OLIMP-prelom 22
4/27/07
19:33
Page 18
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Protagonist i pratilja Ono πto osobito ljuti zagovornike jednakih πansi jest bitan kadrovski odljev æena iz πporta nakon zavrπetka natjecateljske karijere, Ëime gube i svoju medijsku ulogu
Piπe Ratko CvetniÊ
apoËnimo tekst jednim ni posebno hrabrim niti posebno originalnim zakljuËkom: mediji odraæavaju postojeÊu druπtvenu hijerarhiju. Ako u πportu promotrimo meudjelovanje tzv. javnog interesa dakle vrijednosti koje je druπtvo proklamiralo kao svoje - i interesa profita, neravnoteæa oËigledno ide u korist profita. Medijsko se træiπte, kao i druga, ravna prema ograniËenom broju zadanih obrazaca, prema onome πto se u industriji odjeÊe naziva „konfekcijskim brojevima“. To je razumljivo, jer kvalificirana moguÊnost izbora predstavlja prijetnju svakoj masovnoj proizvodnji, a na malom træiπtu - imamo ovdje u vidu hrvatsku situaciju svi raËunaju na manje-viπe iste kupce pa je specijalizacija ionako teπko provediva. Drugi dio konfekcioniranja - a to je modeliranje samog konzumenta - nastoji se provesti u ranoj fazi da bi se πto prije dobio kupac predvidljivih navika, odnosno, kako bi se te navike usadile u dobi dok je buduÊi potroπaË nekritiËan. Michael Houellebecq, francuski pisac i britki analitiËar æivoga pijeska liberalne ekonomije, u romanu „MoguÊnost otoka“ objaπnjava zaπto tzv. teen-magazini nisu namije-
Z
18
njeni tinejdæericama nego onima koje Êe to tek postati. Tako imamo medije koji s jedne strane podiæu svijest o zlu pedofilije, a s druge strane (ili preciznije: stranice) istodobno uzgajaju lolite. Kako vjerovati sustavu koji proizvodi svoje vlastite strahove?
Model æene za odmor Ali, taj sustav ne poËiva samo na muπkarcima, nego na svima koji na njega iz odreenog interesa pristaju. To se vidi i iz komplementarnosti ponude: s jedne strane imamo Playboy, kao katalog potroπnih dobara koje u svom posjedu treba imati uspjeπan muπkarac, a s druge strane, kao protuteæu, imamo tzv. æenske Ëasopise koji ne rade niπta drugo nego obrazuju æenu da na tom istom træiπtu πto skuplje proda svoju koæu. Upravo iz takvog obrasca proistjeËe jedan od dominantnih medijskih obrazaca æene u πportu: „nogometaπ i manekenka“, protagonist i pratilja, pobjednik i njegova nagrada. Nietzsche kaæe: Æena je odmor ratnika, a kad se ta nietzscheovska figura svede na razinu tabloida, onda æena ima, kako biljeæe nedavna domaÊa istraæivanja, dvije moguÊnosti da se pojavi u medijima: gola ili polugola. Ali, obratimo