Olimp 99.

ZLATO, BRONCA I “SEDMO SVJETSKO ČUDO”

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora • Broj 99 / ljeto 2026.

Ema Sgardelli treći put europska prvakinja, Iva Oberan do rezultata karijere, a Emil Milihram sedmi put svjetski prvak

plus

MEDITERANSKE IGRE: NA JUG ITALIJE PO NOVU "BERBU ODLIČJA"

MINTS: NOVE MJERE ZA JAČU TRANSPARENTNOST TROŠENJA NOVCA U SPORTU HRVATSKA JEDRA U BORBI ZA LOS ANGELES

LEXUS LBX HYBRID

ŽIVOT SE DOGAĐA UZ MOJ LBX

BOGATO OPREMLJEN VEĆ OD

30.900 € / 280 €MJESEČNO

DODATNE POGODNOSTI U LEXUS CENTRU DO 10 GODINA JAMSTVA RELAX Cijena vrijedi za Lexus LBX osnovni model. Dodatne pogodnosti uz vozila za brzu isporuku. Mješovita potrošnja goriva od 4,5 do 4,8 l/100 km. Mješovita emisija CO2 od 103 do 109 g/km (WLTP). 10 godina jamstva na hibridnu bateriju ostvaruje se uz redovitu provjeru stanja hibridnog pogona jednom godišnje, odnosno nakon prijeđenih 15.000 km, ovisno koji od uvjeta nastupi prvi.

Do 10 godina jamstva uz Lexus Relax: 3 godine tvorničkog jamstva + do 7 godina ili 200.000 km (što prije nastupi) dodatnog jamstva koje se aktivira obavljanjem redovitih servisa kod ovlaštenog Lexus partnera prema uputi proizvođača. Više na www.lexus.hr. Slika je simbolična.

IMPRESSUM ZA NAKLADNIKA Siniša Krajač Hrvatski olimpijski odbor Odranska 1/1 10 000 Zagreb

str. 4

OD OLIMPA DO OLIMPA Emil Milihram, Ema Sgardelli i Iva Oberan osvojili odličja na svjetskoj i europskoj sceni

GLAVNA UREDNICA

str. 18

Ninna Lara Vidaković

MINISTARSTVO TURIZMA I SPORTA Novim mjerama svi računi sportskih saveza bit će objavljeni i vidljivi u realnom vremenu

UREDNIŠTVO Vinko Knežević, Ana Popovčić, Jura Ozmec, Danira Bilić, Saša Ceraj, Marija Leskovec, Neven Cvijanović PRODUKCIJA M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Velimira Kljaića 4 10 000 Zagreb

str. 24

USUSRET OI LOS ANGELES 2028.

Hrvatska jedra u borbi za L.A.

str. 32

TISAK Grafički zavod Hrvatske Mičevečka ul. 7 10000 Zagreb

BOKS Hrgović opet sanja svjetski pojas

NAKLADA 3200 primjeraka Naslovnica Foto: Pete Atkins/ Hrvatski kajakaški savez; Martin Kremser/ Karate Insights; Gabi Juan/ (EJU) Montaža: Tomislav Vranić

SADRŽAJA

IZDVAJAMO IZ

str. 34

ATLETIKA Kakvo će biti hrvatsko atletsko ljeto?

str. 36

DIPLOMACIJA U SPORTU Sport u digitalnom svijetu

Olimp je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora.

str. 38 NAJAVA: XX. MEDITERANSKE IGRE U TARANTU 2026.

Na jug Italije po novu „berbu odličja“

www.hoo.hr e-mail: hoo@hoo.hr

str. 50 OLIMPIJSKE LEGENDE Žan Tabak

OLIMP

3

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

Zlato, bronca i “sedmo Nova odličja stigla su s europskih i svjetskih borilišta te divljih voda. Ema Sgardelli, Iva Oberan i Emil Milihram proteklih su mjeseci svojim rezultatima još jednom potvrdili snagu hrvatskog sporta Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ Foto: Pete Atkins/ Hrvatski kajakaški savez; Martin Kremser/ Karate Insights; IJF

S

portska smo nacija, dokazuju to brojna olimpijska, svjetska i europska odličja, nevjerojatni pothvati, čudesni rezultati, talenti… Nema u čemu nismo dobri.

Ni zadnjih mjeseci nije bilo drugačije. Opet su nam sportaši i sportašice donosili zlata, srebra i bronce, učinili nas sretnima i ponosnima dok smo ih gledali kako se bore u sportskim arenama i vodama, a zatim penju na postolja.

Svaki uspjeh je poseban, u svaki je ugrađeno puno znoja, suza i krvi pa je ponekad nezahvalan zadatak izdvojiti pojedince. Proteklih smo mjeseci bili neizmjerno ponosni na naše sportaše među kojima su se posebno istaknuli karatistica Ema Sgardelli, džudašica Iva Oberan i kanuist na divljim vodama Emil Milihram.

Krenut ćemo s damama odnosno “gladijatoricama”.

Ema je na Europskom prvenstvu u Frankfurtu osvojila treće uzastopno zlato što dosad nitko nije napravio iz hrvatskog karatea, kao ni nitko u povijesti njezine kategorije (-50 kg). A tek su joj 22 godine!

- Mislim da sam ovo prvenstvo jako dobro odradila.

Bila sam fizički i mentalno spremna. Iskustvo iz

4 OLIMP

prošle godine mi je puno pomoglo i vjerujem da je moj karate ovoga puta to doista i pokazao. Ponosna sam, presretna i nadam se da ću istim žarom nastaviti i idućih godina - izjavila je Ema. Tbilisi je bio domaćin kontinentalnog prvenstva u džudu. Iva Oberan (- 63 kg) je pokazala veliko srce i nadljudski napor kako bi stigla do najvećeg rezultata svoje karijere s 26 godina. Bronca zlatnog sjaja bilo je ujedno i jedino odličje za našu delegaciju čime smo zadržali konstantu osvajanja medalja na velikoj pozornici ovog bazičnog, iznimno cijenjenog olimpijskog sporta.

- Dojmovi su se slegli tek nakon nekoliko dana.

U prvom trenutku nisam niti bila svjesna veličine svog rezultata, no sada postajem svjesna koliko je to veliko - govorila je Iva i otkrila da su joj glavni cilj Olimpijske igre 2028. Službeno se bodovi počinju skupljati od šestog mjeseca ove godine i onda iduće dvije treba biti konstantan, osvajati medalje te zadržati poziciju na svjetskoj ljestvici.

Za kraj smo ostavili fantastičnog Emila Milihrama koji je na Svjetskom seniorskom prvenstvu u

svjetsko čudo” spustu na divljim vodama održanom u Banjoj Luci, po sedmi put (!!!) osvojio zlato u disciplini kanu jednosjeda (C-1) u klasičnom spustu i to u konkurenciji od 225 natjecatelja iz 28 zemalja.

Nešto nevjerojatno, teško dostižno, a ovaj 43-godišnjak još nije rekao zadnju riječ, kao ni Tomislav Hohnjec koji je na istom natjecanju bio drugi u kategoriji Masters C1 klasično. Kad ih gledate kako jure kroz vodu to izgleda tako lagano, a zapravo je u svaki zaveslaj utrošeno mnogo truda, patnje i žrtvovanja. Naklon do poda!

OLIMP

5

OD OLIMPA DO OLIMPA

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

Mateo Žugec

gimnastika

Sofia Mešter

Tijana Korent

NOVA POSTOLJA U SVJETSKOM KUPU

U

jedrenje

FILIP UKROTIO BURU ZA EUROPSKU BRONCU

U

svibnju se u Kaštelanskom zaljevu održalo Otvoreno prvenstvo Europe u jedrenju, a do medalje je stigao Filip Jurišić. Naš predstavnik je prvih dana lovio konkurente, majstorski ukrotio nestabilnu buru te dojedrio do europske bronce u olimpijskoj klasi ILCA 7. Hvaranin sa splitskom klupskom adresom je sa 68 negativnih bodova zauzeo peto mjesto u ukupnoj konkurenciji regate, ali kako su ispred njega bili Novozelanđanin i Australac, hrvatskom olimpijcu iz Mornara pripalo je brončano europsko odličje.

HRVATSKA KAO RASTUĆA SILA

S

sambo

ambo reprezentacija ostvarila je u travnju povijesni pothvat na Europskom prvenstvu za mlade i juniore u Novom Sadu. Naši predstavnici osvojili su šest medalja u različitim disciplinama i kategorijama te su potvrdili kako smo rastuća sila u ovome borilačkom sportu.

U juniorskoj konkurenciji, naše reprezentativke Nika Markulin i Lorenna Hranilović okitile su se srebrom, dok je Nala Juras osvojila broncu.

Poseban pečat na ovaj povijesni rezultat stavili su naši borci u Combat Sambu (Niko Šandrk, Marin Zorić i Ivor Bukljaš Skočibušić) osvojivši tri brončane medalje u kategoriji juniora.

6 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ // Foto: CROPIX/ Božidar Vukičević; Hrvatski gimnastički savez; Hrvatski sambo savez

USPJESI

Tina Zelčić

svibnju je Tijana Korent potvrdila vrhunsku formu i konkurentnost na međunarodnoj sceni broncom u preskoku na svjetskom Challenge kupu u Varni.

Istog mjeseca sjajne vijesti stigle su s istog natjecanja, ali iz Taškenta. Tina Zelčić pokazala je kvalitetu osvojivši srebro, a medalja jednakog sjaja otišla je i Sofiji Mešter koja je na dvovisinskim ručama ostvarila rezultat karijere.

Krajem svibnja na Svjetskom kupu u Kopru Mateo Žugec osvojio je zlato na konju s hvataljkama, Tina Zelčić srebro na gredi i Tijana Korent broncu na preskoku. Sjajan mjesec za našu gimnastiku.

tenis SREBRNA OLIMPIJKA DONNA VEKIĆ OSVOJILA NAJVEĆI TROFEJ U KARIJERI

Foto: Slobodan Kadić, AFP/FaH; David Gray/ AFP; HINA/ Marko Jurinec

A

ktualna olimpijska doprvakinja Donna Vekić sredinom lipnja je došla do najvrjednijeg trofeja u karijeri, kad je u statusu “sretne gubitnice” iz kvalifikacija u finalu WTA 500 turnira na travnatoj podlozi u londonskom Queen’s Clubu pobijedila domaću miljenicu Emmu Raducanu sa 6-0, 7-6 (6). Bilo je to njeno 15. finale i peti naslov na WTA Touru (drugi na travnatoj podlozi), “post” je trajao od Monterreyja 2023. godine. Lijepo se to nadovezalo nakon travnja kada je Osječanka dogurala do polufinala WTA Linz 500, a u svibnju je igrala i finale Istanbula iz serije WTA 125.

Osvojeni bodovi donijeli su Donni Vekić pomak od 44 mjesta na WTA ljestvici pa je od 15. lipnja ponovno postala najbolje rangirana hrvatska tenisačica, a našla se na 32. poziciji, mjestu iza Emme Raducanu koja je napredovala za 11 pozicija.

Još u travnju teniska je sezona izgledala sjajno kada su Mate Pavić i Salvadorac Marcelo Arevalo stigli sve do finala Mastersa 1000 u Monte Carlu gdje je za nijansu bila bolja njemačka kombinacija Kevin Krawietz i Tim Puetz (4-6, 6-2, 10-8).

Olimpijskom pobjedniku Paviću to je bio 77. finale u parovima, a ima 42 naslova.

Nešto ranije istog mjeseca, Petra Marčinko prvi je put karijeri podigla pobjednički pehar na WTA 250 turniru. Hrvatska tenisačica do rezultata karijere stigla je u svibnju u marokanskom Rabatu. Trijumf koji će zauvijek pamtiti.

OLIMP 7

pikado DOMINACIJA NA EP-u

S

lovački Šamorin bio je u lipnju domaćin IDF Europskog prvenstva u pikadu, a hrvatski predstavnici još jednom su pokazali koliko su dobri te su osvojili 12 medalja u različitim disciplinama. Zlatni su bili Romeo Grbavac (pojedinačno), Marina Letica/Gabriela Kurobasa (parovi), Igor Knežević/Danijel Bartolić (parovi) i Boris Krčmar (Cricket). Srebra su pripala ekipno seniorima i Danijelu Ožboltu (Cricket), a bronce ekipno seniorkama i juniorima, Mateju Močiniću (pojedinačno), Marini Letici (pojedinačno), te parovima Ivan Močić/Antonio Maleš i Matej Đirlić/Elmir Mešić (juniori).

U

austrijskom Schwazu tijekom svibnja i lipnja održavalo se Svjetsko prvenstvo u seniorskoj konkurenciji te do 23 godine, a Hrvatska se u ovom sportu potvrdila kao sila.

Prvo je na scenu stupio mlađi uzrast. Anja Vicković bila je zlatna u sprintu te srebrna u kombinaciji, a Paula Polanšćak srebrna pojedinačno i brončana u sprintu. Ženska reprezentacija bila je ekipno druga.

Na seniorskom natjecanju bili su još uspješniji, zapravo nevjerojatni – dvostruko više odličja, čak osam.

Anja Vicković pojedinačna je svjetska prvakinja, a do zlata su još stigli Nataša Ravnić i Bojan Vlakevski u tandemu mix uz oboreni svjetski rekord! U disciplini tandem viceprvaci su postali Paula Polanšćak i Anja Vicković te Pere Petric i Ivan Totić. Paula Polanšćak je bila brončana pojedinačno (uz svjetski rekord za vrijeme natjecanja) i u kombinaciji, a odličja istog sjaja osvojile su Amela Nicol Imširović u sprintu te Nataša Ravnić i Anja Vicković u parovima. I tu je Hrvatska u ukupnom poretku nacija na 2. mjestu.

8 OLIMP

Foto: Hrvatski pikado savez, Hrvatski kuglački savez

KUGLAČI BRILJIRALI NA SVJETSKOJ SCENI

kuglanje

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

taekwondo BERBA MEDALJA SA SVJETSKOG I EUROPSKOG PRVENSTVA

Foto: Hrvatski taekwondo savez

S

Europskog seniorskog prvenstva u Münchenu, gdje je nastupilo 373 sportaša iz 46 država, naša se reprezentacija vratila s četiri odličja. Nika Karabatić (koja je prije dvije godine na EP-u u Beogradu osvojila zlato i postala, tada još kao juniorka, seniorska prvakinja Europe) nizom odličnih borbi stigla je do finala kategorije do 57 kilograma i na kraju oko vrata stavila srebro. Brončani su bili Ivan Šapina (+87 kg), Leon Hrgota (-80 kg) i Marko Golubić (-74 kg).

Ovakav uspjeh na EP-u kao da su najavili naši juniori i juniorke samo mjesec dana ranije kada su se na Svjetskom prvenstvu u uzbekistanskom Taškentu čak sedam puta popeli na postolje opravdavši velika očekivanja. Svjetska prvakinja postala je Maja Srhoj (-68 kg), viceprvakinja Klara Uglešić (-55 kg) dok su do bronci stigli Petra Uglešić (-44 kg), Lucija Kalić (-52 kg), Lorena Opačak (-63 kg), Sara Žižić (+68 kg) i Karlo Holjević (-68 kg).

Osim toga Hrvatska je zauzela drugo mjesto u ukupnom poretku ženske konkurencije, a imala je i najviše medalja od svih država sudionica.

OLIMP 9

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

obaranje ruke

OD OLIMPA DO OLIMPA

MAŠIĆU OPET EUROPSKO ZLATO

R

EUROPSKO PRVENSTVO ZA PAMĆENJE

N

karate

a 61. seniorskom Europskom prvenstvu u Frankfurtu naši su karatisti osvojili 6 kolajni, od toga dvije zlatne, što čini nadmetanje u Njemačkoj jednim od najuspješnijih u povijesti hrvatskog karatea. Osim što je Riječanka Ema Sgardelli (do 50 kg) postala prvakinjom Europe obranivši svoje prijašnje naslove iz 2024. i 2025., Sadei Bećirović (do 68 kg) ova je zlatna medalja prva pojedinačna medalja na europskim prvenstvima i odmah ona najsjajnija. U finalu je svladala aktualnu svjetsku prvakinju, Francuskinju Sombe (4-1). Prethodno su Hrvatskoj stigle tri medalje - Mia Greta Zorko je u kategoriji do 61 kg osvojila srebrnu, dok su bronce osvojili braća Ivan Kvesić (do 84 kg) i Anđelo Kvesić (+84 kg). Posljednjeg dana natjecanja, naša ženska reprezentacija u borbama je osvojila broncu pobijedivši Austriju (2-1), no ovaj je uspjeh, osim medalje, donio i još nešto - osiguran je nastup naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Kini u studenome ove godine.

streljastvo

STRIJELCI SU VICEPRVACI EUROPE!

10 OLIMP

O

sijek je sredinom svibnja bio domaćin EP-a u streljaštvu u disciplinama gađanja na 25 i 50 m, a zadnjeg dana natjecanja u seniorskoj konkurenciji oduševili su nas Željko Posavec, Ivan Petričević i Uroš Kačavenda. Zajedničkim snagama “pogodili” su ekipno srebro u disciplini MK pištolj 50 m i tako Hrvatskoj donijeli jedinu seniorsku medalju.

Juniori su u istom gradu bili još uspješniji s tri odličja. Prvo je stiglo ekipno srebro u disciplini trap, a Hrvatsku su predstavljali Antonio Chiavalon, Leon Zegnal i Diego Duniš. Nakon njih viceprvak Europe postao je Antonio Chiavalon u disciplini SOLO, a natjecanje je zaključeno novom ekipnom srebrnom medaljom u disciplini TRIO.

Foto: Martin Kremser/ Karate Insights, Hrvatski streljački savez, Hrvatski savez za obaranje ruke

USPJESI

ino Mašić je nastavio dominaciju. U svibnju je osvojio europski naslov na lijevu ruku u kategoriji do 110 kg, dok je na desnoj ruci bio treći. Naš predstavnik je u Budimpešti pokazao moć, nevjerojatnu snagu i srce šampiona zbog kojih je već sada legenda ovoga sporta.

In your direction Službeni prijevoznik olimpijaca

croatiaairlines.com

OD OLIMPA DO OLIMPA

B

raća Valent i Martin Sinković pobijedili su u utrci dvojaca na pariće na 2. regati Svjetskog kupa u bugarskom Plovdivu i to s odličnim vremenom (6:00.97) kojim su se približili vlastitom svjetskom rekordu. Sinkovići su odlično startali i držali prvo mjesto koje su im ubrzo preuzeli Kinezi. Kroz sredinu utrke gotovo s četiri zaveslaja nižim tempom držali su kinesku posadu pod kontrolom i potom u završnih 500 metara demonstrirali moć i veslačku kvalitetu iz svojih najboljih dana.

- Odlična utrka, prezadovoljni smo. Stvarno smo išli odlično, čak i blizu svjetskog rekorda i ne mogu biti sretniji - rekao je Valent Sinković. Iznimno zadovoljan nakon utrke bio je i Martin Sinković, koji je u svom stilu prokomentirao finalni nastup: - Ja nisam zadovoljan, nismo srušili svjetski rekord. Ali dobro, ionako ga mi posjedujemo... - Pokazali smo da smo tu još uvijek, da možemo još uvijek dobro odveslati i zbog toga mi je posebno drago - rekao je Martin Sinković. Pobjedom u Plovdivu Martin i Valent zaključili su prvi dio sezone Svjetskog kupa na najbolji mogući način. Nastup na trećem Svjetskom kupu preskočit će zbog priprema, a sljedeća velika provjera očekuje ih na EP-u, koje će se od 31. srpnja do 2. kolovoza održati u Vareseu u Italiji.

12 OLIMP

IZNIMNI REZULTATI NA JAKIM TURNIRIMA

S

redinom travnja Ivor Ban zablistao je na WTT Feeder Cappadocia II u Turskoj. Naš predstavnik došao je do uspjeha karijere na turnirima toga ranga, jer je osvojio naslov u parovima s Mađarom Csabom Andrasom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji stigao do finala i zadovoljio se srebrom. To je bila sjajna uvertira za njegov nastup na WTT Feeder u Prištini u svibnju.

Na Kosovu je nizao pobjedu za pobjedom te zasluženo osvojio zlato što mu je najbolji rezultat ikad u pojedinačnoj konkurenciji.

Odličan rezultat ostvario je i Tomislav Pucar koji je na jakom WTT Contender Taiyuanu u Kini igrao polufinale i na kraju došao do bronce. I Andrej Gaćina nastavio je s iznimnim rezultatima u stolnoteniskom svijetu. U svibnju nas je oduševio na turniru u Istanbulu, ranga WTT Feeder, gdje je osvojio srebro.

Foto: Gabi Juan / Emanuele Di Feliciantonio (EJU); Hrvatski stolnoteniski savez, CROPIX/ Luka Gerlanc, Hrvatski veslački savez

BRAĆA SINKOVIĆ ZLATNI NA SVJETSKOM KUPU U PLOVDIVU

veslanje

Uz već spomenutu broncu Ive Oberan (do 65 kg) na EP-u u gruzijskom Tbilisiju, naši su predstavnici u džudu nastavili nizati uspjehe. Krajem svibnja u Sarajevu je održan dvodnevni džudaški Europski kup za seniorsku konkurenciju na kojem je nastupilo oko 250 natjecatelja iz 21 države. Naši su sportaši i sportašice bili iznimno uspješni pa su tako zlatna odličja osvojile Tihea Topolovec, Dora Bortas i Nina Cvjetko, Ivan Rozga osvojio je srebro, a Dominik Družeta, Anđela Violić i Betty Vuk osvojili su brončana odličja.

stolni tenis

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

dzudo

ZLATA, SREBRO, BRONCE... SVE SMO OSVOJILI!

Nadoknadi elektrolite i nastavi još jače.

Otopine ugljikohidrata i elektrolita poboljšavaju unos vode tijekom tjelesnih vježbi. Vitamin b6 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije. Konzumirajte kao dio raznolike i uravnotežene prehrane i zdravog načina života.

©2025 The Coca-Cola Company. POWERADE je registrirani zaštitni znak tvrtke The Coca-Cola Company.

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

veslanje

BRONCA ČETVERCA NA PREMIJERI U SEVILLI

U

USPJESI

svibnju je četverac na pariće, u sastavu Ivan Talaja, Damir Martin, Fran Šuk i Goran Mahmutović, na 1. Svjetskom kupu u španjolskoj Sevilli, pokazao veliku odlučnost i ustrajnost, borbu do samog kraja, te je naša veslačka posada “doveslala” do bronce.

G

strelicarstvo

abrijel Veočić potvrdio je svoje mjesto u samom svjetskom vrhu boksa briljantnim izvedbama kojima je u Hrvatsku donio novu veliku medalju - srebro sa Svjetskog kupa u brazilskom gradu Foz do Iguaçuu, u kategoriji do 80 kilograma.

Uspjeh je još veš veći, jer se dvostruki prvak Europe, olimpijac i osvajač medalje na Svjetskom prvenstvu vratio vrhunskom boksu nakon duge stanke.

Turnir Svjetskog kupa u Brazilu okupio je oko 400 boksačica i boksača iz 50 država, a na njemu su se “skupljali” bodovi za svjetsku rang-listu, te za olimpijske kvalifikacije za Igre u Los Angelesu 2028.

14 OLIMP

EKIPNO ZLATO NA VERONICA’S CUPU

K

rajem svibnja Veronica’s Cup u slovenskom Kamniku okupio je oko 400 natjecatelja iz 40 zemalja, a naši predstavnici su u iznimno jakoj konkurenciji imali mirnu ruku te su “pogodili” tri odličja.

U ženskoj ekipnoj konkurenciji zlatne su bile Amanda Mlinarić, Mia Međimurec i Ivana Mavračić, do bronce je došao mješoviti par Amanda Mlinarić/Mario Vavro, dok je fenomenalna Mlinarić bila treća i u pojedinačnoj konkurenciji.

U lipnju novi lijepi uspjeh. Složeni mješoviti tim u sastavu Amanda Mlinarić i Domagoj Buden osvojio je zlatnu medalju na Conquest Cup 2026. u Istanbulu.

Foto: World Rowing; Hrvatski boksački savez; Hrvatski streličarski savez

boks

GABI BRILJIRAO U BRAZILU

Tu smo.

OD OLIMPA DO OLIMPA

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

ronjenje na dah

KARDAŠEVIĆ SVJETSKA PRVAKINJA I REKORDERKA U RONJENJU NA DAH

H

USPJESI

rvatska roniteljica na dah Mirela Kardašević ponovno je ispisala povijest svjetskog ronjenja. Na CMAS Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah u bazenu, održanom u Novom Sadu, osvojila je dvije zlatne medalje, jedno srebro i postavila novi svjetski rekord u disciplini dinamika s bifin perajama. Jedno od najvažnijih bazenskih natjecanja sezone okupilo 225 sportaša iz 50 država, a Kardašević je prvog dana u disciplini dinamika bez peraja osvojila srebrnu medalju.

U disciplini dinamika s bifin perajama osvojila je naslov svjetske prvakinje i postavila novi svjetski rekord, preronivši 278,5 m što je 15 m više od dosadašnjeg svjetskog rekorda.

Sjajan nastup zaključila je u nedjelju novim zlatom u disciplini dinamika s monoperajom.

S tri medalje u tri nastupa, od čega dva svjetska naslova i jednim svjetskim rekordom, Mirela Kardašević još je jednom potvrdila status jedne od najboljih roniteljica na dah na svijetu. Sjajne domete ostvarili su i ostali hrvatski reprezentativci. To se posebno odnosi na Gorana Čolaka koji je također osvojio zlatnu medalju u disciplini dinamika s bifin perajama, dok je Enes Čerimagić u istoj disciplini zauzeo peto mjesto.

K

rajem svibnja Poreč je ugostio Europska prvenstva u tri dobne kategorije (U-15, U-17 i U-20), a hrvatski predstavnici “dohrvali” su do šest odličja. Najuspješniji smo bili na natjecanju U-15 gdje su viceprvakinje Europe postale Ana Klisović (-40 kg), Lucija Čondrić (-50 kg) i Iva Pezić (-55 kg), a stepenicu niže bila je Lucija Bencetić (-60 kg).

U kategoriji U-20 srebrna je bila Marijana Šumski (-70 kg), a medalju brončanog sjaja osvojila je u U-17 Tina Kumiša (-45 kg).

U ukupnom poretku tri pehara za hrvačice, za 2. mjesto (U-15) i dva 3. mjesta (U-17, U-20).

16 OLIMP

Foto: CROPIX/ Ivana Grgić; Hrvatski hrvački savez

hrvanje na pijesku

ŠEST ODLIČJA S EP-a U POREČU

HOTELI, RESORTI I CAMPING RESORTI HRVATSKA ISTRA, DUBROVNIK, OTOK KRK, OTOK RAB, OTOK HVAR, MAKARSKA | AUSTRIJA OBERTAUERN

Holiday as you are www.valamar.com

Što god tražite na odmoru, pobrinut ćemo se kako bismo ga učinili nezaboravnim.

Ljeto ili zima, more ili planina. Vrhunske usluge i komfor tu su kako biste u potpunosti uživali.

Naše ljubazno osoblje pomoći će vam da doživite najbolje od svake destinacije, stavljajući lokalnu kulturu i kuhinju u središte vašeg boravka.

Bilo da tražite opušteni odmor s obitelji, romantično putovanje s partnerom ili solo avanturu punu zabave i aktivnosti, mi ćemo se potruditi ispuniti sva vaša očekivanja. Jer Valamar je sinonim za odmor po mjeri. Vašoj mjeri.

JAČANJE TRANSPARENTNOSTI TROŠENJA NOVCA U SPORTU

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina predstavio je u Zagrebu izmjene Pravilnika o programu javnih potreba u sportu na državnoj razini, kojima će se uvesti nove mjere za jačanje transparentnosti pri trošenju novca u sportu

Glavina: Novim mjerama svi računi sportskih saveza bit će objavljeni i vidljivi u realnom vremenu

M

inistar Glavina je kazao kako se uvode jasni mehanizmi za dodjelu sredstava, praćenje provedbe projekata i aktivnosti koje se financiraju javnim novcem.

- Javna sredstva moraju biti vidljiva, mjerljiva i provjerljiva kazao je Glavina te istaknuo da su nadzor, transparentnost troškova i otvorenost itekako potrebni za učinkovitost sustava sporta kojeg prate rekordna financijska ulaganja iz državnog proračuna. Pritom, naravno, transparentnost se odnosi i na sva ostala prihodovna sredstva, bilo da su od sponzora, donacija ili pak dolaze iz tzv. vlastitih izvora kao što su članarine, televizijska prava od prijenosa i sl.

Izmjenama u Pravilniku definira se sadržaj programa javnih potreba u sportu, kao i metodologija, rokovi i način izrade te dostave programa, zatim detaljno uređuje način izvršavanja programa, kao i rokovi i obveze izvještavanja o provedbi programa javnih potreba u sportu te način dodjele sredstava, dostave zahtjeva za sufinanciranje te način izvještavanja o utrošku sredstava.

IZMJENE U PRAVILNIKU - Prva velika promjena koju uvodimo odnosi se na potpunu transparentnost troškova, jer želimo da svaki euro iz državnog proračuna namijenjen sportu bude jasno vidljiv, opravdan i praćen. Javna sredstva moraju služiti razvoju sporta, sportaša i mladih, a ne netransparentnim praksama. Druga važna promjena je transparentnost samih programa i tu uvodimo jasnija pravila i standarde vezane uz planiranje, provedbu i izvještavanje programa javnih potreba u sportu, kako bi cijeli sustav bio pregledniji, usporediviji i odgovorniji prema građanima.

18 OLIMP

Treće, uspostavlja se sustavna evidencija financijskog praćenja. Time dodatno jačamo kontrolni mehanizam države jer će se financijski tokovi moći kontinuirano pratiti, analizirati i nadzirati. To znači više reda, više odgovornosti i manje prostora za nepravilnosti. I konačno, četvrta važna promjena odnosi se na transparentnost kriterija za dodjelu sredstava s jasnim opsegom prava. Želimo potpuno jasna i jednaka pravila za sve – tko može dobiti sredstva, pod kojim uvjetima i za koje namjene. Time dodatno učvršćujemo načelo pravednosti i jednakog pristupa unutar sustava sporta - naglasio je uvodno ministar Glavina na predstavljanju te dodao kako će svi procesi biti javno vidljivi kroz Nacionalni informacijski sustav u sportu – NISUS. - Cijeli proces provodit će se digitalno, uz obveznu javnu objavu podataka. Upravo digitalizacijom i javnom dostupnošću informacija stvaramo moderniji, učinkovitiji i transparentniji sustav sporta, s jasnim pravilima i punom odgovornošću prema javnom novcu i hrvatskim građanima - rekao je Glavina.

Pravilnikom se tako uvodi obveza otvaranja posebnog bankovnog računa za provedbu programa koji se financiraju sredstvima državnog proračuna. Ta se obveza odnosi na krovna sportska udruženja, njihove članice i županijske sportske zajednice, ali i na sve ostale pravne osobe iz sustava sporta koje po pojedinom projektu koriste sredstva države u iznosu jednakom ili većem od 50 tisuća eura. Nadalje, uvodi se i potpuno nova razina standardizacije i preciznog praćenja programa financiranih javnim sredstvima. Tako, kada govorimo o nacionalnim sportskim savezima, svaki savez će biti evidentiran kao zaseban program, a unutar svakog saveza jasno će se voditi svi potprogrami i aktivnosti u kojima savez sudjeluje.

- Po prvi put imat ćemo detaljan, standardiziran i usporediv prikaz kompletnog sustava financiranja sporta. Najvažnije od svega je što više neće biti nejasnoća oko toga koliko je sredstava kome dodijeljeno, za koju svrhu i kako su ta sredstva utrošena. Sve će biti jasno, precizno i transparentno: koliko je planirano, koliko isplaćeno i za što je svaki euro potrošen. To je velika promjena u načinu upravljanja sportskim sustavom.

SUSTAVNA EVIDENCIJA FINANCIJSKOG PRAĆENJA Građani, sportaši, klubovi i savezi imat će puno jasniji uvid u korištenje javnog novca, a država snažniji alat kontrole i praćenja učinkovitosti ulaganja - objasnio je Glavina te istaknuo: - Jedan od najvažnijih iskoraka koje uvodimo je sustavna evidencija financijskog praćenja za sve korisnike koji koriste sredstva Vlade putem Ministarstva turizma i sporta. Za krovna sportska udruženja uvodi se obveza javne objave računa u stvarnom vremenu. To znači da će financijski tokovi biti dostupni i vidljivi praktično odmah, bez odgode i bez prostora za netransparentnost. Za nacionalne sportske saveze uvodi se obveza javne objave financijskih planova i izvršenja po svim izvorima prihoda, i to kroz sve ključne vremenske faze provedbe. Drugim riječima, bit će jasno vidljivo što je planirano, iz kojih izvora se financira i kako se sredstva stvarno troše. Istodobno, za sve korisnike javnih poziva i akata Vlade, bilo da je riječ o savezima, klubovima, gradovima ili županijama, uvodi se obveza javne objave financijskih planova i računa za sufinancirane projekte.

POTPUNA KONTROLA OD STRANE MINISTARSTVA Od ostalih izmjena, napomenimo još kako se uvodi obveza detaljne razrade i prikaza dodatnih skupina prihoda i rashoda čime se prvi put dobiva cjelovita slika svih izvora financiranja i njihove namjene. Zatim, svi programi, bilo da je riječ o pripremama i natjecanjima, razvojnim programima ili drugim aktivnostima, moraju imati javno objavljene kriterije, na koje suglasnost daje Ministarstvo turizma i sporta, a dodatno se uvodi obveza donošenja i dostavljanja sistematizacije radnih mjesta, uključujući broj planiranih i popunjenih radnih mjesta, kao i koeficijente te osnovicu za obračun plaća u krovnim sportskim udruženjima i njihovim članicama te i na to prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Konačno, ukida se i dosadašnja fleksibilnost od 5% mogućnosti prenamjene dodijeljenih sredstava bez odobrenja Ministarstva turizma i sporta i uvodi potpuna kontrola nad svakom promjenom u trošenju javnog novca.

Pravilnik o programu javnih potreba u sportu na državnoj razini nalazio se u javnom savjetovanju od 13. svibnja do 12. lipnja 2026. Uz izmjene Pravilnika o programu javnih potreba u sportu, do kraja godine predviđene su izmjene Zakona o sportu. Prema riječima ministra Glavine, mjerama za jačanje transparentnosti trošenja novčanih sredstava u sportu punu potporu dala je i koalicijska većina, kao i najuži kabinet hrvatske Vlade. (mints/hoo/vk).

IZAZOVI U HRVATSKOM SPORTU

Vijeće HOO-a: Nisu utvrđene nepravilnosti u HSS-ovu korištenju sredstava dobivenih od HOO-a Nakon višesatne tematske 29. sjednice Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), održane redovnim načinom uslijedila je usuglašena izjava koju prenosimo u cijelosti:

P

o završetku sjednice Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), održane dana 18. svibnja 2026. godine, nazočni članovi Vijeća HOO-a jednoglasno donose sljedeće zaključke i smatraju svojom obvezom obavijestiti javnost kako slijedi: 1. Na temelju provedene detaljne analize financijskog poslovanja u dijelu sufinanciranja Hrvatskog skijaškog saveza, stručne službe za kontrolu Hrvatskog olimpijskog odbora izvršile su sveobuhvatan uvid u način trošenja i pravdanja sredstava osiguranih kroz Program javnih potreba u sportu na državnoj razini, a koja se realiziraju putem HOO-a. Provedeni nadzor nedvojbeno je utvrdio da su sva sredstva doznačena Hrvatskom skijaškom savezu korištena namjenski, u potpunosti u skladu s važećim pravilnicima i zakonskim okvirima Republike Hrvatske. Nepravilnosti u korištenju sredstava putem HOO-a nisu utvrđene.

2. Predsjednik, glavni tajnik i članovi Vijeća HOO-a najoštrije osuđuju svaki oblik nepravilnosti i nezakonitog postupanja te izražavaju punu spremnost na preuzimanje odgovornosti u slučaju utvrđenih i dokazanih nezakonitih radnji.

Istodobno naglašavaju kako je, u interesu stabilnosti i kontinuiteta sustava sporta, neprihvatljivo donositi ishitrene kadrovske odluke pod pritiskom nedokazanih sumnji ili prije pokretanja i okončanja relevantnih pravnih postupaka od strane nadležnih institucija, jer bi takvi potezi mogli ozbiljno ugroziti funkcioniranje sustava sporta u cjelini.

3. Članovi Vijeća HOO-a pozdravljaju inicijativu i prijedlog novog Pravilnika o programu javnih potreba u sportu na državnoj razini, uz uvjerenje da će njegovo donošenje dodatno unaprijediti transparentnost sustava, osnažiti mehanizme odgovornosti te pridonijeti učinkovitijem i svrhovitijem upravljanju javnim sredstvima u sportu Republike Hrvatske. Ujedno pozdravljamo spremnost Ministarstva turizma i sporta za organizacijom tematskih radionica s krovnim sportskim organizacijama i njihovima članicama na kojima će se dati detaljne upute za provedbu i realizaciju odredbi istog Pravilnika. (hoo)

20 OLIMP

HOO uskoro s novim čelnikom Burna zbivanja zadnjih mjeseci okovala su hrvatski sport i Hrvatski olimpijski odbor. Posljedica svega je da će krajem srpnja HOO dobiti novog predsjednika. Dvojica su kandidata za to čelno mjesto: Dragan Primorac i Josip Varvodić Piše: DRAŽEN BRAJDIĆ Foto: HOO

U

godini u kojoj 10. rujna treba proslaviti svoj 35. rođendan, u Hrvatskom olimpijskom odboru rijetko je kome do slavlja. Naša krovna sportska institucija nikad nije prolazila kroz ovakve turbulencije koje su izazvale golemo zanimanje javnosti i o kojima se već mjesecima razgovara i diskutira na svakom koraku. Sve je krenulo otkrićem velike financijske pronevjere od sad već bivšeg direktora Hrvatskog skijaškog saveza: “Afera Pavlek” pokrenula je lavinu drugih sumnji i izvida oko eventualnih financijskih zlopotrebu u nacionalnim sportskim savezima. Nastavilo se s džudom, šahom, ronjenjem, odbojkom, a onda i s rukometom s čijim se prozivanjem najviše bavio “pučki tribun”, gradonačelnik Oroslavlja Viktor Šimunić, koji je u tome zacijelo vidio i priliku za ponešto političkih bodova kod svojeg biračkog puka. Svi koji su imali ideju vlastitog probitka ili možda neke osvetničke porive koristili su situaciju da bi napadali establišment u svom sportu. Činili su to najčešće preko tabloidnih platformi, a u što su se onda pecali i oni ozbiljniji mediji, pa tako od ožujka do srpnja gotovo da nije bilo dana u kojem se nije prozivalo sportske djelatnike i sportske saveze.

MATEŠA: “ SVE KOMENTIRAM RJEČJU – GAĐENJE” A kad je već toliko nacionalnih saveza poslovalo tako da su na DORH pristizale kaznene prijave, sastavnice koje nisu zadovoljne svojim statusom u nacionalnom olimpijskom odboru odlučile su generirati dodatni nemir i krenuti u akciju. Prije svih su to kolektivni, loptački sportovi koji smatraju da su zbog faktora masovnosti, a rukomet i vaterpolo zbog rezultata na najvećoj svjetskoj sceni, važniji od ostalih i da u raspodjeli javnog novca zaslužuju više no što su dosad dobivali.

Kako se takvom pristupu odupirao, i još uvijek to čini, meta je postao i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač. Baš kao i dugogodišnji predsjednik Zlatko Mateša koji je iznevjerio očekivanja loptačkih sportova jer sjednicu Vijeća HOO-a nije vodio tako da dođe do glasovanja o povjerenju “neposlušnom” glavnom tajniku.

Nisu prošla ni 24 sata od tog događaja, a na adresu

Državnog odvjetništva stigla je anonimna prijava protiv Mateše i to na temu korištenja službenog automobila te troškova dnevnica i avionskih karata. Te večeri, u programu jedne komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom, u glasu predsjednika HOO-a čuli smo nemir kakav nikad nismo.

- Komentiram sve rječju gađenje jer znam od kojih to ljudi dolazi i znam zašto dolazi – izjavio je.

Na pitanje želi li specificirati na koje je ljude mislio, čuli smo jednu od najtjeskobnijih misli ikad izgovorenih u našem sportu nacionalne razine, sve otkako je hrvatske samostalnosti: - Ne, ne, ti ljudi su preopasni da ih se specificira – kazao je Mateša. I u tom času doista je zvučao kao netko zabrinut za svoju sigurnost…

KRIJE LI SE NETKO IZA SVEGA? Ako je to rekao bivši premijer, tad u Hrvatskoj očito postoji i “duboka država”, jednako jaka kao i ona javna koja je, čini se, preko ovih okolnosti ovlaš prešla.

Koliko god bio pod stresom, Mateša je zapravo dao mudru izjavu. Nije nikog imenovao, ali je pravosudnim tijelima dao za misliti jer puk se tada zapitao koga se to prvi čovjek hrvatskog sporta pribojava, a da mu niti ime ne smije izgovoriti.

A da ga neki više ne žele na mjestu krovne sportske organizacije moglo se vidjeti i na interventno sazvanoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport na kojoj su se svojim komentarima naročito isticali pripadnici stranke Most (Marin Miletić, Nikola Grmoja). Oni kao da su za to bili jako dobro pripremljeni, što će se vidjeti i nekoliko tjedana kasnije kada će se ista stranka upustiti u diskreditiranje Dragana Primorca, kandidata za novog predsjednika HOO-a.

Ta sjednica Odbora za obitelj, mladež i sport na Matešu je djelovala tako da je sutradan odlučio - dati ostavku. Navodno je to učinio iz zdravstvenih razloga, no ne bi čudilo i da ga je netko nečim ucijenio. Dojam je da protiv sebe ima, baš kao i Krajač, svojevrsno obavještajno podzemlje.

“Iako sam svoju dužnost tijekom mandata obnašao vodeći se isključivo interesom hrvatskog sporta, vjerujem kako je u okolnostima koje su nastale moja moralna obveza učiniti korak koji će omogućiti da se sva pozornost usmjeri na procese koji moraju donijeti jasnoću, povjerenje i stabilnost.

Ovu odluku donosim kao čin moralne odgovornosti i

OLIMP

21

IZAZOVI U HRVATSKOM SPORTU poštovanja prema hrvatskom sportu, sportašima i hrvatskom narodu, s dubokim uvjerenjem da institucije moraju biti iznad svakog pojedinca”, napisao je u svom “oproštajnom pismu” Zlatko Mateša koji će biti predsjednik u ostavci sve do 29. srpnja 2026. i izborne Skupštine. Tada bismo trebali saznati ime Matešina nasljednika…

PRIMORAC ILI VARVODIĆ?

Za novog predsjednika kandidiraju dva medicinara: jedan genetičar i forenzičar (Dragan Primorac) i jedan kardiokirurg (Josip Varvodić). Tko će u pola mandata svojeg prethodnika dobiti priliku sanirati veliku reputacijsku štetu za Hrvatski olimpijski odbor ostaje za vidjeti. I dok je po svojoj natjecateljskoj prirodi uvijek naglašeno ambiciozni globtroter

Primorac očekivani kandidat, Varvodić je - kojeg su neki savezi nagovorili da istakne svoju kandidaturu unatoč tome što ima dovoljno posla u operativnim salama Kliničke bolnice Dubrava, ali i u vođenju Europskog saveza vodenih sportova (European Aquatics) gdje djeluje kao dopredsjednik – ipak pomalo neočekivan.

Bilo kako bilo, ne pojavi li se u zadnji tren neki treći kandidat (a može se čuti žaljenje što se nije javio niti jedan eminentni bivši olimpijac), hrvatski sport će voditi medicinar. Samo je pitanje hoće li to biti kirurg koji će kirurški precizno odstraniti “strano tijelo”, ono koje od njega bude tražila njegova biračka pozadina, ili će to biti znanstvenik koji najavljuje da će nastojati tehnološki unaprijediti i modernizirati upravljanje nacionalnom sportskom kućom.

Ostavka dugogodišnjeg predsjednika s intelektualnim šarmom Zlatko Mateša uporno je radio na povećanju izdvajanja za sport iz državnog proračuna, a na međunarodnom planu HOO je učinio i te kako prepoznatljivim i vidljivijim

Piše: DRAŽEN BRAJDIĆ; Foto: HOO/ Saša Ćetković

N

akon gotovo pune 24 godine Zlatko Mateša (77) napustio je mjesto predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora.

Učinio je to pod određenim pritiscima, s kojima se u pravilu dobro nosio, no ovaj put ponajviše u ime zdravlja vlastitog srčanožilnog sustava.

Kao svim političkim stranama prihvatljiv kadar, izabran u vrijeme SDP-ove vlade Ivice Račana, Mateša je te olimpijske 2002. preuzeo HOO u vrijeme nemalih turbulencija i podjela da bi za relativno kratko vrijeme uspio ujediniti i stabilizirati krovnu nam sportsku kuću.

Na ugled bivšeg premijera, a to je bio između 1995. i 2000. godine, uspijevao je privući veće sponzore, pojačavši marketinški projekt sponzorske obitelji HOO-a do i danas zavidne razine broja partnera.

Sve ove godine na čelu HOO-a stalno je radio na povećanju izdvajanja za sport iz državnog proračuna, a vrhunac je uslijedio nakon olimpijske 2016. i deset osvojenih medalja na Igrama u Riju, kada je krenulo Plenkovićevo ”pokroviteljstvo nad sportom”.

Na međunarodnom planu HOO je učinio i te kako prepoznatljivim i vidljivijim. Sklopio je više od 40 sporazuma o suradnji s nacionalnim odborima država diljem svijeta. Ušao je u Izvršni odbor Europskih olimpijskih odbora te inicirao održavanje Europskih igara budući da je Europa u tom trenutku bila jedini kontinent bez vlastitih multisportskih igara. Čak je i “centrirao” Splitu i Hrvatskoj domaćinstvo istih, ali se vladajući i lokalni političari oko toga nisu usuglasili pa su Igre otišle u Istanbul… Mateša je bio aktivan i u Svjetskoj antidopingškoj agenciji (WADA) kao član Utemeljiteljskog odbora (Foundation Board).

22 OLIMP

BESKOMPROMISNO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Dugogodišnji predsjednik HOO-a uvijek se zalagao za sportaše i trenere, pa je kao takav bio i veliki pobornik uvođenja naknada za sportsku izvrsnost (tzv. sportska mirovina) koja se dodjeljuje zaslužnicima nakon 45. godine života. U pogledu olimpijskih stipendija zagovarao je da se osvajačima olimpijskih medalja status produljuje kroz četiri godine odnosno do novih Igara ili do posljednje mogućnosti za osiguranje olimpijske norme. Glede naknada za sportsku izvrsnost, isti gard imao je i za trofejne trenere.

Po uzoru na zapadnoeuropske države, inicirao je i realizirao formalno zapošljavanje vrhunskih hrvatskih sportaša u državnim tvrtkama i institucijama (Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova) do čega se došlo zahvaljujući i njegovu društvenom utjecaju.

Osim toga, bio je beskompromisni zagovaratelj ravnopravnosti spolova u sportu, prihvatio je i preporuku Međunarodnog olimpijskog odbora da u hrvatskim sportskim tijelima bude 40 % žena.

Sportska televizija, pokrenuta 2011. godine, njegov je projekt koji mu se često stavlja na teret, no Mateša je imao viziju da svi “mali” sportovi budu viđeni, oni koje ne prenose ni javna ni komercijalne televizije.

Unatoč svemu, nakon malo manje od četvrt stoljeća okončana je era Zlatka Mateše, diplomatski potkovanog i socijalno inteligentnog šarmera koji je redovito znao, poput kakva svećenika na misnom slavlju, sukobljenim stranama reći - “pođite u miru”. Takav je bio i prema medijima.

Premda diplomatski zakopčan, nije bilo propuštenog poziva, barem ne u slučaju ovog novinara, na koji se on ne bi javio. Možda ne sa svim odgovorima, ali uvijek s dobrom voljom i intelektualnim šarmom.

USUSRET OI LOS ANGELES 2028.

jedra

Hrvatska u borbi za Los Angeles Tijekom srpnja jedriličari će testirati olimpijsko borilište u Los Angelesu. Povod je to za kratku analizu hrvatskih izgleda na Igrama u „Gradu anđela“

24 OLIMP

Piše: VITO ZRNIĆ; Foto: CROPIX/ Duje Klarić, Božidar Vukičević, Nikola Vilić, Luka Gerlanc; HOO

D

vije godine prije nego što se reflektori svjetskog sporta okrenu prema Los Angelesu, koji će od 14. do 30. srpnja 2028. po treći put biti domaćin ljetnih Olimpijskih igara, jedriličari će ovoga srpnja testirati borilište koje ih čeka u „Gradu anđela“. Da budemo do kraja precizni – bit će to u losanđeleskoj luci u četvrti San Pedro, gdje će se održati natjecanja u jedrenju.

Na tim predolimpijskim pripremama bit će i Filip Jurišić (33), Hvaranin koji je prije dvije godine u Pariz otišao s najvećim ambicijama, a vratio se nezadovoljan budući da je olimpijski debi okončao tek na 19. mjestu. On i njegovi kolege s regatnog polja nisu se ni okrenuli, a četverogodišnji olimpijski ciklus već je, eto, dogurao do polovice puta. Dobra je to prilika da bacimo pogled na statuse hrvatskih jedriličara koji se nadaju nastupu u Los Angelesu...

JURIŠIĆ ILI STIPANOVIĆ?

Logično je krenuti upravo s Jurišićem, s obzirom na to da se radi o najsvježijem osvajaču velike medalje za Hrvatsku. Krajem svibnja je, naime, na domaćem terenu u Splitu u klasi ILCA 7 (ili Laser) dojedrio do europske bronce, iza svojeg klupskog kolege, Cipranina Pavlosa Kontidesa te Nijemca Buhla. Za Jurišića je to treća europska medalja, ali i važan korak na putu do željenog olimpijskog „iskupljenja“.

Tu priča dobiva zaplet, jer član JK Mornar, ako želi doći do Los Angelesa, prvo mora dokazati da je najbolji u Hrvatskoj. U prijevodu, mora pobijediti dvostrukog osvajača olimpijskog srebra Tončija Stipanovića.

Jurišić je to jednom već napravio, prije četiri godine, pa se možda pitate u čemu leži zaplet.

E pa u činjenici da se Stipanović, koji je u lipnju proslavio 40. rođendan, još 2024. odlučio umiroviti, a onda se krajem prošle godine predomislio i odlučio da još jednom želi otići na Olimpijske igre. Budući da svaka zemlja u jednoj klasi može poslati maksimalno jednog natjecatelja, opet ćemo svjedočiti „sudaru titana“ u disciplini u kojoj Hrvatska ima najveće izglede za medalju.

STIPANOVIĆ, KOJI JE U LIPNJU PROSLAVIO 40. ROĐENDAN, JOŠ 2024.

ODLUČIO SE UMIROVITI, A ONDA SE KRAJEM PROŠLE GODINE PREDOMISLIO I ODLUČIO DA JOŠ JEDNOM ŽELI OTIĆI NA OLIMPIJSKE IGRE. BUDUĆI DA SVAKA ZEMLJA U JEDNOJ KLASI MOŽE POSLATI MAKSIMALNO JEDNOG NATJECATELJA, OPET ĆEMO SVJEDOČITI „SUDARU TITANA“ (STIPANOVIĆA I JURIŠIĆA) U DISCIPLINI U KOJOJ HRVATSKA IMA NAJVEĆE IZGLEDE ZA MEDALJU. OLIMP

25

USUSRET OI LOS ANGELES 2028.

- Na regatnom polju Jurišić mi je samo jedan od konkurenata.

Naravno, kad budu kvalifikacijske regate, sigurno ćemo paziti jedan na drugoga malo više. Ne mogu ja utjecati na njegovo jedrenje, niti on može na moje. I ja i on moramo jedriti što bolje da bismo bili ispred drugih - objasnio je nedavno Stipanović, kad je izjavio da se vraća natjecanjima.

AUTORI NAJSJAJNIJEG ODLIČJA U JEDRENJU SU ŠIME FANTELA I IGOR MARENIĆ, KOJI SU 2016. BILI ZLATNI U KLASI 470. NA PROŠLIM IGRAMA ŠIME JE JEDRIO U KLASI 49ER SA SVOJIM BRATOM MIHOVILOM, ZAVRŠILI SU NA DEVETOM MJESTU, A NAKON TOGA SU ODLUČILI NAPRAVITI PAUZU OD NATJECATELJSKOG JEDRENJA. NJIHOV SE POVRATAK JOŠ UVIJEK ČEKA, NO KAD SE ODLUČE REAKTIVIRATI, BIT ĆE OZBILJNI PRETENDENTI NA MEDALJU. ČEKA SE POVRATAK BRAĆE FANTELA Po broju medalja - s jednim zlatom i dva srebra - jedrenje dijeli osmu poziciju na listi najtrofejnijih hrvatskih olimpijskih sportova. Vodeće je alpsko skijanje (10), pa veslanje (8), tenis, atetika i taekwondo (6), vaterpolo i streljaštvo (4), a potom slijede jedrenje i rukomet s tri odličja.

I dok je Stipanović potpisao srebra (Rio 2016., Tokio 2020.), autori najsjajnijeg odličja su Šime Fantela i Igor Marenić, koji su 2016. bili zlatni u klasi 470. Na prošlim Igrama Šime je jedrio u klasi 49er sa svojim bratom Mihovilom, završili su na devetom mjestu, a nakon toga odlučili su napraviti pauzu od natjecateljskog jedrenja te se posvetiti neolimpijskim klasama. Njihov se povratak još uvijek čeka, no jedno je sigurno - kad se odluče reaktivirati, također će biti ozbiljni

26 OLIMP

pretendenti na medalju. Za najbolji hrvatski rezultat u Parizu 2024. pobrinula se Elena Vorobeva, koja je šestim mjestom u klasi ILCA 6 ujedno ostvarila i najveći uspjeh hrvatskog ženskog jedrenja na OI. Iako u prošloj sezoni nije imala zapaženijih rezultata, rođena Ruskinja pokušat će još jednom izboriti normu te na krilima bogatog iskustva (London, Tokio, Pariz) ganjati krunu karijere.

PALMA ČARGO & MARTIN DOLENC Puno više olimpijskih ciklusa trebalo bi zato biti ispred Palme Čargo, 26-godišnje Splićanke koja je na OI u Parizu u jedrenju na dasci osvojila 12. mjesto. Uzmemo li u obzir najsvježiju formu, Palma se trenutačno nalazi u najboljoj poziciji za Los Angeles. Prošle je godine na svim većim regatama bila u top 10, a sa Svjetskog prvenstva u klasi iQFoil vratila se kao osmoplasirana.

Aktualnu jedriličarsku priču zaokružuje Martin Dolenc, koji je u Parizu bio prvi hrvatski kajtaš na Olimpijskim igrama. On je i prošle i ove godine na Svjetskom prvenstvu u najbržoj disciplini, Formuli Kite, osvojio deseto mjesto, a na društvenim je mrežama poručio da „jedva čeka povratak i još jače treninge na putu prema Los Angelesu“.

WE TAKE SPORT SERIOUSLY.

Year-round sport destinations Full service for recreational and professional sports Decades of experience in working with sports teams, groups, and event organisation

POREČ · UMAG plavalaguna.com

Discover upcoming events & more

FAIR PLAY U SPORTU I ŽIVOTU

28 OLIMP

Je li fair play Kako nam nestao iz sportaši pomažu svakodnevnog da ga ponovno života? pronađemo Obilježavanje Svjetskog fair play dana 19. svibnja ponukalo nas je da se osvrnemo na današnju svakodnevicu koja nas često udaljava od ideala poštene igre, no i na činjenicu da upravo sportaši i dalje pokazuju zašto su poštovanje, integritet i korektnost vrijednosti koje ne izlaze iz mode Piše: NINNA LARA VIDAKOVIĆ

N

ekada se činilo da su pravila jednostavna. Čekaj svoj red. Poštuj protivnika. Priznaj pogrešku.

Pobijedi pošteno ili dostojanstveno prihvati poraz. Takve su nas vrijednosti učili roditelji, nastavnici i treneri, a sportski tereni bila su mjesta na kojem su se najlakše usvajale. Danas, međutim, živimo u društvu koje od nas neprestano traži brzinu, učinkovitost i rezultat. U poslovnom svijetu cijene se oni koji su korak ispred konkurencije, koji beskompromisno gaze prema cilju. Na društvenim mrežama nagrađuju se najglasniji, najprodorniji, najekstrovertiraniji. U svakodnevnim situacijama često se čini da je snalažljivost postala važnija od poštenja, a prečac privlačniji od strpljenja.

Dovoljno je promotriti ponašanje u prometu, komunikaciju na internetu ili odnos prema pravilima koja bi trebala vrijediti za sve jednako. Nerijetko svjedočimo situacijama u kojima se cilj, pa i uspjeh, opravdavaju bez obzira na sredstva kojima su ostvareni. U takvom okruženju fair play može djelovati kao ideal koji pripada nekom prošlom vremenu. Je li on doista polako nestaje ili smo ga samo prestali primijećivati?

Odgovor možda leži u činjenici da fair play nikada nije bio samo sportski pojam - nije ograničen na nogometni teren, atletsku stazu ili olimpijsko borilište. Fair play je način ponašanja. To je odluka da ćemo poštovati pravila čak i kada nam njihovo kršenje ili zaobilaženje može donijeti korist. To je spremnost da priznamo pogrešku, poštujemo suparnika i ostanemo dosljedni vlastitim vrijednostima čak i onda kada to znači teži i dulji put.

LEKCIJE KOJE SPORT PRENOSI U SVAKODNEVNI ŽIVOT Sportaši su među rijetkima koji se gotovo svakodnevno suočavaju s pobjedama i porazima. Oni znaju kako izgleda dati sve od sebe i ipak ostati bez željenog rezultata. Znaju koliko truda stoji iza jednog uspjeha, ali i

koliko je važno ostati pošten i dostojanstven kada stvari ne krenu prema planu.

Jedna od najvažnijih lekcija koju sport prenosi jest prihvaćanje odgovornosti. Kada sportaš pogriješi, teško je pronaći opravdanje. Rezultat je vidljiv svima.

U svakodnevnom životu često smo skloni odgovornost prebaciti na okolnosti, sustav, druge ljude, čak faktor sreće. No, sport nas podsjeća da je prvi korak prema napretku priznati vlastiti dio odgovornosti.

Jednako važna lekcija odnosi se na odnos prema konkurenciji. U društvu koje često potiče uspoređivanje s drugima lako je zaboraviti da konkurencija ne mora biti prijetnja. U sportu protivnik ima važnu ulogu jer nas upravo on tjera da budemo bolji. Bez konkurencije nema razvoja, napretka ni vrhunskih rezultata.

- Fair play u sportu za mene predstavlja puno više od samog poštivanja pravila. To je poštivanje protivnika, sudaca, publike, ali i samoga sebe. Smatram da pravi sportaš pokazuje veličinu ne samo kada pobjeđuje, nego i kada gubi. Kroz sport sam naučila da se uspjeh ne gradi prečicama, nego radom, disciplinom i poštenjem. Fair play znači pružiti ruku protivniku nakon borbe, priznati kada je netko bio bolji i ostati čovjek u svakom trenutku, bez obzira na rezultat. - izjavila je Barbara Đinović, hrvatska džudo reprezentativka i zlatna olimpijka.

Sport također uči strpljenju. U eri instant uspjeha i

U DANAŠNJEM SPORTU, GDJE JE PRITISAK VELIK, MISLIM DA JE POSEBNO VAŽNO MLADIMA POKAZATI DA MEDALJE I POBJEDE NEMAJU PRAVU VRIJEDNOST AKO NISU OSTVARENE NA POŠTEN NAČIN. NA KRAJU DANA, LJUDI NEĆE PAMTITI SAMO REZULTATE, NEGO I KAKVA SI OSOBA BIO NA SVOM SPORTSKOM PUTU. (BARBARA ĐINOVIĆ) OLIMP

29

FAIR PLAY U SPORTU I ŽIVOTU brzih rješenja, vrijednost dugoročnog rada često se podcjenjuje. Sportaši svoje rezultate ne ostvaruju preko noći. Iza svakog velikog uspjeha stoje godine treninga, odricanja i mukotrpnog rada. To je poruka koja vrijedi jednako za sport, obrazovanje, karijeru i osobni razvoj.

Možda najvažnije od svega, sport pokazuje da je moguće biti ambiciozan i istovremeno ostati pošten. Da je moguće natjecati se, a pritom poštovati protivnika. Da je moguće željeti pobjedu, a ne izgubiti integritet.

ZAŠTO NAM JE FAIR PLAY DANAS POTREBNIJI NEGO IKAD? Često se govori kako živimo u vremenu podjela. Razlike u mišljenjima postaju sve izraženije, javni prostor sve glasniji, a društvene mreže često pretvaraju raspravu u sukob. U takvom okruženju fair play dobiva novu dimenziju. On više nije samo sportska vrijednost nego društvena potreba.

Poštivanje sugovornika, prihvaćanje različitih stavova i spremnost na dijalog danas su jednako važni kao i poštivanje pravila na sportskom terenu.

Fair play nas podsjeća da nije svatko tko misli drugačije naš protivnik. Naglašava da uspjeh ne mora dolaziti na račun drugih ljudi. Podučava nas da se karakter pokazuje upravo onda kada imamo priliku postupiti nepošteno, ali to ipak ne učinimo. Zato fair play nije izgubio na važnosti.

Naprotiv, njegova je vrijednost danas još veća nego prije nekoliko desetljeća - zato što ga je teže živjeti u svijetu koji često nagrađuje brzinu, agresivnost i trenutačni rezultat.

ZA MENE JE FAIR PLAY VRJEDNIJI OD REZULTATA, JER JE NEKAD I IZGUBLJENA UTRKA - POBJEDA, POBJEDA NAD SAMIM SOBOM. (DAMIR MARTIN) MALI POSTUPCI KOJI ČINE RAZLIKU Kada se govori o olimpijskim vrijednostima, lako je zamisliti velike sportske pozornice, prepune stadione i trenutke koji ulaze u povijest. No stvarni život sastoji se od mnogo manjih situacija. Fair play se ne pokazuje samo u odlučujućim sekundama finala. Pokazuje se kada poštujemo dogovor. Kada ne tražimo prečace. Kada nekome pružimo priliku ili priznamo vlastitu pogrešku.

Kada ostanemo korektni čak i onda kada bismo mogli postupiti drugačije. Takvi postupci možda neće završiti u sportskim kronikama niti će donijeti medalju, ali imaju snagu oblikovati zajednicu u kojoj živimo.

Sport ne može riješiti sve probleme modernog društva.

Ne može ukloniti nepravdu niti promijeniti svaku lošu naviku. Ali može ponuditi nešto iznimno vrijedno – primjer. A primjeri često imaju veću snagu od bilo koje poruke ili kampanje.

Zato pitanje iz naslova možda ipak nije jesmo li izgubili fair play. Pravo pitanje glasi prepoznajemo li ga dovoljno često kada ga vidimo. A onda potom i znamo li ga cijeniti. Sportaši nas svojim ponašanjem svakodnevno podsjećaju da poštena igra nije relikt prošlosti, nego

30 OLIMP

vrijednost koja i dalje ima mjesto u suvremenom društvu.

U vremenu kada se uspjeh često mjeri rezultatom, oni nas podsjećaju na nešto jednako važno: način na koji dolazimo do cilja govori mnogo o tome tko smo kao ljudi.

I zato fair play nikada neće izaći iz mode.

FAIR PLAY POTEZI KOJI SU UŠLI U SVJETSKU SPORTSKU POVIJEST Ponekad jedna gesta vrijedi više od medalje što je razlog zbog kojeg se o fair playu govori desetljećima nakon što rezultati i rekordi padnu u zaborav. Jedna od najpoznatijih priča olimpijske povijesti dogodila se na Igrama u Berlinu 1936.

Njemački skakač u dalj Luz Long, tada najveći rival Amerikanca Jesseja Owensa, primijetio je da Owens ima problema s kvalifikacijama nakon dva prijestupa. Long mu je prišao i savjetovao ga kako da ne napravi prijestup. Owens ga je poslušao i na kraju osvojio zlato, dok je Long osvojio srebro.

Njihovo prijateljstvo, rođeno usred nacističke Njemačke i ideologije koja je promovirala rasnu nadmoć, ostalo je jedan od najtrajnijih simbola olimpijskih vrijednosti.

Još jedan klasik fair playa dolazi sa Zimskih olimpijskih igara u Innsbrucku 1964. Talijanski bobaš Eugenio Monti posudio je dio opreme svojim britanskim suparnicima nakon što su doživjeli kvar na sanjkama neposredno prije utrke.

Britanci su zahvaljujući tome mogli nastupiti te su osvojili zlato. Za svoju gestu Monti je postao prvi dobitnik Svjetskog fair play trofeja Pierre de Coubertin.

Hrvatska također ima svoje mjesto u svjetskoj povijesti fair playa. Na OI u Pekingu 2008. danskoj jedriličarskoj posadi puknuo je jarbol neposredno prije odlučujuće utrke u klasi 49er. Hrvatski jedriličari Pavle Kostov i Petar Cupać, uz trenera Ivana Bulaju, ustupili su Dancima rezervni jarbol, iako su time pomogli izravnim konkurentima.

Danska je posada potom osvojila olimpijsko zlato, a hrvatski jedriličari primili su prestižni Pierre de Coubertin World Fair Play Trophy, jedno od najvećih međunarodnih priznanja za fair play.

Da fair play nije samo uspomena na velike sportske priče, pokazuje i Hrvatski olimpijski odbor. Kroz djelovanje Hrvatskog fair play odbora HOO već godinama promiče vrijednosti poštene igre, poštovanja i odgovornosti, a svake godine dodjeljuje i nagrade pojedincima, sportašima, trenerima, sportskim djelatnicima i organizacijama koji su svojim djelovanjem pokazali da rezultat nikada ne smije biti važniji od karaktera. U vremenu kada se uspjeh često mjeri isključivo brojkama, takva priznanja podsjećaju da sport svoju najveću vrijednost ne pronalazi samo u pobjedama, nego i u načinu na koji su ostvarene.

Hrvatski fair play odbor obilježio Međunarodni fair play dan

Povodom obilježavanja Svjetskog fair play dana (19. svibnja) i Svjetskog dana muzeja, u Hrvatskom športskom muzeju upriličen je zajednički sastanak predstavnika Hrvatskog fair play odbora, Komisije sportaša HOO-a te djelatnika Hrvatskog športskog muzeja

O

bilježavanje Međunarodnog fair play dana je podsjetnik da sport nije samo natjecanje, nego je i škola života.

Nazočnim članovima HFPO-a obratili su se ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja i dugogodišnja predsjednica HFPO-a Danira Nakić, proslavljeni rukometni olimpijac Vlado Šola i aktualna predsjednica HFPO-a Mirna Rajle Brođanac. Svi oni podsjetili su da sudjelovanje u sportu podrazumijeva poštenje, poštovanje, integritet, uvažavanje protivnika, sudaca i pravila te odgovorno i dostojanstveno ponašanje na sportskim borilištima i izvan njih. HFPO djeluje sa zadaćom sustavnog promicanja vrijednosti fair playa na načelima tolerancije i međusobnog poštovanja u svim oblicima sporta.

Pozvali su klubove, saveze i sportske zajednice da, 19. svibnja 2026. organiziraju i provedu aktivnosti kojima će obilježiti Svjetski fair play dan i dodatno naglasiti važnost etičkih načela u sportu.

Aktivnosti su mogle uključivati prigodne objave i kampanje na mrežnim stranicama i društvenim mrežama; isticanje poruka o fair playu na sportskim događanjima, treninzima i natjecanjima, edukativne radionice, razgovore i prezentacije za sportaše, trenere i sportske djelatnike; dodjelu priznanja pojedincima ili ekipama koji svojim ponašanjem promiču fair play; uključivanje djece i mladih u aktivnosti koje potiču poštovanje, toleranciju, prijateljstvo i odgovornost u sportu.

Osobito je važno naglasiti da fair play nije samo poštivanje pravila igre, nego i promicanje šire kulture sporta utemeljene na poštenju, jednakim prilikama, solidarnosti, samodisciplini i uvažavanju drugih. Upravo sportskim organizacijama pripada važna odgovornost da te vrijednosti čuvaju, razvijaju i prenose na mlađe naraštaje.

BOKS

TOP 10 TEŠKAŠA SVIJETA PREMA BOXRECU 1. OLEKSANDR USIK (UKRAJINA) 25-0-0 2. DANIEL DUBOIS (V. BRITANIJA) 23-3-0 3. AGIT KABAYEL (NJEMAČKA) 27-0-0 4. TYSON FURY (V. BRITANIJA) 35-2-1 5. MURAT GASIJEV (RUSIJA) 33-2-0 6. LAWRENCE OKOLIE (V. BRITANIJA) 23-1-0 7. ANTHONY JOSHUA (V. BRITANIJA) 29-4-0 8. FABIO WARDLEY (V. BRITANIJA) 20-1-1 9. FILIP HRGOVIĆ (HRVATSKA) 20-1-0 10. RICHARD RIAKPORHE (V. BRITANIJA) 20-1-0 …

14. MOSES ITAUMA (V. BRITANIJA) 14-0-0

32 OLIMP

sanja

Hrgović opet svjetski pojas

Pobjeda protiv jednog od najvećih svjetskih boksačkih talenata približila bi Filipa Hrgovića šansi da iznova napadne svjetski naslov Piše: VITO ZRNIĆ ; Foto: CROPIX/ Ranko Šuvar; screenshot IG

U

ringu je te večeri u Doncasteru bio jedan suparnik, ali Filip Hrgović mislima je već bio na sljedećem. Iako je bez puno muke, tehničkim nokautom u trećoj rundi, pobijedio nedoraslog Britanca Davea Allena, najbolji je hrvatski boksač medijima bio puno zanimljiviji zbog glasina koje su se zakotrljale prije meča. Hrgoviću su, naime, promotori već rezervirali okršaj s jednim od najvećih boksačkih talenata, 21-godišnjim Britancem Mosesom Itaumom.

Dok ovo pišemo (sredina lipnja) okršaj još nije bio službeno potvrđen, ali boksački kuloari spekuliraju da će se dvoboj dogoditi krajem kolovoza negdje na engleskom tlu. Za 34-godišnjeg Hrgovića, iza kojeg je sada okruglih 20 pobjeda te jedan poraz, onaj od Daniela Duboisa iz 2024. u meču u kojem se prvi put borio za svjetski pojas (IBF), trebao bi to biti novi najozbiljniji test karijere.

Eventualna bi mu pobjeda opet odškrinula vrata prema samom vrhu i gurnula ga u šansu da vrlo brzo napadne svjetski naslov.

„ZLATNA PROPUSNICA“ SE ZOVE ITAUMA Najesen će se navršiti devet godina otkako je Hrgović zakoračio među profesionalce. Kao amater se približio boksačkom panteonu, osvojivši broncu na Olimpijskim igrama u Riju, a prije toga i zlato na europskoj smotri 2015. Sve relevantne boksačke organizacije i ljestvice već ga godinama smatraju jednim od deset najboljih teškaša na svijetu. Status je to koji je kompromitirao tek kratko, nakon poraza od Duboisa, no vratio ga je prošle godine, pobjedama nad Britancima Joyceom i Adeleyeom. Sad je na horizontu „zlatna propusnica“ koja se zove - Itauma. Pobjedom bi se Hrgović lansirao za još nekoliko mjesta bliže vrhu gdje stoluje i dalje nedodirljivi Oleksandr Usik, dok bi poraz vrlo vjerojatno značio kraj ili u najboljem slučaju novu dužu odgodu snova o svjetskoj tituli. Prema mišljenju boksačkih stručnjaka, borba čije se ugovaranje iščekuje za obojicu je meč istine.

- Za Mosesa je sigurno veliki korak, ali i Hrgović je u pravu kada kaže da se priča o sljedećem velikom boksačkom talentu tek mora provjeriti. Ako se ispostavi da Itauma nije real deal, Hrgović će to razotkriti - rekao je Peter Fury, ujak i bivši trener Tysona Furyja.

Na istom je tragu i Ade Oladipo, ugledni boksački novinar i prezenter na DAZN-u, koji kaže da će Hrgović testirati

jesu li opravdane priče o boksačkom “vunderkindu”.

- To je hrabro i fantastično uparivanje. Itauma bi nakon Hrgovića mogao ići na koga god želi. Smatram da Hrgovića ne može nokautirati, ali ako uspije, onda može i na Usika i na Duboisa - ocijenio je Oladipo. Hrgovića je pritom nazvao „najarogantnijim teškašem kojeg je ikad upoznao“.

- Volim tu njegovu osobinu jer za takvu aroganciju moraš imati razinu samopouzdanja na kojoj vjeruješ da si najbolji. On će jednostavno pogledati Itaumu i reći: „Tko je uopće ovaj klinac? Bolji sam od njega!“

„KAD SI IZ HRVATSKE NE MOŽEŠ PUNO BIRATI“ Riječi eksperta samo su potvrda da je udarač iz Sesveta u boksačkom svijetu izgradio reputaciju čvrstog, beskompromisnog tipa koji ne odbija borbe i ne bježi od najtežih izazova. Za njega je to, uostalom, i bila jedina šansa da se probije. Hrgović je to plastično opisao nakon pobjede nad Allenom, poručivši novinarima da „nije lako biti Hrvat u svijetu profesionalnog boksa“.

- Kad si iz Hrvatske, ne možeš puno birati. Moram se boriti s najjačim tipom u diviziji, s „mladim ubojicom“ koji boksa iz kontragarda, ali to je jednostavno tako; uostalom imao sam težak put i kao amater i kao profesionalac. Znam da će me sad mnogi otpisati, no ja duboko vjerujem da ga mogu pobijediti - rekao je Filip u svibnju.

Dok se čeka konačna potvrda od promotora i organizatora, hrvatski ljubitelji boksa već s uzbuđenjem gledaju prema meču koji će ih ponovno prikovati uz ekrane. Baš kao 1. lipnja 2024., kad je nakon žestoke tučnjave s Duboisom u Rijadu pokleknuo u osmoj rundi.

Ili kao sad već davne 1998., kad je Željko Mavrović u Montvilleu u jednom trenutku imao Lennoxa Lewisa „na konopcima“, a na kraju ostao poražen nakon jednoglasne odluke sudaca...

TKO JE MOSES ITAUMA? * Britanac rođen u Slovačkoj 28. prosinca 2004. * otac mu je iz Nigerije, majka je Slovakinja * visok je 194 cm, raspon ruku mu je 201 cm * u samo tri godine profi karijere nanizao je 14 pobjeda, od čega 12 nokautom * ima istog promotora kao i Hrgović, Franka Warrena (Queensberry Promotions)

OLIMP 33

ATLETIKA

Kakvo će biti hrvatsko atletsko ljeto

34 OLIMP

Vrhunac sezone je Europsko prvenstvo koje će se sredinom kolovoza održati u Birminghamu, a naši će predstavnici tamo pokušati podebljati kolekciju medalja koja se nakon Rima 2024. zaustavila na broju 15 Piše: DAVID DEDIĆ; Foto: CROPIX/ Damir Krajač, Goran Mehkek, Tom Dubravec

B

ez najave i bez neke ozbiljnije ozljede, Sandra Elkasević priuštila je hrvatskoj sportskoj javnosti nemalo iznenađenje kad je krajem svibnja objavila da se u 2026. godini ne namjerava natjecati. Drastičnu odluku da preskoči cijelu atletsku sezonu donijela je, kako je objasnila, iz želje da joj se tijelo i psiha oporave od „godina intenzivnog, predanog treninga“. „Molim vas, znajte da ovo nije oproštaj, daleko od toga. (…) Ali kako bih nastavila loviti povijest, moram uzeti trenutak za oporavak“, objavila je najuspješnija hrvatska atletičarka svih vremena na društvenim mrežama.

Ako je već trebalo odrediti pogodnu sezonu za takav potez, Sandra je pronašla onu s najmanje natjecateljskog podražaja, bez Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva.

I s jasnim ciljem na horizontu: da se na SP-u u Pekingu 2027. te na OI u Los Angelesu 2028. pojavi kao stara, nepobjediva Sandra. Ona protiv koje su konkurentice godinama bile bez rješenja.

Atletski kuloari čak šuškaju da 35-godišnjakinja iz zagrebačke Dubrave planira ići i na Igre u Brisbane 2032. (tada će joj biti 42 godine), što je ipak predaleka budućnost da bi se sada s time kalkuliralo.

NAJSVJETLIJI TRENUTAK: MARINO BLOUDEK Kako će bez svoje „kraljice“ izgledati hrvatska atletika u ljeto 2026.? Vrhunac sezone je Europsko prvenstvo koje će se od 10. do 16. kolovoza održati u Birminghamu, a naši će predstavnici tamo pokušati podebljati kolekciju medalja koja se nakon Rima 2024. zaustavila na broju 15.

Osim Sandre koja je osvojila nevjerojatni (i rekordni) sedmi naslov europske prvakinje, s odličjem se iz Vječnog grada vratio i bacač kugle Filip Mihaljević. Mjesec dana kasnije, međutim, Livnjak je ostao bez finala Olimpijskih igara, što mu je do danas bilo zadnje natjecanje. Od tada o Mihaljeviću nismo puno toga čuli i pitanje je hoće li se te kada 31-godišnjak vratiti u bacački krug.

Najsvjetliji trenutak za hrvatsku je atletiku ove zime režirao Marino Bloudek (27), svojedobno talentirani nogometaš koji je u mlađim kategorijama kratko nosio i dres Dinama. Nakon što je čak triput rušio dvoranske hrvatske rekorde, dvaput na 800 i jednom na 1500 metara, Virovitičanin je na Svjetskom dvoranskom prvenstvu najprije prvi put u karijeri izborio finale velikog natjecanja, a onda na 800 metara osvojio peto mjesto.

Razina je to na kojoj hrvatsko trčanje nije bilo više od 30 godina, još od Branka Zorka koji je između 1990. i 1994. osvojio pet velikih odličja.

Da stvar bude bolja, Bloudek je krajem svibnja ponovno poboljšao osobni rekord na 1500 metara (3:38.52), što

mu je donijelo pobjedu na jakom mitingu iz Continental Gold Tour serije u Bydgoszczu.

- To inače nije moja disciplina, ali po treninzima se vidjelo da sam spreman. Iznimno mi je drago jer je ovo i treći rezultat svih vremena u Hrvatskoj na 1500 metara istaknuo je Bloudek.

Nije na odmet podsjetiti da je prošle godine srušio 51 godina stari rekord Luciana Sušnja na otvorenom, što možda najbolje ilustrira koliko je spreman za velike pothvate...

PSIHOLOŠKA INJEKCIJA ZA SARU KOLAK Osim Bloudeka, u Bydgoszczu je sunce svanulo i Sari Kolak (30), djevojci koju su mnogi već pospremali u rubriku „kucamo na vrata zaboravljenih asova“. Autorica senzacije iz Rija 2016. pobijedila je bacivši koplje na 61,42 metra, što je zasad njezin najbolji rezultat sezone.

Mjesec dana prije, bila je najbolja i u dalekoj Pretoriji.

Važna je to psihološka injekcija za djevojku koja dvije godine nije osjetila slast pobjede, a kojoj je nastup na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. najveći cilj.

Sara je, prema vlastitim riječima, potpuno zdrava i motivirana, ali i kadrovski „situirana“ jer joj je dečko Mišel Žerak ujedno i trener.

FARKAŠ, KOŠČAK I PRAVDICA Ostali? Veliki talent Roko Farkaš (21) je u posljednje dvije godine oduševljavao nastupima, uzeo svjetsko juniorsko zlato u skoku u dalj te popravljao hrvatske rekorde u desetoboju i na 200 metara, dok je na SP-u u Tokiju zapeo u kvalifikacijama dalja. Bio je na najboljem putu da uzme zlato u desetoboju na EP-u do 23 godine, no zbog ozljede koljena morao je odustati. Bude li ovog ljeta zdrav, ne treba sumnjati da će opet dizati letvicu vlastitih dosega.

Njegova sugrađanka Jana Koščak prošle je godine u Tampereu postala europska prvakinja u sedmoboju do 20 godina, nakon što je godinu ranije uzela i svjetsko zlato.

Pritom je izjednačila hrvatski rekord (6293 boda). Zimus je napravila kratku pauzu od treninga da bi odslužila vojni rok, a sada se vraća u žrvanj s istim ciljem kao i Sara Kolak: da izbori Los Angeles ‘28. koji joj je, kako kaže, „veliki san“. Nada se da će to učiniti u sedmoboju, iako ne isključuje ni mogućnost da se na Olimpijske igre plasira u skoku u vis, u kojem joj osobni rekord iznosi 192 centimetra.

Nismo zaboravili ni Filipa Pravdicu (30), sad već gotovo pa veterana hrvatske atletike koji je krajem svibnja i početkom lipnja u Mariboru u skoku u dalj dvaput skočio preko osam metara, ispunivši normu za nastup u Birminghamu. Tamo će prvi put pokušati izboriti finale Europskog prvenstva, nakon što je na OI u Parizu završio na devetom mjestu.

OLIMP 35

SPORTSKA DIPLOMACIJA

HRVATSKI NOGOMETAŠ LUKA MODRIĆ PREDSTAVLJA PRIMJER SPORTAŠA ČIJI MEĐUNARODNI UGLED NADILAZI SPORTSKE OKVIRE. NJEGOVA KARIJERA I PROFESIONALNI INTEGRITET PRIDONIJELI SU GLOBALNOJ VIDLJIVOSTI HRVATSKE, DOK NJEGOVA PRISUTNOST NA DIGITALNIM PLATFORMAMA DODATNO UČVRŠĆUJE NJEGOVU ULOGU SPORTSKOG AMBASADORA.

36 OLIMP

Sport u digitalnom svijetu Sportaši s milijunima pratitelja postaju samostalni mediji koji mogu oblikovati javne rasprave, vrijednosne stavove i međunarodne percepcije, a digitalni prostor postao je jedno od ključnih mjesta suvremene globalne komunikacije sportskih identiteta

Piše: MIA BAĆIĆ; Foto: AFP/ KIRILL KUDRYAVSEV; UNSPLASH/ Meizhi Lang, CROPIX

P

očetak 21. stoljeća obilježila je jedna od najvećih komunikacijskih transformacija u ljudskoj povijesti.

Razvoj interneta, mobilnih tehnologija i društvenih mreža promijenio je načine na koje pojedinci, organizacije i države komuniciraju, oblikuju javno mnijenje i ostvaruju međunarodni utjecaj. U takvom okruženju nastaju novi oblici diplomacije koji nadilaze tradicionalne državne institucije i sve se više oslanjaju na digitalne platforme i mrežne zajednice.

Sport je tijekom više od stoljeća bio jedan od najučinkovitijih jezika međunarodnog razumijevanja.

Olimpijski pokret od svojih početaka promiče vrijednosti izvrsnosti, prijateljstva i poštovanja, stvarajući prostor susreta različitih kultura, jezika i društvenih iskustava.

U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena te vrijednosti ne gube na važnosti. Naprotiv, digitalne platforme omogućuju njihovo širenje do publike koja je brojčano veća i geografski raznolikija nego ikada prije.

Olimpijske igre danas više nisu samo četverogodišnji sportski događaj, nego kontinuirani globalni digitalni narativ. Zahvaljujući društvenim mrežama, streaming platformama i mobilnim aplikacijama, olimpijska priča traje tijekom cijelog ciklusa – od kvalifikacija do samih Igara – kroz komunikaciju sportaša, nacionalnih olimpijskih odbora, međunarodnih federacija i navijačkih zajednica.

Sport zauzima posebno mjesto u globalnoj komunikaciji jer istodobno djeluje kao kulturni, emocionalni i simbolički fenomen. Veliki sportski događaji privlače milijarde gledatelja, dok pojedini sportaši ostvaruju doseg koji je ranije bio rezerviran za najveće svjetske medijske kuće. Time sport postaje ključni prostor suvremene javne diplomacije.

SOFT POWER I SPORT Koncept meke moći (soft power) odnosi se na sposobnost država da ostvaruju utjecaj kroz privlačnost svojih kulturnih vrijednosti, institucija i načina života.

Sport je jedan od najučinkovitijih instrumenata takve moći jer proizvodi univerzalne emocije, identifikaciju i osjećaj pripadnosti.

Olimpijske igre i velika međunarodna natjecanja omogućuju državama da predstave svoj identitet globalnoj publici. U digitalnom okruženju taj se učinak

dodatno pojačava zbog trenutne globalne distribucije sadržaja i interakcije publike.

Javna diplomacija podrazumijeva komunikaciju s međunarodnom javnošću radi ostvarivanja političkih, kulturnih i gospodarskih ciljeva. Sport u tom kontekstu predstavlja posebno učinkovit alat jer nadilazi jezične i političke barijere.

Za razliku od klasične diplomacije, sportska diplomacija djeluje izravno na globalnu publiku, stvarajući emocionalne veze koje mogu ublažiti političke razlike i potaknuti međukulturno razumijevanje. U mrežnom društvu moć proizlazi iz sposobnosti upravljanja informacijskim tokovima.

Društvene mreže omogućuju pojedincima da postanu globalni komunikacijski akteri bez institucionalne podrške.

Sportaši s milijunima pratitelja postaju samostalni mediji koji mogu oblikovati javne rasprave, vrijednosne stavove i međunarodne percepcije. Digitalne platforme više nisu neutralni posrednici, već aktivni sudionici u oblikovanju javnog prostora. Algoritmi određuju vidljivost sadržaja, prioritete informacija i obrasce interakcije, čime izravno utječu na globalnu vidljivost sportaša i sportskih narativa.

SPORTAŠI KAO DIGITALNI AMBASADORI Suvremeni sportaši postali su globalni komunikacijski akteri čiji utjecaj nadilazi sportska natjecanja. Cristiano Ronaldo jedan je od najvidljivijih primjera digitalne transformacije sporta. Njegov komunikacijski doseg usporediv je s globalnim medijskim korporacijama, a njegov utjecaj obuhvaća sport, humanitarne inicijative i komercijalne kampanje. Kenijski maratonac Eliud Kipchoge predstavlja drugačiji, ali jednako snažan model sportskog ambasadorstva. Njegova komunikacija naglašava disciplinu, skromnost i univerzalne vrijednosti sporta, čime doprinosi pozitivnoj globalnoj percepciji olimpizma.

Hrvatski nogometaš Luka Modrić predstavlja primjer sportaša čiji međunarodni ugled nadilazi sportske okvire.

TIJEKOM IGARA, GU JE NA PRESS KONFERENCIJAMA ISTICALA SPORT KAO PROSTOR POVEZIVANJA KULTURA TE VAŽNOST MEĐUKULTURNOG RAZUMIJEVANJA, A NE RAZDVAJANJA. NJEZINA KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA U MEDIJIMA, ČESTO SE INTERPRETIRA KAO PRIMJER UPRAVLJANJA GLOBALNIM NARATIVIMA U SPORTU, GDJE SPORTAŠI POSTAJU I SPORTSKI I SIMBOLIČKI AKTERI U ŠIRIM DRUŠTVENIM RASPRAVAMA. OLIMP 37

SPORTSKA DIPLOMACIJA Njegova karijera i profesionalni integritet pridonijeli su globalnoj vidljivosti Hrvatske, dok njegova prisutnost na digitalnim platformama dodatno učvršćuje njegovu ulogu sportskog ambasadora. Carlos Alcaraz simbolizira novu generaciju sportaša koji kombiniraju vrhunske rezultate s autentičnom digitalnom komunikacijom.

Simone Biles otvorila je pak globalnu raspravu o mentalnom zdravlju sportaša i pritiscima vrhunskog sporta, čime je značajno proširila granice sportskog diskursa. Naomi Osaka predstavlja spoj sporta, kulture i društvenog angažmana. Njezina javna komunikacija o mentalnom zdravlju i društvenim pitanjima, kao i snažan vizualni identitet, učinili su je jednim od najutjecajnijih sportskih brendova suvremenog doba.

SLUČAJ EILEEN GU Suvremene press konferencije postale su jedan od ključnih prostora međunarodne sportske komunikacije, u kojima sportaši ne odgovaraju samo na pitanja o rezultatima, već i na pitanja identiteta, politike i globalne percepcije sporta. Jedan od najpoznatijih primjera takve komunikacijske dinamike jest skijašica Eileen Gu tijekom

SPORTAŠI, HTJELI TO ILI NE, POSTAJU SIMBOLIČKI AKTERI U GLOBALNIM RASPRAVAMA O IDENTITETU, PRIPADNOSTI I VRIJEDNOSTIMA, PRI ČEMU NJIHOV JAVNI IMIDŽ ČESTO NADILAZI OKVIRE SPORTSKIH REZULTATA I ULAZI U ŠIRE DRUŠTVENE INTERPRETACIJE. Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022. Te su Igre pokazale kako sport postaje prostor složenih identitetskih i komunikacijskih procesa u globaliziranom svijetu.

Eileen Gu bila je jedno od najistaknutijih lica tih Igara.

Rođena u SAD-u, odlučila je nastupati za Kinu, što je privuklo veliku međunarodnu pozornost i otvorilo rasprave o državljanstvu, pripadnosti i identitetu u suvremenom sportu. Tijekom Igara, Gu je na press konferencijama i u medijskim nastupima često bila suočena s pitanjima o svojem državljanstvu i osobnom identitetu. Na dio tih pitanja nije davala izravne odgovore, već je naglašavala kompleksnost vlastitog identiteta i odbijala njegovo pojednostavljivanje u političke kategorije. U svojim istupima isticala je sport kao prostor povezivanja kultura te važnost međukulturnog razumijevanja, a ne razdvajanja. Njezina komunikacijska strategija u medijima često se interpretira kao primjer upravljanja globalnim narativima u sportu, gdje sportaši postaju i sportski i simbolički akteri u širim društvenim raspravama. Istodobno, njezini nastupi pokazali su kako se sportski uspjeh u suvremenom medijskom prostoru često interpretira kroz prizmu identiteta i geopolitike.

Na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Cortina 2026.

Eileen Gu ponovno je bila u središtu međunarodne medijske pozornosti. Njezini nastupi i sportski rezultati bili su praćeni globalnim interesom, a mediji su ih često interpretirali kroz širi kontekst njezine uloge sportašice koja djeluje na razmeđu različitih kulturnih i nacionalnih

38 OLIMP

identiteta. Time je dodatno potvrđena njezina pozicija jedne od najvidljivijih figura suvremenog globalnog sporta.

MEDIJATIZACIJA SPORTA Digitalni prostor postao je jedno od ključnih mjesta suvremene globalne komunikacije sportskih identiteta, ali i arena u kojoj se intenzivno oblikuju, osporavaju i pregovaraju pitanja nacionalne pripadnosti, kulturnog identiteta i simboličkog značenja sportskih uspjeha.

Za razliku od tradicionalnih medija, digitalne platforme omogućuju sportašima izravnu komunikaciju s globalnom publikom, ali istovremeno povećavaju razinu javne izloženosti i ubrzavaju dinamiku interpretacije njihovih odluka, izjava i osobnih priča.

U takvom okruženju sportaši više nisu samo natjecatelji, nego i nositelji višeslojnih identitetskih narativa koji se u digitalnom prostoru stalno reinterpretiraju. Njihovi javni nastupi, objave i medijske izjave ulaze u globalni tok informacija gdje se brzo šire, fragmentiraju i ponovno kontekstualiziraju, često neovisno o originalnoj namjeri ili kontekstu u kojem su nastali. Time se sport sve više premješta iz sfere isključivo rezultatske evaluacije u prostor simboličke i kulturne interpretacije.

Dodatno, algoritmi društvenih mreža i streaming platformi imaju ključnu ulogu u oblikovanju vidljivosti sadržaja.

Oni u pravilu favoriziraju sadržaje koji izazivaju snažniji emocionalni odgovor korisnika, poput kontroverzi, sukoba ili izraženih identitetskih razlika, budući da takav sadržaj generira veći angažman. Posljedica toga je da se u javnoj sferi nerijetko pojačava dojam konflikta i polarizacije, dok su kompleksniji i nijansiraniji aspekti sportskih priča manje vidljivi široj publici. U tom smislu digitalni sportski prostor ne funkcionira samo kao kanal distribucije sadržaja, nego kao aktivni sustav selekcije i pojačavanja određenih narativa. Sportaši time postaju dijelom šireg ekosustava u kojem njihovi identiteti nisu statični, nego se kontinuirano oblikuju kroz interakciju medija, publike i algoritamski posredovanih struktura vidljivosti.

Istodobno, ovakva medijatizacija sporta doprinosi tome da se granice između sportskog, političkog i kulturnog diskursa sve više brišu. Sportaši, htjeli to ili ne, postaju simbolički akteri u globalnim raspravama o identitetu, pripadnosti i vrijednostima, pri čemu njihov javni imidž često nadilazi okvire sportskih rezultata i ulazi u šire društvene interpretacije.

ISPRAVAK TEKSTA O SPORTSKOJ DIPLOMACIJI (IZ PROŠLOG BROJA) Korigirane riječi su boldane: Betty Pavelich, naša veleposlanica u Australiji i Novom Zelandu, tijekom diplomatske karijere obnašala je, između ostalog, dužnost načelnice Sektora za Sjevernu, Južnu, Srednju Ameriku i Karibe. Također je bila načelnica Odjela za Sjevernu Ameriku te posebna izaslanica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija na Globalnom summitu žena čelnica...

26 DRŽAVA U TARANTU EUROPA (19): ALBANIJA, ANDORA, BOSNA I HERCEGOVINA, CIPAR, CRNA GORA, FRANCUSKA, GRČKA, HRVATSKA, ITALIJA, KOSOVO, SJEVERNA MAKEDONIJA, MALTA, MONAKO, SAN MARINO, SLOVENIJA, SRBIJA, ŠPANJOLSKA, TURSKA I PORTUGAL AFRIKA (5): ALŽIR, EGIPAT, LIBIJA, MAROKO I TUNIS AZIJA (2): LIBANON I SIRIJA

22 OLIMP

XX. MEDITERANSKE IGRE U TARANTU 2026.

Na jug Italije po novu „berbu odličja“ Na XX. Mediteranskim igrama u Tarantu (21. kolovoza - 3. rujna 2026.) hrvatsko sportsko izaslanstvo moglo bi biti sastavljeno od oko 130 sportašica i sportaša iz 18 sportova Piše: VINKO KNEŽEVIĆ, Fotografije: PEXELS/ Yenya SJ, F. Querente; HOO/ Kolektiff

N

akon planetarno popularnog nogometnog Mundijala koji je „ukrao“ srce ljeta, u drugoj polovici kolovoza započinje jubilarno 20. izdanje Mediteranskih igara koje će se održati u Tarantu, gradu smještenom na obalama Jonskog mora, u samoj peti „talijanske čizme“.

Na Igrama u Tarantu očekuje se sudjelovanje više od 5000 sportaš(ic)a iz 26 država s triju kontinenata, drugim riječima - iz 19 europskih, pet afričkih i dvije azijske države. Naravno, Mediteranske igre više su od sportskog događaja, mogli bismo ih nazvati „susretom civilizacija“ kojima se, kroz sport i univerzalne ideje olimpizma i solidarnosti, gubi različitost zasnovana na kulturnim, povijesnim i religijskim pretpostavkama.

MI se održavaju pod okriljem Međunarodnog olimpijskog odbora i Međunarodnog odbora Mediteranskih igara te su se do 1991. priređivale u godini koja je prethodila godini održavanja Olimpijskih igara, a od 1993. godine održavaju se u četverogodišnjem ciklusu u godini nakon OI. Tako je bilo sve do 2017. godine, kada je španjolska Tarragona prolongirala Igre za godinu dana, pa sad eto od 2018. pratimo „parni ritam“ njihova održavanja svake četiri godine.

Ujedinjavajuća snaga sporta promiče mir i prijateljstvo među narodima sredozemnog bazena, bilo da se radi o državama koje imaju izravan izlazak na Sredozemlje ili pak gravitiraju prema mediteranskom ozemlju temeljem povijesnih, zemljopisnih ili gospodarskih veza (poput Kosova, Srbije, Sjeverne Makedonije ili Portugala).

Zanimljivo je da bivšu Jugoslaviju u mediteranskom pokretu danas predstavlja čak sedam država, iako samo četiri (Hrvatska, BiH, Crna Gora i Slovenija) imaju izlazak na Jadransko more kao dio velikog Sredozemnog mora.

SMJEŠTAJ NA BRODOVIMA Hrvatski sportaši deveti put će nastupiti na MI pod vlastitom trobojnicom. Širok je spektar sportova u kojima je moguć nastup hrvatskih sportaša. To su atletika, badminton, boćanje, boks, dizanje utega, gimnastika, hrvanje, jedrenje, judo, kajak i kanu, karate, košarka 3x3, koturaljkanje (rolerski maraton), mačevanje, padel, plivanje, plivanje s perajama, stolni

tenis, streličarstvo, streljaštvo, taekwondo, triatlon i veslanje.

Dakako, među njima će biti i brojna etablirana imena hrvatskog sporta - iz atletike, gimnastike, plivanja, rukometa, streljaštva, borilačkih sportova…, a među onima koji nam učestalo donose odličja s Mediteranskih igara svakako su i sjajni boćari u poslovično jakoj konkurenciji suparnika iz Francuske, Španjolske, Italije, Grčke…

Podsjetimo, na prošlim Igrama u alžirskom Oranu nastupila su 104 hrvatska sportaša i sportašice koji su

ZNAK MEDITERANSKOG POKRETA S HRVATSKIM PEČATOM Službeni znak (logotip) Mediteranskih igara sastoji se od tri kruga koji se međusobno isprepliću i djelomično se zrcale ispod morske površine plave boje, simbolizirajući tri kontinenta s kojih su države sudionice te Sredozemno more koje ih spaja. Radeći rješenje za MI 1979. kojima je domaćin bio Split, i danas aktualni te vrlo prepoznatljivi znak izradio je hrvatski dizajner Boris Ljubičić.

“Mediteran ima svoju povijest i kulturu, svoju civilizaciju.

Zaključio sam da tri spojena kruga, koja simboliziraju tri kontinenta, trebaju biti plave boje zbog mora. Ali da bi to bilo bolje prepoznatljivo, spustio sam ih jednu trećinu u more. I tako je nastao taj projekt - pojasnio je proslavljeni hrvatski dizajner kojem je MOMI prošle godine na posebnoj svečanosti u Splitu uručio Orden časti mediteranskog pokreta.

OLIMP

41

XX. MEDITERANSKE IGRE U TARANTU 2026.

Jana Cvjetko u 17 sportova osvojili 23 odličja (6 zlatnih, 7 srebrnih i 10 brončanih) za ukupno 12. mjesto na ljestvici uspješnosti. Uzmemo li u obzir sve dosad održane MI na kojima je Hrvatska nastupila kao samostalna država, Lijepa Naša je s 205 medalja (57 zlatnih, 69 srebrnih i 79 brončanih), također na 12. mjestu ukupnog redoslijeda država. Solidna „berba odličja“ očekuje se i na talijanskom jugu.

Posebnost Mediteranskih igara u Tarantu vezana je za smještaj sportaš(ic)a jer će u te svrhe biti korištena dva kruzera opremljena svim potrebnim sadržajima, uključujući restorane, teretane, bazene i prostore za opuštanje. Kapacitet brodova je oko 6000 kreveta!

IZBOR NOVOG PREDSJEDNIKA Dan uoči svečanosti otvaranja Igara (21. kolovoza) u Tarantu će se održati opće i izborno zasjedanje Skupštine Međunarodnog odbora Mediteranskih igara. Nakon što se umirovio dugogodišnji predsjednik (2003. - 2021.), Alžirac Amar Addadi, prihvativši status doživotnog počasnog predsjednika MOMI-ja, naslijedio ga je bivši talijanski veslač Davide Tizzano koji je iznenada preminuo potkraj prosinca prošle godine. Mediteranski pokret tako će sad dobiti novo vodstvo i nove „vjetrove“ za budućnost…

DOSADAŠNJI HRVATSKI USPJESI NA MEDITERANSKIM IGRAMA Hrvatska je na Mediteranskim igrama nastupila kao samostalna država 1993. u francuskoj regiji Languedoc-Roussillon, a naši reprezentativci tada su osvojili ukupno 34 medalje, što je i dalje najveći broj osvojenih odličja na jednim Igrama.

Inače, po ukupnom broju medalja, među državama koje nastupaju od 1993. nalazimo se među najuspješnijim sudionicama Mediteranskih igara.

Zaključno s Igrama u Oranu 2022. hrvatski su sportaši osvojili ukupno 205 medalja: 57 zlatnih, 69 srebrnih i 79 brončanih.

Na Igrama u Mersinu 2013. Hrvatska je osvojila rekordnih 11 zlatnih medalja, što je najbolji hrvatski rezultat po broju zlata.

Na prošlim MI u Oranu 2022. naši su reprezentativci osvojili 23 medalje, a posebno su se istaknuli zlatni hrvatski odbojkaši te srebrne rukometašice.

U neke od najznačajnijih ekipnih uspjeha spada i onaj muške rukometne reprezentacije koja je osvojila čak četiri zlata (1993., 1997., 2001. i 2018.) te dva srebra (2005. i 2013.).

CRTICE O MEDITERANSKIM IGRAMA * Prve MI organizirane su 1951. godine na inicijativu egipatskog političara i sportskog dužnosnika Mohameda Taher Paše i uz pomoć člana MOO-a, Grka Ioannisa Ketseasa, a održane su u egipatskoj Aleksandriji. Sudjelovali su samo muškarci. * Iako je prijedlog o natjecanju žena prvi put usuglašen 1959. godine, žene se nisu natjecale sve do Mediteranskih igara u Tunisu 1967. godine. * Prvi nastup hrvatskih sportaša pod vlastitom trobojnicom bio je na Igrama u francuskom LanguedocRoussillonu 1993. godine i ovo će biti deveti nastup samostalne Hrvatske.

Ispraćaj sportaša na Mediteranske igre u Oranu 2022.

42 OLIMP

LOKALNI SPORT: POREČ - EUROPSKI GRAD SPORTA 2027.

Grad u kojem se sportom bavi 40 posto stanovništva

Grad Poreč sustavno ulaže u sport i sportsku infrastrukturu, a nalaze se u top 10 hrvatskih gradova po izdvajanju. Za ovu godinu ima prosjek od 321 eura po glavi stanovnika - saznali smo u razgovoru s glavnim tajnikom Sportske zajednice Grada Poreča Zoranom Jendrašićem Piše: MARIN ŠAREC Foto: Unsplash, Grad Poreč

G

rad Poreč i službeno je proglašen Europskim gradom sporta za 2027. godinu. Prestižna je to titula koja se dodjeljuje gradovima s iznimnim rezultatima u razvoju sporta, sportske infrastrukture i uključivanju građana u aktivan i zdrav način života. Više od 6500 Porečana, što je gotovo 40 posto stanovnika, aktivno sudjeluje u sportu, kroz klubove ili rekreativne aktivnosti. Poreč ima 3832 registrirana sportaša u 55 klubova i 36 sportskih disciplina i više od 1000 djece uključene u sportske škole. Grad raspolaže s više od 280 sportskih i rekreacijskih objekata, a za sport izdvaja oko osam posto gradskog proračuna, što je gotovo tri puta više od europskog prosjeka.

- Imali smo sreće 60-ih godina prošlog stoljeća da smo imali Šegona, Štifanića i Restovića koji su bili na čelu Rivijere i Plave Lagune. Prepoznali su da turizam i sport idu ruku pod ruku. To je bio onaj nukleus koji je pretvorio Poreč u ovo što je danas. Inače, Poreč ima jako bogatu sportsku povijest. Prvi klubovi osnovani su 1896. i 1897. kad smo već imali i gimnastičko društvo, veslačku sekciju i dva teniska terena. Prvu sportsku dvoranu dobili smo 1898. godine… Mi sustavno ulažemo u sport i sportsku infrastrukturu. Nalazimo se u top 10 hrvatskih gradova po izdvajanju, za ovu godinu imamo prosjek od 321 eura po glavi stanovnika. Gradonačelnik i gradska uprava maksimalno podržavaju sve naše ideje - govori glavni tajnik Sportske zajednice Grada Poreča Zoran Jendrašić.

IMPRESIVAN POPIS SPORTSKIH OBJEKATA Poreč ima šest javnih sportskih dvorana, 42 sportska polivalentna igrališta, 23 vanjska terena, višenamjensku

44 OLIMP

atletsku stazu, nogometni kampus, oko 115 kilometara biciklističkih staza. Uz takvu infrastrukturu velike sportske manifestacije ne mogu zaobići ovaj grad.

- Poreč je postao centar velikih sportskih događaja. U zadnje tri godine organizirali smo šest, sedam svjetskih i europskih prvenstva: u rukometu, dvoranskom hokeju, hrvanju, taekwondou, boksu… Imamo Ironman 70.3, DanceStar Festival na kojem smo u sedam dana imali preko deset tisuća posjetitelja i plesača iz cijelog svijeta...

Postali smo i mjesto priprema mnogih sportskih ekipa. Tu je i dosta programa za osobe s invaliditetom, za djecu s teškoćama u razvoju, medicinsku rekreaciju za starije, organiziramo i ljetni kamp za gradsku djecu. U tom kampu kroz šest tjedana prođe više od 450 klinaca, a tu je još i 12 sportskih kampova koje organiziraju gradski klubovi. Mora se, naravno, spomenuti i projekt „Zdravi grad“ na kojem već preko 30 godina sportska zajednica i Grad Poreč surađuju s osnovnim školama i vrtićima - kaže Jendrašić.

Svi znaju za Žatiku, ali riječ je ipak o višenamjenskoj dvorani koja je tek dijelom u funkciji sporta. No impresivan je popis porečkih objekata namijenjenih isključivo sportu.

- Imamo Sportsko-rekreacijski centar Veli Jože s

POREČ IMA 3832 REGISTRIRANA SPORTAŠA U 55 KLUBOVA I 36 SPORTSKIH DISCIPLINA I VIŠE OD 1000 DJECE UKLJUČENE U SPORTSKE ŠKOLE. GRAD RASPOLAŽE S VIŠE OD 280 SPORTSKIH I REKREACIJSKIH OBJEKATA, A ZA SPORT IZDVAJA OKO OSAM POSTO GRADSKOG PRORAČUNA, ŠTO JE GOTOVO TRI PUTA VIŠE OD EUROPSKOG PROSJEKA.

velikom polivalentnom dvoranom, dvoranom za boćanje, nogometno-atletskim stadionom i fitness centrom. Tu je i nogometni kampus gdje u rujnu kreće izgradnja još jednog nogometnog terena te dvorana Finida koju maksimalno koristimo. Ta dvorana je svaki dan zauzeta, prvo do dva popodne sa školom, a nakon toga do deset sati navečer koristi je sedam ili osam klubova koji tamo treniraju. Našu staru dvoranu Palestru, koja je izgrađena 1909. (a gdje su i naši uredi), maksimalno koriste klubovi borilačkih sportova - karate i džudo.

Planiramo i potpuno renoviranje atletske staze. Treba nam i još jedna trening dvorana, a planira se i energetska obnova dvorane Veli Jože. U planu je na nogometnom stadionu napraviti nove tribine te klupske prostore za atletiku i nogomet - veli Jendrašić.

OD MAČEVANJA DO JEDRENJA Tu su, dakako, i objekti Valamara i Plave Lagune.

Intersport centar ima dvije dvorane te vanjske nogometne terene, a svoju dvoranu ima i Valamar koji je upravo krenuo u novu investiciju te gradi još dvije dvorane - veliku rukometnu i košarkašku. Tamo će biti napravljena i dva 25-metarska bazena, a u planu je i 50-metarski.

- Valamar radi sportski park Brulo i pretvara hotel Diamant u sportski hotel; ukupna ulaganja su više od

devet milijuna eura. Osim dvorane, koja će na galeriji imati i atletsku staza od 60 metara, bit će tamo i padel centar s 13 terena te novi teniski centar sa središnjim terenom s gledalištem. To se sve planira završiti do 2030. godine – reći će Jendrašić. Ne oskudijeva Poreč ni s vrhunskim sportašicama, sportašima i klubovima, od kojih je Jendrašić izdvojio samo neke: - Mačevalački klub Špada na Prvenstvu Hrvatske osvojio je desetak zlatnih medalja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. To u velikoj mjeri dugujemo nesretnoj situaciji rata u Ukrajini zbog kojeg smo dobili dvoje vrhunskih trenera. Rukometni klub Poreč je član Premijer lige od 2004. godine, nastupao je i u EHF kupovima. Teo Popović je i reprezentativac. Uvijek se u klubu puno radi s mladima, traže se talenti i onda se od njih stvaraju igrači koji kasnije odlaze u Nexe, Zagreb ili inozemstvo… Naš boćarski klub Istra Poreč ima šest naslova prvaka Hrvatske i osvajač je Kupa europskih prvaka. Zadnje četiri godine smo bili i domaćini Final Foura Lige prvaka. Ženski kuglački klub redovito nastupa u europskim natjecanjima, a Nataša Ravnić je kapetanica reprezentacije i svjetska prvakinja. Jako dobro radi i jedriličarski klub Horizont; imamo sjajne rezultate u mlađim dobnim kategorijama – zadovoljno će zaključiti glavni tajnik Sportske zajednice Grada Poreča Zoran Jendrašić.

SRC Veli Jože

Žatika

SRC Veli Jože

U 2026. ZA SPORT SE IZDVAJA PREKO ŠEST MILIJUNA EURA „Proračunska izdvajanja za sport, znači za Sportsku zajednicu, klubove i infrastrukturu, u 2026. godini iznose 5.336.894 eura. Osim toga, Turistička zajednica Grada Poreča, uz Grad Poreč, sufinancira različite sportske manifestacije s još 731.000 eura, a to znači da više od šest milijuna eura ide u sport.

Naša Sportska zajednica maksimalno prati klubove.

Osim što imaju besplatne dvorane, osiguravamo im i besplatan prijevoz na sve službene sportske susrete u Hrvatskoj, plaćamo liječničke preglede, kao i zaštitarsku službu. Od ove godine izdvajamo sredstva i za plaće trenera, tako da trenutno sufinanciramo rad 18 trenera u gradu“, kaže glavni tajnik Sportske zajednice.

OLIMP

45

SPORT I ODRŽIVOST

46 OLIMP

Može li D sport igrati za planet?

Piše: HANA LANČIĆ; Foto: PEXELS/ Iban Lopez Luna

ugo se vjerovalo da su sport i ekologija dvije potpuno različite teme. Jedna je govorila o rezultatima, rekordima i medaljama, druga o zaštiti prirode i odgovornijem odnosu prema okolišu. Danas je jasno da su te dvije priče neraskidivo povezane.

KADA JE ODRŽIVOST UŠLA U IGRU?

Od klimatskih promjena i održive sportske opreme do olimpijskih borilišta budućnosti – održivost je postala jedna od najvažnijih tema suvremenog sporta. A olimpijski pokret želi biti predvodnik promjena

Zapanjujući pogled na Nacionalni stadion u Tokiju sa zelenilom i modernim dizajnom uz vedro nebo

Sport okuplja milijune ljudi, potiče velika putovanja, koristi značajne količine energije i infrastrukture te ostavlja svoj ekološki trag. Istodobno, upravo zbog svog utjecaja na društvo sport ima jedinstvenu priliku postati dio rješenja.

Zbog toga održivost više nije samo poželjan dodatak sportskim događajima, već postaje sastavni dio planiranja natjecanja, izgradnje sportskih objekata i organizacije velikih manifestacija.

Olimpijski pokret među prvima je prepoznao važnost te teme, a Međunarodni olimpijski odbor posljednjih je godina održivost uvrstio među svoje temeljne strateške prioritete, uz vjerodostojnost i mlade. Kroz reforme poznate pod nazivom Olympic Agenda 2020 i Olympic Agenda 2020+5 održivost je postala sastavni dio svih faza organizacije Olimpijskih igara - od kandidature gradova domaćina do nasljeđa koje ostaje nakon završetka natjecanja. Poruka je jasna: uspjeh sporta u 21. stoljeću više se ne mjeri samo rezultatima nego i odgovornošću prema društvu i okolišu.

KLIMATSKE PROMJENE MIJENJAJU PRAVILA IGRE Možda najbolji dokaz povezanosti sporta i održivosti dolazi upravo iz prirode. Klimatske promjene već danas utječu na sportska natjecanja diljem svijeta. Sve češći toplinski valovi mijenjaju rasporede maratona, teniskih turnira i biciklističkih utrka. Organizatori su prisiljeni prilagođavati termine natjecanja kako bi zaštitili zdravlje sportaša i gledatelja. Zimski sportovi suočavaju se s dodatnim izazovima. Sve manje prirodnog snijega i kraće zimske sezone predstavljaju ozbiljan problem za brojna natjecanja i skijaške centre. Neki stručnjaci upozoravaju da bi pojedine tradicionalne lokacije zimskih sportova u budućnosti mogle imati poteškoća s organizacijom natjecanja na najvišoj razini. Sport tako postaje svojevrsni pokazatelj promjena koje osjećamo svi.

Kada ekstremne temperature utječu na olimpijce, profesionalce i rekreativce, postaje jasno da pitanje održivosti više nije apstraktna tema rezervirana za znanstvene konferencije.

Ono je postalo pitanje svakodnevice.

OLIMPIJSKE IGRE BUDUĆNOSTI Međunarodni olimpijski odbor posljednjih je godina značajno promijenio pristup organizaciji najvećeg OLIMP

47

SPORT I ODRŽIVOST sportskog događaja na svijetu. Nekada su Olimpijske igre često bile povezivane s golemim građevinskim projektima i izgradnjom objekata koji nakon natjecanja nisu uvijek nalazili svoju svrhu.

Danas se naglasak stavlja na korištenje postojećih sportskih borilišta, privremenih objekata i infrastrukture koja će imati dugoročnu vrijednost za lokalnu zajednicu.

Pariz 2024. postao je primjer takvog pristupa.

Organizatori su velik dio natjecanja smjestili u postojeće objekte, dok su nova borilišta građena prema visokim standardima energetske učinkovitosti.

Cilj je bio značajno smanjiti ugljični otisak Igara u usporedbi s prethodnim olimpijskim izdanjima. Slični principi primjenjivat će se i na budućim olimpijskim igrama. Održivost više nije zaseban projekt, nego obveza svakog organizatora koji želi ugostiti olimpijsku obitelj. Upravo zato Međunarodni olimpijski odbor od gradova kandidata danas traži detaljne planove održivosti, uključujući gospodarenje energijom, korištenje obnovljivih izvora, mobilnost, recikliranje i dugoročnu namjenu sportskih objekata.

ODRŽIVOST POČINJE MNOGO BLIŽE NEGO ŠTO MISLIMO Iako se često govori o olimpijskim igrama, održivost nije rezervirana samo za najveće sportske događaje.

Ona počinje u lokalnim sportskim klubovima, školskim dvoranama i svakodnevnim navikama sportaša i rekreativaca. Sve više proizvođača razvija sportsku opremu izrađenu od recikliranih materijala. Na velikim natjecanjima smanjuje se korištenje jednokratne plastike, a organizatori potiču korištenje javnog prijevoza i održivih oblika mobilnosti. Mnogi sportski savezi uvode edukativne programe kojima sportaše i trenere upoznaju s temama zaštite okoliša i odgovornog korištenja resursa.

Sport je oduvijek imao moć mijenjati ponašanje ljudi.

Kada vrhunski sportaši promoviraju zdrav način života, milijuni ih slijede. Slično se može dogoditi i s održivosti.

Upravo zato sport ima potencijal postati jedan od najvažnijih ambasadora pozitivnih promjena.

VIŠE OD EKOLOGIJE Važno je pritom naglasiti da održivost nije samo pitanje okoliša. U suvremenom sportu ona uključuje i društvenu odgovornost, ravnopravnost, uključivost i dobro upravljanje. Zato se u dokumentima Međunarodnog olimpijskog odbora održivost promatra kroz tri međusobno povezana područja: okoliš, društvo i gospodarstvo.

Cilj nije samo smanjiti emisije ili povećati recikliranje, nego stvarati sport koji je dugoročno dostupan, odgovoran i koristan zajednici.

To znači jednake prilike za žene i muškarce, uključivanje osoba s invaliditetom, transparentno upravljanje sportskim organizacijama te stvaranje uvjeta u kojima sport može pozitivno djelovati na društvo.

Drugim riječima, održivost u sportu nije samo pitanje

48 OLIMP

planeta koji ostavljamo budućim generacijama. To je i pitanje sporta kakav želimo ostaviti budućim generacijama. A upravo zato održivost se zadnjih nekoliko godinama ne tretira kao tema budućnosti.

Ona je, sasvim ozbiljno, već danas dio igre.

ŠTO MOŽEMO UČINITI VEĆ DANAS Održivost u sportu često povezujemo s velikim međunarodnim natjecanjima i milijunskim projektima, no promjene najčešće počinju mnogo bliže – na lokalnom igralištu, u sportskom klubu ili tijekom svakodnevnog treninga. Baš kao što se vrhunski rezultati grade korak po korak, tako se i održiviji sport stvara kroz niz malih, ali promišljenih odluka.

Upravo zato Hrvatski olimpijski odbor posljednjih godina aktivno promiče održive prakse kroz edukativne materijale i smjernice za sportske organizacije.

Neke od najjednostavnijih mjera koje već danas mogu primijeniti sportski savezi, klubovi i sportaši uključuju: • smanjenje korištenja jednokratne plastike na natjecanjima i treninzima • poticanje dolaska na treninge pješice, biciklom ili zajedničkim prijevozom • racionalno korištenje vode i energije u sportskim objektima • recikliranje sportske opreme kada je to moguće • organizaciju natjecanja s manjom količinom tiskanih materijala i više digitalnih rješenja • korištenje postojećih sportskih objekata umjesto nepotrebne nove gradnje • uključivanje tema zaštite okoliša u edukaciju mladih sportaša Takvi koraci možda ne djeluju spektakularno poput olimpijskih rekorda, ali upravo se na njima temelji ideja održivosti. Kao što vrhunski rezultat nastaje iz tisuća malih treninga, tako i održiviji sport nastaje iz svakodnevnih odluka pojedinaca, klubova i organizatora.

Hrvatski olimpijski odbor već je izradio brošuru i smjernice o održivosti u sportu, čime se pridružio inicijativama Međunarodnog olimpijskog odbora usmjerenima na smanjenje utjecaja sporta na okoliš i promicanje odgovornih praksi u cijelom sportskom sustavu.

Održivost nije cilj koji se ostvaruje jednom velikom odlukom, nego proces koji nastaje iz svakodnevnih navika. Upravo zato i najmanji koraci mogu imati dugoročan učinak – osobito u sportu, koji svojim primjerom utječe na milijune ljudi diljem svijeta.

Ljeto u pokretu

Park prirode Medvednica

Park Maksimir

Neobične i jedinstvene atrakcije

Žičara vas vodi do svježeg planinskog zraka i impresivnog pogleda na Zagreb i okolicu.

Medvednica je ljeti idealna za planinarenje, trail staze, rekreaciju i aktivan boravak u prirodi.

Planinarski domovi i odmorišta savršeni su za predah nakon aktivnosti na otvorenom.

Oaza zelenila, jezera i sjenovitih staza omiljeno je mjesto za šetnje, rekreaciju i opuštanje tijekom ljeta. Mir prirode pruža predah od gradskog ritma, a Zoološki vrt dodatno obogaćuje doživljaj za cijelu obitelj.

Zagreb skriva brojne zanimljivosti, muzeje i gradske priče. Svaka ulica i trg donose novo otkriće i pretvaraju istraživanje grada u jedinstvenu ljetnu avanturu.

Zagrebački parkovi

Golf

Prostrane šetnice, jezera i zelene površine idealne su za trčanje, biciklizam i opuštene šetnje. Zagreb pruža aktivan odmor u prirodi unutar grada i rekreaciju za sve generacije.

Riverside Golf Zagreb smješten je uz rijeku Savu, u mirnom i zelenom okruženju koje pruža idealne uvjete za igru golfa. Vrhunski uređeni tereni nude savršen spoj sporta i boravka u prirodi, svega nekoliko minuta od centra grada.

Koncerti na otvorenom, filmske projekcije, izložbe i sportska događanja ispunjavaju ljetni kalendar grada. Mnoštvo događanja, jedna destinacija.

Biciklističke rute kroz prirodu i grad

Šetnice uz jezera

Biciklističke rute povezuju urbane dijelove grada s prirodnim krajolicima. Od staza uz Savu do zelenih ruta kroz parkove i šume, Zagreb nudi odlične uvjete za vožnju biciklom i istraživanje grada.

Jarun i Bundek imaju kilometre uređenih staza za trčanje, biciklizam, rolanje i opuštanje uz vodu.

Idealna su mjesta za sport, rekreaciju, kupanje i ljetno druženje na otvorenom.

infozagreb.hr

#VisitZagreb

#LoveZagreb

Brojni festivali i događaji

Ljetni okusi Zagreba Ljetne terase, lokalni specijaliteti i osvježavajući okusi stvaraju autentičan gastronomski doživljaj grada i savršen završetak aktivnog dana.

Be there.

OLIMPIJSKE LEGENDE: ŽAN TABAK

Košarka Danas cijenjeni trener Žan Tabak prisjeća se svoje igračke karijere: od Splita, olimpijskog srebra iz Barcelone, pa do karijere u NBA ligi u kojoj je osvojio i pobjednički prsten

bez granica

Piše: VLADO RADIČEVIĆ; Foto: CROPIX/ Goran Mehkek, Davor Pongračić; HOO/ Zoran Kovačević

I

za proslavljenog hrvatskog košarkaša Žana Tabaka, danas cijenjenog trenera koji je ove sezone ambiciozni klub MoraBanc Andorru u dramatičnoj završnici prvenstva uspio zadržati u elitnom rangu španjolske ACB lige, uistinu je bogata karijera. No, iako je u Španjolskoj ostavio dubok trag kao trener (vodeći klubove poput Seville, Baskonije i Fuenlabrade), dugo je čekao novu priliku da ponovno dobije posao u ACB ligi.

- Bio sam malo umoran nakon nekoliko godina provedenih u Poljskoj gdje sam imao dvostruku ulogu - sportskog direktora i trenera. Nakon nekog vremena, kada sam osjetio da sam ponovno motiviran i željan rada, javio sam menadžeru da mi pronađe novi posao - prisjeća se Tabak trenutka kada se otvorila mogućnost povratka u Španjolsku.

- U tom trenutku stigla je ponuda iz Andorre, kluba koji igra u ACB ligi, sigurno najjačoj ligi u Europi. To me motiviralo, a dodatni izazov bila je činjenica da se klub do posljednjeg kola grčevito borio za ostanak – kaže.

Posebno je zanimljivo da je na klupi Andorre naslijedio svog dugogodišnjeg mentora Joana Plazu, s kojim ga veže bogata zajednička prošlost iz Real Madrida i Seville, gdje mu je bio pomoćnik. Potvrda da radi sjajan posao jest i produženje ugovora s Andorrom na još dvije sezone.

- Jako sam sretan i počašćen što nastavljam još dvije sezone i što sam dio ovog projekta. Cilj nam je igrati konkurentnu i atraktivnu košarku – reći će 56-godišnji Tabak, zahvalivši pritom navijačima na podršci koja mu, ističe, daje dodatnu snagu u radu.

Razgovor o njegovu trenerskom poslu nije mogao proći bez spomena dvojice najvažnijih trenera u njegovoj karijeri, Bože Maljkovića i Rudyja Tomjanovicha, koji su snažno utjecali na njegov razvoj.

- Od svakog sam trenera tijekom igračke karijere nešto uzeo. Božo je obilježio moj početak karijere u rodnom Splitu i kod njega sam se igrački afirmirao te krenuo preko Italije do NBA-a, dok je Rudy Tomjanovich bio jako dobar u vođenju grupe; doista je izvrsno znao balansirati ego igrača. Zahvaljujući toj genijalnosti osvojio je i dva naslova NBA prvaka s Houstonom – tvrdi Tabak.

50 OLIMP

VELIKA SREĆA, ALI I TUGA No, prije trenerske karijere, 213 centimetara visoki Tabak ostvario je i zapaženu igračku karijeru. Od tri naslova prvaka Europe sa splitskom Jugoplastikom i NBA prstena s Houston Rocketsima, gdje mu je suigrač bio Hakeem Olajuwon, preko upijanja košarkaškog znanja od najvećih svjetskih trenerskih imena u NBA velikanima poput Toronta, Bostona i Indiane, pa sve do nastupa za europske velikane kao što su Real Madrid, Unicaja i Fenerbahče.

Slobodno se može reći da je kao igrač prošao - sve. A srebro na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine vrhunac je njegova sportskog ponosa i pamti se cijeli život.

OSJEĆAJ DA SVAKI DAN U OLIMPIJSKOM SELU VIĐAŠ ZVIJEZDE KOJE SI DOTAD GLEDAO SAMO NA TELEVIZIJI ZA MOMKA OD 22 GODINE BILO JE NEŠTO POSEBNO… BIO SAM ISTODOBNO JAKO SRETAN I UZBUĐEN ŠTO SAM DIO HRVATSKOG DREAM TEAMA, A S DRUGE STRANE BILA JE PRISUTNA VELIKA TUGA I ODGOVORNOST ZBOG DOMOVINSKOG RATA KOJI SE U TO VRIJEME DOGAĐAO U DOMOVINI.

- Osjećaj da svaki dan u olimpijskom selu viđaš zvijezde koje si dotad gledao samo na televiziji za momka od 22 godine bilo je nešto posebno… Bio sam istodobno jako sretan i uzbuđen što sam dio hrvatskog Dream Teama, a s druge strane bila je prisutna velika tuga i odgovornost zbog Domovinskog rata koji se u to vrijeme događao u domovini. No, finalna utakmica protiv momčadi SAD-a - Dream teama predvođenog velikim Michaelom Jordanom - utakmica koju je pratio cijeli svijet, bila je neviđena promocija naše mlade države, a ponos koji smo tada osjećali teško je riječima opisati – kaže, pa nastavlja: - Uh, kad se samo sjetim toga puta do povijesne srebrne medalje… Tijekom turnira imali smo puno uspona i padova te brojnih problema koje je trebalo rješavati, no izbornik Pero Skansi to je sjajno radio. Posebna je priča polufinalna utakmica protiv ZND-a protiv kojeg smo na poluvremenu gubili deset razlike. Na kraju su nas prema finalu povukli Toni i Dražen – prisjeća se.

NEKOLIKO GODINA NAKON SREBRA U BARCELONI OSVOJIO JE NASLOV PRVAKA S HOUSTON ROCKETSIMA (1995.), DIJELEĆI SVLAČIONICU S LEGENDARNIM HAKEEMOM OLAJUWONOM. NIJE SE MNOGO NAIGRAO U HOUSTONU, ALI JE ONDJE PUNO NAUČIO. KOLIKO JE NAPREDOVAO UZ OLAJUWONA POKAZALO SE U TORONTO RAPTORSIMA, GDJE JE IZBORIO MJESTO U POČETNOJ PETORCI 1995. naslov prvaka s Houston Rocketsima, dijeleći svlačionicu s legendarnim Hakeemom Olajuwonom. Nije se mnogo naigrao u Houstonu, ali je ondje puno naučio.

Koliko je napredovao uz Olajuwona pokazalo se u Toronto Raptorsima, gdje je izborio mjesto u početnoj petorci i pružao vrlo dobre igre.

- Imam NBA prsten i to mi je lijepa uspomena. Iako, uz Hakeema Olajuwona i ostale iskusne igrače, nisam puno igrao, trudio sam se maksimalno iskoristiti svaku minutu – veli Tabak.

Naš sugovornik nema nikakvih dvojbi oko najboljeg centra svih vremena: - Hakeem je bio nevjerojatan igrač, ali i sjajna osoba koja je uvijek bila spremna pomoći. Po meni je on na poziciji centra definitivno broj jedan svih vremena i točka!

“DANAS SE IGRA BRŽE, ALI TAKTIČKI LOŠIJE”

“DRAŽEN JE ZAISTA BIO POSEBAN” Posebna priča, ne samo te slavne olimpijske momčadi nego i cijele jedne košarkaške ere, bio je Dražen Petrović, o kojem Tabak govori u superlativima. Naglašava kako je Draženova uloga u momčadi bila iznimno važna s obzirom na to da je tada bio jedan od najboljih igrača na svijetu i njihov vođa.

- Kao mladi igrač gledao sam na Dražena kao na igrača koji pomiče granice i koji je otvorio vrata mnogima koji su nakon njega otišli u NBA ligu. Bio je zaista poseban.

Posebno se osvrnuo i na splitski trio Tonija Kukoča, Dina Rađu i Velimira Perasovića, koji su s njim dijelili svlačionicu u Barceloni.

- To što su i oni bili u momčadi na Olimpijskim igrama zaista mi je tada puno značilo jer sam s njima prošao mnogo toga u Splitu. Uglavnom, taj 8. kolovoza 1992. zauvijek će mi ostati u predivnom sjećanju.

Tabaku su iznimno dragi i trofeji koje je osvajao sa svojom Jugoplastikom: - To je klub iz mog rodnog grada i sve što sam osvojio nakon toga bilo je izvan Splita i stoga se nijedan trofej ne može mjeriti s njima. Jasno, olimpijsko srebro iz Barcelone ipak je posebna kategorija…

Nekoliko godina nakon srebra u Barceloni osvojio je

DATUM I MJESTO ROĐENJA: 15. lipnja 1970., Split ODLIČJA: OI Barcelona 1992. (bronca), EP 1993. (bronca). S Jugoplastikom iz Splita je bio prvak Europe 1989., 1990., 1991.

NBA prvak: 1995, (Houston Rockets) KLUBOVI: Jugoplastika/ Pop 84/ Slobodna Dalmacija Split, Baker Livorno, Recoaro Milano, Houston Rockets, Toronto Raptors, Boston Celtics, Fenerbahçe, Indiana Pacers, Real Madrid, DKV Joventut, Unicaja Málaga

osobni karton

Košarkaška reprezentacija s Olimpijskih igara ‘92. u Barceloni

Žan Tabak trenutačno puni baterije na godišnjem odmoru koji provodi na potezu Španjolska - Jadran, no od košarke se, kako sam kaže, nikad ne odvaja. Potpuno je posvećen trenerskom poslu i svakodnevno prati sve što se događa na parketima diljem svijeta.

Ne krije kako ga ponekad znaju zasmetati stalne rasprave o tome je li se nekada igrala bolja i čvršća košarka ili je današnja generacija kvalitetnija.

- Konstantno slušam razne usporedbe. Uspoređivati što bi jedan dominantan igrač radio u nekom drugom razdoblju jednostavno se ne može. Košarka se mijenja, kao i društvo, i tome se treba prilagoditi - smatra Tabak.

Ipak, kada povuče crtu između nekadašnje i moderne košarke, vidi jasne razlike.

- Mislim da se danas igra brže i da su igrači atletski spremniji. Ali isto tako mislim da su taktički lošiji te da je igra puno mekša nego prije - zaključio je velikan hrvatske košarke.

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: OI LONDON 1948.

Simbol povratka normalnom životu Igre u Londonu 1948. bile su silno važne jer se svijet nakon najrazornijeg rata u svojoj povijesti, ponovno okupio oko ideje međunarodnog zajedništva Piše: ANA POPOVČIĆ

N

akon Drugog svjetskog rata svijet se nalazio u iznimno teškom stanju. Poslije svih strahota koje su se dogodile, u pitanju je uopće bio opstanak olimpijskog pokreta. Na prvom poslijeratnom sastanku Izvršnog odbora MOO-a, održanom u Londonu u kolovozu 1945., bila su prisutna samo trojica članova – predsjednik MOO-a Šveđanin J. Sigfrid Edström, Britanac lord Aberdare i Amerikanac Avery Brundage.

Lord Aberdare bio je potpuno obeshrabren i pitao se ima li smisla uopće nastaviti s Olimpijskim igrama, no Edström i Brundage uvjeravali su ga da su upravo u takvoj situaciji Igre potrebnije nego ikada prije.

Jednog drugog Britanca, lorda Burghleyja nije trebalo nagovarati, upravo suprotno. Burghley, također član MOO-a i olimpijski pobjednik u utrci na 400 metara s preponama iz Amsterdama 1928., bio je zapravo glavna pokretačka snaga londonskih Igara 1948., kasnije i predsjednik organizacijskog odbora. Krajem 1945. osobno je otputovao u Stockholm kod predsjednika MOO-a Edströma kako bi se založio da London postane domaćin prvih poslijeratnih Igara.

U konačnici tako je i bilo. Zbog poslijeratnog kaosa glasanje o domaćinstvu Igara organizirano je jedini put u povijesti dopisno, odnosno poštom, a ne uživo na sjednici MOO-a, a rezultat je objavljen u veljači 1946.

BOKS NA MONTAŽNOM MOSTU IZNAD BAZENA Svi, pa čak i skeptici, vjerovali su da će se situacija u sljedeće dvije godine stabilizirati i da će Igre biti organizirane bez većih problema.

No kako je vrijeme prolazilo, postalo je

52 OLIMP

jasno da to neće biti slučaj. Londonske ulice još su nosile tragove bombardiranja, a u gradu je vladala nestašica gotovo svega. U javnosti su se sve glasnije počeli javljati protivnici organizacije Igara. Ti su glasovi barem dijelom utišani nakon što je dogovoreno da će sve reprezentacije same donijeti svoju hranu, a višak koji ne potroše ostaviti britanskim bolnicama. Usto, neke su države darovale hranu za sve sudionike – Nizozemska je tako darovala 100 tona svježeg voća, a Danska 160 000 jaja.

Novca za grandiozne projekte apsolutno nije bilo, kao ni za raskošne ceremonije i spektakl kakav danas povezujemo s Olimpijskim igrama. Nije izgrađeno gotovo ništa novo – najveći infrastrukturni projekt doslovno je bilo manje od 800 metara novog pločnika! Za natjecanja su korišteni postojeći objekti. Wembley stadion postao je središte Igara, Henley-on-Thames ugostio je natjecanja u kajaku,

kanuu i veslanju, a na bazenu Empire održavalo se nekoliko sportova – naravno plivanje, ali i boks, i to u ringu postavljenom na montažni most preko bazena. Inače, sam bazen još je uvijek imao pukotinu nastalu eksplozijom njemačke mine pa je tijekom cijelih Igara stalno morao biti nadopunjavan vodom…

PRVE OI S TELEVIZIJSKIM PRIJENOSOM Umjesto olimpijskog sela sportaši su bili smješteni u vojnim kampovima, studentskim domovima i improviziranim smještajima oko Londona. Muškarci su spavali u bivšim RAF-ovim bazama, a žene u londonskim koledžima. Organizatori su ekstremno pazili na svaki detalj troškova. Zbog svega navedenog, ali i zbog nekog osjećaja jednostavnosti i povratka samoj srži sporta, pogotovo nakon nacističkog propagandnog spektakla 1936., ove Igre su ubrzo dobile nadimak „Austerity Games” (Igre štednje, oskudice, odnosno Skromne Igre) Bez obzira na sva ograničenja, ove OI bile su veliki uspjeh i na neki način označile su povratak normalnom životu nakon rata. Nakon dvanaest godina svijet je na globalnom planu ponovno gledao olimpijska natjecanja umjesto vojnih sukoba i to je imalo silan psihološki efekt. Nakon brojnih rasprava (jer ipak je bila riječ o inovaciji s nacističkih Igara u Berlinu), organizatori su odlučili nastaviti tradiciju štafete s olimpijskom bakljom.

Posebno dojmljiv bio je trenutak u antičkoj Olimpiji kada je prvi trkač, vodnik grčke vojske, na početku štafete odložio oružje i skinuo vojnu odoru ispod koje je nosio sportski dres.

Na Igre su uvedene i neke inovacije – blokovi za startanje i startni pištolj povezan s elektroničkim mjeračem vremena.

Osim toga, sudjelovalo je rekordnih 59 država i više od četiri tisuće sportaša, a London 1948. ostao je zapamćen i kao prve Olimpijske igre s televizijskim prijenosom.

Danas to zvuči skromno, no tada je tih nešto više od 68 sati prijenosa koje je BBC emitirao uživo predstavljalo pravu revoluciju. Što se tiče sportskih rezultata, jedna od posljedica europskog siromaštva i ratnih nedaća bila je ta da su Amerikanci s lakoćom dominirali na postoljima. Tako su

na primjer u muškoj atletici osvojili 10 zlatnih medalja (Šveđani koji su bili neutralni u ratu osvojili su šest), a u dizanju utega osvojili su 4 od 6 kategorija.

ČETIRI ZLATA ZA „LETEĆU KUĆANICU“ Najpopularnija zvijezda Igara bila je sportašica za koju sportska javnost prije Londona gotovo nije ni čula.

Nizozemska atletičarka Fanny Blankers-Koen nastupila je kao 18-godišnjakinja u Berlinu 1936. i tad završila šesta u skoku u vis.

Sada, 12 godina kasnije, imala je 30 godina, bila je supruga i majka dvoje djece, što je mnogima izgledalo potpuno nespojivo s vrhunskim sportom.

Primala je brojna pisma u kojima su joj ljudi poručivali da bi trebala ostati kod kuće s djecom, a jedan je novinar čak otvoreno napisao da je prestara za natjecanje te naravno i – da bi se trebala doma brinuti o svojoj djeci. U Londonu je međutim osvojila čak četiri zlatne medalje (100 m, 200 m, 80 m s preponama, 4 x100 m) i postala jedna od najvećih junakinja poslijeratnog sporta. Novinari su je prozvali “Leteća kućanica”.

Danas taj naziv zvuči patronizirajuće, ali tada je odražavao iskrenu fascinaciju činjenicom da se žena od 30 godina, Fanny Blankers Koen

30-GODIŠNJA NIZOZEMSKA ATLETIČARKA FANNY BLANKERS-KOEN U VRIJEME LONDONSKIH IGARA BILA JE SUPRUGA I MAJKA DVOJE DJECE. PRIMALA JE BROJNA PISMA U KOJIMA SU JOJ LJUDI PORUČIVALI DA BI TREBALA OSTATI KOD KUĆE S DJECOM, A JEDAN JE NOVINAR ČAK OTVORENO NAPISAO DA JE PRESTARA ZA NATJECANJE. U LONDONU JE MEĐUTIM OSVOJILA ČAK ČETIRI ZLATNE MEDALJE (100 M, 200 M, 80 M S PREPONAMA, 4 X100 M) I POSTALA JEDNA OD NAJVEĆIH JUNAKINJA POSLIJERATNOG SPORTA. OLIMP 53

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: OI LONDON 1948. supruga i majka dvoje djece uopće može natjecati, a kamoli pobjeđivati u vrhunskom sportu.

Olimpijsku premijeru imao je i legendarni Emil Zatopek iz Čehoslovačke koji je spektakularno pobijedio u utrci na 10 000 metara. Sve natjecatelje osim dvojice pretekao je za puni krug, u cilj ušao s prednošću većom od 300 metara i pritom srušio olimpijski rekord. Amerikanac Bob Mathias osvojio je zlato u desetoboju sa samo 17 godina i postao najmlađi olimpijski pobjednik u toj disciplini, a posebnu priču ispisao je mađarski strijelac Károly Takács. Nekoliko godina prije Igara eksplozija granate uništila mu je desnu ruku – upravo onu kojom je pucao.

Naučio je pucati lijevom rukom i u Londonu osvojio olimpijsko zlato.

Jednako kao i nakon Prvog svjetskog rata, poražene države (ovoga puta Njemačka i Japan) nisu bile pozvane na Igre. Sovjetski Savez dobio je poziv, ali jednako kao i prethodnih tridesetak godina, još od Oktobarske revolucije, nije poslao sportaše jer se i dalje držao stava da je olimpijski pokret aristokratska institucija i dio kapitalističke kulture.

SREBRO IVANA GUBIJANA I NOGOMETNE REPREZENTACIJE U tom smislu poseban politički značaj imao je nastup sportaša iz tadašnje FNR Jugoslavije, među kojima je velik broj bio iz Hrvatske (hrvatski sportaši nastupili su u atletici, biciklizmu, gimnastici, nogometu, plivanju, vaterpolu i veslanju). Upravo te 1948., gotovo paralelno s Olimpijskim igrama u Londonu, došlo je do sukoba između Tita i Staljina te raskida Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom.

Josip Broz Tito vrlo je brzo shvatio da međunarodni sport može biti važno sredstvo diplomatske afirmacije i međunarodnog ugleda države. U najkraćem roku

Nogomet: dodjela medalja

54 OLIMP

okupljena je reprezentacija i organiziran odlazak na Igre.

Jugoslavija je tako ubrzo postala poseban slučaj među socijalističkim zemljama – komunistička država koja nije pripadala sovjetskom bloku.

Nastup je bio uspješan i u sportskom smislu. Osvojene su dvije medalje, što je bio izvanredan rezultat obzirom da se na Igre otišlo gotovo bez ikakvih priprema. Prvu medalju – srebro u atletici – osvojio je hrvatski bacač kladiva Ivan Gubijan. Koliko je taj rezultat bio neočekivan vidi se iz podatka da za proglašenje nije bila spremna jugoslavenska zastava, pa je jarbol bio prazan dok se svirala himna.

Nogometna reprezentacija osvojila je također srebrno odličje, a od 22 igrača koji nastupili, dvanaestorica su bili hrvatski nogometaši (Stjepan Bobek, Božo Broketa, Miroslav Brozović, Zvonimir Cimermančić, Zlatko i Željko Čajkovski, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacian, Frane Matošić, Franjo Šoštarić, Bernard Vukas i Franjo Wölfl).

Momčad je u finalu izgubila od moćne Švedske, ali je srebro predstavljalo velik međunarodni uspjeh poslijeratne države.

Igre u Londonu 1948. bile su silno važne jer se svijet nakon najrazornijeg rata u svojoj povijesti ponovno okupio oko ideje međunarodnog zajedništva.

Više od sportskog natjecanja, postale su simbol povratka normalnom životu.

GOTOVO PARALELNO S OLIMPIJSKIM IGRAMA U LONDONU, DOŠLO JE DO SUKOBA IZMEĐU TITA I STALJINA TE RASKIDA JUGOSLAVIJE SA SOVJETSKIM SAVEZOM. JOSIP BROZ TITO VRLO JE BRZO SHVATIO DA MEĐUNARODNI SPORT MOŽE BITI VAŽNO SREDSTVO DIPLOMATSKE AFIRMACIJE I MEĐUNARODNOG UGLEDA DRŽAVE. U NAJKRAĆEM ROKU OKUPLJENA JE REPREZENTACIJA I ORGANIZIRAN ODLAZAK NA IGRE. JUGOSLAVIJA JE TAKO UBRZO POSTALA POSEBAN SLUČAJ MEĐU SOCIJALISTIČKIM ZEMLJAMA – KOMUNISTIČKA DRŽAVA KOJA NIJE PRIPADALA SOVJETSKOM BLOKU.

TOČI Q MAX, UŠTEDI MAX!

1 ZLATNI BOD =

DO 0,03 € POPUSTA / L

VIŠE

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ

Prvi muzej u Hrvatskoj sa senzoričkointeraktivnim ruksakom Predstavljen drugi dio projekta „Franjo Bučar/Od Hrvatskog sokola do Međunarodnog olimpijskog odbora bez granica“, kojim se dodatno unapređuje pristupačnost muzejske baštine Piše: SERGEJ NOVOSEL VUČKOVIĆ

BUČAROVA OSTAVŠTINA IZVORIŠNA TOČKA MUZEJA Komunikacijsku ploču izradila je Eva Pavić iz udruge za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i

kulturu različitosti (ASK).

Prema njezinim riječima, „komunikacijska ploča je pomagalo s riječima i slikama koje pomažu osobi da kaže što želi i treba“.

Na ploči su i QR kodovi s uputama za korištenje i preuzimanje ploče na mobilni uređaj, te abeceda za osobe koje riječi slovkaju. Ploča inače nosi naziv „Franjo Bučar“, a zašto baš po njemu, objasnila je autorica projekta: - Komunikacijska ploča „Franjo Bučar“ predstavlja život i djelovanje Franje Bučara iz razloga što ga imamo najviše zastupljeno kroz sportove u donjoj, povijesnoj etaži stalnog postava, dok je u gornjoj etaži prisutan kroz pojedince koji su dobitnici Državnih nagrada za sport Franjo Bučar. Uz to, izvorišna točka muzeja upravo je njegova ostavština - kazala je Vargek.

Hrvatski športski muzej je uvođenjem ploče i ruksaka kao pomagala za lakšu komunikaciju za osobe s teškoćama, napravio novi, veliki korak za inkluzivnost ustanove u kojoj će svi posjetitelji imati ravnopravan pristup sadržajima i bogatoj sportskoj baštini naše zemlje.

Ruksake i ploče zainteresirani posjetitelji besplatno mogu koristiti u postavu, za što se trebaju javiti djelatnicima na blagajni.

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ (stalni postav), Ilica 13/I, Zagreb, info@sportski-muzej.hr, 01 4833-483 Radno vrijeme: ponedjeljak - zatvoreno; utorak - subota 10:00 – 18:00; nedjelja 10:00 – 14:00 Cijene ulaznica: Odrasli 10 €; učenici, studenti i osobe starije od 65 g. 6 €; obiteljska ulaznica 22 €; grupna ulaznica (7 – 25 osoba) 7 €; grupna ulaznica učenici, studenti i osobe starije od 65 g. 5 € Besplatno uz predočenje iskaznice ili potvrde: osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca do 7 godina, štićenici i korisnici posebnih ustanova, voditelji organiziranih grupnih posjeta, članovi Hrvatskog kluba olimpijaca, članovi HMD-a i ICOM-a.

Foto: Sandro Đukić

U

povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, Hrvatski športski muzej predstavio je drugi dio projekta „Franjo Bučar/Od Hrvatskog sokola do Međunarodnog olimpijskog odbora bez granica“, kojim dodatno unapređuje pristupačnost i inkluzivnost muzejske baštine. Projekt je započeo lani izradom kataloga izložbe „Franjo Bučar (25.11.1866.-26.12.1946.)“, prilagođenog osobama s intelektualnim teškoćama. Autorica projekta je viša kustosica i arhivistica Martina Vargek.

Ovogodišnja faza odnosi se na prilagodbu izložbe osobama iz spektra autizma i osobama s oštećenjem sluha. Za osobe iz spektra autizma izrađeni su komunikacijska ploča i senzoričko-interaktivni ruksak, dok je onima s oštećenjem sluha namijenjen prijevod izložbe na hrvatski znakovni jezik.

Komunikacijska ploča je dostupna na web stranicama muzeja, a može se preuzeti i na mobilne uređaje putem QR koda. Na stranici je i video prijevod izložbe na hrvatski znakovni jezik. Komunikacijska ploča i ruksaci su i u stalnom postavu muzeja u Ilici 13, čime je ova ustanova postala prvi muzej u Hrvatskoj koji je uveo senzoričko-interaktivni ruksak kao alat prilagodbe sadržaja.

Ruksak sadrži tvrde senzoričke loptice, manju komunikacijsku ploču, vizualni pješčani sat s mjehurićima, kocku sa simbolima sportova, drvenu pločicu u obliku tenisice s vezicama, te antifon - zaštitne slušalice koje smanjuju buku i olakšavaju boravak u prostoru osobama osjetljivima na podražaje.

Svaki predmet pomno je osmišljen kako bi osobi nepoznati prostor učinili ugodnijim za upoznavanje s različitim sportovima. Osim za osobe iz spektra, predmeti i ruksak mogu biti korisni i ostalim posjetiteljima, pogotovo najmlađima, za smirenje ili zaokupljanje pažnje.

Proslavljeni olimpijac donirao opremu s Igara, pohvalio sadržaje i odigrao sportski kviz Četverostruki olimpijac i osvajač brončanog odličja na Igrama u Sydneyju Igor Boraska donirao je muzeju kombinezone i tenisice s veslačkih natjecanja, kao i kombinezon s olimpijskog nastupa u bobu četverosjedu

H

rvatski veslač Igor Boraska nedavno je postao dopredsjednik Svjetskog kluba olimpijaca (WOA), udruženja koje okuplja sudionike Olimpijskih igara iz cijelog svijeta, među kojima su i osvajači medalja. Na visoku dužnost stupio je nakon ulaska u Izvršni odbor, dok je novom predsjednicom imenovana negdašnja švedska skijašica Pernilla Wiberg.

Boraska je četverostruki olimpijac i osvajač brončane medalje u Sydneyju. Triput je nastupao kao veslač (Atlanta 1996., Sydney 2000., Atena 2004.), a jednom kao član bobposade na Igrama u Salt Lake Cityju 2002.

Kao potpredsjednik uglednog sportskog udruženja, Boraska je posjetio stalni postav Hrvatskog športskog muzeja, ne praznih ruku. Donirao je kombinezon i tenisice sa sidnejskih Igara na kojima je kao član osmerca s kormilarom osvojio povijesno, prvo veslačko odličje za samostalnu Hrvatsku.

Darovao je i kombinezon iz četverca „bez“ kojega je nosio na Igrama u Ateni te kombinezon iz posade boba četverosjeda sa Zimskih olimpijskih igara 2002. Petorica Hrvata sudjelovala su dosad i na ljetnim i na zimskim OI, ali od njih se jedino Boraska okitio medaljom, po čemu je također ušao u povijest hrvatskoga sporta. Navedena bronca već je izložena u postavu (donacija je njegova kolege iz osmerca Tomislava Smoljanovića), a tu je i veslo iz Sydneyja, pa će Boraskin kombinezon dopuniti spomen na tu važnu 2000.

- Osmerac je mojoj generaciji bio najveći cilj, a osvajanje olimpijskog odličja - koje je u toj kraljevskoj disciplini dotad bilo rezervirano samo za velike nacije - za Hrvatsku je doista bio san snova. Odlučio sam stoga donirati svoje sportske uniforme jer je HŠM pravo mjesto za pokazivanje takvih predmeta. Instituciju ove vrste sportaši i sportski djelatnici čekali su desetljećima i vjerujem da nam je svima u interesu da se vrijedna građa prezentira. A gdje ćete bolje lokacije nego u središtu našega glavnog grada - kazao je proslavljeni splitski olimpijac.

Prisjetili smo se nakratko i njegove karijere u bobu...

- Start je najvažnija stvar, ali naravno da bez pravog pilota ili vozača ne možeš napraviti vrhunski rezultat. Sve mora biti usklađeno i na vrhunskoj razini da biste napravili dobru vožnju - ustvrdio je Boraska koji je u muzeju prisutan i na videoinsertima iz arhiva HRT-a gdje se vrte njegovi veslački uspjesi: naslov svjetskog prvaka u dvojcu s kormilarom 1994. te olimpijska bronca iz 2000.

- Zaista sam oduševljen svime što sam vidio i nadam se da će kroz muzej prodefilirati puno generacija sportaša i posjetitelja svih dobi koje će moći upoznati, prisjetiti se i dosta toga naučiti o povijesti i uspjesima našega sporta - zaključio je Igor Boraska, dobro poznat i kao uspješan TV-kvizaš. I u Hrvatskom športskom muzeju je odigrao virtualni kviz znanja, postigavši sjajan rezultat – 20/20!

OLIMP

57

SAVJETI O ZDRAVLJU MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I TAJNICA ZDRAVSTVENE KOMISIJE HOO-A U SVOJIM KOLUMNAMA PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA

Razumijevanje veze između biološkog sata i prehrane (što, kada i koliko jesti) postaje prioritet u ozbiljnom promišljanju skrbi o zdravlju

Č

58 OLIMP

KORTIZOL, MELATONIN I HORMON RASTA Sve u prirodi događa se u pravilnim i nepravilnim ciklusima, pod utjecajem našeg planeta kroz smjenu dana i noći, vremenske uvjete, godišnja doba. Živa bića, zahvaljujući svom unutrašnjem biološkom satu, povezuju svoje dnevno ponašanje s tim ritmovima planeta. Pa tako 24-satni ritam obuhvaća sve fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinaca, a vezano uz smjenu dana i noći. Unutrašnji biološki sat čovjeka je bitan čimbenik koji određuje obrazac hranjenja, spavanja, aktivnost mozga, proizvodnju hormona i urina, razinu šećera u krvi, regeneraciju naših stanica… Uslijed svjetlosnih podražaja, (smjene dana i noći), izlučuju se i različiti hormoni u našem tijelu.

Luče se direktno u krv gdje putuju do tkiva i organa te kontroliraju određene procese. Kako su hormoni usko povezani sa živčanim sustavom umnogome utječu na naša psihička stanja. Najvažniji hormoni 24-satnog ritma koji regulira gotovo sve tjelesne funkcije su kortizol, melatonin i hormon rasta.

Kortizol nazivamo „hormon života“, ali i „hormon stresa“, a počinje se izlučivati svitanjem (najveća koncentracija je od 9 do 12 sati).

Pojačano se izlučuje i kada smo pod stresom, fizički aktivni ili kad imamo upalni proces u organizmu. To je hormon buđenja, akcije, ideje… Utječe na simpatički živčani sustav te blokira imunološki sustav. Kako je današnji ritam života ubrzan i intenzivan, razine kortizola su poremećene što dovodi do raznih bolesnih stanja.

Melatonin je hormon odmora, sna, spavanja… Luči se u vrijeme suprotno od kortizola i njegova je koncentracija najveća između 22 i 4 sata ujutro. Ovaj nam je hormon dragocjen, a otežavamo njegovo lučenje uporno radeći ono što on ne voli - idemo kasno spavati, ne poštujemo smjenu dana i noći... Uz to, spavamo okruženi neprirodnim „plavim“ svjetlima, mobitelima, TV-om i svim uređajima uključenim u struju. Melatonin ne voli ni pretjerano konzumiranje kave, alkohola, cigareta ili tableta za povišeni krvni tlak. Možemo ga nazvati i hormonom mladosti: kako starimo tako se prirodno gubi njegova izvjesna količina, pa zato bebe spavaju cijeli dan, tinejdžeri idu spavati sve kasnije, dok se starije osobe bude s prvim pijetlovima. Nedostatak melatonina tijekom starenja dovodi do obješene kože, bora, staračkih pjega i zato ga se sve više koristi u anti-age tretmanima.

Hormon rasta zadužen je za anabolizam, rast, razvoj i oporavak.

Stoga na spavanje treba ići po mogućnosti uvijek u isto vrijeme

Fotografija: UNSPLASH/ Laura Davidson

Vrijeme kada jedemo jednako je važno kao i ono što jedemo

esto se susrećem s upitima sportaša kako skinuti (ili ne dobiti) neželjene kilograme, poglavito onih kod kojih je tjelesna težina bitan čimbenik u ostvarivanju željenog sportskog rezultata (npr. kod borilačkih sportova). Mnogi govore da se, otkako ne jedu iza 18 sati, osjećaju puno bolje, bolje spavaju i ustaju svježiji. Većina uopće ne razmišlja o tome kako na naš metabolizam utječe vrijeme uzimanja nekog obroka i da upravo ono može biti ključ za bolje zdravlje, ali i za više energije. Razumijevanje veze između biološkog sata i prehrane (što, kada i koliko jesti) postaje prioritet u ozbiljnom promišljanju skrbi o zdravlju.

i u toku dana odmoriti se kada god za to ima mogućnosti (to može biti po 15 do 20 minuta nekoliko puta u tijeku dana).

Taj dnevni odmor zovemo „tihi trening“ jer je tada, dok se odmaramo, produkcija hormona rasta najveća, a oporavak najkvalitetniji. Ako nemamo dovoljno hormona rasta, stalno smo umorni i bezvoljni… Za početak ne jedite prije spavanja, jer svaki put kada nešto pojedemo izlučit će se inzulin koji se u tijelu veže na iste receptore kao i hormon rasta, pa ih inzulin „ukrade“ prije nego se smirimo i zaspemo. Tada se naše tijelo zaposli s preradom hrane i nema dovoljno vremena za oporavak do jutra. Budimo se umorni i totalno nespremni za novi dan.

VEČERNJI SATI – KRITIČNO RAZDOBLJE Jutro predstavlja ključni trenutak za aktivaciju metabolizma nakon noćnog odmaranja. Organizam se prirodno priprema za dnevne aktivnosti, a pravilno tempiran doručak može pokrenuti čitav niz hormonalnih i metaboličkih procesa koji će definirati energiju i vitalnost tijekom dana. Poželjni sastojci za jutarnji obrok (20 do 30 % proteina visoke biološke vrijednosti, 40 do 50 % ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom te 20 do 30 % zdravih masti poput avokada, maslinova ulja, orašastih plodova) osigurat će postupno oslobađanje energije kroz dulji period treninga ili rada.

Hidratacija kao temelj metaboličke aktivnosti zahtijeva unos 250 do 500 ml vode odmah nakon buđenja. Dehidracija može smanjiti metabolizam i do 10 %, odnosno učinak treninga ili rada i do dvadeset posto.

Ručak predstavlja vrhunac metaboličke aktivnosti tijekom dana. Dolazi u idealnom trenutku kada su naši probavni enzimi najaktivniji, a sposobnost korištenja hranjivih tvari doseže svoj maksimum. Optimalno vrijeme za ručak je u vremenu od 12 do 14 sati kada se podudara nekoliko ključnih bioloških faktora: razine kortizola dovoljno su visoke da podržavaju metabolizam, probavni sokovi su na vrhuncu proizvodnje, a temperatura tijela doseže svoj dnevni maksimum oko 13 sati što značajno ubrzava metaboličke procese. Poželjnu kombinaciju makronutrijenata za ručak čini 25 do 30 % proteina. Dobar su izbor, primjerice, piletina s lećom ili riba s kvinojom što osigurava potpun aminokiselinski profil. Ugljikohidrati čine 45 do 50 % obroka s naglaskom na složene uglijkohidrate niskog glikemičkog indeksa i oni osiguravaju stabilnu energiju kroz dulje vremensko razdoblje.

Zdrave masti trebaju činiti 20 do 25 % obroka uključujući i omega-3 masne kiseline iz ribe, orašaste plodove, maslinovo ulje, avokado… Zdrave masti podržavaju apsorpciju vitamina topljivih u mastima i produljuju osjećaj sitosti.

Večernji sati predstavljaju kritično razdoblje. Tijelo se priprema za obnavljajući san i regeneraciju. Odabir hrane i vrijeme uzimanja hrane u večernjim satima može značajno utjecati na kvalitetu sna i dvadesetčetverosatni ritam. Kasna večera direktno interferira s prirodnim procesima koji se

NE JEDITE PRIJE SPAVANJA, JER SVAKI PUT KADA NEŠTO POJEDEMO IZLUČIT ĆE SE INZULIN KOJI SE U TIJELU VEŽE NA ISTE RECEPTORE KAO I HORMON RASTA, PA IH INZULIN „UKRADE“ PRIJE NEGO SE SMIRIMO I ZASPEMO. TADA SE NAŠE TIJELO ZAPOSLI S PRERADOM HRANE I NEMA DOVOLJNO VREMENA ZA OPORAVAK DO JUTRA. BUDIMO SE UMORNI I TOTALNO NESPREMNI ZA NOVI DAN.

aktiviraju navečer. Kada se hrana uzima nakon osam navečer probavni sustav mora raditi u vrijeme kada bi se tijelo trebalo pripremiti za san, a to stvara metabolički konflikt. Dok se razine melatonina počinju dizati signalizirajući vrijeme za odmor, želudac i crijeva moraju trošiti energiju na probavu.

Temperatura tijela navečer pada kao dio pripreme tijela za san, dok proces probave podiže temperaturu zbog termogeneze hrane, što može odgoditi nastup sna 30 do 60 minuta. Mnogobrojna istraživanja potvrđuju da osobe koje večeraju nakon 21 sat imaju 23% veću vjerojatnost problema s uspavljivanjem. Poželjni obroci navečer su proteini kao dobar izvor triptofana koji pomaže proizvodnju serotonina i melatonina, a u minimalnim količinama kompleksni ugljikohidrati poput kvinoje. Lagani obroci 2 do 3 sata prije spavanja su poželjni, dok obimniji obroci zahtijevaju intenzivnu probavu u trajanju 3 do 4 sata što izravno utječe na prve faze sna. Umjeren unos 200 do 300 ml tekućine prije spavanja osigurava odgovarajuću hidraciju tijekom noći bez prekidanja sna.

IZBJEGAVAJTE STIMULANSE U VEČERNJIM SATIMA Kofein može ometati san čak 6 do 8 sati nakon konzumacije kave, tamne čokolade, crnog i zelenog čaja bogatih kofeinom.

Alkohol u pretjeranim količinama nije dobro došao, makar u početku može uzrokovati pospanost smanjenjem kortizola.

Metabolizam alkohola tijekom noći dovodi do fragmentacije REM faze sna i ranih jutarnjih buđenja kad naglo pada razina šećera u krvi.

Energetski napitci nisu pravi izvor energije već stimulansi živčanog sustava, a zbog visokih doza kofeina, šećera i stimulansa poput taurina i guarane mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe poput nesanice, dehidracije, ubrzanog rada srca, povišenog tlaka i slično.

Važno je zapamtiti da konzumacija hrane unutar tri sata prije odlaska na spavanje može opteretiti probavni sustav i povećati sklonost simptomima poput refluksa kiseline ili žgaravice, a to je vjerojatno povezano sa sadržajem, sastavom obroka i količinom pojedene hrane. A probavne smetnje najčešće uzrokuju začinjena, pržena i kisela hrana…

Ne manje važna loša navika je vrlo često nesvjesno jedenje snack hrane odnosno silnih grickalica što je česta večernja navika vođena emocijama. A treba imati na umu da bi jedenje i svaki uzeti zalogaj hrane trebao biti čin svjesnosti i odabira poželjne namirnice…

Nažalost, daleko smo se odmaknuli od prirodnih procesa i jednostavnog života kakav je nekad bio. Današnji tempo je doista prelud i teško možemo uvijek pratiti svoj prirodni unutarnji ritam, ali pokušajte. Uvedite red, presložite prioritete i budite u 24-satnom ritmu kada god je to moguće. Znam da će se mnogi javiti da imaju kasnovečernji trening, da su do kasna zatrpani poslom i slično, ali zato su tu stručnjaci za prehranu da poduče, sugeriraju i predlože to jesti u tim danima kasnovečernjih obaveza, ali i tijekom dana poštujući individualan pristup. Naime, prehrana je strogo individualna kao otisak našeg palca, sve ovisno o metabolizmu i mikrobiomu crijeva, a kod žena ovisno i o ciklusu. Za dug i kvalitetan život važno je da smo u homeostazi, da smo u ravnoteži tijela, duha i života, da živimo u skladu i s podnebljem i s okolišem i s klimom i svojim obvezama. Taj sklad tijela i duha treba početi formirati od najranije dobi. Od djetinjstva, pa onda u vrtićima i školi učimo djecu što trebaju jesti i što ta hrana čini njihovom rastu i razvoju. Učinimo mali korak pa svom djetetu svako jutro pripremimo doručak, a za školu vodu i možda sitno nasjeckani špek ili pancetu, što je znatno zdravije od kroasana iz pekarnice. Za početak sasvim dovoljan i poželjan odabir.

OLIMP

59

HOO u Labinu dodijelio Nagradu “Milan Neralić” zaslužnicima iz lokalnog sporta Na svečanosti u Malom kazalištu u Labinu, najstarijem kazalištu u Istri, Hrvatski olimpijski odbor je po osmi put dodijelio Nagradu „Milan Neralić“ zaslužnicima sporta na lokalnoj razini

S

Svim laureatima, kao i predsjedniku Željku Šančiću, u ime nagrađene sportske udruge, pripale su statue i povelje s likom Milana Neralića, prvog hrvatskog olimpijca i osvajača olimpijskog odličja (bronca u mačevanju na II. modernim Olimpijskim igrama 1900. u Parizu). Pri tom svečanom činu asistirala je djevojka u replici odjeće legendarne istarske učiteljice i spisateljice Labinjanke Giuseppine Martinuzzi, a u glazbenom dijelu nastupio je gitarski oktet Glazbene škole Matka Brajše Rajšana, pod vodstvom mentorice Anise Parganlije. Izveli su skladbu “Introdukcija& Fandango” skladatelja Luigija Boccherinija.

Svečanost upriličena u Teatrinu - malom kazalištu velike povijesti (prvom istarskom kazalištu) započeta je hrvatskom himnom nakon koje je uslijedila svečana pjesma Istarske županije. Svojom nazočnošću svečanost su uveličali Danica Kramarić, savjetnica ministrice zdravstva, Barbara Đinović, dopredsjednica HOO-a i zlatna olimpijka iz Pariza, Snježana Jurinić, članica Vijeća HOO-a, Hrvoje Balen, direktor Ureda za programe lokalnog sporta HOO-a, Mladen Pavićević, predsjednik Sportske zajednice Istarske županije, Borjan Batagelj, pročelnik za društvene djelatnosti Grada Labina i Patrik Franković, predsjednik Sportske zajednice Grada Labina.

60 OLIMP

Foto: MARIN STEPČIĆ

edmeročlani Ocjenjivački sud, na čelu s predsjednicom Barbarom Đinović, odlučio je da su laureati za 2025. godinu četvorica cijenjenih sportskih djelatnika i jedna sportska udruga: Darko Blažinčić, pokretačka snaga sporta u Velikoj Gorici; Nenad Šeparović, Korčulanin s velikim zaslugama za razvoj sporta na lokalnoj i županijskoj razini; Dubravko Ižaković, dugogodišnji aktivni sudionik kreiranja sportskog sustava u Osječko-baranjskoj županiji, ali i na državnoj razini; Anđelko Crnčec, stup međimurskog sporta i jedan od najzaslužnijih ljudi za razvoj kuglanja u Čakovcu i šire, te Karlovačka športska zajednica koja već desetljećima predstavlja temelj organiziranog sporta i sportskih aktivnosti za sve naraštaje u „gradu na četiri rijeke“.

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

IN MEMORIAM DRAGAN MILANOVIĆ (Slavonski brod, 29. kolovoza 1948. – Zagreb, 21. travnja 2026.)

SPORT I MODA:

2025. godina

MAČEVANJE: Mačevački dvoboji u Zagrebu

ORLOVSTVO: Hrvatsko Orlovstvo na krilima vjere i snage

ženski trendovi u hrvatskom tisku s kraja 19. stoljeća do pedesetih godina 20. stoljeća

RAZGOVOR: Drago Rukljač Legendarni zagrebački nogometaš, „gospodin u kopačkama“, utjelovio je ideju da se stil i elegantna izvedba cijene jednako kao i rezultat TRADICIJA: Sport Hrvata u Subotici Povijesno i kulturno središte Hrvata u Vojvodini krije priču o bogatoj sportskoj tradiciji koja nadilazi lokalne okvire

KOŠARKA:

Gostovanje NBA All-Star momčadi u Hrvatskoj 1964. godine

LEGENDA HRVATSKOG NOGOMETA: Bernard Vukas u reprezentacijama Svijeta i Europe

Poštovani čitatelji, Pozivamo sve povjesničare sporta, istraživače, kroničare i autore koji se bave poviješću sporta, a zainteresirani su za objavu svojih radova u časopisu POVIJEST HRVATSKOG SPORTA, da svoje članke pošalju na adresu e-pošte: phs@hoo.hr

P

rofesor Milanović bio je nastavnik atletike i nositelj katedre za Teoriju treninga, ali i pionir individualne kondicijske pripreme sportaša, dekan Kineziološkog fakulteta u dva mandata, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Akademije odgojnoobrazovnih znanosti Hrvatske. Na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu bio je sinonim za znanje. Kao ugledni stručnjak stvarao je temelje na kojima su izgrađene karijere brojnih sportaša i trenera, a utkao je svoje ekspertno poznavanje tajni kondicijske pripreme i u uspjehe niza klubova i reprezentacija u odbojci, vaterpolu, rukometu i košarci.

Obilježio je i karijere mnogih sportaša pojedinaca pa tako i one ponajvećih hrvatskih košarkaša Krešimira Ćosića i Dražena Petrovića. Kod njega su ispite polagali pokojni Ćiro Blažević i Zlatko Kranjčar te Zlatko Dalić, Dražen Ladić, Tomislav Ivković, Josip Katalinić, Zoran Vulić, Nenad Gračan ili pak košarkaški treneri Giuseppe Giergia, Željko Pavličević, Faruk Kulenović, Danijel Jusup....

U akademskoj karijeri objavio je 186 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu, pokrenuo i vodio osam održanih Međunarodnih znanstvenih konferencija o kineziologiji pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2007. do 2015. bio je član Nacionalnog vijeća za sport, a napisao je ili uredio 65 knjiga, udžbenika ili zbornika radova.

Zbog iznimih zasluga dobitnik je brojnih društvenih i sportskih priznanja: Državne nagrade za sport “Franjo Bučar”, Nagrade grada Zagreba, Nagrade “Matija Ljubek” (za životno djelo) Hrvatskog olimpijskog odbora, državnog odlikovanja “Red hrvatskog pletera”, Trofeja Zagrebačkog športskog saveza za životno djelo, Nagrade Sabora Republike Hrvatske za životno djelo i drugih. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj. (vl/hoo/vk)

SOKOLSTVO: Povijesni razvoj sokolskog pokreta u Hrvatskoj i na Sušaku

20/05/2025 21:32

Uredništvo će pregledati sve poslane tekstove te odabrati one koji će biti objavljeni. Detaljnije upute autorima nalaze se na stranici HOO-a (www.hoo.hr). Časopis, pod nazivom Povijest sporta, počinje izlaziti 1970. te je objavljeno 120 brojeva do 1999., kada postaje dijelom časopisa Olimp u okviru kojeg izlazi do 2023. godine.

Od 2025. počinje ponovno izlaziti kao samostalno izdanje.

U časopisu će se objavljivati znanstveni, stručni i ostali prilozi (eseji, vijesti, recenzije, prikazi, životopisi i sl.).

Foto: HKS

PROFESOR, PEDAGOGOG I VIZIONAR

Nakon teške bolesti, u 78. godini života napustio nas je profesor emeritus Dragan Milanović, pedagog i vizionar te jedan od ključnih ljudi koji su oblikovali modernu kondicijsku pripremu sportaša u Hrvatskoj

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA • broj 204 • godina LIII / 2025. • UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

povijest hr sporta korice ispravljene.indd 1

IVICA KOSTELIĆ: Dnevnički zapisi sa ZOI Torino 2006.

broj 204

Preminuo profesor Dragan Milanović, ekspert kondicijske pripreme sportaša

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ • broj 204 • godina LIII / 2025. • UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

NOGOMET: Formiranje nogometnog prvenstva FNRJ

Uredništvo Povijesti hrvatskog sporta

VIJESTI www.hoo.hr

Novi ugovori MORH-a vrhunskim sportašima - pričuvnicima HV-a Dopredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Ivan Anušić uručio je u Ministarstvu obrane RH vrhunskim sportašima – ugovornim pričuvnicima Hrvatske vojske ugovore za 2026. godinu. Riječ je o ukupno 52 ugovora, odnosno 52 vrhunska sportaša – ugovorna pričuvnika, čija mjesečna naknada za pripravnost iznosi 1000 eura.

M

inistar Anušić čestitao je vrhunskim sportašima na mnogobrojnim sportskim uspjesima i izrazio zadovoljstvo što su dio Oružanih snaga. Zahvalio je vrhunskim sportašima koji noseći odoru hrvatskog vojnika i hrvatski dres promoviraju i sport i Oružane snage RH. U ime vrhunskih sportaša – ugovornih pričuvnika Ministarstvu obrane zahvalio je jedan od najuspješnijih hrvatskih sportaša svih vremena, veslač Valent Sinković: - Kad obučem odoru poseban je osjećaj.

Kao dio pobjedničke Hrvatske vojske i mi sportaši se osjećamo kao pobjednici, to nam puno znači i psihički za naša natjecanja.

Matea Parlov Koštro, hrvatska olimpijka i jedna od najuspješnijih hrvatskih atletičarki, poručila je: - Ugovor s Ministarstvom obrane nam je velika financijska potpora, ali i velika nagrada za ono što zapravo radimo u hrvatskom sportu. Mi sportaši kroz ovakav projekt možemo puno utjecati na mlade, pogotovo da se prijave u vojsku.

Parlov Koštro istaknula je kako je i sama potaknula brata za prijavu u Hrvatsku vojsku i najavila kako će krenuti na temeljno vojno osposobljavanje u svibnju: - Moj brat se, po uzoru na mene, prijavio i služit će vojno osposobljavanje dobrovoljno.

Nove ugovore od MORH-a dobila su 52 vrhunska sportaša: Aurel Benović, Sara Beram, Paško Božić, Giovanni Cernogoraz, Lara Cvjetko, Nikolina Ćaćić, Palma Čargo, Martin Dolenc, Dominik Etlinger, Mihovil Fantela, Šime Fantela, Roko Farkaš, Anton Glasnović, Josip Glasnović, Marko Golubić, Petar Gorša, Matea Jelić, Filip Jurišić, Ivana

Jurković, Josipa Jurković, Antonio Kamenjašević, Karlo Kodrić, Sara Kolak, Samuel Kolega, Katarina Krišto, Matija Legović, Anton Lončarić, Patrik Lončarić, Tvrtko Ljutić, Matej Mandić, Matija Marinić, Damir Martin, Filip Mihaljević, Nikola Miljenić, Iva Oberan, Matea Parlov Koštro, Petrunjela Pavić, Leona Popović, Filip Pravdica, Ana Viktorija Puljiz, Istok Rodeš, Martin Sinković, Valent Sinković, Tin Srbić, Tonči Stipanović, Lena Stojković, Filip Šačić, Marija Tolj, Ivan Šapina, Vanesa Tot, Elena Vorobeva i Filip Zubčić.

Oružane snage RH godinama uspješno surađuju s vrhunskim sportašima te njeguju vrijednosti discipline te aktivnog i sportskog načina života pripadnika Hrvatske vojske. Tijekom sportskih priprema, domaćih i međunarodnih sportskih natjecanja sportaši nose oznake i simbole Oružanih snaga RH i time promoviraju ne samo Ministarstvo obrane i Oružane snage RH, nego i Republiku Hrvatsku.

Prijedlog vrhunskih sportaša s kojima se sklapaju ugovori izrađuje HOO prema jasno definiranim kriterijima sportske kvalitete, a suradnja HOO-a i Ministarstva obrane temelji se na sporazumima iz 2003., 2010. i 2015., pri čemu važeći sporazum iz 2015. uređuje model službe vrhunskih sportaša u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH. Trenutačno je na temeljnom vojnom osposobljavanju pet vrhunskih sportaša: atletičarke Jana Koščak i Mia Wild, džudašica Helena Vuković te stolnotenisači Filip Zeljko i Frane Tomislav Kojić, s kojima će po završetku TVO-a Ministarstvo obrane RH sklopiti ugovore o službi u ugovornoj pričuvi vrhunskog sportaša. (morh/hoo/vk)

Oko 1600 sudionika na 14. hrvatskom festivalu sportske rekreacije u nordijskom hodanju i pješačenju u Opatiji

O

patija je još jednom potvrdila status jedne od vodećih destinacija aktivnog turizma i rekreacije okupivši rekordnih 1592 sudionika na 14. Hrvatskom festivalu sportske rekreacije u nordijskom hodanju i pješačenju, i to upravo u godini kada je Primorsko-goranska županija nositelj titule Europske regije sporta 2026. Ova tradicionalna manifestacija, koja se održava povodom Svjetskog dana zdravlja, okupila je rekreativce iz cijele Hrvatske, ali i goste iz Slovenije, Srbije, Njemačke i Austrije.

Festival, koji organiziraju Klub za športsku rekreaciju Gorovo, HOO i Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, i ove je godine ponudio bogat i sadržajan program za sve generacije – od najmlađih do umirovljenika, uključujući i osobe s invaliditetom.

Program je započeo na opatijskom Mrkatu ekološkim sajmom u organizaciji Udruge Žmergo, dok se središnji dio događanja odvijao na Ljetnoj pozornici uz raznovrsne rekreativne programe te treninga s popularnim trenerom Marijem Mlinarićem.

Posjetitelji su se mogli okušati i u cornholeu, kao i u streličarstvu.

Za glazbeni odabir bio je zadužen DJ Tommy, a program je vodio uvijek raspoloženi Dražen Turina Šajeta.

Sudionicima su na raspolaganju bili i edukativni te zdravstveni

62 OLIMP

sadržaji, uključujući mjerenje tlaka i savjete o zdravom načinu života, kao i prezentaciju izrade smoothieja „Zdravi doručak”.

U sklopu festivala održano je i međunarodno SUP Long Distance natjecanje, a svečanosti otvorenja nazočili su brojni uzvanici. Sudionike su pozdravili Krešimir Ritz, predsjednik Hrvatskog saveza nordijskog hodanja, Marija Bilan, predsjednica Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“, Hrvoje Balen, direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini HOO-a, Suzana Badurina, savjetnica za sport i tehničku kulturu PGŽ-a, te predstavnik domaćina festivala, opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, kojemu je i ove godine pripala čast otvoriti festival. Nakon svečanog otvorenja, sudionici su krenuli na jednu od pet atraktivnih ruta – od laganih šetnji do zahtjevnijih dionica, uključujući i popularnu „Morsku rutu“ koja kombinira vožnju brodom i hodanje šetnicom Lungomare.

– Svake godine pomičemo granice i obogaćujemo sadržaj festivala, tako će biti i naredne, jubilarne godine – zaključio je Dalibor Korenić, alfa i omega festivala. (kšr gorovo/hoo)

Grad Poreč-Parenzo

VIJESTI www.hoo.hr

Filip Ude i Ana Sršen ambasadori Allianzova projekta “Sat za nas” Treću godinu uzastopce Allianz Hrvatska je u partnerstvu s HOO-om i Hrvatskim paraolimpijskim odborom predstavio društven odgovorni projekt “Sat za nas”

Predsjednik HTS-a Dragan Primorac izabran u vodeće tijelo Europske taekwondo unije Na prijedlog predsjednika krovne Europske taekwondo unije (ETU) Sakisa Pragalosa te uz potvrdu članova Vijeća ETU-a, predsjednik Hrvatskog taekwondo saveza (HTS) prof. dr. sc.

Dragan Primorac imenovan je članom Vijeća ETU-a, objavio je HTS

E

uropska taekwondo unija okuplja 49 nacionalnih saveza te predstavlja najveću i najutjecajniju kontinentalnu organizaciju unutar Svjetske taekwondo federacije (World Taekwondo). ETU ima ključnu ulogu u razvoju natjecateljskog sustava, uspostavi i provedbi sportskih i etičkih standarda te strateškoj promociji taekwondoa kao olimpijskog sporta na europskoj razini.

Imenovanje Dragana Primorca u Vijeće ETU-a dodatno potvrđuje njegov izniman međunarodni ugled i dugogodišnji doprinos razvoju sporta, znanosti i medicine. Odluka dolazi neposredno nakon što ga je 18. travnja 2026. Skupština Hrvatskog taekwondo saveza jednoglasno izabrala za predsjednika Saveza u idućem četverogodišnjem mandatu, čime je jasno izraženo povjerenje hrvatske taekwondo zajednice u njegovo vodstvo, iskustvo i viziju daljnjeg razvoja sporta. Primorac ima bogatu sportsku karijeru: juniorski je doprvak bivše države u taekwondou, jedan od pionira razvoja WT taekwondoa u južnoj Hrvatskoj te osnivač prvog WT taekwondo kluba (Kocunar) u južnoj Hrvatskoj 1987. godine.

Nositelj je počasnog 7. dana crnog pojasa (World Taekwondo Europe), a 2015. godine primljen je u Kuću slavnih taekwondoa (Taekwondo Hall of Fame) u Sjedinjenim Američkim Državama, u kategoriji Pioneer Taekwondo Instructor. Član je Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i Zdravstvene komisije HOO-a, a u lipnju 2025. godine ponovno je izabran za člana Zdravstvene i antidopinške komisije Europskih olimpijskih odbora za mandatno razdoblje 2025.-2029.

Imenovanjem u Vijeće ETU-a Dragan Primorac dodatno učvršćuje međunarodnu poziciju hrvatskog sporta te potvrđuje da hrvatski taekwondo ima snažan, vjerodostojan i prepoznatljiv glas u samom vrhu europskog i svjetskog sporta, dodaje se u priopćenju Hrvatskog taekwondo saveza.

64 OLIMP

akon tema tjelesnog zdravlja djece, te mentalnog zdravlja djece i roditelja, nova sezona projekta otvara jedno od najvažnijih pitanja suvremenog obiteljskog života - kako u vremenu ekrana sačuvati kvalitetno zajedničko vrijeme, bez digitalne distrakcije. Ekrani su dio svakodnevice djece, roditelja, škole, posla i društvenog života. Upravo zato projekt “Sat za nas” ove godine želi otvoriti razgovor o tome kako tehnologiju koristiti svjesnije, zdravije i društveno korisnije. Kao alat koji ne mora udaljavati, nego može potaknuti izlazak iz kuće, kretanje, razgovor, igru i stvaranje novih obiteljskih rituala.

Na panelu “Sat za nas - vrijeme s djetetom bez ekrana” sudjelovali su ambasadori projekta paraolimpijka Ana Sršen i olimpijac Filip Ude, autor knjige “Amerika, klinci i tanki živci” Dražen Nenadić, te predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac. Razgovor je otvorio i teme dosade, roditeljskih “tankih živaca” i društvenog pritiska koji se javlja kada djeca dobivaju mobitele sve ranije.

- Sport je jedan od odgovora na ekranizaciju. Djeci mnogo donosi kroz aktivnost, ali i kao oblik socijalizacije - izjavila je Ana Sršen, a proslavljeni hrvatski gimnastičar Filip Ude je istaknuo kako nikada nije bilo više igrališta, a koja su nažalost sve praznija: - To je tužno za vidjeti, mi smo jedva čekali izaći na igralište. Danas je puno lakše dati djetetu mobitel, nego izaći s njim van i provesti vrijeme zajedno i igri. Dražen Nenadić smatra kako je problematika “ekrana” ogromna: - Društvo za sada ne nalazi rješenje za ovu kompeksnu temu. Istraživanja pokazuju kako djeca predškolske i školske dobi imaju akutne probleme u fokusu, koncentraciji i razvoju.

Središnji novitet treće sezone je mobilna aplikacija Sat za nas osmišljene kao virtualni lov na blago za cijelu obitelj, koja roditelje i djecu vodi kroz zajedničku gradsku pustolovinu kroz brojne hrvatske gradove, uz zadatke, zagonetke, sportske zanimljivosti i skupljanje bodova. Svaka ruta uključuje jedinstvene lokacije, priče i zadatke povezane sa sportskim duhom, timskim radom, upornošću i poštovanjem. Na taj se način digitalni alat koristi kao most prema stvarnom iskustvu, a umjesto pasivnog vremena pred ekranom, aplikacija potiče djecu i roditelje da zajedno izađu van, kreću se gradom, promatraju prostor oko sebe, rješavaju izazove i uče kroz igru.

- Tehnologija je tu i ne možemo se praviti da nije dio života naše djece. Pitanje više nije kako je potpuno izbaciti, nego kako je koristiti pametnije. Projektom Sat za nas želimo potaknuti roditelje i djecu da ekran postane povod za zajedničko iskustvo, a ne prepreka razgovoru, kretanju i povezivanju. Upravo u tome vidimo važan društveni aspekt održivosti - graditi zajednice u kojima djeca rastu zdravije, sigurnije i povezanije s ljudima oko sebe - kazala je Marijana Jakovac.

Mobilna aplikacija Sat za nas je dostupna od 21. svibnja do 6. rujna, a uključeni će imati priliku osvojiti i posebno obiteljsko iskustvo - dvije obitelji osvojit će putovanje u Gardaland. (h/hoo/vk)

Foto: ETU/HTS); FaH/ D. Lugarić

N

VIJESTI www.hoo.hr

HZSN: Dražen Krušelj novinar godine, Jurici Gizdiću posthumno nagrada za životno djelo D

ražen Krušelj je u svojim tekstovima kategorički jasan, uvijek piše otvoreno i pošteno, cementirano dokazima i bez kalkuliranja, a kamoli dodvoravanja.

Mikroskopskom razradom teme i teze, originalnošću izraza, svakako i efektnom duhovitošću kao dodatnim plusom zaslužio je nagradu za novinara godine.

Dobitnik nagrade za životno djelo, sportski kroničar, publicist i istraživač sportske povijesti, Jurica Gizdić, jedinstvena je osoba u sustavu hrvatskog sporta po gotovo nevjerojatnom publicističkom učinku. Do trenutka kada je iznenada preminuo 16. studenoga prošle godine u 61. godini života, objavio je 94 knjige sa sportskom tematikom, čuvajući na taj način činjenice o veličanstvenim dometima hrvatskog sporta. Nagradu je primio njegov brat Ćiro Gizdić.

Tradicionalna nagrada Milka Babović pripala je Damiru Mrvecu jer dugi niz godina na stranicama Večernjeg lista i u njegovu online izdanju objavljuje tekstove u kojima do riječi i medijskog prostora dolaze isključivo sportašice, nerijetko i iz onih malih, medijima manje atraktivnih sportova.

Posebna priznanja HZSN-a pripala su Sportskim novostima i portalu Sportnet.hr, priznanje za fotografiju otišlo je Marku Lukuniću iz Pixsella, a priznanje za intervju Stipi Antonijeviću s Nove TV, koji je dan uoči prve utakmice četvrtfinala Lige

nacija između Hrvatske i Francuske razgovarao s Kylianom Mbappeom.

Tomislav Gabelić iz 24sata dobitnik je priznanja za publicistiku zbog monografije o Željku Jerkovu, a Mateo Pukšar iz MAX sporta laureat je priznanja za reportažu iz iranskog Tabriza i tamošnje hrvatske nogometne kolonije.

Priznanje za internetsko novinarstvo pripalo je Mati Galiću i Hrvoju Tironiju iz 24sata, priznanje za komentar Draženu Pineviću iz Sportskih novosti za komentar pod naslovom “Kad je Vjesnik izgorio, nestao je dio nas, simbol grada, vremena i novinarstva”, dok je priznanje za rad na društvenim mrežama otišlo Valentini Kramarić Pukljak.

Priznanje za medijsku službu dobio je Medijski tim Hrvatskog rukometnog saveza za Svjetsko rukometno prvenstvo 2025, a priznanje za suradnju s medijima Josip Glasnović, vrhunski hrvatski strijelac u disciplini trap, koji je već dugi niz godina primjer iznimne susretljivosti i odlične suradnje s predstavnicima medijima.

I na kraju, priznanje za lokalno novinarstvo dodijeljeno je Marijanu Bakiću, kolumnistu karlovačkog KAportala od njegova osnutka 2010. godine.

Svečanosti u kinu Edison nazočio je gradočelnik Damir Mandić, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Tomislav Grahovac te mnogi uglednici iz svijeta sporta. (h/hoo/vk)

HOO ugostio šahovskog “vunderkinda” Erika Golubovića i izaslanstvo HŠS-a

H

rvatski olimpijski odbor priredio je prijam za šahovskog “vunderkinda” Erika Golubovića, nakon što je prije desetak dana osvojio treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u brzopoteznom šahu u kategoriji do 14 godina. Trinaestogodišnji Opatijac s iskaznicom Šahovskog kluba Rijeka demonstrirao je iznimnu nadarenost na svjetskoj brzopoteznoj smotri u Vrnjačkoj Banji (Srbija) u konkurenciji 38 šahista iz 16 država. Iako je pobjedom u posljednjem kolu dospio na podjelu prvog mjesta, zbog primjene dodatnih kriterija, zlatno i srebrno odličje završilo je oko vrata njegovih suparnika iz Kazahstana.

U ulozi domaćina bio je glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, koji je čestitao Eriku i njegovu tati Borisu Goluboviću na sjajnom uspjehu proizašlom iz još jedne obiteljske sportske radionice, naglasivši da HOO skrbi o mladim talentima kroz brojne razvojne programe.

- Fenomenalan je osjećaj osvojiti ovakvu medalju, stvarno sam presretan zbog tog uspjeha - kazao je Erik, te dodao: - Slijede mi nastupi na nekoliko turnira, ali pažnju moram usmjeriti i na završetak školske godine. Veselim se nastupu za seniorsku reprezentaciju, kao i nastupu na skorašnjem SP-u u

66 OLIMP

standardnom šahu. Prije nego je glavni tajnik HOO-a uručio mladom šahistu prigodni dar, HOO-ovu prijamu i dosadašnjoj potpori zahvalio je međunarodni šahovski majstor i nekadašnji hrvatski reprezentativac Boris Golubović, izrazivši zadovoljstvo što je Erik krenuo njegovim sportskim putem.

Podsjetimo, Erik Golubović je u rujnu prošle godine sa samo 12 godina postao najmlađi FIDE majstor u povijesti hrvatskog šaha, godinu prije okitio se srebrnom medaljom na EP-u u ubrzanom šahu za uzrast do 12 godina, a prvi veliki međunarodni uspjeh ostvario je 2022. trećim mjestom na EP-u u standardnom šahu u Turskoj. Bio je tek desetogodišnjak...

Prijamu u HOO-u nazočili su predsjednik HŠS-a Branimir Jukić i glavna tajnica Daria Grgurić, kao i Neven Šavora, direktor nacionalnih sportskih saveza i razvojnih programa HOO-a, te Mario Vukoja, koordinator Odjela za nadzor stručnog rada i stručnih poslova NSS-a, istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme. (hoo/vk)

Foto: FaH/ D. Senčar

Dražen Krušelj iz Jutarnjeg lista sportski je novinar godine, a nagrada za životno djelo posthumno je pripala Jurici Gizdiću na svečanoj dodjeli nagrada i priznanja Hrvatskog zbora sportskih novinara u kinu Edison u Karlovcu

VIJESTI www.hoo.hr

Završen rekordni gimnastički DOBRO Svjetski kup u Osijeku; sve pohvale organizatorima Spektakularnim finalom kraljevske gimnastičke sprave preče, u osječkoj dvorani Gradski vrt završeno je 17. izdanje DOBRO Svjetskog kupa, ovaj put s rekordnom 51 zemljom sudionicom. Iako su hrvatski predstavnici ostali izvan finala, ukupni dojmovi su odlični

U

nevjerojatnom finalu posljednje sprave u Osijeku, koje su mnogi nazvali malim Svjetskim prvenstvom, u kojem je nedostajao samo naš Tin Srbić, čak šestorica vježbača dobila su ocjenu veću od 14.000. A po drugi put u gradu na Dravi nakon 2024., slavio je brončani olimpijac - Chia-Hung Tang (Kineski Taipei) koji je s 15.233 digao na noge oduševljeni Gradski vrt. Srebrni je Kazahstanac Milad Karimi (14.933), a brončani Kolumbijac Angel Barajas (14.833), aktualni vlasnik olimpijskog srebra.

- Sigurno ću se vratiti u Osijek i sljedeće godine. Žao mi je što ove godine nije bilo Tina Srbića, nedostajao je u ovom finalu.

Finale bi s njim bilo sigurno još zanimljivije i atraktivnije za publiku. Vrhunski je gimnastičar i nadam se da ćemo se još dugo susretati na natjecanjima. Želim mu brz oporavak - rekao je brončani s OI-ja u Parizu Chia-Hung Tang.

- Jako sam zahvalan na prilici da se mogu natjecati ovdje u Osijeku. Sretan sam i ponosan što mogu predstavljati svoju zemlju, natjecati se s drugim gimnastičarima i biti dio reprezentacije, jer smo svi zaista naporno trenirali. Osijek mi se čini kao vrlo lijep grad - ono što sam dosad vidio, ostavilo je odličan dojam, a posebno me se dojmila količina zelenila izjavio je brončani Barajas.

Zlato na preskoku osvojio je Britanac Harry Hepworth (14.616). U reprizi pariškog olimpijskog finala, tada brončani Harry pobijedio je srebrnog Armenca Artura Davtyana (14.583), dok je brončani Ukrajinac Nazar Chepurnyi (14.583).

- Prošli put sam ovdje u Osijeku osvojio srebrnu medalju, zato sam posebno sretan što sam ove godine došao do zlata. Finale je bilo na iznimno visokoj razini, kao i cijelo ovo natjecanje.

Zaista je privilegija nastupati ovdje. Žao mi je što se Aurel Benović nije natjecao. Riječ je o vrlo kvalitetnom i modernom gimnastičaru koji može izvoditi izuzetno teške elemente.

Vjerujem da ćemo se vidjeti na EP-u u Zagrebu, kojem se zaista veselim - poželio je Hepworth.

Talijanka Manila Esposito, aktualna brončana olimpijka i šesterostruka prvakinja Europe slavila je na gredi sa 13.666 ispred mlade Francuskinje Elene Colas (13.433) i brončane Kineskinje Zhuofan Tian (13.266).

- Jako sam zadovoljna svojom izvedbom. Bila sam najbolja i

u kvalifikacijama, ali ponoviti dobar nastup u finalu, pred punim gledalištem, nimalo nije lako. Ovo mi je prvi nastup u Osijeku. Sviđa mi se dvorana, organizacija je odlična, a ljudi su izuzetno gostoljubivi, pa nosim zaista samo lijepe dojmove.

U svojoj prvoj seniorskoj sezoni, Francuskinja Elena Colas koja je prošlo ljeto u ovoj istoj dvorani osvojila čak 5 zlata na EYOF-u, pobijedila je na parteru (13.133) ispred srebrne Kanađanke LieMonice Fontaine, aktualne doprvakinje svijeta na preskoku i panameričke prvakinje na parteru (13.100), koja je drugo mjesto u Osijeku podijelila s Francuskinjom Maianom Prat (13.100).

- Sretna sam zbog osvojene zlatne medalje. Prošle godine ovdje sam nastupila na Europskom olimpijskom festivalu mladih i jako mi je drago što sam se ponovno imala prilike natjecati u ovoj dvorani.

U 17. izdanju natjecanja Osijek je potvrdio zašto ga nazivaju najboljim Svjetskim kupom u kalendaru Svjetske gimnastičke federacije, a osječka publika još jednom pokazala kako se navija za najveće svjetske gimnastičke zvijezde. Direktor DOBRO Svjetskog kupa u Osijeku Vladimir Mađarević nije krio zadovoljstvo novim sjajnim domaćinstvom Osječana: - Iznimno smo zadovoljni s organizacijskim dijelom, posjećenošću, ali i kvalitetom natjecanja. Zahvaljujući toj brojci od 51 zemlje, srušili smo sve rekorde, kako u seriji Svjetskih kupova, tako i u našim organizacijama Svjetskog kupa. Sve sportaše koji su bili na postoljima kod nas u Osijeku, možemo preslikati i očekivati da će se isto dogoditi na Europskom prvenstvu u Zagrebu ovoga ljeta i u Rotterdamu na jesen na SP-u. Kod nas je proteklih dana bila doista svjetska gimnastička elita i ostaje samo mali gorak okus u ustima s obzirom da su ove godine ozljede pokosile hrvatsku reprezentaciju, desetkovale naše redove. Vjerujem da će naši ponajbolji gimnastičari - Filip Ude, Tin Srbić i Aurel Benović - oporaviti do EP-a u Zagrebu, na kojem će im se pridružiti i ponajbolji svjetski gimnastičar Ilija Kovtun, u debiju za Hrvatsku...

Nakon Osijeka, sve oči sada su uprte prema Zagrebu, gdje nas u kolovozu čeka Europsko prvenstvo u ženskoj i muškoj sportskoj gimnastici.(kd/hoo)

Jura Ozmec ostao glavni tajnik AIPS-a

T

alijan Gianni Merlo ostat će na dužnosti predsjednika Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) još četiri godine nakon izborne pobjede na 88. kongresu AIPS-a u Olimpijskom muzeju u Lausanni. Hrvatska će imati predstavnika u najvišim tijelima krovne udruge jer je predsjednik HZSN-a Jura Ozmec reizabran za glavnog tajnika AIPS-a.

Ranije tog dana, Kongres je izglasao promjenu Statuta vezanu za ograničenje predsjedničkog mandata od najviše 12 godina, ali ovaj amandman stupa na snagu od sljedećeg razdoblja. U drugoj

68 OLIMP

velikoj odluci donesenoj u nedjelju, članovi Izvršnog odbora “ne smiju biti stariji od 75 godina na dan 1. siječnja godine u kojoj se održavaju izbori”. U radu Kongresa AIPS-a aktivno je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo kojeg su činili predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara Jura Ozmec, glavni tajnik HZSN-a Marijan Bakić, te član Izvršnog odbora Stjepan Balog.

Kongres u olimpijskom gradu bio je idealna prilika za dodjelu već tradicionalnih nagrada najboljim novinarima i medijskim ostvarenjima. (sb/hrt/hoo/vk)

VIJESTI www.hoo.hr

Projekt GUARD nastavlja osnaživati povjerenike za zaštitu djece Foto: SSGZ

Projekt GUARD koordinira HOO zajedno s partnerskim nacionalnim olimpijskim odborima i institucijama, a usmjeren je na jačanje sustava zaštite djece te osnaživanje sportskih organizacija kroz edukaciju, operativne smjernice i međunarodnu suradnju.

22. izdanje OFDV-a: u Zagrebu 100 “vrtićanaca” više nego prošle godine

T

ijekom proteklog razdoblja konzorcij je nastavio provedbu ključnih projektnih aktivnosti vezanih uz uspostavu i edukaciju povjerenika za zaštitu djece u sportu unutar sportskih organizacija. Kroz kombinaciju nacionalnih i transnacionalnih aktivnosti, projektni partneri radili su na razvoju praktičnih alata za zaštitu djece, edukativnih materijala i provedbenih okvira prilagođenih različitim nacionalnim i sportskim kontekstima. Poseban naglasak projekta stavljen je na pilot edukaciju za povjerenike za zaštitu djece u sportu, koja je okupila predstavnike sportskih organizacija i stručnjake u području zaštite djece te institucionalne dionike. Program objedinjuje teorijske osnove i praktične pristupe učenju, uključujući studije slučaja, scenarije, operativne smjernice i interaktivne rasprave usmjerene na jačanje kapaciteta za zaštitu djece u sportskom okruženju.

Paralelno s edukacijskim aktivnostima, konzorcij projekta GUARD nastavlja razvijati i finalizirati nekoliko važnih projektnih rezultata, uključujući smjernice i procedure, operativne resurse, standarde edukacije te dugoročni model obrazovanja za zaštitu djece u sportskim organizacijama. Projekt također stavlja snažan naglasak na aktivnosti podizanja svijesti i diseminacije. Kroz newslettere, mrežne objave, komunikaciju putem društvenih mreža i uključivanje dionika, GUARD nastoji potaknuti širi dijalog o odgovornosti sportskih organizacija u zaštiti djece i mladih sportaša. Završna konferencija projekta održat će se u studenome u Zagrebu.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

70 OLIMP

Pod motom „I ja ću biti olimpijac“, hvalevrijedna manifestacija Olimpijski festival dječjih vrtića, koju je utemeljio Hrvatski olimpijski odbor, održana je diljem Lijepe Naše, a s puno elana provele su je lokalne sportske zajednice u suradnji s dječjim vrtićima

U

duhu olimpizma i zajedništva djeca rade svoje prve sportske natjecateljske korake, pomažu i bodre jedni druge, a svaki dobar potez ili izvršeni zadatak na sportskom poligonu puni ih samopouzdanjem i srećom.

Ovom se akcijom promiče i prijateljstvo, razumijevanje različitosti, nenasilje i natjecanje u duhu fair playa. Djeca se potiču na sustavno tjelesno vježbanje i uključenje u sportske aktivnosti koje su važne, kako za fizičko, tako i za psihičko zdravlje svakog pojedinca. I ovoga puta djecu su podržali i s njima se družili vrhunski zagrebački sportaši.

Tako je i Sportski savez Grada Zagreba (SSGZ) treću godinu zaredom organizirao natjecanje ‘vrtićanaca’ u zagrebačkom Domu odbojke “Bojan Stranić”, a sudjelovalo je 11 dječjih vrtića (DV Grigora Viteza, DV Ivane Brlić Mažuranić, Bajka, Maleni talenti, Malešnica, Radost, Sopot, Srednjaci, Sunce, Sunčana te Vrbik) sa 335 djece predškolskog uzrasta te 66 voditelja/odgojitelja. Na kraju natjecateljskog dijela uslijedila je dodjela medalja, a osmijesi na licima najmlađih jasno su pokazali da su svi sudionici, bez obzira na rezultat, pravi pobjednici.

- Prošle godine imali smo devet vrtića i 235 djece, a ove godine 11 vrtića i više od 330 sudionika. To pokazuje koliko je važno djecu od najranije dobi uključivati u sport i razvijati naviku tjelesne aktivnosti. Kroz sport djeca razvijaju psihomotoričke sposobnosti, disciplinu, odgovornost i radne navike koje će im koristiti tijekom cijelog života! - rekao je Vjekoslav Šafranić, predsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba.

Uz čelnika SSGZ-a, manifestaciji su nazočili i brojni uzvanici, među kojima izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Stjepan Crnokić, direktor Ureda za programe lokalnog sporta HOO-a Hrvoje Balen, ravnatelj ustanove Upravljanje sportskim objektima Boris Dujmić te glavna tajnica Sportskog saveza Grada Zagreba Suzana Šop.

Iako je rezultat u drugom planu, zanimljivo je da se u debitantskom sudjelovanju na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića naslovom pobjednika okitio DV Sunce, dok je nagrada za fair play pripala DV-u Maleni talenti.

Dodatnu motivaciju i inspiraciju djeci su pružili brojni sportaši koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju, među kojima su bili Davor Ćavar, Davor Gavrić, Toni Matošević, Aleks Kavčič, Mirta Freund, Marko Repek, Vito Krpan i Ozana Radić, kao i rukometašice RK Lokomotiva Zagreb – Tena Japundža, Tara Đelekovčan, Maša Kuzmanović i Žana Bulatović.

OFDV je održan i u Rijeci, Splitu, Varaždinu, Karlovcu, Zadru, Vukovaru, Dubrovniku, Poreču, Sisku, Vinkovcima, Šibeniku, Rovinju, Ivancu, Metkoviću, Koprivnici, Požegi, Velikoj Gorici, Puli, Zaboku, Belom Manastiru, Kninu, Brinju, Jelsi (Hvar), Munama (Matulji) i drugim mjestima diljem Hrvatske. (ssgz/hoo/vk)

SVAKA MEDALJA POČINJE INSPIRACIJOM. www.realgrupa.com

VIJESTI www.hoo.hr

Nagrađeni najbolji radovi natječaja „Olimpijski plakat – ususret OI-ju Los Angeles 2028.“ U Američkom kutku u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu postavljena je izložba najboljih radova pristiglih na likovni natječaj „Olimpijski plakat – ususret Olimpijskim igrama Los Angeles 2028.“ te su uručene nagrade najuspješnijim učenicima i njihovim školama atječaj se proveo u okviru projekta „Školski sport i olimpijski pokret“, koji već petnaestu godinu zajednički organiziraju Hrvatska olimpijska akademija i Hrvatski školski sportski savez s ciljem promicanja olimpijskih vrijednosti među učenicima osnovnih i srednjih škola. Ovogodišnji partner projekta bilo je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, čime je dodatno naglašena povezanost natječaja s predstojećim Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. godine.

Okupljenima su se na otvorenju obratili ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije doc. dr. sc. Saša Ceraj, zamjenik glavnog tajnika Hrvatskog školskog sportskog saveza Nenad Žugaj te kulturni ataše Veleposlanstva SAD-a u RH Oscar Avila. Kao član stručnog povjerenstva za odabir najboljih radova, Avila je istaknuo kako ga je posebno oduševilo na koji su način učenici u svojim plakatima uspjeli prenijeti duh LA-a, Kalifornije i olimpijskih ideala, pokazujući pritom veliku kreativnost i razumijevanje olimpijskih vrijednosti.

Ravnatelj HOA-e, Saša Ceraj istaknuo je važnost promicanja olimpijskih vrijednosti i povezivanja sporta s kulturom, umjetnošću i obrazovanjem, zahvalivši učenicima na njihovim sjajnim radovima – koji svake godine iznova oduševljavaju izborno povjerenstvo i sve okupljene. Ovogodišnja tema natječaja bila je inspirirana Olimpijskim igrama koje će se 2028. održati u Los Angelesu. Učenici su imali zadatak osmisliti vlastiti olimpijski plakat i kroz likovni izričaj predstaviti sport, olimpizam i svoju viziju budućih Igara. Zanimljivost natječaja predstavljala je činjenica da službeni plakat Igara još uvijek nije predstavljen javnosti, pa su mladi autori imali priliku ponuditi vlastita,

originalna i vizionarska rješenja.

Na natječaj je pristiglo ukupno 356 radova iz 64 osnovne i srednje škole.

U kategoriji osnovnih škola zaprimljeno je 255 radova iz 45 škola, dok je u kategoriji srednjih škola pristigao 101 rad iz 19 škola. Radove je ocjenjivalo stručno povjerenstvo u sastavu: Natalija Stipetić Ćus, Darko Gregec, Oscar Avila, dr. sc. Ana Popovčić

i Goran Jukić.

U kategoriji osnovnih škola nagrađeni su: 1. Vila Mamić, OŠ Stari Jankovci (mentorica Sandra Turić), 2. Iana Žufić, OŠ Veruda Pula (mentorica Kristina Kalogjera), 3. Ida Jović, OŠ Sveta Nedelja (mentorica Tatijana Brnić Zidarić). U kategoriji srednjih škola nagrađeni su: 1. Gabrijel Erstić, Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci (mentorica Tatijana Masterl), 2.

Dorian Kreber, I. tehnička škola Tesla Zagreb (mentor Marko Hrgetić), 3. Stjepan Šprem, Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci (mentorica Sanja Merc).

Najuspješnijim učenicima i njihovim školama uručene su nagrade u obliku sportske opreme i rekvizita, a posjetitelji su nakon svečanosti imali priliku razgledati izložene radove.

Uvećani plakati postavljeni su u izlogu knjižnice na Cvjetnom trgu, gdje su privukli i veliku pozornost prolaznika.

Izložba je bila otvorena do 8. lipnja, nakon čega će od jeseni 2026. i tijekom 2027. godine gostovati u mreži Američkih kutaka u Vukovaru, Osijeku, Karlovcu, Koprivnici, Rijeci i Zadru.

Izložba još jednom potvrđuje kako olimpizam nije samo sport, nego i prostor kreativnosti, obrazovanja i promicanja univerzalnih vrijednosti među mladima. (hoa/hoo)

Foto: HOA/V. Badrov

N

I

zvršni odbor Europskih olimpijskih odbora odobrio je sportski program za 4. Europske igre Istanbul 2027., dodatno jačajući ulogu tog događaja na putu europskih sportašica i sportaša prema OI u Los Angelesu 2028.

Na 4. Europskim igrama bit će zastupljeno ukupno 26 sportova i disciplina, uključujući 22 olimpijska sporta usklađena s olimpijskim programom LA-ja 2028. Europske igre ponudit će široke mogućnosti olimpijskih kvalifikacija putem izravnih kvota i olimpijskih sustava rangiranja. Uključivanje svih sportova i disciplina ostaje podložno sklapanju sporazuma s odgovarajućim federacijama, u skladu sa standardnim ugovorom EOO-a.Veslanje (sprint na obali), dizanje utega i squash debitirat će na Europskim igrama u Istanbulu, a squash će se prvi put pojaviti i na predstojećim Igrama 2028.

Gimnastika, odbojka i hrvanje vraćaju se u program, nakon što su izostali s Igara u Krakovu i Malopoljskoj regiji 2023. godine.

72 OLIMP

Predsjednik Koordinacijske komisije EOO-a, Mihai Covaliu, izrazio je zadovoljstvo sportskim programom: - Istanbul 2027. bit će ključna prekretnica na putu do Los Angelesa 2028. S 26 sportova, uključujući 22 olimpijske discipline, i značajnim mogućnostima kvalifikacija.

Popis sportova za 4. Europske igre u Istanbulu 2027. godine: košarka 3x3, vodeni sportovi, streličarstvo, atletika (Europsko ekipno prvenstvo), badminton, boks, dizanje utega, hrvanje, kanu sprint, mačevanje, gimnastika, judo, karate, kickboxing, moderni petoboj, tajlandski boks (muaythai), odbojka, padel, ragbi 7, streljaštvo, sportsko penjanje, squash, stolni tenis, taekwondo, triatlon i veslanje (sprint na obali). (eoo/hoo/vk)

Ilustracija: EOO/EOC

Za 4. Europske igre u Istanbulu 2027. potvrđen program s 26 sportova, usmjeren na OI u LA-ju 2028.

Više od 400 trkač(ic)a na Olympic Day Runu u Zagrebu U organizaciji Hrvatske olimpijske akademije u Zagrebu održano je 8. izdanje Olympic Day Runa Hrvatska

HTZ-ovu i MINTS-ovu promociju hrvatskog turizma u SAD-u uveličali John Malkovich, Toni Kukoč i Vatreni Promotivni događaj “Croatia in the Game - Tourism, Sport, Culture, Flavors” priredili su Ministarstvo turizma i sporta RH i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom

Foto: HOA/V. Badrov; FaH / D. Kasap

O

va manifestacija koja se organizira u gotovo svim zemljama svijeta pod okriljem nacionalnih olimpijskih odbora i olimpijskih akademija, s ciljem obilježavanja Međunarodnog olimpijskog dana (23. lipnja), zapravo je “akcijski podsjetnik” na dan kada je utemeljen moderni olimpijski pokret. U Hrvatskoj se Olympic Day Run održava od 2019. Ovogodišnje izdanje okupilo je više od 400 sudionika, koji su u glavnoj utrci programa trčali jedan krug oko Jarunskog jezera (6,3 km). Najbrži u muškoj konkurenciji bio je Ivan Maletić (22:51), drugi je stigao Leo Kezan (24:18), a trećeplasirani je Juraj Papuga (24:23). U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Daria Lazić (25:05), druga je Anja Jambrešić (26:44), a treća Iva Čutura (27:54).

U dječjoj utrci na 300 m za osnovnoškolce od 1. do 4. razreda sudjelovalo je više od 20 trkača, a svaki mali sudionik dobio je majicu, knjigu Olimpijska početnica i diplomu, dok su oni najuspješniji bili nagrađeni još i medaljama te poklon paketima sponzora. Pobjednik muške dječje utrke je Viktor Slogar, ispred Filipa Čuljka i Ivana Ačkara, dok su u ženskoj utrci najbrže bile Lana Jerković, Lucija Magdić i Klara Milčić.

Za zagrijavanje sudionika i ove godine je bio zadužen poznati trener i promotor tjelovježbe i zdravog života Mario Mlinarić. U tome su mu pomagali zlatni olimpijac iz Rija 2016., strijelac Josip Glasnović, brončani hrvački olimpijac iz Tokija Ivan Huklek, dvostruka olimpijka u maratonu Matea Parlov Koštro te najbolje hrvatske veslačice Josipa i Ivana Jurković.

Ravnatelj HOA-e Saša Ceraj zahvalio je svim sudionicima. Među onima koji već godinama daju značajan organizacijski obol je i Boro Stipić, predsjednik Zagrebačkog triatlonskog saveza i rukovoditelj programskog sektora ustanove Upravljanje sportskim objektima Zagreb. Hrvatsko izdanje Olympic Day Runa i ove je godine imalo međunarodni „karakter“ jer je na događaju sudjelovalo tridesetak Filipinaca na radu u Hrvatskoj. (hoo/vk)

M

eđu brojnim uglednim američkim gostima, partnerima i predstavnicima medija, bio je jedan od najcjenjenijih američkih glumaca John Malkovich, ali i legendarni hrvatski košarkaš Toni Kukoč. U ulozi domaćina bili su ministar turizma i sporta Tonči Glavina, direktor HTZ-a Kristjan Staničić i predsjednik HNS-a Marijan Kustić. Događaj su uveličali i igrači hrvatske nogometne reprezentacije predvođeni izbornikom Zlatkom Dalićem.

U okviru programa premijerno je bio prikazan i novi promotivni film hrvatskog turizma u kojem glavnu ulogu ima poznati svjetski glumac hrvatskih korijena John Malkovich koji je u svibnju postao i hrvatski državljanin.

Kustić je poručio kako ga raduju ovakva događanja koja spajaju Hrvatsku i iseljenu Hrvatsku, a Glavina je istaknuo kako je ovo posebna večer u kojoj se slave brojne veze između Hrvatske i SAD. - Kao mlada zemlja koja traži svoje mjesto u ovom teškim vremenima, naši sportaši su ostvarili sjajan posao otvorivši vrata koja diplomacija nije mogla kazao je ministar koji je istaknuo i svoje osobne poveznice s SAD-om gdje je živio skoro 10 godina, dok mu je supruga iz Kalifornije. Staničić je kazao kako tu večer slave hrvatsko i američko prijateljstvo, ali i hrvatsku reprezentaciju koja nas je mnogo puta učinila ponosnima. Istaknuo je kako SAD i Hrvatska godinama dijele snažne veze u turizmu i sportu, podsjetivši na prvu utakmicu Vatrenih, igranu u listopadu 1990. godine upravo protiv američke vrste. Spomenuo je i brojne hrvatske sportaše koji su ostvarili sjajne karijere u SAD, poput Krešimira Ćosića, Dražena Petrovića, Tonija Kukoča, kao i legendu mješovitih borilačkih vještina Stipu Miočića, legendarnog trenera u NFL-u Billa Belichicka i dr.

Program je sjajno vodila Marina Jurica Preston, glavna meteorologinja CBS Newsa i meteorološka znanstvenica. Jurica Preston se pridružila CBS Newsu u rujnu 2023. nakon što je četiri godine provela u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni u Kaliforniji. Surađivala je na projektima mnogih NASA-inih misija, a prije toga je 20 godina radila kao meteorologinja te je dobitnica nagrade Emmy.

- Ponosna sam američka Hrvatica čiji su roditelji rođeni u Hrvatskoj - majka u Opatiji, a otac na Lastovu. Hrvatska za nas nikada nije bila mjesto na karti, već dio našeg doma, tradicije i jezika, identiteta. Hrvatska pokazuje da se rezultati ne mjere veličinom, već srcem - izjavila je, poželjevši Vatrenima što duži boravak u SAD-u. (h/hoo/vk) OLIMP 73

“ 5 “

motivacijskih

izjava naših vrhunskih sportaša Donosimo motivacijske izjave naših vrhunskih sportaša i sportašica čiji su nedavni sjajni rezultati i podvizi oduševili. Što ih čini jačim, bržim i uspješnijim...

2

Kad se s natjecanja vratim s medaljom, znam da je bilo vrijedno prolivenih suza i znoja, jer to je samo jedan korak prema nekim višim ciljevima.

IVA OBERAN džudo

3

Svaki korak, svaka borba nose svoje lekcije. Sve se događa s razlogom, čak i onda kada ga još ne vidimo. Uvijek nastavljamo dalje…s više srca, više vjere i još većom željom.

EMA SGARDELLI, karate

4

1

U svakoj kapljici znoja i svakoj kapi krvi krije se priča o neustrašivosti i odvažnosti.

GABRIJEL VEOČIĆ boks

AKO NEŠTO JAKO ŽELIŠ, NEMA TOGA ŠTO TE MOŽE ZAUSTAVITI.

EMIL MILIHRAM kanu na divljim vodama

5 VELIK U PORAZU, PONIZAN U POBJEDI.

FILIP JURIŠIĆ, jedrenje

74 OLIMP

Foto: Gabi Juan / Emanuele Di Feliciantonio (EJU); CROPIX/; Božidar Vukičević, Zvonko Pavić; Pete Atkins/ Hrvatski kajakaški savez; Martin Kremser/ Karate Insights

UREDNIČKI ODABIR

otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Puna avantura Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

photos: julien duval

Pripremi se za najbolje.

Allianz pogodnosti za sportaše Kada te netko bodri, motivacija raste. Zato smo pripremili posebnu ponudu za sve sportaše – profesionalce, rekreativce i amatere. → Provjeri više na www.allianz.hr/sport