom školskom centru (TŠC Kranj) u Kranju.

Didaktička robotska jedinica TŠC Kranj

Osnova spomenute didaktičke robotske jedinice je industrijski robot Motoman HP5 s upravljačkom jedinicom NX100. Riječ je o šest-osnom robotskom manipulatoru s antropomorfnom konfiguracijom, nosivosti 5 kg (Slika 1).

Cilj projektiranja je bio da se s robotskom jedinicom može izvoditi čim više karakterističnih aplikacija industrijkog robota. Na taj način bi se omogućilo izvođenje vježbi iz područja robotskog rukovanja (manipuliranja) objektima s dvoprstnim ili vakumskim hvataljkama (Slika 2). Dodatno je također napravljena hvataljka s četiri sisaljke (Slika 3) s kojom je moguće istraživati zahtjevnije manipuliranje i optimizaciju kod primanja i odlaganja objekata na paletu (paletizacija), kao i kod sortiranja. S hvataljkama se također može rukovati sa paletama punim sirovina ili s izradcima, koji se slažu na police.

U cilju proučavanja upotrebe robota za izradu (Slika 4) izrađena su dva alata s pneumatskim turbinama proizvođača BIAX. Prvi alat s turbinom BIAX R3622 se koristi za obradu materijala po pet osi manje tvrdih materijala ili za poliranje izradaka, drugi alat, BIAX RO1785 se koristi za graviranje. Studenti Tehničkog školskog centra u

Slika 1: Osnova didaktičke robotske jedinice je industrijski robot Motoman HP5.

Slika 2: Robot na kraju pomične trake sakuplja proizvode, te ih slaže na paletu

Slika 3: Vakumska hvataljka s četiri sisaljke

Kranju se naime, uče koristiti G-kod, te ga prevode u program za upravljanje robota.

Drugi zahtjev kod projektiranja robotske jedinice je bio da se jedinica jednostavno prilagođava za različite zadatke. Zato je robotu postavljena automatska glava za izmjenu alata proizvođača SCHUNK SWS005 s šest pneumatskih i deset električnih priključaka (Slika 5). Sustav za automatsku izmjene glave omogućava djelotvornu upotrebu robota kod procesa koji zahtijevaju upotrebu više različitih alata, jer je izmjena alata tijekom programa automatska i brza.

Posebna pozornost bila je namijenjena kompatibilnosti robotske jedinice s postojećom opremom u laboratoriju (Slika 6). Za robotske aplikacije tokarilice je moguće na robotsku jedinicu jednostavno uključiti mehatronički sustav Festo MPS205 ili SMC MAP205. Također su izrađeni konektori za brzo priključivanje elektroničkih edukativnih ploča (EEP) i upravljačkih jedinica sukladno robotskom upravljačkom sklopu s analognim i digitalnimi ulazima i izlazima ili s PROFIBUS sabirnicama.

uvjetima u robotskom sustavu za odgovarajuće aplikacije.

Simulacijki pristup je posebno praktičan za izvođenje laboratorijskih vježbi u većim skupinama jer u laboratoriju postoji samo jedan robot. Studenti svoje programe razvijaju na simulatorima, a zatim ih testiraju na stvarnom sustavu. Na taj način svi studenti mogu programirati robotski sustav, što znači da su nakon odrađenih praktičnih vježbi sposobni za programiranje industrijskih robota u pogonima. Također su sposobni za učitavanje programa, kalibraciju, postavljanje ishodišta robotskog sustava (engl. tool center point – TCP), sigurnosnih područja, korisničkih koordinatnih sustava i slično. Istovremeno je moguće, simulacijski izučavati aplikacije za koje ne postoji adekvatna oprema u laboratoriju – npr. višerobotske jedinice i jedinice s vanjskim osima. Studenti uče i napredne pristupe, kao što je učitavanje programa u robotski sustav tijekom rada robota, dislocirani nadzor rada robota kao i demonstracija rada robota u simulacijskom okruženju.

Tijekom učenja, posebna je pozornost namijenjena programiranju bez uključivanja robotske jedinice (off-line) i simulacijama, jer takav pristup omogućava da učenici razvijaju svoje sposobnosti, koje im kasnije koriste kod projektiranja složenijih robotskih sustava s više pokreta. Za simulacije se koristi simulator MotoSIM EG (Slika 7). Radeći na taj način, studenti dobivaju znanje o izradi 3-D modela robotskog sustava koji je moguće jednostavno, samo s promjenom parametara prilagoditi stvarnim

Suština je u konkretnoj primjeni S obzirom na nabrojane edukativne prednosti robotske jedinice, njeno je projektiranje bilo posebno zahtjevno, a njena vrijednost će se potvrditi s vremenom. Ipak, u TŠC-u se planira daljnje unapređenje laboratorija za mehatroniku. U okviru raspisanih tema za diplomske radove, sadašnji se sustav planira nadograditi vanjskim osima, kamerama i trodimenzionalnim senzorima. Na taj način će se studentima omogućiti dodatne mogućnosti za razvijanje njihove kreativnosti.

Mr. Sc. Tomislav Canjuga, član Laboratorija za mehatroniku, predavač na Višjoj stručnoj školi i u Tehničkom školskem centru Kranj, Slovenija.

Slika 4: Robot obrađuje kućište koje se potom stavlja na traku za montažu FESTO MPS2005.

Slika 5: Sustav za automatsku izmjenu alata s alatom za glodanje i graviranje

Slika 6: Robotska jedinica s mehatroničkim sustavom Festo MPS205, koji se upravlja pomoću električne edukativne ploče EEP-3.

Slika 7: Simulacija robotske jedinice

SmartLaserTM – udaljeno lasersko zavarivanje sa šestosnim robotom

Zavarivanje sa šestosnim robotom je ustaljena praksa, a Comau Robotics zavarivanje sa sustavom za udaljeno zavarivanje SmartLaserTM postavlja novi standard na tom području. Od klasičnog zavarivanja se razlikuje po bržoj i preciznijoj obradi, ali i po bržem pozicioniranju. Sustav ogledala omogućava brže pozicioniranje točke zavarivanja s čim se smanjuje gibanje robota i alata. Kod tradicionalnog zavarivanja je potrebno, na novo pozicionirati lasersku glavu, za svaki zavar. Tehnologija SmartLaserTM omogućava djelovanje na prostorno udaljenim mjestima (više od 750 mm). Pojedine zavare je moguće prilagoditi samo s podešavanjem kuta ogledala i fokusiranjem zrake.

kao i njihovo odlaganje na zaštitnom staklu. Na taj način se povećava raspoloživost sustava, što utječe na smanjenje troškova stroja.

Prednosti revolucionarnog sustava Smart LaserTM:

– najkraće vrijeme pozicioniranja kao posljedica uporabe lakih i brzih ogledala

– najveća djelotvornost laserskog agregata

– velik radni prostor (doseg robota i doseg mjernog lasera)

– podesiva udaljenost zavarivanja od 750 mm do 1100 mm

– povećan doseg i mogućnost zavarivanja teško dostupnih mjesta

– mogućnost toplinskog optimiranja serije zavara bez gubitka vremena, što jako smanjuje savijanje uslijed povećanih naprezanja

– manja potreba za prekrivanjem materiala nego kod elektrootpornog zavarivanja, što otvara nove mogućnosti razvoja kod temeljnog razvoja komponenata

– otklonska ogledala (X, Y) su pogonjena neposredno, što osigurava vrlo precizno pozicioniranje

– brzina pozicioniranja zrake 1000 mm/ min

– brzina fokusiranja zrake 200 mm/min.

– valna duljina laserske zrake je između 1030 nm in 1070 nm.

Ugrađen u robotu

opremom omogućava programiranja kada je stroj isključen (engl. off-line).

Izvor laserske zrake se nalazi u blizini ćelije za zavarivanje, zraka se vodi optičkim vlaknom u glavu u četvrtoj osi robota. Inovativna konstrukcija robota spriječava opterećenje optičkog vlakna, koje je provedeno kroz ruku (hvataljku) robota. Na taj način je moguće izbjeći sve poteškoće koje se javljaju kod vanjskih instalacija na hvataljki robota.

Cjelokupan sustav

Potpuna integracija laserskog sustava zavarivanja unutar robota otvara mogućnost brze gradnje proizvodne jedinice. To implicira optimalno financijsko rješenje kao i visoku raspoloživost i pouzdanost sustava, posebno kod zahtjevnih aplikacija u ograničenom prostoru.

Posebnosti udaljenoga laserskog zavarivanja

Velika brzina zavarivanja i pozicioniranja zavara bitno smanjuje vrijeme ciklusa zavarivanja. Kod ovog pristupa vrijeme za koje je uključena laserska zraka (engl. beam-on time) približno jednaka 100%, što je poseban doseg. Dodatna prednost ovog sustava je udaljenost između laserske glave i mjesta gdje se razvijaju plinovi,

Cjelokupan sistem fokusiranja laserske zrake i mjerenja je ugrađen u ruku standardnog robota. Na taj način se brzina pomaka robota dodatno ne ograničava. To omogućava upotrebu svih prednosti kinematike 6-osnog robota i laserske tehnologije u jednom sustavu. Cjelokupno upravljanje laserskog sustava se nalazi u upravljačkom sustavu robota (kontroler), koji s odgovarajućom programskom

Velika brzina

Kombinacija nagibnih ogledala, brzog sustava za fokusiranje i mehaničkog pozicioniranja s robotom omogućava posebno brzo pozicioniranje, koje je 10-puta brže od klasičnog pozicioniranja.

EMO Milano 2009 – izlaganje tehnoloških inovacija

Metaloprerađivačka industrija i automatizacija

Sajam EMO MILANO 2009, koji je bio održan na novom Milanskom sajmenom prostoru, je potvrdio status najprestižnijeg međunarodnog sajma metaloprerađivačke industrije. Bio je namjenjen užim granama preoblikovanja i rezanja, napravama za zavarivanje kao i napravama za toplinsku i površinsku obradu kao i drugim područjima kao što su robotika, strojna i programska oprema za automatizaciju, montaža, alati, različitim podsustavima i dodacima, mjerenju, kontroli kvalitete kao i sustavima zaštite na radu i zaštite okoliša. Usprkos dugom popisu područja koje sajam obuhvaća, EMO je, prije svega, namijenjen strojevima za obradu i svime što ide uz njih.

Sajam EMO predstavlja važan susret proizvođača strojeva, opreme i rješenja za metaloprerađivačku industriju s težištem na proizvodnim tehnologijama, alatima i strojevima. Važnost tako usko usmjerenog sajma se da isčitati iz nekoliko pokazatelja. Tijekom šest dana, koliko je sajam trajao, organizatori su zabilježili 124.660 posjetitelja, od čega ih je 41% bilo iz inozemstva i to iz 99 zemalja svijeta. Bilo je prijavljeno i 377 novinara iz različitih država. Na sajmu je izlagalo 1400 tvrtki iz 39 država, a izložbeni prostor je iznosio 100.000 kvadratnih metara.

Je li bilo automatizacije?

Pogled na izložene strojeve otkriva da je riječ o sofisticiranim strojevima. Drugim riječima, automatizacija je bila sveprisutna. Naime, postala je sastavni dio svih strojeva za obradu materijala. Rijetki su oni koji nisu automatizirani i programabilni, čak je i obična pila, koja u zadnje vrijeme proživljava pravi preporod, potpuno automatizirana.

Usprkos sveprisutnoj automatizaciji, bez elektromotornih pogona, osovina, vodilica i upravljačkih sklopova nije išlo. Osovine i električni strojevi su bili malih gabarita, tako da ih je bilo teško primijetiti, a bilo je i oso-

vina dugih nekoliko metara. Kod većine strojeva je bila naglašena njihova sofisticiranost, brzina i ekonomičnost, kao i zaštita okoliša.

SINUMERIK 828D – CNC za

profesionalce

Među upravljačkim sklopovima je svakako istupao upravljački sklop SINUMERIK 828D. To se nije dogodilo zbog njegovih velikih dimenzija, nego zbog marketinga. Njegova prisutnost je bila marketinški naglašena jer mu je posvećena velika pozornost na Simensovom izlagačkom prostoru, ali i kod različitih ponuđača strojeva, koji ga već ugrađuju u svoje strojeve za obradu. Proizvođač ističe da kod ovog upravljačkog sklopa više nije potrebno programiranje u G-kodu, koji je ograničavao sposobnosti, modernih strojeva za obradu. Uvođenjem ovog upravljačkog sustava izbjeglo bi se programiranje u G-kodu. Novi upravljački sklop SINUMERIK 828D je naime računalni upravljački sklop za upravljanje strojevima za obradu (CNC), zasnovan na panelnom računalu (engl. panel-based CNC), a namijenjen je zahtjevnijim aplikacijama

Dr. Tomaž Perme

Čak je i pila automatizirana (Foto: Denis Šenkinc)

Zvijezda sajma je CNC-upravljački sklop (kontroler) (Foto: Denis Šenkinc)

kao što su glodanje i blanjanje. Upravljački sklop predstavlja revolucionaran pristup, koji omogućava do sada još nepoznato širenje mogućnosti strojne obrade.

Roboti većinim žuti

Na sajmu se mogao vidjeti veliki broj robota, usprkos činjenici da su bila prisutna samo dva proizvođača robota i robotskih rješenja s vlastitim izlagačkim prostorima. Većina robota je bila namijenjena posluživanju strojeva, nekoliko ih je bilo namijenjeno za montažu, a skoro niti je-

dan robot nije bio predviđen za obradu materijala. Ipak, bilo je nekoliko primjera robotskog zavarivanja, a primjeri obrade kao što je npr. brušenje, blanjanje i glodanje su bili potpuno izostavljeni. To je zanimljivo, posebno sa stajališta utiska koji su ostavljali drugi sajmovi, ali i zbog rezultata istraživanja koji govore u prilog tome da bi roboti trebali biti okosnica razvoja obrade materijala. Toj tvrdnji idu u prilog i brojne javne demonstracije robota gdje se roboti prikazuju kao nosioci procesa obrade materijala.

Cjelovitu ponudu robotskih rješenja je predstavila samo tvrtka FANUC. Tvrtka Reis se je predstavila u skromnijem izdanju jer je u izložbenom prostoru imala dva robota. Uz spomenute izlagače, bili su prisutni i ponuđači dodatne opreme, kao što su to hvataljke, koje su bile manje zastupljene nego različiti dodaci za pričvršćivanje. Među takvim ponuđačima je istupala tvrtka SCHUNK, koja je jedino ušla u područje unutarnje logistike. Na sajmu je prevladavala žuta boja robota, jer su različiti izlagači upotrebljavali Fanucove robote.

Najveći sajamski robot koji ujedno razvija i najveće momente u svijetu robota

Brzina i preciznost su mjerilo uspjeha, posebno kod manipuliranja materijalom i pri montaži.

Posluživanje strojeva

Automatska izmjena alata na osovini stroja spada u područje automatizacije, koje je postupno postalo sastavni dio strojeva. Moderna načela proizvodnje zahtijevaju brzu izmjenu alata i izratka. Težnja prema visokoj djelotvornosti zahtijeva konstantno djelovanje stroja. Teorijski, pogon se može prekidati samo zbog održavanja. Posljedično, treba osigurati da stroj ima u svojoj zalihi dovoljnu količinu izradaka (sirovine), te da je njihovo postavljanje i uzimanje čim

brže. Samo malobrojni izlagači su se hvalili s tim, vjerojatno zato jer se to već podrazumijeva.

Roboti, sluge strojeva

Roboti za posluživanje suvremenih strojeva za obradu, na prvi pogled izgledaju kao njihove sluge, zatvoreni u kavez i primorani na neprestalni rad. Njihov je zadatak rasteretiti čovjeka od mukotrpnog rada, ubrzati posluživanje strojeva i osigurati visoku kvalitetu izrade proizvoda. Budući da

je posluživanje strojeva robotima uobičajeno, većina proizvođača strojeva za obradu je nudi kao sastavni dio stroja. Osim dizajnerskih prednosti, strojevi sa spremnikom izradaka i robotskim posluživanjem imaju dakako uporabnu vrijednost. U načelu, robot se nalazi u svom prirodnom okruženju, njegovo upravljanje je jednostavno i ugrađeno u upravljački sklop stroja (kontroler). Na taj način je moguće izbjeći mukotrpno prilagođavanje robota stroju, što za ponuđača i kupca obično predstavlja izazov.

Za oštroumne

Boehlerit je pri posljednjem razvoju lomača odvojenih čestica išao novim putom. Lomači su bili ispitani u specijalnom »optičkom kanalu« odvojenih čestica i stalno optimirani s pomoću brze proizvodnje prototipova (eng. Rapid Prototyping ili RP). Rezultat nove univerzalne geometrije za tokarenje MP (Medium ISO P za čelik) je lomač sa stabilnom fazom pri udaru odvojene čestice pri tokarenju i optimalno je postojan na trošenje. S time bitno pomaže boljoj postojanosti rezne oštrice pločice za tokarenje. S novim lomačem su se brušene površine nalijeganja pločice na podložnu pločicu držala povećale za 200 posto, što bitno doprinosi većoj dinamici tokarenja. Nova RP-geometrija (uporaba za čelik Roughing Steel/ISO P) za grubu obradu čelika se odlikuje iznimno mekim lomom čestica i s time povezanom lakoćom rezanja. S kvalitetama LC215K, LC 225K i kvalitetom za najteže uvjete obrade LC240F te izvrsnim inovativnim veznim slojem Nanolock, među višeslojnim prevlakama se dosežu bitno dulja vremena postojanosti rezne oštrice pločice za tokarenje.

Posluživanje strojeva i zavarivanje su tipične primjene robota. Složena hvataljka namijenjena za pakete i palete

Spremnik s alatima za obradu i njihova automatska izmjena na osovini stroja su nužni kod modernog (CNC) stroja za obradu.

Pokretna traka s paletama za izratke i proizvode također predstavlja spremnik robota koji služi za posluživanje stroja

materijala skupa s robotom za posluživanje stroja za obradu

Raznoliko i zanimljivo

Usprkos činjenici da su prevladavali strojevi za obradu, različitih veličina i namijena, na sajmu su sudjelovali i ponuđači dijelova i priključaka koji se ugrađuju u strojeve, a nužni su za rad stroja. Često se događa da se strojevi promoviraju tamo gdje se nalazi

konkurencija, a ne kupci. Za ponuđača hidrauličkih podsustava i preciznije rješenja Hydac i Hawe je sajam EMO prije svega susret njihovih kupaca. Na raspolaganju imaju veliko tržište jer su hidraulički podsustavi skoro u svakom stroju, a takvih je na sajmu EMO bilo mnogo.

Siguran rad iz kuće preko interneta

Društvo CREA je predstavilo cjenovno povoljno rješenje ActivIdentity 4TRESS za jamstvo sigurnog pristupa zaposlenika do radnog mjesta preko interneta. Za jamstvo sigurnog pristupa zaposlenih s udaljenog mjesta do baza, aplikacija i elektronske pošte, tvrtka mora osigurati odgovarajuću zaštitu od mogućih zloporaba. Jedan od najučinkovitijih oblika zaštite je sustav jednokratnih lozinki, gdje korisnik na tzv. generatoru lozinki dobiva jednokratnu lozinku, ili je na zahtjev dobije u kratkoj SMS poruci na mobilni telefon. Rješenje ActivIdentity 4TRESS sastavljeno je od dva dijela, odnosno od programskog dijela koji se instalira u tvrtki i uređaja za generiranje, odnosno prikazivanje jednokratnih lozinki, koje rabe zaposlenici. U tvrtki CREA tvrde kako je sustav jednokratnih lozinki posebice preporučljiv za udaljeni pristup radnom mjestu u tvrtki, do elektronske pošte, za uspostavu veze preko posebnih mreža, za prijavu na internetske elektronske usluge i aplikacije te za udaljeno prijavljivanje na server ili radnu stanicu.

www.crea.si/delodoma

Opsežna obnova uređaja za kontinuirano lijevanje u Acroniju dovršena u rekordnom vremenu

Siemens VAI Metals Technologies u potpunosti je obnovio više od 20 godina star uređaj za lijevanje u željezari Acroni u Jesenicama. Vodeći sustav uređaja za lijevanje je Siemens zamijenio s najnovijim tehničkim rješenjima, čime je omogućio lijevanje širih ploča i bitno poboljšanje kvalitete proizvoda željezare. Sve aktivnosti bile su izvedene u kratkom razdoblju – u samo 38 dana. Pokretanje proizvodnje teklo je glatko, tako da su svi sustavi djelovali normalno već pri prvom lijevanju. Samo dva mjeseca po pokretanju novog uređaja, izdan je i certifikat o prihvaćanju tehnologije.

Modernizacijom uređaja za kontinuirano lijevanje je tvrtka Acroni dobila jednu od najsuvremenijih tehnologija te vrste u svijetu. Proizvodne mogućnosti za lijevanje novih vrsta čelika su se povećale uporabom suvremenih sustava nadzora, vođenja procesa i ohlađivanja. Obnovljeni uređaj za lijevanje može proizvesti približno 515 tisuća tona različitih čelika godišnje. Omogućuje lijevanje ploča, debljine 200 i 250 mm i širine 800 do 2120 mm (prije obnove uređaj je omogućavao lijevanje ploča maksimalne širine 1560 mm). Siemens VAI je u konkretnom projektu vodio razvoj, proizvodnju i dobavu, nadzor nad montažom i pokretanje u pogon uređaja za lijevanje, te edukaciju zaposlenika. Obnovljeni uređaj za lijevanje biti će manje zahtjevan glede održavanja, a povisiti će se i razina sigurnosti zaposlenika pri radu.

Robot u kućištu stroja za obradu

Robot za izmjenu izratka i proizvoda

Spremnik

Europska plastičarska industrija u 2009.1* **

Gordana Barić

O sadašnjoj je ekonomskoj krizi, njezinim posljedicama i uzrocima već mnogo rečeno i napisano. U ovome članku prezentiraju se podatci o europskoj plastičarskoj industriji, koja se nakon dugoga razdoblja pozitivnih kretanja našla u teškoj tržišnoj situaciji u kojoj je ne samo teško predvidjeti buduća kretanja nego i objasniti uzroke sadašnjeg stanja.

Potrošnja polimernih materijala u Europi smanjena je u 2008. godini za gotovo 8 %, čime je izbrisan prethodni gotovo petogodišnji rast. Posljednjih je godina zabilježen znatan rast cijena sirovina i energije, pojačana globalna konkurencija među proizvođačima polimernih materijala i gotovih proizvoda, povećani zahtjevi za oporabu i smanjenje uporabe plastike, posebice u području ambalaže, te sve stroži propisi. Međutim stope rasta u 2006. i 2007. godini kao da su odvratile pozornost od navedenih trendova.

Unatoč problemima plastičarska industrija ostaje važna industrijska grana opskrbljujući tržište proizvodima koji obilježavaju moderni način života – ambalažom koja čuva proizvode i pojednostavnjuje njihov transport, automobilskim dijelovima koji čine automobile lakšima i sigurnijima te ostalim proizvodima bez kojih je današnjica nezamisliva.

Zasigurno će sadašnja kriza iznjedriti pobjednike, ali, na žalost, i gubitnike u plastičarskom sektoru (proizvodnja materijala, proizvodnja strojeva i popratne opreme te preradba) koji u Europi zapošljava gotovo 1,6 milijuna ljudi u više od 50 000 tvrtki te godišnje uprihodi više od 300 milijardi eura. Najteže pogođena područja primjene plastike su automobilska industrija te građevinarstvo, dok je proizvodnja ambalaže najmanje pogođena.

Razvoj europskoga tržišta plastike Osamdesetih godina prošloga stoljeća europsko je tržište plastike raslo po godišnjoj stopi od 5 % zahvaljujući prodoru plastičnih materijala u tada nova područja primjene – automobilsku industriju (odbojnici), građevinarstvo (prozorski okviri), ambalažu (PET boce), te uvođenju novih materijala kao npr. linearnoga polietilena niske gustoće (PE-LLD), što je u desetak godina rezultiralo povećanjem potrošnje za 10 milijuna tona.

U devedesetim godinama dolazi do usporavanja stopa rasta na 2 – 3 % godišnje, ali

i velike fluktuacije u stopama rasta (npr. pad 1995., a nakon toga nagli rast). Međutim, općenito govoreći, i devedesete su bile zlatne godine za plastiku, čija je potrošnja i dalje rasla brže nego stopa rasta BDPa zahvaljujući sve većoj uporabi plastike kao zamjenskoga materijala u mnogim područjima primjena metala, drva i sl., razvoju potrošne elektronike, informatičkih i telekomunikacijskih uređaja te razvoju metalocena potrebnih pri proizvodnji usavršenih vrsta plastike. Rastu su pridonijele i političke promjene, ujedinjenje Njemačke i otvaranje istočnoeuropskoga tržišta.

Od 2000. godine stopa rasta potrošnje plastike usklađena je sa stopama rasta BDP-a, što pokazuje zrelost europskoga tržišta plastike. Taj je rast uglavnom vezan uz porast potrošnje u Istočnoj Europi te uvođenje na tržište novih konstrukcijskih plastomera. U tom razdoblju raste potražnja za krutom i toplo oblikovanom ambalažom. Usporava europska proizvodnja automobila te električnih i elektroničkih uređaja. Područje građevinarstva još bilježi rast zahvaljujući otvaranju Istočne Europe i Rusije (rast potražnje za prozorskim profilima). Ujedno su u spomenutom razdoblju zabilježene velike fluktuacije cijena polimernih materijala, što je stvorilo probleme i kod proizvođača materijala i kod prerađivača. I prije nego što su zabilježena recesijska kretanja, došlo je do smanjenja europskih proizvodnih kapaciteta putem outsourcinga, preseljenja pogona, racionalizacije poslovanja, pa čak i zatvaranja pogona.

Europsko tržište plastike u 2008. Zabilježena stopa smanjenja potrošnje polimernih materijala u Europi u 2008. od čak 8 % iznenadila je mnoge. Razlog tomu jest i nagli rast cijena sirove nafte te materijala tijekom prethodne dvije godine, što je dovelo do problema u likvidnosti i proizvođača materijala i prerađivača. Zalihe materijala su se smanjivale, a zbog pada opće potrošnje u drugoj polovini godine došlo je do smanjenja preradbe te do skraćenja radnoga vremena ili čak zatvaranja pojedinih pogona.

1 * The European plastics industry, u AMI’s 2009 European Plastics Industry Report, Amiplastics, Bristol 2009.

** Članak je nastao u suradnji sa časopisom Polimeri

europska plastičarska industrija

Pad potražnje zabilježen je u manjoj ili većoj mjeri za sve polimerne materijale, područja primjene te na svim pojedinačnim tržištima. Donekle je ostala pošteđena ambalaža, medicinski proizvodi te proizvodi za osobnu higijenu, dok se najveći pad osjetio u građevinarstvu, automobilskoj industriji te u potražnji za kućanskim potrepštinama. Iznimka među materijalima je potražnja za PS-E-om u Njemačkoj, u kojoj su u 2008. stupili na snagu novi propisi koji prisiljavaju sve kućevlasnike da pribave energijski certifikat za svoje objekte te smanje potrošnju energije za grijanje, odnosno hlađenje.

Kriza nije pogodila ni potražnju za PETom, prije svega jer se prerađuje uglavnom u ambalažu koja je za sada najmanje pogođeno područje primjene plastike.

Ukupno je u Europi u 2008. godini potrošeno blizu 35 milijuna tona širokoprimjenjivih plastomera (pad od 8 % u odnosu na 2007.), a predviđa se kako će se u 2009. potrošiti oko 33,7 milijuna tona, što bi bilo daljnje smanjenje od 3,5 % u odnosu na 2008. U 2008. godini potrošeno je malo više od 3 milijuna tona konstrukcijskih plastomera (smanjenje od 7,1 % u odnosu na 2007.), a predviđa se da će se u 2009. potrošiti 2,8 milijuna tona konstrukcijskih plastomera, što bi bilo 5,3 % manje nego u 2008.

Slika 1 prikazuje kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009., a slika 2 kretanje

potrošnje konstrukcijskih plastomera u Europi u istom razdoblju. Tablica 1 prikazuje promjene na godišnjoj razini potrošnje pojedinih vrsta plastomera u Europi za razdoblje 2007. – 2009.

Nezaposlenih više od 273 tisuće, najviše od 2007.

Stopa nezaposlenosti dosegnula je u listopadu 15,5 posto, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, što je njezina najviša razina od travnja 2007. godine i više nego što se očekivalo. Ovaj skok veći je od očekivanja jer je šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjivalo da će u listopadu stopa nezaposlenosti porasti s rujanskih 14,7 na 15,2 posto.To pokazuje da se kriza iz realnog sektora s odmakom počela odražavati i na tržište rada. Da nezaposlenost brzo raste pokazali su i nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema kojima je u listopadu broj nezaposlenih porastao za otprilike 14.000, na 273.265 osoba, što je za 5,4 posto više nego u rujnu i 19,6 posto više nego u listopadu prošle godine. To ukazuje na ubrzanje rasta nezaposlenosti jer je u rujnu bez posla ostalo otprilike 8.000 osoba, ili 3,3 posto više nego u kolovozu i 16,6 posto više nego u rujnu prošle godine. Zbog toga analitičari drže da bi već na kraju ove ili početkom iduće godine broj nezaposlenih mogao dosegnuti 300 tisuća.

Slika 1. Kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009.

Slika 2. Kretanje potrošnje pojedinih konstrukcijskih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009.

Tablica 1. Promjene na godišnjoj razini potrošnje pojedinih vrsta plastomera u Europi za razdoblje 2007. – 2009.

Materijal Promjena, % 2007./08.2008./09.

Tablica 2. Promjene na godišnjoj razini potrošnje plastomera u pojedinim europskim zemljama i regijama za razdoblje 2007. – 2009.

Zemlja ili regija Promjena, % 2007./08.2008./09.

materijala po pojedinim europskim zemljama i regijama 2007. – 2009.

Smanjenje potrošnje plastičnih materijala najjače je zahvatilo Veliku Britaniju i Španjolsku, a najmanje se osjetilo u istočnoeuropskim zemljama. Slika 3 prikazuje kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i područjima u razdoblju 2007. – 2009., a tablica 2 godišnje promjene potrošnje plastičnih

Zbog smanjenja gospodarske aktivnosti, u Europi se smanjila i potrošnja plastike po stanovniku sa 79 kg u 2006. na 75 kg u 2008. Smanjenje potrošnje plastike po stanovniku znatno je veće u zapadnoeuropskim zemljama, dok se potrošnja u nekim zemljama Srednje i Istočne Europe (u

Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj) približila prosjeku zbog preseljenja brojnih prerađivačkih pogona zapadnoeuropskih tvrtki u to područje. Najveća potrošnja plastike po stanovniku je u zemljama Beneluksa jer se u njima nalaze veliki izvozno orijentirani proizvođači plastičnih filmova, vlakana, smjesa i koncentrata (slika 4).

Područja primjene plastičnih materijala u Europi

U Europi se više od 50 % plastomera potroši za proizvodnju ambalaže, s time što je taj postotak još viši kada se gledaju pojedini materijali (npr. PET i PE). Najviše polietilena preradi se u filmove, a razvojem metalocenskih te linearnih tipova polietilena povećana je njegova preradba u razvučene (e. stretched) i stezljive (e. shrink) filmove za pakiranje masovnih proizvoda. Polipropilenski filmovi pokazali su se pogodnima za pakiranje hrane, prije svega grickalica, slatkiša i peciva. Prevladavanje supermarketa u području trgovine te zahtjevi za produljenje trajnosti proizvoda uzrokovali su rast proizvodnje savitljive višeslojne ambalaže, koja je uspješno zamijenila papir te ostale celulozne ambalažne materijale.

i područjima u razdoblju 2007. – 2009.

Rast u proizvodnji krute ambalaže vođen je zahtjevima kupaca i zamjenom tradicionalnih ambalažnih materijala (prije svega stakla) te je najveći u području proizvodnje PET boca za gazirana pića, mineralnu i običnu vodu, ali u novije vrijeme i za jestiva ulja, mlijeko, pivo te kućanske kemikalije. Premda su plastični materijali već ušli u ovaj segment tržišta, posljednjih su godina

Slika 3. Kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama

Slika 4. Potrošnja plastike po stanovniku u pojedinim europskim zemljama u 2008.

europska plastičarska industrija

vidljive i zamjene do sada korištenih plastičnih materijala (PET umjesto PVC-a i PE-HD-a). Dio krute ambalaže odnosi se na višeslojne spremnike poboljšanih barijernih svojstava (sprječavanje prodora vlage i kisika iz okoline ili u okolinu) te na rast proizvodnje toplo oblikovanih polipropilenskih i polistirenskih spremnika za margarin, maslac te mliječne proizvode, kao i PET spremnika za pakiranje voća i povrća.

Područje uporabe plastike kao ambalažnoga materijala i dalje raste zasigurno i zbog stalnih inovacija. Međutim to je područje primjene trn u oku svima koji se brinu za okoliš. Stoga se bilježi uvođenje učinkovitih sustava oporabe pojedinih ambalažnih materijala, ali i sve veća primjena regenerata u proizvodnji ambalaže, a sve lakša ambalaža te sve manji zapakirani sadržaj također imaju pozitivan učinak.

Sljedeće područje primjene po potrošenim količinama plastike je građevinarstvo, u kojem se najveći dio odnosi na PVC cijevi i profile, PE cijevi i građevinske folije te PS-E i PS-X ploče i folije za toplinsku izolaciju. Ovo područje primjene rast je baziralo na zamjeni konvencionalnih materijala, prije svega drva, sivog lijeva, bakra i aluminija, plastičnim materijalima te novim zahtjevima za energijsko certificiranje zgrada. Međutim građevinarstvo je gospodarska djelatnost u potpunosti ovisna o ekonomskim ciklusima, stoga se danas znatno veći dio plastičnih građevinskih proizvoda potroši pri renoviranju objekata nego u novim gradnjama, koje su znatno smanjene.

Ostala područja primjene plastike relativno su mala sa stajališta potrošenih količina materijala te su važna za pojedine materijale, a ne za plastiku u cjelini. Elektroindustrija te automobilska industrija veliki su potrošači konstrukcijskih plastomera kao što su ABS, PA te PC/ABS mješavine, koji su važniji sa stajališta vrijednosti potrošenih materijala jer je riječ o skupljim materijalima nego što su to širokoprimjenjivi plastomeri.

Potrošnja plastike za automobilsku industriju rasla je do krize zahvaljujući zahtjevima za smanjenje mase te time i potrošnje goriva, zahtjevima za smanjenje troškova, ali i novootvorenim pogonima za proizvodnju automobila u Srednjoj Europi. Kako je ugradnja plastičnih dijelova u automobile s blizu 100 kg po automobilu dosegnula maksimum, ovo područje primjene u budućnosti će potpuno ovisiti o kretanjima u automobilskoj industriji.

U elektroindustriji najprerađivaniji plastični materijali su stirenski polimeri, polipropilen te konstrukcijski plastomeri, a od njih se izrađuju različiti dijelovi, spojnice, kućišta i sl. S obzirom na smanjenje potražnje

za potrošnom elektronikom, informatičkom opremom te bijelom tehnikom, i ovo je područje primjene znatno smanjeno. To smanjenje uzrokovano je i preseljenjem pogona europskih tvrtki u zemlje Dalekoga istoka.

Proizvodnja kućanskih potrepština (spremnici za hranu, kuhinjske potrepštine, jednokratno suđe, podmetači i sl.) također je najvećim dijelom preseljena iz Europe u Aziju zbog jeftinije radne snage, iako je dizajn zadržan u matičnim zemljama.

Od ekstrudiranih vlakana izrađuju se podne obloge, spremnici za rasipni teret i transportne vreće. Nadalje, dio se utroši na konstrukcijske primjene (optički kabeli), za izradbu namještaja, tekstilnih proizvoda, geotekstila te netkanih proizvoda.

Proizvodnja kabela ovisi o stanju u gospodarstvu jer se najviše kabela potroši tijekom izvođenja infrastrukturnih projekata vezanih uz električne (70 %) i telekomunikacijske sustave (20 %). Ostatak proizvedenih kabela potroši se u automobilskoj industriji, rudarstvu te za specijalne namjene kao što je npr. zrakoplovstvo. Najčešći prerađivani materijali za kabelske prevlake su PVC i PE.

Pod onim što obuhvaća ostalo širok je raspon primjene plastičnih materijala – od proizvodnje igračaka do složenih medicinskih sustava.

Slika 5 prikazuje područja primjene plastičnih materijala u Europi u 2009.

Proizvodnja plastičnih materijala

Europa raspolaže kapacitetima za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera od malo više od 44 milijuna tona, a u 2009. će se proizvesti malo manje od 34 milijuna tona (slika 6, slika 7). Neusklađenost u kapacitetima i potrošnji postat će još izraženija kada u puni pogon dođu predviđeni kapaciteti na Bliskome istoku, iako se predviđa kako će oni biti namijenjeni prije svega zadovoljavanju potreba azijskoga tržišta. Njihovim puštanjem u pogon smanjit će se mogućnost izvoza u Europi proizvedenih količina materijala.

U 2008. iz Europe je izvezeno blizu 4,1 milijun tona, a uvezeno blizu 3,8 milijuna tona širokoprimjenjivih plastomera. Izvozi se PE-LD, PE-HD, PP, PVC i PS, a uvozi PE-LLD i PE-HD (većinom iz Saudijske Arabije) te PET (iz Koreje).

Najveće europsko tržište za plastične materijale je Njemačka, koja ih je potrošila u 2008. godini 8,1 milijun tona, dok su

Slika 5. Područja primjene plastičnih materijala u Europi u 2009.

Slika 6. Kapaciteti za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera u pojedinim europskim zemljama u 2009.

zemlje Beneluksa najveći proizvođači (s kapacitetom od blizu 9,7 milijuna tona) plastičnih materijala zahvaljujući naftnim terminalima u Antwerpenu i Rotterdamu uz koje su sagrađeni i veliki petrokemijski kompleksi. Belgija i Nizozemska su malena tržišta (ukupno oko 3,3 milijuna tona potrošenih materijala), a opslužuju plastičnim materijalima sjevernoeuropske zemlje te ih izvoze. Koncentracija velikih proizvođača plastičnih materijala dovela je u zemlje Beneluksa i velike prerađivače, prije svega proizvođače polipropilenskih folija, vlakana te rastezljivih filmova. Mnoge američke multinacionalne kompanije našle su svoj interes u ovome području.

Francuska je i dalje jak proizvođač plastike prije svega zahvaljujući državnom vlasništvu nad petrokemijskim kompleksima te se smanjivanje proizvodnje ili čak zatvaranje pogona izbjeglo političkim pritiscima. Francuski sjever zbog blizine naftnih terminala, ali i tržišta privlači brojne strane investitore u proizvodnju plastičnih materijala.

Italija i Velika Britanija su uvoznice plastičnih materijala. U Velikoj Britaniji još je osamdesetih godina prošloga stoljeća zbog nedostatne potražnje zatvoreno nekoliko pogona. Premda Sabic planira do kraja ove godine pustiti u pogon tvornicu godišnjega kapaciteta 400 000 tona PE-LD-a, na Veliku Britaniju otpada samo 5 % ukupnih europskih kapaciteta. Talijanski su kapaciteti stari i nedovoljno učinkoviti, stoga je stvarna mogućnost talijanskih proizvođača mnogo manja od izračunatih 9 % ukupnih europskih kapaciteta. Većina je pogona još iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, dok su ulaganje u povećanje kapaciteta talijanskih tvrtki Enichem i Hemont bila u pogone izvan Italije kako bi se povećalo tržište.

Oko 12,5 % europskih kapaciteta za proizvodnju plastičnih materijala nalazi se u srednjo-

europskim i istočnoeuropskim zemljama. Dio kapaciteta preostao je od bivših sustava u tim zemljama, ali je najveći dio nastao zahvaljujući izgradnji novih ili poboljšanju starih pogona [Poljska (PE-HD, PP i PET), Mađarska (PE-HD), Slovačka Republika (PP) i baltičke zemlje (PET)].

Promjene u vlasničkoj strukturi, reorganizacije postojećih kapaciteta, smanjenje troškova, prodaja ili zatvaranje pojedinih pogona trenutačni su trendovi kojima se ovaj sektor bori protiv problema s likvidnošću i opasnosti od bankrota (npr. Basell Germany Holdings GmbH koji je želio postati vodeći svjetski dobavljač PP-a, a danas najavljuje otkaze i zatvaranje pogona u Francuskoj i Velikoj Britaniji). Ineos je trenutačno najveći europski proizvođač širokoprimjenjivih plastomera (osim PET-a), ali i njega muče dugovi fondovima, s kojima za sada uspješno pregovara. I Ineos je morao zatvoriti neke pogone, prodati dio proizvodnje PVC-a te odgoditi proširenje svojega belgijskog pogona.

Dow Chemicals se također bori s dugovima. Spajanje s tvrtkom Kuwait Petrochemicals Industries je propalo pa nisu mogla biti provedena neka prethodno najavljena preuzimanja. Očekuju se novi potezi ili prodaja proizvodnje širokoprimjenjivih plastomera. Srednjoistočne su tvrtke jaki igrači u Europi. Većinski su vlasnici Borealisa (preko Sabica i IPIC-a). Izraelska tvrtka Carmel vlasnik je 49 % belgijskoga Domo Polypropylena.

U povećanje kapaciteta u ovim ekonomski teškim vremenima upustilo se nekoliko tvrtki. Repsol YPF povećava kapacitete za proizvodnju poliolefina na milijun tona, kapacitete za proizvodnju PE-LD-a i PPa na 300 000 tona, a trebali bi proraditi 2011. Sabic bi do kraja 2009. trebao pustiti u rad pogon za proizvodnju 400 000 tona PE-LD-a u Velikoj Britaniji kao zamjenu za zatvoreni pogon u Geleenu. U 2008. ta je tvrtka pustila u rad novi pogon za proizvodnju bimodalnoga PE-HD-a kapaciteta 250 000 t kao zamjenu za zatvoreni pogon u Gelsenkirchenu. Sabicovo planirano proširenje pogona za proizvodnju PP-a na 400 000 t zbog ekonomske je situacije, ali i proširenja bliskoistočnih kapaciteta za sada obustavljeno.

Španjolska tvrtka La Seda de Barcelona u pokušaju da ovlada europskim tržištem PET-a preuzela je pogone i tvrtke Advansa,

Lokacija pogona*Plastomeri Kapacitet,

(*A – Austrija, B – Belgija, CZ – Češka Republika, FIN – Finska, F – Francuska, GR – Grčka, H – Mađarska, I – Italija, D – Njemačka, NL – Nizozemska, N – Norveška, PL – Poljska, P – Portugal, SK – Slovačka, E – Španjolska, S – Švedska, GB – Velika Britanija)

Slika 7. Kapaciteti za proizvodnju pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u 2009.

Tablica 3. Razmještaj pogona pojedinih proizvođača masovnih polimera u Europi

Selenis, Volos i Eastman Chemicals te pod imenom Artenius danas drži oko 25 % toga tržišta. U međuvremenu su zatvoreni pogoni za proizvodnju PET-a tvrtki PET Resin Europe (Nizozemska), Elana PET (Poljska) i Invista (Njemačka).

U Istočnoj Europi najveći su proizvođači plastičnih materijala tvrtke MOL (Mađarska) i PKN Orlen (Češka), koje su posljednjih godina investirale u nove kapacitete. Unipetrol (u vlasništvu PKN Orlen) povećao je kapacitet na 275 000 t polipropilena i 360 000 t PEHD-a. U isto vrijeme PKN Orlen preuzeo je tvrtku Mazeikiu Nafta (Litva) s planom izgradnje novoga pogona za proizvodnju PPa. TVK (Mađarska) i Slovnaft (Slovačka), obje tvrtke u vlasništvu MOL-a, proizvode PP i PE u obnovljenim pogonima.

Tablica 3 prikazuje razmještaj i kapacitet pojedinih pogona za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera u Europi. Tablicom je obuhvaćeno više od 90 % europskih kapaciteta. Ostalih tridesetak tvrtki ima pojedinačni kapacitet znatno manji od 350 000 t godišnje i većinom proizvode PVC, PS ili PET.

Preradba plastike u Europi

U Europi plastiku prerađuje oko 25 000 tvrtki (slika 8), i to im je bilo osnovna bilo popratna djelatnost. Tim brojem nisu obuhvaćene tvrtke koje se bave preoblikovanjem

Slika 8. Europske plastičarske tvrtke prema preradbenim postupcima

(npr. proizvođači toplo oblikovane ambalaže). Oko 17 000 tvrtki prerađuje plastiku injekcijskim prešanjem, s time što je i taj broj vrlo upitan jer jednu ili dvije ubrizgavalice za svoje potrebe imaju brojne tvrtke koje nisu obuhvaćene istraživanjima. U bazi tvrtke AMI Plastics popisano je više od 10 000 tvrtki koje se bave injekcijskim prešanjem. Međutim kako je baza načinjena na osnovi preradbenih postupaka i pogona, neke se tvrtke u njoj zasigurno pojavljuju višekratno.

Ekstrudiranjem se preradi najviše plastičnih materijala (blizu 20 milijuna tona), a injekcijskim se prešanjem proizvede najviše

različitih proizvoda (slika 9). Osim što prerađuju više materijala, ekstrudiranje kao preradbeni postupak imaju uglavnom velike tvrtke jer je oprema za taj postupak znatno skuplja od one za injekcijsko prešanje. Rabljene ubrizgavalice jednostavno je pronaći i nisu skupe te su po tome neusporedive s linijama za ekstrudiranje.

Plastičarski preradbeni sektor čini mnogo malih i srednjih tvrtki te ga obilježava dinamičnost. Nove se tvrtke lako osnivaju, dok mnoge propadaju ili ih preuzimaju druge tvrtke. Posljednje tri godine broj prerađivača smanjen je za više od 10 % zbog spajanja kapaciteta te preseljenja ili zatvaranja pogona. Veliki investicijski fondovi svojim su uključenjem znatno utjecali na procese spajanja, preuzimanja, zatvaranja i konsolidacije plastičarskoga prerađivačkog sektora. Kao novi vlasnici pojavile su se tvrtke iz Indije (Nief Plastics Group, Njemačka, Sarnamotive, Njemačka i Češka), s Bliskoga istoka (Radici Film) ili iz Turske (bugarske i rumunjske tvrtke). Smanjenju broja prerađivača pridonijelo je i preseljenje dijela preradbe u Kinu

i jugoistočnu Aziju, ali i razvoj tvrtki u tim područjima koje vrlo uspješno konkuriraju europskim prerađivačima, posebice kada je riječ o proizvodima niže vrijednosti za čiju je proizvodnju potrebno dosta ljudskoga rada.

Porast troškova te problemi u lancima dobave dodatno su oslabili male i srednje prerađivače. Veliki naručitelji uglavnom su vrlo uspješni kada treba smanjiti svojim dobavljačima cijene uz istodobno postavljanje viših zahtjeva na kvalitetu te na taj način poboljšati svoje poslovanje, ali time ostaju bez dijela dobavljača, čime sebi smanjuju sigurnost dobave. Velike tvrtke, posebice one u automobilskoj i elektro industriji te preradbi hrane nastoje svoje dijelove standardizirati tako da lako mogu promijeniti svoga dobavljača, prisiljavajući time i ostale u lancu da postanu internacionalne tvrtke. Npr. kada Tier One, jedan od najvećih svjetskih proi-

zvođača automobilskih dijelova, razvije neki sofisticirani dio, zbog pritisaka na sniženje cijene toga dijela ne znači da će biti i njegov proizvođač. Veliki su pritisci na skraćenje vremena razvoja proizvoda, a i profitabilnost se sve teže postiže.

Proizvodnja masovnih plastičnih proizvoda izgubila je bitku u Europi zbog viših troškova te se plastičarski prerađivački sektor okreće proizvodnji proizvoda s višom vrijednošću, tehnički zahtjevnijih, za koje je važan dobar dizajn i za čiju proizvodnju ne treba mnogo ljudskoga rada. Kako bi se opravdale investicije u zahtjevnu opremu za takve namjene, tvrtke se moraju okrenuti novim tržištima.

U konačnici se izdvajaju tri skupine europskih prerađivača plastike. Jednu čini velik broj malih prerađivača orijentiranih na zadovoljenje potreba lokalnih tržišta. Drugu čine tvrtke srednje veličine sa specijaliziranim proizvodima namijenjenima uskim tržišnim segmentima. Ostalo su velike europske ili internacionalne kompanije koje drže velike dijelove pojedinih tržišta, tj. područja primjene plastičnih materijala.

Buduća kretanja

Prema podatcima Eurostata, u 2009. bi se BDP članica Europske unije mogao smanji-

ti i do 4 %, a upitan je rast i u idućoj godini, posebice u Njemačkoj te nekim istočnoeuropskim zemljama. Usporedno s time i proizvodnja i potrošnja polimernih materijala i dalje će se suočavati s problemima. Zalihe materijala kod proizvođača i dalje su znatne. Proizvodnja plastičnih materijala, prema podatcima Vijeća europske kemijske industrije, samo je u siječnju i veljači ove godine smanjena za 30 %, a iskorištenje kapaciteta je između 70 i 75 %. Prerađivači pune skladišta samo onoliko koliko je potrebno da udovolje pristiglim narudžbama. Iako su neki pokazatelji pozitivni, posebice kada je riječ o potražnji plastike za ambalažu, očekuje se kako će u 2009. doći do daljnjega smanjenja potrošnje za 3 do 4 %.

Plastičarska industrija uvrstila se među zrele industrijske sektore za koje je uobičajena stopa rasta približna stopi rasta BDP-a. Stoga se znatniji rast može očekivati samo prodorom plastike u neka nova područja primjene ili zahvaljujući još nedovoljno osvojenim tržištima. Područje ambalaže ima potencijal rasta, posebice u istočnoeuropskim i srednjoeuropskim zemljama. Tržište medicinskih proizvoda te proizvoda za održavanje higijene i dalje će rasti, ali tu je riječ o malim količinama prerađenih materijala. Primjena plastike u automobilskoj industriji čvrsto je povezana s razvojem situacije u gospodarstvu te se tu prije 2011. ne očekuju veći pozitivni pomaci, a i nositelji tih kretanja bit će tvornice automobila na istoku Europe, što će dovesti do daljnjega restrukturiranja proizvođača materijala u Zapadnoj Europi. Građevinarstvo bi mogli pokrenuti infrastrukturni projekti te projekti obnove građevina koje financiraju vlade.

U idućoj godini mogao bi se zabilježiti oporavak od gotovo 3 % te bi se, ako se nastavi rast, tek u 2012. dosegnula razina potrošnje plastomera iz 2007.

3. - 4. velja e 2010

Fakulteta za logistiko u Celju

Logistika - temelj konkurentske prednosti

Više na:

Izložba tvrtki s podru ja logistike

Predavanja u okviru konferencijskog dijela

Prate i program

Podjela priznanja Logist/ica 2009. godine

Organizator:

Izvo a :

Medijski pokrovitelj:

Slika 9. Količina plastomera prerađenih pojedinim postupkom u Europi u 2009.

Fakuma 2009 – vodeći sajam u svijetu injekcijskog prešanja

U subotu, 17. listopada zatvorila su se vrata tradicionalnoga, već dvadesetog sajma FAKUMA. Najveći europski “plastičarski” sajam, na kojem se ove godine predstavilo više od 1 500 izlagača iz 30 zemalja, održan je od 13. do 17. listopada na sajamskom prostoru u Friedrichshafenu. Iako se ovogodišnji sajam prostirao na malo manjoj površini u usporedbi s prošlogodišnjim, okupio je više od 37 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam predstavio sve nijanse postupaka injekcijskog prešanja i ekstrudiranja sa svom popratnom opremom te materijalima. Posjetitelji su mogli vidjeti sve što je potrebno za suvremeni proizvodni proces: od materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica, ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, drobilica...

Pripremio: Matjaž Rot

Sajam je nastavio tradiciju prošlogodišnjeg slogana “Energijska učinkovitost”, što se moglo osjetiti kod svakog izlagača. Gotovo na svim područjima strojne opreme naglasak je bio na smanjenju potrošnje energije. Električni pogoni, izolirani grijači, optimirana programska oprema i drugi detalji jasno su pokazali trendove u toj industrijskoj branši. Ovoga puta, za razliku od prijašnjih godina, na sajmu su aktivno sudjelovale i tri slovenske tvrtke, što je, s obzirom na trenutačno stanje u industriji, vrlo pohvalno. Na sajmu su svoj proizvodni program predstavile tvrtke Cinkarna-Uteksol, Roto i Imas.

U nastavku slijedi prikaz onoga što su na sajmu predstavile navedene slovenske tvrtke, kao i ostale tvrtke dobro poznate i zastupljene u hrvatskoj plastičarskoj industriji.

IMAS, d. o. o., iz Sežane

Tvrtka je u Sloveniji i Europi poznata po tehnološki zahtjevnim kalupima za injekcijsko prešanje plastomera. Zbog kvalitetno načinjenih kalupa, koji su često nastali na temelju vlastitih inovativnih rješenja, postali su važan i prepoznatljiv proizvođač kalupa za potrebe automobilske, farmaceutske i elektroindustrije. Unikatne proizvode izrađuju isključivo na osnovi narudžbe, za poznatoga kupca. Kako je riječ o specifičnoj proizvodnji, u proizvodnom procesu najvažniji su im znanje i uloženi rad.

Osnovna zadaća tvrtke je omogućiti brzu i kvalitetnu opskrbu naručitelja najzahtjevnijim kalupima, pri čemu se oslanjaju na dugogodišnje iskustvo, znanje i najsuvremeniju opremu kojom raspolažu. Dugoročno, žele utvrditi već osvojen položaj važnog pokretača u sklopu slovenske alatničarske industrije, a svojim zaposlenicima ponudi-

ti privlačan i stručno motiviran posao uz dodatne mogućnosti izobrazbe te tako trajno težiti optimalnoj razini kvalitete svojih usluga. Tvrtka trajno zapošljava 40 radnika i prihvatila je standard ISO 9001/2008.

Cinkarna, d. d., iz Celja

S tradicijom neprekinutog djelovanja dugom 137 godina ova je tvrtka među najpostojanijim tvrtkama slovenskoga gospodarskog prostora. Vodeći proizvodno-prodajni brand je pigment titanova oksida, koji udružuje prodaju različitih tipova pigmenata.

U posljednje vrijeme sve je važnija i skupina premaza, praškastih lakova i koncentrata, koji čine vertikalnu nadogradnju osnovne proizvodnje pigmenata titanova oksida.

CC Master – masterbatch koncentrat je bojila, odnosno koncentrat dodataka, ekološki proizvod namijenjen bojenju plastomera u masi i poboljšanju svojstava plastomera s obzirom na zahtjeve konačnog proizvoda. Pri bojenju se koriste organskim i anorgan-

skim pigmentima koji ne sadržavaju teške metale. Najčešće se rabe u kombinaciji s polietilenima, polistirenima i polipropilenima. Glavna je odlika tvrtke kratak rok dobave za sve CC Mastere bijele nijanse te brza izrada i isporuka ostalih boja prema narudžbi.

U tvrtki su spremni razvijati za svoje klijente i odgovarajuće koncentrate i smjese na temelju navedenih ili drugih polimera u željenim bojama, odnosno nijansama.

ROTO, d. o. o.

Tvrtka se na sajmu predstavila kao pouzdan partner u razvoju proizvoda načinjenih postupcima rotolijeva i toplog oblikovanja, izradi prototipova te serijskoj proizvodnji. Prednost tvrtke pred konkurencijom je razvoj proizvoda u vlastitoj “kući” u suradnji s kupcem, koji je doslovno prisutan tijekom cijelog procesa razvoja, zatim izrada alata te dobra tehnička podrška suradnicima.

Na sajmu je tvrtka prikazala prije svega proizvode iz programa INDUSTRIJA (različiti spremnici za jedrilice, jahte, spremnici za gorivo, ostali spremnici za građevinsku mehanizaciju, usisni kanali...). Naglasak je

dan i na predstavljanje proizvoda od specijalnih materijala: poliamida 12 (PA12), umreženog polietilena (XPE), “tekućeg” poliamida 6 (PA6)…

Sumitomo-Demag

Sinergije stvaraju zdrave nasade bio je sajamski slogan tvrtke Sumitomo (SHI) Demag. Budućnost je ružičasta! U tvrtki Sumitomo (SHI) Demag sve vrijeme krize bave se budućnošću. Optimizam koji je slijedio nakon udruživanja s tvrtkom Sumitomo (SHI) plastics division prije godinu dana očito je bio istinski. U petak je na izložbenom prostoru mala neugodnost izazvala smijeh. Njemačka pedantnost pokazala se na djelu. Za predviđeno trajanje ciklusa IML postupka od 3,1 s na ubrizgavalici El-Exis točno je izračunata količina IML naljepnica potrebna za cijelo vrijeme održavanja sajma. Inovativna “žica” inženjerima tijekom trajanja sajma nije dala mira pa su proces na samom sajmu skratili na 2,66 s. Predzadnji dan počelo je nedostajati IML naljepnica. Naravno da su “teškoću” riješili sljedeći dan dodatnom pošiljkom naljepnica.

Tvrtka je na izložbenom prostoru predstavila zanimljive primjere iz prakse, prije svega potpuno električne ubrizgavalice. Cp = 5,6 broj je koji nijednoga inženjera odgovornog za kvalitetu ne ostavlja ravnodušnim. Pitanje kako uopće provesti mjerenja s takvom preciznošću je na mjestu. I na to je pitanje odgovarao njihov švicarski partner, koji na

Patentirana jedinica za zatvaranje kalupa

električnim strojevima serije SD proizvodi višemilijunske količine finomehaničkih dijelova s takvim rezultatima. Na izložbenom prostoru mogla se vidjeti ubrizgavalica IntElect 160 Smart, koja je plod suradnje Sumitoma i Demaga: jedinica za zatvaranje kalupa i upravljačka jedinica su Demagovi, a jedinica za ubrizgavanje je Sumitomova.

Kao zanimljivost moguće je navesti i patentirani sustav za zatvaranje koji u kombinaciji s električnom ubrizgavalicom omogućuje veliku preciznost ubrizgavanja.

Posudica načinjena IML (in-mould-labeling) postupkom. Omjer debljine stijenke i puta tečenja proizvoda na slici je 1:300, vrijeme ubrizgavanja 0,09 s, vrijeme IML ciklusa 2,66 s, debljina stijenke 0,3 mm, debljina naljepnice 0,12 mm.

Bruto dobit poduzetnika u devet mjeseci 30 posto manja

U najtežim uvjetima poslovanja u posljednjih deset godina hrvatski su poduzetnici u devet mjeseci ove godine ostvarili bruto dobit od 21,8 milijardi kuna

što je 30,1 posto ili gotovo 9,5 milijardi manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA).

U razdoblju od siječnja do rujna 87.421 poduzetnika ostvarilo je ukupne prihode od 454,1 milijardu kuna, dok su rashodi iznosili 432,3 milijarde kuna. Čak je 43,2 posto poduzetnika poslovalo s gubitkom što je veliko pogoršanje jer je posljednjih deset godina svaki treći poduzetnik bio u minusu. Poražavajući je podatak da čak 66,7 posto poduzetnika ili njih 58.292 nije imalo nikakva ulaganja.

Počela gradnja pogona PharmaSa

Polaganjem temeljnog kamena u srijedu je počela gradnja proizvodno skladišnog i poslovnog centra farmaceutske tvrtke PharmaS u gospodarsko-poslovnoj zoni Mišička u Popovači. Površina centra je 4.930 četvornih metara uz mogućnost daljnjeg proširenja, a uključuje pogon za proizvodnju generičkih lijekova, skladište, laboratorije kontrole kvalitete te uredske i tehničke prostorije. U početku bi u PharmaS-u trebalo raditi 100 ljudi, a ukupna planirana ulaganja u tu tvrtku, u vlasništvu Luke Rajića, u idućih četiri do pet godina trebala bi biti oko 300 milijuna kuna. Luka Rajić rekao je da uz PharmaS razvija još dva projekta od kojih je jedan vezan uz njegovu tvrtku RA-LU koju želi razviti u logističku kompaniju te izgraditi najveći logistički centar u regiji.

Atlantic otvorio tvornicu Neva

Atlantic grupa je u zagrebačkom Rakitju otvorila novu tvornicu kozmetičkih proizvoda Neva u koju je ukupno investirano 32 milijuna kuna. Novu i veću Nevu u rad je pustila premijerka Jadranka Kosor, koja je pohvalila Atlantic grupu zbog dobrih poslovnih rezultata i otvaranja novih radnih mjesta. - Nevu smo iz gubitaša transformirali u profitabilnu tvrtku i respektabilnu članicu Atlantic grupe. Proizvodnju smo iselili iz centra grada i izgradili tvornicu po najvišim ekološkim standardima - kazao je Emil Tedeschi, najveći dioničar Atlantic grupe. Ulaganje u novu tvornicu dio je dugoročne strategije razvoja Atlantic grupe, te osigurava realizaciju planova rasta proizvodnje.

Promjer kotačića je 6 mm

Na izložbenom prostoru nije nedostajalo predstavnika klasične linije ubrizgavalica serije Systec, s još boljom učinkovitošću i prikazom IMD postupka sa 6-osnim robotom u čistoj prostoriji proizvođača Max Petek GmbH. Kao i na svim ubrizgavalicama na izložbenome prostoru, i na toj je ubrizgavalici bio postavljen mjerač potrošnje energije neovisnog proizvođača. Uz sam postupak i prikazanu opremu, veliko zanimanje pobudila je prosječna potrošnja od 23 kW klasične hidraulične ubrizgavalice sile držanja kalupa 3 500 kN.

Engel

Tvrtka Engel također je napravila korak naprijed i na svoje ubrizgavalica istaknula informaciju o stvarnoj potrošnji energije u kW (stvarno izmjerena potrošnja ubrizgavalice). Kako bi mogli energijski uspoređivati ubrizgavalice, u Engelu su prvi počeli rabiti normu Euromap 60, koja definira potrošnju energije ubrizgavalice u unaprijed određenom vremenu ciklusa bez uporabe kalupa. Sada je moguće jednostavno međusobno uspoređivati potrošnju energije ubrizgavalica, na jednak način kao što se to već neko vrijeme čini u svijetu bijele tehnike. Postizanje uštede energije ubrizgavalice s druge strane nije tako jednostavno. Naljepnica nije dovoljna, potrebno je zadovoljiti veći broj zahtjeva. Prvi među njima je smanjenje gibajućih masa. To zahtijeva optimalnu konstrukciju ubrizgavalice (uporaba suvremenih simulacijskih programa itd.). Kao rezultat tih analiza, nastala je ubrizgavalica Victory 160, koja je na sajmu imala premijeru. Osim optimalne konstrukcije, na ubrizgavalicu je potrebno ugraditi i štedljive pogone. Gotovo sve predstavljene ubrizgavalice imale su ugrađene pogone ECODRIVE, gdje više nema klasičnih elektromotora koji se okreću sve vrijeme, već su ih zamijenili servomotori koji se uklapaju samo prema potrebi. To se moglo vidjeti na sučeljima predstavljenih ubrizgavalica tijekom vremena hlađenja otpresaka. Potrošnja energije u tom dijelu ciklusa bila je gotovo nikakva – 0,1 kW. Sve Engelove ubrizgavalice danas su serijski opremljene programom koji prati i prikazuje potrošnju energije za svaki ciklus injekcijskog prešanja i njegove dijelove. Na sajmu se moglo vidjeti koliko primjerice ubrizgavalica utroši energije za doziranje...

Na izložbenom prostoru prikazana je i ubrizgavalica E-motion 310/100 T. Riječ je o potpuno električnoj ubrizgavalici s visokim kapacitetom ubrizgavanja i vrlo malom tlocrtnom površinom. Velika ubrizgavalica

u malom kućištu! Prikazan je primjer izrade PP konusa za pipete za medicinu (čista soba). U ciklusu od 6 s otpresci su bili načinjeni, provjereni s pomoću kamera te s obzirom na kalupnu šupljinu sortirani i odloženi.

Rješenja za područje medicine dodatno krasi inovacija zatvorenoga uljnog podmazivanja pogona na strani zatvaranja kalupa i strani jedinice za ubrizgavanje koje osim harmoničnoga gibanja smanjuje buku i sprječava onečišćenje otpresaka u zoni kalupa. Prikazana je premijerno ubrizgavalica ENGEL Victory 160 sile držanja kalupa 1 600 kN s pogonom Ecodrive. Ubrizgavalica nadomješta nekadašnji model sile držanja kalupa 1 500 kN te je serijski opremljena novim integriranim Force-Dividerom, koji zajedno s Flex-Linkom jamči visoku ponovljivost planparalelnosti ploča. Riječ je o prvoj potpuno hidrauličnoj ubrizgavalici s pogonom Ecodrive (servopogon hidraulične crpke umjesto uobičajenog pogona), što donosi uštedu energije od 25 posto.

U klasi srednje velikih ubrizgavalica, ubrizgavalicu Duo Pico sile držanja kalupa 5 000 kN moguće je uvrstiti u skupinu s najma-

njom potrošnjom energije. Duo Pico ima i malu tlocrtnu površinu i jedan od najkraćih “suhih” ciklusa u toj klasi. Električnim pogonom za doziranje ušteda energije dodatno se povećava, što tu ubrizgavalicu s obzirom na potrošnju energije stavlja uz bok električnim ubrizgavalicama. Ubrizgavalica je na izložbenom prostoru bila opremljena robotom ENGEL ERC 33.

Rashodi veći za 900 mil. kuna

Vlada je u Sabor poslala prijedlog proračuna za iduću godinu koji planira prihode od 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego ove godine, te rashode od 121,4 milijarde, što je oko 900 milijuna kuna više. Projekcije Ministarstva financija za iduću godinu su realni rast BDP-a za 0,5 posto te proračunski deficit opće države od 2,7 posto BDP-a (u ovoj godini 2,9 posto). Premijerka Jadranka Kosor pozvala je na praćenje troškova u idućoj godini i dodatne uštede. U Ministarstvu financija i u Vladi ističu kako je rast ukupnih rashoda povezan s tri važna elementa - prilagodbu u procesu pridruživanja EU-u, što je u 2010. trošak od 2 milijarde kuna, sufinanciranje projekata u sklopu pretpristupnih programa EU-a za koje je predviđeno 432,2 milijuna kuna te povećanim troškovima kamata za oko milijardu kuna. Samo ta tri segmenta znače povećanje rashoda u 2010. godini za 3,4 milijarde kuna.

Victory 160 sa ugrađenim pogonom ECO-DRIVE

Nova generacija robota Viper

Ubrizgavalica Speed 180/55 sile držanja kalupa 1 800 kN izrađivala je polistirenske posudice IML postupkom. U ciklusu od 3,5 s, uz kalup s 4 kalupne šupljine, ubrizgavalica načini više od 4 000 posudica na sat.

Na sajmu je bila prikazana i nova generacija robota Viper. U izvedbi s kartezijskim osima, robot je načinjen od laserski zavarenih čeličnih profila (ne više od skupih ekstrudiranih aluminijskih profila). Viper 40 prva je serija robota koji dolaze na tržište u 2010. godini.

WITTMANN BATTENFELD

Na ovogodišnjem sajmu tvrtka je prvi put predstavila visokoučinkovitu i energijski učinkovitu seriju potpuno električnih ubrizgavalica EcoPower. Novom serijom električnih ubrizgavalica EcoPower tvrtka predstavlja dugogodišnje iskustvo i opsežan ‘’know-how’’ na području proizvodnje potpuno električnih ubrizgavalica za injekcijsko prešanje polimera. U četvrtoj generaciji električnih ubrizgavalica tvrtka postavlja nova mjerila na području jednostavnosti uporabe i preciznosti. Jednako tako jamči velike mogućnosti uštede energije. Dodatne važne karakteristike serije EcoPower su: čistoća, kompaktnost oblika i modularnost. Nove energijski štedljive ubrizgavalice imale su premijeru upravo na ovogodišnjem sajmu. Serija EcoPower nudi raspon ubrizgavalica sile držanja kalupa od 550 do 3 000 kN. Ubrizgavalice iz te serije sjedinjuju učinkovitost s preciznošću te kompaktnom jedinicom za ubrizgavanje i čistom jedinicom za zatvaranje kalupa, čiji je dio učinkovit izravni servopogon.

Kod ubrizgavalica EcoPower pogonska se energija, koja se obično izgubi ili koristi u posebnim procesima, iskorištava unutar same ubrizgavalice (napajanje upravljačke jedinice...). Nova serija odlikuje se i vrlo niskom razinom buke (manjom od 68 dB). Uz to, nije bio zanemaren ni vanjski izgled ubrizgavalice: koncept ispunjava i najstrože zahtjeve.

Posebna pozornost bila je posvećena koncepciji prilagođenoj korisnicima i serviserima. Ubrizgavalica je otvorena i pri vrhu i na strani

jedinice za ubrizgavanje. To omogućuje ugradnju robota bez bilo kakve izmjene na ubrizgavalici i neometan pristup mlaznici te sustavu za doziranje materijala. Jedinica za ubrizgavanje omogućuje velike brzine ubrizgavanje (do 400 mm/s) i pri najvišim pritiscima ubrizgavanja. Pogon i kuglasta navojna osovina u središtu su prijenosa sila. Izravni pogon s vretenom minimizira gubitke pri prijenosu sile i jamči precizan nadzor i ponovljivost za upravljanje i fazu ubrizgavanja. Cilindar za taljenje jedinice za ubrizgavanje može se mijenjati vrlo lako odozgora.

Visokoučinkoviti i precizni pogoni jedinice za zatvaranje kalupa preko koljeničastog zgloba ističu se dinamičkom snagom i visokom preciznošću pozicioniranja te izvrsnom energijskom učinkovitošću. Zglobovi su hermetično zatvoreni na vanjskoj strani, čime je zajamčena čistoća jedinice za zatvaranje kalupa. Samozatvarajući cilindar dodatno povisuje energijsku učinkovitost ubrizgavalice. Kako bi se postigla najviša razina iskoristivosti kod kupaca, nova je serija građena modularno i predsastavljena po modulima. Pri tome je na raspolaganju velik broj različitih koncepcija ubrizgavalica, što ovisi o konkretnoj primjeni. Ubrizgavalice su sastavljene od osnovne platforme koju je moguće dopuniti cjelovitim paketima za nadogradnju ovisno o zahtjevima kupaca. Zahvaljujući modularnosti

ubrizgavalica može biti opremljena za standardno visokoprecizno injekcijsko prešanje i postupak u čistoj sobi (e. clean room), kao i za primjene za koje su potrebne visoke brzine izrade. U inačici opremljenoj hidrauličnom potisnom motkom, pomakom mlaznice te pomicanjem vanjskih jezgra (opcija), u okvir ubrizgavalice integriran je hidraulični agregat s brzo upravljanim servomotorom. Uporaba takvih integriranih rješenja jamči visoku dinamiku hodova pogonskih osi, uštedu energije i uštedu prostora.

Štednja prostora i smanjenje troškova uporabom integriranih rješenja Svaki model ubrizgavalica serije EcoPower bio je proizveden s posebnim naglaskom na kompaktne mjere. Zahvaljujući posebnom integriranom konceptu, periferna oprema (npr. temperirala, sušila granulata itd.) može se jednostavno ugraditi izravno u okvir ubrizgavalice, što znatno smanjuje potrebe za prostorom, kao i utrošak energije. Upravljanje postavkama, vizualizacija i pohranjivanje postavki perifernih uređaja mogući su izravno preko B6 upravljačkog sustava ubrizgavalice.

Na ubrizgavalici EcoPower 110/350 bila je predstavljena proizvodnja kućišta. Otpresci su se odstranjivali od uljevnog sustava i odlagali s pomoću robota W821 integriranoga u upravljački sustav Unilog B6.

Dioki osnovao tvrtku za dobavu i trgovinu plinom

Zagrebački Dioki u vlasništvu Roberta Ježića, iskoristit će zakonsku mogućnost da kao veliki potrošač plina samostalno uvozi i distribuira plin. Dioki je početkom studenog osnovao dioničko društvo Dioplin čija je osnovna djelatnost uvoz i distribucija plina, što znači da u perspektivi više neće biti ovisan o Ininom uvozu plina, piše Bankamagazine.

Cjeloviti program tvrtke Wittmann-Battenfeld

Nova ubrizgavalica EcoPower (od 550 do 3000 kN)

Krauss-Maffei

Na sajmu se tvrtka predstavila kao učinkovit sustavni dobavljač energijski štedljivih ubrizgavalica i opreme za reakcijsku preradu s integriranom automatizacijom.

Predstavljena je izvedba ubrizgavalice EX 160-1000 Ultra i kalupa s dvije kalupne šupljine za izradu tankostjene posudice od PP-a za prehrambenu industriju IML postupkom. Robot SR80 sa strane je ulagao u kalup trakove s naljepnicama, vadio gotove posudice i polagao ih na beskonačnu vrpcu. Na sajmu su predstavljene ubrizgavalice bile opremljene tzv. ultra jedinicom za ubrizgavanje, koja omogućuje ubrizgavanje vrlo visokim brzinama ubrizgavanja, a razvijena je na temelju zahtjeva za visokom učinkovitošću. Zajedno s brzim robotom SR80, ubrizgavalica EX 160-1000 Ultra čini zatvorenu proizvodnu ćeliju visoke proizvodnosti za područje pakiranja i medicinske tehnike.

Na izložbenom prostoru posjetitelji su mogli vidjeti i integriranu proizvodnu ćeliju opremljenu potpuno električnom ubrizgavalicom AX 180-750 i linearnim robotom LRX 100. Za proizvodnju tehničkog proizvoda razvijen je uređaj za proizvodnju nosača tipkala elektrouređaja od staklom ojačanoga PP-a. Kućište ubrizgavalice AX bočno je povećano za širinu beskonačne vrpce, a ujedno je sigurnosna zona robota. Posljedično, nije potrebna zaštitna ograda i zaštitna vrata, koji su potrebni na konvencionalnim proizvodnim ćelijama. Opisanim integriranim su-

Tri hrvatske tehnološke tvrtke među 500 s najbržim rastom

Hrvatske tehnološke tvrtke Croz, Tau on-line i Klising plasirale su se na Deloitteovu listu Technology Fast 500, natječaj kojim se utvrđuje 500 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom tijekom posljednjih pet godina u EMEA regiji (Europa, Bliski Istok, Afrika). Na listi su zastupljene tvrtke iz 26 zemalja ove regije, a prevladavaju tvrtke iz Velike Britanije i Francuske. Među našim predstavnicima na natječaju najbolji je plasman na rang-ljestvici ostvarila tvrtka Croz (245. mjesto), s petogodišnjim rastom od 691 posto. Slijedi Tau on-line (276. mjesto) s rastom od 622 posto te Klising (488. mjesto) s

rastom od 370 posto. Vodeća na listi je Biotekno, softverska kompanija iz Turske, koja je tijekom proteklih pet godina ostvarila impresivan rast od 42.417 posto. Rang listom dominiraju softverske tvrtke, kojih je na ovogodišnjoj listi čak 175, a slijede tvrtke čija je delatnost vezana uz internet, s 92 predstavnika.

Genera Istraživanja i Pfizer potpisali ugovor

Tvrtka Genera istraživanja i američki Pfizera potpisali su ugovor čija se financijska vrijednost mjeri u milijunima dolara. Američka kompanija kupila je licencirana patentna prava na otkriće o proteinu do kojeg je Genera došla u suradnji s Medicinskim fakultetom te će razvijati lijek za bolesnike sa smanjenom

stavom moguće je, osim troškova ulaganja, uštedjeti i na proizvodnim površinama, koje su u tom primjeru manje za četvrtinu.

Kombinacija fleksibilne i pouzdane standardne ubrizgavalice s preciznom automatizacijom smanjuje potrošnju energije i, posljedično, konačne troškove, a ujedno povisuje konačnu kvalitetu gotovih proizvoda.

Osim toga, na ubrizgavalici CX 160-750 prikazana je izrada poklopca, koji je industrijski robot IR 160 F/K vadio iz kalupa te ga bez prethodnog odlaganja opremio PUR brtvom. Oprema, koja omogućuje potpuno automatiziran postupak, kombinacija je visoke proizvodnosti i male potrebe za proizvodnim površinama. Krauss-Maffei ponudio je znanje opisane procesne tehnike u cijelosti iz prve ruke, a sve pojedinačne komponente kao što su ubrizgavalica, industrijski robot i PUR uređaj za doziranje međusobno su optimalno usklađene.

funkcijom bubrega. Očekuje se da će bolesnicima lijek omogućiti da znatno duže očuvaju funkciju bubrega i odgode početak dijalize, za što danas nema specifičnoga lijeka. Bolesnici bi godišnje primili dvije ili tri potkožne injekcije novoga lijeka (antitijela) i duže vrijeme bi normalno živjeli bez dijalize. Otkrića je zaštićeno patentom u svim državama svijeta. Na temelju ugovora Genera istraživanja će opskrbiti Pfizer dovoljnom količinom astacin-toloid aktivnog proteina, a Pfizer će proizvesti humano antitijelo protiv tog proteina. Djelotvornost otkrića istražit će se u kliničkim ispitivanjima u multicentričnoj globalnoj studiji bubrežnih bolesnika, a za konačne će rezultate trebati tri-četiri godine.Tvrtka Pfizer će, kako se projekt bude uspješno razvijao kroz kliničke faze testiranja, isplatiti Generi i Medicinskom fakultetu u Zagrebu dogovorene naknade.

sajam FAKUMA 2009

Arburg

Izložbeni prostor tvrtke Arburg te prikazani primjeri injekcijskog prešanja bili su kao i kod većine usmjereni predstavljanju energijske učinkovitosti ubrizgavalice te njihove uporabe u vrlo specifičnim primjerima injekcijskog prešanja. Izložbeni prostor bio je postavljen u skladu s današnjom potrebom industrije, jer se sve više pozornosti posvećuje ekonomičnoj uporabi energije uz istodobni zahtjev da se ubrizgavalice izrađuju modularno te zahtjev za mogućnosti uporabe u vrlo specifičnim primjenama. Predstavljeno je bilo šest ubrizgavalica, sve s oznakom energijske učinkovitosti “e2”. U središtu pozornosti bile su električne ubrizgavalice ALLDRIVE i hibridne ubrizgavalice HIDRIVE. Obje skupine ubrizgavalica predmet su trajnog razvoja u tvrtki.

Allrounder 270A i 720A, koji su prvi put predstavljeni prošlog proljeća, zorno pokazuju veličinu spektra električnih ubrizgavalica, koje imaju raspon sila držanja kalupa od 350 do 3 200 kN. Moguća primjena električnih ubrizgavalica dodatno je proširena predstavljanjem nove električne jedinice za ubrizgavanje 1300 prema standardu Euromap. Nova jedinica za ubrizgavanje prvi je put prikazana na sajmu Fakuma. Također je moguće uočiti veliko proširenje ranga i među hibridnim ubrizgavalicama. Sve ubrizgavalice iz serije Hidrive i Alldrive mogu se opremiti servoelektričnim potisnim motkama, različitim jedinicama za ubrizgavanje te robotima iz Arburgove serije Multilift. Primjer kombinacije bio je prikazan na ubrizgavalici Allrounder 370H s robotom Multilift V Select.

Na izložbenim prostorima većine izlagača očit je bio velik porast primjene automatizacije. Arburg je vrlo zorno prikazao mogućnosti i jednostavnost korisničkog sučelja Selogica Direct pri programiranju zahtjevnih sekvencija ubrizgavalice zajedno s robotom. Veliko zanimanje među posjetiteljima privuklo je upravo

jednostavno programiranje robota funkcijom “TEACH IN”. S pomoću te je funkcije moguće jednostavno “naučiti” robota kako se i gdje treba gibati te koje dodatne funkcije treba izvesti (odlaganje, razdvajanje dobrih i loših otpresaka...). Prikazana je bila i integracija 6osnog robota u zajednički upravljački sustav, što se već primjenjuje u praksi.

Iz prikazanoga na sajmu bjelodano je da učinkovita uporaba energije nije povezana

isključivo s ubrizgavalicama i pojedinim dodatnim sustavima, već se sve više usredotočuje na cjelovitu proizvodnju, organizaciju i planiranje. Tvrtka nudi proizvode koji dodatno omogućuju povišenje energijske učinkovitosti. Među dodatnim mogućnostima koje nudi modul korisničkog upravljanja su mjerenje i prikaz potrošnje energije ubrizgavalice i ALS paket, namijenjen planiranju i nadzoru proizvodnje.

Najviše zanimanja privukle su tehničke primjene kao što su IML, visokobrzinske primjene te izrada optičkih i visokopreciznih proizvoda.

BOY

Tvrtka je na sajmu predstavila ultrakompaktne ubrizgavalice BOY XS i BOY XS V te sedam drugih modela, uključujući seriju E s crpkom na servopogon. Ovogodišnji slogan tvrtke bio je JEDNOSTAVNA I PRECIZNA PROIZVODNJA. Posjetitelji su mogli vidjeti 12 aktivnih ubrizgavalica s pomno izabranim primjenama. Osim proizvodnje plastomernih proizvoda predstavljen je i postupak injekcijskog prešanja kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR).

Ostali primjeri ubrizgavalica BOY XS pokazali su kako se ultrakompaktne ubrizgavalice mogu integrirati s automatiziranim sustavima za rukovanje materijalom, sa sustavima za bojenje materijala i s robotima.

Predstavljanje serije E bilo je usmjereno prije svega na energijsku učinkovitost.

Posudica načinjena IML postupkom

Jednostavno programiranje robota s pomoću funkcije “TEACH IN”

Crpka na servopogon nudi korisniku više prednosti: smanjenje troškova energije za 50 posto, smanjenje razine buke za 20 posto i višu dinamiku postupaka.

Stručnjaci za bušenje na djelu

Bosch je za svoju novu laku bežičnu udarnu bušilicu GBH 36 V-LI Compact Professional izbrao materijal Ultramid® B3EG7, poliamid 6 ojačan staklenim vlaknima tvrtke BASF, vrlo krut i postojan na udarce. Udarna bušilica ima masu svega 2,9 kilograma i buši gotovo bez trešenja čime umanjuje umor pri radu.

Ferromatik Milacron

Na izložbenom prostoru tvrtke najveća pozornost bila je usmjerena novoj hibridnoj visokoučinkovitoj seriji Vitesse. Ta je serija u prodaji od svibnja ove godine. Izložena ubrizgavalica Vitesse 330 sile držanja kalupa 3 000 kN u potpuno je automatiziranoj ćeliji IML postupkom izrađivala posudicu volumena 5,7 l od PP-a. Cijeli ciklus, zajedno s ulaganjem folije – naljepnice u kalup, trajao je 9,9 s.

Ubrizgavalica se može nabaviti u standardnom paketu “green line”, koji u tvrtki Ferromatik

znači energijsku učinkovitost. Podatke o potrošnji energije

ubrizgavalice

moguće je očitavati s korisničkog sučelja.

Ubrizgavalice

također omogućuju održavanje

i servis na daljinu (teleservice).

U toj seriji dodatna je zanimljivost potpuno dvogodišnje jamstvo ili 15 000 sati rada i jamstvo na električne i elektroničke komponente do tri godine ili 22 500 sati. Ubrizgavalice serije Vitesse na raspolaganju su sa silama držanja kalupa 2 000, 3 000, 4 000 i 5 000 kN.

Osim serije Vitesse izložena je bila i serija Elektra. Na potpuno električnoj ubrizga-

Međunarodni sajam iz područja zavarivanja i rezanja

Od 14. do 19. rujna 2009. godine održan je u Essenu 17. međunarodni sajam Schweissen & Schneiden. Budući da se sajam održava svake četvrte godine, može se slobodno reći da je to „olimpijada tehnologije spajanja“. Ove je godine na sajmu, u globalnim okvirima, predstavljen cjelokupan sektor spajanja, rezanja i prevlačenja materijala. Kako je to najveći i najvažniji sajam te vrste u svijetu (više od 50% izlagača je izvan Njemačke), na njemu je dan pregled razvoja i inovacija u području tehnologija spajanja, dodatnih materijala, rezanja i prevlačenja materijala. Unatoč ekonomskoj krizi na ovogodišnjem sajmu aktivno je sudjelovalo više od 1 000 izlagača iz 40 zemalja. Na sajmu su u 18 hala predstavljena najnovija tehnološka dostignuća i uređaji za zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, naštrcavanje, rezanje i toplinsku obradu zavarenih spojeva, uključujući opremu za kontrolu kvalitete i zaštitu na radu. Navedene se tehnologije koriste u gotovo svim gospodarskim sektorima, posebno u izradi konstrukcija, automobilskoj industriji itd. Nazočnost velikog broja posjetitelja iz gotovo 100 zemalja upućuje na to da su brojne kompanije iz ovog sektora shvatile da se od sadašnjeg investiranja u trening i edukaciju svojih zaposlenika u skorijoj budućnosti može očekivati daljnji razvoj novih proizvoda, tehnologija i opreme, uključujući i porast profita. Iz Republike Slovenije na sajmu su sudjelovale sljedeće tvrtke: ALUMAT, AVP d.o.o., BALDER Ltd., Elektrode Jesenice d.o.o., ISKRA Varjenje d.o.o., Kocevar in sinovi d.o.o. i VARSTROJ d.d.

Prednji dio udarnog mehanizma te najnovije bušilice sa sustavom Bosch Vibration Control je dosta odvojen od zadnje ručke. Bosch je za tu zahtjevnu aplikaciju tražio plastomer, koji može izdržati dugotrajna dinamička opterećenja. Postojanost na udarce i trajnost Ultramida B3EG7 ispunjavaju te zahtjeve tijekom cijelog vijeka uporabe udarne bušilice. Inženjeri tvrtke BASF su pri razvoju proizvoda sudjelovali u brojnim pokusima, rendgenskim pregledima i kontrolama deformacije tijekom zahtjevnog postupka trokomponentnog injekcijskog prešanja.

www.basf.com

Prof. dr. sc. Mirko Gojić

valici Elektra Evolution 230 sile držanja kalupa 2 300 kN demonstrirano je injekcijsko prešanje polipropilenske štrcaljke (medicina). Kalup je imao 48 kalupnih šupljina i vrući uljevni sustav. Vrijeme ciklusa injekcijskog prešanja iznosilo je 8,9 s. Cijeli je proces potpuno automatiziran. Ubrizgavalice iz serije Elektra mogu se dobiti sa silama držanja kalupa 300, 500, 750, 1 100, 1 150, 1 800, 2 300 i 3 000 kN.

Meusburger

Austrijski stručnjak za normalije proširio je svoju ponudu USB memorijom Mold Stick, izolacijskim pločama i priborom za elektroeroziju. Osim toga pripremili su namjensku literaturu o posebnim obradama i konstruiranju naprava za stezanje.

Tvrtka je proširila program materijala u šipkama, toplinski obrađenih za popuštanje napetosti i idealnih za izradu žigova, umetaka i naprava za stezanje. Na raspolaganju je devet različitih kvaliteta čelika, među kojima su 1.2083, 1.2379, 1.7131 i srebro-čelik 1.2210 u kvaliteti h9. Također, imaju ploče za toplinsku izolaciju kalupa s prethodno načinjenim provrtima koji omogućuju brzu demontažu kalupa (bez potrebe za skidanjem izolacijskih ploča). Predstavljen je i Meusburger Mould Stick E 2760 – prijenosna USB memorija za pohranu podataka o kalupu neposredno na kalupu. Također su predstavljeni pripremci za grafitne i bakrene elektrode u kombinaciji s najpopularnijim sustavom upinjanja elektroda, a novost u ponudi su elektrode

i kvadratne šipke za elektroeroziju od visokokvalitetnoga grafita različite zrnatosti.

DME

DME je kao odgovor na sve češće upite pripremio 13 novih dimenzija kalupnih ploča (od 156 x 156 do 346 x 296 mm) od alatnog čelika Toolox 33. Riječ je o proizvodima od suvremenoga poboljšanog čelika koji su unaprijed toplinski obrađeni i kao takvi spremni za uporabu. Kalupne ploče EURO imaju izvrsnu žilavost pri tvrdoći 300 HB, čime je postignut nizak stupanj trošivosti i visoka učinkovitost kalupa. Obrada kalupnih ploča EURO jednostavna je zahvaljujući malom sadržaju ugljika u čeliku, a izvrsni se rezultati postižu pri poliranju i jetkanju. Čelik Toolox 33 radi popuštanja sadržava vrlo malo zaostalih napetosti. Svaka ploča izrađuje se zasebno te se ispituje s obzirom na tvrdoću, žilavost i homogenost.

Zaključak

Unatoč općoj svjetskoj krizi sajam je uspio u svakom pogledu. Broj izlagača, broj posjetitelja i ostali statistički pokazatelji bili su donekle lošiji u usporedbi s onima prošlih godina. Na sajmu nije bilo “revolucija”, no prikazano je nekoliko vrlo zanimljivih “evolucija”.

Posebna formula PUR za velike, čvrste i lagane proizvode

Tvrtka KraussMaffei predstavlja svoje inovacije i na području vodenih sportova. Naručitelj Camoplast Inc., poznati proizvođač plastičnih trupova za skutere za vodu je našao rješenje u objedinjavanju postupka LFI (injekcijsko prešanje dugih vlakana) tvrtke KraussMaffei i novog poliuretana tvrtke Bayer MaterialScience, Baydur 814. Trupovi skutera se obično izrađuju od poliestera ojačanog staklenim vlaknima. Pri tom postupku se u kalup istodobno dodaju staklena vlakna i poliuretan. Glava za miješanje PUR-a je opremljena rezačem, koji vlakna razreže po duljini. Robot pozicionira glavu za miješanje iznad otvorenog kalupa, koji se zatim zatvori. Najveći izazov pri tom postupku je kratko vrijeme očvršćivanja PUR.

Tvrtka KraussMaffei je prilagodila svoj postupak LFI, tako da se je njegov kapacitet povećao sa 180 na 300 grama staklenih vlakana u sekundi, čime se povećava čvrstoća proizvoda. Tvrtka Bayer MaterialScience razvila je jedinstvenu PUR formulu, s pomoću koje materijal očvrsne unutar 60 sekundi. Tako se omogućuje smjesi PUR i staklenih vlakana lakše tečenje u uska rebra. Trup plovila je iznimno osjetljiv, jer dolazi u sudar s valovima. Stoga mora biti dovoljno čvrst, što se postiže s pomoću lakog materijala s integriranim rebrima, koji trupu jamče dodatnu čvrstoću.

www.kraussmaffei.com

Lude genijalne ideje

Esad Jakupović

Informacijske tehnologije razvijaju se brže od bilo kojega drugog područja, a među mnogobrojnim novim idejama pojavljuju se i one koje titraju između ludosti i genijalnosti

U informacijskim tehnologijama pojavljuju se i tako neobične ideje da ih jedni uzimaju za besmislene i lude, a drugi za obećavajuće i možda čak genijalne. Neobične tehnološke ideje, od kojih njihovi pronalazači ili “razvijači” očekuju da pomaknu granice vjerojatnoga, brzo postaju predmet naše znatiželje, a njihovi predlagači predmet našeg poštovanja ili, suprotno, podsmijeha. Neke od tih ideja obećavaju da će potresti temelje poduzeća sutrašnjice. Kada pokušaju čudnim idejama rješavati velike probleme stvarnog svijeta, takvi „slobodni mislioci“ često se brzo nađu na tankoj crti između nastranog i vizionarskog. Ako njihove „lude“ zamisli potvrdi tehnološki napredak, koji preoblikuje naš doživljaj svijeta, nepovjerenje se pretvara u divljenje. Naravno, ne unosi svaka revolucionarna ideja novi plamen u informacijske tehnologije. Pa ipak, među desecima “pomaknutih” ideja kao što je memorijski uređaj utemeljen na papiru koji bi se umjesto računanja jedinicama i nulama koristio geometrijskim oblicima i bojama, a u sličnom volumenu spremao deset puta više podataka nego DVD, i po deset puta nižoj cijeni, nađe se i poneka iznimka, kakva je bila ideja o ARPAnetu, koja nas je natjerala da ponovno pišemo povijest IT-a, ovoga puta utemeljenu na internetu. Kao što ćemo vidjeti na primjerima takvih ideja, moguće je sa stajališta znanosti ocijeniti „poduzetnički potencijal“ svake takve „lude“ zamisli.

Supravodljivo računalstvo

Supravodljive tiskane veze, bez trenja i stvaranja topline, zauvijek bi radne frekvencije procesora oslobodile problema zagrijavanja. Ali tko ima toliko novca da hladi tiskane veze tekućim helijem?! I kako bismo uopće ostvarili krajnje komplicirane sheme nužne za povezivanje takvih veza s komponentama računala koji radi na sobnoj temperaturi?! Od svih neobičnih ideja predlaganih u posljednjih 50 godina najdulje se sačuvalo upravo supravodljivo računalstvo. U IBM-u su takav program počeli provoditi u šezdesetim godinama i prekinuli ga nakon 20-ak godina. U Japanu je Ministarstvo trgovine i industrije počelo razvijati supravodljivo glavno računalo devedesetih godina prošlog stoljeća te taj projekt nakon nekoliko godina napustilo. Istraživačima je u oba programa uspjelo doći do radnih frekvencija reda nekoliko gigaherca. Unatoč tomu ostali su snovi u obliku programa HTMT (Hybrid Technology Multi-Threaded), u kojem je iskorišten napredak na polju supravodljive brze monofluksne kvantne logike koja nas je trebala dovesti do radnih frekvencija reda 100 gigaherca. U predloženoj arhitekturi NUMA (Non-Uniform Memory Access) pri razvoju performansi reda petaflopsova koristili su supravodljive procesore i poluprovodljive predmemorije cryo-SRAM (statički RAM), poluprovodljivu glavnu memoriju DRAM i optičko holografsko skladištenje. Glavni problem bio je radni ciklus, koji je bio kraći od vremena potrebnog za prijenos signala kroz čip.

u suradnji s prirodom

Dakle, gotovo nitko ne očekuje brze koristi od supravodljivog računalstva, osim američkog Ministarstva sigurnosti (National Security Agency, NSA), koje je zahtijevalo 400 milijuna dolara za razvoj prototipa zasnovanoga na HTMT-u. Potencijalne koristi za poduzeća zasad su ravne nuli.

Zasad daleko od korištenja: supravodljivi čip za kvantno računalo s više od stotinu kvantnih bitova tvrtke D-Wave

Poluprovodljivi tvrdi diskovi

Mnogi su, unatoč sumnjama drugih, potencijalno dobru zamjenu za konvencionalne tvrde diskove vidjeli u poluprovodljivim memorijskim uređajima (SSD) utemeljenima na RAM-u ili na flash NAND memoriji. Ali potpuna integracija SSD-ova u IT postat će moguća tek kada tehnologija dostigne puni potencijal i dođe u glavni tok. Ahilova peta uređaja utemeljenih na vanjskoj memoriji samo za čitanje (RAM) u posljednjem desetljeću su izbrisiva memorija i visoki troškovi proizvodnje. Mnogi takvi uređaji dolaze sa standardnom memorijom DIMM (Dual In-line Memory Module), baterijama i možda tvrdim diskom, pri čemu je sve povezano na SCSI magistralu. Napredniji modeli mogu raditi bez napajanja dovoljno dugo da se podaci iz RAM-a prenesu bez gubitaka

na vanjski disk. Kod tih, razmjerno skupih uređaja možemo očekivati poboljšanje brzine, zbog koje su dosad gubili bitku s bržim SCSI i SAS diskovima. Slično kao kod poluprovodljivih uređaja zasnovanih na flash memoriji, i dalje su ostali prisutni početni problemi: mala brzina zapisivanja i ograničen broj zapisa po sektoru. Napredak u flash tehnologiji smanjio je loše osobine SSD uređaja. Uređaji zasnovani na NAND-u sada već stižu u raznim veličinama koje omogućuju upotrebu za prijenosna računala i čak poslužitelje. Najnovija ponuda Samsunga i nekih drugih proizvođača obuhvaća SSD pogone (poluprovodljive diskove) od 64 GB i 128 GB s IDE i SATA sučeljem. Zasad su razmjerno skupi, ali će se cijene s povećanjem proizvodnje dosta smanjiti. Takvi tvrdi diskovi nisu po brzini ni blizu svojim veoma brzim RAM konkurentima, ali je brzina čitanja mnogo veća nego kod standardnih tvrdih diskova. SSD diskovi nisu još spremni za pravo širenje u poduzećima kao što se to čini nekim optimistima, ali su bliže nego što misle oni sumnjičavi.

Središnje jednosmjerno napajanje

Inženjeri podatkovnih centara dugo se trude smanjiti rasipanje energije pri pretvaranju naizmjenične struje u mreži u jednosmjer-

Zamjena za konvencionalne diskove: 1,8-inčni poluprovodljivi tvrdi disk tvrtke Sandisk

Štednja energije: suvremeni sustavi za napajanje računala jednosmjernom strujom

nu struju u našoj elektronici. Gubitak je često dvostruk: prvi kod rada opreme u kojoj dolazi do zagrijavanja, odnosno oslobađanja topline, te drugi kod rada opreme za hlađenje. Neki vide rješenje u stvaranju središnjeg napajanja, koje bi osiguralo jednosmjernu struju za kućišta računala. Bi li isključenje pretvarača doista osiguralo štednju? Istraživači odjela za energiju pri Nacionalnom laboratoriju “Lawrence Berkeley” izradili su prototip kućišta računala koji pogoni jednosmjerna struja napona od 380 V. Sustav je potrošio 15 posto manje energije kao ekvivalent veoma učinkovitih poslužitelja. Ušteda u poduzećima bila bi još veća kada bi bili za-

mijenjeni stariji modeli, čemu treba također dodati smanjenje potrošnje za 15 posto pri hlađenju. U drugim istraživačkim centrima razvijaju se i drugi načini štednje energije. Jedno od rješenja je sustav sastavljen od mreže solarnih panela na krovu i računala s jednosmjernim napajanjem, čime se otklanjaju gubici energije kod pretvaranja sunčeve energije u naizmjeničnu struju i zatim ponovno u jednosmjernu struju u samim računalima. Središnji sustavi za jednosmjerno napajanje računala očito su rješenje koje može uistinu smanjiti potrošnju energije. Holografsko spremanje podataka Nekadašnje fantazije o terabitnom privjesku na vratu postaju stvarnost zahvaljujući memoriji s „promjenom faze“ (phase-change) i holografskom spremanju. Tehnologija spremanja podataka na osnovi promjene faze, koju razvijaju In-Phase Technologies, IBM, Macronix, Qimonda i druge tvrtke, donijet će oko 500 puta veće brzine i red veličine manji od tradicionalnih „plivajućih vrata“ flash tehnologije. Dok flash memorija koristi hvatanje elektrona, memorija s promjenom faze dostiže svoju brzinu zagrijavanjem smjese halogenida, pri čemu se iz kristalnog stanja mijenja u amorfno. Tehnologija bi se mogla pokazati kao kritična pri ugrađenim računalnim aplikacijama, jer degradacija memorijskih stanica prisiljava stručnjake koji razvijaju uređaj na dodavanje skupog NVRAM-a, odnosno postojanoga, tj. neizbrisivog RAM-a (engl. NV, odnosno nonvolatile –neizbrisiv), koji omogućuje spremanje informacija o konfiguraciji da bi se smanjio rizik preranih pogrešaka flash memorije. Jedanput razvijena, tehnologija zatim brzo dovede do dramatičnog smanjenja cijena uređaja i razvoja novih poboljšanja važnih za poduzeća. Holografska memorija mogla bi promijeniti naš pristup spremanju, jer bi spore dvoslojne optičke (DDV i Blu-ray) pogone u arhivima poduzeća mogle zamijeniti holografske memorije. In-Phase već nudi inženjerske holografske diskove sa 60 puta većim kapacitetom od današnjih DVD-a. Trodimenzionalno optičko spremanje omogućit će na primjer slanje kopija cjelovitih baza podataka poduzeća. Holografsko spremanje donijet će velike promjene i pri korištenju osobnih podataka jer će na primjer omogućiti upotrebu dugotrajne ID kartice, koja će sadržavati sve zdravstvene podatke osobe. Bez obzira na to koja će tehnologija prva doći na red, poduzeća će od obje imati veliku korist.

Razvoj umjetnog razuma

Malo je izraza s takvim emotivnim i tehnološkim značenjem kao što je AI (engl. artificial intelligence – umjetni razum). Dok pisci znanstvene fantastike istražuju metafizičke granice AI, istraživači pokušavaju doći do praktičnih rezultata. Još ne postoje roboti sposobni za obavljanje velikog broja različitih zadataka, ali postoje mobilni telefoni koji su sposobni reagirati na naš glas, podatkovni alati koji optimiraju cijela poduzeća i tisuće drugih mjerljivih utjecaja računalnih poboljšanja utemeljenih na AI. Sam po sebi AI još ostaje „nesavladiv“, pa definiranje njegova mjesta na ljestvici poduzetničke upotrebljivosti zapravo ovisi o mjestu na kojem postavljamo ciljeve. Ograničena na upotrebu određenih teorema za skupine podataka s točnim definicijama, računala su stekla veoma velika

iskustva glede korištenja statistike za ocjenjivanje svijeta. Unatoč činjenici da još nije sposoban razumjeti stvarne poruke, softver za prepoznavanje glasa zna da određeni obrasci zvuka i frekvencija gotovo bez iznimke odgovaraju pojedinim riječima. Istraživači su dosad takve probleme rješavali tako što su ljudska rješenja prevodili u program koji bi zatim napravio ono što rade ljudi. Takva metodologija dovela je do velikih uspjeha, ali danas nastaju još uspješniji, manje profinjeni statistički algoritmi koji uče kako nagađati na osnovi iskustva. Neki od najboljih algoritama za prepoznavanje predmeta i slika na primjer traže važne karakteristike dok ne prepoznaju dovoljno ključnih detalja. Takvi algoritmi mogu prepoznati Ford Focus iz različitih kutova, ali još nisu sposobni primijeniti ta iskustva da bi prepoznali Opel Insigniju. To je tek nagovještaj inteligencije, ali je već upotrebljiv na mnogo načina. Poduzeća će se u bliskoj budućnosti koristiti sličnim računalnim paradigmama nadahnutima umjetnim razumom.

Prijenosni podatkovni centar

Projekt crne kutije nije povezan sa zrakoplovstvom (u kojem se upotrebljavaju

crne kutije) nego s računalstvom. Sun Microsystems je, naime, razvijao „prvi virtualni podatkovni centar“, koji je službeno nazvan Project Blackbox. Koncepcija koju su u prvim komentarima opisivali kao „divan“, obuhvaća kontejner velik oko 6 m, opremljen integriranim hlađenjem, dodatnim priključcima za vruću i hladnu vodu, naizmjeničnim napajanjem od 208 V, Ethernet mrežom, integriranim senzorima, alarmnim sustavom i GPS uređajem. U kontejneru je smješteno osam 19inčnih ormara poslužitelja (20 računala Sun Fire T2000 ili 250 računala Sun Fire

Podatkovni centar za bilo gdje: jedna od izvedbi projekta Blackbox tvrtke Sun Microsystems

T1000), s ukupno tisuću ili dvaput više procesorskih jezgra, te memorija od 7 TB i još 2 PB prostora za spremanje. Prema Sunu, konfiguracija je sposobna istodobno podržavati 10 000 računala bez ikakvog administriranja i može se smjestiti bilo kamo: u garažu, na krov, u skladište. Sustav se može dovesti bilo kamo – na mjesto kakvoga velikog događaja ili katastrofe na primjer. Prema Sunu, podatkovni centar Project Blackbox stoji deset puta manje nego standardni podatkovni centar, a uz to se može uključiti ili konfigurirati u jednom danu. Ako, dakle, poduzeće nema mogućnosti izgraditi, napajati ili hladiti podatkovni centar koji odgovara informacijskim potrebama njegova rasta, ili mu je potreban podatkovni centar za udaljenu lokaciju, ili ako želi centar koji bi mogao seliti s jedne lokacije na drugu, najbolje je rješenje, kao što je Project Blackbox, zasad ipak teoretsko.

Kvantno računalstvo

Na moguće manipuliranje subatomskim česticama na kvantnoj razini mnogi stručnjaci za računalstvo još gledaju s visine, unatoč tomu što su u računalstvo ugrađeni različiti postupci kvantne mehanike s različitim stupnjevima uspjeha. Najrazvijenije je područje kvantne kriptografije, donekle nes(p)retno imenovane grane kriptografije koja nema nikakve veze s tradicionalnim kodovima i šiframa. Umjesto zaključavanja podataka u matematički sef, tehničari se u tom slučaju za njihovo kodiranje koriste

Novi pristupi spremanju: holografski pogon i medij Tapisery s kapacitetom 200 GB do 1,6 TB i trajanjem do 50 godina

Upotreba razuma: integrirani dijagnostički sustav (IDS) skuplja podatke u realnom vremenu iz različitih izvora kao što su sustavi za dijagnostiku na zrakoplovima, zapisi o intervencijama, podaci o zalihama dijelova i sl. da bi pomagao tehničarima prilikom popravaka

U budućnosti i u poduzećima: umjetnička vizija kvantnog računala koje bi najveće probleme rješavalo nevjerojatnom brzinom

mijenjanjem kvantnih osobina fotona: 1 se može promijeniti u foton s „lijevim“ obrtanjem, 0 u foton s „desnim“ obrtanjem. Tim se postupkom postiže i visoka sigurnost jer je otkrivanje obrtanja fotona nemoguće bez očitih posljedica. Pri pokušaju dešifriranja svaki potencijalni „dešifrator“ poruku bi jednostavno uni-

štio ili je tako promijenio, da bi primatelj to odmah znao. Na tom su području vodeći IBM i Los Alamos National Laboratory, koji su izgradili funkcionalne uređaje i prikazali prijenos fotonskih struja optičkim vlaknima ili, također, zrakom. Kvantno računalstvo kao druga tehnologija utemeljena na načelima kvantne me-

hanike pokušava modelirati računalstvo na osnovi kvantnih stanja. Istraživači na tom polju ostvaruju iznenađujuće teorijske rezultate, koji pokazuju da bi takvo računalo moglo gotovo trenutačno riješiti neke od najkompliciranijih problema našeg vremena, kao što je faktoriranje izvanredno velikih brojeva. Kvantno računalstvo zasad je daleko od toga da rješava probleme u laboratorijima ili poduzećima, osim u kvantnoj kriptografiji. Nitko još nije izgradio upotrebljivo kvantno računalo unatoč činjenici da su neki istraživački centri razvili „strojeve“ koji djeluju s nekoliko kvantnih bitova (qbita ili qubita). Jedna skupina istraživača nedavno je objavila da gradi stroj za rješavanje problema u kojem bi dosegnuli 1 000 qubita. Bez obzira na rezultate, to će biti važan korak naprijed u razvoju kvantnih računala.

Izravno učitavanje skeniranih objekata u S olidWorks

Činjenica je kako je unatražno, reverzno inženjerstvo (e. Reverse Engineering – RE) vrlo zahtjevan pristup pri razvoju proizvoda, no ono otvara vrata novim i boljim proizvodima. Reverzno inženjerstvo izvrstan je alat ako je za neki fizički objekt potrebno načiniti 3D CAD poboljšanje oblika, izraditi kopiju tog objekta, analizu ili pregled. Kako RE omogućuje učitavanje više tisuća točaka u samo nekoliko sekunda, idealan je za kompleksne ili organske oblike. 3D učitavanje podataka, tj. RE može činiti čuda kada je potrebno elektronički dokumentirati već postojeći fizički model. U manje od jednog sata fizički se model s pomoću RE može pretvoriti u oblak točaka visoke gustoće.

Skeniranje objekata ima malo toga zajedničkoga s 2D skeniranjem. Iako je skeniranje brzo i jednostavno, to nije postupak kojim se u jednom koraku može učitati 3D model pripremljen za rekonstrukciju i daljnju obradu u računalnom okruženju. Kao i u svijetu CAD modeliranja, tako i pri skeniranju 3D geometrije kvaliteta dobivenog modela ovisi o spretnosti korisnika, uloženom vremenu i geometrijskim karakteristikama fizičkog modela.

Pogrešno je vjerovati kako se podaci dobiveni 3D skenerom mogu rabiti izravno u 3D programima za oblikovanje. U praksi stanje je sljedeće: izlaz iz 3D skenera je oblak točaka koji je potrebno odgovarajuće obraditi kako bi se dobio odgovarajući oblik. Taj se oblik zatim rabi za izradu parametarskog modela.

Dobra je vijest to da u većem broju slučajeva parametarski model nije potreban. Za potrebe izrade prototipova, većinom raspoloživih postupaka, raširena je uporaba STL datoteka (model podijeljen na mrežu višekutnika). STL datoteka može se izravno upotrebljavati za strojnu obradu, kopiranje, CAE, analizu modela i mnoge druge svrhe. Kada je konačni oblik modela u STL formatu zapisa, njegova je daljnja obrada jednostavna, učinkovita i brza.

S razvojem strojne opreme i programske podrške, RE više nije nepoznata tehnologija, već je postala glavni proces koji donosi nevjerojatne rezultate.

Izrada oblaka točaka RE počinje skeniranjem 3D objekta. Pri tome treba biti svjestan činjenice kako u usporedbi s 2D skeniranjem tu nije riječ o operaciji u jednom koraku. Svi 3D skeneri skeniraju ono što je u njihovu “vidnom” polju, što znači da je za učitavanje čitavog 3D fizičkog modela potrebno 10 do 20 prolaza skeniranja, a za veće i kompleksnije modele i više od 100 skeniranja.

Ograničenje skenera vidnim poljem znači i to da je moguće skenirati samo vanjske površine. Za skrivene, tj. unutrašnje površine preostaju kao jedine mogućnosti računalna

tomografija – CT (computed tomography), magnetna rezonancija – MR (magnetic resonance imaging) ili destruktivni CGI proces.

Rezultat svakog skeniranja je oblak točaka s koordinatama x, y i z (a pri nekim modelima i podatak o boji/teksturi). Boja, tj. tekstura namijenjena je vizualizaciji skeniranog objekta u CAD sustavu, koje se može uporabiti u kasnijem postupku 3D tiskanja. Svako skeniranje modela sastoji se od približno 50 000 do 2 000 000 točaka. Kada se završi sa skeniranjem, počinje faza pripreme mreže.

3D učitavanje u programu SolidWorks

Primjer čišćenja šumova nakon skeniranja

reverzno inženjerstvo

Priprema mreže

Čišćenje podataka. Skenirani oblaci točaka sadržavaju šumove, npr. točke izvan skeniranog objekta koje su posljedica mjernih pogrešaka, te neželjene objekte, kao što je stol na kojem se nalazio objekt, držala itd. Uklanjanje prve skupine šumova najčešće je automatizirano uporabom matematičkih algoritama, a drugu je skupinu potrebno ukloniti ručno izborom suvišnih objekata.

Izravnavanje. Izravnavanje oblaka točaka pojedinih prolaza skeniranja izvodi se i automatiziranim i ručnim programskim alatima. Ako se pri skeniranju rabi indeksiran okretni stol, izravnavanje oblaka može se izvoditi automatski. Isto vrijedi i za objekte označene posebnim oznakama. Te se aktivnosti najčešće izvode programskom opremom koja se isporučuje zajedno sa skenerom, ali i posebnom programskom opremom za 3D skeniranje i učitavanje. Ujedinjavanje podataka. Postupak ujedinjavanja podataka služi za izradu zajedničke baze podataka od pojedinačnih izravnanih skeniranja. Kao rezultat dobiva se neobrađena mreža, koju je potrebno dodatno obraditi. U usporedbi s ostalim koracima ovaj je postupak u potpunosti automatiziran.

Pročišćavanje mreže. Zahvatima čišćenja i popravaka u mreži moguće je dobiti glatku i kompaktnu mrežu. Alati za popravljanje mreže uključuju popunjavanje nastalih otvora, oštrenje rubova i izravnavanje površina. Šupljine, tj. otvori u modelu nastaju zbog skrivene (tj. osjenčane) geometrije ili rijetkih referentnih točaka. Manje šupljine sustav može samostalno popuniti, a popunjavanje većih treba provesti ručno.

Pomalo iznenađuje činjenica da većinu oštrih bridova 3D skeneri ne mogu reproducirati. Stoga ih je potrebno načiniti produljivanjem priležećih površina te njihovim rezanjem na sjecištima. Neki računalni programi nude mogućnost poluautomatskoga generiranja bridova.

Izglađenija površina postiže se samostalno s pomoću algoritama koji premještaju toč-

ke na prosječnu razinu susjednih točaka u mreži.

Uklapanje površina

Kada su potrebni 3D CAD podaci modela, velik utjecaj na kvalitetu dobivenih modela ima utrošeno vrijeme i sposobnost konstruktora modela. Izrada površina koje se dobro poklapaju s originalnom mrežom, može biti dugotrajno i zamorno. Iako se izrada površina može automatizirati, kvaliteta konačnoga računalnog 3D modela ovisi o konstruktoru koji unosi parametre izvornih podataka. Prije negoli se počne s izradom površina, valja definirati namjenu tih podataka. Namjena i kvaliteta (točnost) površine izravno utječu na vrijeme i uloženi trud u procesu njezina generiranja.

Pad prodaje PC-a u Hrvatskoj 28,3 posto

Izrada parametarskog modela

Programi za RE često nude razne alate za generiranje površina koji ovise o programskim paketima u kojima se površine generiraju. SolidWorks Office Premium nudi tri pristupa generiranju površina:

• Automatsko generiranje površina. SolidWorks generira površine preko skeniranog oblaka točaka. Tim se pristupom brzo dolazi do konačnog oblika, a posljedica je velik broj površina.

• Poluautomatsko generiranje. "Čarobnjaci" u SolidWorksu u nekoliko koraka pomažu generirati računalni model skeniranog objekta.

• Ručna izrada. Na temelju oblaka točaka ručno se modelira geometrija i parametarski 3D objekt.

Učitavanje/Pretvorba – Nakon konačne obrade podataka 3D skeniranja dobivena se datoteka pretvara kao 3D model u IGES ili

U trećem tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je isporučeno 62.971 osobnih računala ili čak 28,3 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, objavio je IDC Adriatics. Kriza je uzrokovala pad u sva tri segmenta - osobnim i prijenosnim računalima te serverima x86. Smanjenja je potražnje domaćinstava, dok je u državnom i korporativnom sektoru znatno manji broj natječaja i nabavki. Isporuka stolnih računala smanjena je za 41,1 posto, a isporučeno je 22.016 jedinica. Tržište servera x86 palo je 20,7 posto, uz 1.717 isporučenih jedinica, dok je najmanji pad od 18,7 posto zabiježen u isporukama prijenosnih računala, s 39.238 isporučenih jedinica. Prijenosna računala čine nešto više od 62 posto svih isporučenih osobnih računala. Slijede stolna računala s 35 posto, dok je udjel servera x86 nešto manji od 3 posto. Vodeći isporučitelj računala na hrvatskom tržištu u trećem kvartalu 2009. ponovno je bio HP, a slijede ga Acer i M San. U prva tri kvartala 2009. godine tržište stolnih i prijenosnih računala palo je 26 posto, a HP je u istom razdoblju povećao svoj tržišni udio na 30 posto. Pri tome je ukupna prodaja tržišta prijenosnika pala za petinu, na 95 tisuća, dok je HP zabilježio rast prodaje od 4 posto i dostigao tržišni udjel od 39 posto.

Vipnetu prihodi pali 8,7 posto

Unatoč snažnom porastu broja korisnika, prihodi Vipneta u prvih devet mjeseci dosegnuli su 367,5 milijuna eura u usporedbi s 402,5 milijuna krajem rujna prošle godine, što je pad 8,7 posto. Na pad prihoda utjecali su manja potrošnja po korisniku, dodatne pogodnosti za korisnike, roaming i interkonekcija. Dvoznamenkasti rast broja pretplatnika od 18,3 posto djelomično je ublažio smanjenje prosječnog mjesečnog prihoda po korisniku (ARPU) zbog općenitog pada gospodarstva. Troškovno orijentirane aktivnosti utjecale su na smanjenje operativnih troškova za 3,4 posto s ciljem ublažavanja 6-postotnog nameta na usluge mobilne telefonije što je djelomično kompenziralo utjecaj slabijeg tečaja i pomoglo u zaustavljanju smanjenja operativne dobiti (EBITDA) na 138,2 milijuna eura. Broj korisnika Vip bežičnog broadbanda povećao se za gotovo 80 posto na više od 125 tisuća te su podatkovni prihodi kao postotak prihoda od usluga pokretne telefonije dosegli 30,9 posto u prvih devet mjeseci 2009. godine.

Uporaba suvremenih alata za obradu površina

model. Također, ne postoje nikakve parametarske definicije. To znači da na temelju skeniranog modela treba izraditi novi CAD model ako želimo na modelu obaviti određene manje izmjene (primjerice promijeniti polumjer kružnog dijela modela).

Danas suvremeni CAD programski alati omogućuju izravno skeniranje 3D modela i prijenos u modeler, koji uz CAD funkcije nudi i široku podršku pripremi mreže i generiranju CAD modela. Suvremeniji alati opremljeni su sustavom za poluautomatsko ili automatsko generiranje parametarskog 3D modela, što za konačnog korisnika znači veliku uštedu na vremenu i mogućnost parametarskih promjena skeniranih 3D objekata.

Izvor:

www.deskeng.com/Articles/Feature/Reverse-Engineering:-Magic,-Mystique,-andMyth-20050714551.html

STEP format zapisa, koji se zatim izravno može učitavati u CAD sustave. Suvremeni računalni programi omogućuju izravnu razmjenu 3D podataka između skenera i CAD sustava, što dodatno povećava uporabljivost te tehnologije.

Generiranje CAD modela

Iako se datoteke mogu izravno učitati u CAD sustav, time posao još nije završen. Učitani model nema “inteligencije”. Riječ je o “neinteligentnome” modelu koji ne poznaje osnovne geometrijske oblike kao što su stošci, valjci, kugle i kvadri.

Izravno učitavanje skeniranog objekta

Često je datoteka skeniranog modela učitana kao skup neovisnih površina koje treba spojiti kako bi se dobio konačni

3D skener i stol za pozicioniranje NextEngine

Gredelj i Končar rade za HŽ prototipove vlakova za 114 mil. kuna

HŽ-ova tvrtka Putnički prijevoz d.o.o., te TŽV Gredelj i Končar potpisale su ugovore o proizvodnji prototipa tri vlaka čija je ukupna vrijednost 114 milijuna kuna. Riječ je o prototipovima četverodijelnog elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz, trodijelnog dizel-električnog vlaka za regionalni prijevoz, te četverodijelnog elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji bi trebali biti završeni za godinu i pol.Njihovu proizvodnju financirat će HŽ Putnički prijevoz sa 54 milijuna kuna, Grad Zagreb sa 20 milijuna kuna, dok će preostalih 40 milijuna kuna doteći iz državnog proračuna. Naime, HŽ-Putnički prijevoz, koji je lani zabilježio 18 postotni rast broja putnika u gradsko-prigradskom prijevozu, do 2015. godine predvidio je nabavku 18 novih motornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz, te 25 dizelskih i 49 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz.

Izravni prijenos podataka između 3D skenera NextEngine i SolidWorks Office Premium 2007