Inkluzija Extra br 4 2013

+ INKLUZIJA e x t r a

EASY TO READ!

Časopis Centra za socijalnu inkluziju Šibenik BROJ 4 / GODINA 2013. Časopis je sufinanciran sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih

TEMA BROJA

socijalno poduzetništvo

2

UVODNIK

3

TEMA BROJA: SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO

5

PREDSTAVLJAMO: KNJIŽARA MATICA

9

AKTIVNOSTI CENTRA

11

MOJA PRAVA: GRUPA ZA SAMOZASTUPANJE

17

SADRŽAJ

3

Dragi čitatelji!

Pred Vama je četvrti broj časopisa Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, koji je sufinanciran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru trogodišnjeg programa pod nazivom „Širenje programa zapošljavanja uz podršku i razvoj socijalnog poduzetništva“.

UVODNIK Tema ovog broja je socijalno poduzetništvo.

Zašto govorimo o socijalnom poduzetništvu, što je to socijalno poduzetništvo i što ono znači za nas u Šibeniku, u „našoj inkluziji“?

To su pitanja na koja ćemo nastojati dati odgovor u ovom broju, na sljedećim stranicama.

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik kao neprofitna organizacija djeluje u županiji koja dugo nosi predznak sredine s velikim brojem nezaposlenih, s velikim brojem socijalnih problema, ali i županija koja ima neiskorištenih potencijala. Te potencijale želimo prepoznati i iskoristiti.

Od samog početka smo shvatili da nije dovoljno samo pružanje socijalnih usluga da bi se postigla održivost organizacije, programa i projekata koje provodimo. Jednako tako shvatili smo da je za osiguravanje kvalitete života osoba kojima pružamo usluge podrške u zajednici važno pronaći posao i osigurati plaću kojom će moći zadovoljiti svoje potrebe i želje.

Mogućnost za većim socijalnim uključivanjem i zapošljavanjem osoba s većim teškoćama za koje procjenjujemo da će biti izuzetno teško naći radno mjesto u redovnim radnim uvjetima nalazimo kroz razvoj socijalnog poduzetništva.

U proteklim godinama razvijali smo radni centar u kojem korisnici izrađuju uporabnodekorativne proizvode, posebno dizajnirane i prilagođene našem tržištu, ali i sposobnostima korisnika kako bi ih u što većoj mjeri sami izrađivali. Nastavljamo dalje s dizajniranjem novih proizvoda koji bi svojom kvalitetom trebali postati konkurentni na tržištu. Ove proizvode nudimo turističkim i drugim organizacijama, te ih prodajemo na različitim sajmovima.

Kao socijalni poduzetnici započeli smo s uslugom čišćenja poslovnih prostora koju obavljaju osobe kojima pružamo podršku i njihovi asistenti. Za obavljeni posao ispostavljamo račun korisnicima naših usluga.

Više od godine dana nudimo uslugu donošenja ručka starijim osobama, vanjskim korisnicima Cvjetnog doma. I za tu uslugu ispostavljamo račun.

Od ove godine krenuli smo s uslugama fotokopiranja, printanja, izrade posjetnica, plastificiranja, tiskanja i grafičkog dizajna, kao i mogućnošću osobne dostave svih materijala.

Analizom potreba u gradu Šibeniku ustanovili smo potrebu za takvim uslugama koje mogu biti konkurentne na tržištu zbog potrebe učenika, studenata i drugih poslovnih subjekata koji za svoje potrebe traže pristupačnije cijene.

U fotokopiraonici i grafičkom studiju radi tim zaposlenih (grafički dizajner, asistent, radnici na poslovima fotokopiranja).

Prihodi koje na ovaj način ostvarujemo, namijenjeni su, a u skladu s pojmom socijalnog poduzetništva, isključivo za plaće, naknade, troškove poslovanja, a eventualni višak prihoda koristi se za unapređenje djelatnosti.

U rubrici PREDSTAVLJAMO, upoznat ćemo vas s Knjižarom Matica i njenim vlasnicama koje su prepoznale važnost i vrijednost rada osoba s intelektualnim teškoćama.

Grupa za samozastupanje iz Šibenika, u rubrici MOJA PRAVA, predstavlja svoj aktivizam u borbi za jednake mogućnosti.

Ugodno čitanje!

Marija Alfirev

4

5

TEMA BROJA

Pripremila: Marija Alfirev

Socijalno poduzetništvo

Što je socijalno poduzetništvo?

Poduzetništvo i socijalno poduzetništvo

I u teoriji i u praksi pronalazimo različite definicije pojma socijalnog poduzetništva. Moglo bi se reći da sam naziv izaziva kontroverze jer sadržava pojam socijalnog i pojam poduzetnog.

Kao jedinstven pojam često se koristi za opisivanje neprofitne organizacije koja se bavi nekom profitnom djelatnošću ili za opisivanje društveno odgovornog ponašanja nekog profitnog poduzeća. Ipak najpreciznije bi bilo pod socijalnim poduzetništvom govoriti o profitnoj djelatnosti neke neprofitne organizacije. Društveno odgovorno poslovanje je komercijalna aktivnost, koja ima za cilj stvaranje pozitivne slike o samoj organizaciji kao etičko odgovorne i društveno osjetljive, ali u konačnici je svrha te aktivnosti povećanje profita.

Sam pojam originalno je s engleskog govornog područja i glasi „Social Entrepreneurship“, pa je upitna i primjerenost prijevoda na hrvatski koje glasi kao „socijalno poduzetništvo“. Mnogi autori smatraju da bi bilo ispravnije koristiti naziv „društveno poduzetništvo“, ali kako se u Hrvatskoj uvriježio pojam „socijalno poduzetništvo“ iz više razloga, mi ćemo ga također upotrebljavati. Ovaj pojam prije nekoliko desetljeća definirao je Bill Drayton, čija je zasluga i osnivanje prve organizacije s ovim ciljem, pod nazivom Ashoka: Inovatori za javnost (eng. Innovators for the Public). Za Draytona je socijalno poduzetništvo, poduzetništvo kojem je cilj društvena dobrobit, a ne profit.

Upravo ta karakteristika, društvena misija, je ono što razlikuje klasične poduzetnike od socijalnih poduzetnika. Ipak, u razumijevanju samog pojma i koncepta potrebno je krenuti od razumijevanja pojma poduzetništva i poduzetnika. U ekonomskoj teoriji poduzetništvo (eng. Entrepreneurship) se najčešće definira kao ukupnost poduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti. Kao takvo ima za cilj iskorištavanje prilika, širenje na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača, novih tehnologija upotrebljavajući različite resurse i sredstva.

Poduzetnik naglašeno djeluje u prijelomnim vremenima, uvjetima neizvjesnosti, krizama i promjenama u okolini.

Pod pojmom poduzetništva najčešće podrazumijevamo aktivnosti pojedinca kojima se zadovoljavaju potrebe tržišta uz vlastito preuzimanje rizika, ali i očekivanje većeg financijskog uspjeha.

Bit poduzetništva je u stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni, te vještini i borbenosti.

Kad se govori o učenju o poduzetništvu, Europska komisija ono definira na sljedeći način: „Poduzetništvo se odnosi na mogućnost pojedinca da ideju pretvori u djelo. Ono uključuje kreativnost, inovaciju i preuzimanje rizika, kao i

+

6

EASY TO READ!

Socijalno poduzetništvo je jedna vrsta poslovanja.

U socijalnom poduzetništvu se zarađeni novac vraća u zajednicu.

Socijalno poduzeće pomaže zajednici jer zapošljava ljude koji imaju teškoće.

Udruga može osnovati svoje socijalno poduzeće.

Korisnici se vole uključiti u socijalno poduzetništvo.

Poslovne vještine se mogu naučiti.

Socijalno poduzeće može svugdje biti uspješno.

Razine socijalnog poduzetništva mogućnost da pojedinac planira i provede projekte kako bi postigao određene ciljeve. Podržava svakoga, u svakodnevnom životu, kod kuće, kao i među društvom; čini zaposlenike svjesnijim o kontekstu njihovog posla i sposobnijim da iskoriste prilike, te predstavlja potporu poduzetnicima za stvaranje društvene ili komercijalne aktivnosti”.

U kontekstu definiranja socijalnog poduzetništva važno je istaknuti ulogu onog poduzetništva koje rezultira pozitivnim društvenim koristima kada u procesu ostvarenja sebičnih ciljeva također stvara društveno bogatstvo. To se događa stvaranjem novih tržišta, industrija, tehnologije, institucionalnih oblika, zaposlenja i povećanja produktivnosti. Mnogi autori navode da poduzetništvo nije ograničeno samo na ekonomsku sferu već na opću ljudsku djelatnost, i to manje na egzistencijalnu, a više na društvenu.

Upravo na temelju prethodno navedenog možemo zaključiti da socijalno poduzetništvo predstavlja primjenu poduzetničkih načela, kao što su: inovativnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, jasno postavljanje ciljeva i odgovornost u društvenom sektoru s ciljem unaprjeđenja kvalitete življenja te da ono istodobno teži ostvarivanju i financijske i društvene vrijednosti i kao takvo predstavlja umjetnost istovremenog ostvarivanja financijskih i društvenih koristi temeljem ulaganja.

(prema A. Sočo, 2009. Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i mlade.)

1. Samofinacirajuće djelatnosti (ili djelatnosti koje donose dohodak) Neprofitna organizacija može ostvarivati financijsku dobit provođenjem gospodarske djelatnosti koja se usmjerava u programske aktivnosti organizacije i/ili osiguravanje operativnih troškova (najam ureda, plaće zaposlenika...). Na taj način organizacija generira “slobodna” sredstva koja su neovisna o donatorima i koja može usmjeriti u pokrivanje troškova poslovanja ili u programske aktivnosti sukladne misiji. Neprofitna organizacija pomoću neprofitnog poduzetništva nastoji ostvariti vlastitu održivost kako bi se mogla baviti aktivnostima zbog kojih je osnovana.

7

Najveći mitovi o socijalnom poduzetništvu (“Priprema, pozor...”, NESsT, 2004., prema A. Sočo, 2009. Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i mlade.)

Postoje mnogi mitovi o poduzetničkim aktivnostima u neprofitnom sektoru koji dolaze od strane samih neprofitnih organizacija, ali i šire javnosti. Strahovi i nerazumijevanje uglavnom su rezultat nedostatka informacija. Evo mitova kako ih vide u Početnici iz socijalnog poduzetništva. mit 1 Provedba poduzetničkih aktivnosti nije primjerena neprofitnim organizacijama. činjenica 1 Poduzetničke aktivnosti naširoko su prihvaćena i korištena strategija za neprofitne organizacije širom svijeta. U većini zemalja, prihod od poduzetništva čini značajan dio sveukupnog financiranja neprofitnih organizacija. mit 2 Provedba poduzetničkih aktivnosti nezakonita je za neprofitne organizacije. činjenica 2 Različite zemlje imaju različite zakone, ali tek rijetke ne odobravaju neprofitnim organizacijama da se bave nekim oblikom poduzetništva.

2. Socijalno zapošljavanje Neprofitna organizacija može pokrenuti program socijalnog zapošljavanja članova lokalne zajednice tako da osigurava tehničku i/ili financijsku pomoć svojim korisnicima za pokretanje vlastite gospodarske djelatnosti ili tako da osnuje poduzeće ili zadrugu čiji je cilj zapošljavanje socijalno ugroženih ili teško zapošljivih osoba.

Razina socijalnog zapošljavanja puno je zahtjevnija i iziskuje veće kapacitete i resurse te čvrstu podršku svih relevantnih aktera u lokalnoj zajednici.

U području samofinancirajućih djelatnosti postoje različite metode i načini koji stoje na raspolaganju socijalnim poduzetnicima. Ovisno o dostupnim kapacitetima i resursima te misiji, organizacija će odabrati onu metodu koja će najbolje doprinijeti ostvarenju misije, a koja donosi najmanji rizik za opstojnost organizacije.

mit 3 Poduzetništvo je preriskantno za neprofitne organizacije. činjenica 3 Svaka poduzetnička aktivnost sa sobom nosi određeni rizik jer uspjeh nije zajamčen. Ali vi možete odabrati aktivnost s razinom rizika koja vama i vašoj organizaciji neće stvarati nelagodu. Zapamtite da ni prikupljanje sredstava nije bez rizika. mit 4 Našim se korisnicima to neće svidjeti. činjenica 4 Korisnicima se možda neće svidjeti ako ne budu u potpunosti razumjeli razloge i način na koji poduzetništvo može koristiti vašoj misiji i pridonijeti cjelokupnom financijskom zdravlju vaše organizacije. mit 5 Ne možemo se u to upustiti, ne znamo kako poslovati.

činjenica 5 Ako ne možete sami odabrati poduzetničku ideju koja proizlazi iz vaših iskustava i vještina, možete kao pojačanje dovesti vanjskog stručnjaka. Osim toga, poslovne se vještine mogu lako naučiti. mit 6 Poduzetništvo će nas udaljiti od naše misije. činjenica 6 Ako ste unaprijed svjesni ove mogućnosti i pripremite se, malo je vjerojatno da ćete se udaljiti od misije. Osim toga, samofinanciranje vezano uz misiju povećat će vašu pozornost prema samoj misiji. mit 7 Našim se donatorima to neće svidjeti. činjenica 7 Mnogim se donatorima zapravo sviđaju organizacije koje pokušavaju ostvariti vlastite prihode. Samofinanciranje vam može pomoći i u dobivanju novih financijskih potpora. mit 8 Ne postoji ništa čime bismo mogli zaraditi novac. činjenica 8 Ne znate dok ne probate. Mnoge neprofitne organizacije podcjenjuju svoje vještine i vrijednost svojega rada. mit 9 Već smo probali (ili je netko drugi probao) i nije uspjelo. činjenica 9 Svaki je slučaj jedinstven. Većina poduzetnika pokreće brojne poslovne ideje prije nego li pronađe onu koja uspije. mit 10 To možda uspijeva u SAD-u, ali ne ovdje. činjenica 10 Mnoge najinovativnije ideje samofinanciranja došle su iz područja gdje su propisi i pristup filantropskoj podršci bili najmanje povoljni.

Izvori: Sočo Anamarija (2009.). Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i mlade. Mreža mladih Hrvatske.

Zagreb.

Vidović Davorka (2012.). Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zagreb.

8

9

PREDSTAVLJAMO

Pripremila: Jelena Kenđel

Mali dućan knjiga: knjižara Matica

Knjižara Matica otvorena je 2006. godine, a od 2011. je smještena u ugodnom prostoru šibenske stare gradske jezgre na adresi Ivana Pribislavića 4.

Gđa. Nataša Periša i gđa. Anita Slavica, vlasnice ove simpatične oaze za ljubitelje knjiga, gotovo cijeli dosadašnji radni vijek provele su uz knjige.

Prije 7 godina odlučile su postati same sebi šefice i nastaviti raditi posao u kojem uživaju.

Već neko vrijeme njihov tim ima još jednu članicu – našu korisnicu Veru Glavičić. Suživot Anite, Nataše i Vere svijetao je primjer uzajamnog uzimanja i davanja na korist svih uključenih.

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik suradnjom s hrabrim velikim i malim poslodavcima nastoji omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama postizanje ispunjenog života i osjećaj svrhe. „Pomoći drugom čovjeku da se bolje osjeća“ geslo je kojim su se rukovodile vlasnice knjižare Matica kad su se uključile u projekt zapošljavanja uz podršku. Nenavikle biti šefice i navikle sve raditi same, pribrojavale su se kako postići i održati autoritet nad zaposlenikom. Ubrzo su uvidjele da za to nema nikakve potrebe. Naša korisnica Vera Glavičić odana im je kolegica i suradnica već drugu godinu. „Vera svoj posao obavlja vrlo odgovorno, točno i precizno, mi smo tu kao šefovi potpuno suvišni“, ponosna je na svoju zaposlenicu Nataša. Osim što su bolje upoznale Veru i zakoračile u suživot s osobama s intelektualnim teškoćama, vlasnice su pružile i Veri priliku da bolje upozna sebe, svoje mogućnosti i ispuni neke svoje želje. „Vera ne poznaje slova, ali odlično pamti slike i bez greške slaže knjige Nataša. Potaknuta uspjehom u poslu i ispitujući dalje svoje mogućnosti i želje, Vera je zarađeni novac uložila u kupovinu fotoaparata i upustila se u otkrivanje i dokumentiranje svijeta objektivom.

I same zaljubljenice u knjige i književnost vlastiti entuzijazam prema pisanoj riječi vlasnice žele prenijeti na druge: prolaznike, čitatelje, kupce. Žele sugrađanima pružiti mjesto za druženje s knjigama bez ikakvih obaveza. Zato su i prostor knjižare uredile kao svojevrsnu čitaonicu. Svatko tko želi imati kontakt s knjigama je dobrodošao: da prolista knjigu i pročita tek nekoliko stranica, da izvidi ima li što novog od šibenskih autora, da naruči knjigu koju drugdje ne može pronaći. Željele su, naime, i da naši sugrađani ne moraju zvati rođake u Zagreb kad požele neku knjigu. Napominju kako nije lako opstati kao mala nezavisna knjižara na tržištu na kojem je sve prisutniji trend otvaranja knjižara velikih nakladničkih kuća, čije su zaposlenice nekad i same bile. U poslovanju naglasak stavljaju na čitatelja, a ne na kupca i posluju sa svim nakladničkim kućama rukovodeći se motom „Čitatelj mora doći do knjige!“. „Šibenčani su dobri čitatelji, znaju prepoznati dobru knjigu i imaju razvijenu kulturu čitanja,“ hvale svoje sugrađane. To se, između ostalog, pokazalo i otvaranjem obnovljene Gradske knjižnice. Umjesto da izgubi dio posjetitelja i kupaca, knjižara Matica je, upravo zahvaljujući Gradskoj knjižnici stekla nove. „Čitatelj koji u Gradskoj knjižnici pročita knjigu koja mu se svidi, dođe je kod nas kupiti. Mi nismo konkurencija, mi smo suradnici“, objašnjava gđa. Periša.

Nastojeći razvijati kulturu čitanja među Šibenčanima, vlasnice od prošle godine provode projekt „Susret s autorom u knjižari Matica“. Do sada su sugrađanima pružili priliku za druženje s autorima poput Irene Bralić, Davora Rostuhara i Krešimira Miška, a u narednim razdobljima pripremaju nova iznenađenja svojim vjernim posjetiteljima i onima koji će to tek postati.

+

10

EASY TO READ!

Knjižara Matica U knjižari Matica rade vlasnice Nataša Periša i Anita Slavica.

One su prije 2 godine zaposlile našu korisnicu Veru Glavičić.

Vera jako dobro pamti slike i prema njima slaže knjige.

Nataša i Anita su vrlo zadovoljne jer im Vera pomaže.

U knjižari se mogu čitati i kupovati knjige, mogu se organizirati druženja i može se naručiti neka knjiga iz druge knjižare.

Vlasnice Nataša i Anita kažu da Šibenčani vole čitati.

Već godinu dana u knjižari se organiziraju književni susreti, a tako će se nastaviti i u budućnosti.

11

Programi i projekti Inkluzije Šibenik + Pripremila: Marijana Mijat

EASY TO READ!

Inkluzija Šibenik provodi razne programe i projekte za osobe s intelektualnim teškoćama.

Neki projekti služe za razvoj stanovanja uz podršku.

Drugi projekti služe za razvoj zapošljavanja uz podršku.

+

12

EASY TO READ!

Organizirano stanovanje je program za stambene zajednice.

Inkluzija Šibenik je osnovala 7 zajednica u kojima stanuje 30 ljudi.

O svim ljudima brine stručna služba Inkluzije Šibenik.

1. Stanovanje uz podršku Za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama stanovanje u zajednici uz podršku predstavlja alternativu institucionalnom smještaju.

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik nudi program stanovanja u zajednici uz podršku odraslim osobama s intelektualnim teškoćama na području grada Šibenika od 2009. godine. Program je startao nakon što su partneri: Udruga za promicanje inkluzije, Centar za socijalnu skrb Šibenik i Centar za socijalnu skrb Knin, kroz provedene projekte ustanovili potrebu da se na području Šibensko-kninske županije organizira suvremena socijalna usluga smještaja osoba s teškoćama izvan vlastite obitelji.

Trenutno 30 ljudi živi u sedam stambenih zajednica, a u socijalnom uključivanju im pomažu voditeljica, koordinatori i radni asistenti.

Ciljevi su: stanovanje uz podršku u zajednici u stanovima u skladu sa željama i izborom

korisnika (2-5 osoba stanuje zajedno u stanu) uz podršku u skladu s individualnim potrebama korisnika, pružanje podrške i poticanje u svakodnevnim aktivnostima i situacijama (odgovorno ophođenje s novcem, briga o sebi i o stanu, priprema hrane, korištenje javnog prijevoza, razvijanje pozitivnih odnosa prema osobama s kojima žive ...), poticanje razvoja sposobnosti korisnika kroz aktivno uključivanje u život u zajednici (stvaranje kruga podrške, sudjelovanje u kulturnim, rekreacijskim, sportskim i religioznim aktivnostima koje zajednica pruža, uključivanje u radne aktivnosti (u redovnoj radnoj okolini ili dnevnim boravcima).

Za pružanje podrške stalno educiramo osobne asistente kako bismo dobili kvalitetno osoblje za razvoj suvremenih oblika socijalnih usluga.

+

13

EASY TO READ!

Program zapošljavanja uz podršku služi za zapošljavanje korisnika na otvorenom tržištu rada i u radnom centru.

Ministarstvo socijalne politike i mladih nam daje novac za program.

Program se provodi u Šibeniku, na otoku Murteru i u Kninu.

Kroz program zapošljavanja uz podršku zaposleno je 10 korisnika.

16 korisnika je uključeno u radni centar.

2. „Širenje programa zapošljavanja uz podršku i razvoj socijalnog poduzetništva“ Trogodišnji program zapošljavanja uz podršku provodimo od 2011. godine uz financiranje Ministarstva socijalne politike i mladih.

Zajedno s partnerima - Gradom Šibenikom, HZZ-om Područni ured Šibenik i Centrom za socijalnu skrb Šibenik – radimo na zapošljavanju osoba s intelektualnim teškoćama na području Šibensko-kninske županije.

Naša glavna usluga sastoji se od pronalaženja novih radnih mjesta, pripreme korisnika i novih radnih mjesta te pružanja podrške na radnom mjestu i izvan njega. Korisnicima koji ne mogu naći posao na otvorenom tržištu rada pružamo mogućnost izrade suvenira i nakita u radnom centru, a svi korisnici na raspolaganju imaju koordinatore koji su zaduženi za psihosocijalnu podršku kroz individualne razgovore, komunikacijske radionice i sastanke timova za podršku.

Do sada smo zaposlili 10 korisnika u Šibeniku i Kninu. Uz to, naš mobilni tim čisti poslovne i sportske prostore, a bavi se i dostavom ručkova za starije i nemoćne sugrađane.

U Radnom centru angažirano je 16 osoba na radnim aktivnostima - kooperacijskim poslovima s drugim poslovnim subjektima. Posebnu pažnju smo posvetili dizajniranju našeg specifičnog brenda, ali i proizvoda po kojem bi ovaj radni

centar postao prepoznatljiv i našim korisnicima osigurao kontinuirani rad. Intenzivno se radi na već brendiranim proizvodima: ručno izrađenim torbicama različite namjene koje oslikavaju tradiciju šibenskog kraja.

Do sad smo kroz ovaj program uspjeli uspostaviti odličnu suradnju s mnogim poslodavcima na području Šibenika, Knina i otoka Murtera.

+

14

EASY TO READ!

Projekt „Socijalno uključivanje kroz zapošljavanje“ služi za zapošljavanje uz podršku.

Europska unija daje novac za projekt.

Projekt se provodi u Kninu i Zadru.

U projektu je zaposleno 12 ljudi s intelektualnim teškoćama.

Projekt „Socijalno uključivanje i zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama“ služi za zapošljavanje uz podršku.

Europska unija daje novac za projekt.

Provodi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Kroz projekt su zaposlene 2 osobe s intelektualnim teškoćama.

3. IPA 2009: „Socijalno uključivanje kroz zapošljavanje“ Kroz dvogodišnji projekt „Socijalno uključivanje kroz zapošljavanje“ koji je pokrenut 5.5.2012. krenuli smo u zapošljavanje uz podršku u Kninu i Zadru. Cilj nam je zaposliti i uključiti u svijet rada što više naših korisnika, a time im podići i kvalitetu života. Financijsku podršku smo dobili od EU-a kroz pretpristupne fondove, a logistički nam pomaže partnerska organizacija Udruga invalida Sveti Bartolomej iz Knina i suradnik OŠ Voštarnica u Zadru.

U proteklih godinu i po dana 12 osoba s intelektualnim teškoćama zaposleno je na otvorenom tržištu rada na raznim radnim mjestima. U Kninu su naši korisnici zaposleni na poslovima čišćenja u Komunalnom poduzeću i Sv. Bartolomeju, obavljaju pomoćne poslove održavanja u Čistoći i zelenilu, a uspjeli smo organizirati i jedan ciklus zapošljavanja putem javnih radova za osam ljudi koji su radili na održavanju javnih gradskih površina.

Istovremeno smo u Zadru zaposlili dvije djevojke – jednu u DM-u, a drugu u privatnom vrtiću Klokan.

Korisnicima smo pružili priliku i da se druže i usavršavaju svoje radne vještine u sklopu radnog centra u Kninu gdje su im na raspolaganju dvije

asistentice koje pružaju svu potrebnu podršku u radu.

Za buduća zapošljavanja našim korisnicima će biti korisne komunikacijske i računalne radionice koje se kroz dva ciklusa održavaju u Zadru i Kninu. Voditelji komunikacijskih radionica su stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u prenošenju znanja i iskustava o komunikaciji.

Kako bi se i drugi upoznali s našim aktivnostima, u Zadru smo održali okrugli stol za stručnu i zainteresiranu javnost, kao i za moguće partnere. Prezentirali smo i svoje nove brošure koje javnosti i osobama s intelektualnim teškoćama približavaju program zapošljavanja uz podršku.

Do kraja projekta koji traje od 5.5.2012. – 4.5.2014. održat ćemo još jedan okrugli stol i promovirati projekt u raznim medijima kako bismo proširili svoje ideje i iskustva.

4. IPA 2007: „Socijalna inkluzija i zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama“ Naš drugi europski vrijedan je skoro 120.000 eura. U 15 mjeseci provedbe (od 21.3.2013. do 20.6.2014.) osigurat će psihosocijalnu podršku i omogućiti socijalno uključivanje du-

gotrajno nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama kroz zapošljavanje ili uključivanje u radne aktivnosti.

Do sada smo u komunikacijske radionice i individualne razgovore uključili 15-ak osoba, posao na otvorenom tržištu rada našlo je dvoje ljudi i otvorili smo socijalno poduzeće u kojemu na poslovima grafičkog dizajna i fotokopiranja rade dvije korisnice.

Nadamo se da ćemo do kraja projekta osamostaliti svoje socijalno poduzeće i osposobiti ga za tržišno poslovanje kako bi se i tamo otvorila radna mjesta za naše korisnike.

Naše aktivnosti zapošljavanja uz podršku zabilježene su u filmu koji je snimio Šime Strikoman, a koji je već promoviran putem medija i nailazi na sjajne kritike.

Uz nas kao provoditelja projekta, važnu ulogu imaju i naši partneri koji su prihvatili sudjelovanje u određenim zadacima nužnim za uspjeh projekta: Grad Šibenik dao nam je na korištenje odgovarajući prostor za socijalno poduzeće, a CZSS Šibenik i HZZ Područni ured Šibenik nam pomažu doći do dugotrajno nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama sposobnih za zapošljavanje ili uključivanje u radne aktivnosti.

Za partnere i poslodavce organizirali smo studijski posjet u Austriju, Njemačku i Sloveniju koji nas je upoznao s praksom tamošnjih organizacija koje se bave zapošljavanjem uz podršku i uvjerio nas da smo na dobrom putu.

+

15

EASY TO READ!

Projekt „Poboljšanje kvalitete života osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u organiziranom stanovanju u Šibeniku“ osigurao je novac za radni centar i plaću za 2 asistentice.

Otvoreno društvo je dalo novac za projekt.

Projekt „Dizajnom do većeg zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama“ pomogao je da napravimo nove ekološke torbice u radnom centru. Projekt je platila OTP banka.

Naši korisnici su napravili nove proizvode, a pomogao im je grafički dizajner.

Projekt „Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u dizajniranje proizvoda i socijalno poduzetništvo“ počinje u 12. mjesecu.

Projekt će nam poslužiti da počnemo raditi šalice i majice u radnom centru. Otvoreno društvo će dati novac za projekt.

5. „Poboljšanje kvalitete života osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u organiziranom stanovanju u Šibeniku“ Otvoreno društvo podržalo je program stanovanja uz podršku i doniralo Inkluziji Šibenik 24.843 dolara za 10 mjeseci.

Donatori iz Fondacije Otvoreno društvo prepoznali su važnost programa stanovanja uz podršku koji provodimo u Šibeniku te su odlučili financijski potaknuti napore da našim korisnicima povećamo kvalitetu života usprkos krizi i smanjenju sredstava koje smo dobivali od države. Iz doniranih sredstava su se od 1. 11. 2013. do 31. 8. 2013. financirali troškovi radnog centra u Šibeniku i radna mjesta dvoje asistenata.

6. „Dizajnom do većeg zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama“ Projekt je sufinancira OTP banka d.d., a provodio se u srpnju 2012. godine.

Projekt je imao za cilj dizajniranje našeg specifičnog brenda Inkluido, ali i proizvoda po kojem bi naš radni centar postao prepoznatljiv i našim korisnicima osigurao kontinuirani rad. Cilj je postignut jer je uz pomoć dizajnera i voditelja radionice Lovre Vudraga kreirano nekoliko kvalitetnih i lijepih tekstilnih proizvoda koji predstavljaju šibenski kraj i imaju pečat ljudi koji ga proizvode.

7. „Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u dizajniranje proizvoda i socijalno poduzetništvo“ Od 1.12.2013. do 30.11.2014. u svom radnom centru ćemo provoditi projekt usmjeren na dizajniranje i izradu novih proizvoda s prepoznatljivim šibenskim motivima.

Financijski će nas podržati Otvoreno društvo s kojim već imamo uspostavljenu dobru suradnju. Kroz projekt ćemo zaposliti jednog grafičkog dizajnera i nabaviti materijal i aparate koji su potrebni za izradu majica i šalica. Proizvode će zajednički osmisliti dizajner i naši korisnici koji su angažirani u radnom centru

16

17

MOJA PRAVA

Pripremila: Lucija Škugor

Grupa za samozastupanje u Šibeniku - iskustva

Ostvarivanje prava glasa

Izbor zastupnika u Europski parlament

Na sastancima samozastupnika često se razgovaralo o ostvarivanju prava glasa.

Većina samozastupnika Centra za socijalnu inkluziju lišena je poslovne sposobnosti.

Osobe lišene poslovne sposobnosti do sada nisu imale pravo glasa.

Neki od samozastupnika po prvi put su mogli ostvariti svoje pravo glasa u 4. mjesecu.

U 4. mjesecu održani su prvi izbori hrvatskih zastupnika u Europski parlament.

Izbori su održani zato što je Hrvatska trebala ući u Europsku uniju.

Naši samozastupnici bili su ljuti što ne mogu sudjelovati u političkom i javnom životu ravnopravno s ostalim građanima. Često su govorili kako se osjećaju kao građani drugog reda.

Pravo glas je temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Krajem 2012. godine Hrvatski Sabor donio je novi Zakon o registru birača.

Prema novom Zakonu i osobe bez poslovne sposobnosti dobile su pravo glasa.

Ova vijest obradovala je sve samozastupnike i korisnike Centra za socijalnu inkluziju Šibenik.

Samozastupnici su sudjelovali na radionicama u kojima su dobili važne informacije o pravu glasa.

Kroz radionice su saznali što su to izbori i zašto su važni.

Također su saznali koje vrste izbora postoje i što je registar birača.

Ovo su bili teški izbori jer je bilo puno kandidacijskih lista i kandidata.

Organizirali smo radionice na kojima su samozastupnici naučili što je Europska unija i što je Europski parlament.

Provjerili smo da li su svi samozastupnici upisani u registar birača i koje je njihovo biračko mjesto.

Radni centar pretvorili smo u biračko mjesto i napravili probne izbore.

Na probnim izborima uvježbali smo kako valjano ispuniti glasačke listiće.

Naglasili smo da su birališta otvorena od 7 sati ujutro do 19 sati popodne i da sa sobom moraju ponijeti osobne iskaznice.

Izbori su prošli uspješno.

18

Lokalni izbori

Čujte naše glasove: Građani prije svega

Nakon izbora zastupnika za Europski parlament došli su i lokalni izbori.

Lokalni izbori održali su se u 5. mjesecu.

Na lokalnim izborima biramo predstavnike za općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijsku skupštinu.

Također, na lokalnim izborima biramo načelnika općine, gradonačelnika i župana.

U 10. mjesecu 2013. godine u Zagrebu je održana Europska konferencija samozastupnika.

Naziv konferencije bio je ‘ Čujte naše glasove: Građani prije svega!’ Sudjelovalo oko 160 samozastupnika iz 20 zemalja.

Na konferenciji se raspravljalo o poslovnoj sposobnosti i pravu na udruživanje osoba s intelektualnim teškoćama. Samozastupnici su održali i 14 radionica na kojima su raspravljali o svojim pravima.

Na konferenciji je sudjelovala i samozastupnica Monika Morić iz Centra za socijalnu inkluziju Šibenik.

Evo Monikina iskustva s konferencije.

Tijekom naših sastanaka često smo ponavljali kako svoj glas dajemo onom kandidatu ili političkoj stranci koja se zalaže za stvari koje su nama bitne.

Samozastupnici su odlučili izravno se obratiti kandidatima lokalnih izbora.

Samozastupnici su uzeli stvari u svoje ruke i svim kandidatima poslali pismo u kojem su pitali kandidate što su spremni učiniti kako bi se položaj osoba s intelektualnim teškoćama poboljšao u našem gradu i županiji.

Odgovor su dobili samo od trojice kandidata.

Samozastupnici koje imaju prebivalište u Šibensko-kninskoj županije i gradu Šibeniku izašli su na izbore i izvršili svoju građansku dužnost.

Možeš li nam reći o čemu se pričalo na konferenciji?

Na konferenciji se pričalo o poslovnoj sposobnosti i pravu glasa. Pričalo se i o drugim pravima osoba s intelektualnim teškoćama.

Na konferenciji je sudjelovalo puno samozastupnika iz različitih zemalja.

Upoznala sam puno ljudi.

Najviše sam se družila sa samozastupnicima iz Zagreba, Splita, Beograda, Sarajeva i Skopja.

Skopje je u Makedoniji.

Samozastupnici su održali i radionice. Na kojim radionicama si ti sudjelovala?

Ja sam sudjelovala na tri radionice.

Prva radionica je bila Pravo na osnivanje obitelji.

Bila sam na radionici koju je održala Senada iz Zagreba.

Radionica se zvala Život u zajednici i samostalan život.

Na kraju sam sudjelovala u plesnoj radionici.

Koja ti se radionica najviše svidjela?

Najviše mi se svidjela radionica Pravo na osnivanje obitelji.

Na radionici smo raspravljali kako i mi imamo pravo vjenčati se i osnovati obitelj samo nam se treba pružiti podrška.

Biti roditelj je velika odgovornost i zato smo na radionici pisali što bi sve htjeli osigurati svom djetetu. Što si ti napisala?

Ja sam napisala da bih svom djetetu htjela osigurati puno igračaka, sigurnost, ljubav, dobar vrtić i školu.

19

Nakladnik: Centar za socijalnu inkluziju Šibenik Za nakladnika: dr. sc. Marija Alfirev Uredništvo: Marija Alfirev Marijana Mijat Jelena Kenđel Lucija Škugor Josip Stegić Grafička priprema: Bestias Naklada: 400 Časopis je sufinanciran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru trogodišnjeg programa pod nazivom „Širenje programa zapošljavanja uz podršku i razvoj socijalnog poduzetništva“.

INKLUZIJA e x t r a

Časopis Centra za socijalnu inkluziju Šibenik BROJ 4 / GODINA 2013. Časopis je sufinanciran sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih