Pripremila: Tajana OBRADOVIĆ
BITI TRENER Autor: Dajana Jašić Recenzent: prof. dr. sc. Neven Šerić Godina i mjesto izdavanja: 2013., Split Stranica: 234 Format: 16,5 x 23,5 cm Uvez: meki s klapnama Izdavač: vlastita naklada autorice Oblikovanje i priprema za tisak: Točka.design Tisak: Printera grupa d.o.o., Sveta Nedelja Dostupnost: informacije i prodaja: dajasic@unizd.hr, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, sveučilišna knjižnica Split, Znanstvena knjižnica Zadar i Gradska knjižnica Zadar. Cijena: 120,00 kuna U vremenu komercijalizacije športa, dobu kad je cjelokupan trenažni proces usmjeren na krajnje pomicanje granica, na podizanje glavnih komponenata treniranosti, kako funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, tako i tehničkih, taktičkih i teorijskih znanja, psihičke stabilnosti, motivacije i mikrosocijalne prilagodljivosti športaša na varijabilne uvjete treninga i natjecanja, biti uspješan trener nije nimalo lagan posao i pred trenera se postavlja niz zadataka koje mora efikasno rješavati, smatra autorica knjige „Biti trener“. Kroz knjigu, pisanu pristupačnim jezikom i znanstveno-popularnim načinom, negdašnja uspješna športašica i trenerica, danas sveučilišna profesorica približava zanimanje športski trener ne samo stručnjacima na području športa, studentima i budućim trenerima, već i šarolikoj publici različitih interesa i zanimanja koja voli šport. U prvom, od tri poglavlja, upoznaje nas s osnovama teorije športskog treninga i povijesnim činjenicama vezanim uz zanimanje trener, dok je drugo poglavlje posvećeno ulogama odnosno karakteristikama uspješnog trenera u procesu stvaranja vrhunskog športaša - trener motivator, trener komunikator, trener vizionar, trener odgojitelj, trener autokrat, trener prijatelj, trener menadžer, trener psiholog i trener teoretičar. U ovom poglavlju autorica problematizira i odnosa trenera s roditeljima, novinarima i predsjednicima klubova, razliku između trenera individualnih i kolektivnih športova te odgovara na pitanje postoje li karizmatici među trenerima. Možda najbolji odgovor na to pitanje daju treneri sami, jer njima je prepušteno posljednje poglavlje knjige. U ovom, najširoj publici najzanimljivijem dijelu knjige, autorica je locirala, u prethodnom poglavlju obrađene uloge kod naših poznatih trenera, pa im dala riječ u formi intervjua, a nama, čitateljima, prepustila da se s njenom prosudbom složimo ili ne složimo. No, složili se ili ne, imali ili ne imali na umu još poneko ime, svakako ćemo sa zanimanjem pročitati što nam kazuju: Mislav Bezmalinović, Miroslav Ćiro Blažević, Luka Bonačić, Branko Cikatić, Ante Čačić, Igor Čulin, Tomislav Ivić, Krunoslav Jurčić, Tomislav Karlo, Ante Kostelić, Bojan Marinović, Slaven Mikelić, Mirko Novosel, Aleksandar Petrović, Stanko Poklepović, Ratko Rudić, Petar Skansi, Igor Štimac, Bogdan Tanjević, Toni Tomas, Nikša Tudor, Nikola Vujčić i Zoran Vulić te športski komentator Božo Sušec. Oni, svaki sa svog jedinstvenog stajališta, iznose vlastita iskustva te govore o svojoj viziji rada i lika trenera.
NADZOR NAD TIJELOM - VRHUNSKI SPORT IZ KULTUROLOŠKE PERSPEKTIVE Autor: Ozren Biti Recenzenti: Dean Duda i Dražen Lalić Godina i mjesto izdavanja: 2012., Zagreb Stranica: 271 Format: 14,5 x 20,5 cm Uvez: meki Izdavač: Institut za etnologiju i folkloristiku Oblikovanje i priprema za tisak: Maša Hrvatin Oblikovanje naslovnice: Mojca Piškor Tisak: Naša djeca Tiskara d.d. Dostupnost: Dominović online bookshop – www.dominovic.hr; knjižnice diljem Republike Hrvatske Cijena: 120,00 kuna Autor ove knjige športu pristupa kao „načinu života“, ali i kao „polju borbe“, a vrhunski šport sagledava u okviru potrošačke kulture. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja, a prvo od njih problematizira šport unutar potrošačke kulture i razgrađuje i objašnjava pojmove vrhunski šport, potrošačka kultura, selebritizacija športa, medijsko oblikovanje potrošnje vrhunskog športa, ljubitelji i potrošači športa te potrošnja športa u dokolici. U ovom dijelu knjige, Biti rastvara ideju kulture u koju je uklopljen vrhunski šport, nastojeći s jedne strane postulirati kategoriju kulture kao neizostavnu u kritičkom istraživanju športa, a s druge afirmira kategoriju potrošnje kao istodobno relevantnu za znanstvenu sudbinu kulture i za društvenu i kulturnu sudbinu športa. U drugom poglavlju prelazi na temu nadzora na tijelom, pa u cijelom spletu teorija i studija o tijelu i nadzoru, problematizira disciplinu, samonadzor, normalizaciju, režim istine, individualno tijelo i tijelo populacije… Ovdje autor objašnjava mjesto Michela Foucaulta u studijama o tijelu te studijama nadzora, a kao oslonac uzima i tekstove drugih autora koji razrađuju i primjenjuju Foucaultove kategorije i koncepte u sklopu športskih studija. Preostala tri poglavlja knjige govore o tri naizgled odvojene sfere koje se međusobno znatno preklapaju - politički, medicinski i tehnološki te medijski nadzor nad tijelom. U ovim poglavljima sociološki progovara o mnogim aktualnim temama zakonima, pravilima, normama, tijelu i športu u odnosu na ideologije, o rodu, rasi, seksualnosti, vezi između športa, tijela i zdravlja, o športskoj medicini, dopingu i genetskim modifikacijama, športu i tijelu u odnosu na prirodu i u odnosu na medijski spektakl, o športsko-medijskom kompleksu i nadziranju tijela, ali i športu i tijelu u odnosu na nove medije. Iako je u vrhunskom športu iznimno izražen moment vidljivosti tijela odnosno njegove izloženosti ljudskom i elektroničkom oku, Biti zaključuje da nadzor nad tijelom umnogome nadrasta taj vizualni aspekt. Tijelo se u različitim prigodama prostorno i vremenski ograničava, na različitim se razinama prikupljaju podaci o njemu te ga se procjenjuje i klasificira. Ambicija knjige bila je predstaviti čitavo područje proučavanja športa zanimljivim i zavodljivim, pa iako ova studija svojom stručnošću, zahtjevnošću razrade teme i načinom pisanja žudi za koncentriranim, sociološki potkovanim i zahtjevnijim čitateljem, autor je u svom naumu uspio.
61 Olimp