IRT3000 ADRIA #5 (December 2008)

sadržaj

domaće vijesti 14

14Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

15Pad dobiti Đuro Đaković Holdinga 73 posto zbog rasta cijene čelika

18Priča o uspjehu hrvatskoga proizvodnog pogona

22Grupa Končar uvećala dobit na 61,2 mil. kuna

26Izrada kolegija u e-okruženju

30SANDVIK Coromant u Varaždinu predsatvio svoje novosti

40Pad industrijske proizvodnje 0,8 posto

40Hrvatski dobavljači se predsatvili Fiatu

44BICRO pokreće fond rizičnog kapitala

iz svijeta 42

42 OSP-P200 - Upravljačko računalo OKUMA Strojeva

48Stroj za bušenje obradaka iz tvrdih metala

50Rapid Manufacturing - RM u svijetu

52Laki i prozračni metali

53Stroj za rezanje vodenim mlazom, koji izabire optimalne metode za svaki rez

91Samostalna izmjena šest kompleta brusnih ploča automatizacija i informatizaija 62

62Ukupni troškovi vlastništva kao mjerilo izbora

66Nastavak priče o uspjehu 68Stižu roboti

stezanja

(1. dio)

Vitla iz Splita pouzdanošću osvajaju svijet

PREDSTAVLJAMO: ELCON GERÄTEBAU d.o.o., jedna od najvećih metaloprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj

Intervju: Vlatko Blekić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Montaže

Želja nam je da novi vlasnik bude spreman na ulaganja u znanje

Cilj je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektivnih sati na stranom tržištu te povećati udio poslovnih prihoda u izvozu na 65 posto. Cilj Đuro Đaković Montaže je biti ugledna moderna i pouzdana montažerska tvrtka i atraktivan partner proizvodnim, inženjerskim i montažerskim kućama europskoga i svjetskog ugleda.

Vinko Miočić

DOMAĆE VIJESTI

Salon inovacija i novih tehnologija u Čakovcu

Tradicionalna 33. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehnologija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2008. održana je od 6. do 9. studenog u Čakovcu, u dvorani Međimurskog sajma poduzetništva. Na površini od ukupno 2 048 m2 bilo je izloženo više od 200 izuma iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Veliki uspjeh studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Studenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci postigli su izniman uspjeh na području strojogradnje, tj. implementacije modernih tehnologija i „low-cost“ inovativnih rješenja. Studenti Tina Babić i Dražen Polić u Laboratoriju za inteligentne strojeve i obradne sustave pod vodstvom mentora prof. Zlatana Cara, voditelja laboratorija, realizirali su projekt edukacijske CNC-glodalice „MEGCNC-LISOS 1“.

Klaster alatnica postao Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva RH

Na osnivačkoj skupštini Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva Hrvatske, održanoj u Končaru 10. listopada ove godine, dosadašnji Klaster alatnica RH transformirao se iz udruge u trgovačko društvo. Skupštini su prisustvovala 22 osnivača s osnivačkim udjelima od pet do 70 tisuća kuna, čime je prikupljeno ukupno gotovo 500 tisuća kuna osnivačkoga kapitala novog društva. Među osnivačima su četiri tvrtke iz koncerna Končar, četiri tvrtke iz Đuro Đaković Holdinga, TŽV Gredelj, Elektrokontakt, Kordun, Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, Tehnički fakultet iz Rijeke te druge, manje, ali uspješne hrvatske tvrtke iz metaloprerađivačke industrije.

»Hydroforming« temperiranim alatima Za obojene (lake) metale u automobilskoj industriji vlada veliko zanimanje, kao i potražnja za njima, jer smanjuju masu vozila. Međutim, u usporedbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikovanja bitno su ograničena. Svojstva preoblikovanja obojenih metala moguće je poboljšati njihovim zagrijavanjem, čime se smanjuje potrebna sila preoblikovanja te se povisuje točnost izrade. Preoblikovanje temperiranim alatima pri visokom unutrašnjem tlaku medija (T-IHU) je postupak budućnosti, koji mnogo obećava.

91 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 69 ABB, d. o. o.

1, 75 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 98 BTS, d. o. o.

100 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 12 Cajhen, d. o. o.

92 Camincam, d. o. o.

81 Celjski sejem, d. o. o.

20, 27 Gazela Platit, d.o.o.

11 GR Inženiring, d. o. o.

17 Hyundai avto trade, d. o. o.

15, 38, 49 ICM, d. o. o.

uložak Inea, d. o. o.

41 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 782 KMS, d. o. o.

67 LAMA Avtomatizacija, d.o.o.

31 MARI MEDIA, d. o. o. (časopis Građenje&Opremanje)

1 Motoman Robotec, d.o.o.

61 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2 Nomis, d. o. o.

57 Nubius, d. o. o.

45 OKRET, d.o.o. (WALTER Avstria GmbH)

1, 29 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

99 Sandvik, d. o. o.

89 Senaf (sajam MECSPE 2009)

83 Senator, d. o. o.

71 Servus, d. o. o.

1, 33 Siming, d. o. o.

23 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

51 TBW, d. o. o.

28 TEH-CUT, d. o. o.

85 Tecos

1, 37 Teximp, d. o. o.

1, 24 TM, d. o. o.

77 TOP ELEMENT, d. o. o.

43 vertigo-precisa CNC Trade, d.o.o.

iz svijeta

Fakuma 2008Energijska učinkovitost

U subotu, 18. listopada, zatvorila su se vrata već 19. sajma FAKUMA. Najveći ovogodišnji europski »plastičarski« sajam, na kojem se predstavilo rekordnih

1 705 izlagača iz 35 zemalja, održan je od 14. do 18. listopada na obnovljenome sajamskom prostoru grada Friedrichshafena. Ovogodišnji sajam održan je na još većem prostoru, a privukao je više od 41 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam udružio sve novosti s područja injekcijskog prešanja i ekstrudiranja, sa svom potrebnom dodatnom opremom i polimernim materijalima. Posjetitelji su mogli na jednome mjestu vidjeti sve što je potrebno za suvremeni proizvodni proces, od samih polimernih materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica i ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, mlinova... Matjaž Rot

automatizacija i informatizacija

Roboti alatnom stroju donose sigurnost

Svi koji u zemljama s visokim plaćama žele proizvoditi konkurentne proizvode moraju biti produktivni. To je, na primjer, moguće uz pomoć industrijskih robota koji služe za optimiranje proizvodnih postupaka. A roboti ne dolaze u obzir samo za operacije umetanja i vađenja iz alatnih strojeva. Mogu oni još mnogo toga. Na primjer, od obradne stanice preuzimaju naknadne radne korake kao što su čišćenje, skidanje oštrih rubova, operacije mjerenja i kontrole te označavanja, ili pak povezuju više alatnih strojeva.

nemetali

Proizvodnja i preradba polimera u Republiki Hrvatskoj u 2007. godini

Trenutačni osnovni cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju. On će se ostvariti u očekivanom roku od tri godine. Pred Hrvatskom je golem napor da svoje gospodarstvo prilagodi uvjetima znatno razvijenijega zajedničkog tržišta. Mora se, međutim, voditi računa o jakim gospodarskim vezama i sa zemljama iz okruženja. To postavlja velike zadatke pred poduzeća koja se bave proizvodnjom plastike te preradbom plastike i kaučuka.

Gordana Barić

suvremene tehnologije

Nevidljiva magija pametnih mreža

Tehnički sustavi sa senzorima, pogonima i ugrađenim programima dobivaju identitet, inteligenciju i autonomiju, a pametne mreže postaju jedno od najvažnijih usmjerenja našeg stoljeća. O pametnom povezivanju možemo govoriti u građevinarstvu, industrijskoj automatizaciji, nadzoru trgovanja, logistici, prometnoj telematici, zdravstvenoj skrbi i energetici. Rezultat takva povezivanja također je internet i radiomreže. O pametnom povezivanju možemo govoriti u građevinarstvu, industrijskoj automatizaciji, nadzoru trgovanja, logistici, prometnoj telematici, zdravstvenoj skrbi i energetici. Esad Jakupović

Jedan od suradnika časopisa IRT 3000 nedavno je posjetio strojograđevnu tvrtku koja je vezana uz brodogradnju. Pitao je njezine vlasnike što misle o situaciji oko hrvatskih brodogradilišta, a oni su mu odgovorili da će im biti žao ljudi koji rade u brodogradilištima ako ona propadnu, ali da njihova tvrtka neće biti na gubitku jer u Hrvatskoj ostvaruje samo desetak posto prihoda, što pak znači da je etablirana na svjetskom tržištu i da nema problema s izvozom kamo god zatreba.

A potom je iz utemeljitelja te tvrtke progovorila struka. Vrlo iskusni konstruktor počeo je govoriti o tome kako može prepoznati zemlju podrijetla svakog postrojenja, jer Nijemci u svoje strojeve ugrađuju njemačku opremu, Talijani talijansku, Francuzi francusku... A onda se zapitao kakav to veliki, “grupni” proizvod Hrvati prodaju u svijetu, proizvod koji je platforma za proizvode hrvatske strojogradnje, i jedino čega se na temelju bogata iskustva uspio sjetiti bili su – brodovi.

Izgubi li Hrvatska brodove, izgubila je platformu na kojoj bi deseci tvrtki izvozili svoju strojarsku proizvodnju. Samim time, što je još važnije, izgubila je razvoj i priliku da se naše tvrtke natječu na svjetskom tržištu – zauvijek.

Prejako stezanje remena

Jer Hrvatska nema automobilsku industriju pa da u automobile ugrađuje elektromotore, žarulje, visokotlačne crpke za gorivo i sve ostale proizvode industrije koja ide uz proizvodnju automobila. Nema ni neku industriju koja unosi iznimno puno novostvorene vrijednosti, ustvari rezultata istraživanja i razvoja u jedan jedini proizvod, kao što je to primjerice mikroprocesor kakav proizvode Amerikanci. Pa da se uz taj proizvod još nadoveže novostvorena vrijednost u nekoliko država kad se on ugradi u računalo.

A sve to s brodogradilištima i Europskom unijom znalo se i prije negoli je bilo “pet do dvanaest”. Jako se dobro znalo što je sve morala proći Poljska sa svojom brodogradnjom. Ovako nam samo ostaje nada da u sveopćem stezanju remena sadašnja hrvatska vlast neće tim remenom zadaviti i brodogradnju ili je pak izbaciti kao balast pri letu u EU. Možemo se nadati da će brodogradilišta, privatizirana za jednu kunu, postati hoteli ili marine koji će barem dati posao za tisuće današnjih cjevara, mehaničara, zavarivača i montera, iako je te ljude teško zamisliti u novim ulogama. Ali, tko će zaposliti konstruktore? A istraživače?

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa

Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja, Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić, Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić, Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p., Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

Sodick novosti sa sajma Jimtof Tokio

Sodick je na sajmu Jimtof u Tokiu predstavio seriju novosti na području obradnih centara i strojeva za potopnu i žičanu eroziju. U godini 2009. na tržište dolazi novi stroj za žičanu eroziju AG600, koji će zamijeniti sadašnji model AQ537L. U manjem veličinskom razredu AG400L će zamijeniti model AQ327L.

Kod strojeva za potopnu eroziju novi AG40L će zamijeniti model AG35L, AG60L će biti nasljednik sadašnjeg AG55L. Za mikro alate i visoko preciznu obradu dolazi nova potopna erozija AP3L, koja će dopuniti manji model AP1L. Kao novi model za potopnu eroziju su predstavili stroj C32. U klasi HSC 5-osne obrade, Sodick Hi-Tech je predstavio novi obradni centar HS650L.

Izvrsna učinkovitost uz potrebu za malim prostorom

Tvrtka Aluplast treći je najveći proizvođač prozorskih sustava od PVC-a u Europi i peti u svjetskim mjerilima. Njihovi proizvodni pogoni opremljeni su s više od 45 ekstrudera Krauss Maffei Berstorff

Tvrtka Krauss Maffei ja za Aluplast razvila brojna rješenja koja su ispunila zahtjeve za kompaktnim linijama za ekstrudiranje, koje je moguće montirati i pomicati prema trenutnim potrebama proizvodnje. Jedno od važnijih rješenja predstavlja kombinacija dvaju dvopužnih ekstrudera 90-32/P s koesktruderom KMD 50 K/P. Konfiguracija zauzima površinu 2,5 m x 5,4 m.

Svaka preradbena jedinica ima svoje osnovno kućište koje je moguće skidati i postavljati. Glavni upravljački ormar za svaku jedinicu nalazi se na kraju jedinice. Prostor u blizini alata zauzimaju manji upravljački ormarići na kojima se nalazi upravljačka ploča svake jedinice sa sučeljem za poslužitelja. Ušteda na prostoru ostvaruje se i s pomoću pričvršćenja pretvornika za AC motore između zupčaničkih sustava. I sustav upravljanja je vrlo prilagodljiv i omogućuje da linijom upravljaju istodobno dva poslužitelja ili samo jedan poslužitelj. Kapacitet stroja iznosi 900 kg na sat.

www.sodick.org

www.bts-company.com

Uređaj za mikrozavarivanje

Uređaj za mikrozavarivanje

MOLDMEN-

DER, kojeg je

razvila tvrtka

Rocklin Manufacturing Co iz

SAD-a, namijenjen je reparaturi kalupa

za injekcijsko

prešanje polimera, kalupa za injekcijsko prešanje kaučukovih smjesa, kalupa za tlačno lijevanje i raznih čeličnih alata. Najčešći primjeri uporabe uređaja su linije spajanja, kutovi/rubovi, prodori/napukline, greške koje nastaju pri obradi itd. Alati se popravljaju s pomoću točkastih zavara koji povezuju metalne trake, žice, paste ili prahove sa dijelom kojeg se popravlja. Kako se tijekom takvog zavarivanja ne razvija velika količina topline, ne dolazi do toplinskih naprezanja, stezanja materijala i sličnih grešaka. Zavarene površine mogu se konačno obraditi elektroerozijom, brušenjem, strojnom obradom, metalnim prevlakama, poliranjem i slično, čime se postiže željena oštrina rubova.

www.rocklinmanufacturingco.com

www.krauss-maffei.com

SVC funkcija na 5-osnim obradnim centrima Mori Seiki

5-osni obradni centri serije NMV, NMH i NT su od kolovoza opremljeni funkcijom SVC (Smooth Velocity Control Function). To znatno smanjuje vrijeme ciklusa i kakvoću obrađene površine.

Funkcija čita programske naredbe za upravljanje konusa alata i pri promjeni kuta alata glede na obradak, automatski upravlja putanjom i brzinom alata. SVC funkcija također kompenzira promjenu brzine konusa alata, koja se pojavljuje pri prijelazu između programskih blokova. To omogućava kraće vrijeme ciklusa i obrade.

Zajedno sa izravnim pogonom osi DDM (Direct Drive Motor), optimalnim indeksiranjem i visoko-preciznim pozicioniranjem, SVC poboljšava kvalitetu obrađene površine. Lako izaberemo 4 načina obrade – od naglaska na brzinu obrade do naglaska na točnost obrade.

www.moriseiki.com www.bts-company.com

HSS svrdla za bušenje velikim brzinama

Nova generacija HSS svrdala NEXUS OSG je namijenjena prvenstveno za bušenje mekih čelika, inoxa, bakra i aluminijskih slitina. Svrdla imaju novu WDI presvlaku tvrdoće 3.300 HV, oksidacijske temperature 1.100°C. Jedinstvena geometrija spirale s kutom od 35°- 40° osigurava manje trenje i manje zagrijavanje prilikom bušenja. Rezni rub, koji je izuzetno oštar stvara prilikom bušenja kratku strugotinu, što omogućuje konstantno bušenje (bez stupnjevanja) do dubine 34xD. NEXUS svrdla imaju u usporedbi s konkurentima veću postojanost oštrice i zahtjevaju manje brušenja. Kratka NEXUS-GDS i standardna -GDR svrdla su dobavljiva do promjera ø12 mm.

Internetska stranica za mobilne telefone www.igus.eu

Proizvođač energijskih kabela Igus iz Kölna u Njemačkoj ima u ponudi vrlo zanimljivu i upotrebljivu novost na internetu, koja je dostupna s pomoću mobilnog telefona. Na njihovoj engleskoj internetskoj stranici (www.igus. eu) moguće je potražiti upute za uporabu svih Igusovih energijskih kabela. Upute se mogu rabiti u obliku teksta, fotografija ili kratkih videospotova. Na taj način svatko može iskonstruirati jedinstven sustav energijskog kabela s jednostavnim uputama. Preko mobilnog telefona moguće je vrlo brzo dobiti zahtijevane informacije sa stranica “igus Mobile Pages” (Igusove mobilne stranice). Slike i filmovi prilagođeni su mobilnim korisnicima, a prikazuju kako je lako pojedine elemente energijskih lanaca sastaviti ili rastaviti, kako se u pojedine energijske lance umeću kabeli i cijevi te kako se montiraju konačni elementi i među članci.

www.hennlich.si

Šestosni robot koji gloda

www.osgeurope.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Svrdla s izmjenjivim pločicama

Sumitomo je napravio novu seriju svrdala s izmjenjivim pločicama WDX. Trenutno su u ponudi serije za dubine bušenja 2xD, 3xD i 4xD. Svrdlo ima dvije jednake WDXT pločice - središnju i vanjsku. Četiri rezna ruba na pločici osiguravaju ekonomičnost svrdla. Dobavljivi su u kvaliteti ACP300 za čelik i inox, te ACK300 za sivi lijev. WDX svrdla se mogu koristiti za bušenje na ravnoj i kosoj površini, moguće su također i aplikacije na CNC tokarilicama za vanjsko i unutrašnje tokarenje. U usporedbi sa starijom WDS serijom, kod WDX svrdala je smanjena visina neravnine na dnu rupe koja iznosi 0,6 mm (ili 0,8 mm iznad ø29 mm). Trenutno su dobavljiva svrdla od ø18 mm do ø36 mm, a u sljedećoj godini je predviđeno proširenje ponude na područje od ø13 do ø54 mm.

www.sumitomotool.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Njemačka tvrtka Maka može na osnovi proizvodne ćelije prikazati robota koji može glodati i bušiti. Robot sam uzima alate iz spremnika za alate i ulaže ih u njega. Programiranje robota sa gibljivom ručicom, što je bilo više puta predmetom brojnih kritika, stoga što je prezahtjevno i dugotrajno, nije potrebno. Uz to robot je najčešće brži i fleksibilniji nego li klasični CNC obradni centri i strojevi. Za jednostavnije programiranje razvijen je poseban programski modul za konvertiranje programa

BWO za 5-osnu CNC obradu u program za 6-osnu obradu s robotom. Pored toga, što robot kojeg proizvodi Kuka omogućuje glodanje, njegova masa iznosi svega 60 kg.

www.maka.com

Petosni centar za brušenje

Petosni centar za brušenje tvrtke Wendt WAX 735 CENTRO omogućuje dobru iskoristivost svih pet osi. Potpuno nova izvedba s novim, vrlo kompaktnim sustavom upinjanja C-Force, u kombinaciji s velikom brusnom pločom promjera 400 mm, omogućuje cjelovitu obradu vrlo zahtjevnih geometrijskih oblika u samo jednom stezanju. U samo jednom ciklusu se obrađuju ležišta, zarezne geometrije, zaštitne faze i stupnjevani prijelazi. Centar WAX 735 CENTRO vrlo je točan, vrijeme obrade je kraće, a s time su i niži troškovi obrade.

Vlatko Blekić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Montaže

Želja nam je da novi vlasnik bude

spreman na ulaganja u znanje

Cilj je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektivnih sati na stranom

tržištu te povećati udio poslovnih

prihoda u izvozu na 65 posto

Razgovarao: Vinko Miočić

Đuro Đaković Montaža, tvrtka u većinskom vlasništvu slavonskobrodskog Đuro Đaković Holdinga, ulazi u vrh montažerskih tvrtki u Hrvatskoj, ali i na europskom tržištu. Još snažniji zamah u Montaži trebao bi omogućiti strateški partner, odnosno novi vlasnik paketa od 50 posto plus jedne dionice za koji je raspisan međunarodni natječaj. Do kraja ove ili početkom iduće godine Đuro Đaković Montaža trebala bi tako dobiti novog suvlasnika iz redova domaćih ili stranih respektabilnih tvrtki, među kojima se spominju austrijski Bilfinger Berger, Austrian Energy, IGH, Dalekovod itd. Cilj Đuro Đaković Montaže je biti ugledna moderna i pouzdana montažerska tvrtka i atraktivan partner proizvodnim, inženjerskim i montažerskim kućama europskoga i svjetskog ugleda. Kao svoju tržišnu nišu u Montaži ističu europsko tržište. Najjače izvozno tržište Montaže je Njemačka, gdje je u prvoj polovini 2008. godine ostvareno 73,5 milijuna kuna, ponajviše na montaži kotlovskih postrojenja i radovima na spalionici smeća. Nakon Njemačke slijede tržišta Finske, Mađarske i Austrije, na kojima se ostvaruju znatno manji prihodi (zajedno 24 milijuna kuna). Gledajući sektorski, 70 posto prihoda dolazi od energetike i petrokemije, 17 posto od industrijskih postrojenja, a 13 posto od mostova i čeličnih konstrukcija. U Hrvatskoj Đuro Đaković Montaža najviše radi na izgradnji infrastrukture te za tvrtke u državnom vlasništvu poput INA-e, HEP-a, Petrokemije. O novim planovima, stanju u industriji i očekivanjima od novoga strateškog partnera razgovarali smo s predsjednikom Uprave Đuro Đaković Montaže Vlatkom Blekićem.

intervju: Vlatko Blekić

Imate li kakvih saznanja o tijeku prodaje? Ako sve bude prema planu, kada bi Đuro Đaković Montaža trebala dobiti novog suvlasnika?

Mogu reći da je Uprava Đuro Đaković Montaže zadovoljna objavom natječaja te navedenim uvjetima koji su njime precizirani. Još jedanput ističem da smatramo kako će uvjeti natječaja zadovoljiti sve zainteresirane skupine. Kao što je najavljeno, 16. prosinca slijedi otvaranje prispjelih ponuda, a tada će se i saznati tko je sve pokazao interes za Montažu. Vjerujemo da će se prilikom razmatranja ponuda uzeti u obzir one koje će dati jasnu ponudu poslovnog plana s investicijskom i razvojnom vizijom te osigurati ulaganja i u nove i postojeće kadrove te u stabilna tržišta.

Poznato je da je menadžment zagovornik prodaje. Što Đuro Đaković Montaža dobiva pod okriljem strateškog partnera? Želja i potreba za nastavkom privatizacije i strateškim partnerom istaknuta je prije gotovo dvije godine, dakle to nije iznenadna odluka. Želja nam je da novi vlasnik bude spreman na ulaganja u znanje jer smo već sami započeli taj proces imajući u vidu ključnu važnost i ulogu obrazovanog radnika. Od novog vlasnika očekujemo i ulaganje u tehnološki razvoj te nastavak rasta prihoda, dobiti i broja zaposlenih u tvrtki, ali jednako tako i otvaranje novih poslovnih mogućnosti za druge članice Grupacije, što bi zasigurno osiguralo stabilnost i daljnji razvoj ne samo Đuro Đaković Montaže nego i naše lokalne društvene zajednice s obzirom na ulogu Grupacije u njoj. Vjerujemo da će Uprava Đuro Đaković Holdinga provesti odluku i izabrati većinskog vlasnika koji će nastaviti razvojnu strategiju i na domaćem i na svjetskim tržištima.

Koliko Đuro Đaković Montaža ima ugovorenih poslova u ovom trenutku? Hoće li

se i za koliko premašiti plan za ovu godinu?

Koji je plan prihoda i dobiti?

Poslovni plan za 2008. godinu predviđa određene promjene u strukturi poslova, a prve procjene govore da bi se ukupni prihodi trebali kretati na razini od 380 milijuna (95 posto od godišnjeg plana), dok bi neto-dobit Društva trebala biti veća u odnosu na prošlu godinu, odnosno na razini 4,7 milijuna kuna. U prvom polugodištu ove godine ostvarili smo 46 posto godišnjeg plana, pri čemu je razina dobiti veća za 2,6 posto od one za prvo polugodište 2007. godine te iznosi oko 72 posto godišnjeg plana za 2008. godinu. Projekti Đuro Đaković Montaže do kraja 2008. godine uključuju radove na Tvornici šećera Viro, Rafineriji Sisak, mostu Crna Rijeka na autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik, što se tiče hrvatskog tržišta, te intenzivniji nastavak radova u SR Njemačkoj i na nuklearnoj elektrani Olkiluoto u Finskoj, a izvjesno je i proširenje opsega radova na projektu rekonstrukcije cementare u Mađarskoj.

Koliko ste u ostvarenju planova usmjereni na domaće tržište, a koliko na strana? Ima li nekih promjena u dosadašnjem trendu?

Kao i prošle godine, i u prvom polugodištu ove godine udio poslovnih prihoda ostvarenih na stranim tržištima iznosi 56 posto, dok je udio efektivnih sati na razini od 55 posto.

To je velik udio izvoza u strukturi prihoda. Kakva vam je daljnja strategija u tom smislu i zacrtani cilj?

Trenutačno smo najviše prisutni na tržištu zemalja Europske unije. Radi se o projektima velikim dijelom vezanim za područje energetike u SR Njemačkoj, Finskoj, Austriji, dok smo u Mađarskoj prisutni u segmentu cementne industrije. Cilj nam je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektivnih sati na stranom tržištu te povećati udio poslovnih prihoda u izvozu na 65 posto.

Kakav je plan za iduću godinu? Koliko će i kako na to utjecati prodaja 50 posto plus jedne dionice koja je najavljena za kraj ove godine?

intervju: Vlatko Blekić

Detaljna izrada poslovnog plana za sljedeću godinu trenutačno je u pripremi, ali svakako smatramo kako će ulazak strateškog partnera samo dodatno povoljno utjecati na našu tržišnu poziciju.

Najviše prihoda sada dolazi iz energetike. Koliko ste uspjeli iskoristiti trenutačni investicijski ciklus u Europi? Koji su vam novi planovi u tome i drugim segmentima? Ciklus izgradnje energetskih postrojenja u Europi tek je započeo, a predviđa se da će trajati još 5 do 7 godina. Posljednjih godina udjelom od otprilike 70 posto u ukupnim prihodima Đuro Đaković Montaže prednjači upravo sektor energetike i petrokemije, dok udjeli sektora industrijskih postrojenja i mostova ciklički rastu, odnosno padaju zavisno od trenutačne strukture poslova na tržištu.

Nedavno ste otvorili tvrtku u Mađarskoj. Što planirate na tom tržištu i zašto je ove godine ostvaren slabiji rezultat od planiranoga u Mađarskoj i Finskoj?

Kasniji početak radova u Mađarskoj vezan je za kašnjenje isporuke opreme koju montiramo, ali su svi ugovoreni termini do sada dostignuti. Na gradilištu nuklearne elektrane u Finskoj još nisu počeli radovi na jednom dijelu ugovorenih poslova.

Planirate li otvarati tvrtke i u nekim drugim zemljama?

Uz udjele u svojim tvrtkama kćerima te povezanim društvima, među kojima je i novoosnovano poduzeće DD – Montaza Kft. u Mađarskoj, Đuro Đaković Montaža putem svojih podružnica aktivno je prisutna na njemačkom i finskom tržištu. Trenutačno nemamo u planu sličnih aktivnosti premda uvijek postoji takva mogućnost, naravno sukladno potrebama tržišta.

Koliko sada ulažete u tehnologiju i razvoj, a koliko biste trebali u optimalnim uvjetima s obzirom na to da znamo da se

strateški partner traži i zbog tog razloga? U kojem smjeru i u koja područja Đuro Đaković Montaža usmjerava najveći dio ulaganja?

Sukladno našim planovima, trenutačno se glavna ulaganja odnose na obrazovanje kadrova, kao i na proširenje proizvodnih kapaciteta u Slavonskom Brodu. U budućnosti će biti potrebna još veća ulaganja, poglavito u osnovna sredstva i opremu kako bi se osigurao rast produktivnosti i kontinuiran tehnološki razvoj.

Koji su glavni trendovi u montažerskoj branši danas? Što su najveći problemi?

Velik dio svjetskih trendova usmjeren je na zadovoljavanje sve većih zahtjeva proizašlih iz pitanja zaštite okoliša i čovjekova zdravlja.

Nastaju li novi operativni problemi iz uspostave novih trendova?

Naravno, i sasvim logično. Sukladno tomu suočeni smo s pojavom sve većeg broja potrebnih certifikata, ovlaštenja i licenci, posebno kada je riječ o poslovima na europskom tržištu.

U čemu je prednost Đuro Đaković Montaže pred konkurentima na stranom i domaćem tržištu?

Đuro Đaković Montaža je stabilna tvrtka s dugom, osamdesetogodišnjom tradicijom u montažerskoj djelatnosti. Poslujemo stabilno, a u očekivanju smo većih projekata u hrvatskim, pretežno državnim tvrtkama, s kojima imamo dugogodišnju suradnju, te stalnom angažmanu na tržištu zemalja Europske unije s obzirom na započeti ciklus izgradnje energetskih postrojenja u Europi.

Tko su vam najveći konkurenti?

Naši glavni konkurenti su poznate hrvatske montažerske kuće, dok su to na pojedinim stranim tržištima većinom domicilne montažerske tvrtke.

U Hrvatskoj najviše radite za državne tvrtke na infrastrukturnim projektima. Koji su vam sljedeći projekti u planu i što očekujete od nedavno donesene energetske strategije? Na koji način možete sudjelovati u tim najavljenim investicijama?

Svakako se nadamo sudjelovanju u infrastrukturnim projektima, najavljenoj obnovi rafinerija, kao i novim projektima HEP-a.

Koliko je ozbiljan problem nedostatka kvalificirane radne snage i kako ga rješavate?

Đuro Đaković Montaža trenutačno zapošljava oko 1 030 radnika, a posljednjih nekoliko godina bilježimo konstantan rast broja zaposlenih. Kadrovi za kojima smo u stalnoj potrazi prije svega su zavarivači svih postupaka zavarivanja, zatim bravari cjevari te inženjeri strojarstva. S obzirom na nadolazeću smjenu generacija, radi pomlađivanja kadra, u posljednje dvije godine kroz niz zajedničkih projekata pokrenuli smo intenzivnu suradnju s lokalnim obrazovnim ustanovama kako bismo došli do kvalitetnih mladih kadrova i pokušali stvoriti sinergiju iskustva postojećih kadrova i inovativnog pristupa mladih.

Surađujete li s fakultetima, školama, i kojima? Stipendirate li učenike i studente? Sukladno našoj strategiji, odlučili smo ulagati u znanje postojećih kadrova, ali i potaknuti zanimanje za Đuro Đaković Montažu među mladim generacijama. Učiniti tvrtku atraktivnim poslodavcem. Stoga smo pokrenuli intenzivnu suradnju s lokalnim obrazovnim ustanovama. Već drugu godinu zaredom u suradnji sa Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu organiziramo zajedničke događaje kako bismo ostvarili bolju komunikaciju s budućim kadrovima te zadržali ulogu vodeće tvrtke na našem području. Jednako tako ponosni smo na suradnju s državnom Agencijom za strukovna zanimanja i Industrijskoobrtničkom školom, koja ove godine upisuje prvu generaciju učenika novog zanimanja „bravar – monter metalnih konstrukcija“, kadra koji našoj tvrtki iz godine u godinu sve više nedostaje. U sklopu tih projekata svi studenti i učenici koji to žele mogu se uključiti u poseban program stipendiranja.

Koliko ste dosad uložili u kadrove i kakve rezultate postižete?

Na godišnjoj razini ulažemo oko tri milijuna kuna, a ovim je putem u prošlom razdoblju zaposleno gotovo 70 radnika. Ciklus ulaganja u kadrove provodimo u suradnji s lokalnim obrazovnim ustanovama kao što su Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu i Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu te s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Kako se globalna kriza odražava na vaše poslovanje i cjelokupnu industriju i kako se pripremate za nastavak i produbljenje krize, odnosno moguću recesiju?

Trenutačno stanje još ne utječe na naše poslovanje.

Proizvodna hala tvornice Đuro Đaković Montaža.

Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Od 25. do 28. studenoga na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu obilježena je 89. godišnjica fakulteta. Fakultet tradicionalno u studenome obilježava svoju obljetnicu Danima fakulteta uz brojne događaje. Ovogodišnji Dani fakulteta obilježeni su na četiri razine: kultura, karijera, znanstveni projekti i aktualna tema o položaju strojarskih inženjera u projektantskim poslovima, a kruna događaja bila je održavanje svečane sjednice Fakultetskog vijeća 28. studenoga.

Priredili: Igor Škevin i Damir Godec

Foto: Miodrag Katalenić

Dani fakulteta započeli su u utorak 25. studenoga javnom tribinom o temi “Pitcairn – otok posade broda Bounty”, s predavačem Mladenom Šutejom. Središnje aktivnosti događale su se 27. i 28. studenoga. U četvrtak 27. studenoga službeno je dan naglasak na Dan karijera na FSB-u, tijekom kojega se studentima FSB-a predstavilo u obliku postera i/ili prezentacija 16 tvrtki s područja strojarstva. Sve te tvrtke prepoznaju FSB kao inkubator kvalitetnih stručnjaka te su iskoristile prigodu predstaviti se budućim stručnjacima i upozoriti na prednost zapošljavanja u njima. Činjenica da strojarski inženjeri danas nakon završetka studija ne čekaju posao, već on čeka njih (što je tijekom svečane sjednice Fakultetskog vijeća ponovio i dekan FSBa prof. dr. sc. Izvor Grubišić), svakako je pozitivna i poticajna za studente FSB-a, ali i za tvrtke koje žele zaposliti pouzdane i kvalitetne stručnjake. Stoga nije rijetkost da neke tvrtke stipendiraju studente već na ranijim godinama studija. Ove godine posebice veseli što su se pozivu na predstavljanje odazvale ne samo tvrtke iz Zagreba i okolice nego i iz Čakovca, Varaždina, Siska i Rijeke. Istodobno s održavanjem Dana karijera predstavljeni su brojni trenutačno aktivni znanstveni projekti na FSB-u i studentske udruge koje djeluju u sklopu fakulteta, kao i 16 tvrtki s područja strojarstva.

Kulturni događaj toga dana bilo je otvorenje izložbe u Galeriji FSB-a, autorice prof. dr. sc. Ljerke Očić s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Posljednjeg dana obilježavanja ovogodišnjih Dana fakulteta, prije svečane sjednice Fakultetskog vijeća, održan je okrugli stol o temi Inženjeri strojarstva – projektanti? Naime, prema Prijedlogu zakona o obavlja-

nju arhitektonske i inženjerske djelatnosti i poslovima građenja i Tehničkom propisu za čelične konstrukcije, znatno je smanjeno polje djelatnosti ovlaštenih inženjera strojarstva.

Okrugli stol, što ga je moderirao profesor Damir Semenski, održan je u Velikoj vijećnici fakulteta, a bilo mu je nazočno sedamdesetak osoba, među njima prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, profesor na FSB-u Tonko Ćurko, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Izvor Grubišić, prodekan za znanstveni rad prof. dr. sc. Dorian Marjanović i prodekan za organizaciju prof. dr. sc. Miljenko Math te mnogi sadašnji studenti fakulteta, ali i oni koji su odavno diplomirali, a sada su, i jedni i drugi, poprilično zabrinuti za svoju karijeru. Unatoč pozivima nije došao nitko

iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Okrugli je stol otvoren dekanovom izjavom kako misli da upitnik iz naslova skupa treba izbrisati.

- Od 1919. godine, kada je utemeljen Tehnički fakultet kao preteča FSB-a, imamo sve kvalitete za obavljanje ovog posla i to se nije promijenilo – naglasio je dekan Grubišić.

Goste je pozdravio i prorektor Ćurko, koji je najavio da će se Sveučilište pridružiti zaključcima okruglog stola te da će usporedbom stručnih programa uspjeti dokazati kompetencije inženjera koji studiraju na ovome i sličnim fakultetima u Hrvatskoj.

Potom je Luka Čarapović, predsjednik Razreda inženjera strojarstva Hrvatske ko-

Okrugli stol Inženjeri strojarstva - projektanti ?

događaji i dostignuća

more arhitekata i inženjera u graditeljstvu, nazočne podrobno uveo u problematiku Prijedloga zakona o obavljanju arhitektonske i inženjerske djelatnosti i poslovima građenja te Tehničkog pravila za čelične konstrukcije. Pojednostavnjeno rečeno, spomenutim se zakonskim prijedlozima strojarskim inženjerima zabranjuje potpisivanje projekata vodovoda, kanalizacije i čeličnih, odnosno metalnih građevina. Čarapović je iznio i povijest Prijedloga zakona i Tehničkog pravila. Prijedlog zakona u proceduru je stavljen početkom ljeta, u Komoru je stigao 30. srpnja, a Ministarstvo kao predlagatelj nije prihvatilo ni petinu Komorinih primjedaba. Trenutačno je Prijedlog zakona prošao prvo čitanje u Saboru, koji ga je vratio Vladi na doradu. Vlada će ga uskoro vratiti Saboru te bi zakon, ako ga Hrvatski sabor prihvati, na snagu trebao stupiti 15. prosinca.

Pad dobiti Đuro

Đaković Holdinga

73 posto zbog rasta

cijene čelika

Neto dobit ĐĐ Holdinga u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 1,65 milijuna kuna i manja je za 73 posto od dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, a to smanjenje je uvjetovano povećanjem cijene čelika, stoji u financijskom izvješću o poslovanju ĐĐHoldinga objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Holdinga u prvih devet mjeseci iznosili su 650,15 milijuna kuna što je za 21 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi na domaćem tržištu iznose 258,9 milijuna kuna, dok je na inozemnom tržištu ostvareno 357,6 milijuna kuna. Pritom su prihodi na domaćem tržištu pali za 14,1 posto, a na stranom su porasli za 68 posto. Najveći dio prihoda na domaćem tržištu ostvaren je na programu teretnih vagona najvećim dijelom za inozemne naručitelje te na programu mostova, industrijske i elektromontaže, a na inozemnom tržištu prihodi se ostvaruju na području izrade strojne i elektromontaže. (M. B.)

Tehničko je pravilo stupilo na snagu u rujnu, a njime je, naveo je Čarapović, marginaliziran utjecaj zavarivanja i antikorozivne zaštite na nosivost konstrukcije. Čarapović je pred nazočnima održao prezentaciju koju je pokazao i ministrici prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva Marini Matulović Dropulić na sastanku Komorina izaslanstva s ministricom 29. kolovoza. U prezentaciji je pokazan cijeli niz metalnih građevina, poput 60-metarskih dimnjaka toplana ili kuglastih spremnika za plin, koje su konstruirali te projekte vodili i nadzirali inženjeri strojarstva. Ministrica je na tom sastanku za prikazane projekte rekla da su protuzakoniti iako su im dozvole izdane još davnih dana, a, kako je rekao Čarapović, osporavala je strojarskim inženjerima znanje o čvrstoći i statici pa su članovi izaslanstva Komore zatražili od dekana svih četiriju strojarskih fakulteta u državi da ministrici pošalju popis kolegija na kojima se studente poučava statici, što su dekani i učinili. Čarapović je naveo da je Ministarstvo o Prijedlogu zakona tražilo mišljenje od svih kojih bi se on mogao ticati, uključujući i sindikate, ali ne i od fakulteta strojarstva, nijednoga od njih. Bez obzira na dopis u kojem su se ministrici pokušali argumentirano objasniti problemi oko čelika te iznijeti primjedbe na tehnički propis, Ministarstvo je 15. rujna uputilo Vladi nacrt zakona, koji se nakon dva dana našao na saborskoj sjednici. Tijekom saborske rasprave jedan je zastupnik pitao ministricu za razloge zbog kojih se inženjere strojarstva onemogućava u projektantskom i nadzornom poslu, a ona mu je odgovorila da će taj posao dopustiti strojarima kad oni na svom fakultetu budu slušali predmet statika, iako je u Ministarstvo stigao dopis u kojem dekani nabrajaju cijeli niz kolegija u sklopu kojih studenti uče o statici.

Sudionici okruglog stola upozorili su na niz nelogičnosti koje slijede iz ovakvih propisa. Tako je Lovre Krstulović, profesor konstrukcije sa splitskoga FESB-a, naveo kako ne može dobiti žig ovlaštenog projektanta iako ima položen stručni ispit. Krstulović je upozorio i na apsurd prema kojemu svaki projektant iz EU, bez obzira na struku, ovog trenutka može doći u Hrvatsku i nakon nostrifikacije svog žiga može potpisivati bilo koji projekt, uključujući i metalne strojarske građevine, pa čak i ako je inženjer strojarstva, jer tako zahtijevaju direktive EU. Ali to ne smije činiti inženjer strojarstva koji je hrvatski državljanin, iako smije potpisivati projekte i nadzor projekata strojarskih građevina ako su one izvan granica Hrvatske, primjerice u zemljama EU.

Jedan od apsurda na koji su upozorili govornici jest činjenica da je novim propisima strojarskim inženjerima zabranjeno potpisivati projekte vodovoda ili kanalizacije, ali im nije zabranjeno potpisivati plinovode i parovode, koji su sa stajališta struke također problem iz domene mehanike fluida, ali su višestruko osjetljiviji jer rade pod većim opterećenjima i uz više zahtjeve za pouzdanošću.

Iako je nekoliko sudionika upozorilo na konstruiranje kao multidisciplinarnu aktivnost, možda je upravo taj argument djelovao dodatno deprimirajuće na nazočne. Čulo se i kako je predloženi zakon u suprotnosti s europskom pravnom stečevinom, a pokazan je primjer izvedbe projekta vjetroelektrane, koju zakon naziva građevinom, a građevinski joj se dio sastoji samo od temelja, dok su sve ostalo konstruirali inženjeri elektrotehnike i strojarstva. Iako je za inženjere strojarstva činjenica da im se

Vrhunac događaja na FSB-u bilo je održavanje svečane sjednice Fakultetskog vijeća, koju je vodio dekan prof. dr. sc. Izvor Grubišić.

zabranjuje rad egzistencijalni problem, neki su sudionici istaknuli da je pravi problem u tome tko će sada moći isporučivati i naručivati projekte te da zakon treba zaustaviti jer će struci nanijeti golemu štetu.

U kuloarima okruglog stola moglo se čuti da je pravi razlog donošenja ovih propisa taj što država prestaje s izgradnjom autocesta te sada kreće u izgradnju energetskih postrojenja pa građevinski lobi kroji zakone po svojoj mjeri kako bi iz igre s projektima i nadzorom izbacio strojare i stavio ih u podređen položaj u kojem će biti samo podugovarači, koristeći se nepreciznošću kojom se izjednačuju zgrade i građevine, koje mogu biti i strojarske.

Zanimljivo razmišljanje iznio je Predrag Vulić iz Odjela za materijale Hrvatskog registra brodova, koji je naveo da se strojari pokušavaju boriti argumentima protiv nelogičnosti, ali i da je cijelo građevinarstvo previše regulirano. Naime, u brodogradnji, ako želite projektirati, registrirate tvrtku koja u popisu djelatnosti ima navedeno i projektiranje te, ako se držite tehničkih preporuka, radite. No ne postoji divlja brodogradnja, ali imamo divlju gradnju.

Čulo se i mišljenje da je bitno propisati rezultat te da je u ovom slučaju bitno da metalna konstrukcija bude projektirana na statičko i dinamičko opterećenje, ali i da projekt mora sadržavati procjenu vijeka trajanja. Naveden je primjer čeličnih konstrukcija za velike prometne znakove na autocesti Zagreb – Split koje su konstruirali građevinari. Statički je proračun načinio ugledni građevinski statičar, ali su konstrukcije popucale zbog zamora materijala.

Svojevrstan zaključak diskusije dao je prorektor Ćurko, koji je izrazio mišljenje da je zakon isključivo u domeni politike, a ne struke, te da je posrijedi uspostavljanje ravnoteže snaga između pojedinih grupacija. - Moramo koristiti praksu Europske unije prema kojoj se ne može zvanje koristiti pri odlučivanju tko što može potpisati, nego isključivo njegove kompetencije – zaključio je Ćurko.

Dekan FSB-a u svojoj je završnoj riječi situaciju s propisima nazvao sprječavanjem prava na rad. Isključivost kakva se sada ugrađuje u zakon, a ne bi ondje smjela biti, nazvao je zastarjelim konceptom, navodeći primjer građevinskog inženjera koji mora moći projektirati i brod koji ima pravo na plovidbu ako prođe postupak registracije.

- Kao fakultet smo se našli posebno pogođeni jer smo izašli iz istog fakulteta iz kojega je nastao i AGG, pa je ta tvrdnja, da se ovdje ne zna statika, apsurdna, a i pismo četiriju dekana nabrojilo je što se tu uči – izjavio je za IRT 3000 profesor Grubišić.

Donese li se zakon, Luka Čarapović je, ograđujući se od posljedica koje bi to moglo imati za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, uime Razreda inženjera strojarstva, čak i u Saboru najavio dizanje ustavne tužbe, a ako ni ona ne pomogne, najavio je tužbu Europskom sudu pravde. Za IRT 3000 izjavio je da je Razred donio odluku da će, stupi li restriktivni zakon na snagu, nakon toga poduzeti i druge mjere, sve do pozivanja inženjera strojarstva da ne potpisuju projekte koji su već u tijeku, ali se, kako kaže, nada da to neće biti potrebno.

Vrhunac događanja na FSB-u bilo je održavanje svečane sjednice Fakultetskog vijeća koji je vodio dekan, prof. dr.sc. Izvor Grubišić.

Dekan je sjednicu otvorio poznatim sloganom pokojnog profesore Davorina Bazjanca “Tko hoće, može”, a nastavio je s nekoliko podataka o FSB-u, ponajprije o tome što se na fakultetu radilo u protekloj akademskoj godini. Općenito je naveo kako je zadaća fakulteta dosegnuti i održavati izvrsnost u nastavi, znanosti i struci, uz korištenje hrvatskih komparativnih prednosti. U budućnosti FSB vidi kao središte kreacije i diseminacije naprednoga inženjerskog znanja, umreženo u europsko okruženje, što FSB u velikoj mjeri ostvaruje već danas.

Fakultet strojarstva i brodogradnje pod imenom Tehnički fakultet osnovan je 1919. godine. Danas se na njemu održavaju tri vrste studija: strojarstvo, brodogradnja i zrakoplovstvo. U akademskoj godini 2008./09. FSB ima ukupno upisanih 2 138 studenata, od toga je 436 na prvoj godini studija. Trenutačno na FSB-u radi 412 zaposlenika. Još od 2003. godine FSB ima organiziran studij pre-

ma bolonjskim načelima, a do sada je prema tom programu studij završilo 216 prvostupnika (bacc. ing.) i 36 magistara inženjera (mag. ing.). Nakon tih podataka dekan se osvrnuo i na stanje u struci. Istaknuo je kako razvoj tehnike zahtijeva prijenos više znanja u ograničenom vremenu te kako su projekti i proizvodnja sve više optimirani prema kvaliteti. U takvim je uvjetima potrebno aktivno sudjelovanje FSB-a u razvoju kako bi se stvarale kreativne podloge za inženjerstvo. Također se ne smije zapostaviti ni pojam konkurencije u obrazovanju, koja je sve više prisutna na tržištu. Dekan je također istaknuo kako je trend hrvatske industrije stvaranje unikatnih proizvoda koji zahtijevaju velik udio znanja. I, konačno, ono što posebice veseli jest činjenica da već nekoliko godina zaredom stručnjaci obrazovani na FSB-u ne čekaju zaposlenje.

Pri kraju svog izlaganja dekan je dao pregled aktivnosti FSB-a na međunarodnoj sceni (aktivno 19 međunarodnih projekata, od toga četiri FP6/FP7 projekata) te pregled nakladničke djelatnosti.

Nakon završetka prvog dijela svečane sjednice dekan je, uz pomoć prodekanice za nastavu prof. dr. sc. Tanje Jurčević Lulić, podijelio priznanja koja FSB tradicionalno dodjeljuje najboljim studentima pojedinih studija sa svih godišta. FSB također dodjeljuje nagrade zaposlenicima za poseban doprinos u radu fakulteta te nagrade gimnazijama i srednjim školama čiji đaci postižu izvanredne uspjehe na FSB-u. Osobito veseli što se u nagrađivanje studenata uključuju i tvrtke. Tvrtke Inetec d.o.o. (Lučko) i Iscar alati d.o.o. (Samobor) to čine već nekoliko godina. Obilježavanje Dana FSB-a završilo je prigodnim domjenkom.

Predstavnik tvrtke Iscar alati d.o.o. Vanja Žokalj, dipl. ing. stroj., dodjeljuje nagradu najboljem studentu smjera proizvodno strojarstvo

1998. – 2008. – Priča o uspjehu hrvatskoga proizvodnog pogona u sklopu tvrtke Har-

burg-Freudenberger Maschinenbau GmbH

U travnju smo imali mnogo razloga za slavlje u Belišću, ustvrdio je sa zadovoljstvom Günter Simon, direktor tvrtke HarburgFreudenberger Maschinenbau GmbH iz Hamburga. S jedne strane, mogli smo proslaviti desetu obljetnicu naše uspješne proizvodnje u području preša za preradu kaučukovih smjesa. I, naravno, nazočno je bilo 130 radnika koji su proslavili deset godina rada u našoj tvrtki. Održana je velika svečanost zaposlenika s mnogim uglednim uzvanicima iz hrvatske industrije i politike. Osim proizvodnje preša za preradu kaučukovih smjesa, u proizvodnom pogonu u

Belišću, koje se nalazi na strateškom položaju između Mađarske i Srbije, također se proizvode komponente za pogone u Hamburgu i Freudenbergu.

Kontinuirani gospodarski rast

Prije deset godina tvrtka Harburg-Freudenberger preuzela je većinu dionica lokalne tvornice za proizvodnju strojeva kao dio zajedničkog ulaganja s tvrtkom Bel AG. Razlog toga ulaganja bila je potražnja za pogonima s jakom infrastrukturom, ne prestarim strojnim parkom te velikim i neiskorištenim halama za sklapanje. Dodatno, postojao je zahtjev za odgovarajuće osposobljenim zaposlenicima.

Menadžment tvrtke Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH, smješten u Hamburgu, odlučio je svoj pogon za proizvodnju preša za izradu pneumatika locirati u Belišću. Cilj je bio doći do kvalitetnih strojeva koji će se moći prodavati u cijelom svijetu po konkurentnim cijenama. Godine 1998. pogon u Hrvatskoj započeo je s proizvodnjom isključivo za tvrtku Harburg-Freudenberger. Bilo je zaposleno 150 radnika, koji su proizvodili 40 preša za izradu pneumatika godišnje. Danas pogon u Belišću ima ukupno više od 350 radnika koji su u proteklih deset godina proizveli ukupno oko 1 350 preša. Naši visokomotivirani zaposlenici vrlo su mladi, prosječne dobi od 35 godina, te čine visokoučinkovit tim. Takav tim može zadržati visoku razinu kvalitete i pri zahtjevima za visokom proizvodnošću, izjavio je Norbert Behrendt, direktor Sektora izrade preša za preradu kaučukovih smjesa i izvršni direktor pogona u Hrvatskoj, objašnjavajući uspjeh pogona koji vodi. Zajedno s kolegom Brankom Višnjovićem, članom Upravnog odbora, Norbert Behrendt namjerava se i ubuduće držati provjerene formule. U pogonu Belišće trajno je na djelu modernizacija, što trenutačno znači, zamjena starih strojeva za obradu metala novima. Gospodarski uspjeh u Belišću pozitivno se odrazio i na kretanja u sjedištu Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH. Kao primjer moguće je navesti da je odjel za preše za preradu kaučukovih smjesa s osmero zaposlenih narastao na trenutačno 44 zaposlena.

Stanje tehnike

Preše za preradu kaučukovih smjesa proizvedene u Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH na tržištu su veoma

uspješne zbog nekoliko različitih tehničkih rješenja kojima je cilj proizvesti strojeve koji će proizvodnju pneumatika učiniti jednostavnom i ekonomičnijom. Npr. instalacija preša bez potrebe za učvršćivanjem o pod. Među ostalim prednostima valja izdvojiti patentirani uređaj za brzo namještanje visine kalupa ili jednostavni sustav bravljenja kalupa. Također je tu i mehanizam noževa za obrezivanje koji su izvedeni bez dinamičkog brtvljenja uz uporabu PTFE-a. Pri izmjeni kalupa ili njegovu održavanju, preše s jednostavnim pristupom radnom prostoru mogu se, zbog modularne konstrukcije, vrlo lako rekonfigurirati.

Na temelju modularnog koncepta preša tvrtka Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH može proizvesti preše s različitim tipovima kućišta. Uz osnovne module za izradu djelomično umreženih pneumatika i standardnog modula za ekonomičnu masovnu proizvodnju, moguća su mnoga rješenja tih strojeva u skladu sa specifičnim zahtjevima naručitelja. Među mogućim rješenjima sustava na raspolaganju su i kompleksne visokosofisticirane preše za proizvodnju zrakoplovnih i automobilskih pneumatika. Pri razvoju i izradi novih, prema zahtjevima kupaca oblikovanih preša, radnici iz Hrvatske blisko surađuju s kolegama u sjedištu tvrtke u Hamburgu.

Globalni uspjeh

Tvrtka Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH s 1 100 zaposlenika diljem svijeta jedna je od vodećih tvrtki s područja strojarstva i pružanja usluga na području proizvodnje jestivog ulja, smješavanja kaučukovih smjesa i njihove prerade. S proizvodnim pogonima u tri zemlje (Njemačka, Hrvatska i SAD) te zastupstvima diljem svijeta, tvrtka je prošle godine ostvarila prodaju u vrijednosti od 235 milijuna eura.

Norbert BEHRENDT, direktor Sektora izrade preša za preradu kaučukovih smjesa i izvršni direktor pogona u Hrvatskoj i Günter SIMON, direktor hamburške tvrtke Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH

Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH

Salon inovacija i novih tehnologija u Čakovcu

Tradicionalna 33. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehnologija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2008. održana je od 6. do 9. studenog u Čakovcu, u dvorani Međimurskog sajma poduzetništva. Na površini od ukupno 2 048 m2 bilo je izloženo više od 200 izuma iz cijele Hrvatske i inozemstva: Ruske Federacije, Slovenije, Bosne i Hercegovine (inovatori Tuzlanskog kantona), Češke, SAD-a, kao i brojnih mladih inovatora.

INOVA je hrvatski salon inovacija koji od 1971. godine redovito predstavlja najnovija dostignuća u inventivnom radu u RH i inozemstvu. Niz godina održavala se u Zagrebu, a od 2003. izložba se organizira i u ostalim mjestima, i to svake druge godine. Cilj izlaska iz glavnoga grada bio je poticanje inovatorstva u manjim sredinama i doprinos ravnomjernijem razvoju Republike Hrvatske. Tako je nakon INOVA-e u Ogulinu, Samoboru i Rijeci, postignut velik uspjeh i u međimurskom izdanju. Ovogodišnja INOVA u Čakovcu, u kraju vrijednih ljudi, središtu male privrede i poduzetnika čiji se proizvodi prodaju ne samo na hrvatskom nego i na inozemnim tržištima, svojom kvalitetom potvrdila je izvorni cilj.

Na svečanosti otvorenja izložbe bio je nazočan velik broj uzvanika, dužnosnika i gostiju iz Čakovca, Međimurske županije, Zagreba, Rijeke, Šibenika, Osijeka, Splita i drugih mjesta, županija i zemalja iz kojih su inovacije stigle. Na otvorenju skup je pozdravio domaćin, predsjednik Udruge inovatora

Međimurja INOMA Čakovec Darko Dobošić te predsjednica Hrvatskog saveza inovatora Ljiljana Pedišić. Hrvatskim inovatorima čestitala je i Olga Sergejevna, zamjenica predsjednika Saveza inovatora iz Moskve, te

je pročitala pismo direktora Dmitrija Zezjulina, predsjednika Međunarodnoga inovacijskog centra „Arhimed“, u kojemu se naglašava važnost ovakve izložbe i širenja kontakata među zemljama radi unaprjeđenja svjetskog tržišta. Na potrebu održavanja INOVA-e u Čakovcu osvrnuo se i gradonačelnik Branko Šalamon, koji je pozvao na komercijalizaciju svih ondje predstavljenih inovacija, ali i onih koje još nisu ugledale svjetlo dana. Gradonačelnik je, otvarajući izložbu, naglasio da inovatori moraju izgraditi sustav povezivanja s državnim gospodarskim i upravnim strukturama, kao i fondovima koji su dostupni za realizaciju inovacija za dobrobit cijeloga našeg društva.

Tijekom četiri radna dana izložbe prikazan je velik broj inovacija, novih proizvoda, tehnologija i razvojnih projekata iz različitih područja. Tu su bile inovacije za poboljšanje čovjekova zdravlja, sigurnosti i života, kao što su kozmetički preparati, kreme, paste i eliksiri, zatim naprave za vježbanje,

masažni proizvodi i razna druga pomagala. Prikazane su i inovacije iz područja građevinarstva, strojotehnike, elektronike, dobivanja nafte i plina, naprave i sredstva za obradbu materijala i sl. Općenito se moglo vidjeti da je, uz uobičajen tehnički razvoj, rad inovatora bio usmjeren k boljem iskorištenju prirodnih resursa, primjeni sirovina iz obnovljivih izvora te smanjenju onečišćenja okoliša.

Međunarodni ocjenjivački sud s poznatim svjetskim stručnjakom za inovacije Britancem Davidom Wardellom na čelu, koji ujedno predvodi ocjenjivački sud najveće svjetske izložbe INPEX u Pittsburgu, imao je težak zadatak. Kriteriji za ocjenu inovacija bili su strogi, tako da se, uz razumljivu izvornost ili novinu, ocjenjivalo je li proizvod spreman za tržište ili je na stupnju ideje, sheme, prototipa, ima li tržište, primjenjuje li se, zatim ekonomska i ekološka izvedivost te stupanj zaštite intelektualnog vlasništva.

Na temelju toga dodijeljen je velik broj nagrada, prije svega zlatna, srebrna i brončana odličja, a zatim i osamnaest posebnih nagrada, koje su već tradicionalne. Najbolja hrvatska inovacija je “Sigurnosna grafika s infracrvenim bojama” autora Ivane Žiljak i Klaudija Papa s Grafičkog fakulteta. Najbolja hrvatska udruga inovatora je Zagrebački savez inovatora, koji je prikazao najviše inovacija i dodatno predstavio knjigu

S otvorenja INOVA-e 2008

Mladi riječki inovatori s motorom

“Zbornik najuspješnijih zagrebačkih inovacija u vremenu od 2004. do 2008. godine”. Najbolji klub mladih inovatora je SIGMA, društvo inovatora koje djeluje pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, s vrijednim inovatorom Tomislavom Marjanovićem na čelu. Najbolje inozemno iza-

slanstvo je ARHIMED iz Ruske Federacije, najbolji inozemni inovator je M. Jašarević iz Tuzlanskog kantona, s inovacijom “Lokalizator za smanjenje radijacije”. Prvom damom hrvatskog inovatorstva, odnosno najboljom inovatoricom proglašena je Mirjana Brlečić, koja je svojom linijom kozme-

tičkih proizvoda NIKEL postigla izvanredne rezultate u komercijalizaciji.

Godišnja nagrada «Nikola Tesla» najboljem hrvatskom inovatoru pripala je Šimi Zonjiću te Slavenu Firingeru, tvrtka Protektor d.o.o. iz Razvojne agencije Zagreb-Tehnološkog parka Zagreb, za inovaciju “Sigurnosno svjetlo”. Taj gotovi proizvod sadržava svjetleće diode u vodonepropusnom robusnom kućištu malih dimenzija s automatskim uključivanjem i punjenjem baterija putem bežičnog prijenosa energije, i već se prodaje ne samo u RH nego i u inozemstvu.

Od nagrada inozemnih izaslanstava valja izdvojiti pokal Inovacijskog kluba “Arhimed” za najbolju inovaciju mladih, koja je ujedno dobila poziv za sudjelovanje na Konvenciji mladih inovatora potkraj godine u Moskvi. Ta je nagrada pripala mladim inovatorima

Tomislavu Majeru i Dariju Jukičiću iz Poštanske i telekomunikacijske škole Zagreb, pod vodstvom mentora Drage Jurina, za “Tragač nemetalnih cijevi”. Besplatan nastup na Inpexu 2009. dobio je D. Dobošić temeljem triju prikazanih inovacija.

Tvrtka Maziva-Zagreb d.o.o., članica INA grupe, proizvođač maziva i srodnih proizvoda za industriju, motore, obradbu i zaštitu materijala i dr. s osamdesetogodišnjom tradicijom, dodijelila je dvije nagrade

Ocjenjivački sud kod inovatora Ivana Jurčević za inovaciju, Proteza za potkoljenice s pokretnim, elastičnim i prozračnim ležištem

– dva paketa primjerenih proizvoda INAMaziva koji će unaprijediti rad odabranih inovacija, a to su “Modelarska pila” Željka Žica, Viškovo, i “Naprava za kosilicu” Darka Dobošića.

Osobito je bio zapažen izložbeni prostor INA-Industrije nafte d.d. s ukupno sedamnaest projekata, za što je INA dobila nagradu za najbolje trgovačko društvo, odnosno tvrtku koja se najbolje prezentirala na INOVA-i po broju inovacija i po njihovoj kvaliteti. Inine inovacije dobile su deset odličja, od čega 6 zlatnih te po dvije srebrne i brončane. Dodatno je nagradu za najbolji ekoproizvod dobila inovacija INA BIOFIL C 40, skupine autora s Ljiljanom Pedišić iz Maziva-Zagreb d.o.o. na čelu. To je biorazgradljivo mazivo na osnovi prirodnoga biljnog ulja, a kao emulzija primjenjuje se na mjestima gdje mazivo može dospjeti u okoliš, kao što je hlađenje i podmazivanje velikih pila (gatera) za rezanje drva, valjaka pri nanošenju asfalta, škara pri izradi staklenih predmeta i dr.

pomažu inovatorima, a pomoćnik direktora Sektora za industriju HGK Zoran Barišić predstavio je novosti u pomoći HGK pod nazivom: ‘’Enterprise Europe Network – uloga Hrvatske gospodarske komore u poticanju i promicanju inovativnog gospodarstva Hrvatske’’.

Proizvod INA Biofil C 40 dobitnik zlatne medalje i posebne nagrade Najbolja eko inovacija grupe autora na čelu s Ljiljanom Pedišić iz Maziva-Zagreb d.o.o.

Izložba je bila obogaćena brojnim popratnim sadržajima, kao što je posebno medijsko predstavljanje inovacija na okruglim stolovima ili prezentacijama na izložbenim prostorima.

Tako je predavanje održao Tomislav Farkaš, direktor MTČ-a, tvornica rublja d.d. iz Čakovca, koji je obrazložio inovativni sustav tvrtke, kao i predstavljenog proizvoda na sajmu, popluna za trudnice. To je tvrtka koja potiče inovacije među zaposlenicima i ima sustav nagrađivanja. Veliko zanimanje bilo je i za predavanje profesora D. Drabića o ECDL sustavu kojim se izučava i ocjenjuje informatička pismenost. REDEA, koja djeluje u sustavu Međimurske županije, također je organizirala predavanje, a u povodu osnivanja vlastita centra i Tehnološkog parka.

Hrvatska gospodarska komora i njezina Zajednica za inventivni rad tradicionalno

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) brojnim je prezentacijama i pretraživanjima baza podataka omogućio uvid u vlastite i tuđe patente, za bolju orijentaciju inovatorima. DZIV je organizirao i uspješno predavanje o svojim dodatnim programima, s naglaskom na mrežno povezivanje, osobito u Incentivu DZIV-a. Početkom godine DZIV je postao punopravni član Europskog centra informacija i Europskoga patentnog ureda, čime se inovatorima otvaraju nove mogućnosti.

Brodogradilištima do kraja godine na naplatu dolazi 4,5 milijardi kuna

Do kraja siječnja iduće godine hrvatskim brodogradilištima će trebati 253 milijuna dolara novih kredita, odnosno oko 1,5 milijardu kuna. Uz pronalaženje izvora za refinanciranje duga koji državi do kraja godine dolazi na naplatu, Vlada će se angažirati i na rješavanju problema tekuće likvidnosti brodogradilišta kao i reprograma njihovih kredita, dogovoreno je na sastanku premijera Ive Sanadera i njegovih ministara s upravama i sindikatima jadranskih škverova. Brodogradilištima do kraja svibnja iduće godine na naplatu dolazi 4,7 milijarde kuna pri čemu glavnina tog iznosa, odnosno čak 4,5 milijardi kuna, dospijeva do kraja ove godine. (M. B.)

Posebne prezentacije priredili su inovatori Ruske Federacije predstavljajući svoje proizvode, radove mladih i uspjehe izložbe “Arhimed” u Moskvi. Udruga inovatora Brodograđevne industrije 3. maj prezentirala je rad inovatora i predstavila knjigu svojih inovatora, a međimurski obrtnici i poduzetnici cijelo su vrijeme izložbe prezentirali svoje proizvode. Tehnologijsko-razvojni centar TERA iz Osijeka predstavio je cijeli niz inovacija te uspjehe i nagrade s nedavno održane izložbe “Budi uzor”.

Od tiskanih materijala, osim uobičajenoga kataloga izložbe predstavljene su i tri knjige: „Zbornik najuspješnijih zagrebačkih inovacija 2004. – 2008.“, „Primjena elektrolučno upucanih vijaka i naprava u pripremi spojeva prije zavarivanja“ inovatora Bože

Vrijednost offseta za drugu skupinu BOV-a oko 102 milijuna eura

Povjerenstvo za nabavu borbenih oklopnih vozila predložilo je Vladi potpisivanje ugovora s koncernom Patria - ĐĐ Specijalna vozila o kupnji 42 borbena oklopna vozila AMV 8x8 u vrijednosti od oko 68 milijuna eura. Konačnoj odluci prethodi rasprava na užem kabinetu Vlade, a potom i odluka na samoj sjednici Vlade.

Prvu skupinu od 84 naručena BOV-a čine vozila za transport vojnika, a prosječna cijena im je bila 1,33 milijuna eura, odnosno ukupno 112 milijuna eura. Prosječna cijena jednog vozila iz druge grupe bi trebala iznositi 1,6 milijuna eura. Od toga bi vrijednost izravnog offseta trebala biti najmanje 35 posto. (M. B.)

Pobjednici INOVA-e 2008. s predsjednicom Skupštine grada Zagreba Tatjanom Holjevac i čakovečkim gradonačelnikom Brankom Šalamonom

Milana i Željka Vučkovića iz BI 3. maj, „Crtanje je interesantno“ Irine Leparske iz Ruske Federacije te najnoviji broj časopisa IRT3000, koji je razgrabljen.

Na pozornici salona bila je cijelo vrijeme, postavljena na lutku, nošnja Katarine Zrinske, dopremljena iz Muzeja staroga grada Ozlja, o kojoj brigu vodi Družba „Braća hrvatskoga zmaja“, i to sve kako bi salon imao obilježja grada domaćina, Čakovca - grada Zrinskih. Osim toga domaćini su organizirali i bogat međimurski kulturnoumjetnički program, koji je začinio Žiga Međimurski novim pjesmama.

Na završnoj svečanosti u subotu navečer prigodne riječi nagrađenima i nazočnima uputila je predsjednica Skupštine grada Zagreba Tatjana Holjevac, rekavši, među ostalim, da će tijela vlasti hrvatske metropole uvijek davati potporu naporima inovatora, ne samo u gradu Zagrebu nego i u cijeloj zemlji, kako bi svojom kreativnošću stvarali nove vrijednosti.

Osobito pohvalno o INOVA-i i hrvatskim inovatorima govorio je David Wardell, naglasivši da je svaki put otkako je na čelu ocjenjivačkog suda, iznova impresioniran ne samo brojem nego i kvalitetom izložaka. „Sve što vidimo, sve čime se koristimo, sve oko nas je proizvod kreativnosti, čiji su nositelji ljudi, a tih resursa Hrvatska ima.“ Ocjena je gospodina Davida Wardella da je ovogodišnja INOVA organizirana na svjetskoj razini. Provjerena i istinita uzrečica da inventivnost mijenja svijet samo može potvrditi da i naši inovatori sudjeluju u ukupnom svjetskom razvoju.

Izložbu su pratili Hrvatski radio Čakovec (HRČAK), Čakovečka televizija, dopisništvo HTV-a, Međimurske novine, list Međimurje, Večernji list, IRT3000, INA glasnik te mnogobrojne radiopostaje i drugi mediji.

Potporu su dali Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kroz projekt Inovacije i novi proizvodi 2008., zatim INA-Industrija nafte d.d., Maziva-Zagreb d.o.o., Chromos boje i lakovi d.d., zajednice tehničke

Ekskluzivna nagrada na Fakumi - Arburg Energy Efficinecy

Ove godine na Fakumi tvrtka Arburg bila je pokrovitelj dodjele nove nagrade za energijsku učinkovitost – Arburg Energy Efficinecy. Nagrada je dodijeljena za posebna nastojana s područja uštede energije i enetrgijske učinkovitosti tvrtki Wago Kontakttechnik iz Mindena. Takva gesta tvrtke Arburg samo je korak dalje u njenim nastojanjima da u 2008. godini težište svojih aktivnosti usmjeri na uštedu energije, što je obilježeno i sloganom “Energy Efficiency Allround”, a učinkovito upravljanje energijom postalo je korporativni cilj. Pri tome, Michael Hehl, glasnogovornik tvrtke Arburg objašnjava kako je cilj dodjele te nagrade poticanje uporabe Arburg proizvoda i znanja iz Lossburga kako bi se efikasno minimirala potrošnja energije svih Arburg klijenata diljem svijeta.

www.arburg.com

kulture Zagreba i Rijeke te mnoge tvrtke i udruge.

33. hrvatski salona inovacija organizirala je Udruga inovatora Međimurja INOMA Čakovec, a suorganizatori su bili Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba, Savez inovatora Primorsko-goranske županije te Međimurska županija.

Pokrovitelj i domaćin INOVA-e 2008. bio je Grad Čakovec, dok je supokrovitelj bila Hrvatska gospodarska komora. Osobito valja naglasiti visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Stjepana Mesića.

Svima koji su pridonijeli ostvarenju toga našeg zajedničkog projekta, domaćinima,

pokroviteljima, suorganizatorima, donatorima izražavamo veliku zahvalnost. Čestitamo svim sudionicima, osobito Udruzi inovatora Međimurja INOMA Čakovec na organizaciji INOVA-e 2008., a inovatorima želimo puno uspjeha u tržišnom ostvarenju njihovih inovacija.

Detaljna izvješća o INOVA-i 2008. mogu se vidjeti na stranicama www.inovator.hr, www.savez.-inovatora-zagreba.hr, www. inoma.hr. Pozivamo sve na 34. salon inovacija INOVA 2009., koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 15. studenog 2009.

www.savez.-inovatora-zagreba.hr

Grupa Končar uvećala dobit na 61,2 mil. kuna

Grupa Končar u prvih je devet mjeseci 2008. ostvarila 61,2 milijuna kuna neto dobiti, što je nešto više od plana i 58,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni konsolidirani prihodi ostvareni su u iznosu od 2,2 milijarde kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Istodobno je u tom razdoblju ukupno ugovoreno 2,13 milijardi kuna novih poslova od čega 1,15 milijardi ili 54 posto na domaćem tržištu. Od ukupno 20 društava koja čine grupu Končar 18 društava je iskazalo pozitivan financijski rezultat, dok su dva društva poslovala s gubitkom. Na domaćem je tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,08 milijardi kuna, a u izvozu 957,5 milijuna kuna. (M. B.)

Veliki uspjeh studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Studenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci postigli su izniman uspjeh na području strojogradnje, tj. implementacije modernih tehnologija i „lowcost“ inovativnih rješenja. Studenti Tina Babić i Dražen Polić u Laboratoriju za inteligentne strojeve i obradne sustave pod vodstvom mentora prof. Zlatana Cara, voditelja laboratorija, realizirali su projekt edukacijske CNCglodalice „MEGCNC-LISOS 1“. Profesor Car ističe da je tim projektom pokušao primijeniti način izobrazbe studenata i iskustva koja je stekao tijekom poslijediplomskog studija i rada u Japanu.

Na prvi pogled ne primjećuje se ništa neobično u njihovu radu. Ali cjelokupan projekt bio je zamišljen tako da se primijeni znanje koje su studenti stekli na prijediplomskom studiju o rješavanju realnih problema u industrijskom okruženju korištenjem suvremenih tehnologija uz primjenu napredne metodologije. Konstrukcija stroja zasnovana je na modularnoj metodologiji uz primjenu „Open Source“ tehnologije u kombinaciji s relativno jednostavnim hardverom za rješenje upravljačkog dijela stroja. Ta je kombinacija omogućila izradu modernoga, visoko funkcionalnoga edukacijskog stroja niske cijene.

Pri provođenju ovoga projekta jedna od glavnih ideja bila je da studenti uvide primjenu svog znanja u realnom okruženju, industriji. Taj je pristup ključan za uspješnu provedbu Bolonjskog procesa. Da bi se i taj segment projekta uspješno ostvario, u realizaciju su bila uključena četiri gospodarska subjekta, i to: ELCON Gerätebau d.o.o., Rotometal promet d.o.o., Solid-state i EAG Centar d.o.o. Bez njihove pomo-

Profesor Zlatan Car sa studentima Tinom Babić i Draženom Polićem u Laboratoriju za inteligentne strojeve i obradne sustave

ći, materijalne i u iskustvu, svi segmenti projekta ne bi bili potpuno ostvareni. Sva-

kodnevna komunikacija s ljudima iz proizvodnje omogućila je studentima da uvide korisnost i primjenjivost znanja koje su stekli na prijediplomskom studiju. Ne smije se zaboraviti spomenuti ni podjednaku financijsku pomoć ovom projektu koju su pružili Tehnički fakultet i podružnica Studentskog zbora na Tehničkom fakultetu.

Na kraju prof. Car naglašava kako se tu neće stati, jer je čvrsta suradnja s gospodarstvom jedini ispravni put, a, također, i za njega je to bilo poticajno iskustvo. Stoga je s novom skupinom studenata već ušao i u druge projekte koji su zasnovani na sličnim načelima, gdje je, ističe, najvažnije pokazati studentima primjenjivost stečenog znanja u suradnji s gospodarstvom na obostrano zadovoljstvo.

Marko Kršulja

6. radionica Tempus EQIBELT projekta

Izrada kolegija u e-okruženju / Course Development in E-learning Environment

U sklopu Tempusova projekta EQIBELT – Education Quality Improvement by E-Learning Technology (Poboljšanje kvalitete obrazovanja tehnologijama eučenja), u kojem Sveučilište u Rijeci sudjeluje kao vrlo aktivan partner, 25. i 26. rujna 2008. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je radionica o temi e-učenja pod nazivom “Course Development in E-learning Environment“ (Izrada kolegija u e-okruženju). Cilj te dvodnevne radionice bio je okupljanje i razmjena iskustava stručnjaka s partnerskih sveučilišta iz Europe te stručnjaka i nastavnika praktičara s hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišnih nastavnika i stručnih suradnika zainteresiranih za e-učenje i primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi. Na radionici su predstavljena i raspravljena brojna iskustva u razvoju i izradi e-kolegija, primjeri dobre i loše prakse te analizirani i diskutirani najčešći problemi vezani uz razvoj i primjenu e-učenja u visokoškolskoj nastavi.

Radionica je organizirana kao posljednja u nizu radionica Tempusova projekta EQIBELT – Education Quality Improvement by E-learning Technology u projektnom razdoblju 2005. – 2008. radi okupljanja zainteresiranih stručnjaka s europskih i hrvatskih sveučilišta i razmjene iskustava i rješenja u primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u nastavi, posebice s aspekta problema razvoja i izrade kolegija u e-okruženju.

Pozdravni govor dobrodošlice uime institucije domaćina održao je dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tonči Mikac. Uime Sveučilišta u Rijeci sudionike je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Pero Lučin, koordinator aktivnosti projekta EQIBELT za Sveučilište u Rijeci, koji je čestitao svim projektnim partnerima na

dosad ostvarenim rezultatima. Prof. Lučin ujedno je predstavio strateške ciljeve riječkoga Sveučilišta i aktivnosti koje se trenutačno provode u smislu institucionalne podrške uvođenju e-učenja, a u sklopu Strategije uvođenja e-učenja na Sveučilište u Rijeci 2006. – 2010. i pripadnoga Akcijskog plana, koji su prvi takvi dokumenti doneseni na hrvatskim sveučilištima. Uime organizatora skup je pozdravila doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac, zamjenica koordinatora projekta za riječko Sveučilište, koja je ukratko predstavila osnovne ciljeve projekta, obavljene aktivnosti te ostvarene specifične rezultate projekta. Najavila je i radnu strukturu radionice, u obliku niza najavljenih predavanja i prezentacija koji su povezani i prikladno se izmjenjuju s diskusijskim sekcijama, prostorom za pitanja i odgovore te sa zaključnom generalnom diskusijom radionice.

Na radionici je bilo 68 registriranih sudionika; s hrvatske strane bilo je 35 sudionika sa Sveučilišta u Rijeci, 14 sa Sveučilišta u Zagrebu, 9 sa Sveučilišta u Dubrovniku, dvoje iz CARNet-a i jedan predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a sa strane europskih partnera bilo je 8 sudionika,

predstavnika partnerskih sveučilišta iz Europe (Leuven, Belgija; Valencia, Španjolska; Porto, Portugal; Beč, Austrija, Tallin, Estonija; Helsinki, Finska). Sudionici iz Hrvatske bili su redom sveučilišni nastavnici koji već prakticiraju e-učenje ili su zainteresirani za njegovu implementaciju te stručnjaci koji su uključeni u pružanje tehničke potpore.

Radionica je bila tematski koncipirana tako da pokuša dati odgovore na sljedeća pitanja:

• Kako početi razvoj i izradu e-kolegija iz postojećega standardnoga, učionički koncipiranoga kolegija?

• Koja je nova uloga nastavnika i asistenata u e-kolegiju?

• Koji su organizacijski aspekti e-kolegija?

• Koje se aktivnosti i koji načini komunikacije trebaju ostvarivati u e-okruženju?

• Kako osigurati kvalitetu?

• Kako organizirati provjeru znanja?

• Kako motivirati studente i pomoći im u organizaciji vremena?

Razvoj, izrada i potpora u implementaciji e-kolegija

Tijekom radionice pruženi su brojni primjeri dobre prakse razvoja e-kolegija i mogućeg načina ostvarivanja potpore nastavnicima koju je potrebno pružiti institucijski. Jedan od primjera pružanja potpore i stvaranja poticajne atmosfere za visokoškolske nastavnike jest nastanak novog zanimanja – edukacijski tehnolog, koje je na poticaj estonskoga E-sveučilišta uvedeno

Pozdravni govor prof. dr. sc. Pere Lučina, koordinatora projekta EQIBELT za riječko Sveučilište

na svim tamošnjim sveučilištima. Svaki estonski fakultet dužan je zaposliti određeni broj edukacijskih tehnologa (čiji je osobni razvoj i edukacija briga E-sveučilišta), koji pružaju stalnu potporu visokoškolskim nastavnicima u radu na razvoju e-kolegija. Aneelen Cosemnas sa Sveučilišta u Leuvenu (Belgija) prezentirala je korisna iskustva

u organiziranju posebnih oblika komunikacije svih zainteresiranih strana u procesu (tzv. virtualni seminari), a Victor Manso sa Sveučilišta u Valenciji (Španjolska) iskustvo holističkog pristupa razvoju e-kolegija, koji uključuje studente, nastavnike i stvara partnerski odnos svih uključenih strana. Jan Thomas sa Sveučilišta u Beču predočio je

važna iskustva u korištenju određenih oblika online-komunikacije (primjerice foruma i wikija) s velikim studijskim grupama, dok je dr. Gottfried Csany s Tehnološkog sveučilišta u Beču radioničkim pristupom sudionike aktivno uključio u promišljenje svih aspekata problema prije donošenja odluke o transformaciji kolegija iz učioničkoga u e-okruženje. Kolegice Branka Vuk-Koračak i Jasna Tingle iz CARNet-a predstavile su iskustva e-učenja stečena organizacijom i održavanjem E-Learning akademije; poseban naglasak dan je na temu korištenja wikija kao komunikacijskoga kanala s polaznicima te na temu adaptiranja i/ili usvajanja gotovog e-sadržaja koji su razvili strani stručnjaci, ljudi koji ne dolaze iz iste kulture (program ELA razvili su stručnjaci s kanadskog Sveučilišta British Columbia), što može biti velik problem u brojnim segmentima održavanja nastave u e-okruženju.

O strukturiranju, izradi i upravljanju tzv. hibridnim (hybrid, blended) kolegijem govorila je doc. dr. sc. Nataša Hoić-Božić s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci, a novačka iskustva u primjeni e-učenja, onako kako ih vide nastavnici, ali i studenti, dale su prof. dr. sc. Jasminka Ledić i Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju Sveučilišta u Rijeci te Vedrana Mikulić s Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci. O primjeni i važnosti multimedije za e-kolegij govorio

Doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac obraća se sudionicima uime organizatora 6. radionice projekta EQIBELT

je Zoran Nebić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, a doc. dr. sc. Branimir Barišić i asistent Marko Kršulja, također s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predstavili su mogućnosti korištenja simulacija i filmova kao pomoćnih objekata u e-sadržaju kolegija Mjerna tehnika.

O iskustvima u pružanju potpore nastavnicima koji žele uključiti online-nastavu u svoj rad govorili su Tona Perišić (Centar za

e-učenje, SRCE, Sveučilište u Zagrebu) te Jasmin Klindžić i Mihaela Banek Zorica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Mogućnosti koje Sveučilišna knjižnica kao sveučilišni

Predavač Heikki Hallantie s helsinškoga Sveučilišta za tehnologiju i radno okruženje na 6. radionici Tempusova projekta EQIBELT, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Izlaganje doc. dr. sc. Branimira Barišića i asistenta Marka Kršulje o računalom podržanim mjerenjima i e-učenju u kolegiju Mjerna tehnika. Održavanje prezentacije pomaže voditelj tehničke podrške u organizaciji radionice Zoran Nebić.

servis može pružati nastavnicima koji razvijaju svoj kolegij za e-okruženje predstavila je Senka Tomljanović, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci.

Nova, izmijenjena uloga nastavnika u e-kolegiju

Nekoliko primjera dobre prakse izmijenjene uloge nastavnika u e-kolegiju predočeno je temama korištenja i upravljanja komunikacijskim kanalima kao što su forum ili wiki u online-okruženju s velikim studijskim grupama, kao i nizom primjera korištenja Web 2.0 tehnologija i korištenja multimedije u poboljšanju i

događaji i dostignuća

Posebna nam je čast obavijestiti Vas o 9. međunarodnom savjetovanju ljevača, koje će se održati u Opatiji od 18. do 20. lipnja 2009. godine pod motom “Inovativni materijali i napredne koncepcije proizvodnje metalnih odljevaka” s osnovnim temama:

- Računalom potpomognut dizajn i brza izrada prototipa

- Napredne tehnologije lijevanja

- Materijali i veziva za kalupe i jezgre

- Kontrola nukleacije, skrućivanje i mirkostruktura

- Svojstva i performanse odljevaka

- Energija i kontrola okoliša u industriji metalnih odljevaka

Predsjednik Organizacijskog odbora Prof.dr.sc. Faruk Unkić

poticanju aktivnosti studenata, korisnika e-kolegija.

Organizacijski aspekti e-obrazovanja

Problem rješavanja organizacijskih aspekata e-obrazovanja predstavljen je novim mogućnostima ostvarivanja komunikacije između svih uključenih strana – primjerice, kako definirati i kako organizirati razvoj kolegija u kojem zajednički sudjeluje više autora, a koji će biti namijenjen studentima

više različitih sveučilišta predstavio je Heikki Hallantie sa Sveučilišta u Helsinkiju.

Radionica je nastavnicima pružila informacije kako početi s izradom e-kolegija, na koji način kreirati kolegij u e-okruženju, koja je nova uloga nastavnika u online- okruženju, kako iskoristiti nove aktivnosti i mogućnost povećane komunikacije te koji vidovi potpore moraju biti dostupni nastavniku. Na radionici su svoja iskustva i primjere dobre prakse iznijeli stručnjaci i nastavnici praktičari s

europskih sveučilišta i iz institucija članica ovoga projekta. U dijelu radionice izneseni su primjeri iz prakse o kreiranju e-kolegija na hrvatskim sveučilištima te održane diskusije koje su omogućile sudionicima da postavljaju pitanja i razmjenjuju znanja o ovoj temi.

Raspored predavanja s prezentacijama, popis sudionika te zaključci radionice objavljeni su na mrežnim stranicama projekta EQIBELT http://eqibelt.srce.hr/workshops/rijeka_6/.

Sudionici 6. radionice Tempusova projekta EQIBELT održane 25. i 26. rujna 2008. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Varaždinu predstavio svoje novosti

SANDVIK Coromant razvio se 1862. godine od male željezare. Danas ima 60 podružnica diljem svijeta, tri distributivna centra, 20 centara produktivnosti, dva aplikacijska centra, 7 500 zaposlenika te oko dvije tisuće aktualnih patenata, od kojih je primjerice COROMANT CAPTO zasigurno najbolji alatni sustav, koji je od ove godine u ISO sustavu. Svoj razvoj i uspjeh od početka temelje na činjenici da je u proizvodnji najvažnije održati kreativnost, primjenjivati nove tehnologije i smanjiti troškove uz povećanje produktivnosti, što je, kako ističu u Sandviku, glavna smjernica u smanjenju troškova. Među tridesetak brandova unutar Sandvik Tooling grupacije Sandvik Coromant zauzima vodeće mjesto, a ove se godine posebna pozornost posvećuje alatima za glodanje.

SANDVIK Coromant na tržište lansira CoroMill 690, valjkasto glodalo za obradu titana, posebno pogodnog za komponente u zrakoplovstvu. To je visokoproduktivno glodalo s pločicama s četiri rezne oštrice za ekonomičnu obradu 2D oblika s optimiranim odvođenjem strugotine. Valjkasto glodalo CoroMill 690 oblikovano je za uporabu s modularnim prihvatom Coromant Capto za bolju stabilnost i ponovljivost potrebnu prilikom obrade s velikim posmacima i dodacima za obradu.

Također je predstavljena ponuda alata za bušenje, među ostalim i svrdlo s izmjenjivim pločicama CoroDrill 880, bez dvojbe vodeći proizvod u tom segmentu alata.

“Biti partner u produktivnosti naše je obećanje i dužnost” slogan je tvrtke SANDVIK Coromant, vodećega svjetskog proizvođača reznih alata za obradu metala. Dio od 25 tisuća proizvoda te tvrtke predstavljen je u Varaždinu 24. listopada predstavnicima poduzeća koja se bave strojnom obradom. “Nakon duljega vremena ovo je prvo predstavljanje kupcima i svakako prvo u ovoj regiji”, rekao je voditelj prodaje Vladimir Karninčić, objasnivši cilj ne samo prezentacije nego i misiju SANDVIK grupe. “Nama je važno objasniti vam što možemo ponuditi na vašu korist, radi povećanja produktivnosti i smanjenja troškova”, naglasio je Karninčić.

CoroMill 490

U Varaždinu je posebno predstavljena ponuda alata za glodanje CoroMill. Kao glavna prednost ponovno je istaknuta produktivnost, koja se primjenom tih alata povećava za čak 40 do 50 posto. Iako se taj podatak u prvi mah čini

nevjerojatnim, u praksi je to potvrđeno. Glodala CoroMill 490 iz nove generacije preciznih alata koji pokrivaju materijale iz ISO-P (čelici) nadopunjena su glodalima za obradu materijala iz ISO-K područja, za odljevke.

Taj se program preciznih alata za glodanje odnosi i na pet tipova presvlaka, tri za ISO-P čelike i dva za ISO odljevke. Posebno je pogodan za serijsku proizvodnju zbog preciznoga rezanja smanjenom uporabom sile, rezova male dubine i učinkovitog postizanja završne obrade u jednom prolazu. To je prvi alat koji radi obradu od točno 90 stupnjeva bez stepenica, što neizbježno vodi nižim troškovima alata i zaliha te boljoj toleranciji.

CoroMill 490 može zamijeniti nekoliko različitih tipova alata jer povećava potencijal manjih obradnih centara veličine vretena ISO 30-40 koji se često koriste u obradama s malim dodacima tek izrađenih odljevaka i otkivaka.

(Foto: Nataša Müller)

Klaster alatnica postao Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva RH

Na osnivačkoj skupštini Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva Hrvatske, održanoj u Končaru 10. listopada ove godine, dosadašnji Klaster alatnica RH transformirao se iz udruge u trgovačko društvo. Skupštini su prisustvovala 22 osnivača s osnivačkim udjelima od pet do 70 tisuća kuna, čime je prikupljeno ukupno gotovo 500 tisuća kuna osnivačkoga kapitala novog društva. Među osnivačima su četiri tvrtke iz koncerna Končar, četiri tvrtke iz Đuro Đaković Holdinga, TŽV Gredelj, Elektrokontakt, Kordun, Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, Tehnički fakultet iz Rijeke te druge, manje, ali uspješne hrvatske tvrtke iz metaloprerađivačke industrije.

Glavni cilj poslovanja novog društva je povećanje konkurentnosti tehnološkom modernizacijom, smanjenjem troškova proizvodnje i unapređenjem obrazovnog sustava.

Centar treba biti potpora hrvatskoj industriji u implementaciji nedostajućih i suvremenih (state-of-art) tehnologija, uz aktivno uključivanje u razvoj i usvajanje novih proizvoda i usluga te primjenu rezultata istraživačko-razvojnih projekata za potrebe domaće industrije, kao i u organizaciji izobrazbe deficitarnih kadrova za potrebe obrta i poduzeća. Vodit će i zajedničke aktivnosti u promidžbi domaće industrije na inozemnim tržištima te koordinirati prijavu nacionalnih i međunarodnih (pretpristupni i strukturni projekti EU) razvojnoistraživačkih projekata.

Nakon uvodne riječi Vlade Oreškovića, predsjedatelja osnivačke skupštine, sudionicima skupštine obratili su se riječima potpore Davor Mladina, član Uprave Končar-Elektroindustrije d.d., Zdenka Mesić, načelnica Odjela za promociju, inozemna ulaganja i klastere u MGRP-u, te Zoja Crnečki, zamjenica direktora Sektora za industriju u HGK.

Za članove Nadzornog odbora s mandatom od četiri godine izabrani su Bartol Jerković iz Đuro Đaković-Specijalnih vozila iz Slavonskog Broda, Vlado Orešković, dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Klastera alatnica iz Končar-Elektroindustrije, Hristo Sikavičev iz TŽV Gredelj, Mladen Balija iz Elektrokontakta iz Zagreba te Ivica Šarić iz SIGA international iz Svete Nedjelje. Članovi NO na svojoj će prvoj sjednici izabrati predsjednika i njegova zamjenika te upravu društva.

Očekuje se da će do kraja godine društvo dobiti status nacionalnoga klastera i time se proširiti na druge tvrtke u metaloprerađivačkoj industriji i elektrotehnici.

“Centar ima potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, od kojeg dobiva nepovratnu financijsku potporu, a status klastera od nacionalne važnosti bitan je ne samo zbog veće financijske potpore nego i zbog prava na sudjelovanje na natječaju Europske unije u programu IPA IIIc, čija su sredstva namijenjena upravo razvoju klastera”, rekao je Vlado Orešković. Kao glavne razloge osnivanja Centra naveo je nedovoljno iskorišten potencijal metaloprerađivačke i elektrotehničke industrije i elektronike u strukturi hrvatskoga gospodarstva, potrebu za unapređenjem suradnje između industrije, istraživačko-razvojnih i znanstvenoobrazovnih institucija te jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ukupno povećanje konkurentnosti domaće industrije u globalnom okruženju.

U konačnici Centar treba biti organizacijski ustrojen u četiri zavoda:

1. Novi proizvodi, programi i usluge – veće uključivanje domaće industrije

u realizaciju tržišnih projekata te projekata koje financira lokalna uprava i samouprava: tračnička i vozila za posebne namjene, prometala, alternativni energetski izvori, brodogradnja…

2. Razvoj tehnologija – transfer sofisticiranih i deficitarnih tehnologija na državnoj razini uz pružanje usluga industriji: petoosni laser, PVD/CVD presvlake, inteligentni sustavi, robotika…

3. Alatničarstvo – daljnji razvoj alatničarstva u funkciji novih proizvoda s naglaskom na: CAD/CAM tehnologiju, simulacije, prototyping…

4. Obrazovanje – aktivno sudjelovanje u osnivanju edukacijskog centra RH s naglaskom na cjeloživotno učenje, usavršavanje i specijalističku izobrazbu postojećih i novih kadrova.

Predstavljamo tvrtku Adria Winch d.o.o. iz Splita

Vitla iz Splita pouzdanošću osvajaju svijet

pripremio: Igor Škevin fotografije: Adria Winch d.o.o.

Splitska tvrtka Adria Winch bavi se proizvodnjom vitala i srodne brodske opreme te je, iako je samozatajna, u tome vrlo uspješna izvan hrvatskih granica jer, kako kažu njezini utemeljitelji, “strojarstvo prodajemo Nijemcima, a brodsku opremu Norvežanima”

Čak i kada imate adresu i mislite da relativno dobro poznajete Split, ni uz pomoć Google Mapsa neće vam poći za rukom da bez pomoći “iznutra” nađete tvrtku Adria Winch, koja je sakrivena u bivšim pogonima Željezare Split, malo dalje od jarko žutih zgrada industrijske zone na Putu Mostina.

Druga stvar koja izgleda tajnovito oko Adria Wincha vlasnici su tvrtke koji toliko izbjegavaju publicitet da je najteži dio pisanja o tvrtki bio nagovoriti utemeljitelje da pristanu najprije na susret, a poslije i na fotografiranje. Iskreno, dvojicu čelnih ljudi tvrtke nismo uspjeli nagovoriti pa je jedini od njih koji je stao pred objektiv bio Milivoj Peruzović, ali je i on bio preskroman da bi se dao fotografirati sam – da mu pomažu dok je pozirao, pozvao je čelne ljude konstrukcije i proizvodnje. Čak su željeli izbjeći da im se spominju imena jer, kažu, bitna je tvrtka, a ne oni.

Doista, čelni ljudi tvrtke žive Adria Winch. Prava je rijetkost vidjeti direktora koji isto-

dobno radi na toliko toga kao što to radi Peruzović, ili drugog direktora, Marina Srzentića, kako juri kroz pogon zavrnutih rukava jer je doslovno vlastitim rukama pomogao inženjerima u proizvodnji. Peruzović nas je proveo kroz pogon i pokazao da sve rade vlastitim sredstvima, pa tako i halu, odnosno njezine zidove preuređuju dio po dio, onoliko koliko imaju novca. Prioritet pri investiranju imaju najsuvremeniji strojevi, poput CNC-horizontalnoga obradnog centra HAAS EC-1600, grdosije zaprepašćujuće točnosti, u kojoj su se, kad smo stigli do nje, obrađivala ležišta ležaja vretena reduktora na tijelu jednoga velikog vitla. Drugi stroj među većim novim investicijama je CNC-tokarilica HAAS SL-20TBHE s pogonjenim alatima za bušenje i glodanje, a od manje masivnih dijelova nove opreme tu je mjerna ruka FARO Gage, kao i ESPRIT, softver za računalom podržanu proizvodnju (CAM), odnosno za programiranje CNC-strojeva, a tu je i CIMCO, DNC veza za prijenos podataka između osobnog računala i CNC-strojeva.

Miroslav Komlenović, vodeći projektant Adria Wincha, Ante Grubišić, direktor proizvodnje Dalstroja d.d., i Milivoj Peruzović, direktor Adria Wincha, uz vitla spremna za transport u Ujedinjene Arapske Emirate

Adria Winch d.o.o., Split

Kod Adria Wincha je zanimljivo da nemaju velikih problema s pronalaženjem kadrova, za razliku od ostalih strojograđevnih tvrtki u Hrvatskoj. Za to je u Adria Winchu zaslužan mr. sc. Ivo Jerčić, viši predavač konstrukcijske skupine predmeta na Sveučilištu u Splitu i jedan od čelnih ljudi tamošnjega Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije. Konstruktor s više od 25 godina iskustva, koji za sebe kaže da je konstruirao CNC-obradne centre prije četvrt stoljeća, skromno otkriva da je u Adria Winchu nastavio voditi brigu da mladi inženjeri nastave napredovati jer su u konstrukciji mahom inženjeri kojima je on predavao dok su bili studenti.

Jerčić kaže da kod njih svaki pripravnik prođe kroz sve odjele tvrtke i da mu dodijele mentora koji ga poučava svim znanjima potrebnima za rad u Adria Winchu, poput posebnih znanja o hidraulici, i na kraju podnosi izvještaj o njemu. Jerčić smatra da je veoma važno koliko je snažna motivacija pripravnika za to da se razvija u struci te da o njoj ovisi napredak, koji nije kod svih jednak, niti je u istom smjeru koliko god se tvrtka trudila da svi budu svestrani. Ipak, Jerčić se ponosi svojim konstruktorima:

- Kad bih morao ozbiljan posao obaviti s petnaest inženjera, osam bih uzeo iz

Adria Wincha – s ponosom u glasu kaže Jerčić, a na njegove se riječi nastavlja Peruzović tvrdnjom da su dobre mlade inženjere zaslužili svojom strategijom.

Jerčić na to pak dodaje kako su uvjereni da će se njihovi ljudi prilagoditi novim okolnostima kako bilo da bilo, iako nitko ne može biti siguran da će i za deset godina izrađivati vitla. Također, kazao je da su poznati primjeri tvrtki koje se nisu dovoljno brzo prilagodile jer nisu imale dovoljno kvalitetne ljude, pa su propale.

Adria Winch počeo je kao tradicionalna obrtnička radionica 1987. godine i razvijao se uz inženjersko promišljanje i vlastiti

razvoj novih proizvoda. Počeli su s malim sidrenim vitlima za jahte, prvim projektom i proizvodom tvrtke. Potkraj osamdesetih ta su se vitla serijski ugrađivala na brodove hrvatskih proizvođača, na jahte i manje brodove. Adria Winch je s vremenom širio plasman i kapacitete te razvio veća vitla koja su ugrađivana na turističke jedrenjake i novogradnje Jadrolinije, a razvijena su i složenija vitla, ugrađena na istraživačke brodove. Prvo vitlo iz Adria Wincha koje je oplovilo svijet bilo je sidreno vitlo na “Hrvatskoj čigri” Mladena Šuteja. Pozornost se usmjerava i prema izgradnji elektromotornih pogona, izgradnji hidrauličnih instalacija i regulacije, ali i još složenijih i odgovornijih dijelova opreme plovila.

Godine 1996. Adria Winch počinje ulaziti u vlasničku strukturu Dalstroja i Adriastroja, posrnulih dijelova Prvomajske, sustava za proizvodnju alatnih strojeva koji je na svom vrhuncu imao i 14 000 zaposlenih, a kojemu je s raspadom Jugoslavije nestao znatan dio tradicionalnog tržišta te je stoga

i stao razvoj. Dalstroj, inače tvornica vertikalnih obradnih strojeva, te je 1996. obilježavao šestu godinu od prvog stečaja. Adria Winch, tvrtka u usponu, između 1997. i 1999. preuzima većinski udio u Dalstroju, čime stječe proizvodne i prostorne mogućnosti za daljnji razvoj. Adria Winch, danas vlasnik 97 % Dalstroja, već je imao razvijene proizvode i preuzimanje je bilo logično, kažu AW-ovi utemeljitelji.

Danas je Adria Winch tvrtka koja se bavi razvojem i prodajom i u kojoj radi 16 zaposlenih, dok malo više od osamdeset ljudi radi u Dalstroju, zaduženom za proizvodnju i dokumentaciju.

Pogledate li web Adria Wincha, vidjet ćete iznimno skromnu stranicu na kojoj su osnovni podaci o tvrtki i tri niza pdf-dokumenata, po jedan na engleskom, ruskom i turskom jeziku. Ako biste sudili prema tome kamo najviše izvoze, grdno biste se prevarili, o čemu svjedoči i magistar Jerčić: - Mi smo pomalo ludi jer prodajemo strojarstvo Nijemcu, a najviše pomorske opreme prodajemo Norvežanima. Toliko puno ondje prodajemo da nas je pomalo strah toga pa se sada širimo na rusko tržište – kazao je Jerčić obrazlažući širenje na Rusiju izrekom o (ne)držanju svih jaja u istoj košari.

Sami rade i upravljačke programe

Na pitanje podržava li njihova oprema upravljanje s pomoću računala, u Adria Winchu odgovaraju da su funkcije njihovih proizvoda podržane računalom, što je svjetski standard ispod kojega ne žele ići, kao i to da sami izrađuju taj softver, a surađuju s pojedincima i fakultetima na onome što ne mogu sami razviti.

ESPRIT, softver za CAM, kojime se programiraju CNC obradni strojevi do kojih se podaci i programi s PC-a prebacuju CIMCO-m, DNC vezom

CNC horizontalni obradni centar HAAS EC-1600

Dok smo razgovarali, u ruke Peruzovića i Jerčića stigli su ruski standardi, knjige koje su obojica razgledala s iskrenim veseljem. A imaju se i zašto veseliti. Naime, prema Peruzovićevim riječima, na ruskom su tržištu pobijedili Rolls Royce. Manje je poznato da ta britanska tvrtka, uz luksuzne limuzine i avionske motore, proizvodi i brodsku opremu, pri čemu je nenadmašna u proizvodnji kormilarskih strojeva. Nedavno su na ruskom tržištu prodali nekoliko vitala, i to ispod cijene, koju su nadoknadili na kormilarskom uređaju istog broda. No naručitelj tog vitla obratio se Adria Winchu s narudžbom za njihovo vitlo nakon što mu se zbog leda Rollsovo vitlo zaglavilo.

Osim vitala Adria Winch izrađuje i dizalice. Kako vole reći, rade “najkompliciraniju hidrauliku u Hrvatskoj”.

- Radimo automatska vitla za čamce za spašavanje, što je vrlo komplicirano jer vitlo prati val, tako da je uže koje spušta čamac stalno zategnuto. Za Norvežane smo napravili vitlo koje automatski priteže uže i do sada se pokazalo izvrsnim za njihovo dosta grubo more – govori Jerčić, a Peruzović dodaje da se njihov proizvodni asortiman može imenovati kao sidrenopritezna oprema, pri čemu im je cilj podizanje razine automatizacije primijenjene na toj opremi i ne žele ulaziti u niše u kojima postoje ulazne

barijere, pa se okreću pametnijim proizvodima, a da ne treba ulagati u njihov razvoj ispočetka.

- Dobar odnos s kupcem je umijeće – kaže Peruzović, a Jerčić ga dopunjava riječima da je odnos s kupcem put koji uvijek traje, a ne cilj.

- Želimo da je kupac zadovoljan kada mu ponudimo proizvod, a volimo ga nakon isporuke još ugodnije iznenaditi – objašnjava Ivo Jerčić dodajući da svako vitlo, pogotovo ako je u pitanju posebna narudžba, ima svog voditelja projekta koji je zadužen za kontakt s kupcem i ovaj ga može nazvati i u svakom trenutku doznati status narudžbe.

A tko su kupci vitala Adria Wincha? Hrvatska brodogradilišta?

- U Hrvatskoj prodajemo manje od 20 posto vitala koja proizvedemo i to nisu isključivo vitla za brodogradnju. Surađujemo dosta s građevinarima, a brodska oprema što je prodamo u Hrvatskoj donosi nam oko 10 posto prihoda, dok 5-6 posto prihoda dolazi iz građevinskog sektora – kaže Jerčić. Dodaje zatim da bi voljeli prodavati više na domaćem tržištu, ali se na stranim tržištima prodaje mnogo skuplja oprema, po proizvodu čak i četiri puta skuplja od opreme koja se prodaje u nas.

Adria Winch ima strategiju prema kojoj otpisuje tržište ako na njemu nema lokalnog predstavnika za podršku, iako svoju opremu prodaju izravno naručiteljima. Stoga taj predstavnik nije preprodavač ili zastupnik u smislu trgovine, nego je tvrtka ili čovjek koji mogu dati savjet, pa tako u Rusiji imaju vlastita zaposlenika koji ih predstavlja na tom tržištu. Zavidno je i poštovanje koje su u svijetu brodogradnje zavrijedili svojim radom, pa s njima, kaže Jerčić, kontaktiraju projektni instituti u ranim fazama kon-

strukcije zbog pitanja o nekim projektima, a da odgovore iz Splita shvaćaju ozbiljno, vidi se po tome što često te odgovore ugrade kao uvjete u natječaj. U tvrtki kažu kako su iznimno uspješni jer pobijede na 60 % natječaja na koje se jave, dok je u svijetu prosjek oko 20 %.

Opstanak na zahtjevnom brodograđevnom tržištu, na kojem ima sve više brodogradilišta iz zemalja jeftine radne snage poput Kine i Vijetnama, Peruzović i Jerčić objašnjavaju samo kvalitetom vlastite proizvodnje i pouzdanošću proizvoda.

- Ako imate dobro zavaren lim trupa broda, onda vas nije briga gdje je to zavareno, ali vas zanima čiji je motor ili vitlo, jer su bitni za sigurnost broda, pa ako imate s njim dobra iskustva, onda ćete tražiti određenog dobavljača, pa čak bio i iz Europe – objašnjava Peruzović. Ističe da je njihova oprema iznimno važna za sigurnost jer je riječ, primjerice, o sidrenim vitlima čije otkazivanje rezultira havarijom broda ili, u slučaju vitla čamaca za spašavanje, tragičnim gubitkom ljudskih života.

- Imamo sustav održavanja kvalitete koji prije svega nama koristi, ali on nije primaran našim kupcima jer kupac želi da sve kontrolira Germanischer Lloyd, American Bureau of Shipping ili bilo koja nezavisna kuća koju on odabere – kaže Jerčić. Objasnio je to primjerom iz proizvodnje spasilačkog čamca za koji Adria Winch mora dati, primjerice, Det Norske Veritasu (DNV) dokaze da ga može napraviti, a takav registar brodova mora odobriti Adria Winch kao proizvođača te opreme. Ustvari, DNV traži za svaki dio koji se izrađuje u Splitu da mu se unaprijed pošalju nacrti, koje oni ovjere pa na osnovi tako ovjerena nacrta Adria Winch kupuje materijal, koji opet ovjerava registar čiji ljudi u proizvodnji

Finalno montiranje vitala

provjere obradu. Nakon montaže određenog dijela provode se njegova ispitivanja dok on ne pokaže sve karakteristike navedene u projektu. Prema Jerčićevim riječima, dok ne dobiju certifikat iz registra bodova, u Adria Winchu ne smatraju proizvod gotovim, pa je stoga jasno da imaju i rigoroznu ulaznu kontrolu. - Elektromotor mora pregledati inspektor registra koji to osigurava, a mi dodatno provjerimo, primjerice, priključne mjere

motora, pribor, dokumentaciju... Za sidrena vitla, primjerice, lančanik ne kupujemo ako inspektor registra nije otišao u tvrtku koja ga je proizvela i posvjedočio da je to to, a čak i tada mi ultrazvučno provjerimo lančanik – objašnjava

Jerčić i dodaje da troškovi certificiranja iznose između četiri i pet posto troška poluproizvoda, a ako je u pitanju trošak materijala u njemu, certificiranje iznosi i desetak posto ili čak oko osam posto

cijene gotovog proizvoda uzmu certifikacijske kuće.

- Uvijek kupujemo čelike samo s certifikatom i bez obzira na taj certifikat provjeravamo materijal u laboratoriju splitskog škvera. Dogodilo nam se u dva od sto ispitivanja da materijal uopće nije odgovarao onomu navedenom u certifikatu – objašnjava Jerčić. No ne bez ponosa nastavlja:

- Toliko smo poznati i priznati da nam za neke stvari unaprijed daju dopuštenje, tako da registar obavlja samo posljednju provjeru, a za sve ostale provjere dovoljno je da priložimo svoju dokumentaciju o ispitivanju.

Jerčić kao najnormalniju stvar navodi da od početka konstrukcije u izradu proizvoda ugrađuju kontrolu kvalitete te se imenuje osoba koja kontrolira crtež i proračun, na ispitivanja pozivaju kupce i za svaki se

Strogi s kooperantima

Morali smo davati i do 20 posto cijene proizvoda za doradu do onoga što smo naručili od nekih kooperanata. Te smo kooperante eliminirali iz suradnje – odlučno je naglasio Peruzović iz Adria Wincha.

CNC tokarilica HAAS SL-20TBHE sa samopogonjenim alatima za bušenje i glodanje

proizvod izrađuje dokumentacija o ispitivanju kvalitete. Dokumentacija je iznimno bitna kod servisiranja, iako Jerčić navodi da im se svih ovih godina dogodilo “petšest kvarova: par elektromotora na vitlu je izgorjelo i jedna je spojka zapekla”, na što je dometnuo da odmah može provjeriti kada se i gdje te na kojem komadu opreme dogodio kvar, čime je demonstrirao i kvalitetu dokumentiranja u tvrtki.

Za 2009. godinu Adria Winch trenutačno ima prodano između 70 i 80 posto kapaciteta proizvodnje. Normalni ciklus proizvodnje iznosi četiri mjeseca, no za postojeći tip vitla treba im dva mjeseca ako za njega postoji dokumentacija, ali u slučaju da moraju razvijati novu dokumentaciju, rok se produljuje za dva mjeseca, a moraju li nešto novo nabaviti, rok isporuke dostiže pet ili šest mjeseci. No unatoč tomu vrlo su konkurentni jer, primjerice, naručuju hidrauliku koja im odgovara za niz proizvoda pa mogu izraditi proizvod brže od velikih svjetskih proizvođača jer mogu isporučiti proizvod u kraćem roku, zbog čega pobjeđuju na natječajima.

Kako je rastao promet

Kad smo preuzimali Dalstroj potkraj 1996. godine, Adria Winch imao je zaposlenog samo jednog čovjeka, direktora, a u Dalstroju ih je radilo 62. Prve godine kad smo preuzeli tvrtku promet je iznosio milijun i pol kuna. Od tadašnjeg broja radnika ostalo je dvadesetak, a sada ih u Dalstroju ima šezdesetak novih – govori direktor Peruzović te nastavlja: Rastemo po stopi od 25-30 posto godišnje i cilj nam je doći do 70-80 milijuna samo vlastitim resursima te biti na razini tvrtke koja se takvim poslom bavi bilo gdje u svijetu – zaključio je Peruzović. Ostvareni promet po godinama:

2006. - 30 milijuna kuna

2007. - 40 milijuna kuna

2008. – 50 milijuna kuna

2009. – rast od 20 % (procjena po prednarudžbama)

Iako kažu da nema ulaska u bilo koji posao bez barem deset posto predujma, postoje i kupci koje oni kreditiraju, ali je riječ o klijentima koji su godinama morali zasluživati taj status i toliko povjerenje. U načelu, banka im daje jamstva na predujam koji dobiju, katkad sredstva osiguravaju na temelju kreditnog pisma, pa je, kako kaže Peruzović, njihovo financiranje mješavina svega.

- Generalno govoreći, sredstva su skupa i nije lako taj trošak prevaliti na kupca opreme – kaže Peruzović ističući da je Adria Winchu veći problem kad ugovori posao prema jednome tečaju pa isporuči prema drugome. Jerčić pri tome navodi da je ova godina počela s tečajem od 7,35 kuna za euro, a u trenutku dok smo raz-

govarali bio je na 7,11 kuna. Peruzović je ustvrdio da će samo na tečajnim razlikama u 2008. izgubiti 700 000 kuna.

Zanimljivo je bilo čuti kako poduzetnici iz strojograđevne branše gledaju na trenutačnu gospodarsku politiku. Čelnici Adria Wincha smatraju da vladajući političari, iako javno deklariraju strah od gospodarskog sloma, ne čine ništa da se nadoknadi pad industrijske proizvodnje, koju bi trebalo jačati ako ništa drugo a ono zbog otplate vanjskog duga.

- Neshvatljivo nam je da brodogradilišta dobivaju poticaje po svakome isporučenom brodu, a da mi kao proizvođači opreme za brodove ne dobijemo ništa iako bismo makar samo s pet posto lakše disali. U svijetu je poznato da Nijemci potiču industrijski razvoj pokrivanjem dijela troškova koji nastaju pri razvoju. Mi smo, primjerice, nedavno odgodili

na neodređeno vrijeme projekt na kojem treba raditi na projektiranju tisuću ili dvije tisuće sati. Da nam država dade neki postotak samo tog troška, mi bismo to radili, a i država bi zaradila jer bismo taj proizvod izvezli u Rusiju, a poslije u Kinu – objašnjava Jerčić.

Iako bi se moglo pomisliti da je sljedeći logični korak u razvoju Adria Wincha kupnja brodogradilišta, čiju privatizaciju po hitnom postupku najavljuje hrvatska Vlada, čelni adriavinčevci ne misle tako. Peruzović kaže da nemaju financijsku snagu za kupnju brodogradilišta, a Jerčić, opet uz smiješak i dozu samoironije, dodaje da su imali prilike uložiti i “zavrtjeti” novac, ali su odavna odlučili da će ulagati samo u vlastiti razvoj i te su se odluke uvijek držali.

U slučaju da brodogradilišta budu zatvorena, Peruzović kaže da će im biti žao kolega,

Mjerna ruka FARO Gage

kao i onih koji su ostali bez posla pri raspadu Prvomajske, ali da je za državu i njezino gospodarstvo mnogo kobnije ako nestane brodogradnja.

Jerčić navodi da je komercijalna brodogradnja na Mediteranu više nego moguća i potkrepljuje to primjerom Turske, koja stalno otvara nova brodogradilišta pa u Tuzli kod Istanbula imaju 60 brodogradilišta u koja poslovni ljudi ulažu očekujući povrat uloženoga kao i u bilo kojoj drugoj industrijskoj grani.

- Ako, primjerice, Croatia Pumps mora plasirati svoju pumpu u Norvešku, njima je preteško onamo plasirati samo pumpu bez velikih ulaganja. Pravi bi put bio da se ta pumpa plasira kroz naš domaći grupni proizvod, a to je brod. U brodovima leži 12-13 posto izvoza, što znači da je brodogradnja jako važna, i ako je izgubimo, domaći proizvođači opreme nemaju kamo plasirati svoje proizvode – zdvojno je rekao Jerčić.

- Ja sam konstruktor i znam tko je proi-

zveo neki stroj po tome koja oprema ide uz njega jer Nijemci u svoje postrojenje stavljaju svoju opremu, Talijani svoju, Francuzi pak svoju – objašnjava Jerčić primjerom da je brod kao grupni proizvod platforma za izvoz proizvoda, ali i da njegov nestanak znači i nestanak istraživanja i razvoja za velik dio strojarstva u državi.

Financijska kriza u svijetu nije neočekivano zaskočila Adria Winch, kažu njegovi čelnici te dodaju da prate tržište brodova pa su načinili i svoje prognoze. A one govore da će zbog drastičnog pada cijene vozarina biti manje naručenih brodova. Pola vitala prodaje se uz platforme i brodove za naftu, a pola ide za trgovačku flotu pa je jasno da manje vozarine znače i manju proizvodnju, za što se oni pripremaju. Taj se dio krize još ne osjeća, ali u Adria Winchu kažu da su spremni na pad potražnje za brodovima koji bi se trebao dogoditi nagodinu. Za dvije godine sigurno će opasti potražnja za našom opremom pa se sada trudimo zgrabiti što

Europske plaće kao uvijet o(p)stanka

Propast ćemo kao tvrtka ako za dvije godine ne budemo mogli isplaćivati plaće kao u Europskoj uniji pa nam je cilj racionalizacija poslovanja, ali tako da plaće u Adria Winchu budu kao u Njemačkoj, i uvjereni smo da ćemo to uspjeti – ustvrdio je Jerčić objašnjavajući da je takva politika plaća jedini način sprječavanja inženjera da odu raditi u zemlje EU nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Peruzović i Jerčić kažu da u njihovoj tvrtki najbolje plaćeni inženjer ima neto- plaću malo manju od 1 600 eura, a početnik 6 000 kuna.

Ako tko ima dobru ideju, imamo takav sustav stimulacija da bez puno razmišljanja on i dobije stimulaciju, koja za neke iznosi i do 30 % plaće na tri do šest mjeseci. Ako i nakon tog vremena postoji razlog za stimulaciju, potpisuje se novi ugovor na veću plaću. Kao i u svakoj tvrtki, imamo ljudi koji na istom iznosu “stoje” godinama, ali imamo i momka koji je prije dvije godine počeo raditi za 4 000 kuna, a već nekoliko mjeseci zarađuje 10 000 kuna – govori Jerčić, a na to se nastavlja Peruzović govoreći da je njihov bivši zaposlenik direktor hrvatskog dijela Cemexa, drugi je postao inspektor brodova u Kini, pa je očito da se neke ne može spriječiti u odlasku, ali pokušavaju ih što više privući.

više, objasnio je Jerčić dodajući da će pad pokušati nadoknaditi u Rusiji, koja je veliko tržište i manje bi trebala osjetiti udar krize. Unatoč kriznim planovima splitski proizvođači vitala ne gledaju sve jako crno. Ili su samo dobro promislili o svojoj sudbini.

Svako jutro ulaze u borbu za život ili, kako je to rekao Milivoj Peruzović, zaspiš li na dulje od dva dana, već si u problemu. A jedan od izlaza je u outsourcingu.

- Ne možete samo tako naći radnika koji će spojiti kompliciranu hidrauliku, a ne znamo što ćemo za nekoliko godina s radnikom koji danas brusi bridove, on mora napredovati, ali ne vidimo kako bi on s tom vrstom posla mogao naprijed – kaže Jerčić i ističe da je stajalište tvrtke da neće raditi iste proizvode kao i domaće tvrtke, da im ne uzimaju tržište i da im ne budu konkurenti.

- Još ne razmišljamo o nekom dalekom outsourcingu, ali nismo daleko od razmišljanja da dio poslova prebacimo u BiH, barem poslove poput brušenja bridova – priznaje Peruzović, ali dodaje da još dugo vremena ne planira iz Kine naručivati zavarene konstrukcije.

Pad industrijske proizvodnje 0,8 posto

Industrijska proizvodnja u listopadu je smanjena 0,8 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U tom je razdoblju najviše smanjena proizvodnja energije 9,1 posto te proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju 6,1 posto. Prema podacima DZS-a proizvodnja je u prvih deset mjeseci porasla 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najviše je porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 4,5 posto i kapitalnih proizvoda 4,4 posto. (M. B.)

Hrvatski dobavljači se predstavili Fiatu

Centar proizvodnog strojarstva i alatničastva RH zajedno s HD Auto d.o.o., AD Plastik d.d. i SIGA International d.o.o. vrlo uspješno je predstavio 29 najznačajnijih hrvatskih tvrtki kao potencijalnih dobavljača dijelova i usluga za FIAT Srbija. U tijeku je analiza tehničko - financijskih pokazatelja uspješnosti poslovanja hrvatskih tvrtki, a tijekom prosinca je najavljen audit predstavnika FIAT-a odabranim hrvatskim tvrtkama. (M. B.)

OSP-P200 – Upravljačko računalo

OKUMA strojeva sa sustavom izbjegavanja kolizije

Postoji mnoštvo razloga za Okumin konstantan rast unazad nekoliko godina. Jedan od njih je svjetski rast metaloprerađivačke industrije. Drugi i ne manje važan svakako je sveukupna mehatronička konkurentnost alatnih strojeva ove tvrtke. OKUMA je jedini proizvođač alatnih strojeva s četrdesetogodišnjim iskustvom u proizvodnji i razvoju vlastitih CNC upravljačkih računala, servo pogona te apsolutnih mjernih sustava. Ukupan broj isporučenih alatnih strojeva s OSP upravljačkim sustavom trenutno iznosi oko 152 000. Tijekom ove godine planirana je proizvodnja dodatnih 7000 strojeva, što je visoko rastući trend.

OSP-P200 predstavlja posljednju Okuminu inovaciju na području CNC upravljačkih računala. Arhitektura ovog sustava najnovije generacije objedinjuje prednosti CNC i PC računala na vrlo efikasan i ergonomski prihvatljiv način. PC-CNC računalo zasnovano je na dva međusobno nezavisna operacijska sustava. Okuma se oslanja na Windows XP kako bi osigurala poznato korisničko okruženje, u kombinaciji s nezavisnim operacijskim sustavom stvarnog vremena za upravljanje osima i ostalim funkcijama stroja. Na taj su način korisniku, uz poznato okruženje, osigurane pouzdana proizvodnost i visoka stabilnost procesa. Primjerice, pad Windowsa neće utjecati na rad stroja, budući da se za rad stroja koristi operacijski sustav s neovisnom jezgrom.

Zajednička platforma je kompaktan CPU modul s Intelovim procesorom, DRAM

memorijom, industrijskim tvrdim diskom te sustavom besprekidnog napajanja. Upravljačko računalo dolazi s uobičajenim PC priključcima pružajući pritom do 4 USB 2.0 utora za izravan pristup vanjskim memorijama, industrijskim kamerama i slično. Također je ugrađen i brzi Ethernet za prijenos većih količina podataka, bilo putem HTTP-a ili nekog drugog mrežnog protokola.

Nadalje, u OSP-P200 su ugrađena i brojna industrijska sučelja za komunikaciju s decentraliziranim podsustavima (DeviceNet, ServoLink i slično).

Kroz Windows XP, ova nova arhitektura upravljačkog sustava proširuje Okumin dvostruki način programiranja, odnosno interaktivno programiranje s automatskim generiranjem putanja i DIN/ISO programiranje. Korisnici sada mogu ko-

ristiti uredske aplikacije na samom stroju kako bi si olakšali rad. Tako se, primjerice, Microsoft Excel može koristiti za učitavanje programskih parametara. Okuma, zajedno s Homel grupom, ekskluzivnim zastupnikom i servisnim partnerom tvrtke za Europu, ujedno pruža i programska sučelja (API). Kroz makro programiranje i programski paket Microsoft Visual Basic for Applications (VBA), korisnici pomoću ovih API-a mogu izravno pristupiti CNC operacijskom sustavu i na taj način utjecti na kompenzaciju alata (uključujući i mjernu strategiju), varijable NC programa, kao i razne parametre stroja. Nadalje, API funkcijama mogu se na jednostavan način povezivati periferni podsustavi, primjerice industrijski roboti, indeksatori ili drugi sustavi za posluživanje stroja. Ukoliko je sustav spojen na internet, mogu se koristiti i svi uobičajeni internetski servisi (WEB preglednici, E-mail i slično.)

U ovom trenutku, Hommel uspostavlja sigurnu internetsku platformu pomoću koje će svojim kupcima omogućiti on-line konferencije s istovremenim audio i video opcijama. Zahvaljujući sigurnim mrežnim protokolima (HTTPS), autorizaciji lozinkom i drugim mjerama, sigurnost i povjerljivost podataka također nisu problem. Ovlašteno osoblje i korisnici mogu se izravno prijaviti na ovaj sustav kako bi razmijenili iskustva, programe i ostale informacije neovisno o mjestu gdje se nalaze. Svaki se on-line sastanak može snimiti i pohraniti u komprimiranom obliku za kasniju reprodukciju.

Preduvjeti za udaljenu dijagnostiku već su integrirani u OSP-P200 i mogu se izravno koristiti.

Prema HOMELU, udaljeni servis i dijagnostika (e-servis, e-dijagnostika) trebale bi otvoriti sasvim novu dimenziju u smi-

Upravlja ka plo a OSP-P200

Arhitektura upravlja kog sustava OSP-P200

slu preventivnog održavanja, dijagnostike i servisa općenito. Na primjer, ukoliko je nastao neki problem na stroju, Hommel poziva korisnika na on-line sastanak. Servisni inženjer može tada s udaljenog mjesta izravno provjeriti stanje stroja korisnika (postavke raznih parametara stroja, stanja graničnih prekidača i slično).

Za olakšan prikaz podataka i vizualizaciju procesa obrade, u OSP-P200 je ugrađen 15’’ LCD zaslon u touchscreen izvedbi. Programiranje i podešavanje parametara jednostavnim dodirivanjem ekrana čini rad na stroju udobnijim. Dakako, operater se prema potrebi može služiti i USB mišem ili sličnim pomagalima u radu. Tu je i interak-

tivan sustav za pomoć koji se može uključiti u bilo kojem trenutku. Ukratko, OSP-P200, uz istovremeno robustan sustav upravljanja alatnim strojem, objedinjuje sve pogodnosti i mogu nosti iz PC svijeta.

Zna ajna inovacija OSP-P200 svakako je i nova generacija sustava za izbjegavanje kolizije (eng. Collision Avoidance System ili kra e, CAS). Vrlo često, u suvremene obradne sustave ugrađeno je 6 i više translacijskih ili rotacijskih osi koje se mogu istovremeno upravljati. Pripremni radovi i pokretanje proizvodnje na ovim strojevima može biti iznimno složeno. S većim brojem istovremeno upravljanih osi, općenito se povećava se i rizik od kolizije, što je uglavnom slučaj kod složenijih NC programa. Posljedice kolizije, koje većinom nastaju upravo za vrijeme pripremnih radova, mogu se kretati od jednostavnijih kvarova do težih oštećenja stroja, za koje su potrebni zahtjevni i dugotrajni zahvati.

Tehnolozi stoga ne smiju samo provjeravati gibanja alata, već stalno moraju nadzirati i gibanja svakog zasebnog dijela stroja u zoni kolizije. Iz sigurnosnih se razloga također smanjuju i posmaci, a u kritičnim se situacijama NC program izvodi korak po korak.

Zavisno o složenosti aplikacije (gdje je primjerice zahtijevano istovremeno gibanje 4

ili više osi), pripremni radovi mogu trajati i nekoliko sati, što u ekonomskom smislu može biti od presudne važnosti, osobito kod manjih serija.

U CAS je uključeno Okumino dugogodišnje praktično iskustvo kao proizvođača više osnih obradnih centara. Ukoliko se ovaj sustav koristi dosljedno, njime je mogu e posti i znatne vremenske uštede tijekom pripremih radova na stroju (do 50% prema Okumi). Primjenom ovog sustava, korisnici tako mogu prilagoditi stroj za proizvodnju novog dijela znatno brže i pouzdanije, što pomaže da se smanje troškovi, osobito kad se radi o složenim višeosnim obradama.

CAS ne samo da simulira strojnu obradu u virtualnom okruženju prije stvarnog procesa, već po prvi put, omogućuje praćenje i vizualizaciju procesa u stvarnom vremenu tijekom obrade, uzimajući pritom u obzir volumen odvojenog materijala i pamteći obrađene zone pripremka. Sustav je također

aktivan i kod ručnog pozicioniranja stroja te u bilo kojem trenutku precizno pokazuje položaj kritičnih dijelova stroja na zaslonu. Putanja alata i podaci o kompenzaciji kontinuirano se provjeravaju nekoliko milisekundi prije stvarnog gibanja. Ukoliko se negdje u NC programu pojavi potencijalna opasnost od kolizije, izvršavanje programa se prekida i stroj se trenutno zaustavlja. Kako bi se opasnost od kolizije čim prije uočila i otklonila, kritični se elementi na zaslonu prikazuju crvenom bojom.

Da bi CAS djelovao ispravno, uz poznatu kinematsku strukturu određenu samim strojem, u sustav je potrebno pohraniti i geometrijske informacije o korištenim alatima, pripremku, obratku i steznoj napravi. Geometrija alata i pripadajućih držača, steznih naprava sa čeljustima, te obradka i pripremka mogu se u pojednostavljenom obliku modelirati izravno na OSP-P200. Alternativnim načinom, ovi se podaci, također, mogu učitati i putem STL datoteke,

što je osobito korisno u slučajevima složenijih geometrija. Potrebno je još definirati veze među pojedinim elementima (npr. držač alata – alat, stezne čeljusti – stezna naprava i slično) čime je CAS za danu aplikaciju u potpunosti konfiguriran.

Kako bi se u cjelosti iskoristio potencijal ovog računala, pri čemu se poglavito misli na CAS, preporuča se odgovarajuća obuka koju je najbolje obaviti na lokaciji kupca. Nažalost, još uvijek premalen broj korisnika nalazi vrijeme kako bi pohađalo ovaj oblik obuke. S druge strane, sve više poduzetnika smatra ovu vrst obuke strateški važnom. Dobro obučeni korisnici zasigurno će u kraćem vremenu pripremiti stroj za novu seriju, odnosno skratiti pripremna vremena i povećati raspoloživost stroja.

Prema mišljenju Hommel grupe, novi OSPP200 ima značajne prednosti pred konkurencijom, posebno kod tokarskih i glodaćih obradnih centara MULTUS i MAC TURN serije, tim više što ovi centri svojom konstrukcijom predstavljaju vrhunac preciznosti, performansi i pouzdanosti.

Izvor: www.okuma-e.prinfos.de

Vertigo-precisa CNC Trade d.o.o.

Zagreba ka 22

10000 Zagreb, Hrvatska

t. + 385 1 3750-887

f. + 385 1 3750-897

e-mail: of ce@vertigo-precisa.com

www.precisa-group.com

sustavom izbjegavanja kolizije (CAS)

HEP grupa u gubitku od 165 milijuna kuna

Hrvatska elektroprivreda grupa

ostvarila je za devet mjeseci ove godine gubitak financijske godine od

165,05 milijuna za razliku od 26,49 milijuna kuna dobiti u istom lanjskom razdoblju. U istom razdoblju

HEP grupa je zabilježila rast prihoda

za 8,5 posto, sa 7,76 na 8,42 milijardi kuna u prva tri ovogodišnja kvartala. No, prihodi od prodaje u inozemstvu koji iznose 272 milijuna kuna manji su za čak 57 posto u odnosu na devet mjeseci 2007. godine. Predsjednik

Uprave HEP-a Ivan Mravak najavljivao je kako kompanija mora ući u gubitak nakon povećanja cijene energenata koje ona koristi za više stotina posto, dok istovremeno bitno ne povećava cijene struje unazad nekoliko godina. (M. B.)

BICRO pokreće fond rizičnog kapitala

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisali su sporazum o provedbi projekta fonda rizičnog kapitala. Riječ je o fondu koji

bi trebao sudjelovati u razvoju inovativnih projekata, kroz sudjelovanje u vlasničkoj strukturi i upravljanju tvrtkama koje nemaju dovoljno kapitala da realiziraju svoje ideje. Ciljani kapital fonda je 108 milijuna kuna, a država bi u tome sudjelovala sa 32 milijuna kuna kroz dva ministarstva, gospodarstva i znanosti, koja sudjeluju u projektu. Ostatak sredstava trebalo bi prikupiti od privatnog sektora. Fond se osniva u okviru VENCRO-a, jednog od pet BICRO-ovih potprograma za poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijam. Fond bi trebao postati operativan u srpnju iduće godine. (M. B.)

USP-P200 tokom strojne obrade s vizualizacijom procesa i uklju enim

Preoblikovanje s pomoću visokoga unutrašnjeg tlaka medija

»Hydroforming« temperiranim alatima

Za obojene (lake) metale u automobilskoj industriji vlada veliko zanimanje, kao i potražnja za njima, jer smanjuju masu vozila. Međutim, u usporedbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikovanja bitno su ograničena. Svojstva preoblikovanja obojenih metala moguće je poboljšati njihovim zagrijavanjem, čime se smanjuje potrebna sila preoblikovanja te se povisuje točnost izrade. Preoblikovanje temperiranim alatima pri visokom unutrašnjem tlaku medija (T-IHU) je postupak budućnosti, koji mnogo obećava. U provedenim pokusima istraživači su uspjeli, primjerice, proširiti cijevi načinjene od magnezija za oko 120 posto, dok se preoblikovljivost poluproizvoda od aluminija povisila za više od 63 posto.

Reimund Neugebauer

Michael Seifert

Unatoč zahtjevima za smanjenje potrošnje goriva i razvoju lakših vozila, masa vozila u posljednjih se nekoliko godina konstantno povećava [1]. Najvažniji način kojim se može oduprijeti tom trendu je uporaba obojenih (lakih) metala za izradu komponenata vozila. U usporedbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikovanja, međutim, bitno su ograničena.

Zbog toga proizvođači u automobilskoj industriji i njihovi dobavljači unatrag pet godina intenzivno istražuju tehnološka rješenja preoblikovanja temperiranim alatima legura Al i Mg. Značajke tog postupka su

Jasan zadatak: Krivulje tečenja za magnezijevu leguru za deformiranje AZ 61 A (brzina deformacije ε 0,015 s−1, početna debljina stijenke 3,0 mm) kao funkcija temperature. Strelicama su označeni glavni ciljevi preoblikovanja pri povišenim temperaturama.

lakše preoblikovanje, smanjenje potrebnih sila preoblikovanja te povišena točnost postignutih mjera i oblika zbog poboljšanih svojstava elastičnog izravnavanja. Navedene značajke nedvojbeno su potvrdila i brojna istraživanja [2−4].

područje. Stoga je cilj istraživačkog projekta prikazanoga u nastavku teksta razjasniti neke nepoznanice s tog područja.

Niže krivulje plastičnosti pri rastućoj temperaturi

Pionir: Studija o jednolitarskom automobilu, koja je provedena u Volkswagenu, odnosi se na brojne komponente od magnezija i aluminija izrađene lijevanjem ili preoblikovanjem u zagrijanim uobičajenim alatima za preoblikovanje.

Na Institutu za obradne strojeve i preoblikovanje (IWU) u Chemnitzu (www.iwu. fhg.de) daju pri preoblikovanju obojenih metala u temperaturnom području do 300 °C prednost preoblikovanju pod visokim unutrašnjim tlakom medija – tzv. hydroformingu (T-IHU). Kao medij rabe se kapljevine, koje omogućuju brzo zagrijavanje komponente bez vanjskih izvora topline. Dodatno, prednost imaju mediji koji su manje stlačivi i koji mogu relativno jednostavno i brzo postići visoke unutrašnje tlakove. Neovisno o tome, postupak T-IHU, pri preoblikovanju cijevi od magnezijevih i aluminijevih legura s aksijalnim odvajanjem materijala, još je nedovoljno istraženo

Na temelju ankete provedene u automobilskoj industriji, za materijale obrađene u pokusima izabrane su tri magnezijeve legure: AZ 31 B, AZ 61 A, AZ 80 A-F, a kao usporedni materijal iz skupine aluminijevih legura AlMgSi0,5. Poluproizvodi načinjeni od svih materijala oblika cijevi imali su početnu debljinu stijenke 2,0 mm, 3,0 mm i 4,0 mm. Pri ispitivanju tih poluproizvoda analizirana su mehanička svojstva i krivulje tečenja pri rasteznim i tlačnim pokusima u temperaturnom rasponu od sobne temperature do 450 °C (s koracima od po 50 °C), u ovisnosti o debljini stijenke s0 i brzini deformacije ε (0,0015 s−1; 0,015 s−1 i 0,15 s−1). Usto, za sve materijale analizirane su kristalografske strukture i topografije povr-

šina ovisno o smjeru istiskivanja (0°, 45° i 90°) te kemijskom sastavu.

Rezultati rasteznih ispitivanja pri povišenim temperaturama pokazali su da se s porastom temperature kod svih analiziranih materijala, uz različite stupnjeve deformacije, krivulja plastičnosti bitno smanjila. Pri 300 °C granica plastičnosti materijala iznosila je samo još oko trećine vrijednosti postignute pri sobnoj temperaturi. Istodobno su se s povišenjem temperature kod svih materijala povećale vrijednosti postizivih istezanja. Primjerice, u slučaju magnezijeve legure AZ 80 A-F i pri temperaturi od 300 °C utvrđeno je kako je istezanje tri puta veće negoli istezanje pri sobnoj temperaturi.

Smanjenje krutosti materijala uz istodobno povećanje maksimalnog istezanja prije loma znači potrebu za manjom silom preoblikovanja uz bitno povišenu duktilnost materijala. S druge strane, takvo se stanje negativno odražava zbog pojave osnih tlačnih naprezanja pri aksijalnom dodavanju materijala pri hydroformingu. Stoga su umetci alata bili temperirani u području osnog odvajanja materijala.

Temperirani mikrotlačni pokusi, koji se temelje na normi DIN EN 50106, potvrdili su očekivanja da kod pokusnih materijala nastupaju tlačna opterećenja bitno većeg stupnja deformacije negoli pri rasteznim opterećenjima (primjerice za AZ 61 A, pri 300 °C i ε 0,015 s−1, φv max imao je vrijednost 1,31, a za AlMgSi0,5 vrijednost 2,21). Kristalografska istraživanja pokazala su da razdioba zrna obzirom na smjer istiskivanja cijevi ne utječe bitno na strukturu i veličinu kristalnih zrna. Kako pri postupku T-IHU zbog visokoga površinskog pritiska između obratka i alata te djelomice velikoga osnog pomaka materijala na rezultat preobliko-

vanja odlučujuće utječu tribološka zbivanja, pri analizi površinske topografije bile su provedene serije opsežnih istraživanja s primjenom različitih maziva.

Za provedbu pokusa preoblikovanja rabljen je uređaj za zagrijavanje s integriranim temperiranim tlačnim transformatorom. Uređaj se sastoji od električnoga grijača snage 60 kW za zagrijavanje medija do temperature od 345 °C i tlačne sabirnice medija. S jedne strane, s pomoću takvog uređaja može se temperirati medij za preoblikovanje, a s druge strane, s pomoću tako zagrijanog medija može se temperirati i sam alat za preoblikovanje.

Uređaj i alat za provedbu pokusa U visokotlačnom krugu uređaja za pripremu medija može se s pomoću visokotlačne pumpe pri temperaturi od 330 °C postići tlak medija od 800 bara, koji omogućuje

izvođenje visokotlačnog preoblikovanja temperiranim alatom.

Alat za T-IHU sastoji se od hlađenih i zagrijavanih umetaka koji su toplinski izolirani izolacijskim pločama. Za potrebe istraživanja na raspolaganju su bila tri osnovna geometrijska oblika umetaka alata: za izradu T-oblika, cilindra i kvadra. Pri izradi cilindara i kvadra izrađena su po četiri geometrijski različita umetka, koji omogućuju povećanje opsega cijevi za 25 do 100 posto u slučaju oblika cilindra, odnosno za 30 do 120 posto u slučaju oblika kvadra. Cilj je istraživanja bio što više smanjiti slobodni prostor za preoblikovanje i tako omogućiti definiranje granice preoblikovanja. Preostali prostor za preoblikovanje odgovara tijeku preoblikovanja, do trenutka kada stijenka cijevi prvi put ne dotakne gravuru alata za preoblikovanje i ostane uz nju.

Simulacija procesa preoblikovanja metodom konačnih elemenata (e. Finite Element Method – FEM)

Simulacija ponašanja alata i procesa provedena je simulacijskim programom za FEM “Abaqus” s eksplicitnim solverom. Simulacijom se nastojalo doći do odgovora u kolikoj mjeri izabrana izolacijska ploča udovoljava zahtjevima za toplinskim odvajanjem između zagrijanih i ohlađenih dijelova gravure alata. Osim toga, istraživači su simulacijom nastojali definirati kolika je najviša dopuštena temperatura na vanjskoj strani T-IHU alata i jesu li temperaturni gradijenti u preoblikovanom obratku dovoljno visoki za osiguranje povoljnih uvjeta pri T-IHU.

Simulacija procesa T-IHU bila je provedena nakon uspostave termodinamičke ravnoteže promatranog sustava. Dobivena raspodjela temperatura u obratku poklapala se s očekivanjima i bila je pozitivno ocije-

Grijač: Uređaj za zagrijavanje medija s integriranim tlačnim transformatorom dopunjuje susjedni IHU-uređaj (50.000 kN) s ugrađenim T-IHU alatom.

Za sada još unikat: Donji dio alata za preoblikovanje s visokim unutrašnjim tlakom pri povišenim temperaturama u montažnom položaju.

Trostruki test: Kalupni umetci za osnovne geometrijske oblike: T-dio (lijevo), cilindar (sredina) i kvadar (desno). Konačna funkcija: najveće moguće povećanje opsega – minimalni kutni polumjer izbočene cijevi.

njena. Oblikovanje u polumjeru nastajućeg T-oblika bilo je nedovoljno pa je, unatoč visokoj temperaturi alata, bilo potrebno izabrati tlak kalibriranja viši od 500 bara, što su potvrdili i pokusi.

Termografska mjerenja za prikaz izmjene topline

Za definiranje koncepta i konstrukcije alata s obzirom na raspored temperatura i na obratku i alatu te s obzirom na način rada grijaćih elemenata, prije provedbe pokusa preoblikovanja provedena su termografska mjerenja kalupa. Mjerenja su pokazala da je temperatura, unatoč protoku zagrijanog medija temperature oko 200 °C, kroz čitavo područje odvajanja materijala na površini cijevi niža oko 110 °C. Pri postupku T-IHU s osnim odvajanjem materijala takvo stanje bitno poboljšava transport materijala u zonu preoblikovanja. Kao primjer dobivenih rezultata pokusa u nastavku su navedeni rezultati preoblikovanja osnovne geometrije T-oblika s naglaskom na dobivene najveće visine žigova za materijale AZ 61 A i AlMgSi0,5 pri početnoj debljini stijenke cijevi 3,0 mm.

Najbolja vrijednost bila je postignuta kod magnezijeve legure AZ 61 A pri temperaturi preoblikovanja od 300 °C i visini žiga od

Dijelovi od magnezija: Eksperimentalno određene najveće visine žiga kao funkcija temperature (magnezijeva legura AZ 61A, početna debljina stijenke 3,0 mm): a) 5,9 mm pri temperaturi 20 °C; b) 5,9 mm pri 100 °C; c) 5,9 mm pri 150 °C; d) 47,2 mm pri 200 °C; e) 61,4 mm pri 250 °C i f) 100,2 mm pri 300 °C.

Stroj za brušenje obradaka iz tvrdih metala

Stroj za centrirano brušenje SL1 globalna je inovacija, namijenjena brušenju, stožaca i stožasto odrezanih rubova na obratcima od tvrdih metala. Stroj SL1 specijaliziran je samo za takvu vrstu obrade i s njime nema poteškoća pri upravljanju. Omogućuje izvanredno niske troškove obrade. Operacije koje se danas često izvode na stroju za cilindrično brušenje, moguće je izvesti na jednostavan način na SL1 stroju, kojeg proizvodi tvrtka Fritz Studer AG.

SL1 može obrađivati dijelove različitih dimenzija, od promjera 3 mm i visine 45 mm do promjera 30 mm i visine 350 mm, a najveća masa dijelova može iznositi 3,5 kg. Stroj ima dvoosni upravljački sustav SPS, koji upravlja X-osi i vibrirajućom W-osi. Rotacijski nagib B-osi i položaj glave na stroju podešavaju se ručno. Raspon nagiba je između 30° i 70°, brzina obrade doseže do 10 m/min, a razlučivost je svega 0,001 mm.

Stroj za brušenje se odlikuje svojim brusnim kolutom 1A1 promjera 250 mm i srednje visine 125 mm.

Stroj zauzima jedan metar kvadratni radne površine, uz što je potreban dodatni prostor za upravljački ormar Siemens SPS S7-300. Stroj je visok 2 metra i zahtijeva dodatni prostor 0,8 metara za otvaranje vrata. Vrata na potpuno ograđenoj jedinici oblikovana su tako, da omogućuju optimalni pristup stroju.

100,2 mm. To odgovara povećanju opsega za približno 120 posto u odnosu na početnu cijev. Bitan podatak pri T-IHU magnezijskih cijevi bilo je zadebljanje cijevi u sredini obratka s obzirom na žig.

Svojstva preoblikovanja aluminijeve legure bila su već pri sobnoj temperaturi relativno dobra, a s porastom temperature su se poboljšavala. Pri 250 °C bila je dosegnuta najveća visina žiga od 81,9 mm. To odgovara 63,5-postotnom povećanju visine žiga u usporedbi s vrijednostima postignutima pri sobnoj temperaturi. Pri 300 °C maksimalna visina žiga iznosila je još samo 74,7 mm. Zbog izrazitog omekšavanja materijala, u zoni dobave materijala pojavilo se poprilično nabiranje materijala, što je uzrokovalo manji tok materijala u zoni žiga.

Pri određivanju svojstava materijala i obradaka načinjenih procesom T-IHU bile su analizirane debljine stijenki, čvrstoća i tok promjene oblika, kao i kristalografske promjene i promjene površinske topografije na izabranim zonama obradaka. Za analizu učinaka elastičnog izravnavanja nakon preoblikovanja bili su mjereni stvarni polumjeri i geometrijska odstupanja obradaka

od propisanih mjera i oblika. Mehanička svojstva obratka bila su, s obzirom na početni oblik cijevi, analizirana mikrorasteznim ispitivanjima na izabranim dijelovima obradaka. Za daljnju ocjenu kvalitete površina i struktura bili su izrađeni SE-, BSE- i EDX-snimke izabranih zona obradaka, uglavnom na mjestima kontrakcija i kidanja, kako bi se mogle odrediti fazne promjene u materijalu te mehanizmi deformacija i oštećivanja materijala. Takva su ispitivanja provedena na obradcima s najvećim povećanjem opsega.

Dokazana primjerenost za serijsku proizvodnju

Rezultati potvrđuju da su postupak T-IHU i uporabljeni sustav temperiranja te konstrukcija toplinski segmentiranih alata za preoblikovanje primjereni za serijsku proizvodnju. Istraživanja su također potvrdila mogućnosti za bitno poboljšanje svojstava preoblikovanja materijala (obojenih metala), uz istodobno smanjenje sila preoblikovanja i manje elastično izravnavanje nakon preoblikovanja.

Cijena istiskanih profila od magnezijeve legure samo je 30 do 60 posto viša od cijene

Pokusna serija: Pokusni montažni element prednjega poprečnog nosača osobnog vozila od različitih magnezijskih i aluminijskih poluproizvoda.

usporedivih aluminijskih cijevi. Uzimajući u obzir moguće uštede u masi obratka i povoljna mehanička svojstva, serijski preoblikovani T-IHU obradci postaju još više pristupačni. Kao dokaz tih tvrdnji, na IWU Chemnitz pripremaju prototip za T-IHU za modificirani prednji poprečni nosač vozila u mjerilu 1:1 od različitih magnezijevih i aluminijevih legura.

Reimund Neugebauer i Michael Seifert zaposleni su na Fraunhoferovu institutu za obradne strojeve i preoblikovanje (IWU) u Chemnitzu, www.iwu.fhg.de

Reference

1. Gewichtsentwicklung in der Automobil-industrie 2003. Autom.-Prod. 2003, www.automobil-produktion.de/themen/02544/index.php

2. Neugebauer, R., Doege, E., Seifert, M. und O. Vogt: Temperierte Umformung von Blech aus Mg-Knetlegierungen mittels Hochdruck-Blechumformung (HBU). In: EFB-Forschungsbericht, AiF/EFB 12917BG, 2003

3. Dröder, K.G.: Untersuchungen zum Umformen von Feinblechen aus Magnesiumknetlegierungen. Dissertation Universität Hannover 1999

4. Novotny, S.: Innenhochdruck-Umformen von Blechen aus Aluminium- und Magnesium-Legierungen bei erhöhten Temperaturen. Dissertation FriedrichAlexander-Universität Nürnberg-Erlangen 2002

Dijelovi od aluminija: Eksperimentalno određene najveće visine žiga kao funkcija temperature (aluminijeva legura AlMgSI0,5, početna debljina stijenke 3,0 mm):

mm pri temperaturi

Rapid Manufacturing - RM u svijetu

Proizvodni postupci pri kojima proizvodi nastaju dodavanjem materijala i/ili energije u proces (tzv. aditivni postupci) sve se više uvode i dokazuju u industrijskom okruženju. O tome govore mnogi pokazatelji, od porasta prodaje uređaja za takve postupke do otvaranja novih područja primjene što ih omogućuju ti postupci. Uz trenutačno vrlo visoke tehnološke dodane vrijednosti, te postupke karakterizira ponajprije neovisnost o geometrijskoj zahtjevnosti proizvoda te oni omogućuju izradu vrlo kompleksnih proizvoda u samo jednom ciklusu (jednim postupkom). Na početku svojega postojanja na tržištu aditivni postupci rabili su se isključivo na područjima brze proizvodnje prototipova (Rapid Protoyping) i brze proizvodnje kalupa (Rapid Tooling). Danas se, međutim, ti postupci sve više primjenjuju u području brze izrade konačnih proizvoda (Rapid Manufacturing). Sve je to, naravno, najizraženije na područjima gdje prednosti tih postupaka (geometrijska kompliciranost, pojedinačna prilagodba) najbolje dolaze do izražaja. To su područja medicine, sporta, visokozahtjevnih proizvoda kao što su letjelice, svemirska tehnika i automobilska industrija. Uz to, javljaju se i mnogi poslovni modeli, koji se često i ne temelje na aditivnim postupcima, već su posljedica razmišljanja koja su se razvojem aditivnih postupaka i informacijskih tehnologija raširila u industrijskom okruženju. Poznat je primjer tvrtke Adidas, koja 10 % sportske obuće izrađuje po mjeri za poznatoga kupca, a slušni se aparati u većini slučajeva već izrađuju po mjeri i primjenom aditivnih postupaka.

Kako bi se pratio tako brz razvoj aditivnih postupaka i kako bi se što više informacija o njima prenijelo prije svega u slovensko okruženje, ali i šire, u sklopu mreže RAPIMAN (www.rapiman.net) organizirana je konferencija o aditivnim postupcima, koja je održana drugi put. Naglasak ovogodišnje konferencije bio je na primjeni aditivnih postupaka u medicini i na poslovnim modelima koje ti postupci omogućuju. Sa sigurnošću se može zaključiti kako je to bila jedna od rijetkih tehnoloških konferencija (vjerojatno i jedina) na kojoj se među 122 sudionika okupilo i 15 liječnika, koji su svoja iskustva razmjenjivali s inženjerima.

Usporedno s konferencijom u Ptuju se održavalo još zanimljivih događaja povezanih s aditivnim postupcima. Dan prije

konferencije održan je 5. sastanak europske tehnološke platforme za brzu izradu – RM platform, koji je okupio velik broj sudionika iz industrijskog okruženja i bio je izvrstan uvod u konferenciju. Većina sudionika sastanka odazvala se i na sudjelovanje na konferenciji, što je bitno pomoglo u realizaciji njezina cilja. Svrha konferencije u prvom je redu prijenos i razmjena znanja između industrijske i akademske sfere, što znači da prednost prije svega imaju teme koje imaju više uporabnu podlogu od samo istraživačke.

Zbog svoje praktične prirode konferencija je okupila i veći broj tvrtki koje se bave aditivnim postupcima, koje su svoja dostignuća predstavile sudionicima konferencije. Tako su u izložbenom prostoru izlagale renomirane svjetske tvrtke kao što su EOS, Con-

Druga međunarodna konferencija o aditivnim postupcima (iCAT – International Conference on Additive Technologies) održana je 17. i 18. rujna 2008. u hotelu “Primus” u Ptuju. Najstariji slovenski gradić svojom se povijesnom vrijednošću i okolicom pokazao kao izvrsna okolina za organizaciju konferencije. Konferenciju su zajednički organizirali Strojarski fakultet (Fakultet za strojništvo) Sveučilišta u Mariboru, Interesansa - zavod, DAAAM International i Inovacijsko-razvojni institut Sveučilišta u Ljubljani. Konferenciju je financijski poduprla i Javna agencija za istraživačku djelatnost Republike Slovenije.

ceptLaser, MTT group (prije MCP-HEK), Materialise, GOM (tvrtka Topomatika iz Zagreba), e-Studiotech i Ib-procadd.

Konferencija je neformalno počela primanjem za goste u Ptujskome vinskom podrumu, gdje su sudionici upoznati s nekim povijesnim i zemljopisnim činjenicama o gradiću domaćinu konferencije.

Novosti i napredak

Službeno je konferencija počela sljedeći dan (17. rujna) uvodnim predavanjem predsjednika Organizacijskog odbora konferencije Igora Drstvenšeka, koji je gostima predstavio viziju razvoja aditivnih postupaka i značenje konferencije iCAT u širenju informacija i znanja o aditivnim postupcima. Prvi dan konferencije bio je posvećen predavačima s pozivnim predavanjima. U Ptuj su doputovala neka velika imena s područja aditivnih postupaka, tj. istraživači koji su referentni za to područje tehnike. Prvi se predstavio najveći analitičar brze proizvodnje i najviše citirani autor na području brze izrade Terry Wohlers. Njegova tvrtka Wohlers Associates bavi se analizom tržišta i razvoja aditivnih postupaka. Najpoznatija publikacija koju tvrtka tiska je godišnji “Wohlers Report”, koji u svakom izdanju objavljuje najnovije događaje i dostignuća s područja aditivnih postupaka na svjetskoj razini.

Dr. Igor Drstvenšek

Terry Wohlers u Ptuju predstavlja stanje na području Rapid Manufacturing

Drugo poznato ime na tom području je prof. Gideon Levy, koji dolazi iz instituta Inspire iz Sankt Gallena u Švicarskoj. Prof. Levy vodi jedan od rijetkih europskih instituta koji je potpuno samostalan i koji svojim istraživanjima ostvaruje prihod od nekoliko milijuna eura. Prof. Levy je vlasnik mnogih patenata prema kojima američka tvrtka 3D Systems proizvodi uređaje i materijale. U posljednje se vrijeme najviše posvetio po-

dručju jamstva kvalitete, a na konferenciji je predstavio svoje viđenje o važnosti jamstva kvalitete za daljnji razvoj aditivnih tehnologija u industrijskoj proizvodnji.

izravna serijska proizvodnja konačnih proizvoda prema načelima aditivnih postupaka više gospodarski nego uvriježen alatničarski pristup. Tvrtka microTEC izrađuje mikrokomponente za medicinu i farmaceutsku industriju, a vrlo je aktivna i na području mikroelektronike. Tako su nedavno na tržište ponudili microSD memorijsku karticu kapaciteta 40 GB, izrađenu njihovim patentiranim postupkom koji je prema svojim načelima vrlo sličan stereolitografiji (SLA).

U sljedećem bloku predavanja predstavila se Andrea Reinhardt, direktorica tvrtke microTEC koja je u praksi dokazala kako je

Prof. Ian Campbell zaposlen je na britanskom Sveučilištu Loughborough. To je jedno od sveučilišta koje se prije svega bavi aditivnim postupcima i oblikovanjem. Dr. Campbell predstavio je primjer neposredne izrade konačnih proizvoda na području biomehaničkih analiza, gdje su rabili postupak selektivnoga laserskog srašćivanja (SLS) za izradu nosača koji se prilagođavaju bilo kojem dijelu tijela i omogućuju prikupljanje kinematičkih podataka tijekom gibanja tijela. Predavanje je zorno pokazalo kako aditivni postupci danas donose bitnu tržišnu prednost.

Gideon Levy (Inspire AG)

Andrea Reinhardt (microTEC)

Iako konferencija u svom nazivu ima riječ aditivni, profesor Jukka Tuomi s helsinškoga Tehničkog sveučilišta pokazao je kako se i postupak preoblikovanja može razmatrati kao postupak brze proizvodnje. Inkrementalno preoblikovanje limova, koje je predstavio prof. Tuomi, u biti nije aditivni postupak, no zbiva se slojevito, što je obilježje svih brzih postupaka. Na brojnim primjerima iz svakidašnje finske industrijske prakse prof. Tuomi pokazao je kako postupak inkrementalnoga preoblikovanja

limova (Incremental Sheet Forming – ISF) više nije revolucionaran te je nakon velikog

broja istraživanja postao potpuno primjenjiv industrijski postupak. Prof. Igor Smurov znanstvenik je ruskog podrijetla koji radi na francuskom institutu ENISE u Saint-Etienneu. Njegova temeljna istraživanja jedna su od najiscrpnijih na području osiguranja i nadzora procesnih parametara na laserskim aditivnim sustavima. Predstavio je novi, patentirani način nadzora i regulacije procesnih parametara za postupke selektivnoga laserskog taljenja. Službeni dio prvog dana zaključila su dva predavanja iz poslovnog svijeta. Dr. Phill Reeves

iz britanske tvrtke Econolyst predstavio je sve raširenije poslovne modele s područja industrije zabave i rekreacije, koje je neposredno omogućilo aditivno tehnološko načelo. Martijn Laar iz tvrtke Berenschot, Nizozemska, govorio je o poslovnim vidicima prilagođavanja proizvoda zahtjevima kupaca, što omogućuje brza izrada aditivnim postupcima. Prvi dan konferencije zaključen je konferencijskom večerom. Vrhunac večeri bila je dodjela priznanja i nagrada. Organizator je u suradnji s časopisom Rapid Prototyping Journal dodijelio nagradu za najbolji članak na konferenciji, plaketu najboljem mladom znanstveniku i plaketu za najbolji proizvod.

Drugi dan konferencije bio je posvećen prije svega primjeni aditivnih postupaka u medicini. Otvorio ga je prof. Ian Gibson s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru preglednim predavanjem o medicinskim proizvodima načinjenima aditivnim postupcima. Prof. Gibson vrlo je aktivan na području medicinske primjene i ima bogato iskustvo na području implantata, ali i inženjeringa organskih tkiva.

Dr. Joules Poukens iz Sveučilišne bolnice Maastricht u Nizozemskoj iznio je praktična iskustva u primjeni aditivnih postupaka na području kirurgije lica. Dr. Poukens je izveo prvu implantaciju lu-

Laki i prozračni metali

Prednosti uporabe lakih (obojenih) i pjenastih metala (kompoziti) posebice se javljaju u automobilskoj industriji i konstruktorstvu. Prva serija obradnih strojeva načinjena od kompozita ima bolja mehanička svojstva nego strojevi načinjeni od klasičnih materijala. Razvoj kompozita temelji se na načelima strukture drva ili kostiju. Ćelijasta građa drva, odnosno građa kostiju, omogućuju dobru rasteznu čvrstoću i savojnu žilavost pri bitno manjoj masi konstrukcije.

Kontrolirana proizvodnja materijala s plinskim mjehurima velik je izazov za istraživače. Cilj je istraživanja načiniti metale strukture “spužve”. To je moguće ostvariti miješanjem metalnih prahova s manjim količinama reagensa za pjenjenje i njihovim prešanjem u kalupe. Druga je mogućnost popunjavanje šupljikavih metalnih oblika kompaktnim materijalom. Pri zagrijavanju materijala se iz hidrida izlučuje vodik, a iz karbonata ugljični dioksid. Tajna pri tome leži u odgovarajućem omjeru između metalne komponente i reagensa za pjenjenje, a samo pjenjenje se mora provesti tik ispod tališta metala. Pri tome je potrebno određeno vrijeme održavati odgovarajući temperaturni profil, koji će spriječiti slijeganje strukture. Vodeći položaj u razvoju i proizvodnji kompozita te vrste ima Metal

Aluminij je radi male gustoće idealan materijal za punilo. Poluproizvodi se izrađuju i od cinkovih i bakrenih legura: lijevo su prikazane pjenaste 3D-komponente, a desno kompozitna pjena i čelične komponente

Foam Center iz Chemnitza koji je ujedno i osnivač udruge za ćelijaste materijale “Association for Celular materials Saxony”. Metal Foam Center je poseban laboratorij Fraunhoferovog instituta za obradne alate i postupke preoblikovanja. Centar ima veći broj peći, procesnih uređaja u analitičkih alata. Omogućuje razvoj i izradu pjenastog metala od ideje preko koncepcije, računalnih modela i simulacija do izrade gotove komponente. Suradnja s drugim institutima omogućuje posti-

zanje visoke kvalitete komponenata. Rezultati centra su vidljivi u brojnim prototipnim strojarskim komponentama, te u komponentama načinjenim u manjim serijama. Obzirom na zahtjeve industrijskih partnera u centru izrađuju primjerice nosače konstrukcija punjenje pjenastim metalima i različite zavarene tj. sendvič konstrukcije načinjene od čeličnih ploča i aluminijskog punila. Zajednička svojstva svim tim proizvodima je manja masa uz poboljšanje mehaničkih svojstava.

Ian Campbell (LU)

Jukka Tuomi (HUT)

Foto: Fraunhofer IWU

banjskog usatka načinjenoga postupkom selektivnog taljenja elektronskim snopom (EBM). Blok pozivnih predavanja zaključio je dr. David Gonzales, koji je prikazao primjer dobre prakse u izradi kirurške opreme i alata.

U nastavku, konferencija se održavala u dvije paralelne sekcije, u kojima su bila predstavljena 22 referata. Prva je sekcija bila namijenjena medicinskim primjenama aditivnih postupaka, a druga poslovnim modelima i praktičnim primjerima industrijske primjene tih postupaka. Tijekom konferencije održavala se i posterska sekcija, u kojoj je radove predstavilo 16 autora.

Konferencija je okupila 122 sudionika iz 25 zemalja diljem svijeta. Među sudionicima je bilo i 15 liječnika, od toga 9 maksilofacijalnih kirurga, što je svojevrstan kuriozitet na konferenciji s tehničkog područja.

Dojmovi nakon održane konferencije vrlo su poticajni, a prije svih ističe se ko-

Pet ponuda za Đuro Đaković Montažu

Na natječaj za kupnju slavonskobrodske Đuro Đaković Montaže stigle su ponude pet kompanija: Austrian Energy&Enviroment AG iz Beča, njemačkog Kraftanlagen Muenchen

GmbH, Bilfinger Berger Power Services GmbH iz Oberhausena, splitskog Konstruktor inženjeringa te Instituau građevinarstva Hrvatske (IGH). Jedan od ponuđača, Bilfilger Berger je već manjinski dioničar ĐĐ Montaže. Za 50 posto dionica tvrtke, njen dosadašnji vlasnik Đuro Đaković Holding traži najmanje 63,3 milijuna kuna, a uz to su uvjeti natječaja i poslovni plan do 2013., zadržavanje sjedište tvrtke u Slavonskom Brodu kao i glavne registrirane djelatnosti tvrtke u narednih pet godina te zadržavanje zatečenog broja radnika u sljedeće tri godine. Ponude će biti otvorene 6.prosinca, a odluka o najpovoljnijem ponuditelju donijet će se do 23. siječnja 2009. godine. ĐĐ Montaža se bavi montažom energetskih i industrijskih postrojenja te čeličnih konstrukcija poput mostova i naftnih platformi. (H.M.)

Sudionici konferencije na izletu na dvorcu Ptuj

mentar Terryja Wohlersa što ga je zapisao na svom blogu Wohlers Talk. U tekstu pod naslovom “SAD zaostaje” (“The US Has Fallen Behind”) usporedio je konferenciju iCAT iz Ptuja s najvećom istovrsnom konferencijom u Austinu, Teksas, riječima: »Osim nekoliko akademskih istraživanja, većina razmišljanja u SAD-u izvan je vremena, nerealna i jednostavno dosadna.«

Cijeli komentar može se pročitati na http:// wohlersassociates.com/blog/2008/09/theus-has-fallen-behind/.

Zbog iznimno brzog razvoja na industrijskom području, kao i potražnje gospodarstva za znanjem, Organizacijski odbor konferencije iCAT odlučio je nastaviti tradiciju održavanja konferencije. Sljedeća konferencija iCAT održat će se u listopadu 2010.

Stroj za rezanje vodenim mlazom, koji izabire optimalne metode za svaki rez

Četveroosni portalni rezni stroj COMBICUT DJ/NC 500 patentirana je inovacija iz tvrtke Breton S.p.A. S njime mogu proizvođači povisiti produktivnost i sniziti proizvodne troškove pri rezanju metala, obojenih metala, smola, kompozitnih ploča i drugih materijala.

Combicut je opremljen waterjetom i reznom pločom, koji se mogu rabiti odvojeno ili u kombinaciji za rezanje, oblikovanje, bušenje i graviranje. Stroj je moguće brzo podesiti na najbrže i najekonomičnije rješenje za svaku vrstu reza.

Portalna konstrukcija s gibljivim poprečnim nosačem, koji je značajka za strojeve Breton, omogućuje jednostavan pristup stroju i olakšano postavljanje i skidanje obradaka sa stroja. Zatvoren, stroj ima veliki prozor za nadzor rada, koji operateru jamči pregled nad radom i maksimalnu točnost obrade. Integracija Combicuta s automatskim sustavom za postavljanje i skidanje obradaka zadovoljava vrlo zahtjevnu proizvodnju te zahtjeve za automatizacijom.

Računalna numerička digitalna upravljačka jedinica na platformi Windows poboljšava dinamiku i točnost stroja, te je vrlo jednostavna za uporabu. Korisničko sučelje vrlo je jednostavno i samo po sebi razumljivo. Radi činjenice da je moguće kompleksne oblike postavljati izravno na stroj, Combicut optimira utrošak materijala, odnosno omjer između korisnog materijala i otpada.

Fakuma 2008 – Energijska učinkovitost

U subotu, 18. listopada, zatvorila su se vrata već 19. sajma FAKUMA. Najveći ovogodišnji europski »plastičarski« sajam, na kojem se predstavilo rekordnih 1 705 izlagača iz 35 zemalja, održan je od 14. do 18. listopada na obnovljenome sajamskom prostoru grada Friedrichshafena. Ovogodišnji sajam održan je na još većem prostoru, a privukao je više od 41 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam udružio sve novosti s područja injekcijskog prešanja i ekstrudiranja, sa svom potrebnom dodatnom opremom i polimernim materijalima. Posjetitelji su mogli na jednome mjestu vidjeti sve što je potrebno za suvremeni proizvodni proces, od samih polimernih materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica i ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, mlinova...

Matjaž Rot

Sajam je održan pod sloganom »Energijska učinkovitost«, i to se osjetilo kod svih izlagača. Na gotovo svim područjima opreme naglasak je bio na smanjenju potrošnje energije. Električni pogoni, izolirani grijači, optimirana programska podrška i drugi detalji zorno su pokazali trendove u toj industrijskoj branši. Za sve one koji su u mislima već u idućoj godini, treba istaknuti kako će svoju dvadesetu, jubilarnu izvedbu sajam doživjeti već iduće godine, i to u razdoblju od 13. do 17. listopada na istoj lokaciji.

U nastavku slijedi pregled onoga što su na sajmu ove godine pokazale tvrtke koje su dobro poznate i zastupane i u hrvatskoj polimernoj industriji.

Arburg

Tvrtka Arburg razvila je cjelovit pristup optimiranju potrošnje energije na razini cijele tvrtke i na razini svih svojih proizvoda. Cilj je tvrtke proizvodnja ubrizgavalica serije Allrounder koje troše vrlo malo energije. Jednako tako žele da uporaba njihovih proizvoda smanji potrošnju energije kod krajnjega korisnika. U tu svrhu energijski

učinkovite ubrizgavalice Allrounder označene su oznakom “e2”.

Na sajmu su predstavljene četiri ubrizgavalice oznake “e2”, dvije s električnim pogonom iz serije A i dvije s hidrauličnim pogonom iz serije S. Ubrizgavalice Allrounder 920 S 5000-4600 i Allrounder 570 A nude mogućnost mjerenja potrošnje energije i prikaz rezultata na zaslonu ubrizgavalice. Poslužitelj ubrizgavalice tako može jednostavno voditi evidenciju i analizirati prosječnu i trenutačnu potrošnju energije tijekom procesa injekcijskog prešanja. Dobiveni podaci omogućuju općenito optimiranje potrošnje energije, a time i potrošnje energije po proizvedenom otpresku.

žanja kalupa 150 kN. Ubrizgavalica je bila opremljena pužnim vijkom promjera 12 mm za izradu mikrootpresaka.

Prvi je put predstavljena i ubrizgavalica Allrounder 570 S sile držanja kalupa 2 200 kN. Riječ je o novoj veličini hidrauličnih ubrizgavalica serije S, na kojoj je bila predstavljena prerada poliestera-BMC, od kojeg se izrađivala izolacijska letva za glačala. U tu svrhu ubrizgavalica je bila opremljena pužnim vijkom s prilagodljivim položajem i optimiranim doziranjem taljevine. Oprema ubrizgavalice uključivala je i integriran sustav temperiranja kalupa. Gotove je otpreske iz kalupa vadio i naknadno obradio potpuno automatizirani 6-osni robot tvrtke Kuka, a za programiranje svih gibanja korištena je upravljačka jedinica Selogica

Na sajmu je prvi put predstavljena kombinacija ubrizgavalice Golden Edition i robotskog sustava. Prije svega je zanimljiva bila njihova povezanost. Kompleksni električni sustav Multilift V Select bio je integriran izravno na ubrizgavalicu. Programiranje i upravljanje robotom izvodilo se putem upravljačkog sustava Selogica.

Na električnoj ubrizgavalici za dvokomponentno injekcijsko prešanje Allrounder 470 A sile držanja kalupa 1 000 kN izrađivao se otpresak od kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR) u kombinaciji tvrdo/mekano. Dvije jedinice za ubrizgavanje bile su namještene u obliku slova L, što omogućuje da se prethodno načinjen otpresak s pomoću robota prenese iz jedne kalupne šupljine u drugu.

Tvrtka je predstavila i najmanju ubrizgavalicu iz serije S, Allrounder 170 S sile dr-

Krauss-Maffei

Tvrtka Krauss-Maffei na svom je izložbenom prostoru prikazala tri ubrizgavalice. Najveću pozornost posjetitelja izazvala je nova električna ubrizgavalica serije AX, koja se odlikuje izvrsnom energijskom učinkovitošću i pripada nižem cjenovnom razredu. Uz seriju AX, posjetitelji su mogli vidjeti i više rangiranu visokoproduktivnu električnu ubrizgavalicu serije EX te klasičnu hidrauličnu ubrizgavalicu serije CX u kombinaciji s postupkom za nanošenje PUR brtvila na proizvode, koje robot uzima izravno iz kalupa na ubrizgavalici. Sva tri primjera primjene bila su potpuno automatizirana i činila su zaokruženu proizvodnu cjelinu.

jednostavnost rukovanja. Na izloženom primjerku AX 100-380 bio je integriran robot Krauss-Maffei LRX-50, koji s ubrizgavalicom čini potpuno samostalnu i automatiziranu proizvodnu ćeliju. Takva konfiguracija opreme omogućila je 25 % uštede u potrebnoj radnoj površini, a ušteda je ostvarena i na izostanku zaštitne opreme, senzora, zaštitnih ograda itd.

Visoka točnost pri masovnoj proizvodnji odlikuje ubrizgavalicu EX 240-1000 Clean Form. U uvjetima tzv. “čiste sobe” na ubrizgavalici je bio postavljen kalup za izradu kućišta medicinskih injekcija s 48 kalupnih šupljina i vremenom ciklusa od samo 11 sekundi. Serija ubrizgavalica EX svrstava se

Novi poslovi Ericssona vrijedni 13,6 milijuna kuna

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla ugovorila je na tržištu Gruzije i Ruske Federacije nekoliko novih izvoznih poslova ukupne vrijednosti 13,6 milijuna kuna. Najvažniji i najveći ugovor potpisan je u Gruziji s operatorom United Telecom, a riječ je o isporuci nove AXE internacionalne centrale u Tbilisiju, navode iz Ericssona. Zajedno s postojećom AXE centralom koju je Ericsson Nikola Tesla isporučio još 2002 godine, nova centrala u Gruziji preuzet će kompletni međunarodni telefonski promet. (M. B.)

U 2009. smanjenje inflacije na 3,5 posto

Električna ubrizgavalica AX zaokružuje ponudu ubrizgavalica tvrtke KraussMaffei, a unatoč bogatoj serijskoj opremi može se svrstati među cjenovno povoljnije ubrizgavalice, namijenjene prije svega za standardne primjere ubrizgavanja. Ušteda potrošnje električne energije iznosi kod ubrizgavalica serije AX do 60 %. Serija AX nalazi se u rasponu sila držanja kalupa od 500 do 1 300 kN. Ubrizgavalice odlikuje već provjeren klinasti sustav zatvaranja te

u premijski razred ubrizgavalica i slovi kao primjer izvrsne kombinacije visoke brzine i točnosti.

Optimalno iskorištenje energije u proizvodnji jamči uporaba još jednog noviteta iz tvrtke Krauss-Maffei – paketa Blue Power. Mjernim se uređajima najprije izmjeri učinkovitost pojedine ubrizgavalice, a na temelju rezultata analize generiraju se prijedlozi koji pomažu povišenju energijske učinkovitosti. To povišenje može iznositi i do 50 %. Paket se prije svega preporučuje za proizvodne pogone s većim ubrizgavalicama.

Godišnja stopa inflacije u prosincu će iznositi oko 4,2 posto u odnosu na 5,8 posto u istom lanjskom mjesecu, ali će prosječna godišnja inflacija ove godine biti 6,2 posto, u odnosu na 2,9 posto prošlogodišnje, procijenila je Hrvatska narodna banka. U idućoj godini prosječna inflacija spustit će se na 3,5 posto. Realne plaće su stagnirale zbog inflacije pa će osobna potrošnja u ovoj godini iznositi samo 2,1 posto u odnosu na prošlogodišnjih 6,2 posto. Rast bruto domaćeg proizvoda usporio se s 5,6 posto u prošloj na 3,3 posto u ovoj godini, dok bi u 2009. stopa rasta mogla biti dva posto, procjenjuje HNB. S usporavanjem gospodarstva povećavao se deficit u razmjeni roba i usluga sa 8,4 posto na 9,4 posto , a deficit platne bilance sa 8,6 posto na 10 posto BDP-a što ove godine iznosi 4,2 milijarde eura. (M. B.)

Dalekovod i Sitolor ponudili 18 milijuna kuna za HŽ

Pružne građevine

Za većinski paket dionica (74 posto) tvrtke HŽ pruže građevine stigla je zajednička ponuda zagrebačkog Dalekovoda i Sitolora iz Slavonskog broda u vrijednosti 18 milijuna kuna. U ponudi dvije tvrtke obećavaju uložiti dodatnih 41,3 milijuna kunat te zadržavanje svih radnika slijedeće tri godine. Natječaj je raspisao Hrvatski fond za privatizaciju, ali će konačnu odluku o prodaji donijeti uprava HŽ holdinga. HŽ Pružne građevine se bave izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem željezničke infrastrukture kaošto su mostovi, tuneli, peroni itd. (H.M.)

Engel

U Engelu su u posljednje vrijeme zaključili kako potreba za ubrizgavalicama sila držanja kalupa od 5 000 kN do 7 000 kN ubrzano raste, uz istodobni porast zahtjeva korisnika koji žele prilagodljive i sigurne ubrizgavalice. Stoga su razvili i na sajmu prikazali ubrizgavalicu oznake ENGEL duo pico. Riječ je o maloj, kompaktnoj, brzoj i sigurnoj ubrizgavalici. Vrijeme praznog hoda u radu te ubrizgavalice iznosi samo 2,6 sekundi, zbog čega je to trenutačno najbrža ubrizgavalica s dvije ploče na tržištu. Hidraulično-mehanički sustav zatvaranja kalupa omogućuje manju potrošnju energije, kraća vremena praznih hodova, više sile držanja kalupa i veću čvrstoću ploča.

U seriji ubrizgavalica bez priječnica, tvrtka Engel prikazala je zanimljivu primjenu ubrizgavalice oznake ENGEL e-victory s električnim pogonom jedinice za ubrizgavanje i provjerenom jedinicom za zatvaranje.

Serija ENGEL victory omogućuje veliku uštedu u energiji zahvaljujući servohidrauličnom pogonu. Servohidraulika je, naime, aktivna samo tijekom pomaka elemenata ubrizgavalice, dok tijekom mirovanja ubrizgavalice ne troši energiju. Energijsku učinkovitost ubrizgavalice povećava i servoelektrična jedinica za ubrizgavanje. Ova serija ubrizgavalica primjerena je sigurnoj proizvodnji, a moguća je primjena i za kalupe s hidrauličnim izvlačenjem jezgri i vrućim uljevnim sustavima.

Na sajmu je prikazana i potpuno električna ubrizgavalica oznake ENGEL e-max Kompaktna i sigurna, ubrizgavalica je namijenjena korisnicima koji prije svega žele optimirane procese injekcijskog prešanja. Uz malu tlocrtnu radnu površinu, nudi izvrsnu točnost i pouzdanost, koje omogućuju integrirana pogonska tehnika i upravljanje. U toj su seriji na raspolaganju četiri ubrizgavalice u rasponu sila držanja kalupa od 500 kN do 1 800 kN.

U seriji ENGEL e-motion predstavljena je ubrizgavalice oznake 740/180 (sila dr-

žanja kalupa 1 800 kN). Na njoj je prikazana proizvodnja pakovanja za margarin od polipropilena, čime je dokazano kako se potpuno električne ubrizgavalice mogu rabiti i za izradu pakovanja, odnosno za sve primjere gdje se zahtijeva visoka brzina. Uz

navedenu ubrizgavalicu izložena je bila i ubrizgavalica ENGEL e-motion 200/55, na kojoj se izrađivalo pakovanje za cjepivo.

Liniju njihovih linearnih robota dopunio je robot ENGEL ERC 43

Wittmann- Battenfeld

Battenfeld

Cjelovita ponuda (ubrizgavalica + sva ostala dodatna oprema) tvrtke Wittmann-Battenfeld nedvojbeno je velika konkurentna prednost.

nja posebice je primjereno za manje jezgre koje je na drugi način nemoguće temperirati, ili za dijelove kalupa gdje se ne može primijeniti klasično temperiranje. Tijelo flomastera izrađivalo se u vremenima ci-

Tvrtka Battenfeld predstavila je na sajmu hidrauličnu seriju ubrizgavalica oznake HM. Na ubrizgavalici Battenfeld HM 110 bila je prikazana proizvodnja tijela flomastera. Kalup je načinila tvrtka Stemke – riječ je o prvom kalupu na svijetu bez medija za temperiranje. Sustav djeluje prema jednakim načelima kao hladnjak – hlađenje se provodi u kalupu, rashladni medij hlapi kroz vrlo male provrte, pri čemu iz kalupa istiskuje toplinu. Takvo načelo temperira-

klusa od 16 sekundi, a proizvode je iz kalupa vadio robot Wittmann W801

Predstavljene su bile još dvije hidraulične ubrizgavalice – HM 45/60 (sila držanja kalupa 450 kN) i HM 110/210 (sila držanja kalupa 1 100 kN). Na posljednjoj se izrađivao otvarač za staklenke od ABS-a. Vrijeme ciklusa u tom slučaju iznosilo je 50 sekundi, a radilo se o novom postupku injekcijskog pjenjenja. Robot Wittmann W811 u kalup je ulagao metalne umetke te iz kalupa vadio gotove proizvode. Novim postupkom injekcijskog pjenjenja postiže se jednaka ili čak bolja kvaliteta površine otpresaka u usporedbi s klasičnim postupkom injekcijskog prešanja. Ključne komponente novog postupka su: ubrizgavanje taljevine, koja se miješa s pjenilom, cikličko induktivno zagrijavanje taljevine i cikličko temperiranje kalupa temperiralom s dvostrukim sustavom kanala. Posebna prednost tog postupka je da vanjska stijenka otpreska pri ubrizgavanju taljevine u kalupnu šupljinu postaje vrlo kompaktna. Otpresci imaju vrlo lijepu površinu, a mehanička svojstva su povišena. Fina i ujednačena struktura

pjene u središtu otpreska sprječava pojavu usahlina i vitoperenje.

Primjerom višekomponentnoga injekcijskog prešanja predstavljena je ubrizgavalica oznake HM240/1330H/210S. U kalupu s dvije kalupne šupljine izrađivao se otpresak u kombinaciji PP-a i TPE. Robot Wittmann W823 prenosio je gotove proizvode na beskonačnu vrpcu koja se nalazila unutar kućišta ubrizgavalice. Takav sustav zauzima vrlo malu radnu površinu i smanjuje troškove prerade. Ubrizgavalica je bila opremljena sustavom EcoPower, koji smanjuje jalovo opterećenje i efektivnu energiju.

Prvi je put predstavljena i integracija robota Wittmann W8 u upravljački sustav Unilog B6. Time se postiže mogućnost upravljanja robotom putem grafičkog sustava Unilog B6.

Ubrizgavalica PLUS 35/75 s upravljačkim sustavom Unilog B2 prikazivala je proizvodnju kućišta za konektore. Na ubrizgavalici TM Xpress 270/1350 sile držanja kalupa 2 700 kN bila je prikazana proizvodnja kvadratnih lončića od PP-a. U kalupu sa 64 kalupne šupljine, na

ubrizgavalici TM 110/350 izrađivao se dio flomastera od PP-a, mase samo 0,5 g.

Na električnoj ubrizgavalici EM 110/300 bila je prikazana proizvodnja ventila od kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR) za perilice za suđe. Vrijeme ciklusa iznosilo je 23 sekunde. Prikazane su i mogućnosti vertikalne ubrizgavalice Vertical R. Zbog modularne konstrukcije moguće su brojne kombinacije. Moguća je i prilagodba u potpuno automatiziranu proizvodnu ćeliju. Na ubrizgavalici VMR 60/65 electric bila je predstavljena proizvodnja kućišta filtra od PA. Ubrizgavalica je imala okretni stol i jedinicu za ubrizgavanje na servoelektrični pogon.

Na sajmu su se mogle upoznati i iskušati nove usluge poduprte informacijskim tehnologijama. Riječ je o uslugama Web Service, Web Training i Remote Maintenance, koje omogućuju internetsku komunikaciju između korisnika opreme i stručnjaka u tvrtki Wittmann-Battenfeld.

Wittmann

Predstavljen je novi upravljački sustav za robote WITTMANN R8, koji je svjetlo dana ugledao na sajmu K2007, a u međuvremenu se dokazao pouzdanošću u mnogim zahtjevnim primjenama. Od sajma FAKUMA 2008 nadalje svi Wittmannovi servoroboti serije W8xx bit će opremljeni R8 upravljanjem. Novi upravljački sustav

“WITTMANN R8 robot control’’ jamči jednostavnu uporabu i brojne funkcije, uz vrlo jednostavno i intuitivno korisničko sučelje. Novi sustav omogućuje upravljanje robotima na različitim razinama, ovisno o predznanju poslužitelja. Time je pokrivena široka paleta funkcija, od jednostavnih ‘’pick-and-place’’ sekven-

cija do vrlo zahtjevnih primjena i opsežnih programa te mogućnosti programiranja do 12 numeričkih osi.

Osniva se klaster za poluvodičku industriju

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) pokrenula je inicijativu osnivanja prvog hrvatskog klastera za poluvodičku industriju (Semiconductor Cluster Croatia – SEMICRO ).

Oko inicijative su se okupili znanstvenici i stručnjaci koji u ovome području djeluju u Hrvatskoj i u inozemstvu, Petar Biljanović (FER), Tomislav Šuligoj (FER), Dalibor Vrsalović (CroTek), Josip Turković (CEI Mikroelektronika), dr. sc Mile Ivanda (Institut Ruđer Bošković), Darko Sertić (Applied Ceramics), Branko Šestak (Eurobastion), Mario Čebulc (Solvis), Zdravko Berić (TZR Prvomajska) i Dubravko Babić (Etanvie Technologies, SAD). Cilj klastera je okupljanje znanstvenika i inženjera koji posjeduju znanje iz poluvodičkih tehnologija, kao i koordinacija njihova rada i nastupa prema potencijalnim izvorima financiranja. Plan je da klaster svoje djelovanje započne kroz četiri projekta: visoko efikasan električni grijač temeljen na poluvodiču, centar za integraciju na razini sustava i sustave na čipu, SLI/SoC, HCBT „foundry“ implementacija te integracija postojećih i novih javnih servisa koristeći Internet i jake izvore/čitače osobne identifikacije potencijalno proizvedene u Hrvatskoj poluvodičkoj industriji. (H.M.)

Boy

I tvrtka BOY slijedila je glavnu misao ovogodišnjeg sajma, a to je “energijska učinkovitost”. Predstavili su, naime, svoju pumpu na servopogon. Nova pogonska tehnika smanjuje potrošnju energije do 50 %. Istodobno se smanjila i razina buke za 20 %, a prazni hodovi u ciklusu injekcijskog prešanja kraći su za 10 %. Ubrizgavalice na servoelektrični pogon udružuju prednosti hidrauličnih i elektromehaničkih ubrizgavalica, stoga su od posebne važnosti za energijski učinkovitu budućnost.

Motor pumpe na servoelektrični pogon nadzire brzinu protoka hidraulične pumpe, koja ovisi o frekvenciji vrtnje. Kada pumpa nije potrebna, motor se isključi i ne troši energiju. Ponovno uključenje motora vrlo je brzo, što štedi dosta energije. Jedina funkcija koju je potrebno održavati jest nadzor temperature ulja. Energijska učinkovitost je na razini elektromehaničkih ubrizgavalica, međutim u ovom slučaju ne dolazi do istrošenosti, visokih troškova pričuvnih dijelova i slično.

Tvrtka BOY jedini je europski proizvođač ubrizgavalica koji nudi vrstu tehnike kojom se odlikuju ubrizgavalice oznaka BOY 55 E i BOY 90 E.

gavanje. Cijene ubrizgavalice kreću se od 54 100 € naviše, a rok dobave je šest do osam tjedana.

Na sajmu je predstavljena hibridna ubrizgavalica CAP-TEC 200 XL, koja je nastavak modela CAP-TEC. Ubrizgavalica je namijenjena prije svega izradi pakovanja. Na raspolaganju su sile držanja kalupa 2 000 kN, 3 000 kN i 4 000 kN.

Predstavljena je bila i linija GreenLine, koja se temelji na tri ključna elementa – energijski učinkovitoj pogonskoj tehnici, inteligentnom upravljanju akumulatorom i mjerenju potrošnje energije. Energijski učinkovitu pogonsku tehniku omogućuje

komponente. Materijal koji će tvoriti površinu otpreska ravnomjerno se raspoređuje po kalupu, a za njim slijedi materijal koji čini jezgru.

Prikazana je i usluga TELESERVICE, koja omogućuje održavanje ubrizgavalica i optimiranje proizvodnih procesa na daljinu. S pomoću te se usluge podaci o ubrizgavalici i parametrima prerade mogu analizirati u sjedištu tvrtke Ferromatik Milacron.

Piovan

Tvrtka Piovan na sajmu je u središte postavila sušilo materijala HR300, gravimetrijsku miješalicu MDW200 i programsku opremu za nadzor Win Factory

Na području sušenja tvrtka je razvila inovativni postupak – uporabu rotora saćaste strukture za izlučivanje vlage koja nastaje tijekom sušenja plastičnih materijala. Početkom 2008. godine tvrtka je ponudila na tržište potpuno novu seriju sušila: HR50, HR100, HR150 i HR200 (protok zraka od 50 do 200 m3/h).

Ferromatik-Milacron

Tvrtka Ferromatik-Milacron na sajmu je predstavila veći broj novosti.

ELEKTRA selection novi je model električnih ubrizgavalica koji nudi unaprijed definiran popis dodatne opreme. Time se omogućuje kraći rok dobave i niža cijena ubrizgavalica. Komponente su kvalitete na razini serije ELEKTRA evolution, iako nisu na raspolaganju sve funkcije. Takav pristup omogućuje da svatko sastavi optimalnu ubrizgavalicu ELEKTRA selection prilagođenu svojim potrebama. Moguć je pri tome izbor modela sa silama držanja kalupa 500 kN, 750 kN i 1 100 kN, uz izbor triju jedinica za ubriz-

motor EFF 1. Serija GreenLine onemogućuje djelovanje paralelnih funkcija kada to nije prijeko potrebno, čime se sprječava velika potrošnja energije.

MAXIMA 650 MSW sile držanja kalupa 6 500 kN primjer je ubrizgavalice namijenjene patentiranom sendvič-postupku. Sendvič-postupak inačica je višekomponentnoga injekcijskog prešanja. U prvom se koraku jeftiniji materijal, koji se rabi za popunjavanje jezgre, plastificira u standardnoj jedinici za ubrizgavanje. Zatim se u cilindar jedinice za ubrizgavanje dodaje druga, kvalitetnija komponenta, koja se rabi za površinske dijelove otpreska. U kalupnu se šupljinu tako istodobno ubrizgavaju dvije

Sušilo HR300, s protokom zraka od 300 m3/h, omogućuje brojne prednosti uporabe serije HR: radi na električnu energiju, što znači da izostaju dodatni troškovi zbog priključka rashladne vode ili stlačenog zraka, potrošnja energije smanjena je za 50 %, jednostavan pristup do svih vitalnih dijelova, sprječavanje nakupljanja prašine i onečišćenja materijala itd. HR300 može djelovati u kombinaciji s lijevkom kapaciteta 800 litara, a opremljen je uređajima za inteligentni nadzor energije (IES) i inteligentno sušenje materijala (IMD). Nova sušila rabe Silikagel, koji omogućuje postizanje vrijednosti rosišta do – 10 °C. Kako bi se postigla rosišta koja zahtijevaju konstrukcijski polimeri (do – 50 °C), razvijen je poseban postupak sušenja materijala koji se temelji na većem broju sita na unutrašnjoj površini saćastih lopatica rotora.

Nova gravimetrijska miješalica oznake MDW200 ima kapacitet 200 kg/h. Primjerena je za primjenu na području injekcijskog prešanja i ekstrudiranja.

HASCO

Tvrtka HASCO predstavila je proširenu ponudu čelika za kalupe (u obliku ploča). Kupcima je na raspolaganju više od 3 000 različitih veličina ploča. Ponuda se proširila prije svega zbog primjene većeg broja novih materijala. Među ostalim valja istaknuti čelik za cementiranje 1.2162 te zakaljeni nehrđajući čelik oznake 1.2099.

Na području vrućih uljevnih sustava predstavljena je mlaznica iz serije Compact Shot Z3210. Riječ je o mlaznici s novom inačicom zapornog ventila. Iglasti ventil jamči minimalan pad tlaka i sprječava lošu kvalitetu ušća. Promjer prednjeg dijela konusa mlaznice iznosi 7 mm, a po cijeloj duljini 14 mm. Na raspolaganju su mlaznice do duljine 180 mm. Mlaznica je primjerena za preradu poliolefina i stirena u rasponu mase otpresaka od 2 g do 20 g. Zbog homogene temperature i mogućnosti uporabe pri visokim tlakovima moguća je prerada i drugih materijala. Poseban oblik konusa mlaznice omogućuje gibanje zaporne igle samo 3 mm, što bitno smanjuje trošenje vodilice igle te produljuje vijek mlaznice. Upravljanje zapornim iglama može biti hidraulično ili pneumatsko.

Nova je i mlaznica s četiri konusa Quattro Z3280. Mlaznica ujedinjuje prednosti mlaznica s jednim ili više konusa i smanjuje troškove pri proizvodnji kompleksnih razdjelnika vrućih uljevnih sustava. Omogućuje proizvodnju preciznih otpresaka u malom prostoru. Moguća je regulacija pojedinih ušća, a modularni koncept jamči jednostavno održavanje.

Predstavljen je i vrući uljevni sustav H4015 Sustavi iz te serije vrlo su traženi jer su izrađeni po mjeri i sastavljeni tako da ih korisnik samo montira u kalup. Dimenzijska stabilnost i brtvljenje između mlaznica i razdjelnika su zajamčeni.

Ewikon

Tvrtka EWIKON na sajmu je predstavila novu mlaznicu za vruće uljevne sustave s izravnim bočnim položajem ušća za kalupe s više kalupnih šupljina. Nova mlaznica HPS III-MH prikladna je za zahtjevne primjene u medicini – za injekcijsko prešanje dugih, tankih i cjevastih otpresaka kao što su injekcije, pipete, razna pakovanja itd.

ta, izrađena od elastoplastomera DuPont™ Hytrel®, onemogućuje prodor kisika u ulje i djeluje kao brtva koja sprječava prelijevanje kapljevine po karici tijekom prijenosa okretnog momenta.

Crastin SF; Novim PBT-om Crastin postižu se kraći ciklusi injekcijskog prešanja i do 30 %. Novi materijal može se ojačati staklenim vlaknima. Primjeren je prije svega za tankostjeno injekcijsko prešanje, odnosno za izradu tankostjenih konektora ili velikih otpresaka kao što su razna kućišta. Skraćenje ciklusa injekcijskog prešanja postiže se zbog izvrsne tecljivosti materijala. Temperatura taljevine je niža, što također utječe na skraćenje vremena djelovanja naknadnog tlaka i vremena hlađenja otpreska.

Inženjeri su se pri razvoju te mlaznice prije svega usmjerili cjenovno povoljnoj montaži mlaznice u kalup i jednostavnom održavanju. Konusi mlaznica u kalup se montiraju u posljednjem koraku, nakon što su već mlaznica i vrući razdjelnik montirani. Uokolo konusa mlaznice nalaze se posebni elementi koji omogućuju brtvljenje.

Na raspolaganju su trenutačno dvije inačice mlaznice – radijalna mlaznica koja omogućuje primjenu u kalupima s osam kalupnih šupljina i linearna s konusima raspoređenima u dva reda po četiri na međusobnoj udaljenosti od 11 mm.

DuPont

Tvrtka DuPont predstavila je nekoliko zanimljivih primjena svojih materijala.

Elastoplastomer Hytrel; Jedinstven pristup integraciji funkcija brtvljenja i smanjenja buke u novim, poprečno ugrađenim automatskim 6-stupanjskim mjenjačima 6T40 i 6T45 produljuje vijek kvačila i mjenjača. Novi mjenjači ugrađuju se u automobile kao što su Chevrolet Malibu, Daewoo Tosca i Buick LaCrosse. Elastična komponen-

Delrin 300CP; Odlikuje ga optimirana postojanost na udarce, cjenovno je prihvatljiviji i ima poboljšanu tecljivost. To je novi poliacetal (polioksimetilen, POM), koji zadržava postojanost na udarce pri širokom rasponu temperatura te ima visoku čvrstoću, krutost i istezanje pri granici razvlačenja. Zbog relativno niske viskoznosti taljevine njegova je prerada jednostavna. Primjeren je za izradu automobilskih komponenata kao što su dijelovi sigurnosnih pojasa, ručice mjenjača, zatim proizvoda za sport i slobodno vrijeme, kao i za masovnu izradu proizvoda kao što su kopče, bedževi i izmjenjivi elementi.

Materijal omogućuje veću fleksibilnost pri oblikovanju proizvoda jer ujedinjuje dobro tečenje taljevine i izvrsna mehanička svojstva.

Zytel – prvi karter od polimera, namijenjen serijskoj proizvodnji automobila; Prvi put u povijesti proizvodnje automobila za serijski proizvedene automobile primjenjuje se karter načinjen od plastomera. Tvrtka Daimler razvila je modularni oblik 4-cilindričnoga dizelskog motora, čiji je gornji dio načinjen tlačnim lijevom aluminija, a donji dio od materijala Zytel 70G35 HSLR. Tako su zajamčene krutost i manja masa proizvoda. Leđni dio kartera, koji sadržava približno 6 litara ulja, zbog svog je oblika vrlo krut. Prednji je dio plosnatiji, jer to zahtijeva podvozje i upravljački mehanizam, zbog čega je također manje postojan na deformaciju. Tako su potrebni dodatni zahvati za smanjenje mogućnosti savijanja i deformacija, kao i uvlačenja u kontaktu s aluminijskim dijelom. Rješenje je bio sendvičasti oblik s drugim injekcijski prešanim dijelom – odvojeno načinjen preusmjerivač ulja, privaren na plosnati dio kartera, umiruje uzgibano ulje i usmjerava ga u karter. Uporaba Zytela omogućuje postizanje kraćih ciklusa injekcijskog prešanja, pojednostavnjeno nadziranje procesa, smanjen je broj hladnih spojeva i manja je mogućnost pojave zračnih mjehura u otpresku.

Bayer

Tvrtka je predstavila novi reciklat nazvan Levblend (polikarbonat + akrilonitril + butadien + stiren). Novi reciklat pomoći će pri smanjivanju troškova u automobilskoj industriji jer je jeftinija i sigurnija alternativu postojećim materijalima. Primjeren je za izradu spojnih dijelova, dijelova karoserije te za prednja i stražnja svjetla.

Prvi proizvod iz nove skupine materijala bit će Levblend 80. Ključno svojstvo tog materijala je njegova temperaturna postojanost po Vicatu VST/B120 (između 124 i 134 °C). Bit će dostupan u crnoj boji.

Zajedno s tvrtkom Geba razvili su ojačani poliuretan (TPU-R), kojemu je osnova materijal Desmopan (elastičan, postojan na pojavu napuklina i na udarce, bez halogena) tvrtke Bayer. Novi proizvodi iz te skupine dobili su naziv Desmovit. Primjereni su za izradu kućišta za automobilsku i električnu industriju, industriju kućanskih aparata, za poljoprivredu te za sportske rekvizite i igračke.

BASF

Tvrtka BASF predstavila je Luran S BX 13042, prvo antimikrobno sredstvo – ASA. Akrilonitril-stiren-akrilat-kopolimer sadržava srebro u tragovima i uništava mikroorganizme kao što su bakterije i plijesan, koji se pojavljuju na površini materijala.

Luran HD namijenjen je medicinskoj industriji. Riječ je o stiren-akrilonitrilkopolimeru, koji se rabi za liječenje i dijagnostiku. U usporedbi s drugim sličnim materijalima, postojaniji je na kemikalije, čvršći je, omogućuje lakšu preradu i postojan je na temperaturne promjene. Primjeren je za primjene kao što su različita pakovanja za urin, vakuumske staklenke, kućišta za inhalatore. Novi materijal može se sterilizirati beta i gama zračenjem, a prednost je i u niskoj cijeni.

Novost je i poliamid Miramid A3WZ1, postojan na udarce i namijenjen za izradu kabelskih cijevi.

Na sajmu su predstavljene dvije nove vrste PBT-a, postojane na hidrolizu, koje su se dokazale pri ispitivanju savojne čvrstoće pri sadržaju vlage od 100 % i temperaturi od 110 °C. Riječ je o proizvodima Ultradur B4300G6 HR i Ultradur B4330G6 HR

Nedavno se na tržištu pojavila nova pumpa za ulje, koja s pomoću unutrašnje zupčaste

pumpe s evolventnim zupčanicima regulira protok ulja. Jedan od dva zupčanika pomiče se pri tome aksijalno, što je omogućeno plastičnom komponentom postojanom na visoke temperature i ulje te s dobrim tarnim svojstvima. Po takvim je svojstvima poznat Ultrason KR 4113, polieter sulfon ojačan ugljikovim vlaknima.

Tvrtka također nudi materijal Luran HH u prahu. Riječ je o stiren/akrilonitril/kopolimeru, koji je dimenzijski stabilan pri visokim temperaturama. Novi materijal iz te skupine, Luran HH 120 Powder, rabi se kao toplinski stabilizacijska komponenta kod profila, cijevi i ploča od PVC-a koji moraju zadržati dimenzijsku stabilnost i pri visokim temperaturama, npr. cijevi za vruću vodu, prozorski profili itd.

Mješavinama PMMA/ABS dodan je atraktivan izgled površine. Kupci, naime,

žele da su njihovi električni uređaji u kuhinji, uredu ili kupaonici sjajni ili mat. Na tom su području ponuđena dva rješenja: Terluran BX 13036 (ABS jamči dobra mehanička svojstva, a PMMA postojanost na pojavu napuklina, visok sjaj i dubinu boje) i Luran CC (zbog visokog sjaja i postojanosti na pojavu pukotina primjeren je za prevlake na telefonima, aparatima za kavu itd.).

U grupaciji BASF je i tvrtka Elastogran. Ta tvrtka nudi liniju proizvoda po mjeri načinjenih od materijala Elastollan, poliuretan (PUR). Rabi se u proizvodnji cijevi i automobilskih dijelova, u elektrotehničkom sektoru i poljoprivredi.

TLM smanjuje temeljni kapital radi pokrića gubitaka

Tvornica lakih metala (TLM) je najavila smanjenje temeljnog kapitala kompanije za čak 368 milijuna kuna. U pozivu za glavnu skupštinu koja se održava početkomprosinca, Uprava i Nadzorni odbor kompanije kao glavni razlog za za takvu odluku navode pokrivanje gubitaka te prijenos sredstava u rezerve kapitala. Tako će umjesto 552 milijuna kuna, temeljni kapital TLM-a iznositi 184 milijuna kuna i biti će podijeljen na 1,84 milijuna dionica na ime, bez nominalne vrijednosti.

Odlučivanje o automatizaciji na osnovi modela Ukupni troškovi vlasništva kao mjerilo

izbora

Dr. Tomaž Perme

Sve kraći životni vijek proizvoda, manje serije i kratki rokovi isporuke samo su neki od izazova koje svjetsko tržište postavlja planerima u proizvodnim poduzećima. Osiguravanje kvalitete proizvoda i sve skuplja radna snaga u njihovu jednadžbu unose i dodatne nepoznanice. Zato se sve češće koriste suvremene metode analiziranja i vrednovanja rezultata planiranja, od kojih je najcjelovitija metoda

ukupnih troškova vlasništva TCO (Total Cost of Ownership), udružena s pokazateljem ukupne

učinkovitosti opreme

OEE (Overall Equipment Effectiveness), koja osim

tehnološke učinkovitosti uzima u obzir i sve troškove cjelovitoga

životnog vijeka nekoga

proizvodnog ili logističkog sustava.

Novi proizvodi i nove proizvodne tehnologije postavljaju nove izazove za inženjere pri razvoju proizvodnih sustava. Tehnološki napredak vodi sve kompleksnijim proizvodnim i logističkim sustavima, a zahtjevi tržišta za stalno novim proizvodima sve kraćemu vijeku njihove uporabe. Oblikovanje, odnosno izbor najučinkovitijega rješenja nije olakšano razvojem koncepata učinkovitih proizvodnih sustava, koji se kreću s jedne strane u smjeru inteligentnih troškovno učinkovitih sustava, utemeljenih većinom na manualnim radnim mjestima, a s druge strane u smjeru automatiziranih modularnih i sustava koji se mogu brzo preuređivati. Stoga je odlučivanje razapeto između različito velikih troškova nabave i operativnih troškova s jedne strane te kapaciteta i prilagodljivosti s druge strane. Inženjeri za rješavanje tako složenih poslova moraju usvojiti sustavan način planiranja koji je potkrijepljen preciznom procjenom troškova i učinkovitosti razvijenoga rješenja.

Cjelovit uvid

Kao dokaz za to da je proizvodni ili logistički sustav primjereno zasnovan, treba uvesti sustavnu provjeru koja pomaže definirati i razumjeti uspješnost planiranja. Treba razumjeti troškove životnoga ciklusa, što je prvi korak k povećanju ekonomske uspješnosti, te tehnološke čimbenike, koji ne smiju biti izostavljeni iz jednadžbe odlučivanja. Treba implementirati analitičke alate i pokazatelje, poput ukupne učinkovitosti opreme (OEE) i ukupne učinkovitosti tvornice (OFE – Overall Factory Effectiveness), ukupnih troškova vlasništva opreme (TCO), modeliranja i simulacije te druge alate kojima se može unaprijediti razvoj suvremenih, prilagodljivih, preuredivih i modularnih proizvodnih i logističkih sustava. Valja istaknuti činjenicu da suvremena metoda ne smije biti samo procjena troškova nego mora i dati cjelovitu ocjenu uspješnosti nekoga proizvodnog ili logističkog sustava koji treba osigurati zahtijevanu proizvodnju i kvalitetu proizvoda. Pritom treba uzeti u obzir sve važne čimbenike koji utječu na učinkovitost i troškove, od koncepta, izgradnje, pokretanja i rada do održavanja i uklanjanja nakon isteka životnoga vijeka.

Troškovi opreme

Troškovi, vrijeme i kvaliteta najpoznatiji su aspekt učinkovitosti nekoga sustava. Ključni izazov ulaganja u nove kapacitete ili u obnovu postojećih prije svega je smanjivanje, odnosno optimizacija troškova. Trošak nabave opreme samo je jedan parametar koji se uzima u obzir pri analizi troškova opreme. Postoje različite metode procjene troškova, ali samo neke uključuju i nematerijalne (neopipljive) troškove poput prilagodljivosti, produktivnosti, kvalitete proizvoda, odnosno usluga, promjene procesnih vremena, modularnosti sustava ili pak vrijednosti ponovne uporabe opreme. Iako je mnoge neopipljive čimbenike teško posve razumjeti, njihovi se troškovi mogu definirati neizravno. Većinom se postupak definiranja troškova može izvesti iz mjerila za učinkovitost.

Prvobitni TCO

Modeliranje ukupnih troškova vlasništva bilo je prvobitan alat sustavnoga izračuna svih troškova koji su povezani s odlukom o investiciji u IT-opremu. Modeli TCO, koji su razvijeni u poduzeću Gartner Research 1987. godine, danas su općeprihvaćeni. TCO se najlakše opisuje kao metoda koja definira sve troškove, neizravne i izravne, a koji nastaju u razdoblju uporabe, odnosno vlasništva nad nekom imovinom. Jednostavan primjer objašnjenja koncepta metode TCO jest vlasništvo nad automobilom. TCO definira sve troškove vlasništva, od kupnje, uporabe, redovitog održavanja, nepredviđenih popravaka do prodaje rabljenog automobila. Komparativno istraživanje različitih marki i vrsta automobila na osnovi TCO može pomoći kupcu pri izboru automobila koji odgovara njegovim zahtjevima i raspoloživim novčanim sredstvima.

Zamisao metode TCO može se koristiti pri odlučivanju, odnosno izboru nekoga rješenja ili ponuđača opreme. Ocjena TCO nudi konačni zaključak, koji osim troškova kupnje opreme odražava i sve troškove koji nastaju tijekom razvoja, postavljanja, provjere, pokretanja, uporabe, održavanja i uklanjanja opreme. U te se troškove mogu

svrstati i troškovi obuke operatera i drugih radnika koji će upravljati opremom, odnosno koji će je održavati, te troškovi prostora, energije, troškovi zastoja i prekida proizvodnje. Pa ipak je procjena svih troškova koji nastanu u razdoblju uporabe opreme za proizvodnju samo ekonomski aspekt uspješnosti na koji utječu i tehnološka svojstva neke opreme.

Ukupni troškovi opreme

Kao što je to ključni pokazatelj ukupne učinkovitosti opreme OEE [1], tako je i pokazatelj troškova opreme (Cost of Ownership – COO) prihvaćeno mjerilo prije svega u industriji poluvodiča, koje se koristi za procjenu troškovne učinkovitosti neke opreme po proizvedenoj jedinici. COO je razvijen za prikaz ekonomske i proizvodne učinkovitosti opreme za proizvodnju pločica za čipove te je postao opća preporuka među ponuđačima i korisnicima opreme. COO je prema glavnoj definiciji omjer ukupnih troškova opreme u cjelokupnome razdoblju uporabe i broja svih dobrih proizvoda koje oprema izradi u tome razdoblju.

Ukupni troškovi opreme znače zbroj jednokratnih i promjenjivih troškova te troškova kvalitete, odnosno otpadaka. U jednokratne troškove pripadaju troškovi nabave, postavljanja, pokretanja i uklanjanja opreme te ne ovise o uporabi opreme. Promjenjivi troškovi jesu troškovi koji nastaju zbog rada, odnosno uporabe opreme, a u to pripadaju operativni troškovi te troškovi radnika, održavanja, popravaka i slično. Za vrijeme rada nastaju i troškovi koji su povezani s kvalitetom proizvoda, poput troškova otpadaka i popravaka te troškovi izgubljenih mogućnosti na tržištu. Tako

definirani ukupni troškovi mogu se izjednačiti i s ukupnim troškovima vlasništva, koji se definiraju primjenom metode TCO.

Broj dobrih proizvoda u cjelokupnome razdoblju uporabe opreme ovisi o njezinoj iskorištenosti, raspoloživosti, kapacitetu i kvaliteti. Iskorištenost opreme znači odnos između planiranoga vremena rada opreme i cjelokupnoga životnog vijeka opreme. Na primjer, ako se neka oprema koristi u dvije smjene, ta se oprema manje koristi od opreme koja radi u tri smjene. Preostala tri pokazatelja jesu parametri pokazatelja ukupne učinkovitosti opreme OEE.

Bez digitalne okoline ne ide Na osnovi pokazatelja, odnosno metoda izračuna OEE, TCO i COO, razvijeni su koncept metodologije i alati E-Race TCO za izbor najboljega rješenja sustava za sastavljanje. Na pojednostavnjenoj i dopunjenoj shemi na slici 1 prikazana je osnovna zamisao toga koncepta, koja obuhvaća i modeliranje i simulaciju, odnosno provjeru u digitalnoj okolini. Naime, na stupnju razvoja nekoga sustava bez simulacije nije moguće dobiti dovoljno precizne podatke o produktivnosti i parametrima pokazatelja OEE [3], koji su potrebni za izračun broja dobrih komada te utjecaja kvalitete na troškove. Pritom valja istaknuti činjenicu da je bolje osiguravanje kvalitete obično skuplje, a također može utjecati i na smanjenje produktivnosti [4].

Zamisao metode E-Race TCO može se koristiti i za procjenu uspješnosti planiranja i izbora opreme drugih proizvodnih i logističkih sustava. Za procjenu se može koristiti upravo omjer TCO i OEE, koji odlikuju sva potrebna svojstva pokazate-

lja. Još bolje od toga bilo bi umjesto OEE koristiti ukupnu učinkovitost tvornice OFE [1][3], a pritom bi bit zamisli ostala nepromijenjena.

Omjer TCO i OEE te povezanost TCO i OEE (slika 1) ujedno je i ciljna funkcija s ovisnim parametrima, koja se na stupnju planiranja sustava nastoji minimizirati. To se ostvaruje tako što se najprije razvije rješenje i odabere oprema koja će ostvariti što manje troškove pri što većoj ukupnoj učinkovitosti.

Zaključak

Predlagana metoda za ocjenu uspješnosti Predlagana metoda za ocjenu uspješnosti nekoga rješenja i izbor opreme na osnovi procjene ukupnih troškova vlasništva i tehnološke učinkovitosti jest jednostavna u zamisli, ali je njezina provedba vrlo složena i zahtjevna. Metoda proistječe iz metoda i pokazatelja koji se primjenjuju u visokotehnološkim proizvodnim sustavima, koji su sa stajališta tijeka materijala i vođenja prilično jednostavni. Međutim, dovoljno precizna ocjena tehnološke učinkovitosti kompleksnih suvremenih sustava za izradu i sastavljanje te logističkih sustava nije moguća bez modeliranja i diskretne simulacije [5]. Precizna ocjena nekih troškova, poput troškova održavanja, popravaka i kvalitete proizvoda, također je povezana s čimbenicima koji se na stupnju razvoja ne mogu precizno definirati bez digitalnoga modela i provjere u digitalnoj okolini. Opasnost od toga da ukupni troškovi povoljnijega rješenja na kraju budu veći od troškova rješenja koje je u osnovi skuplje, bez cjelovitoga proučavanja troškova i tehnološke učinkovitosti može ostati neotkrivena. Osim toga, cjelovito mjerilo ocjene uspješnosti planiranja može unaprijediti komunikaciju i suradnju između dobavljača rješenja i konačnih korisnika.

Literatura

[1] Perme, T.: S ključnimi kazalniki do uspeha, IRT3000 2(2007)5, str. 102–103

[2] Heilala, J., Montonen, J., Helin K.: Selecting the right system – assembly system comparison with total cost of ownership methodology, Assembly automation, 27(2007)1, str. 44–54

[3] Huang, H., S., in soavtorji: Manufacturing productivity omporvement using effectiveness metrics and simulation analysis, International Journal of Production Research, 41(2003)3, str. 513–527

[4] Demšar, B., Stanonik, T. Perme, T.: Kakovost je na prvem mestu, kaj pa produktivnost, IRT3000 2(2007)4, str. 98–104

[5] Perme, T.: Diskretna simulacija kosovne proizvodnje, IRT3000 2(2007)1, str. 86–88

Slika 1: Ideja metode ukupnih troškova vlasništva i pokazatelja ukupne učinkovitosti za definiranje mjerila za izbor najboljeg rješenja

Konkurentna proizvodnja u zemljama s visokim plaćama

Roboti alatnom stroju donose sigurnost

Svi koji u zemljama s visokim plaćama žele proizvoditi konkurentne proizvode moraju biti produktivni. To je, na primjer, moguće uz pomoć industrijskih robota koji služe za optimiranje proizvodnih postupaka. A roboti ne dolaze u obzir samo za operacije umetanja i vađenja iz alatnih strojeva. Mogu oni još mnogo toga. Na primjer, od obradne stanice preuzimaju naknadne radne korake kao što su čišćenje, skidanje oštrih rubova, operacije mjerenja i kontrole te označavanja, ili pak povezuju više alatnih strojeva.

Roboti se mogu ugraditi u radni prostor nekog stroja, postaviti na stroj ili integrirati u koncepciju ćelije tako da vise s linearne osi, sve ovisno o danostima proizvodnje i zahtjevima koje automatizacija mora ispuniti.

Koliko su opsežne i raznovrsne mogućnosti primjene industrijskih robota u području alatnih strojeva, već dulje vrijeme pokazuje tvrtka Kuka Roboter. To poduzeće, vodeće na europskom tržištu, ponajprije stavlja naglasak na inovativne koncepcije koje omogućuju suradnju između čovjeka i stroja: za svaku se primjenu može izabrati odgovarajući robot među više od 280 varijanta.

Osim produktivnosti, fleksibilnosti i preciznosti Kuka Roboter i čovjeku i stroju jamči i sigurnost. Sigurnost ima svoju cijenu – ali ne i kod Kuke. Interdisciplinarna tehnologija Kuka Safe Robot, koja se već dokazala u različitim industrijskim granama, omogućuje, na primjer, konstrukciju ćelija kod kojih nisu potrebne skupe svjetlosne zapreke.

Proizvođači alatnih strojeva, kao što su Hermle i DMG, već se dulje vrijeme oslanjaju na ovu tehnologiju. U Kuka Safe Ro-

bot vjeruje i Bartsch GmbH, tvrtka koja se bavi integriranjem sustava. U jednoj koncepciji postrojenja Bartsch kombinira dva robota tvrtke Kuka tipa KR 16 s dva ulančana stroja DMC 60 H. Roboti su tu preuzeli vađenje neobrađenih dijelova i umetanje u alatne strojeve, polaganje obradaka na tekuću vrpcu i odlaganje gotovih dijelova na paletu. Pri tome kućište robota služi samo kao zaštita od neovlaštenog pristupa, a ne, kako je to kod robota prije bilo uobičajeno, kao zaštita okoline od robota, jer sada radni prostor robota nadzire Kuka Safe Robot. Radni se prostor robota nadzire tako da robot čak i u slučaju kvara ne može krenuti prema kućištu. Osim toga postoji nadzor i brzine i snage, ovisno o situaciji. Ako se, na primjer, otvore vrata, robot usporava svoju

brzinu i/ili se kreće samo u ograničenome radnom prostoru, dalje od prostora u koji ulazi operater stroja. Različitim situacijama može se pridružiti do sedam različitih radnih prostora s definiranim brzinama i snagom.

Robot na konzoli štedi prostor

Kuka Safe Robot nije jedina tehnologija koja štedi dragocjen prostor, pa onda i novac. Kad je riječ o koncepcijama postrojenja na malom prostoru, roboti na konzoli Kuka pružaju dodatne prednosti. Ako je, dakle, potrebno uštedjeti na prostoru, roboti se mogu postaviti na stroj, na primjer na tokarilicu tipa CTX4100 tvrtke DMG. Robot KR 16 K prikladan je ovdje za vađenje neobrađenih dijelova iz karusela. Neobrađeni

Katrin Stuber

Robot s trostrukom prihvatnicom za vađenje obradaka iz glodalice

Obradni centar Hermle s KR 16 – vađenje obradaka iz stroja

dio se predcentrira i ulaže u tokarilicu. A kako robot ima još kapaciteta, nakon vađenja preuzima i kontrolu kvalitete.

Ali što kad neobrađeni dijelovi dolaze nesređeni ili obradak nakon obrade izlazi iz stroja u različitim položajima, npr. preko žlijeba? Zahvaljujući raspoznavanju oblika to nije nikakav problem, kako se vidi na robotu KR 5 na tokarilici tipa GMC 42. Integrirana kamera prepoznaje položaj svakog obratka i javlja robotu kako ga mora zahvatiti. Robot tada može obradak položiti usmjereno, odnosno može ga dalje obraditi. „Fleksibilnost robota očita je prednost“, objasnio je Andreas Schuhbauer, direktor za poslovni razvoj u području

DMC60H: povezani horizontalni obradni strojevi s po jednim robotom KR16

alatnih strojeva. Na jednoj glodalici robot Kuka umeće neobrađene dijelove u postrojenje, privremeno ih skladišti i konačno vadi gotovi dio.

Kako obradak u pojedinim fazama obrade poprima različite oblike, tako i robot radi s različitim prihvatnicama koje može sam mijenjati. Robot također usput skida oštre rubove ili skida četkom, odnosno odbacuje strugotine te označava gotove dijelove.

Robot s trostrukom prihvatnicom – skidanje oštrih rubova glodanog obratka

Hrvatskoj

Predstavnici jednog od najvećih svjetskih proizvođača dijelova za automobilsku industriju Magna Internationala predstavili su hrvatskim proizvođačima autodijelova mogućnosti suradnje i zajedničkih ulaganja u Hrvatskoj. U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, na prezentaciji je sudjelovalo 120 predstavnika iz 50-tak hrvatskih poduzeća koji su se sastalai s vodećim ljudima Magne zaduženim za nabavu u 5 različitih segmenata: metal, plastika, alati, elektronika i staklo. Magni je APIU već predložio 10 lokacija za pokretanje proizvodnje autodijelova, a od najnovijeg sastanka se očekuju ugovori o kooperantskoj proizvodnji. Magna zapošljava oko 83.000 u 23 zemlje, a proizvodi dijelove i gotova vozila za proizvođače poput Mercedes-Benza, Chryslera, Saaba i BMW-a. (H.M.)

Najmodernija tehnika pretvorila je industrijskog robota u fleksibilnog partnera u industriji alatnih strojeva. Razvoj na ovom području ide brzo naprijed. Andreas Schuhbauer ima već sada jasnu predodžbu o tome kako bi mogla izgledati budućnost: „Robot bi mogao funkcionirati kao operater stroja.“ Laki robot tvrtke Kuka, koji je nastao u suradnji s njemačkim centrom DLR, još je, doduše, u statusu prototipa, ali već danas može naučiti različite radne korake. Kopirajući ljudsku ruku, modularno konstruirani laki robot Kuka ima sedam stupnjeva

slobode, koji mu u usporedbi s klasičnim industrijskim robotima daju veću fleksibilnost i manipulativnost.

Integrirani senzori za snagu/moment, zajedno s inovativnim algoritmima upravljanja, dopuštaju da robot popusti vanjskim silama bez obzira na to gdje se pojavljuju, na prirubnici ili na samoj konstrukciji robota. Povezivanjem ovih novih generacija robota nastaje jedna sasvim nova vrsta robota, robot konstruiran kako bi s čovjekom dijelio radni prostor. Robot može naučiti radne korake tako da ga čovjek primi za ruku i vodi – nije potrebno mnogo programiranja. Robot kojeg čovjek može gurati kraj sebe i koji se sa svojih sedam stupnjeva slobode čini gotovo jednako gipkim kao i čovjek, važna je prekretnica na putu do uslužne robotike, ali je već moguć u sektoru alatnih strojeva. „Robot bi mogao otvarati vrata, vaditi komponente i sam pokretati stroj“, opisuje Andreas Schuhbauer blisku budućnost.

www.kuka.com

Tokarilica CTX410 s robotom na konzoli

Proizvođač autodijelova Magna traži dobavljače u

VISION 2008

Nastavak priče o uspjehu

Porast broja izlagača i izložbene površine, veći međunarodni odaziv izlagača i veća ponuda izložbenog programa sajma samo su neki od pokazatelja koji govore o nastavku priče o uspjehu koja je počela prije godinu dana, kada se izložba VISION preselila u novi stuttgartski sajamski prostor. VISION, međunarodna stručna izložba za tzv. strojni vid, odnosno za industrijsku obradu slika i tehnologije prepoznavanja, ove je godine potvrdio mjesto vodećega industrijskog sajma na području strojnog vida u svijetu. To potvrđuje i broj posjetitelja, koji je ostao na razini prošlogodišnjega rekordnog posjeta. Od 4. do 6. studenoga 2008. izložbu je posjetilo približno 6 200 ljudi s jasnim željama te brojnim upitima i ulagačkim namjerama.

Strojni vid ključna je tehnologija za ekonomičnu i prilagodljivu automatizaciju u industriji. Ta je tehnologija poveznica jer ima vrlo široku paletu korisnika i bilježi u posljednjim godinama izvanredan rast prodaje, pa i u vremenima manjega gospodarskog rasta. To dokazuju i rezultati i zaključci s ovogodišnje izložbe VISION 2008.

Na temelju izvanrednog uspjeha prošlogodišnjega stručnog sajma o strojnom vidu za industrijsko okruženje, i sajam VISION 2008, koji je održan od 4. do 6. studenoga na novome stuttgartskom sajamskom prostoru, postigao je jednako visoku razinu, i s obzirom na broj i kvalitetu posjetitelja, i glede zanimanja za proizvode i rješenja izlagača. To je osnovna misao 292 izlagača nakon odrađena tri uspješna sajamska dana. S približno 6 200 stručnih posjetitelja, ovogodišnji posjet sajmu približio se rekordnom broju posjetitelja iz prošle godine (6 142 posjetitelja). Posebno veseli udio posjetitelja (86 posto) koji su na sajam

došli s jasnom i unaprijed definiranom namjerom ulaganja, odnosno nabave opreme. U 2007. godini udio neposrednih kupaca u

ukupnom broju posjetitelja iznosio je visokih 84 posto.

Iznenađuje pozitivan zaključak sa sajma, da unatoč općoj gospodarskoj uznemirenosti zbog financijske krize nije zamijećen nikakav pad namjera investiranja, a upita za nova rješenja s tog područja ima jednako mnogo. “Naše članove veseli vrlo pozitivan odaziv na sajam te su zadovoljni kvalitetom i zanimanjem posjetitelja”, prenio je opći dojam izlagača dr. Dietmar Ley, predsjednik stručne udruge za industrijski strojni vid pri VDMA (Verband Deutscher Maschinen- und Anlagenbau).

Gotovo svaki drugi posjetitelj (45 posto) doputovao je s udaljenosti veće od 300 km. Posjetitelji iz inozemstva su s udjelom od 29 posto zadržali prošlogodišnju razinu. Inozemni posjetitelji su došli iz 33 zemlje, pretežno Austrije, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Belgije, a također i iz SAD-a, Indije, Izraela i Brazila.

sajam VISION 2008

Najviše zanimanja posjetitelji su posvetili sustavima strojnog vida i komponentama za uporabu u sustavima strojnog vida (više od 56 posto). Pri tome je težište, naravno, bilo na industrijskoj primjeni strojnog vida (66 posto), što je uporabu strojnog vida u neindustrijskoj primjeni (11 posto) potisnulo na margine izložbe. Za oba područja zanimalo se oko 23 posto posjetitelja. Takvi odnosi ne iznenađuju, jer su uz posjetitelje isključivo s područja strojnog vida (38 posto), koji su se na sajmu željeli informirati o novostima, na sajam došli i posjetitelji s područja elektrotehnike i elektronike (24 posto), strojogradnje, automobilske industrije i dobavljači u automobilskoj industriji (18 posto), kao i s područja precizne mehanike i optike (18 posto).

Forum predavanja i rasprava o industrijskom strojnom vidu Industrial VISION Days, pod pokroviteljstvom udruge industrijskoga strojnog vida pri VDMA, aktualnim je temama pogodio bit zanimanja posjetitelja, što potvrđuje sudjelovanje približno 2 500 posjetitelja na forumu. Posebice su bile zanimljive i posjećene rasprave (okrugli stolovi) znakovita naslova “Veliki brat vas gleda: strojni vid i sigurnost”, u sklopu kojih su “označeni” stručnjaci s područja strojnog vida i stručnjaci s područja sigurnosti raspravljali o tome kako bi se trebali oblikovati novi sigurnosni standardi na tom području. Misao vodilja raspra-

Gredelj obnavlja lokomotive za Kosovo

Tvornica željezničkih vagona Gredelj je na međunarodnom natječaju dobila posao modernizacije dizel električne lokomotive serije G16 vrijedan oko 2,5 milijuna eura. Rok isporuke obnovljene lokomotive je 16 mjeseci. U Jugoslaviji je od 1960. do sredine 1970-tih nabavljeno oko dvjesto lokomotiva tipa G16, a ovo će biti prva lokomotiva iz te serije na kojoj će se izvršiti temeljita modernizacija u suradnji s EMD-om, tvrtkom sljednicom GM-a koji je proizvodio lokomotive serije G16. Nakon modernizacije, lokomotiva će imati veću snagu, dvije upravljačke kabine i novi, ekološki prihvatljivji dizel motor.

ve bila je da je potrebno pronaći sustave i tehnologije koji neće biti u stanju samo primati i obrađivati velike količine podataka nego bi trebali moći i pohraniti i dati na raspolaganje podatke samo u slučaju opravdane sumnje.

VISION je još više utvrdio položaj stručnog sajma u svjetskim razmjerima. Razvio

Gredelj planira obnovu lokomotiva ponuditi i ostalim državam s područja bivše države. (H.M.)

Većini domaćih tvrtki slabi produktivnost

Direktori i članovi uprava u gotovo 80 posto poduzeća koje je za tjednik Eukonomist ispitala agencija Hendal zadovoljni su kretanjem produktivnosti svog poduzeća. Istovremeno u 63,3 posto poduzeća produktivnost stagnira u posljednje tri godine, a u svakom desetom pada. K tome, čak 67,5 posto ispitanih menadžera ne planira u idućih godinu dana poduzeti mjere za povećanje produktivnosti. Europski poduzetnici ističu, naprotiv, kako je u

se u nezamjenjiv međunarodni događaj na području strojnog vida u industriji. Tako također misli više od 60 posto posjetitelja koji vjeruju da će sajam VISION još više dobivati na važnosti na svom području. Sljedeći sajam VISION održat će se od 3. do 5. studenog 2009., ponovno u dvoranama Novoga izložbenog prostora pokraj stuttgartske međunarodne zračne luke.

uvjetima financijske krize i nadolazeće recesije povećanje produktivnosti apsolutni prioritet. (M. B.)

Veliki pad dobiti HGspot-a

Tvrtka HGspot u prvih je devet mjeseci ostvarila drastičan pad neto dobiti na samo 584 tisuće kuna s 20,09 milijuna kuna u istom lanjskom razdoblju. Najveću udio u prihodima čine prihodi od prodaje u zemlji koji su neznatno smanjeni, sa 234,44 na 232,51 milijuna kuna, dok presudan pad od 75 posto bilježe inozemni prihodi. Do kraja godine kompanija očekuje usporavanje rasta prihoda od veleprodaje zbog još ozbiljnijeg pristupa naplati u cilju smanjenja rizika nelikvidnosti kod poslovnih partnera. (M. B.)

Stižu roboti

Automatizacija u obradi lima – već dugo je to područje u kojem su specijalni automatizirani sustavi važniji od industrijskih robota. Sada se to mijenja, jer su roboti novih generacija lakši, snažniji, jednostavnije se programiraju, a u njihovu se unutrašnjost mogu smjestiti setovi kabela i cijevi. Automatizirani sustavi koji se koriste robotima za specifične primjene nude dobra rješenja za zahtjeve suvremene proizvodnje.

Industrijski roboti, koji su se na proizvodnim sajmovima do sada isticali samo kao pojedinačni slučajevi, sve se više šire. Naime, broj robotskih sustava izloženih na sajmovima relevantnima za tvrtke koje se bave obradom lima osjetno je veći. Posljednji takav sajam bio je Lasys, gdje je istodobno izloženo više robotskih sustava za zavarivanje i rezanje laserom. Trumpf je, na primjer, svoju ćeliju za obradu laserom TruLaser Robot 5020 prikazao na istaknutome mjestu, a Erlas GmbH, tvrtka iz Erlangena koja se bavi integriranjem sustava, izložio je robot s laserskim sustavom koji upotrebljava optička vlakna i glavom za lasersko kaljenje te robot-skener za daljinsko zavarivanje.

Ovaj trend potvrđuju i statistike udruženja njemačkih proizvođača opreme i postrojenja VDMA, i to strukovne sekcije Automatizacija i robotika (vidi uokvireni tekst). U Njemačkoj je u 2007. godini promet robotikom porastao za 22 posto, na 2,1 milijardu eura, a u 2008. se planira daljnji rast od 12 posto. Predstavnik sekcije Thilo Brodtmann potvrđuje da postoji tendencija prema visokovrijednim robotskim rješenjima kao temelju razvoja. Ukupna vrijednost naprednih i, što se tiče primjene, specifičnih robotskih rješenja raste zbog toga što se povećava i kompleksnost integracije u kompletne sustave postrojenja.

Takav se razvoj može pratiti i u obradi lima. Sada se u mnogim područjima obrade i prerade limova nude robotski sustavi, počevši, na primjer, od robota tvrtke Remmert GmbH za umetanje ili sortiranje dijelova rezanih laserom koje je potrebno i ukloniti s radnog stola, preko brojnih verzija robota u ćelijama za savijanje, kao što su Amanda, Trumpf, Safan, Warcom, Gasparini, ili pak robota u području zakretnog savijanja tvrtke RAS Reinhardt, pa sve do klasičnih robota za zavarivanje sa zavarivačkim kliještima ili robota za trodimenzionalno zavarivanje koji su upravljani po pogonskoj traci proizvođača ABB Automation, Kuka Robotic, Reis Robotics, Fanuc ili Cloos, da spomenemo samo neke njemačke proizvođače.

S pomoću novih laserskih sustava koji upotrebljavaju optička vlakna, kao što su pločasti laser, vlaknasti laser ili pak diodni (poluvodički) laser, jednostavnije je svjetlosnu energiju dovesti do obradne glave kroz svjetlovod pa se u području obrade laserom s pomoću robota primjećuje znatan napredak. Osim toga, daljinsko zavarivanje laserom otvara nova područja primjene robota kad se na robotskoj ruci učvrsti pomična jedinica za skeniranje.

U početku pod pritiskom zahtjeva za automatizacijom u automobilskoj industri-

ji, danas se u obradi lima traži primjena 6-osnih robota s visokim učinkom. To je svakako manje opterećenje za operatera, jer više ne mora rukovati teškim teretima, a prednosti su preciznost kod ponavljanja aktivnosti, otpornost na umor i, posljednje, ali ništa manje važno, tu je i čimbenik troškova plaća u bruto-iznosu. Čak i ondje gdje robot dugo vremena nije uživao naklonost zbog nedovoljne preciznosti, okreću se proizvođači alatnih strojeva najnovijim generacijama robota.

Premda proizvođači prije početka sajmova automatizacije kao što su Factory Automation u sklopu Hannoverskoga industrijskog sajma ili Automatica u lipnju 2008. u Münchenu ne odaju sve novosti i detalje koji će se moći vidjeti, ipak se u grubim crtama može raspoznati u kojem se smjeru razvoj kreće. Roboti sljedeće generacije bit će snažni, brzi i šuplji. To također vrijedi i za robotske sustave, tako su to bar od svojih izlagača doznali priređivači sajma Automatica. (Standardizirana) robotska rješenja, zajedno s komponentama, projektirana za specifične primjene, udovoljavaju i zahtjevima korisnika koji umjesto kompleta sastavnih dijelova žele rješenja koja mogu odmah primijeniti.

Automatizacija s pomoću lakih, snažnih i brzih robota ubrzano se razvija (foto: Hannover Messe)

Laka konstrukcija donosi brzinu

Među najavljenim novostima u oči upada trend koji se već godinama najavljuje, ali je tek sada zaista došao do izražaja: veća nosivost pri manjoj vlastitoj masi rezultirala je dinamičnijim robotima. Nove pogonske koncepcije omogućuju osim toga još veća ubrzanja i brzi-

ne po osima. I sam inovator, međutim, koliko god zaljubljen u tehniku, mora ovdje zadržati u vidu praktičnu primjenu: zbog visoke cijene dva pogona po osi nikada neće postati standardom. Tehnički je to ipak moguće: kad se radi o primjenama kod kojih je brzina u prvom planu, potreban potisak je osiguran.

Iz prakse dolazi i potražnja za modelima sa šupljom rukom i šupljim ručnim zglobom. To je trend koji prije svega dobiva na važnosti kod robota za zavarivanje koji je upravljan po pogonskoj traci, bilo da je riječ o zavarivanju konvencionalnim postupcima ili laserom. Noviji primjeri sa setovima cijevi koji su uloženi u unutrašnjost, kao što je robot za zavarivanje ARC Mate 100i nosivosti 10 kg ili pak robot za zavarivanje KR 5 arc HW proizvođača Kuka, potvrđuju ovaj razvojni smjer. Oba proizvođača vide prednosti u zaštićenom i jednostavnom polaganju kabela, kao i vodiča energije i medija, jer se ni konstruktori postrojenja ni programeri u offline-programiranju ne moraju baviti prostorom za slobodne kabele i cijevi, već se mogu koncentrirati na zavarivanje na traci. Šuplja ruka, međutim, nije najbolje rješenje: premda bi troškovi održavanja trebali biti niži, jer zbog ulaganja kabela u ruku robota dolazi do manje oštećenja, takva je ruka ipak skuplja.

Također, ne traže se samo lagani i šuplji roboti; upravo predstavljeni roboti za zavarivanje imaju iznimno kompaktnu konstrukciju, zahvaljujući kojoj se mogu lako montirati u neku ćeliju, koja pak može raditi preko viličara. Ionako je zbog sigurnosnih razloga nužno da roboti rade unutar sigurnosne ćelije.

(Slika: ABB)

Masa treba snagu

Na sajmu Automatica senzaciju će svakako izazvati do sada najsnažniji robot na svijetu, Titan tvrtke Kuka, koji ima nosivost od 1 000 kg. Premda je na prošlogodišnjoj prezentaciji taj robot dočekan s rezervom te se postavilo i pitanje je li robot s takvom nosivosti uopće potreban, ipak se nosivost od najmanje 700 kg danas traži u više industrijskih grana, kao na primjer u industriji grube keramike ili u automobilskoj industriji, gdje se rukuje teškim dijelovima karoserije kao što je cijelo podvozje.

Prijeko potreban instrument automatizacije

Robot kao fleksibilan instrument automatizacije nužan je u svakoj industrijskoj grani jer se od proizvodnje i dalje zahtijeva maksimalna fleksibilnost uz istodobnu spremnost da se i najmanje proizvodne količine proizvedu što je moguće jeftinije. A pri tome ni pod kojim uvjetima ne smije biti ugrožena kvaliteta tijekom cijeloga proizvodnog ciklusa, uključujući i početak proizvodnje.

Zahtjev za fleksibilnošću se od slučaja do slučaja tumači različito – ne moraju se brinuti oni koji svoja postrojenja mogu brzo i jeftino preusmjeriti, odnosno osuvremeniti. Koncepcije koje pokrivaju sve varijante u nekoj dogradnji su, doduše, prema sadašnjem stanju stvari u ovoj branši još moguće, ali se već smatraju izlaznim modelom. Tako automatizirano vađenje laserom rezanih dijelova s pomoću industrijskog robota, kako je to predstavila tvrtka Remmert GmbH, ima bitno više potencijala od skupih sustava za vađenje i sortiranje u portalnoj izvedbi. Brza izmjena alata je ovdje alfa i omega. A kako brze te operacije mogu biti, na primjer u slučaju laserskih obradnih glava, pokazuje magnetna spojka na robotu TRULaser.

Robotika i automatizacija na putu uspjeha

Industrijska grana koja se bavi robotikom i automatizacijom na dobitku je u 2007. godini zahvaljujući tomu što je trend automatizacije ponovno ojačao. Prema prvim rezultatima, promet u ovoj grani u 2007. porastao je za ukupno 15 posto, na 8,4 milijarde eura. Automatizacijom nije investirano u veću produktivnost samo u automobilskoj industriji nego i u drugim proizvodnim područjima – od obrade plastičnih materijala preko obrade metala do medicine. Tako se i na ionako jakome stranom, ali i na njemačkom tržištu, povećao broj narudžbi te se čini da će se u 2008. ostvariti daljnji rast od 10 posto, na 9,2 milijarde eura.

Njemački proizvođači robota i robotskih sustava smatraju prošlu godinu jednom od najuspješnijih. Promet robotikom u Njemačkoj je u 2007. porastao za 22 posto, na 2,1 milijardu eura. U 2008. se planira daljnji rast od 12 posto. Jači trend prema visokovrijednim sistemskim robotskim sustavima razlog je toga uspješnog razvoja. Ukupno raste vrijednost naprednih robotskih rješenja konstruiranih za određenu primjenu, dok kompleksnost integracije u kompletne sustave postrojenja opada. Promet njemačkih proizvođača montažne i manipulacijske tehnike u 2007. godini porastao je za 15 posto, na 5,1 milijardu eura. Tako je montažna i manipulacijska tehnika po prometu najjači segment u svojoj grani. U međuvremenu se poduzeća suočavaju s uskim grlima što se tiče kapaciteta, kao i s nedostatkom stručne radne snage. Uzimajući u obzir broj narudžbi, koji još raste, u 2008. se očekuje daljnji rast prometa od 10 posto.

Nakon godina dinamičnog rasta, porast industrijskih sustava vizualne kontrole u 2007. je oslabio. Ukupni promet njemačkog sektora koji se bavi sustavima vizualne kontrole porastao je u 2007. godini za 4 posto, na 1,15 milijardi eura. Time se u samo 10 godina promet cijelog sektora gotovo učetverostručio. U 2008. se očekuje daljnji, solidan rast od 6 posto, na 1,22 milijarde eura.

Prema procjenama stručnjaka, roboti će osim zadataka, koji su već danas vrlo različiti, dobiti i neke nove. Jedan smjer razvoja je integracija mehatronike, elektronike i informatike, sve do inteligentnih mehanizama i robota koji funkcioniraju u interakciji sa svojim okruženjem. Primjer su sve češći zadaci koji se odnose na kontrolu funkcija i kontrolu kvalitete u automatiziranoj proizvodnji. To pretpostavlja postojanje odgovarajućih senzora, kao što su senzori za vizualnu kontrolu. Također, „hvatači koji vide i prepoznaju“ dobivaju na važ-

nosti kad se usporedno proizvode različiti proizvodi. Više nije dovoljno preko mreže priopćiti podatke o dijelu koji stiže, već se traže i sustavi za prepoznavanje koji će prepoznati proizvod i aktivirati odgovarajuće programe.

www.automatica-munich.com www.hannovermesse.de www.messe-muenchen.de www.messe.de

(Slika: Trumpf) (Slika: Trumpf)

Osnove stezanja plastomernih materijala (1. dio)

Olaf Zöllner

Poznavanje zakonitosti stezanja plastomernih materijala temeljni je preduvjet pravilnog

dimenzioniranja elemenata kalupa za injekcijsko

prešanje koji oblikuju otpresak. Pri tome valja uzeti u obzir sve utjecajne parametre kao što su svojstva plastomernog materijala (dijagram pv-T), parametre prerade injekcijskim prešanjem, debljinu stijenke otpreska te krutost oblika otpreska.

Načela stezanja plastomernih otpresaka

Pri preradi plastomernih materijala injekcijskim prešanjem dimenzije otpreska mijenjaju se tijekom hlađenja otpreska. Najčešće se te promjene opisuju kao “stezanje” ili “vitoperenje”. Strogo govoreći, stezanje nastaje zbog stlačivosti i toplinske širljivosti plastičnih materijala. Kada se plastomerni materijal steže, prolazi kroz promjenu volumena. S druge strane, u slučaju vitoperenja dolazi do promjene oblika, dok volumen uglavnom ostaje nepromijenjen.

Kako bi se postigle željene dimenzije plastomernog otpreska, dimenzije kalupne šupljine moraju biti uvećane za iznos stezanja koji se utvrđuje za pojedini plastomerni materijal. Stoga konstruktori kalupa i/ili alatničari moraju predvidjeti razlike, s obzirom na stezanje, između dimenzija kalupne šupljine i otpreska. U mnogim slučajevima to nije nimalo lagan zadatak jer na stezanje utječe velik broj parametara.

Osim parametara prerade (temperature, tlakovi) i svojstava materijala (primjerice ponašanje materijala prema dijagramu pv-T, sadržaj punila i ojačavala, amorfna ili kristalasta građa makromolekula), na stezanje otpreska bitno utječe krutost i debljina stijenke.

Iako se stezanje temelji na toplinskoj stlačivosti, efektivno smanjenje dimenzija nakon vađenja otpreska iz kalupa manje je negoli bi se očekivalo isključivo na temelju toplinske stlačivosti. Dodatni mehanizmi koji utječu na stezanje dovode do smanjenja razine toplinske stlačivosti. Glavni mehanizmi koji se pojavljuju u ovom slučaju su:

• unutrašnje napetosti, na koje utječu

• temperature profila

tijekom hlađenja

• temperature stijenke kalupne šupljine

• kristalizacija u slučaju prerade kristalastih plastomera, na koju utječu

• temperature stijenke kalupne šupljine

• profil hlađenja

• mehaničke zapreke stezanju, na koje utječu

• ograničenja unutar kalupa.

Osim navedenoga, na toplinsku stlačivost utječe termodinamička komponenta procesa injekcijskog prešanja, posebice preko:

• profila tlaka u kalupnoj šupljini tijekom hlađenja

• djelovanja tlaka i prijenosa naprezanja na plastomernu taljevinu s obzirom na oblik i položaj ušća

• temperature taljevine i drugih parametara prerade.

Utjecaj profila termodinamičkog procesa na stezanje prikazan je vrlo jasno na dijagramu tlak (p) – specifični volumen (v)

– temperatura (T), poznat pod jednostavnijim nazivom p-v-T dijagram (slika 1). Tim se dijagramom opisuju:

0-1 volumno punjenje kalupne šupljine

1-2 stlačivanje

2-3 djelovanje naknadnog tlaka

3-4 snižavanje tlaka na okolišni tlak

4-5 hlađenje otpreska do temperature otvaranja kalupa (TOK)

5-6 hlađenje otpreska do temperature okoline (TO)

Slika 1. Shematski prikaz dijagrama tlak (p) – volumen (v) – temperatura (T).

osnove stezanja plastomernih materijala

- stlačivost plastomera; promjena volumena (obujma) pri promjeni tlaka

- toplinsko ponašanje plastomera; promjena volumena pri promjeni temperature.

Dijagram p-v-T daje podatke o volumnom (obujamnom) stezanju plastomernog materijala, SV, na temelju razlike volumena (ΔV = V1bar – VA) te upućuje na potencijal stezanja. Obujamno stezanje definira se kao:

(1)

gdje je VHK – obujam hladne kalupne šupljine, a V o – volumen otpreska.

Stezanje je moguće računati i prema sljedećem izrazu:

(2)

gdje je SU – uzdužno stezanje, SP – poprečno stezanje, SS – stezanje debljine (visine).

Međutim, kada se stezanje razmatra u praksi, do izražaja dolazi linearno stezanje ili skupljanje:

(3)

gdje je SL – skupljanje (linearno stezanje), IHK – dimenzija hladne kalupne šupljine, IO – dimenzija otpreska.

Stvarni otpresci ne mogu se stezati jednoliko u smjeru svih triju osi (u smjeru duljine, širine i debljine/visine). Jedino u smjeru debljine (visine) otpreska dolazi do prividno nesmetanog stezanja. Stoga uglavnom obujamno stezanje podrazumijeva stezanje debljine stijenke otpreska. Čak i da kalup ne utječe na stezanje ni na koji način, činjenica da se slojevi otpreska hlade izvana prema unutra upućuje na to da je stezanje ograničeno u smjeru duljine i širine otpreska.

Sljedeći slučaj stezanja općenito je rezultat ograničenog stezanja zbog djelovanja unutrašnjih ograničenja u otpresku (slika 2).

Stezanje u smjeru debljine:

Kako je stezanje vremenski ovisan parametar, potrebno je precizno odrediti trenutak u kojem će se nakon vađenja otpreska iz kalupa mjeriti stezanje.

preska nakon naknadnog stezanja (SP).

Razlozi naknadnog stezanja su relaksacija unutrašnjih napetosti zajedno s procesom reorijentacije, a u slučaju kristalastih plastomera tomu valja pridodati potencijalnu naknadnu kristalizaciju materijala /3/.

Kod nekih plastomera izmjene u izmjerama otpreska, uz naknadno stezanje, također može izazvati kondicioniranje (upijanje vlage). Taj je efekt posebice specifičan za preradu poliamida.

Razina naknadnog stezanja može biti vrlo izražena ako parametri prerade nisu odgovarajuće prilagođeni za pojedini plastomerni materijal.

Pojam “prosječno stezanje” podrazumijeva definiciju:

Prosječno stezanje = stezanje otpreska (SM) + naknadno stezanje (SP)

Potrebno je načiniti razliku između stezanja nakon vađenja otpreska iz kalupa (SD), koje se mjeri odmah nakon vađenja otpreska iz kalupne šupljine, stezanja otpreska (SM) i naknadnog stezanja (SP). Prema DIN 16901, stezanje otpreska definira se kao razlika između dimenzija hladne kalupne šupljine i otpreska pohranjenih 16 sati u standardnim uvjetima /2/. Uz produljenu pohranu pri povišenim temperaturama dolazi do daljnje promjene u dimenzijama otpreska, što je definirano pojmom “naknadno stezanje” (SP).

Vrijednosti navedenih stezanja računaju se prema izrazima:

Stezanje – utjecajni čimbenici Relacije među različitim utjecajnim čimbenicima vrlo su kompleksne. Postoje čimbenici koji međusobno djeluju jedni na druge i ovisni su jedni o drugima (slika 4). Primjerice, loše dimenzionirano ušće (otpresak) može izravno negativno utjecati na efekt djelovanja naknadnog tlaka (parametar prerade).

D-M-E proširuje ponudu na području raskoljivih jezgri

(4)

Stezanje u smjeru duljine ili širine:

(5)

Stezanje SU/P ne dopušta nikakvo anizotropno stezanje koje bi moglo nastati zbog dodataka punila ili ojačavala.

gdje je IF1 – dimenzija otpreska prije naknadnog stezanja (SP), IF2 – dimenzija ot-

Kao odgovor na trajno rastuće zahjteve, tvrtka D-M-E dodala je svojoj paleti raskoljivih jezgri pet novih veličina. Raskoljive jezgre omogućuju alatničarima jednostavno i gospodarski opravdano vađenje otpresaka s unutrašnjim podrezima. U usporedbi s većinom sličnih, obično vrlo skupih rješenja problematičnih za održavanje, linija raskoljivih jezgara tvrtke D-M-E idealna je za izradu čepova, poklopaca, proizvoda za transport fluida i ostalih otpresaka s unutrašnjim podrezima, navojima ili prodorima.

www.dme.com

Slika 2. Unutrašnje ograničenje stezanja na primjeru hlađenja plastične ploče /1/

Slika 3. Promjene dimenzija otpreska tijekom vremena zbog stezanja

U nastavku teksta nisu obuhvaćene sve moguće interakcije različitih utjecajnih čimbenika. Umjesto toga su objašnjena temeljna načela utjecaja tih čimbenika na stezanje. Razlog takvoj odluci jest u činjenici da su korelacije između utjecajnih čimbenika i stezanja uvijek vidljive preko mehanizama kao što su profil termodinamičkog stanja materijala, unutrašnja naprezanja i kristalizacija.

To omogućuje objašnjenje ovisnosti stezanja o utjecajnim čimbenicima na vrlo transparentan način.

Materijal

Amorfni i kristalasti plastomeri Različito ponašanje (stezanje) tijekom hlađenja amorfnih i kristalastih plastomera moguće je vrlo jasno uočiti na p-v-T dijagramu (slika 5).

Amorfni materijali

nje taljevine tu je evidentno pri sniženju temperature. Ispod temperature staklastog prijelaza (staklišta) TG dolazi do bitno manjih promjena u volumenu pri daljnjem hlađenju taljevine (manji gradijent), a materijal se nalazi u staklastom stanju – “pothlađene kapljevine”. Slobodni volumen ostaje tijekom te faze prividno konstantan /5/.

Slika 5. Kvalitativni dijagram tlak – specifični obujam – temperatura (p-v-T dijagram) za amorfni i kristalasti plastomer

Zelena krivulja na slici 5 prikazuje ovisnost specifičnog obujma o temperaturi amorfnog plastomera (npr. ABS, PC). Hlađe-

Crvena krivulja na slici 5 prikazuje promjenu specifičnog obujma u ovisnosti o promjeni temperature za kristalasti plastomer (npr. PA, PBT). U slučaju kristalastih plastomera tijekom hlađenja taljevine dolazi do kristalizacije. Kada se

Kristalasti plastomeri

taljevina ohladi ispod temperature kristalizacije (kristališta) TC, linearni ili slabo umreženi lanci s lagano složivim ponavljajućim jedinicama rekonfiguriraju se u sređenije (kristalno) stanje s manjom razinom slobodne entalpije.

Polimerni lanci leže paralelno jedan uz drugi, u nekim slučajevima vrlo gusto “pakirani”, čineći kristalite u kojima gotovo prevladava potpuno uređena struktura, uz iznimku nekoliko strukturno defektnih točaka. Suprotno od potpuno kristalnih materijala, kod kristalastih materijala ne postoji jedna točka (temperatura) kristalizacije, već cijeli prijelazni raspon /5/.

Superponiranje napredujuće kristalizacije i toplinskog stezanja dovodi do paralelnog profila dijela krivulje u kristalastom području. Pri preradi kristalastih plastomera dolazi do viših vrijednosti stezanja negoli u slučaju prerade amorfnih plastomera.

Utjecaj tlaka na specifični obujam koji prevladava tijekom hlađenja prikazan je slikom 6

Borsoft - mekan ali čvrst

Tvrtka Borealis je lansirala novi mekani, vrlo transparentni polipropilen (PP) za izradu tankostjenih posuda za kućanstvo injekcijskim prešanjem. Novi Borsoft™

SG220MO pojednostavnjuje proizvodnju tankostjenog pakovanja, omogućuje izvrsnu prozirnost i jednostavno otvaranje poklopca i u uvjetima hladnjaka. Borsoft™

SG220MO materijal je jedinstvene kombinacije uporabnih svojstava: izvrsna savitljivost, prozirnost, dimenzijska stabilnost i savojna (udarna) žilavost, što omogućuje izradu vrlo kompleksnih oblika posuda uz vrlo malu razinu vitoperenja. www.pressreleasefinder.com

Slika 4. Čimbenici koji utječu na stezanje (foto: Arburg i Clariant)

Slika 6 prikazuje kako viša gustoća tijekom naknadnog tlaka, postignuta višim razinama tlaka, pomiče staklište TG u slučaju amorfnih plastomera i kristalište TC u slučaju kristalastih plastomera prema višim vrijednostima /5/. Specifični obujam postignut pri sobnoj temperaturi pri višim tlakovima manji je negoli specifični obujam pri atmosferskom tlaku. Kada se tlak kao opterećenje ukloni, plastomer nastoji postići specifični obujam koji odgovara tlaku od 1 bara.

Slika 7 prikazuje raspone linearnog stezanja (skupljanja) za nekoliko uobičajenih amorfnih i kristalastih plastomera. Navedeni rasponi stezanja rezultat su utjecaja materijala, parametara prerade, kalupa, oblika otpreska (npr. debljine stijenke) i punila, odnosno ojačavala materijala. Stezanje neojačanih amorfnih plastomera uglavnom je manje od 1 %, dok se neojačani kristalasti plastomeri stežu više od 1 %. Kod staklenim vlaknima (GF) ojačanih plastomera moguće je uočiti povećanu anizotropiju u stezanju.

Plastomeri s punilima i ojačavalima Punila sfernih oblika pogoduju smanjenju stezanja na račun njihove manje linearne toplinske rastezljivosti u usporedbi s plastomerima /3/.

Staklena ojačavala još izraženije utječu na stezanje od punila sfernog oblika /6/. Staklena vlakna čine dodatno unutrašnje ograničenje koje utječe na toplinsku stlačivost u smjeru orijentacije staklenih vlakana i dovode do manjih vrijednosti stezanja. Okomito na smjer orijentacije vlakana, vlakna djeluju kao i punila i slično snižavaju razinu stezanja, no u malo manjoj mjeri /1/.

Tablica 1 prikazuje širok raspon mogućnosti utjecaja na stezanje poliamida 6 (PA6) uporabom punila različitih oblika i različitih sadržaja.

Tablica 1. Utjecaj punila na stezanje poliamida PA6 (naknadni tlak: 500 bar)

menski i temperaturno ovisan. Brzina hlađenja ima najjači utjecaj na proces nukleacije i rast nukleusa, a time i na strukturu koja se razvija tijekom kristalizacije. Što je hlađenje sporije (primjerice pri visokoj temperaturi stijenke kalupne šupljine), to je postignuti stupanj kristalizacije viši, a posljedično i viša razina stezanja. Ako se temperatura taljevine snizi vrlo brzo, smanjuje se mogućnost za nukleaciju i rast nukleusa. Time je omogućen rast strukture koja ima manji stupanj sređenosti, odnosno postignut je manji stupanj kristalizacije, a posljedično se postiže niža razina

Uporabom staklenih vlakana moguće je smanjiti stezanje u rasponu od 50 do 80 % u uzdužnom smjeru vlakna. Dodavanje više od 20 do 25 % staklenih vlakana nema daljnjeg utjecaja na stezanje kristalastih plastomera /4/. To je prikazano slikom 8, koja prikazuje kako se mijenja stezanje kristalastog materijala Durethan® AKV (PA66) u ovisnosti o promjeni sadržaja staklenih vlakana.

KraussMaffei predstavio novu seriju AX ubrizgavalica

Na temelju 60 % više energijske učinkovitosti u usporedbi s klasičnim hidrauličkim ubrizgavalicaa i 25 % manjeg potrebnog radnog prostora, nova potpuno automatizirana i potpuno električna serija ubrizgavalica AX tvrtke KraussMaffei pomoći će u snižavanju proizvodnih troškova. Potpuno električne ubrizgavalice imaju raspon sila držanja kalupa od 500 do 3500 kN. Ubrizgavalice mogu biti isporučene kao cjelovita proizvodna jedinica s integriranim KraussMaffei linearnim robotom.

www.kraussmaffei.com

Ponašanje tijekom kristalizacije

U slučaju kristalastih plastomera proces kristalizacije zbiva se tijekom hlađenja plastomerne

vrijednosti stezanja. Takvo stanje, međutim, dovodi do više izražene naknadne kristalizacije i, kao posljedice, neželjenoga naknadnog stezanja.

Slika 6. Dijagram p-v-T amorfnoga (lijevo) i kristalastog (desno) plastomera tijekom sporog hlađenja uz različite tlakove p0, p1 i p2

taljevine. Taj je proces vre-

Slika 7. Rasponi stezanja za amorfne i kristalaste plastomere /4/

osnove stezanja plastomernih materijala

dodatno ubrizgane taljevine i na kompenzaciju stezanja. Što je vrijeme djelovanja naknadnog tlaka dulje, to je stezanje manje. Pri preradi amorfnih plastomera vrijeme djelovanja naknadnog tlaka ima malo manji utjecaj na stezanje negoli pri preradi kristalastih plastomera, zbog manjeg volumena materijala koji se dodaje u kalupnu šupljinu /3/.

Uporaba većih ušća s velikim presjekom znatno povećava vrijeme tijekom kojega je moguće djelovati naknadnim tlakom. Preporuka je smjestiti ušće uvijek u zonama većih debljina stijenke otpreska.

Ferromatik

Milacron predstavio hibridnu ubrizgavalicu

Novi koncept hibridne ubrizgavalice oznake K-TEC 155, sile držanja kalupa 1.550 kN, omogućuje izradu tankostjenih pravokutnih posuda od prozirnog polipropilena visokim brzinama. Konstrukcijska osnova s hidrauličnim sustavom i hidrauličnom pumpom dodatno ostvaruje 15-postotnu uštedu energije, što je vidljivo već pri izrazito kratkim vremenima ciklusa. Sam koncept ubrizgavalice temelji se na tihome djelovanju.

www.ferromatik.com

Proces prerade

Vrijeme djelovanja naknadnog tlaka Svrha uporabe naknadnog tlaka je kompenzacija stezanja dodavanjem dodatne taljevine u kalupnu šupljinu. Tijekom djelovanja naknadnog tlaka taljevina se u kalupnoj šupljini stlačuje pa dolazi do kompenzacije obujamnog stezanja nastalog zbog hlađenja taljevine. Stoga vrijeme djelovanja naknadnog tlaka ima najjači utjecaj na količinu

Vrijednost naknadnog tlaka

Pri preradi i amorfnih i kristalastih plastomera visina naknadnog tlaka odlučujuće utječe na stupanj stezanja otpreska. Pri višim vrijednostima naknadnog tlaka ostvaruju se niže vrijednosti stezanja otpreska u kalupu.

Međutim, utjecaj kojim se djelovanjem naknadnog tlaka smanjuje stezanje je regresivan. Drugim riječima, s porastom vrijednosti

naknadnog tlaka, smanjenje stezanja postaje sve manje izraženo. U slučaju optimalno oblikovanoga uljevnog sustava i otpreska moguće je povećanjem naknadnog tlaka smanjiti stezanje za do 0,5 % u slučaju kristalastih plastomera.

Pri preradi amorfnih plastomera nije moguće postići smanjenje stezanja veće od 0,2 % zbog manjeg potencijala stezanja amorfnih materijala /3/. Slika 11 prikazuje kako

smještenoga u sredini kružnog diska od neojačanog plastomera /4/

Slika 8. Utjecaj sadržaja staklenih vlakana na stezanje materijala Durethan AKV (PA 66, GF) /4/

Slika 9. Ovisnost stezanja otpreska o vremenu djelovanja naknadnog tlaka /4/

Slika 10. Ovisnost stezanja otpreska o visini naknadnog tlaka /4/

Slika 11. Različit utjecaj naknadnog tlaka u blizini i dalje od ušća

dolazi do različitog stezanja zbog djelovanja različitih vrijednosti naknadnog tlaka, u blizini i dalje od ušća.

Temperatura stijenke kalupne šupljine Stezanje otpreska u kalupu povećava se s povišenjem temperature stijenke kalupne šupljine (slika 12). S obzirom na opći utjecaj temperature stijenke kalupne šupljine, dolazi do superponiranja različitih faktora, što utječe na proces tečenja (faza djelovanja naknadnog tlaka), kristalizacije i profila unutrašnjih napetosti. To je posebice izraženo kod kristalastih plastomera.

osnove stezanja plastomernih materijala

Niska temperatura stijenke kalupne šupljine TK (40 °C) rezultira višim brzinama hlađenja i posljedično nižim stupnjem kristalizacije poliamida, što je prikazano na slici 13. Time se postiže manje stezanje u

kalupu, no slijedi veće naknadno stezanje. Pri visokim temperaturama stijenke kalupne šupljine TK (120 °C) dolazi do većeg stezanja odmah u kalupnoj šupljini (postignut viši stupanj kristalizacije). Pri tome je potencijal za naknadno stezanje drastično smanjen. Prosječno stezanje je više- manje jednako pri obje temperature stijenke kalupne šupljine (slika 13).

Temperatura taljevine

Temperatura taljevine također utječe na stezanje otpreska. Pri tome se javljaju dva efekta sa suprotnim djelovanjem. Prvo, povišenje temperature taljevine povisuje potencijal za toplinsku stlačivost taljevine (povećano stezanje, A – slika 14), i drugo, dolazi do snižavanja viskoznosti taljevine,

Osim naknadnog tlaka, na brzinu hlađenja otpreska snažno utječe i temperatura stijenke kalupne šupljine (slika 13).

Slika 12. Ovisnost stezanja otpreska o temperaturi stijenke kalupne šupljine /4/

Slika 13. Stezanje kao funkcija temperature stijenke kalupne šupljine za Durethan B 30 S (PA6, neojačan)

Slika 14. Ovisnost stezanja otpreska o temperaturi taljevine /4/

osnove stezanja plastomernih materijala

a time i boljeg stlačivanja, čime se postižu manje vrijednosti stezanja (B). U pravilu se promatra i mjeri stezanje prema krivulji B. Povećana stlačivost taljevine dominira nad potencijalom stlačivosti. Međutim, ako otpresak ima nepovoljne debljine stijenki i ako su ostvareni vrlo loši uvjeti tijekom faze stlačivanja taljevine, tada porast temperature taljevine dovodi do povećanja stezanja (pojava usahlina, profil krivulje A) /3/.

Brzina ubrizgavanja

Brzina ubrizgavanja gotovo nema utjecaja na prosječnu vrijednost stezanja. Očito se nasuprotni efekti, kao što su orijentacija i

reorijentacija te smično zagrijavanje i razdioba tlakova, međusobno poništavaju.

Temperatura vađenja otpreska iz kalupa Što se otpresak dulje nalazi u kalupnoj šupljini, to je dulje vrijeme hlađenja otpreska i niža temperatura pri kojoj se otpresak vadi iz kalupne šupljine. Istodobno je otpresak izložen povećanim ograničenjima za stezanje koja predstavlja kalupna šupljina. U praksi, pri preradbi kristalastih plastomera niže temperature vađenja otpreska iz kalupa rezultiraju manjim iznosima stezanja (slika 16). U slučaju vađenja otpreska iz kalupa pri višim temperaturama (kraće

vrijeme hlađenja) dolazi do izraženijeg povišenja temperatura u vanjskim slojevima otpreska. Dolazi do neke vrste prividnog “skladištenja topline” u tim slojevima. To pak dovodi do relaksacije površinskih napetosti i povećanja stezanja.

Literatura:

/1/ Stitz, S.:”Analyse der Formteilbildung beim Spritzgießen von Plastomeren als Grundlage für die Prozesssteuerng”, Dissertation RWTH Aachen, 1973.

/2/ DIN 50014: Normklimate - Klimate und ihre technische Anwendung, 1985.

/3/ Pötsch, H.G.: “Prozesssimulation zur Abschatzung von Schvindung und Verzug Thermoplasischer Spritzgussteile”, Dissertation RWTH Aachen, 1991.

/4/ Bayer AG

/5/ Zöllner, O.: “Prozessgrößen beim Spritzgießen von Thermoplasten als Produktionskostenfaktor”, SKZ Würzburg, Bayer AG, 1993.

/6/ Hoven-Nievelstein, W.B.: “Die Verarbeitungsschwindung thermoplastischer Formmassen”, Dissertation RWTH Aachen, 1984.

Veliki ležaji načinjeni od VICTREX® PEEK™ polimera širi

Daidovu nazočnost na tržištu

Vodeći proizvođač ležaja Daido Metal Co., Ltd iz Japana, razvio je veliki ležaj namijenjen za primjenu u hidro-generatoru. Kako je riječ o vrlo oštrim zahjtevima glede postojanosti na trošenje, kao idealni materijal za izradu ležaja izabran je VICTREX® PEEK™ polimer. Ti veliki PEEK ležaji vrlo su dobro prihvaćeni od strane roizvođača električne energije u Japanu, ali i u ostatku svijeta. Daido planira agresivnije ući u područje plinskih i parnih generatora u Europi i SAD-u, ali i proširiti se na područja velikih industrijskih strojeva koji rabe velike pumpe, kompresore i ostalo.

Materijal korišten za izradu ležaja hidro-generatora koji su visoko opterećeni uz visoke frekvencije vrtnje i za slične namjene, do sada je uglavnom bio tzv. bijeli metal (legura kositra, bakra i antimona). Međutim, bijeli metal se pokazao neodgovarajućim pri nastojanjima minijaturizacija radi nedovoljnih mehaničkih svojstava i toplinske postojanosti. Poznavajući tu problematiku, stručnjaci iz Diado pokušali su i uspjeli u primjeni VICTREX® PEEK™ polimera, poznatog po visokoj čvrstoći i visokoj toplinskoj postojanosti te niskom faktoru trenja, za izradu svojih ležaja. Time je Daido bio u mogućnosti poboljšati kapacitet opterećenja ležaja za 50 % i sniziti faktor trenja za otprilike 30 do 40 %. To je rezultiralo mogućnošću smanjena površine ležaja za otprilike 60 %, te povišenja radne temperature na 250 °C. To je dvostruko u usporedbi sa slučajevima primjene bijelog metala gdje su radne temperature bile ograničene na svega 125 °C. Dodatno, Daidova prva istraživanja su pokazala kako se vijek trajanja takvih ležajeva produljuje dvostruko u usporedbi s ležajima od bijelog metala.

Ležaji se izrađuju tako da se na čeličnoj podlozi sinterira ultra fina bronca, na koju se nanosi sloj VICTREX® PEEK™ polimera uporabom odgovarajućeg impregnacijskog postupka. Na taj način se međusobno povezuju osnovni materijal (čelik) i materijal klizne površine (VICTREX® PEEK™ polimer). Uporaba tog materijala uklanja potrebu za ugradnoj uljih filtara u sustav, a sam materijal može radi svoje izvrsne kemijske postojanosti poslužiti i kao izolacija samog ležaja.

Slika 15. Ovisnost stezanja otpreska o brzini ubrizgavanja /4/

Slika 16. Ovisnost stezanja otpreska o temperaturi vađenja otpreska iz kalupa /4/

Veliki ležaj Daido Metal Co., Ltd temeljen na VICTREX® PEEK™ polimeru

POLIMERI I POLIMERNE TVOREVINE

Tijekom višegodišnjeg nastavnog bavljenja polimerima i postupcima proizvodnje polimernih tvorevina kontinuirano je bila naglašena potreba za udžbenikom koji će obuhvatiti i obraditi cjelovito područje polimerstva, od proizvodnje polimernih tvari i materijala do proizvodnje polimernih tvorevina i zbrinjavanja isluženih polimernih proizvoda.

Obzirom da su postupci proizvodnje kao i kvaliteta gotovih tvorevina u najužoj vezi sa svojstvima polimera, logičnim se nameće potreba spoznavanja procesa proizvodnje polazišnih polimernih tvari i materijala, njihove građe i ostalih strukturnih karakteristika. S takvog se motrišta pristupilo izradbi ovog udžbenika u nakladi Društva za plastiku i gumu iz Zagreba.

Snažan razvoj polimerijskih znanosti (nakon spoznaje makromolekulne strukture polimera) tijekom prošlog stoljeća i pretvaranje tih spoznaja u korisne proizvode iz temelja je promijenio ljudski život. Danas su plastični i gumeni proizvodi sveprisutni. Teško je dosjetiti se nekog proizvoda suvremene kulture, a da u njemu nema polimernih dijelova. Sudeći po svemu takav trend će se nastaviti i u dovoljno dalekoj budućnosti.

Imajući to u vidu, jednostavno je odgovoriti na pitanje kojim je krugovima udžbenik namijenjen? Namijenjen je prije svega studentima čiji nastavni programi uključuju kolegij Preradba polimera, bilo kao samostalan kolegij ili kao sastavnicu drugog kolegija. Sve učestalije se javljaju i nositelji raznih programa cjeloživotnog obrazovanja koji bi željeli ponuditi pouku i na području polimerstva. Za takve programe ova je knjiga pogodan udžbenik s područja kojeg mogu po potrebi proširiti. Udžbenik također može biti od koristi prerađivačima polimernih materijala, stručnjacima u gospodarstvu i svima koji žele steći temeljnu naobrazbu iz ovog područja.

Obzirom da je težište postavljeno na proizvodnju (stvaranje novih vrijednosti) polimernih tvorevina, udžbenik započinje sustavnom analizom proizvodnje u širem smislu i podjelom proizvodnih postupaka po različitim kriterijima. Nakon toga su opisani reakcijski postupci proizvodnje polimernih tvari i materijala, građa makromolekula, opće strukturne karakteristike polimernih materijala, podjela polimera i detaljan prikaz svih skupina polimernih materijala sa karakterističnim predstavnicima. Pod zajedničkim nazivom teorijske osnove proizvodnje, osim fizičkih stanja polimera, obrađena su sva svojstva polimernih materijala (mehanička svojstva, reološka i toplinska svojstva). Zatim se objašnjavaju električna, kemijska i ostala intrinzična svojstva. Opisani su, za praksu vrlo važni postupci identifikacije polimernih materijala. Nadalje su obuhvaćeni postupci oplemenjivanja polimernih tvari, postupci praoblikovanja i preoblikovanja, te proizvodnja pjenastih i ojačanih polimernih tvorevina. Načinjen je također osvrt na obradu polimera odvajanjem čestica i postupke povezivanja polimernih tvorevina. Dat je kratak prikaz postupaka oplemenjivanja površine polimernih tvorevina, kao i oplemenjivanje površine tvorevina načinjenih iz drugih materijala s pomoću polimera.

Po prvi puta su u ovakvom udžbeniku opisani neki postupci poput onog povezivanja drvenih tvorevina s pomoću polimera i ukrašavanja površine tvorevina tiskom u vodi.

Tablično su prikazani primjeri nekih tipičnih tvorevina današnjice, u korelaciji s kriterijima izbora materijala i proizvodnog postupka, čime se načinio presjek kroz prethodno gradivo. I na kraju je životni ciklus polimernih tvorevina završen poglavljem o zbrinjavanju polimernih tvorevina i polimernog otpada.

Knjiga je podijeljena u 17 poglavlja. Pridodan je popis najčešće upotrebljavanih kratica i kazalo. Udžbenik je nastao na temelju spoznaja brojnih autora, o čemu svjedoći i popis korištene literature.

Nužno je naglasiti da sadržaj udžbenika ima za cilj dati pregled kroz kompleksno i multidisciplinarno područje proizvodnje polimera i polimernih tvorevina, a za detaljnije i dublje razumijevanje valja posegnuti za specificiranom literaturom.

Knjigu je moguće naručiti na adresi:

Društvo za plastiku i gumu

Ivana Lučića 5

10000 ZAGREB

tel/fax: 01 6150 081

e-mail: dpg@dpg.hr

Cijena knjige:

Za pravne osobe - 150,00 kn

Za fizičke osobe - 100,00 kn

Za đake i studente - 60,00 kn

U slučaju narudžbe većeg broja primjeraka, cijena se ugovara posebno.

Rok dobave za područje Hrvatske je pet dana od potvrde narudžbe.

Ana Rogić, Igor Čatić, Damir Godec

Proizvodnja i preradba polimera u Republici Hrvatskoj u 2007. godini

Trenutačni osnovni cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju. On će se ostvariti u očekivanom roku od tri godine. Pred Hrvatskom je golem napor da svoje gospodarstvo prilagodi uvjetima znatno razvijenijega zajedničkog tržišta. Mora se, međutim, voditi računa o jakim gospodarskim vezama i sa zemljama iz okruženja. To postavlja velike zadatke pred poduzeća koja se bave proizvodnjom plastike te preradbom plastike i kaučuka.

Priredila: Gordana Barić

Preradba plastike i kaučuka u Hrvatskoj seže u razdoblje dvadesetih godina prošloga stoljeća, a s proizvodnjom sintetske plastike započelo se 1945. (PF). Proizvodnja PVC-a započela je potkraj četrdesetih godina prošlog stoljeća, a petrokemijska proizvodnja plastike proslavit će iduće godine 50. obljetnicu (PE-LD, PS i PS-E).1 Uspješna prošlost polimerstva u Hrvatskoj na prvi pogled trebala bi značiti da postoji dovoljno znanja i iskustva na tome području. Devedesetih godina došlo je do drastičnog smanjenja proizvodnje plastike te preradbe plastike i kaučuka i, što je još teže, do naglog umirovljenja stručnjaka starije i osobito srednje generacije. Stoga sadašnjost za mnoge tvrtke još znači borbu za opstanak, s upitnim planovima za budućnost i daljnji razvoj. Ponajprije zbog pomanjkanja stručnjaka svih vrsta.

Pri planiranju budućnosti i hrvatska plastičarska i gumarska industrija moraju uzeti u obzir neke bitne činjenice. Suvremenu svakodnevicu nemoguće je zamisliti bez plastike i gume. Zahvaljujući tim materijalima omogućena je proizvodnja velikoga broja proizvoda vrhunske tehnike, a zbog svojih svojstava vrlo prijateljskih prema okolišu, polimeri su najzeleniji materijali svakidašnjice.

Ova se industrija i u Hrvatskoj mora prilagoditi općim zahtjevima kao što je sniženje proizvodnih troškova, smanjenje količine otpada i bolja zaštita okoliša. Stoga je potrebno stalno optimiranje proizvodnog lanca počevši od konstrukcije proizvoda do gospodarenja iskorištenim polimernim tvorevinama.2 Morat će se uložiti veliki napori u uvođenje boljih postupaka za proizvodnju polimernih tvorevina, rukovanje materijalom i proizvodima, optimiranje vođenja proizvodnje, jamstvo kvalitete te optimiranje montaže i pakiranja. Suvremena proizvodnja na sve konkurentnijem tržištu zahtijeva skraćenje vremena dolaska na tržište novorazvijenih proizvoda. Pretežni dio tih zadataka mora riješiti indu-

strija sama, ali nužna je i pomoć društva u cjelini.

Proizvodnja i preradba plastike i kaučuka u Hrvatskoj

Područje preradbe plastike i kaučuka u Hrvatskoj veoma je usitnjeno. Oko 90 % poduzeća smatra se malima (s manje od 100 zaposlenih), s time što oko 52 % ima samo do 50 zaposlenih.3 Tvrtke su uglavnom u privatnom vlasništvu (većinom domaćem).3 Velike međunarodne tvrtke, iako su prisutne, još ne vide Hrvatsku kao mjesto za investiranje i izgradnju svojih pogona, već samo kao potencijalno tržište. Ipak, situacija se postupno mijenja. Znatan dio preradbe zbiva se u obrtničkim radionicama, koje imaju svoje posebnosti.

U području DH 25 (Proizvodnja proizvoda od plastike i gume) u 2007. je bilo registrirano oko 500 poduzeća.3 Međutim, samo dio tih poduzeća doista se i bavi preradbom plastike i kaučukovih smjesa, dok se ostala poduzeća registrirana u području DH 25 bave isključivo trgovinom ili nekom drugom djelatnošću i osnovni izvor njihova prihoda nije preradba plastike i kaučuka. No ima i suprotnih primjera, kada su poduzeća, uz osnovnu djelatnost, i veliki (evidentirani) prerađivači plastike. Također, postoje i tvrtke registrirane u sasvim drugim industrijskim granama kojima je

preradba plastike osnovna djelatnost. Međutim, prema AMI Plasticsu, slična je situacija i s podatcima prikupljenima u Europskoj uniji.4

Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, samo tri tvrtke registrirane su u području DG 24.16 i bave se proizvodnjom polimernih materijala.

Broj zaposlenih u poduzećima koja pripadaju području polimerstva počeo se smanjivati 1991. Podatci govore da se od 1997. do 1999. broj zaposlenih smanjio za 900. Zatim se u 2000. povećao za 400 i sljedećih šest godina zadržao na oko 7 000. Prema podatcima, 2006. i 2007. znatno je povećan broj zaposlenih (slika 1). Uz spomenutih 500 poduzeća, preradbom plastike bavi se i oko 1 250 obrtnika s oko 1 700 zaposlenih.

Ukupan prihod područja prerade polimera u 2007. godini iznosio je oko 960 milijuna USD.3,5 Ukupan potencijal područja polimerstva u Republici Hrvatskoj u prošloj godini bio je oko 1,7 milijarda USD (ukupan prihod – izvoz + uvoz). Istodobno je doprinos toga područja deficitu trgovačke bilance bio gotovo 740 milijuna USD. Vrijednost uvezenih polimernih materijala i polimernih proizvoda premašio je u 2007. 1,2 milijardi USD.3

Slika 1 - Zaposleni u plastičarskoj i gumarskoj industriji Hrvatske 1997. – 2007.3,5

Slika 2 prikazuje kretanje vrijednosti uvezenih, odnosno izvezenih polimernih materijala u milijunima USD u razdoblju 2003. – 2007. Slika 3 prikazuje kretanje vrijednosti uvezenih, odnosno izvezenih gotovih polimernih proizvoda u milijunima USD u razdoblju 1997. – 2007. Podatci pokazuju kako je uvoz polimernih proizvoda gotovo peterostruko veći od izvoza, tako da je to jedno od gospodarskih područja na kojem su nužne promjene.

Proizvodnja polimernih materijala

U Hrvatskoj se u većim količinama proizvodi polietilen niske gustoće (PE-LD) i polistiren (PS), dok je trenutačno proizvodnja vinil-klorida (VC) i poli(vinil-klorida) (PVC) ugašena. Očekuje se ponovna proizvodnja VC-a i PVC-a tijekom 2009.

Kapaciteti za proizvodnju polimernih materijala u Hrvatskoj znatno su smanjeni

Vlada predstavila energetsku strategiju do 2020. godine

Potpredsjednik Vlade, Damir Polančec, predstavio je Strategiju energetskog razvitka do 2020. koja predviđa ulaganja u vrijednosti 10 milijardi eura od kojih bi se 4,5 milijardi odnosilo na gradnju novih elektrana. Do 2020. Hrvatska bi trebala izgraditi 3500 MW novih kapaciteta za proizvodnju energije. Hoće li to biti nuklearne elektrane, termoelektrane ili elektrane na ugljen pokazat će javna rasprava koja traje do 10. prosinca.

Od tri moguća scenarija za gradnju novih elektrana, vladajuća stranka HDZ se izjasnila za onaj bez nuklearke. Prva nova elektrana trebala bi biti puštena u pogon već 2014. godine. Polančec je kazao kako Energetska strategija ima tri cilja, a to su: sigurnost energetske opskrbe, konkurentnost energetskog, ali i gospodarskog sustava, te održivost energetskog razvoja. (H.M.)

te danas DIOKI d.d. raspolaže kapacitetom za proizvodnju 150 000 t PE-LD-a, 50 000 t PS-a i 15 000 t PS-E-a, CHROMOS – Tvornica smola d.d. raspolaže kapacitetom za proizvodnju oko 20 000 t nezasićenih poliestera (UP), akrilnih i alkidnih smola, poliola i vinil-estera, a ORIOLIK

d.d. kapacitetom za proizvodnju 3 500 t krutih i savitljivih PUR pjena.6,7

Ostali materijali, uključivo PVC, uglavnom se uvoze. Slika 4 prikazuje kretanje ukupnih količina proizvedenih polimernih materijala u Hrvatskoj 1990. – 2007., a sli-

ka 5 proizvodnju pojedinih vrsta polimera 1996. – 2007. U 2007. DIOKI d.d. proizveo je 119 000 t PE-LD-a, 54 000 t PS-a i 11 600 t PS-E-a.7

Inovativni fotogalvanski modul od materijala DuPont TM Rynite® PER

Inovativan fotogalvanski modul od moćnog i robusnog materijala DuPont TM Rynite ® PER, izmjera 83,3 x 56,5 cm, jamči dimenzijsku stabilnost, malo vitoperenje i atraktivnu kvalitetu površine. Materijal se također odlikuje izvrsnim tečenjem, visokom čvrstoćom o izvrsnim izolacijskim svojstvima. Sabirni fotogalvanski modul ima ogledalo ili staklene leće, potrebne za sakupljanje i fokusiranje svjetlosti iz okolice na malu površinu, površine jedan centimetar kvadratni. Na modul se može učvrstiti šest elemenata, koji uspješno sakupljaju sunčevu svjetlost (preciznosti 0,2 °C). Za plastične module, u tvrtki su odlučili limene komponente zamijeniti visokokvalitetnim polimerom, koji je postojan na koroziju, preoblikovljiv, s niskim troškovima proizvodnje i manjim brojem koraka u obradi.

http://uk.news.dupont.com

Preradba plastike i kaučukovih smjesa

Slika 6 prikazuje kretanje količine proizvoda od plastike i gume u razdoblju 1990. –2007. Današnja proizvodnja plastičnih proizvoda iznosi oko 83 % one iz 1990., dok je proizvodnja gumenih proizvoda i dalje zanemariva. Na slici 7 prikazana su područja primjene plastičnih proizvoda načinjenih

Zaključak

Uočljiv je rastući trend u količini proizvedenih i prerađenih polimernih materijala u Hrvatskoj. Međutim, hrvatska plastičarska

i gumarska industrija (zajedno s državnim institucijama) još mora ulagati znatne napore kako bi se područje polimerstva uključilo u rastuće svjetske trendove. Kako je riječ o radno intenzivnoj industrijskoj grani, ona je jedna od mogućnosti za budući razvoj Hrvatske. Stoga treba uložiti sve moguće napore kako bi se u području proizvodnje i preradbe polimernih materijala i očuvala postojeća i otvorila nova radna mjesta. Brža obnova strojeva i opreme te uvođenje novih preradbenih postupaka nužnost su ako Hrvatska želi uhvatiti korak s razvijenim svijetom te odgovoriti na zahtjeve tržišta koji se postavljaju pred proizvođače.

Zahvala

Rad je dio istraživanja u sklopu projekta Primjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike. Autorica zahvaljuju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na financijskoj potpori toga projekta.

Literatura

1. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.

2. Šercer, M., Barić, G.: Production and Processing of Polymers in the Republic of Croatia, Plasty a kaučuk, 40(2003)2, 40-44.

3. Podatci Državnog zavoda za statistiku, 1997. – 2007.

4. The European plastics industry, u AMI’s 2007 European plastics industry report, Amiplastics, Bristol, 2007.

5. Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i gumenih i plastičnih proizvoda, Hrvatska gospodarska komora, Sektor za industriju, 1997. – 2007.

6. Podatci sa savjetovanja Proizvodnja i prerada plastike – strateški oslonac gospodarskoga razvoja Hrvatske, DIOKI d.d., Društvo za plastiku i gumu, Sekcija za petrokemiju Znanstvenoga vijeća za naftu HAZU, Rijeka, 22. 4. 2005.

7. Deželić, J.; Podatci tvrtke DIOKI d.d., epošta, 4. 7. 2008.

Članak preuzet iz časopisa Polimeri.

Nevidljiva magija pametnih mreža

Esad Jakupović

Tehnički sustavi sa senzorima, pogonima i ugrađenim programima dobivaju identitet, inteligenciju i autonomiju, a pametne mreže postaju jedno od najvažnijih usmjerenja našeg stoljeća.

Jata dupina, kolonija termita, domoroci u Australiji i poslovni ljudi u zagrebačkome Avenue Mallu ili poslovnom središtu u Londonu imaju mnogo više zajedničkoga nego što bi se moglo pomisliti. Sve te zajednice, naime, djeluju zato što međusobno komuniciraju, organiziraju se i ustanovljuju mreže. Samo s pomoću mreža društvena bića uspijevaju svladati izazove koje pred njih postavlja okruženje. Općenito govoreći, prirodni i drevni modeli vrijede također i za suvremene tehnologije. Tehnički sustavi postaju sve samostalniji zbog senzora, pogona i softvera, koji inertnim objektima osiguravaju nešto inteligencije i identiteta. Takvi sustavi s pomoću komunikacijske tehnologije ostvaruju mreže na višoj razini i sposobni su djelovati brže i učinkovitije, prilagodljivije i jeftinije nego njihovi pojedinačni dijelovi. Načelo „dodatne vrijednosti utemeljene na inteligentnom povezivanju“ postaje jedan od „megaorijentira“ novog stoljeća.

»Međumreža« objekata

O pametnom povezivanju možemo govoriti u građevinarstvu, industrijskoj automatizaciji, nadzoru trgovanja, logistici, prometnoj telematici, zdravstvenoj skrbi i energetici. Rezultat takva povezivanja također je internet i radiomreže. Velika i kompleksna IT poduzeća, kakva su, na primjer, IBM i Siemens, razvijaju različita tehnološka rješenja na tom području, koja obično podrazumijevaju i dobro poznavanje potreba korisnika, odnosno stranaka. Kako će se dalje razvijati svijet povezanih objekata? Kako će komunicirati uređaji u našim umreženim domovima? Što će biti s razvojem upravljanja sustavima javnog prometa u gradovima? Kakvo

će biti daljnje povezivanje sustava u zgradama, trgovinskim centrima, zabavištima i drugdje, gdje će se i dalje poboljšavati učinkovitost i sigurnost? „Svestrana distribucija informacija i mrežno povezivanje svijeta postaju iz dana u dan sve više stvarnost“, naglašava prof. Friedmann Mattern sa švicarskoga Tehnološkog instituta. „Dugoročno gledano, stvara se internet (međumreža) neživih objekata, čije nam se djelovanje sve više čini kao nevidljiva magija.“

Mreže senzora koje se samoorganiziraju mogu se pobrinuti za gašenje požara u zgradi, upozoriti na opasnost od lavine ili poboljšati učinkovitost elektrane na vjetar, da spomenemo samo nekoliko primjera. Mrežne tehnologije u stanju su također voditi računa o sigurnosti u zabavnim parkovima i prometnih tunelima, u kojima je njihova uporaba posebno važna zbog mogućih pogubnih posljedica nesreća. U tunelu Giswil u Švicarskoj, na primjer, oprema tvrtke Siemens automatski otkriva prespora ili zaustavljena vozila, zastoje i požar, obavješćuje nadzornu službu i prema potrebi

TV stopama računala: širokopojasne veze danas omogućuju korištenje TV usluga putem interneta, također i kod nas

Prikupljanje informacija o zastojima, važnim događajima u prometu, mjestima gdje se gradi i javnom prometu: Centar za nadzor prometa u Berlinu

aktivira alarm. Nadzorni sustav u zgradi Taipei 101, najvišoj na Zemlji, visokoj 500 m, pripada među najnaprednije na svijetu. Sustav SiPass, naime, povezuje 500 nadzornih kamera i 300 čitača kartica ugrađenih pred vratima, dizalima i na drugim mjestima. Posvuda je onemogućen neovlašten pristup. Sa sustavom SiPass povezan je sustav upravljanja i nadzora energije, koji se brine za kvalitetu zraka, temperaturu i osvjetljavanje prostora s pomoću 35 000 fluorescentnih cijevi, što obuhvaća 47 000 kontrolnih jedinica u zgradi.

Integrirani sustavi

Inteligentne mreže na području prometa donose sve veću dodatnu vrijednost jer se neprekidno povećava mobilnost ljudi. Opseg putničkog prometa samo se u Europi od početka devedesetih godina povećao za više od 18 posto. Prosječan vozač u Njemačkoj izgubi 65 sati godišnje čekajući u prometnim zastojima, zbog kojih se samo ondje potroši 40 milijuna litara goriva na dan. Takvi gubici stoje njemačko gospodarstvo između 100 i 200 milijardi eura godišnje. Još je gore što se u Europi događa 1,4 milijuna prometnih nesreća s 1,8 milijuna ozlijeđenih i 50 000 mrtvih svake godine. Telematička rješenja na vozilima mogu smanjiti gospodarske i ljudske gubitke tako da, na primjer, pomažu vozačima pri izbjegavanju zastoja ili pri traženju mjesta za parkiranje. Prema riječima prof. Edwarda Krubasika, učinkoviti navigacijski sustavi već danas smanjuju zastoje za 100 posto i potrošnju goriva za 15 posto. Performanse autocesta mogu se telematičkim sustavima povećati za do-

datnih 10 posto, a onečišćenje zraka smanjiti za 15 posto. Prema istraživanju analitičke tvrtke Frost & Sullivan, 88 posto europskih vlasnika automobila zanima se za telematičke aplikacije kao što su sustavi za navođenje (GPS) i pozivni centri za hitne slučajeve.

Vlasnike kamiona zanimaju sustavi za upravljanje koji nadziru vozila i prikupljaju podatke korisne za planiranje putovanja, logističko planiranje i tehnički nadzor vozila. Godine 2004. u Europi je bilo već 4,2 milijuna automobila opremljenih telematičkim i „infozabavnim“ (engl. infotainment) sustavima, a trećina njih i navigacijskim sustavima. Do 2010. godine broj tako opremljenih automobila povećat će se na 14 milijuna. Sustavima za navođenje bit će opremljeno 80 posto novih manjih automobila. Prema ocjeni tvrtke Frost & Sullivan, tržište takvih sustava je 2006. godine donijelo 2,7 milijardi eura. Analitička tvrtka ABI Research ocjenjuje da će samo tržište sustava za navođenje zrakoplova 2013. vrijediti više od 150 milijardi eura. Pokretač rasta bit će sigurnosni sustavi koji reagiraju u hitnim slučajevima, sustavi za praćenje u slučaju krađe te integrirani sustavi koji ujedinjuju navigaciju, zabavu (prije svega radio), pomoć pri parkiranju, pozive u pomoć i daljinsku dijagnostiku. Frost & Sullivan ocjenjuje da je 2004. godine u Europi biti 1,1 milijun integriranih sustava, a 2010. će se broj povećati na 6,6 milijuna i dosegnuti udio od 38,6 posto. Očito je da vozači žele sve više udobnosti, sigurnosti i zabave u širem smislu.

Industrijske mreže

Integrirani sustavi također su prilagodljivi kako bi mogli odgovarati posebnim željama vozača, a njihove će se cijene i dalje smanjivati. Fiat u suradnji s Microsoftom razvija standardizirana telematička rješenja koja su već na raspolaganju. Analitičari najavljuju da će do kraja 2012. gotovo sve europske države uvesti elektroničke sustave naplate cestarina (e-cestarina). Njemačka udruga elektrotehničke i elektroničke industrije ocjenjuje da je tržište prometne telematike vrijedno 25 milijardi eura, uz rast od 6 do 7 posto godišnje. Tržište će se još brže širiti uvođenjem standarda za koje će se pobri-

nuti zakonodavstvo, sektor javnih ulaganja i industrijske udruge. Europska je unija prije tri godine postavila cilj da do 2010. godine smanji troškove komercijalnog prometa za 25 posto i broj smrtnih nesreća za 50 posto. Uvjet je, naravno, povećana upotreba telematičke opreme. U Njemačkoj su u posljednje dvije godine uložili 200 milijuna eura da bi osuvremenili sustave nadzora prometa na autocestama.

Poboljšanje procesa bežičnom mrežom iWLAN: radnik u Volkswagenu u Emdenu na ekranu prati faze rada, strojevi automatski zauzimaju odgovarajući položaj, a sustav osigurava da se dijelovi pravilno povezuju

Industrijske bežične lokalne mreže (iWLAN) omogućuju međusobno djelovanje strojeva bez dodira, bez mrežnih kabela, pa još u poboljšanim proizvodnim procesima. U Volkswagenovoj tvornici u Emdenu prije dvije su godine takvom tehnologijom opremili cijelu proizvodnu liniju. iWLAN omogućuje siguran i pouzdan prijenos podataka brzinom od 11 Mbit/s na frekvenciji 2,4 GHz, odnosno 54 Mbit/s na frekvenciji 5 GHz. Tehnologiju WLAN najprije smo upotrebljavali samo za kućne i uredske mreže, dok se nije pokazalo da je dovoljno dobra i za industrijsku upotrebu. U tradicionalnim mrežama WLAN pri prevelikom opsegu prijenosa podatkovni paketi čekali su na red. U industrijskoj upotrebi to nije moguće jer bi došlo do pogrešnog djelovanja, kao što je okretanje ili kretanje pogrešnom brzinom, prekid rada na pogrešnome mjestu, ponavljanje operacija i slično. Zato je uvođenjem iWLAN-a povećana sigurnost operacija, uspostavlje-

Najviše će rasti prodaja integriranih sustava: udjeli na tržištu telematičkih i „infozabavnih“ sustava za automobile

Najsigurniji tunel na svijetu: nadzorni sustav u Giswilu automatski otkriva zastoje u prometu i dim (što se povremeno provjerava i vježbama vatrogasaca)

na međusobna ovisnost, a poboljšane su dijagnostika i kontrola. Sada, na primjer, obruč koji donosi vijak uspoređuje njegovu veličinu s podacima u bazi, a radnik sve operacije prati na ekranu.

Mrežna dodatna vrijednost

Pametno povezivanje uvodi se također u skladišta, kao što je Rewe u Norderstedtu u Njemačkoj, u kojem se može složiti 30 000 paleta. Približno 3 500 paleta sadržava 1 600 različitih proizvoda koji se svaki dan distribuiraju u hamburška predgrađa. Na palete svaki dan dođe približno 100 000 paketa, odnosno kutija. Za skladište su razvili novi softver za upravljanje, koji će

međutim, s ozbiljnim teškoćama kao što su utjecaj metala na točnost čitanja (ako vrećice sadržavaju aluminijsku foliju) i voda u proizvodima.

Direktor švicarskoga Saveznog tehnološkog instituta prof. Friedmann Mattern u svojoj knjizi „Internet stvari“ (Internet of Things) opisuje dolazeći svijet, u kojem će gotovo svaki objekt biti inteligentno povezan s drugim objektima. Udruživanje tehnologija kao što su mikroelektronika, bežične komunikacije, senzori i novi materijali neizbježno će nas dovesti do „pametnih objekata“, koji će prepoznavati svoj okoliš, obrađivati podatke i komunicirati s drugim objektima. „To ne želimo nazvati inteligencijom, jer objektima nedostaje znanje i analitička sposobnost, koju imamo mi ljudi“, kaže Mattern. Dok postaju sve pametnije i sve autonomnije, stvari se ne ponašaju uvijek kako se očekuje.

Odgovor u vjetru

Brže i sigurnije kretanja robe: nesmetano čitanje RFID-naljepnica na paketima s dosta vode, koja utječe na radiosignale, omogućuje „zastavica“ – uspravno podignut dio u kojem je transponder

se koristiti naljepnicama za radioidentifikaciju (RFID) s minijaturnim čipom i antenom. Čip može sadržavati nekoliko skupina podataka, kao što su vrsta proizvoda, datum proizvodnje, namjena i svrha. Podaci se mogu pročitati odjedanput s cijele palete, a uskoro će to biti moguće za cijeli teretnjak. Takva identifikacija povezana je,

Zato neki stručnjaci ustraju na mogućnosti deaktiviranja inteligencije objekata, koja neće uvijek biti ni moguća ni preporučljiva. „Umreženost donosi dodatnu vrijednost -slično, kao što je ljudsko tijelo više od skupa tjelesnih stanica“, komentira Mattern. „Zato će u svijetu inteligentnih mreža i pametno povezanih objekata postojati i planovi koji će osiguravati pravilno djelovanje sustava u posebnim situacijama.«

Morske elektrane na vjetar postaju sve važnije za dobivanje energije. Svjetsko tržište energije vjetra danas donosi više od 6 milijardi eura godišnje, uz rast od 13 posto. U Njemačkoj, na primjer, u kojoj ih je sagrađen velik broj, vjetroelektrane imaju ukupnu snagu veću od 17 000 megavata i osiguravaju 4 posto električne energije. Do 2030. godine na Sjevernome i Baltičkome moru sagradit će se morskih vjetroelektrana ukupne snage između 20 000 i 25 000 megavata. Danski proizvođač turbina na vjetar Bonus Energy već je postavio 5 000 vjetroturbina u 20 zemalja u svijetu, snage veće od 3 000 megavata. Elektrana 10 km južno od Nysteda najveća je na svijetu, sa 72 turbine i snagom od približno 166 megavata, što je dovoljno za potrebe 145 000 kućanstava. Održavanje morskih vjetroelektrana poseban je problem, jer je vrijeme popravljanja u slučaju kvara bitno dulje zbog udaljenosti, potrebnog prijevoza na kopno, montaže dijelova i drugoga. Zato su neka poduzeća, među kojima je i Siemens, razvila rješenja za automatski nadzor rada vjetroelektrana, koji se prilagođava okolnostima, čime se sprječava preveliko opterećenje i slični rizici, a ujedno osigurava pravodobno upozoravanje na promjene koje bi mogle s vremenom dovesti do kvara. Rješenja su utemeljena na sustavu senzora na lopaticama, osovini i u unutrašnjosti turbina, koji mjere snagu vjetra, smjer i trešnju. Oprema je povezana u mreže, koje se nadziru s kopna.

Senzorske mreže za bolje iskorištenje vjetra i smanjenje troškova rada: „eolski park“ na moru u blizini Nysteda u Danskoj

račun

Sustav za vožnju bez papira: putnicima s e-kartama Allfa u Dresdenu automatski sustav u autobusu zapiše iznos i pošalje ga u kontrolni centar, koji jedanput mjesečno ispostavi odgovarajući

Priznanja IDEA 2008.

U znaku jednostavnosti i elegancije

U SAD-u dodijeljene međunarodne nagrade za izvrsnost u dizajnu IDEA 2008., a broj nagrada nakon prošlogodišnje oseke gotovo se udvostručio

Esad Jakupović

Američko društvo industrijskih dizajnera (Industrial Designers Society of America, IDSA) nedavno je objavilo popis nagrada

IDEA za 2008. godinu. IDEA je najuglednija svjetska nagrada za industrijski dizajn i unatoč tomu što se dodjeljuje u SAD-u, ima međunarodni karakter. Kratica potječe od naziva Industrial Design Excellence Awards, u kojem je prije dvije godine prva riječ zamijenjena riječju International kako bi se i formalno naglasio međunarodni karakter nagrade.

iPhone (komunikacijski alati – zlato, »najbolji natjecatelj«)

Svjetski omiljeni proizvod nudi tri uređaja u jednome – mobilni telefon, iPod s velikim zaslonom (9 cm) i uređaj za pristup internetu. Zaslon osjetljiv na dodir omogućuje upravljanje i pritiskanjem ili širenjem i sličnim pokretima prstiju. Visokokvalitetno staklo na zaslonu osigurava jasnost te je otporno na ogrebotine.

Design Language for Smith & Nephew

Orthopedic Instrumentation

(medicina i znanost – zlato)

Novi alati poduzeća Smith & Nephew

Orthopedic Instrumentation namijenjeni su kirurzima i bolničarkama za mjerenja, složene operacije i ugradnju umjetnoga koljena ili kuka.

(razvoj: Herbst LaZar Bel; dizajn: Language, SAD)

Unaprijeđena kategorizacija

(razvoj i dizajn: Apple, SAD)

Do prije nekoliko godina vrijedilo je pravilo da se na natječaj mogu prijaviti samo američki proizvodi i proizvodi stranoga podrijetla koji su prisutni na američkome tržištu. Sada se mogu prijaviti i proizvodi koji su u prodaji na bilo kojem tržištu, ne samo na američkome. Prije nego što se posvetimo ovogodišnjim priznanjima IDEA, valja napomenuti da je prošle godine dodijeljeno znatno manje nagrada nego nekoliko godina prije toga: 20 zlatnih, 19 srebrnih i 42 brončane nagrade, dakle ukupno 81 nagrada. Smanjenje je pridonijelo dojmu da je na svjetskome tržištu zavladala tzv. oseka inovativnih proizvoda. IDSA se ove godine očito potrudila ostaviti bolji dojam te očuvati i opširnost nagrade. Ove je godine malo povećan broj kategorija, koje su ujedno i primjerenije profilirane. Nagrade su dodijeljene u 17 kategorija: komercijalni i industrijski proizvodi, komunikacijski alati, strategija dizajna, ekodizajn, zaba-

Touch Sight

(komunikacijski alati, koncepti – zlato) Revolucionarni digitalni fotoaparat za slabovidne umjesto zaslona sadržava Braillovu ploču za prikaz 3D slika, koje korisnik pregledava dodirom. Pritiskom na okidač aktivira se i zapisuje zvuk koji traje tri sekunde. Prilikom pregleda zvukovi omogućuju uređivanje slika. Moguća je i njihova razmjena s drugim sličnim kamerama.

(razvoj i dizajn: Samsung Design China, Kina)

va, život kod kuće, iskustvo interaktivnih proizvoda, slobodno vrijeme i rekreacija, medicinska i znanstvena oprema, pakiranje i grafika, osobni dodaci, istraživanje, studentski dizajn i promet.

RC 5500 Series Rider Counterbalance

Lift Truck (komercijalni i industrijski proizvodi – zlato)

Novi stroj za utovar proizvođača Crown postavlja nove dizajnerske standarde u pogledu korisnikove udobnosti i preglednosti te podrške zadacima. Namijenjen je različitim stupnjevima radnih procesa u skladištima i distribucijskim centrima. RC5500 posebno se preporučuje za utovar i istovar teretnjaka, pri čemu palete mase od 200 kg podiže na visinu od šest metara.

(razvoj: Crown Equipment; dizajn: Crown Design Center, SAD)

industrijsko oblikovanje

SizeChina (istraživanja – zlato) Dosadašnji ergonomski podaci bili su utemeljeni na oblicima tijela zapadnjaka unatoč tomu što su oblici glave i lica Kineza i pripadnika južnoazijskih naroda drukčiji. U projektu SizeChina u Kini sastavlja se digitalna baza oblika glave i lica, na osnovi koje će dizajneri oblikovati bolje proizvode za azijsko tržište.

U pojedinim kategorijama dodjeljuju se i nagrade za koncepte, dakle za projekte koji još nisu provedeni (ili možda nikada neće ni biti). Ove je godine na natječaj prijavljeno 1 517 proizvoda i koncepata. Stručna komisija organizacije IDSA prvi put u povijesti nagrade nakon završetka kandidiranja proizvoda i koncepata izabrala je veću skupinu od 389 finalista. Zatim su članovi žirija, u sastavu od 20 svjetski poznatih dizajnera i teoretičara dizajna, više tjedana proučavali finaliste putem interneta. Na kraju je žiri u trodnevnoj izravnoj raspravi dodijelio 176 nagrada za proizvode (32 zlatne, 62 srebrne i 82 brončane) te 14 nagrada za koncepte (3 zlatne, 7 srebrnih i 4 brončane).

Zeppelin iPod Speaker Dock (zabava – zlato)

(razvoj: Innovation and Technology Commission of the Government of Hong Kong, Strategic Sports HK, New Era Cap; dizajn: Hong Kong Polytechnic University i Hong Kong Productivity Council, Hongkong, Delft University of Technology, Nizozemska, Anthrotech, SAD, i Institute of Technology – Sheridan College, Kanada)

Integrirani sustav zvučnika za iPod odlikuju jednostavan i neobičan dizajn te visoka kvaliteta. Poleđina je od visokopoliranoga čelika, a prednji dio školjke presvučen je mekanom tkaninom. Prsten u sredini je priključna postaja za iPod, a cjelokupan sustav izrađen je u stilu karakterističnom za Apple. (razvoj: Bowers & Wilkins; dizajn: Native Design i Bowers & Wilkins, Velika Britanija)

Samostalna izmjena šest kompleta brusnih ploča

Sve više iz inozemstva

Prvi put u povijesti nagrade IDEA žiri je dodijelio i dvije posebne nagrade. Prva nagrada u kategoriji »najbolji natjecatelj« (Best in Show) dodijeljena je organizatorima istraživačkoga projekta SizeChina, u sklopu kojega se prikupljaju podaci reprezentativnih uzoraka iz cijele Kine te se tvori digitalna baza o oblicima glave i lica Kineza, a druga je nagrada pripala Appleu za novi pametni telefon iPhone. Ove je godine više sudionika bilo iz inozemstva, a osim proizvoda iz SAD-a nagrađeni su i proizvodi i koncepti iz Australije, Austrije, Belgije, Brazila, Danske, Francuske, Hong Konga, Hrvatske, Irana, Italije, Japana, Južne Ko-

Društvo Haas Schleifmaschinen nudi novost – skladište za komplete ploča, razmješteno na šest mjesta, opremljeno jedinicom za samostalnu izmjenu; novost je namijenjena za njihove 5-osne brusne strojeve Multigrind®. Stroj omogućuje cjelovito brušenje i kompleksnih obradaka u samo jednom stezanju. Osmišljena kinematika skladišta (prijavljen patent) u vezi sa skladištem omogućuje sigurnu obradu. Vrijeme izmjene vrlo je kratko. Pored toga je skladište u radnom prostoru. Jedinica za izmjenu djeluje na osnovi jedne rotacijske i jedne linearne osi. S pomoću 90-stupanjskog okreta prihvatnik uzima čitav komplet brusnih ploča iz skladišta, a linearna os ih prenese do položaja za izmjenu. Istodobno drugi prihvatnik iz glavnog vretena uzima drugi komplet ploča, te ih smjesti u prazno mjesto u skladištu. U međuvremenu glavno vreteno na položaju za izmjenu mijenja drugi komplet ploča. Novo skladište sa samostalnom jedinicom za izmjenu jamči fleksibilnost i pri obradi zahtjevnih obradaka. Vrijeme obrade je kraće, a točnost je radi obrade u jednom stezanju poboljšana.

http://www.haas-schleifmaschinen.de

reje, Kanade, Kine, Kolumbije, Njemačke, Nizozemske, Novog Zelanda, Singapura, Španjolske, Švedske, Švicarske, Tajvana, Turske i Velike Britanije.

IDSA je prvi put izvela i program inauguracije izabrane države, ovoga puta Brazila, u suradnji s organizacijom Objeto Brasil. Zahvaljujući organiziranoj akciji i velikom sudjelovanju, među finalistima izdvojena su 53 proizvoda, od toga je 12 dobilo nagradu IDEA. Također se može očekivati da će Brazil biti posebno zastupljen na službenoj dodjeli nagrada IDEA, koja će se održati 13. rujna u dvorani Arizona Biltmore u Phoenixu u sklopu simpozija

2008. IDSA National Conference & Education Symposium.

Socijalna namjena

Nekim je proizvodima put do uspjeha popločio neobičan dizajn. U dizajnu mnogih proizvoda može se zamijetiti kako se uzimala u obzir briga za okoliš, što svjedoči o porastu ekološke osviještenosti. Od onih koji se sami brinu za dizajn svojih proizvoda najviše nagrada IDEA osvojile su tvrtke: francuski Decathlon (6), američki Apple i Eva Denmark, Motorola, One Laptop Per Child (OLPC) i Samsung (po 4). Decathlon nije dobio nijednu zlatnu nagradu, a Apple je osvojio tri i OLPC dvije. Od agencija

One Laptop Per Child XO Laptop (računalna oprema, strategije u dizajnu – zlato)

Neprofitna organizacija One Laptop per Child (OLPC), koju je na MIT-u osnovao Nicholas Negroponte, razvila je revolucionarno prijenosno računalo za djecu. Računalo povoljne cijene namijenjeno je učenju, informiranju i komuniciranju u nerazvijenim državama. Prijenosna računala OLPC kupuju vlade za škole. Računalo je elastično, lagano i energetski učinkovito.

(razvoj: One Laptop Per Child; dizajn: fuseproject, SAD)

Sinhronizacija štedi vrijeme

Novi programski modul Machine Sync tvrtke ABB za robote skraćuje vrijeme posluživanja robotiziranih strojeva za mehaničku obradu i povisuje produktivnost izradbenih procesa. Program skraćuje vrijeme prihvata obratka i jamči neprekinut tijek rada. Ušteđeno vrijeme toka izrade znači smanjenje troškova, tako da obradni strojevi kao najvažnije sredstvo u proizvodnom procesu postaju produktivnijima.

Machine Sync optimira interakciju robota i proizvodnih strojeva, tako da uklanja nepotrebna vremena čekanja. Stoga se signali za otvaranje i zatvaranje obradnog stroja obrađuju neposredno u upravljačkoj jedinici robota. Tako robot može pravodobno posegnuti u radni prostor stroja ili prihvatiti obradak i usklađeno slijediti rad stroja.

Suvremeni strojevi za tlačni lijev značajan su primjer takve uporabe. Njihovo daljnje optimiranje zahtjeva posebne zahvate, a ušteda vremena pri tim strojevima znači neposredno osiguranje sredstava. Pri otvaranju i zatvaranju stroja za prihvat odljevka važna je svaka sekunda. Novi programski modul Machine Sync povećava uporabljivost robota, jer vremenski usklađuje gibanje robota sa ciklusima otvaranja i zatvaranja stroja.

www.abb.com

Eva Solo Bin (život kod kuće – zlato) Suvremeno oblikovana kanta za smeće omogućuje lakšu zamjenu uložaka, uporabu i pražnjenje. Ključni dio novoga sustava čini poklopac, koji se zahvaljujući pametnoj geometriji može pomicati po rubu posude. Rub je izrađen od kovine, presvučene gumom. Kanta za smeće u ponudi je u tri veličine: velika za kuhinju, srednja za ured i mala za kupaonicu.

(razvoj: Eva Denmark A/S; dizajn: Tools Design, Danska)

za dizajn najviše nagrada pripalo je ovim agencijama: IDEO (7), Fuseproject (5), Whipsaw (4), Ziba Design (4), Ergonomidesign (3) i Rockwell Group (3). U kategoriji škola šest nagrada pripalo je školi Art Center College of Design, a Samsung Design Membershipu pripale su tri nagrade.

Razgovarali smo sa dobitnikom zlatne medalje Marko Pavlićem iz Sveučilišta

u Zagrebu

Kako ste dobili ideju za igračku?

Sve je počelo na prvoj godini Studija Dizajna. Slagalica OBLO, zamišljena kao trodimenzionalna slagalica nastala je djelomično na temelju proučavanja i analiziranja pojma „zaštita“, pri čemu se vodila briga o harmoniji i skladu elemenata unutar kompozicije. Rani predmodeli nastali su kao pokušaj artikulacije pojma zaštite u prirodi i životinjskom svijetu. Usporedno sa tim projektnim zadatkom objavljen je natječaj Global Student Awards 2007 u Londonu, te se u jednoj od kategorija tražilo od studenata da osmisle inovativnu, suvremenu 3D igračku bez visokotehnoloških dijelova. Predložio sam mentoru da se sa postojećim projektom nadovežem na raspisani natječaj i pokušam načiniti slagalicu koja će zadovoljiti kriterije natječaja u potpunosti. Mentor je podržao ideju pa sam uz studijski program paralelno radio i na natječaju. Nakon 3 mjeseca rada stvoreni su sferični elementi koji funkcioniraju kao sastavni dio veće cjeline, ali legitimno i u potpunosti predstavljaju tu cjelinu i kada se nalaze izvan nje. Ta poveznica koja spaja sve elemente sa kućištem je njihov oblik, koji odgovara otvoru na kućištu. Tako je rotacijom elemenata oko središta omogućeno rastavljanje i sastavljanje slagalice. Slagalica teži razvoju inteligencije i fine motorike kod djece predškolskog uzrasta.

Da li već pregovarate i za izradu i prodaju igračke?

Pristigle su određene ponude vezano uz prodaju i distribuciju slagalice koje trenutačno razmatramo. U ovom trenutku

U svojim ocjenama žiri IDSA naglašava kako inovacije koje prate cjelokupne kategorije proizvoda obično počinju s dizajnom koji kompleksne proizvode čini lakšima za uporabu, a često i povoljnijima. Mnoge proizvode koji su osvojili ovogodišnje nagrade karakterizira jednostavnost. Velik broj proizvoda za kućnu i osobnu uporabu osvojio je nagradu zahvaljujući eleganciji, a neki drugi proizvodi, od maloga kamkordera do divovskoga teretnjaka, zahvaljujući pak svojoj prihvatljivosti za korisnika. Žiri je posebnu pozornost posvetio i socijalnoj komponenti proizvoda. Od proizvoda i prototipova izdvojili su one koji podržavaju trajni razvoj, biračke procese, suzbijanje bolesti, potiču obrazovanje siromašnih i pomažu ljudima s tjelesnim nedostacima. Stoga se može reći da je ovogodišnji natječaj za nagrade IDEA bio u znaku ne samo jednostavnosti i elegancije, kao što je istaknuto u naslovu, nego i socijalne namjene.

Oblo - didactic puzzle (studentski dizajn – zlato)

Didaktična zagonetka Oblo namijenjena je djeci. Omogućuje sastavljanje i rastavljanje dijelova prema načelu ključa i ključanice te slojevita slaganja. Za svaki dio valja u svakome sloju pronaći točan položaj kako bi se dio mogao ukloniti, odnosno postaviti. (razvoj i dizajn: Marko Pavlović, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska)

ne mogu dati više informacija vezanih uz mogući početak proizvodnje. Do ovog trenutka podnešena je patentna prijava za Republiku Hrvatsku kao i međunarodna patentna prijava i zaštita žiga. Moja je želja završiti projekt u potpunosti, kako bi slagalica OBLO postala dostupna u prodaji.

Kakve ste materijale koristili za izradu igračke?

Modeli korišteni u prezentacijske svrhe su izrađeni od ABS plastike, pomoću uređaja za brzu izradu prototipova. Preporučeni materijal za izradu igračke je pjenasti materijal na bazi poliuretana. Elementi od kojih se sastoji slagalica OBLO moraju posjedovati: čvrstoću, glatku površinu, dobra klizna svojstva te postojanost na trošenje i atmosferske utjecaje. Potrebno je uzeti u obzir i težinu slagalice obzirom da je namijenjena djeci predškolskog uzrasta.

Jeste li očekivali nagradu?

Moram priznati da sam ostao iznenađen zlatnom nagradom obzirom na količinu i kvalitetu prijavljenih radova. Tome u prilog govori i brojka od 1517 prijavljenih radova

u 17 kategorija. Ukupno je dodijeljeno 35 zlatnih, 77 srebrnih i 93 brončane nagrade. U kategoriji studentskih radova dodijeljeno je ukupno 6 zlatnih, 12 srebrnih i 15 brončanih nagrada što je do sada najveći broj osvojenih nagrada u toj kategoriji.

Slagalici OBLO nakon prošlogodišnjeg, ovo je već drugo, veliko međunarodno priznanje. Igračka je nastala na temelju prošlogodišnjeg projektnog zadatka za natječaj D&AD Global Student Awards u kategoriji Product Design & Innovation, koju je sponzorirala engleska tvrtka Hamleys. Tada je, u konkurenciji od oko 200 radova u kategoriji, osvojila treće mjesto. Vrijednosti rješenja didaktičke slagalice OBLO brzo su prepoznate od članova žirija koji su se spontano počeli igrati sa modelom. Ovogodišnja dodjela nagrada održat će 13. rujna u Phoenixu, Arizona, u sklopu završetka Nacionalne konferencije i edukacijskog simpozija IDSA 2008. Slagalica OBLO također je sudjelovala na izložbi u 10 mjesecu, BIO21 u Ljubljani (SLO) i 0708 Izložbi hrvatskog dizajna u Zagrebu.

Coasting Components and Bicycles from Shimano, Trek, Giant, and Raleigh (promet – zlato) Coasting je linija komponenata Shimano za rekreacijske bicikle za različite proizvođače (Trek, Giant, Raleigh i druge) koja vožnju biciklom čini zabavnijom. Integrirana industrijska strategija teži oduševljenju manje iskusnih biciklista. Poduzeća zajednički uvode nove funkcije kao što su automatski mjenjač, gume otporne na bušenje, inovativni torpedo itd.

(razvoj: Shimano American Corporation; dizajn: IDEO, Trek Bicycle Corp., Raleigh Bicycle, Giant Bicycle i Shimano American Corp.)

ESPRIT de Corps

ESPRIT 2009 sadržava novu, inovativnu tehnologiju koja povećava produktivnost, za CNC programere glodalica, tokarilica i žičanih EDM strojeva.

ESPRIT 2009, najnovija inačica softvera ESPRIT, rezultat je ujednačenih napora koji se fokusiraju i na kratkoročnije potrebe kupaca i na dugoročniju orijentaciju zajednice koja se bavi obradom metala.

Ovom novom inačicom uvodi se velik broj novih, inovativnih tehnologija u područja 3-osnoga i 5-osnoga glodanja, prepoznavanja oblika i korisničkog sučelja, kao i dug popis karakteristika za poboljšanje produktivnosti pri glodanju, tokarenju i programiranju žičanih EDM dijelova. ESPRIT 2009 izrađen je tako da može raditi i s Microsoft Windows XP i s Microsoft Vista operacijskim sustavom.

Novi 3-osni i 5-osni ciklusi obrade

Dvadeset i dvije nove 5-osne strategije strojne obrade dodane su postojećim 5osnim funkcijama i ESPRIT SolidMilla i SolidMillTurn FreeForma. Ovi novi simultani 5-osni ciklusi obrade raspoloživi su kod programiranja obradnih centara i tokarskih obradnih centara, omogućujući još veću fleksibilnost obrade i poboljšana trajanja ciklusa. Potpun učinak ovih ciklusa obrade postiže se kada rade s pomoću računala s više glavnih memorija (multi-core računala), što rezultira i do 145 % boljom performansom za svaku glavnu memoriju koja se dodaje (1 na 2, 2 na 4 itd.).

Novi FreeForm 5-osni ciklus kompozitne obrade, u fazi patentiranja, koji se prvi put pojavljuje u ESPRIT-u 2009, omogućuje korisniku da neovisno odredi način obrade i strategiju orijentacije alata koja se mora koristiti kada se stvara simultana 5-osna putanja alata i obuhvaća 20 različitih strategija obrade (ciklusa) u jednome, što rezultira širokim rasponom lako upravljivih mogućnosti.

Novi ESPRIT kompozitni obradni ciklus omogućuje korisniku da jednim jednostavnim korisničkim sučeljem obavi simultanu 5-osnu obradu za velik broj različitih dijelova i industrija, uključujući zrakoplovstvo, medicinu i autoindustriju.

Swarf milling, 5-osno konturno glodanje, i 3-osna z-level undercut obrada zaokružuju popis novih ciklusa obrade koji su na raspolaganju za FreeFrom obradu u ovoj novoj inačici softvera. Korištenjem ovih novih višeosnih obradnih ciklusa korisnici mogu steći fleksibilnost obradom dijelova bilo na tradicionalnim glodalicama ili na moder-

nijim strojevima za glodanje i tokarenje, povećavajući produktivnost smanjenjem broja stezanja koja su potrebna kako bi se dijelovi potpuno obradili.

Tehnologija FX za napredno prepoznavanje oblika obrade

Kod ESPRIT-a 2009, ESPRIT FX stablo oblika, koje je poboljšano i ima bolje mogućnosti prenošenja i vizualizacije, sada podržava CAD modele od više dijelova i sklopova. Nova asocijativna tehnologija koja je uvedena u ESPRIT 2009 također je potpuno integrirana u stablo oblika ESPRIT FX, povezujući tako karakteristike dizajna ugrađene u CAD sustav s proizvodnim karakteristikama ugrađenima u ESPRIT.

ESPRIT 2009 uključuje novu podršku za CATIA, Pro Engineer i Autodesk Inventor (podrška postoji i za Solid Works i Solid Edge), uz podršku za sklopove i mogućnosti spajanja više dijelova CAD-a – čak i kad su kreirani u različitim CAD aplikacijama. Dodatna poboljšanja uključuju

podršku za konfiguracije SolidWorks od nekoliko dijelova, funkcionalnost koja omogućuje korisnicima da vide status CAD datoteka u CAD drvu oblika, mogućnost ažuriranja unesenih (učitanih) CAD modela koji su izmijenjeni izvan ESPRIT-a i mogućnost prilagođavanja pozadine CAD stabala oblika.

Nova asocijativna tehnologija (spajanja) u ESPRIT-u 2009 – definirana kao prepoznavanje odgovarajućeg dijela i daljnje aktivnosti (downstream – od mreže prema terminalu) – dopušta prepoznavanje tehničkih izmjena napravljenih na modelu dijela i povezivanje (asocijaciju) između originala i izmijenjenog dijela. ESPRIT zadržava vezu s originalnom CAD datotekom, kao i vezu s površinama korištenima za svaku obradu stvorenu unutar ESPRITa. Ako se CAD model izmijeni, ESPRIT prepoznaje koje su se površine izmijenile, dodale ili izbrisale, i ažurirat će pridruženi ESPRIT oblik, a na kraju ažurirati i tehnološke procese.

Novi način obrade odvajanjem čestica (swarf milling) omogućuje rezanje bočnom stranom glodala duž odabrane površine obrađivanog dijela. Swarf milling jedna je od 22 nove 5-osne strategije strojne obrade koje su dodane postojećim 5-osnim funkcijama i ESPRIT SolidMilla i SolidMillTurn FreeForma.

Grafička poboljšanja koja omogućuje ESPRIT 2009 obuhvaćaju funkcije „paniranja“ (praćenje okretanjem kamere oko osi), zumiranja i rotiranja, koji su modernizirani u najnovijoj inačici softvera kako bi se bolje prilagodili funkcijama promatranja u svakoj CAD aplikaciji. Sada je moguće kontrolirati grafički izgled 3D mišem, standardnim mišem ili s pomoću tipkovnice.

Inovativno novo korisničko sučelje

ESPRIT 2009 vodi prethodni redizajn softverskoga operacijskog menadžera jedan korak dalje novim grafičkim korisničkim sučeljem (GUI) za ESPRIT Cutting Tool Manager (menadžer reznog alata). Ovo novo grafičko korisničko sučelje donosi jednak izgled i osjećaj, i za alate za glodanje i tokarenje, s time što su rezni alati grupirani prema glavi za glodanje ili okretnoj glavi tokarilice kojima pripadaju. Novi alatni menadžer također ima bolju integraciju s bazom znanja KnowledgeBase (baza podataka reznih alata). Ikone pokazuju koji su alati dodani iz baze znanja, a koji su alati stvoreni individualno u ESPRIT dokumentu, koji se može jednostavno dodati u bazu znanja, tako da se mogu ponovno upotrijebiti u drugim programima ili od drugih programa. Dodatna poboljšanja grafičkoga korisničkog sučelja obuhvaćaju nove dijaloge za definiranje individualnih reznih alata, koji su znatno pojednostavnjeni i podržavaju definiciju prihvata za alat. Novo grafičko sučelje prikazuje preciznije slike alata radi lakšeg definiranja geometrije alata.

Novi ESPRIT 2009 FreeForm obradni ciklusi također uključuju novi stil kori-

sničkog sučelja (tehnološka stranica), koji se nalazi s lijeve strane zaslona, a unutar ESPRIT projektnog menadžera. Ovo novo korisničko sučelje maksimalno povećava područje zaslona koje se koristi za grafiku, omogućujući tako programeru da lakše odredi koji se parametri trebaju koristiti i koje karakteristike dijela (geometriju) valja obraditi. Obradni se parametri sada mogu odabrati izravno iz grafike i/ili prozora dijaloga. Novo grafičko korisničko sučelje je dinamično i prikazuje samo one parametre koji su potrebni i koji odgovaraju zadatku koji korisnik obavlja. Ovo novo 3D korisničko sučelje također uključuje novi 3D FreeForm Feature, karakteristiku koja pojednostavnjuje definiciju višestrukih obradnih koraka koji se obično izvode u 3-osnim i 5-osnim grubim rezanjima, poluzavršnom i završnom rezanju.

Za programere žičanih EDM-a, ESPRIT 2009 ima novu Wizard (interaktivnu) tehnologiju, koja je sada na raspolaganju programerima Charmillesa i Sodick žičanih EDM strojeva. Ova Wizard (interaktivna) tehnologija vodi korisnika korak po korak kroz postupak programiranja i daje korisnicima s malo iskustva ili prakse „recepte“ kako će brzo napraviti programe dijelova.

Prodaja PC-ja u Hrvatskoj porasla 24 posto

U Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2008. isporučeno 87.302 osobnih računala ili čak 24 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju rezultati kvartalnog istraživanja tvrtke IDC Adriatics. Prodaja računala porasla je u svim segmentima, ali i dalje po snažnom rastu od 40 posto prednjači segment prijenosnika kojih je ukupno isporučeno 47.705 komada. Broj prodanih stolnih računala porastao je za devet posto na ukupno 37.593 jedinice dok je tržište x86 poslužitelja iskazalo rast od 8 posto, uz ukupnu isporuku 2.004. jedinice. Gledano po udjelima prema tipu, najveći dio tržišta u Hrvatskoj u trećem kvartalu odnosi se na prijenosna računala čiji je udio u ukupnim isporukama 55 posto. Udio stolnih računala iznosi 43 posto, dok su x86 poslužitelji zastupljeni s brojkom od 2 posto.Vodeći isporučitelj računala na hrvatskom tržištu u trećem kvartalu 2008. bio je HP, na drugu poziciju probio se Acer, dok je na trećem mjestu domaća kompanija HGspot. (M. B.)

Osimpex objavio ponudu za preuzimanje OLT-a

Tvrtka Osimpex je objavila javnu ponudu dioničarima osječke ljevaonica željeza i tvornica strojeva OLT u kojoj nudi otkup njihovih dionica po cijeni od 152 kune. Osimpex je sa udjelom od 39,4 posto drugi najveći dioničar OLT-a poslije Hrvatskog fonda za privatizaciju koji ima 42 posto dionica. Ostatak vlasništva (18 posto dionica) je pod kontrolom malih dioničara. je u rukama malih dioničara. Iako su se u javnosti pojavile spekulacije da Osimpex želi kupiti OLT samo zbog zemljišta na kojem se nalaze pogoni, uprava OLT-a je objavila pozitivno mišljenje o ponudi za preuzimanje. Uprava je zaključila da je ponuđena cijena prihvatljiva, te je podržala planove Osimpexa o daljnjem razvijanje poslovanja i proširivanju proizvodnog asortimana.. (H.M.)

Ova nova tehnologija također dobro odgovara povremenim korisnicima koji se katkad koriste softverom, tako da ne moraju zapamtiti točno kako se programira dio jer ih Wizard (interaktivna) tehnologija vodi kroz taj postupak.

Što je novo u SolidMillu i SolidTurnu

ESPRIT 2009 stavlja naglasak na integriranu strojnu obradu, uporabu glodanja i/ili tokarenja u bilo kojoj kombinaciji na svaki tip obradnog alata – Swiss-turn, Mill-turn, B-osni strojevi itd. Stoga, kao i u slučaju 3osnoga i 5-osnoga poboljšanja koje je prije navedeno, većina poboljšanja softvera ide u korist programera.

Ostala nova ili poboljšana svojstva naglašena u inačici 2009 obuhvaćaju poboljšanja sljedećih obradnih ciklusa: planskoga glodanja, glodanja otvorenog džepa, glodanja utora, zarubljivanja i glodanja navoja. Dodana je dodatna podrška za napredne koordinatne sustave, uključujući programiranje Rotate Tool Center Point (RTCP – središnja točka rotirajućeg alata) za 5-osno glodanje, podršku za kolinearne osi i automatiziranije alate koji rješavaju razlike između koordinatnog sustava koji se koristi u originalnom dizajnu i koordinatnog sustava obrade (orijentacija obradaka).

Dizajnirana tako da distribuira toplinu i trošenje učinkovitije nego tokarski alat s jednom točkom (single-point lathe tool), nova tehnologija tokarenja rotacijskim alatom (turning spinning-tool technology) koju donosi ESPRIT 2009 može povećati produktivnost i do 500 % i produljiti životni vijek alata i do 2 000 %. Ova se nova rezna tehnologija koristi specijalnim umetkom – sličnim po dizajnu okruglom umetku ili umetku punog radijusa – koji je montiran na dnu cilindričnog drška (shank) alata koji drži rotacijsko vreteno. Prednost je rotacijskog alata u tome da ne postoji nijedna točka na alatu koja je u kontaktu s obratkom sve vrijeme, što je vrlo dobro za rasipanje topline i trošenje alata. Uvjeti rezanja nisu više ograničeni toplinom koja se stvara tijekom postupka, nego snagom koju daje stroj.

Žičani EDM

Tehnološke stranice (korisničko sučelje) za Agie 123 i AgieVision doživjele su u ESPRIT-u 2009 potpunu preobrazbu, tako da su postale al pari svim drugim žičanim EDM tehnologijama u ESPRIT-u. Korisnici Agieja mogu sada iskoristiti svu moderniziranu tehnologiju i prednosti u ESPRIT žičanom EDM-u, uključujući automatizirano prepoznavanje koničnih oblika za geometriju i tijela, osnovno aplikacijsko programsko sučelje (API), lakoću uporabe i novi ekspertni sustav za AgieVision i AgieVision V kontrole.

ESPRIT sada sadržava integriranu bazu podataka ESPRIT-a s režimima rada koji uključuju tvornički preporučene parametre rezanja za sve četiri Sodick linearne kontrole (LP, LQ33W, LQ i LN). Ako neki tip stroja nije u bazi podataka ESPRIT-a, korisnici sada imaju mogućnost dodati nove podatke o stroju u bazu podataka tako da unesu svoje Sodick datoteke o strojnim podacima rezanja izravno u ESPRIT. Ovoj novoj bazi podataka ESPRIT-a za Sodick pristupa se izravno iz ESPRIT-ova korisničkog sučelja specifičnog za Sodick (tehnološke stranice).

Višestruki odrezi (cut-offs), koji se obično nazivaju „mostovi“ (bridges), potrebni su

kad su žigovi ili otpadak (kad je u pitanju rezni alat (matrica)) možda preteški ili preglomazni, a da bi se mogli izvaditi bez teškoća. Odabirom lokacija višestrukih odreza, uspješno se može ukloniti naprezanje, a žig ili otpadak mogu se ukloniti bez teškoća. Novom funkcijom višestrukog odreza u ESPRIT-u 2009 lokacije višestrukog odreza povezuju se s karakteristikama „žig“, „matrica“ ili „otvorenim konturama“. „Višestruki odrez“ radi i na koničnim (2-osnim) i na ruled karakteristikama (4-osnima). Tehnologija SolidWire modernizirana je kako bi prepoznala lokacije višestrukog odreza na liku i primijenit će jednaku duljinu odreza na svim mjestima odreza.

Nikonovi fotoaparati u svemiru

Nikonovi aparati stalni su sudionici svemirskih misija američke svemirske agencije NASA. Slično je bilo i nedavno tijekom lansiranja svemirske letjelice

Discovery na 14-dnevni posjet Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), kada je bio uporabljen veći broj Nikonovih proizvoda, kao što su šest digitalnih zrcalno-refleksnih aparata Nikon D2XS, tri objektiva NIKKOR (AF-S DX ZoomNikkor 12-24 mm f/4G IF-ED i AF DX Fisheye-Nikkor 10,5 mm f/2,8G ED) te bljeskalice (SB-800). Fotoaparati su bili posebno aktivni pri važnim zadaćama, primjerice kada je japanski astronaut

Akihiko Hoshide na međunarodnoj svemirskoj postaji ISS namjestio novi eksperimentalni modul Kibe. Astronauti su načinili više zanimljivih snimaka letjelice, njenih dijelova i okolice, a također i planeta Zemlje, a kao dodatak su četiri fotoaparata ostavili na svemirskoj postaji ISS za daljnja fotografiranja događaja. Digitalni fotoaparati, uporabljeni u svemiru, se od »zemaljskih«, koji se mogu naći na prodajnim policama trgovina, vrlo malo razlikuju. Pri Nikonu D2XS su tako sukladno zahtjevima agencije NASA zamijenili vrlo malo određenih mehaničkih sklopova te na aparat namjestili pripremljenu strojnu i programsku opremu, svi ostali dijelovi aparata ostali su nepromijenjeni. Prema ocjeni astronauta i Nasinih stručnjaka, aparati D2XS, koji ostvaruju najveću razlučivost 12,4 milijuna točaka i u sekundi snime pet vrhunskih snimaka, tehnički su ne samo odgovarali, već i premašivali najviše zahtjeve i najteža ispitivanja agencije NASA. (E. J.)

Nikon u akciji: japanski astronaut Akihiko Hoshide izvan međunarodne svemirske stanice

Mechanical Engineer's Handbook

Knjiga Mechanical Engineer’s Handbook još je jedan vrlo upotrebljivi strojarski priručnik, koji pokriva područja statike, dinamike, mehanike materijala, mehanizme, elemente strojeva, područje vibracija, izmjenu topline, dinamiku fluida, kibernetiku s naglaskom na upravljanje pri automatizaciji. U prilogu su prikazani razni tipovi diferencijalnih jednadžbi za rješavanje problema s navedenih područja. Mechanical Engineer’s Handbook obrađuje glavne zakone s pojedinih područja, teoriju, jednadžbe s primjerima uporabe te definicije iz svih glavnih nabrojanih područja strojarstva. Pored toga su detaljno predstavljeni upra-

vljanje i matematika diferencijalnih jednadžbi koji se rabe u svakodnevnoj strojarskoj praksi. Autori pojedinih poglavlja su priznati stručnjaci iz akademskih krugova i prakse. Njihovu upotrebljivost pažljivo je provjerio urednik, koji je i sam izvanredni profesor i vrhunski stručnjak na područjima dinamike sudara, biomehanike, nelinearne dinamike i robotike.

ISBN: 9780124713703

Izdavač: Academic Press, Elsevier

Godina izdanja: kolovoz 2001

Opis: tvrdi uvez, 880 stranica

Design of Advanced Manufacturing Systems

Knjiga obrađuje osnove potpore i posebice metode te alate za izbor i planiranje učinkovitosti suvremenih proizvodnih sustava, među koje se uvrštavaju prilagodljivi i namjenski proizvodni sustavi te proizvodni sustavi koje je moguće jednostavno i učinkovito ponovo oblikovati. Sadržaj knjige je podijeljen u šest poglavlja različitih autora, koji se nadopunjuju i zaokružuju uvid u izazove planiranja učinkovitosti unaprijeđenih suvremenih proizvodnih sustava u njihovom cjelovitom životnom ciklusu. Teme slijede jedna drugu, od opisa značaja konkurentnog okoliša, strategije planiranja, do potpore odlučivanju i metoda za provjeru

Moldflow Design Guide

Vrsta plastomera, oblik proizvoda i konstrukcija kalupa tri su najosnovnija područja, koja pored samog procesa injekcijskog prešanja jamče kvalitetu otpresaka. U prvom dijelu knjiga obrađuje ponašanje taljevine u kalupu, daje neke najosnovnije informacije o tome, kako različiti oblici i debljine stijenke otpreska utječu na ponašanje taljevine u kalupu te kakve posljedice imaju ta dva elementa na deformacije konačnog proizvoda. Teorijska analiza problema nadograđena je s mnoštvom skica koje se temelje na praktičnim primjerima. Naslov knjige je za hrvatskoga “plastičara” vrlo varljiv, jer se na temelju njega može zaključiti kako je knjiga

Pro/ENGINEER - Wildfire 3.0 Instructor

Novo izdanje Kelleyjevog priručnika Pro/ENGINEER INSTRUCTOR prikazuje mnoga poboljšanja nove inačice Pro/ENGINEER Wildfire 3.0, uz istodobno očuvanje učinkovitog pedagoškog pristupa i vježbi radi kojih su bila tako uspješna prethodna izdanja. Knjiga je zamišljena kao zbirka vježbi, priručnik i udžbenik, primjeren kako za tečajeve, tako i za samostalno učenje. Poglavlja započinju umjereno detaljnim predstavljanjem izabranih tema, slijede jedna ili više vježbi, koje pokrivaju ciljeve i teme poglavlja. Na kraju svakog poglavlja su praktični savjeti za utvrđivanje predstavljenih koncepata. Na osobnom internetskom mjestu na raspolaganju su rješenja za instruktore

Sve predstavljene knjige možete naručiti:

učinkovitosti, koje su podržane alatima koje čine teorija usvajanja odluka, teorija optimiranja, diskretna simulacija i masovna posluživanja. Knjiga je namijenjena studentima, istraživačima, istraživačima i stručnjacima koji se bave proizvodnim ili industrijskim inženjerstvom te operacijskim istraživanjima.

ISBN: 9781402029301

Izdavač: Springer

Godina izdanja: 2005

Opis: tvrdi uvez, 268 stranica

namijenjena prije svega korisnicima simulacijskog programskog paketa Moldflow. A to nije točno! Posebice mladima, koji tek ulaze u svijet injekcijskog prešanja, knjiga će omogućiti ono, za što su njihovi stariji prethodnici trebali utrošiti godine rada i iskustva. Iskusnijima će knjiga razriješiti brojne dvojbe oko pravih rješenja, za koje nisu bili potpuno sigurni jesu li to ona prava rješenja za odgovarajuće probleme.

ISBN: 9783446406407

Izdavač: HANSER

Godina izdanja: 2006

Opis: meki uvez, 326 stranica, 241 ilustracija

novo na knjižnim policama

i dodatni sadržaji za studij i prijenos. Između tema moguće je naći uvod u parametarsko konstruiranje, korisničko sučelje Pro/ENGINEER, skiciranje na temelju ograničenja, upravljanje geometrijskim oblicima (features), alati za konstruiranje oblika, rotacijski oblici, alati za manipulaciju oblicima, napredne tehnike modeliranja, modeliranje montažnih sklopova i površina itd.

ISBN: 9780073402451

Izdavač: McGraw-Hill

Godina izdanja: srpanj, 2006

Opis: meki uvez, 576 stranica

Bosna i Hercegovina: V.B.Z. d.o.o., Safeta Pašalića 44, 71000 Sarajevo Tel. 033/258 640 Fax. 033/258 641 e mail: info@vbz.ba

Dan B. Marghitu

Andrea Matta Quirico Semeraro

Jay Shoemaker

David S. Kelley