Piše: TAJANA OBRADOVIĆ
100 godina Hrvatskog atletskog saveza 1912. – 2012. Autor: Milan Orešković Recenzentica: prof. dr. sc. Vesna Babić Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 456 Format: 20,5 x 29 cm Uvez: tvrdi Nakladnik: ORSO PLAN d.o.o., Zagreb Sunakladnik: Studio Moderna d.o.o., Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Branko Gredelj Tisak: Studio Moderna d.o.o., Zagreb Dostupnost: Knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora,
info: ORSO PLAN d.o.o., Heinzelova 62 a, 10000 Zagreb.
Cijena: 315,00 kn
M
onografija „100 godina Hrvatskog atletskog saveza“ na nešto više od 450 stranica donosi pregled najvažnijih povijesnih podataka o ustroju hrvatske atletike, najvažnijih atletskih događaja, najboljih rezultata svih vremena po disciplinama, pregled razvoja rezultata po disciplinama te bilježi najznačajnija imena hrvatskih atletičarki i atletičara te dužnosnika i dužnosnica ovog bazičnog športa. Iako povijesni dokumenti bilježe da su prve atletske utrke organizirane već početkom 20. stoljeća, početkom organiziranog administrativnog djelovanja današnjeg atletskog saveza obilježava se 13. lipnja 1912. godine, dan kada je na Drugoj skupštini Hrvatskog športskog saveza verificirana lakoatletska sekcija i izabrano prvo rukovodstvo između predstavnika vodećih klubova tadašnje hrvatske atletike - HAŠK-a i Concordije. Lakoatletska sekcija 1920. prerasta u Lakoatletski savez za Hrvatsku i Slavoniju. Prvi državni rekordi bilježe se od 1919., a 1920. organizira se prvo državno prvenstvo Kraljevine SHS, na kojem dominiraju članovi zagrebačkih klubova HAŠK-a i Concordije. Prvi tečaj za suce organiziran je 1923., a atletski se savez pod današnjim imenom Hrvatski atletski savez spominje već 17. rujna 1939., formiranjem Banovine Hrvatske. Pod povijesnim okolnostima savez je tijekom stotinu godina postojanja mijenjao imena i hrvatski su atletičari nastupali pod zastavama različitih država. Davne 1906. na tzv. Međuolimpijskim igrama u Ateni nastupajući za Austro-Ugarsku Monarhiju Đuro Stantić – Geza, Hrvat iz Subotice, osvojio je zlatnu medalju u hodanju na 3000 metara. Nakon njega, međunarodne uspjehe bilježe i Petar Goić Pedro (pod zastavom Čilea), Ottavio Missoni, Gabriela Gabrić i Abdon Pamich (pod zastavom Italije). Pod zastavom Jugoslavije prva olimpijska odličja osvajaju Ivan Gubijan u kladivu (London 1948.) i Franjo Mihalić u maratonu (Melbourne 1956.). Čak i površniji poznavatelji hrvatske atletske povijesti niz međunarodno uspješnih atletičara nastavit će imenima Luciana Sušnja, Jelice Pavličić, Vere Nikolić, Slobodanke Čolović, Ivane Brkljačić, Blanke Vlašić, Edisa Elkasovića…, pa sve do Sare Kolak i Sandre Perković. Svi oni vjerojatno su medijski najzvučniji dio hrvatske atletske povijesti i sadašnjosti, a autor varljivosti sjećanja otima i na stranicama ove knjige ističe sve najznačajnije osobe, događaje i rezultate tijekom više od jednog stoljeća, opravdavajući riječi profesorice Vesne Babić s korica knjige: „Do sada ni jedna knjiga nije tako vjerno oslikala, činjenično potkrijepila i literarno dočarala raznolikost i slojevitost hrvatske kraljice športova – atletike. (…) Ovo je djelo važan povijesni dokument hrvatske atletike!!!“
Pokret i zvuk hrvatskog Sokola Autor: Željko Iveljić Recenzenti: dr. sc. Marijo Možnik, dr. sc. Zrinka Šimunović,
prof. savjetnica, prof. dr. sc. Kamenka Živčić
Autori prijevoda sažetaka na engleski i njemački jezik:
Irena Purić i Magdalena Mijaković Alozieuwa Godina i mjesto izdavanja: 2020., Vinkovci Stranica: 158 Format: 21 x 30 cm Uvez: meki, s klapnama Nakladnik: Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci Oblikovanje i grafička priprema: Željko Iveljić Tisak: Zebra, Vinkovci Dostupnost i info: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne knjižnice u Osijeku, Puli, Splitu i Zadru, Gradska knjižnica u Vinkovcima, Zagrebu, Zadru i Kaštel Sućurcu, Knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora, Zagreb; info: Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci, Hansa Dietricha Genschera 2, Vinkovci tel.: +385 (0) 32 369 130; https://www.hrvatski-sokol.hr/; facebook stranica: https://m.facebook.com/Povijesno-i-%C5%A1portskodru%C5%A1tvo-Hrvatski-sokol-Vinkovci-121531967908057/ Cijena: 200,00 kn
H
rvatska sokolska društva u dugom su vremenskom razdoblju bila nositelji organiziranih događanja koja su poticala buđenje nacionalne svijesti. Primarna djelatnost društva bila su gimnastička vježbanja, a uz njih i druge športske discipline - planinarstvo, tenis, nogomet, kuglanje, elementi atletike, veslanje, plivanje, skijanje, sanjkanje, hrvanje, šakanje, mačevanje, konjički šport… U djelokrugu rada Hrvatskog sokola bila je i kulturno-prosvjetna djelatnost unutar kulturnih sekcija, a priredbe u organizaciji Hrvatskog sokola bile su športsko-glazbeno-scenski događaji koji su privlačili velik broj ljudi. Knjiga „Pokret i zvuk Hrvatskog sokola“ koncipirana je u pet poglavlja koja proučavaju „povijesni razvoj jednog segmenta društva hrvatskih sokola“ u razdoblju od 1874. do 1929. godine. Kroz poglavlja knjige autor je kronološki prikazao, te terminologijom i jezikom sukladnima duhu vremena koje opisuje, oslikao osnivanje društava Hrvatskog sokola (od 1874. do 1903.), Saveza hrvatski sokolskih društava (od 1904. do 1907.), Hrvatskog sokolskog saveza (od 1908. do 1914.), razdoblje nakon Prvog svjetskog rata, sokolska previranja i obnavljanje hrvatskog sokolstva od 1922. do 1929. godine. Pojedine su teme uslijed svoje specifičnosti, a radi lakšeg praćenja, „obrađene u sklopu jednog poglavlja makar su vremenski šire od razdoblja obuhvaćenog određenim poglavljem“. U uvodnom dijelu obrađene su djelatnosti hrvatskih sokolskih društava iz područja promicanja kulture te utjecaj učitelja društvenih plesova, Hrvatskog pjevačkog društva „Kolo“, Vjekoslava Klaića i glazbe na rad Hrvatskog sokola. Kako u recenziji navodi profesorica Kamenka Živčić: „Tekst monografije predstavlja do sada prvu sveobuhvatnu sintezu povijesti djelovanja društva Hrvatskog sokola, Saveza hrvatskih sokolskih društava, poslije preimenovanog u Hrvatski sokolski savez, kroz programe koje su provodili putem tjelovježbenih i drugih sokolskih aktivnosti te glazbenog djelovanja (osnivanje tamburaških, puhačkih i pjevačkih sekcija) i priređivanja zabava kojima su uvelike doprinosili razvoju kulture i društvenog života u sredinama u kojima su djelovali. Svoje su djelovanje na osvješćivanje društva upravo zasnivali na tjelovježbenim aktivnostima, organiziranju koncerata, plesova, raznih svečanosti i sletova. Glazbena djela pojedinih skladatelja izvođena su na tjelovježbenim priredbama, dok je velik dio glazbenih djela stvaran za brojne sletove.“ Povijesne činjenice skladno su sjedinjene s fotografijama značajnih dokumenata, plakata, programa… iz razdoblja koje knjiga obrađuje, zaodjenuvši „pokret i zvuk Hrvatskog sokola“ u čitatelju privlačno tiskano obličje.
■ 59 ■ OLIMP