SAVJETI O ZDRAVLJU MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I TAJNICA ZDRAVSTVENE KOMISIJE HOO-A U SVOJIM KOLUMNAMA PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA
Razumijevanje veze između biološkog sata i prehrane (što, kada i koliko jesti) postaje prioritet u ozbiljnom promišljanju skrbi o zdravlju
Č
58 OLIMP
KORTIZOL, MELATONIN I HORMON RASTA Sve u prirodi događa se u pravilnim i nepravilnim ciklusima, pod utjecajem našeg planeta kroz smjenu dana i noći, vremenske uvjete, godišnja doba. Živa bića, zahvaljujući svom unutrašnjem biološkom satu, povezuju svoje dnevno ponašanje s tim ritmovima planeta. Pa tako 24-satni ritam obuhvaća sve fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinaca, a vezano uz smjenu dana i noći. Unutrašnji biološki sat čovjeka je bitan čimbenik koji određuje obrazac hranjenja, spavanja, aktivnost mozga, proizvodnju hormona i urina, razinu šećera u krvi, regeneraciju naših stanica… Uslijed svjetlosnih podražaja, (smjene dana i noći), izlučuju se i različiti hormoni u našem tijelu. Luče se direktno u krv gdje putuju do tkiva i organa te kontroliraju određene procese. Kako su hormoni usko povezani sa živčanim sustavom umnogome utječu na naša psihička stanja. Najvažniji hormoni 24-satnog ritma koji regulira gotovo sve tjelesne funkcije su kortizol, melatonin i hormon rasta. Kortizol nazivamo „hormon života“, ali i „hormon stresa“, a počinje se izlučivati svitanjem (najveća koncentracija je od 9 do 12 sati). Pojačano se izlučuje i kada smo pod stresom, fizički aktivni ili kad imamo upalni proces u organizmu. To je hormon buđenja, akcije, ideje… Utječe na simpatički živčani sustav te blokira imunološki sustav. Kako je današnji ritam života ubrzan i intenzivan, razine kortizola su poremećene što dovodi do raznih bolesnih stanja. Melatonin je hormon odmora, sna, spavanja… Luči se u vrijeme suprotno od kortizola i njegova je koncentracija najveća između 22 i 4 sata ujutro. Ovaj nam je hormon dragocjen, a otežavamo njegovo lučenje uporno radeći ono što on ne voli - idemo kasno spavati, ne poštujemo smjenu dana i noći... Uz to, spavamo okruženi neprirodnim „plavim“ svjetlima, mobitelima, TV-om i svim uređajima uključenim u struju. Melatonin ne voli ni pretjerano konzumiranje kave, alkohola, cigareta ili tableta za povišeni krvni tlak. Možemo ga nazvati i hormonom mladosti: kako starimo tako se prirodno gubi njegova izvjesna količina, pa zato bebe spavaju cijeli dan, tinejdžeri idu spavati sve kasnije, dok se starije osobe bude s prvim pijetlovima. Nedostatak melatonina tijekom starenja dovodi do obješene kože, bora, staračkih pjega i zato ga se sve više koristi u anti-age tretmanima. Hormon rasta zadužen je za anabolizam, rast, razvoj i oporavak. Stoga na spavanje treba ići po mogućnosti uvijek u isto vrijeme
Fotografija: UNSPLASH/ Laura Davidson
Vrijeme kada jedemo jednako je važno kao i ono što jedemo
esto se susrećem s upitima sportaša kako skinuti (ili ne dobiti) neželjene kilograme, poglavito onih kod kojih je tjelesna težina bitan čimbenik u ostvarivanju željenog sportskog rezultata (npr. kod borilačkih sportova). Mnogi govore da se, otkako ne jedu iza 18 sati, osjećaju puno bolje, bolje spavaju i ustaju svježiji. Većina uopće ne razmišlja o tome kako na naš metabolizam utječe vrijeme uzimanja nekog obroka i da upravo ono može biti ključ za bolje zdravlje, ali i za više energije. Razumijevanje veze između biološkog sata i prehrane (što, kada i koliko jesti) postaje prioritet u ozbiljnom promišljanju skrbi o zdravlju.