OLIMP-prelom 20/2006
9/29/06
12:21
Page 30
OBLJETNICE: 75. godiπnjica kajakaπtva u Hrvatskoj
Zvali su ih samoubojicama i æabarima Prvi je kajak u Zagreb 1919. donio Marko JuraniÊ, a nazivan je "faltboote". Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih sportaπa koji su uvidjeli prednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. VeslaËi su pojavu novog plovila doËekali s nevjericom Piπe Zdenko JajËeviÊ
oËetak kajakaπtva u Hrvatskoj vezan je uz pojavu prvog kajaka koji je u lipnju 1919. godine u Zagreb iz Graza donio Marko JuraniÊ. Kajak je imao drveni kostur s oplatom i pokrovom od jedrenog platna dug 420 cm, a πirok 68 cm i nazivali su ga "faltboote". Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih πportaπa koji su uvidjeli prednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. U toj su grupi bili Leo Gollob, Janko Meniga, Dragutin GoluboviÊ, Ante PandakoviÊ, Dragutin PauliÊ i Walter Weber. VeslaËi su pojavu novog plovila doËekali s nevjericom, nazivajuÊi njegove korisnike samoubojicama, a kasnije æabarima. U prvo vrijeme kajakaπi su se preteæno regrutirali od Ëlanova zagrebaËkog Hrvatskog veslaËkog kluba. Osim svakodnevnog krstarenja Savom, prvi ljubitelji kajaka odlaze na izlete i viπednevne ture po Mreænici, Kupi, Korani i PlitviËkim jezerima. Spuπtaju se Savom do Litije, Savinjom od Celja do Sevnice, a nerijetko organiziraju ture po Limu, Ibru, Neretvi, Tari i Drini.
P
Prve kajakaπke regate Prva kajakaπka regata odræana je u sklopu veslaËkog natjecanja 14. srpnja 1927. godine izmeu veslaËa Hrvatskog veslaËkog kluba i VK Gusar. Start je bio na splavi HVK-a ispod æeljezniËkog mosta, a cilj u Trnju. U najavi te regate Jutarnji list je objavio: "Prema programu te meuklupske regate doÊi Êe nastojanjem HVK do natjecanja sa platnenim Ëamcima (faltboote). Kako kod nas nema organiziranih klubova, koji goje veslaËki sport u platnenim Ëamcima, niti kod klubova imade organiziranih sekcija za tu granu sporta, to Êe ova natjecanja biti tim interesantnija i mnogi Êe prvi put imati prilike da upoznaju tu granu sporta. 'Faltboltaπima' se daje prilika da se sastanu u veÊem broju, meusobno upoznaju i da udare temelj tome tako lijepom i privlaËnom padel sportu". Taksa za prijavu iznosila je 10 dinara po veslaËu, a Ëlanovi kluba su imali 50 posto popusta. Pobjednik u utrci F-1 bio je Leo Gollob
2
ispred Duπana Zinaje, a u utrci F-2 prva je bila posada KuËiÊ i Plavec, ispred dvojca FilipoviÊ i Ullrich. Pokale su dodijelili mecene, kao npr. zagrebaËki trgovac slikarskim priborom i galerist Ullrich. Na onom dodijeljenom Gollobu je napisano: "Dar Eduarda Ullricha za natjecanje u Falltbootu, 14. VII. 1927. - Pobjedniku u Samcu".
Regata sa stankom za odmor U nedjelju 31. kolovoza 1930. odræana je regata za otvoreno prvenstvo Zagreba. Start je bio kod gostionice i kupaliπta GriË pokraj Breæica na rijeci Krki, a cilj kod kupaliπta GospodariÊ. Prvo je planirano da start regate bude u Krπkom, ali je kasnije staza skraÊena. Prijave za utrku primale su se na samom startu, ali i ranije u trgovini πportskih rekvizita i potrepπtina Marka Druckera u Ilici 39. Natjecatelji su nastupili u Ëamcima tadaπnjih poznatih proizvoaËa: "Berger", "Klepper", "Pionier", "Jacober" i "Hardt". Sava je bila vrlo niska, a na pojedinim mjestima posve mirna, tako da su se kajakaπi iznimno naprezali. Natjecatelji su startali u razmacima od minute, a 30-minutni odmor bio je u Podsusedu. Tu su natjecatelji, a i promatraËi bili poËaπÊeni pivom i osvjeæavajuÊim napitkom - "ovomaltinom", koji je dijelila tvrtka "Wander". Na cilju u Zagrebu okupilo se 1000 gledatelja. Mnogi su bili iznenaeni pojavom kajaka, jer su im se Ëinili malim i nestabilnim. U samcu (F-1) pobijedio je KoπÊak (VK Gusar), a u dvojcu (F-2) Privora i Novak (HA©K). U no-
Leo Gollob na Savi kod Breæica, 1935.