OLIMP 20

OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 24

SPORT I NOVINARSTVO

Simbioza

sporta i televizije Ulaskom televizije u olimpijske igre, a zatim i u cijeli sport, bitno su se promijenili svi odnosi u njemu. Sport ima za televiziju prirodnu osobinu koju joj moæe ponuditi rijetko koje podruËje æivota. To je - premijera!

Shvativπi tu silnu prednost sporta na televiziji, sport se (htjeli mi to ili ne!) duboko promijenio i viπe nema nikakve sliËnosti s onim s Ëime je olimpijski pokret poËeo prije 100 i viπe godina Piπe Æarko SusiÊ ako je radio, najprije radiotelegrafija, a potom posebno radiotelefonija, revolucionirao æivot u cijelom svijetu, on je relativno kasno uπao na olimpijske igre i to amaterski na Igre u Los Angelesu 1932. godine. (Prvi izravni prijenos neke sportske priredbe zbio se 2. srpnja 1921. u Chicagu, bila je to boksaËka borba Jacka Dempseyja i Georgea Charpentiera za naslov svjetskog prvaka.) Prijenos OI-ja iz Los Angelesa nije ostavio vidnijeg traga. (To je uspjelo izvrsnim prijenosima 1936. iz Berlina.)

Nasuprot tome, televizija je (24 godine nakon Igara u Los Angelesu 1932.) posve promijenila odjek olimpijskih igara u svijetu, a osam godina nakon financijskog sloma u Montrealu (1976.), prijenosima iz Los Angelesa (1984.), ne samo spasila igre od neizbjeæne propasti, nego ih je uËinila i najveÊom i najuspjeπnijom svjetskom priredbom.

I

24

Nakon financijskog neuspjeha igara u Montrealu zavladalo je u svjetskom olimpijskom pokretu, s pravom, mraËno raspoloæenje. Osim upitnosti uspjeπne financijske provedivosti igara ugrozio ih je joπ i prvi bojkot. Dvadeset i dvije afriËke i azijske zemlje otiπle su iz Montreala jer MOO nije htio iskljuËiti Novi Zeland s Igara. Razlog: njegovi ragbijaπi (koji uopÊe nisu bili Ëlanovi novozelandskog olimpijskog odbora, a ragbi nije bio ni pridruæeni Ëlan MOO-a) igrali su u JuænoafriËkoj Republici, koja je bila iskljuËena iz MOO-a.

Samo dvije kandidature No, taj bojkot bio je manji problem.

Mnogo veÊi je bio πto se nakon Igara pokazalo da su zavrπile s milijardskim deficitom (880 milijuna ameriËkih dolara). To je zaprepastilo sve one koji su se kandidirali za organizatore iduÊih igara.

Zbilo se neπto neshvatljivo za igre: na Kongresu MOO-a 1981. u Baden Badenu kandidirale su se samo dvije (!) zemlje - sportski posve nepoznata Republika (juæna) Koreja, kojoj je bilo stalo do meunarodne afirmacije, i Japan Ëiji grad Nagoja nije dobio baπ zduπnu podrπku svoje vlade nakon ne baπ tako davnih Igara u Tokiju.

Uza to, OI u Moskvi 1980. pratio je politiËki bojkot zapadnih zemalja (SAD itd.), u Los Angelesu 1984. slijedio je revanπ (SSSR itd.), a povrh svega, prijetio je Damoklov maË golemog deficita Igara u Montrealu.

MOO se stoga naπao u dotad nezabiljeæenoj situaciji. S jedne strane kandidat bez zduπne podrπke vlade, s druge zemlja u kojoj je traæena demokracija bila veoma upitna, a Berlin se joπ dobro pamtio. No, izlaza nije bilo pa se Kongres nevoljko, ali s velikom veÊinom - 52 prema 27 glasova odluËio za korejski Seoul. Jer, da te XXIV. igre nisu odræane, viπe ih nikad ne bi bilo! MOO, koji je nekad imao muka birati izmeu 10 i viπe kandidata, nije imao drugog rjeπenja nego birati izmeu ponuenih gradova.

S druge strane, neovisno o svim tim dogaajima, pripremane su i odræane, i to veoma uspjeπno unatoË bojkotu o SSSR-u ovisnih zemalja, Igre u Los