OLIMP-prelom 20/2006
9/29/06
12:21
Page 26
ZAKONODAVSTVO I SPORT
©to nudi novi zakon Piπe Sanja MargetiÊ
azmatrajuÊi πport kao profesionalnu djelatnost i πport kao sredstvo razonode odnosno amaterski πport, u novom Zakonu o πportu nije provedena jasna distinkcija. Osim toga, u njemu se mogu tek naslutiti obaveze i prava πportaπa, πportskih klubova, πportskih djelatnika itd. O povijesnoj povezanosti zakonodavstva i πporta svjedoËi i Ëinjenica da je u staroj GrËkoj postojalo pravilo, koje bismo danas nazvali zakonom, da se za odræavanja olimpijskih igara prekinu sva neprijateljstva i da treba vladati tzv. sveti mir. Prije gotovo 3000 godina shvaÊalo se da bez odreenih zakona πport ne moæe funkcionirati, napredovati i razvijati se kao korisna druπtvena djelatnost, namijenjena u prvom redu odgoju mladih. Dræava treba imati kljuËnu ulogu u razvoju i unapreenju πporta i to kroz zakone koji su direktno vezani uz bilo kakav oblik πportskog, odnosno rekreacijskog djelovanja. Dræava bi u πportu trebala prepoznati svoj interes i sukladno tomu pozitivno djelovati i kvalitetnim zakonima poticati razvoj πporta.
R
Bez razvojne koncepcije PromatrajuÊi situaciju u Hrvatskoj, moramo se zapitati koliko je naπem druπtvu uopÊe stalo do unapreenja πporta? Tko se brine za amaterski i πkolski πport, koliko se godiπnje izgradi igraliπta i dvorana? Isto tako se mora postaviti pitanje koliko su roditelji angaæirani u πportskim aktivnostima 26
U zakonu usvojenom u lipnju ove godine mogu se tek naslutiti obaveze i prava πportaπa, πportskih klubova, πportskih djelatnika… Ovo nije naπ prvi zakon o sportu, nego Ëetvrti otkako se Hrvatska osamostalila, pa se postavlja pitanje koliko su prethodna tri bila provoena, a ako jesu, koliko je to pridonijelo razvoju sporta svoje djece? U Hrvatskoj se manje od 30 posto djece bavi πportom, a to nije krivica samo dræavnog aparata, nego i druπtva u cjelini koje oËito dovoljno ne cijeni, odnosno ne valorizira pozitivne uËinke πporta. Kako promijeniti svijest druπtva u pogledu πporta? Naime, neki Êe reÊi da je vrhunski rezultat najbolji pokretaË u popularizaciji πporta. To je samo donekle toËno, jer uz taj Ëimbenik, koji ipak nije odluËujuÊi, veliku ulogu
igraju struËni kadrovi i zakoni koji potiËu pozitivnu klimu oko πporta. Zakon o πportu trebao bi zaπtititi struËni kadar, uvesti red u financijska poslovanja klubova, definirati modele oporezivanja, jasno specificirati koje su obrazovne ustanove osposobljene za stvaranje struËnih kadrova itd. Koliko je posljednji zakon o πportu uspio u tome tek Êemo vidjeti, a najbolji pokazatelj kvalitete bit Êe poveÊanje broja aktivnih πportaπa.
Brojna pitanja Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i πporta je nakon duge rasprave i saborske procedure iznjedrilo zakonsku viziju kojom Êe se poticati ulaganja u πport, te tako stvoriti osnova za razvoj zdrave πportske nacije. Mora se spomenuti da ovo nije naπ prvi zakon o πportu, nego Ëetvrti otkako se Hrvatska osamostalila, pa se postavlja pitanje koliko su prethodna tri bila provoena, a ako jesu, koliko je to pridonijelo razvoju πporta. Osim toga, tko je kontrolirao provoenje prethodnih zakona? Prema prethodnom zakonu o πportu, iz 1997. godine, inspekcijski nadzor nad pravnim i fiziËkim osobama koje obavljaju πportske djelatnosti obavlja Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i πporta. Koliko je taj inspekcijski nadzor bio uËinkovit, moæemo prosuditi sami na temelju danaπnjeg stanja u πportu.
»etvrti zakon Hrvatski sabor je na sjednici 9. lipnja 2006. donio odluku o proglaπenju Zakona o πportu, a stupio je na snagu tjedan dana kasnije. Zakonom se ureuju sustav πporta i πportske djelatnosti, struËni poslovi u πportu, πportska natjecanja, financiranje πporta, nadzor i