Znanost i šport
Svi naši
B
ez obzira na to kupujemo li namještaj za kuhinju, biramo li prijatelje ili se opredjeljujemo za šport kojim ćemo se baviti, konačni izbor ovisit će o našim kriterijima. O preciznim, strogim ili jasnim kriterijima pričaju razni birokrati kad žele da ih okolina ili javnost tretiraju kao čvrste i odlučne ljude s vizijom. U svakodnevnoj komunikaciji, rasprava o kriterijima nekako se uvijek preklapa s raspravom o važnosti uvođenja strožih zakona i kazni, a najčešće ih vode ljudi kako bi stekli osjećaj moralne ili psihološke nadmoći nad slušačem. Kad je riječ o kriterijima, raznim zakonima i rasponima - pogotovo onim vezanim uz cijenu bavljenja športom (ali i mogućnosti financiranja s lokalne ili nacionalne razine) - tema koja je u posljednje vrijeme i te kako zainteresirala javnost jesu - športski kriteriji. Kad je riječ o športu, stvarno stanje stvari (ili, kako neki kažu, esencijalne istine), ne treba tražiti u raznim športskim laboratorijima ili po nekoj automatici okrivljavati športske činovnike.
Olimp 22
kriteriji Istina se nalazi, kao i sve druge istine, u svakodnevnom životu među običnim ljudima. Primjera ima doista mnogo. Dvije majke koje svoju djecu dva ili tri puta na tjedan dovode na trening, a za vrijeme treninga zajedno piju kavu, posvađaju se iz samo njima znanih razloga. Slijedi zabrana igre i druženja njihove djece, nemogućnost da djeca nastave trening kod istog trenera u istom klubu, itd. Dio roditelja prikloni se jednoj majci, drugi dio roditelja podrži drugu majku, sukob prelazi u športski klub i na kraju, jedino rješenje za sve jest osnivanje novog športskog kluba. Drugi primjer. Biti najbolji, najjači na svijetu san je većine športaša, dječaka iz susjedstva, društva iz kvarta i tomu slično. Neki športaši to svojom upornošću, talentom i srećom doista i postignu. Za one koji to ne mogu, rješenje ostvarenja svog sna
vide u raznim inačicama modificiranih športova - stilova, pravila, ili nekih drugih detalja - koji se s vremenom razviju u zasebne športove, razviju svoja pravila, počnu organizirati svjetska prvenstva itd. Međunarodno športsko tržište, kao uostalom i većina drugih tržišta, odavno je prepoznalo taj dio čovjekovih psiholoških težnji, a samo jedan od dokaza je nevjerojatan broj raznih borilačkih športova i raznih verzija suvremenih gladijatorskih arena. Spuštanje dobne granice za bavljenje športom kako bi se povećao broj športaša (članarina) u nekom klubu, organizacija raznih športskih priredbi kako bi se poboljšao imidž grada, ali i organizatora takvih športskih senzacija - samo su neki od razloga zašto danas, dakako u relativnim omjerima, spadamo u društva s najvećim brojem športskih klubova usprkos skromnim materijalnim uvjeta koji nikako ne mogu osigurati uvjete za kvalitetan rad športaša (plivališta, školske športske dvorane…). Kad bi netko zdravorazumski primijetio da takav broj klubova nije adekvatan broju športskih objekata