Mlijeko i ja 2/2013

MLJEKARSKA REVIJA Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani

broj 2 (18) • rujan 2013. •

nije za prodaju

Svjet sk dan i škols k mlije oga ka

Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

D

ragi i poštovani čitatelji, nakon vrućeg ljeta što po klimatskim uvjetima, što po događanjima u za nas najvažnijem - poljoprivrednom sektoru (iako to nismo još shvatili, a ne znam što čekamo?!), evo nas u ništa manje “vrućoj jeseni” (vrućoj po situaciji u kojoj smo u tom sektoru).

Začuđena sam ovim stanjem, jer ako je u toj našoj Europskoj uniji išta „sređeno i zajedničko“, a i sasvim jasno, onda je to POLJOPRIVREDA!!!

U ovom trenutku Europska unija nije velika izvoznica hrane (ali po svemu sudeći za to se priprema), što je logično jer nema dovoljno hrane u svijetu (mi je nemamo ni za sebe).

Voljela bih znati koliki je udio uvezene hrane kad se podvuče crta “ovogodišnje turističke zarade”. Borimo se protiv nezaposlenosti, a upravo u ovom sektoru uz dobru organizaciju, odnosno strategiju, zasigurno možemo zaposliti jedan dio nezaposlenih. Hrvatska je idealna za to – raditi u takvim ruralnim krajevima i u kratkom vremenu, zahvaljujući cestovnoj povezanosti, biti u urbanim sredinama. Istodobno to iziskuje promjenu percepcije “tradicionalne poljoprivrede” u modernim znanjem obogaćenu poljoprivredu. Naravno, ako uz to već u vrtiću promijenimo i percepciju rada, koja nam nije baš jaka strana. Pa zar zbilja nismo to u stanju (time se treba kontinuirano baviti)? Ako nismo, onda neka to rade drugi Europljani (a znam da takvih ima), a mi prestanimo plakati!

Današnji broj posvetili smo upravo primjerima kako dobro može funkcionirati jedno područje stočarske poljoprivrede - proizvodnja mlijeka.

I prije no što nešto kažem o tome, htjela bih istaknuti još jedan učestali problem, koji se nepromišljeno prenosi iz kojekakvih medija, a to je kako je stočarska poljoprivreda loša jer “krava pojede moj ručak” (stočna hrana vs hrana za ljude). Pogrešno je vjerovati da stočarska poljoprivreda uzima osiguravanje hrane za ljudsku populaciju (Dr. Jude Capper, Montana State University). Kako ljudska populacija raste, stočarska se industrija u globalnom kontekstu suočava s dosta izazova i sve većim zahtjevima za hranom, a sve treba uskladiti s brigom za okoliš, gospodarstvom i održivošću. Mnogi još nisu shvatili kako produktivnost raste modernom praksom, nusproizvodima hrane i tehnologijama.

Današnja globalna - moderna stočarska poljoprivreda jamči sigurnu i dovoljno hranjivu hra-

nu koja osigurava ljudsko zdravlje i donosi dobrobit kao dio uravnotežene prehrane, kao i puno nusproizvoda dobrih za ljudsku prehranu (primjerice sirutku, mlaćenicu itd.).

Stočarska je proizvodnja važna za gospodarsku i društvenu održivost razvijenih zemalja, ali i zemalja u razvoju. Isto je tako veoma važno raditi na komunikaciji između dionika stočarske proizvodnje i potrošača kako bismo u budućnosti bolje razumjeli gospodarstvo okoliša, nutricionizma i društvene dobrobiti koje potiče stočarska poljoprivreda na globalnim i regionalnim temeljima.

Proizvodnja mlijeka jedna je od najljepših proizvodnji, u kojoj ima puno lijepih trenutaka - možda to tako ne izgleda iz hrvatske perspektive, ali ima i onih koji to veoma uspješno rade u Hrvatskoj. Mlijeko je kao hrana osigurano u školama većine razvijenih, ali i sve više zemalja u razvoju u cijelom svijetu.

Mene, ali i dobar dio mojih kolega koji su me podržavali u uvođenju i popularizaciji školskih programa mlijeka, pratile su dvije-tri nelogične i nerazumljive teze. Prvo je svakako bilo pitanje što će našoj djeci mlijeko (uopće obrok u školama), a onda smo odjednom shvatili da dobar dio djece dolazi u škole bez doručka, a da im ni dnevna prehrana nije baš bogata pravilnom prehranom. Drugo je pitanje bilo, katkad s glupo poslane elektroničke pošte, ali katkad i iz nekog članka u tisku – je li mlijeko zdravo. To me pitanje posebno iznenadi kada ga postave visokoobrazovane osobe pa ih moram razočarati.

Iz mjeseca u mjesec, veoma sofisticiranom laboratorijskom tehnikom otkriva se sve više mikrosastojaka u mlijeku, a “ne završe” svi u mliječnim proizvodima, nego se izdvajaju i (gle čuda) odlaze u farmaceutsku industriju.

I dok mnoge nadomjeske prehrane kupujete u tabletama, provjerite ne sadrži li ih čaša mlijeka ili neki mliječni proizvod.

Zato ponovno, za sve one koji mogu, žele i hoće konzumirati mlijeko ili mliječne proizvode – koristite ih! Koji ne mogu zbog određenih problema konzumirati mlijeko, možda možete neki drugi proizvod. Protivnicima (neargumentiranim!) – ma baš me briga!

Lijepu jesen – vaša mljekoljupka.

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Za izdavača Vera Volarić Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Rajka Božanić, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Jasenka Špika, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošača Okrenimo se proizvodima koji su plod rada naših prijatelja, susjeda, znanaca...

U

Vera Volarić i Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

nologije proizvodnje mlijeka, njegove prerade i distribucije, osiguravajući potrošačima visoku kvalitetu i sljedivost od polja do stola. Međutim, premalo se pozornosti pridaje isticanju kvalitete koju postižu hrvatski proizvođači mlijeka - a koju mljekare poput Dukata, Vindije, Belja i Megglea dodatno oplemenjuju u svojim proizvodnim pogonima iz kojih svakodnevno izlazi bogati proizvodni program kvalitetnih mliječnih proizvoda. Postignutu kvalitetu nije teško provjeriti, s obzirom na uspostavljen sustav kontrole od strane neovisnih laboratorija koji prema zakonom propisanim standardima redovito kontroliraju mlijeko od njegove proizvodnje na farmama, preko prerade u mljekarama, te konačno na policama u trgovinama.

natoč medijskim špekulacijama koje često neargumentirano procjenjuju i negativno ocjenjuju hrvatsko mljekarstvo a potrošače navode na mišljenje kako je naša domovina siromašna mlijekom i ovisi o uvozu mliječnog asortimana, u neposrednom kontaktu s proizvođačima mlijeka i djelatnicima hrvatskih mljekara koji rade na unapređenju kvalitete sirovog mlijeka doznali smo na čemu naše mljekare temelje svoju preradu dostupnu na policama trgovina, koliko im je važna sirovina domaćih proizvođača mlijeka te koliko truda i znanja ulažu u dobre partnerske odnose i edukaciju u svim segmentima proizvodnje mlijeka. A na Čuvari hrvatske tradicije nama dragi čitatelji ostaje da procijeni- Unatoč mnogobrojnim problemima s komo gdje se krije prava istina o predrasu- jima se suočavaju hrvatski proizvođadi kako su hrvatski poljoprivrednici samo či mlijeka, a koje smo u posljednje vriteret državnog proračuna. jeme pratili u medijima, ipak postoje oni koji prihvaćaju izazove tržišta, prilagođaVisoki standardi kvalitete vaju se novim standardima proizvodnje, Nebrojeno su puta na stranicama ovo- te ostaju živjeti na selu, na svom obiteljga časopisa naši priznati mljekarski znan- skom gospodarstvu. Oni su čuvari dostvenici i stručnjaci na temelju svojih istra- bre hrvatske tradicije koji proizvode mliživanja pisali kako je mlijeko važna namir- jeko na svojim farmama i plasiraju ga na nica u prehrani ljudi različite životne dobi, tržište putem hrvatskih mljekara, koje ga te da je mlijeko jedina hrana koja sadrži prerađuju u visokokvalitetne proizvode, sve sastojke potrebne za normalno funk- strogo kontrolirane i potvrđene mnogim cioniranje čovjekova organizma. Poput higijenskim i zdravstvenim kontrolama te mnogih naprednih europskih zemalja, i u međunarodnim nagradama kvalitete. U Hrvatskoj se tijekom posljednjih pola sto- mljekarama su već desetljećima osiguljeća intenzivno radilo na unapređenju teh- rani strogi zdravstveno-higijenski uvje-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

3

Kupujmo mlijeko s hrvatskih farmi

Obitelj Fumić iz Draženovića kod Brinja

ti koji potrošaču jamče da će konzumirati mlijeko koje, osim prehrambenih blagodati, osigurava i vrlo visoku zdravstvenu sigurnost. Gotovo sve proizvedeno mlijeko u RH u stajama hrvatskih farmera prvog je razreda kvalitete, prema pravilniku koji je izrađen po uzoru na najnaprednije zemlje EU-a, a koje već nekoliko desetljeća veliku pozornost usmjeravaju upravo na sigurnost hrane. Plod je to dugogodišnjega zajedničkog rada i suradnje proizvođača i prerađivača mlijeka, potpomognute strukom i državnim institucijama koje su im povremeno bile više ili manje naklonjene i ne uvijek spremne razumjeti složenu problematiku hrvatskog sela i opstanka ove za Hrvatsku strateški važne gospodarske grane.

Povjerenje domaćoj proizvodnji

Ovim tekstom želimo motivirati hrvatske potrošače da izravno mogu pridonijeti većoj potrošnji a time i proizvodnji mlijeka i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih gospodarstava. Na taj se način hrvatsko gospodarstvo izravno potiče na povećanje proizvodnje koja mora zauzeti svoje mjesto kako na lokalnom nacionalnom, tako i na zahtjevnom europskom tržištu. Budimo sigurni da ćemo svi zajedno uspjeti i da će kvalitetni domaći proizvodi, a kojih je u Hrvatskoj zaista puno, uspjeti pronaći put do hrvatskog kupca. Razlozi za povjerenje u hrvatsko selo i hrvatske proizvođače hrane su mnogobrojni:

• H rvatska je i dalje zelena i čista s prirodnim i zdravim okolišem te hranom bez GMO-a.

• Hrvatska je zemlja s dugom tradicijom uzgoja stoke i proizvodnje mlijeka • Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju prerade mlijeka s visokim higijenskim standardima i visoku razinu praćenja kvalitete proizvodnje • Hrvatska ima tradicionalni ugled mljekarske industrije i prepoznatljivost robnih marki.

• Hrvatska ima brz put od proizvođača do prerađivača i potrošača - nema dugog skladištenja i prevoženja mlijeka i mliječnih proizvoda.

• Hrvatski sustav kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda jamči potrošaču zdrav i kvalitetan proizvod koji dolazi iz okruženja čiji proces uzgoja, proizvodnje i prerade poznajemo.

Hrvatska poljoprivredna agencija, institucija koja godinama djeluje na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji prije tri godine potaknula je projekt čiji je cilj potaknuti veću potrošnju mlijeka domaćih proizvođača. Rezultirao je nastankom sada već prepoznatljivog znaka za potrošače - Mlijeko hrvatskih farmi. Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne točke kada danas govorimo o hrani.

Potrošačima se kupnjom proizvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna poruka da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod proizveden i kontroliran u Hrvatskoj. Isto tako, potrošači trebaju biti svjesni da na taj način podržavaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sektora. Prepoznatljiva oznaka Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošače informira o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvatskih farmi.

Lijep prizor mladih i zadovoljnih ljudi na selu

P

rema nedavnom izvješću Europske komisije RH je svrstana u ruralnu zemlju. Stoga moramo češće isticati i promovirati područja gdje male farme igraju važnu ulogu ne samo u ekonomskom smislu, nego i s društvenoga i ekološkog stajališta. Upravo su ti mali proizvođači kamen temeljac života u ruralnom području, oni su čuvari tradicije koja postaje sve draža u vremenu sve većeg otuđenja u gradu. Razvijene europske zemlje često ističu kako mala obiteljska gospodarstva imaju velik utjecaj u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jer pružaju sigurnost stanovništvu s niskim primanjima ili ograničenim mogućnostima za zaposlenje, ali postaju temelj za agroturizam, obrtništvo u smislu starih zanata te lokalnu proizvodnju hrane. Ona čuvaju okoliš izbjegavajući prekomjerno korištenje proizvodnih resursa, prepoznajući ekosustav i zaustavljanje daljnjega gubitka biološke raznolikosti. I Republika Hrvatska hitno treba donijeti strategiju očuvanja svog ruralnog područja, očuvanja sela i seoskih gospodarstva.

4

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

U samom srcu Zagreba - najveći zlatnik u kruni hrvatskoga mljekarstva

…okuplja velike i male već punih sto godina

K

Vera Volarić i Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

ada kažemo da Hrvatska ima dugu tradiciju u uzgoju stoke i proizvodnji mlijeka prva asocijacija je Dukat, odnosno Gradska mljekara u Zagrebu utemeljena daleke 1912. godine, u kojoj su se oduvijek proizvodile svima nama dobro poznate mliječne delicije, kao logična nadogradnja na kvalitetnu sirovinu proizvedenu na hrvatskim farmama.

Mljekarski stručnjaci u Dukatu kontinuirano su surađivali sa znanstvenostručnim institucijama čiji je prvenstve-

Korektni partnerski odnosi - prioritetni je cilj Dukata, ističu Dukatovi kooperanti

ni cilj bio - edukacija proizvođača mlijeka. Važna činjenica koja opisuje nastojanje Dukata da educira proizvođače mlijeka svakako je pokretanje popularne i farmerima prilagođene publikacije Bilten Zagrebačke mljekare 1964. Tako su proizvođači mlijeka svakoga mjeseca mogli dobiti aktualna znanja i informacije o tehnologiji proizvodnje. Tijekom godina publikacija prerasta u Mljekarski list koji i danas dolazi na sva poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka.

S četrnaest proizvodnih pogona u Hrvatskoj i regiji Dukat je danas vodeća regionalna mliječna industrija, a ujedno i jedna od vodećih regionalnih robnih marki mliječnih proizvoda. Robne su marke nositelji mnogih domaćih i međunarodnih priznanja, poput Superior Taste nagrade za 2013. godinu za vrhunsku kvalitetu i okus koju ponosno nosi

11 Dukatovih proizvoda. Krovna robna marka Dukat šest je godina zaredom, prema izboru potrošača, proglašavana najpouzdanijom robnom markom mliječnih proizvoda u Hrvatskoj. U prvom pak hrvatskom istraživanju Best Buy Award Dukat je proglašen proizvođačem mliječnih proizvoda koji potrošačima nudi najbolji omjer kvalitete i cijene. Inovativnost, inzistiranje na kvaliteti i primjena najnovijih dostignuća u prehrambenoj i mliječnoj industriji omogućili su Dukatu poziciju tržišnog lidera te predvodnika novih trendova u mliječnoj industriji. Pritom su stručnost, profesionalnost, predanost i poduzetnički duh vrijednosti snažno utkane u korporativnu kulturu i poslovanje Dukatova tima zaposlenika. Potvrđuje to i činjenica iz 2007., kada su definirane nove strateške odrednice kojima se još više ističe važnost otkupa mlijeka s hrvatskih farmi te

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

5

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošača

danas Dukat mlijeka nose oznaku “Mlijeko hrvatskih farmi”.

Mljekarski znanstvenici i praktičari Dukat često vežu uz izvrstan primjer poticanja razvoja primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, koja tijekom godina postaje i strateška odrednica i platforma društveno odgovornog poslovanja u Dukatu.

A da je ulaganje u primarnu proizvodnju svježega sirovog mlijeka u Hrvatskoj, unapređenje i prilagodba poslovanja svojih proizvođača mlijeka, a time i jačanje njihove konkurentnosti prioritetni cilj Dukata često se može čuti i od proizvođača mlijeka. Potkrepljuju to i korektnim i kvalitetno uspostavljenim partnerskim odnosima sa svojim otkupljivačem mlijeka.

Mladi, školovani i uzorni

Istaknut ćemo uzorne obitelji Glavaš i Pandek, čiji su predstavnici Božidar i Kristijan mladi ljudi koji su zanat stekli na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima, gdje je proizvodnja mlijeka tradicija. Danas su i Božidar i Kristijan uspješni poduzetnici, a obiteljsku tradiciju proizvodnje mlijeka pretvorili su u ozbiljan posao. Posebnu pozornost usmjerili su na suradnju sa strukom i kontinuiranu edukaciju, a svoju društvenu odgovornost potvrđuju otvarajući nova radna mjesta svojim suseljanima, dajući zapravo odličan temelj za opstanak i razvoj hrvatskog sela.

I krave zaslužuju hotelski smještaj

Dvadesetsedmogodišnji Božidar Glavaš iz Bizovca od malih je nogu znao da će proizvodnja mlijeka postati nje-

Marijan i Božidar Glavaš s predstavnicima Dukata

gov životni poziv. Slijedio je primjer uzornih roditelja Zlatice i Marijana, koji su svoj život posvetili poljoprivredi. Završio je srednju poljoprivredno-veterinarsku školu, koja mu je svojim programom i praksom dala dobar temelj za nadogradnju postojećeg i prihvaćanje novih znanja, koja dakako rezultiraju i primjenom novih tehnologija.

Prošle smo godine dovršili novu suvremenu farmu u kojoj je danas smješteno 150 muznih krava. Moram istaknuti kako je uzgoj krava tradicija u mojoj obitelji. Moji su roditelji krenuli s dvije krave i godinama postupno povećavali broj, a prije nego što je izgrađena ova nova, u klasičnim smo stajama držali 40 muznih krava. Kada sam svladao tehnologiju proizvodnje mlijeka, roditelji su me podržali u ideji investiranja u novu modernu farmu. Sreća je što smo postupno povećavali i poljoprivredne površine, tako da danas hranu za svoje krave proizvodimo na vlastitim oranicama. Osim mene i oca, na farmi je još petero radnika kojima redovno isplaćujemo plaće a državi sve doprinose - ističe Božidar.

Školovanje mladih proizvođača temelj je za prihvaćanje novih tehnologija u proizvodnji mlijeka

i „zdravog“ proizvođača - s ponosom ističe mr. sc. Antun Milić, direktor Otkupa i razvoja primarne proizvodnje mlijeka u Dukatu. - Mi u Dukatu već desetljećima poseban naglasak stavljamo na izgradnju stabilnih i dugoročno korektnih poslovnih odnosa s našim kooperantima - proizvođačima mlijeka. Smatramo kako kontinuiranim financijskim ulaganjima u razvoj proizvođača mlijeka, ali i njihovom edukacijom od strane Dukatovih inženjera poljoprivrede i doktora veterinarske medicine, dugoročno možemo osigurati njihov opstanak i razvoj, uz proizvodnju visokokvalitetne sirovine na njihovim farmama. Dokaz su i ova dva gospodarstva s kojima imamo vrlo korektnu suradnju, kao i s najvećim brojem hrvatskih proizvođača mlijeka. Često ističemo kako Dukat svoju proizvodnju temelji na preradi mlijeka najviše kvalitete, koje je proizvedeno na hrvatskim farmama. Stoga našim čitateljiPonosni i zadovoljni suradnjom ma - potrošačima mlijeka mogu poručiti - Komforan smještaj u staji, kvalitetna kako mogu biti sigurni u visoku kvalitehranidba i human odnos prema krava- tu Dukatovih proizvoda. Neka posebma, koji podrazumijeva i vođenje brige nu pozornost obrate na oznaku “Mlijeo dobrobiti krava, rezultira visokom proi- ko hrvatskih farmi”, koje je Dukatu dozvodnjom mlijeka koja jamči rentabilnog dijelila Hrvatska poljoprivredna agenci-

6

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Antun Milić i Kristijan Pandek

Kupovinom svakoga domaćeg proizvoda potrošač pridonosi ekonomiji države u cjelini ja, a koju nose Dukatova mlijeka. Inače, već 2000. u Hrvatskoj smo uveli standarde kvalitete mlijeka sukladno propisima EU-a. Od 2003., formiranjem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u Hrvatskoj je uspostavljen novi sustav ispitivanja kvalitete mlijeka u kojem se, kao i u drugim zemljama EUa, utvrđuju svi parametri kvalitete. Ovaj je sustav utvrđivanja kvalitete mlijeka akreditiran prema najvišim međunarodnim standardima, što znači da je prihvaćen od strane EU-a kao sustav koji u cijelosti udovoljava postavljene kriterije.

Utvrđivanje kvalitete mlijeka na ovaj način pruža prerađivačima sigurnost da je proizvod koji se od njega dobije visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značajnoj mjeri, ne smijemo zaboraviti, pridonosi i naša mljekarska industrija koja u proizvodnji koristi visoke standarde i kvalitete ali i zdravstvene ispravnosti. Konačno, ne treba zaboraviti kako su kvalitetno izgrađeni partnerski odnosi mljekara s proizvođačima mlijeka, ali i obostrano njegovanje tih odnosa ključni za proizvodnju visokokvalitetne sirovine, njezine daljnje prerade i sigurnog plasmana svih količina proizvedenog mlijeka - zaključuje Milić.

Logičan izbor partnera je Dukat

A da se san mladoga diplomiranog inženjera agronomije može ostvariti, svjedoči Kristijan Pandek koji je svoje znanje stečeno na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i ljubav prema stočarstvu uspješno pretočio u praksu.

Izgradnja suvremene farme krava bila je moja želja od najranijih studentskih dana. Dolaskom na fakultet znao sam čime se u životu želim baviti, a ljubav prema poljoprivredi naslijedio sam od baka i djedova - ističe Kristijan. - Preduvjet izgradnje farme bilo je poljoprivredno zemljište, resurs neophodan za prozvodnju dovoljnih količina hrane za životinje. Prije sedam godina dobio sam u zakup državno poljoprivredno zemljište u Rugvici. Zapravo je tek nakon toga krenulo projektiranje farme, koja je dovršena prije tri godine i danas je u staji 140 muznih krava. U izgradnji sam nastojao staju opremiti tako da se krave osjećaju udobno, jer je to preduvjet proizvodnje kvalitetnog mlijeka. Smatram da mi je diploma agronomije značajno pomogla u poslu, jer praksu nisam mogao svladavati bez određenih znanja i znanstvenih spoznaja, koje su opet dobar temelj za kontinuiranu cjeloživotnu edukaciju.

Od prvoga dana predajem mlijeko Dukatu, jer je to naša najveća mljekarska kuća, mi smo vrlo blizu i logično je da surađujemo. Dakako, znao sam i ot-

prije da Dukat pomaže svojim proizvođačima mlijeka u svakodnevnim problemima s kojima se susreću u proizvodnji. Tako se s kolegom Josipom Jurićem često čujem, razmijenimo mišljenja i moram priznati da često prihvaćam njegove prijedloge.

Navike hrvatskih potrošača

Takva suradnja rezultira proizvodnjom kvalitetnog mlijeka koje se onda u Dukatu prerađuje u širok asortiman proizvoda koje potrošači mogu pronaći na policama. Uvjeren sam kako naši potrošači imaju naviku potrošnje domaćih proizvoda, a smatram da bi nam to svima trebalo biti primarno. S druge strane, mlijeko naših mljekara vrhunske je kvalitete kada ga uspoređujemo s različitim “uvoznim” proizvodima, a što se sve može potkrijepiti podacima mnogih istraživanja. Kupujući mlijeko od hrvatskih mljekara potrošač pomaže opstanak hrvatskog seljaka, ali pomaže i sebi jer će se kroz to mlijeko platiti porez, doći će do otvaranja novih radnih mjesta... općenito kupovinom svakoga domaćeg proizvoda potrošač pridonosi ekonomiji države u cjelini. Tako je moja obitelj oduvijek razmišljala, a volio bih kada bi tako razmišljali na razini cijele države. Vjerujem da bismo tako riješili mnoge probleme - zaključuje ovaj mladi proizvođač mlijeka nadomak hrvatske metropole.

8

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Mladen i Božena Petric s predstavnicima Vindije

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

Kvaliteta stvarana desetljećima

Bogatstvo mliječnih proizvoda nastalih od mlijeka proizvedenog na hrvatskim pašnjacima i poljoprivrednim gospodarstvima svakim danom sve više privlači hrvatske potrošače i štovatelje hrvatskog sela

ječne proizvode s kojima se ova respek- dogodila upravo u Vindiji 1977. Time putabilna mljekara s pravom može ponosi- njenje u staklene boce pomalo odlazi u ti. Mi ga pak s punim povjerenjem pre- povijest a građani se po prvi put susrepotrazi za mlijekom proizve- poručamo našim potrošačima, pogoto- ću i s proizvodnom markom ‘z bregov, denim u sjeverozapadnom vo onima koji štuju i cijene proizvodnju koja je do danas stekla status legendarnog brenda. Potkraj sedamdesetih Vindijelu naše domovine, na- mlijeka na hrvatskim farmama. dija se počinje širiti unutar regije tadašišli smo na proizvođače s nje Jugoslavije, otvara se nova tvornica uzornim stadima krava i koza koji žive Zašto ime Vindija? u urednim i tradicionalno cvijećem oki- Danas, nakon više od pedeset godina polutvrdih sireva, a na proširenoj lokaćenim domovima i okućnicama. Konzu- ulaganja, rada i stjecanja znanja, Vindija ciji pokreće se novi pogon u kojem zamaciji mlijeka proizvedenog na njihovim pripada najmodernijim prehrambenim počinje proizvodnja sokova u tetrapak gospodarstvima to svakako daje pose- industrijama u regiji. A za one čitatelje ambalaži i proizvodnja gotovih mliječban tek i gušt. Udruženi i dugo godina koje zanima otkud ime Vindija, doznali nih pudinga. Od tada Vindija zapravo uzajamnim povjerenjem povezani s Vin- smo da je nazvana po spilji Vindiji u Do- postaje poslovni sustav koji obuhvaća dijom iz Varaždina, svakoga dana svoje njoj Voći pokraj Varaždina, jednom od više poduzeća iz širokog područja prenetom pomuzeno mlijeko pretaču u mli- najstarijih nalazišta pračovjeka u svije- hrambene industrije. Uspostavljanje vlatu. Asocijacijom na praksu svjetski po- stita istraživačkog tima i kontinuirana znatih mljekara koje koriste spilje kao primjena novih znanstvenih dostignuProizvođači prirodno okružje za dozrijevanje sireva, ća u proizvodnji pridonosi stalnom poi otkupljivači ova mljekara 1959. dobiva naziv Vindi- većavanju proizvodnih kapaciteta i prozajednički utječu na ja. Treba podsjetiti da se prekretnica u širenju asortimana, uz potpuno praćestabilnost kvalitete punjenju mlijeka u tetrapak ambalažu nje sustava kvalitete što često možemo

U

Vera Volarić i Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Mlijeko i Ja

Željko Ljubić i Milan Branović

MLJEKARSKA REVIJA

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošača

9

tivno djelujem u sektoru čuti u Vindijinim promotivnim kampanja- proizvođačima mlijeka. otkupa mlijeka u Vindiji, ma. U drugoj polovici 1990. započela je - Vindija je od samih pomogu slobodno reći kako najveća investicija u njezinu razvoju, a četaka zahtijevala, a prikroz kooperaciju Vindija znanove tehnološke linije Vindiju svrstavaju tom i pomagala hrvatskim čajno pridonosi razvoju sela i seu sam vrh najmodernijih europskih pre- proizvođačima mlijeka da dobro poznaju načela dobre higijenske prakse oskih kućanstava. Jedina smo mljekara rađivačkih pogona. na svojim farmama. Dakle, da vode ra- u Hrvatskoj koja organizirano otkupljuKvaliteta Vindija čuna o pravilnoj hranidbi krava, higijeni je kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Pritom Danas, kada promatramo poslovni su- mužnje, zdravlju životinja, i što je danas se inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne stav Vindija, možemo zaključiti kako ga od sve većeg značaja - da vode računa sirovine, koja je potrebna kako bismo karakterizira širok asortiman proizvo- o dobrobiti životinja te zaštiti i očuvanju proizveli i potrošačima ponudili visokoda uz koje stoji slogan “Kvaliteta Vin- okoliša. Farmer danas treba svome mli- kvalitetne proizvode. Zbog velikog znadija” - u koju je ugrađena tradicija pre- ječnom stadu krava osigurati uvjete ti- čaja kvalitetne sirovine, Vindija je ustrohrambene proizvodnje na najvišoj razi- jekom proizvodnog života u kojima ne jila zaseban odjel - Sektor za otkup ni. A kada se govori o kvaliteti sirovine dolazi do značajnijih poremećaja zdrav- mlijeka. Bavi se organizacijom otkupa te procesu njezine proizvodnje na poljo- lja. Svaki iskusni proizvođač mlijeka i dnevnom kontrolom mlijeka te stručprivrednim gospodarstvima proizvođa- reći će vam da ovakvo stanje organiz- nim praćenjem farmera u svim fazama ča mlijeka koji su osnovni preduvjet da ma značajno pridonosi i kvaliteti mlijeka. proizvodnog procesa. Na osnovi rezulpristup “od polja do stola” uspješno za- Provodeći usklađivanje naše legislative tata kemijskih i mikrobioloških analiza počne funkcionirati, i koji je ključan kako s propisima EU-a, donijeli smo zakone proizvođače svakodnevno savjetujemo bi se dobio vrhunski konačni proizvod, i pravilnike koji propisuju kvalitetu mli- o mogućnostima poboljšanja kvalitete neophodno je istražiti što je sve potreb- jeka kao i prethodne postupke na far- mlijeka. Osim svakodnevne savjetodavno kako bi proizvođači mlijeka sa svo- mama. Danas će se svi koji prate sek- ne pomoći u proizvodnji, kooperantima jim partnerom otkupljivačem zajednički tor mljekarstva u Republici Hrvatskoj pružamo potporu i u pripremi odgovasložiti da smo napravili puno, od proi- rajuće hrane za muzne životinje, a naši utjecali na stalnost kvalitete. zvođača, preko prerađivača i institucija će vam kooperanti predstaviti pravu sliKreator dobrih partnerskih odnosa kako bismo potrošaču zajamčili kvalite- ku naše suradnje - ističe Ljubić.

Naš prvi sugovornik s razlogom je Želj- tu i sigurnost u lancu od polja do stola, ko Ljubić, doktor veterinarske medicine, i to u svakom njegovu segmentu. Kada Uspješan i sretan... dugogodišnji djelatnik u primarnoj pro- kažem proizvođači mlijeka, mi u Vindi- I zaista, na farmi Milana Branovića izvodnji mlijeka i dobar poznavatelj pa ji o njima govorimo s posebnim pošto- u Kuršancu, nedaleko od Varaždina, i kreator dobrih partnerskih odnosa s vanjem. Kako više od tri desetljeća ak- sve se čini uzornim, od obitelji koja tu

10

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Jedina smo mljekara u Hrvatskoj koja organizirano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko.

Pritom se inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine, koja je potrebna kako bismo proizveli i potrošačima ponudili visokokvalitetne proizvode radi, besprijekorna izgleda staje, njezina uređenog okoliša, i ne manje važno - čistih i zadovoljnih krava koje su tijekom snimanja mirno ležale na postelji od svježe ovogodišnje slame, zadovoljno preživale posljednje zalogaje tek izniknule trave koja je nakon dugo očekivane kiše taman krenula u intenzivan porast na pašnjaku koji okružuje staju.

Na pitanje bi li išta mijenjao, naš domaćin Milan kaže: - Mijenjao bih ljude, političare i sve one koji negativno utječu i štete razvoju poljoprivrede i hrvatskog sela. Danas, nakon petnaestak godina otkako radim u proizvodnji mlijeka, mogu reći da sam potpuno sretan i zadovoljan proizvodnjom, ali nisam zadovoljan kako me se doživljava kao poljoprivrednika, seljaka, proizvođača mlijeka, važne karike u proizvodnji hrane. Moja obitelj napustila je život u Austriji i iz ljubavi prema našem Međimurju odlučili smo se baviti proizvodnjom mlijeka, jer su se time bavile i generacije prije nas i od toga živjeli, i to sretno živjeli. Znali smo da ćemo kadtad i mi pronaći zadovoljstvo i veselje u tom poslu - kroz smijeh kaže naš sugovornik Milan Branović.

Najbolji među najboljima

Zadovoljna može biti i Vindija čiji je kooperant, jer službeni podaci kažu kako ova obitelj uzgaja najbolje stado simentalske pasmine u Hrvatskoj. A osim brojčanih pokazatelja koji mjere količinu proizvedenog mlijeka, struka se složila i

kako krave na ovoj farmi imaju izvrsnu kondiciju i odličnog su zdravstvenog stanja. Pravi gazde raspoznaju svoje krave, ali im daju i imena. Tako je Flora prva na listi najboljih hrvatskih prvotelki simentalske pasmine, dok je Laba na drugom a Sana na petom mjestu u tablici koju svake godine formira Hrvatska poljoprivredna agencija. - Zaista sam ponosan što sam u ova teška vremena opće krize sa svojom obitelji, a posebno bih volio istaknuti sina Dejana i snahu Snježanu, ostvario ove rezultate.

Puno sam slušao struku, čitao stručne časopise i znao da će rezultat kad-tad doći. Međutim, mislim da je najvažnije od svega da čovjek voli svoj posao... zaključuje Branović.

Tko ih ne bi volio

Vindiji struka daje i još jednu zaslugu prije točno trideset godina u Hrvatskoj započinje uzgoj mliječnih pasmina koza, i to uvozom sanske i alpske pasmine.

Držanje koza na hrvatskim prostorima u prošlosti je često bilo vezano uz siromaštvo i bijedu, a u narodu se za kozu govorilo da je “sirotinjska krava”. Danas kozarstvo dobiva sve veću važnost, i to zahvaljujući svojim brojnim vrijednostima i prednostima. - Koze su skromne, prilagodljive i inteligentne životinje, a kada ih jednom zavoliš, ljubav ostaje za cijeli život - u predstavljanju svoga gospodarstva kaže Božena Petric iz Jalžabeta u Varaždinskoj županiji. Ona i suprug Mladen svoju su sreću pronašli u kozarstvu.

- Danas nakon osamnaest godina truda, ulaganja, primjene novih znanja i suradnje sa strukom, možemo reći da smo proizvodnju postavili na noge, da je održiva i konkurentna, i da od svog rada pristojno živimo. Naš radni dan započinje u pola pet ujutro kada odlazimo u staju gdje nas čeka naših 70 koza i još toliko mladih. Dok je moj dio posla mužnja, na suprugu je da sve temeljito očisti i pripremi hranu. Slijedi odlazak na pašnjak, koji je dovoljan za sve naše koze. Isti posao nas čeka i uvečer, da-

kako, i ponovni odlazak na pašu, što nam je zapravo najdraži dio radnog vremena jer s veselim i radoznalim kozama svaki dan donese nešto novo. Veseli me što kozje mlijeko sve više privlači pozornost mnogih, mislim da potrošači pomalo počinju shvaćati kako je općenito mlijeko s nutritivnog aspekta zasigurno najkompletnija i najizbalansiranija prehrambena namirnica.

Uzajamno povjerenje od samog početka

U predstavljanju ove pasmine koza naša sugovornica je Vesna Jovanović Bunta, dr. vet. med., voditeljica Sektora za otkup ovčjega i kozjeg mlijeka u Vindiji. Ističe kako je ova pasmina podrijetlom iz švicarsko-francuskih Alpa, a u našim se uvjetima od prvog dana pokazala veoma prilagodljivom.

- Čitateljima će posebno biti zanimljiv podatak da su koze izrazito dobri proizvođači mlijeka, osobito ako se uzme u obzir da u povoljnim uvjetima hranidbe i njege mogu ostvariti proizvodnju mlijeka i do 20 puta veću od vlastite tjelesne mase. Međutim, ne bih rekla da je ta činjenica jedina od presudne važnosti za proizvodnju kozjeg mlijeka. Danas se sve više ističu brojne nutritivne i terapeutske vrijednosti kozjeg mlijeka u prehrani. Dakako, nakon tih prvih uvezenih grla prije trideset godina, Vindija je posebnu pozornost usmjerila prema uzgajivačima koza. Krenuli smo sa stručnim službama i fakultetima u edukacije na terenu, a danas sam veoma zadovoljna i sretna kada s kolegicama Irenom Đurasek i Nadom Kolarić u obilasku terena i naših kooperanata naiđem na ovakav prizor. Svakako će vam i ovaj prizor dati dovoljno informacija za vaše čitatelje, a poruka će biti jasna - to što se ove kozice ne odvajaju od nas možemo pripisati jedino svakodnevno predanom poslu gospođe Božene i njezina supruga Mladena.

12

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Vitomir Penavić voditelj farme u Mitrovcu s 1800 krava

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

Dostojanstveno i moćno Belje kakvo je oduvijek i bilo

Potpuna sljedivost u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji - od polja do stola potrošača

O

Vera Volarić i Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Baranji i Baranjcima, a samim tim i o Belju, oduvijek se govorilo s velikom dozom poštovanja. Tako je to bilo sve do početka Domovinskog rata kada je naša Baranja doživjela krah, a ponosni Baranjci, tužni i poniženi, pognute glave tražili pomoć. Sudionici smo tog vremena i nikada ga nećemo zaboraviti. A onda se dogodio Agrokor, koji je vratio osmijeh na lica vrijednim i radišnim Baranjcima. Danas, dvadeset godina poslije Domovinskog rata, obilazeći Baranju divimo se postignutim rezultatima.

Povijest će budućim generacijama isticati kako je 2005. godina bila od presudne važnosti za Belje

Poljoprivredna proizvodnja na plodnim beljskim oranicama, uz korištenje najsuvremenije poljoprivredne tehnologije te preradom sirovine u kvalitetne proizvode, zaokružen je proces.

Godinama usavršavan, danas rezultira kontroliranom proizvodnjom poljoprivrednih kultura na 20.000 ha oranica, koje su temelj stočarske proizvodnje pa tako i proizvodnje mlijeka. Stalni sustavi kontrole kvalitete jamče vrhunske proizvode s beljskih farmi od kojih nastaju poznati proizvodi prehrambene industrije Belje, čime se postiže sljedivost proizvodnje od polja do stola potrošača. Belje je tako, kao društveno odgovorna tvrtka, u svoju strategiju razvoja, s usklađenim odnosom biljne i stočarske proizvodnje, zacrtala i zaštitu okoliša te očuvanje biološke raznolikosti, tim više što se proizvodnja odvija u neposrednoj blizini naše najveće rijeke Dunava i parka prirode Kopački

rit. Ovu su kvalitetu, danas nadaleko prepoznatu, gradile generacije, ulažući svoj trud i znanje, paralelno primjenjujući nove tehnologije.

Iz bogate i zanimljive povijesti

Mnogo je zanimljivih detalja o počecima razvoja Belja, i to još davne 1697., kada je austrijski car Leopold I. princu Eugenu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, poklonio lijep ali devastiran posjed u južnoj Baranji. Organiziran je na zapadnoeuropski način, a sjedište i uprava smješteni u mjestu Bilju, po čijem je mađarskom nazivu (Bellye) posjed i dobio ime Belje. U narednom razdoblju nasljeđuje ga kraljica Marija Terezija, a potom i njezina kći Marija Kristina, da bi nakon ukidanja feudalizma u Europi beljski posjed pripao nadvojvodi Albrechtu, nasljedniku Karla Ljudevita.

O veličini i naprednosti posjeda svjedoči

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

13

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošača podatak o veličini beljskih vinograda koji su rezultat povoljnog smještaja na padinama Popovačkog (Banova) brda, koje jedino pogoduje uzgajanju vinove loze.

Prema podatku iz 1852., na Belju su postojale 753 staje, a ukupni broj životinja u beljskim općinama iznosio je 58.303 grla. Godine 1911. dolazi do Stjepan Ban, Patricija Pavlović, Vlatko Pletikapić i Ivan König osnivanja poljoprivredno-prerađivačkih kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda. Tvornica mliječnih proizvoZaštita okoliša i da bila je u to vrijeme jedna od najmo- ćih sedam godina prestaje proizvodnja i dernijih, s dnevnim kapacitetom više od kontinuitet razvoja, gospodarstvo je deočuvanje biološke 22.000 litara mlijeka. U to vrijeme done- vastirano, polja zapuštena, obustavljena ravnoteže, usklađen sen je i zakon kojim se Belje proglašava je proizvodnja a stočni fond uništen. Na odnos biljne proizvodnje sreću, 1998. godine Baranja je reintegridržavnim vlasništvom. i stočarstva, osnovna su Nakon Drugog svjetskog rata u Be- rana u sastav Republike Hrvatske, došlo načela poljoprivredne lju se mijenjaju oblici organizacije te je je vrijeme velikog entuzijazma, obnove proizvodnje u Belju 1953. ono organizirano kao prvo druš- i povratka ljudi svojim domovima. Ulatveno gospodarstvo kombinatskog tipa žu se veliki napori kako bi se obnovila pod nazivom Poljoprivredno-industrij- proizvodnja. Volja i optimizam BaranjaNeumorni Stjepan Ban ski kombinat Belje. U tom je razdoblju ca učinili su da je ovaj dio Hrvatske porekonstruirana mljekara u Belom Ma- novno počeo blistati punim sjajem, a po- U potpunosti predan poslu, a posebno nastiru. Poratno razdoblje na Belju do- vijest će budućim generacijama isticati vezan za primarnu proizvodnju mlijeka nosi mnogo promjena, a osuvremenje- kako je i 2005. bila od presudne važno- i gotovo da ne postoji mliječno gospona je i proizvodnja - izgrađen je sustav sti. Naime, Belje ulazi u Agrokor koncern, darstvo koje redovito ne obilazi i dodatza navodnjavanje, došlo je do prilagod- i od tada je sigurna budućnost Belja, no hrabri i savjetuje kako prebroditi ovo be sjetvene strukture sukladno potreba- koju zapravo gradi unutar najvećeg proi- teško vrijeme koje upravo prolazi hrvatma kombinata, a glavne ratarske kulture zvođača hrane u ovom dijelu Europe. sko mljekarstvo. Isto tako, neumorno i bile su pšenica, kukuruz i šećerna repa. nebrojeno puta ponavlja beljskim kooOsim toga, izgrađen je pogon za sušenje Potpuna sljedivost - od polja do stola perantima kako je za proizvodnju kvalii doradu sjemenskog kukuruza, a najve- Danas su proizvodni objekti smješteni tetnih mliječnih proizvoda nužna i neopći dio proizvodnje bio je namijenjen izvo- na području cijele Baranje, i to na oko hodna kvalitetna sirovina, tj. svježe mlijezu. Godine 1984. izgrađena je moderna 20.000 ha obradivih površina, a u susta- ko koje udovoljava svim traženim stanfarma mliječnih krava u Popovcu kapaci- vu Belja zaposleno je više od 2000 ljudi. dardima propisanim različitim zakonima teta 938 grla, sa slobodnim načinom dr- Bogata baranjska žitnica i vodna bogat- i pravilnicima, pri čemu treba istaknuti žanja. Prehrambena industrija Belje za- stva temelj su poljoprivredne proizvod- da se posebna važnost pridaje zdravpočela je proizvodnju svježih krem-sire- nje u Belju, a od kvalitetne sirovine na- stvenoj ispravnosti. Postavljeni uvjeti va pod imenom ABC, danas zasigurno staju poznati proizvodi - brašno, sirevi, kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su apsolutno prepoznatljivim brendom. suhomesnati proizvodi i vino te je tako jednaki uvjetima koji vrijede i u ostalim Devedesetih godina dolazi do rat- postignuta potpuna sljedivost u proi- zemljama Europske unije, koji su veoma ne agresije i okupacije Baranje i sljede- zvodnji od polja do stola potrošača. strogi i ne trpe odstupanja. Tako Agro-

14

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Patricija Pavlović s farmerima Živojinom i Predragom Lačanin

nica je da smo radi racionalizacije posla otkup mlijeka usmjerili na Belje, koji organizira cjelokupnu kooperaciju na razini Agrokor koncerna koja se odvija u okviru ratarske i stočarske proizvodnje.

OPG Lačanin

korove tvrtke Belje i Ledo, koje u svojoj preradi kao sirovinu koriste mlijeko, apsolutno najveću pozornost posvećuju kvaliteti sirovine.

- Stalna edukacija i usavršavanje ključni su čimbenici povećanja i unapređenja proizvodnje mlijeka, kako naših djelatnika, tako i naših kooperanata. Stoga članice Agrokor koncerna Ledo d.d. i Belje d.d. sustavno prate rezultate svojih kooperanata, organiziraju im seminare, radionice i treninge na kojima se razmjenjuju postojeća i stječu nova iskustva. U svom dugogodišnjem radu na razvoju kooperacije u Belju, ali na razini cijeloga Agrokora, ponosan sam što svakodnevno unapređujemo naše kooeprante. Tako primjerice razvoj proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima Belje stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za hranidbu mliječnih krava i njihova pomlatka te tvorničkim premijama za proizvedeno visokokvalitetno mlijeko. Kako bi sve raspoložive oranice zasijali kulturama potrebnim za hranidbu mliječnih krava, kreditirane su proljetna i jesenska sjetva - istaknuo je u svom izlaganju naš sugovornik Stjepan Ban. Bilo je određenih napisa u medijima kako naša tvrtka Ledo otkazuje otkup svojim proizvođačima mlijeka. Međutim, činje-

Krava Elizabeta s farme Popovac

Osobito važna karika u razvoju Belja svakako je i kooperacija s vrijednim Slavoncima i Baranjcima. Uz poljoprivredne proizvođače, velike i male, Belje tijekom svoje duge povijesti gradi dobre odnose, uz ulaganje kapitala i znanja. Poljoprivredna gospodarstva, tradicionalno vezana za stočarsku proizvodnju, danas primjenom suvremenih tehnologija moderniziraju svoje farme i trude se biti ukorak s beljskim farmama. Nekoliko generacija obitelji Lačanin iz Bolmana bavilo se proizvodnjom mlijeka, a danas su braća Živojin i Predrag, uz podršku i životno iskustvo svojih roditelja, prije pet godina izgradili novu staju. - U Belju smo iznimno ponosi što nas predstavljaju ovakvi uzorni proizvođači mlijeka. Ova je obitelj posebna zato što su dvije generacije uključene u proizvodnju, ali kako je krenulo i najmlađi član Predragov sin Miloš pomalo uči o ljubavi prema poslu u staji i životinjama, razmišljajući da će mu možda jednog dana to biti i životni poziv. Sa 40 muznih krava, oni uredno otplaćuju kredit i kontinuirano razvijaju svoje gospodarstvo, i ono što je također važno - nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje mlijeka te održavaju i razvijaju ruralni prostor baranjske ravnice - ističe Patricija Pavlović, dipl. ing. agr., voditeljica otkupa u Belju.

Belje ima novu šampionku

Osobito smo ponosni što smo i ove godine na 21. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, u kategoriji krava holstein pasmine, osvojili šampionsku titulu, i to s kravom Elizabetom s farme Popovac. Prema izvješću HPA za 2012. godinu, ona je proglašena najboljom velikom farmom u Republici Hrvatskoj. Ovo je treća godina za redom kako Belje ostvaruje iznimne rezultate u kategoriji holstein pasmine.

Time se potvrđuje i nastavlja tradicija sustavnog uzgojno- selekcijskog rada na beljskim farmama - ističe Ivan König, dipl. ing. agronomije, voditelj farme Čeminac. Nastavlja kako se na svim beljskim farmama proizvodi mlijeko najvišeg razreda kvalitete od kojeg se proizvode poznati beljski sirevi. Za ABC sir-samo mlijeko vrhunske kvalitete Brojne investicije u svim segmentima proizvodnje, kao i sustavna edukacija djelatnika, pridonijeli su poboljšanjima kako u proizvodnim performansama, tako i u kvaliteti muznih grla glede genetskih svojstava. Osobit naglasak kontinuirano dajemo na poboljšanje genetike naših krava, što je uz vrhunski menadžment i uvjete držanja osnovni preduvjet za postizanje izvrsnih rezultata u proizvodnji, ali i na izložbama grla. Upravo Elizabeta i još 2300 krava s beljskih farmi svakodnevno daje mlijeko najvišeg razreda kvalitete za proizvodnju ABC svježeg krem sira, šampiona kvalitete na brojnim domaćim i inozemnim ocjenjivanjima - ističe direktor beljske mljekare Vlatko Pletikapić, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

16

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

Najbolje iz srca Slavonije

...poručuju svojim potrošačima vrijedni slavonski stočari i mljekari

T

Vera Volarić i Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

slovanja, a ime se mijenja u IPK MIA Mljekarska industrija d.o.o. Ipak, uzlet Osječke mljekare počinje sredinom devedesetih ulaskom Megglea, a desetak godina kasnije započinje intenzivno ulaganje i proširenje asortimana proizvoda. U predstavljanju Osječke mljekare često čujemo kako se njezina tradicija odlično uklopila u 130 godina dugu tradiciju mljekarstva u obiteljskoj mljekari Meggle.

ijekom svoga 64-godišnjeg postojanja, Osječka mljekara - Meggle prošla je dug i težak put, ali je uvijek ostala neposredno vezana za sirovinu proizvedenu na gospodarstvima vrijednih slavonskih stočara. Osnovana je 1949. uz pomoć Međunarodne udruge UNICEF, a u sklopu Industrijsko-poljoprivrednog kombinata (IPK) Predanost poslu - vrijedno naslijeđe postaje važan gospodarski subjekt ne U proteklom dvadesetogodišnjem rasamo Osijeka nego i cijele regije, oso- zvoju uložena su značajna sredstva u bito stoga što je jedina u to vrijeme modernu tehnologiju proizvodnje mliproizvodila mlijeko u prahu. Devede- ječnih proizvoda. U pogon je puštena setih godina otvara se novi smjer po- nova maslarna, nova linija za fermentirane proizvode, najsuvremenija punilica za proizvodnju UHT mlijeka, nova Najveća referenca punilica PET ambalaže, a obnovljena za hrvatske mljekare, je i kompletna infrastruktura. Meggle bez obzira na vlasništvo, je danas mljekara s prepoznatljivom otkup je mlijeka od tradicijom proizvodnje visokovrijednih hrvatskih proizvođača proizvoda iz najkvalitetnijeg mlijeka sla-

vonskih proizvođača. - Naša mljekara danas posluje i proizvodi prije svega sukladno potrebama i željama nacionalnog tržišta, odnosno hrvatskih kupaca - ističe voditeljica sirovinske službe Jasenka Špika, dipl. ing. agronomije. Ljubav prema mljekarstvu naslijedila je od oca Ivice, koji je dao veliki doprinos razvoju poljoprivredno-prehrambene industrije nakon Drugoga svjetskog rata, pa sve do osamdesetih godina. Ističe kako je tijekom svoga gotovo tridesetogodišnjeg rada u struci od prvoga dana tvrdila kako je za hrvatske mljekare, bez obzira na njihovo vlasništvo, oduvijek najbolja referenca to što otkupljuju mlijeko domaćih proizvođača, te kaže: Kada nas potrošači pitaju kako mogu biti sigurni da kupujući Meggleove proizvode jedu domaće, uvijek kažem da mogu pitati naše kooperante - jesmo li i koliko smo otkupili mlijeka s njihovih farmi. Kada kažem naši kooperanti, uvijek volim istaknuti konkretan primjer.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

17

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošača

Vjernost Meggleu od samog početka

Zorka Čerba i njezina obitelj odličan su primjer pravih marljivih slavonskih gospodara koji proizvode sirovinu najviše kvalitete. S ovom obitelji imamo dugogodišnju suradnju, zapravo od kada su krenuli s proizvodnjom Meggle otkupljuje mlijeko s njihove farme. Često ističem svojim prijateljima i znancima da je naša Kravica Jagoda s televizijske reklame pomela konkurenciju na ovogodišnjim Danima komunikacija. Ondje je Meggle proglašen oglašivačem godine s najboljom cjelovitom kampanjom “Želite li biti sigurni da jedete domaće?” Odgovorno mogu reći kako Meggle vodi brigu da potrošačima ponudi visokokvalitetne proizvode, istovremeno vodeći računa o dugoročnoj opstojnosti svojih slavonskih kooperanata. Sigurna sam da potrošači znaju to prepoznati i da to nailazi na pozitivan efekt.

Zorka Čerba i Jasenka Špika

su povećavali broj grla vodeći računa o kvalitetnoj genetici i pravilnoj hranidbi. Prije devet godina kreditno se zadužuju i grade novu suvremenu staju za sedamdesetak muznih krava. Dakako, znaju da je krava socijalna životinja koja voli biti i na zraku i na paši, stoga su oko farme ostavili velike površine na koje njihove krave slobodno i po volji izlaze. - Bez upoznavanja krave kao proizvodne životinje ne može se ostvarivati napredak u smislu povećanja proizvodnosti. Mi smo postupno povećavali stado na tri, četiri i više krava.

Posao za cijelu obitelj Dakle, u vrijeme našeg početka bavljeI zaista, u predstavljanju farme obite- nja ovom proizvodnjom imali smo jedlji Čerba iz Donjeg Miholjca i slučajni nu kravu i tri jutra zemlje. Postupno posjetitelj može zaključiti kako je ova smo prema mogućnostima povećavali obitelj godinama ustrajno radila ne bi li proizvodnju, dakako, i kreditno se zaod jedne krave u staji došla do suvre- duživali. Nije nama nitko dao ništa što mene i rentabilne proizvodnje od koje nismo zaslužili svojim radom. Sve koji i živi cijela obitelj. Supružnici Zorka i Jo- dalje smatraju da su hrvatski proizvosip prije dvadesetak godina ostali su đači mlijeka, ali i općenito poljoprivredbez posla. Međutim, ta nesretna okol- nici “nametnici” ovoga društva i da donost nije bila kamen spoticanja, dapa- bivaju nešto što ne zaslužuju - pozivam če, ujedinila je obitelj u odluci da mlje- neka dođu k meni na dan-dva ili više. karstvo postane obiteljski posao u koji Mogu se uvjeriti koliko radimo i što rase uključio i sin Mihael. Iako su krenu- dimo, kako smo organizirali svoj radni li samo s jednom kravom, postupno dan, sigurna sam da će promijeniti mi-

Mediji često šalju u javnost iskrivljenu sliku o poljoprivrednicima šljenje. Žao mi je što mediji često prate one najlošije primjere, pa u “svakom žitu ima kukolja”, i na temelju njih stvaraju predodžbu o svim poljoprivrednicima. Zaista nije tako i zaista molim sve koji budu ovo čitali - neka odu na neko poljoprivredno gospodarstvo, upoznaju se s poljoprivrednom proizvodnjom i shvate što hrvatskom seljaku znači njegovo imanje, njegovo stado i njegovo blago - poručuje Zorka Čerba.

Krave same biraju...

Kada govorimo o dobrobiti životinja na farmama, kojoj se u posljednje vrijeme pridaje sve veći značaj, Zorka ističe: Kod nas sva grla imaju ispuste oko staje, bez obzira na dob i kategoriju. Smatram da je kravama nužno osigurati ne samo dobar smještaj u staji, nego i primjerene ispuste oko staje. Naše krave biraju gdje će boraviti. Tijekom ovog ljeta i veoma vrućih dana kod nas nije niti malo pala proizvodnja mlijeka. Kra-

18

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Zorka Čerba u ime hrvatskih poljoprivrednika poručuje potrošačima da kupuju hrvatske proizvode jer mogu biti sigurni u njihovu kvalitetu ve su ujutro nakon hranidbe izišle, pasle na travnjaku i čim je počela vrućina, sve su bile na svojim mjestima u ležištima. Tako je bilo i uvečer, cijele su noći bile vani. Mi svaku kravu poznajemo ponaosob, svakoj znamo i vrline i mane. Nama se ne događa da ne primijetimo da nekoj nešto nedostaje ili da je možda bolesna. Suprug, sin, i ja re-

dovno pohađamo edukacije koje organiziraju stručne službe. A što se tiče suradnje proizvođača mlijeka i mljekara, na svom osobnom primjeru mogu reći kako je prvo mlijeko koje je proizvedeno na našem gospodarstvu isporučeno Meggleu. S mljekarom imamo veoma korektnu suradnju, prije svega zato što nas uvažava kao partnera i taj odnos nastojimo njegovati na obostranu korist. Uz to, redovito dobivamo i savjetodavnu pomoć, a kad god zovemo i nešto trebamo, sirovinska služba, na čelu s Jasenkom Špikom koja je evo i danas s vama ovdje, uvijek je na usluzi, bez obzira je li radni ili neradni dan.

Kroz proizvodnju mlijeka stvorili smo

dobre partnerske i prijateljske odnose. A u ime hrvatskih poljoprivrednika koji pošteno rade i plaćaju sve obaveze državi, poput ostalih građana, poručujem kako smo jedino nezadovoljni nepravdom kada se naša proizvodnja bagatelizira pa potrošači pod utjecajem raznoraznih krivih poruka - u trgovinama kupuju uvozne proizvode. Mislim da je došlo vrijeme da to zajednički promijenimo!

MLIJEČNI KUTAK

Dr. sc. Irena Barukčić, dipl. ing. prehrambene tehnologije - nutricionist

Laboratorij za tehnologiju mlijeka i mliječnih proizvoda, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

S

uvremeni brzi način života ostavlja vrlo malo vremena koje bi se moglo i trebalo posvetiti planiranju i pridržavanju principa uravnotežene prehrane.

Vrlo česta pojava stoga je uzimanje obroka “u hodu”, koji su često visoke energijske a niske nutritivne vrijednosti. Osim toga, sve je češća pojava da djeca odbijaju mlijeko i mliječne proizvode, a umjesto toga povećana je konzumacija namirnica poput napitaka s visokim udjelom jednostavnih šećera neusporedivo manje prehrambene vrijednosti. Takav režim prehrane tijekom duljeg razdoblja može uzrokovati teže posljedice u odrasloj dobi, poput povećane sklonosti lomovima kostiju i prekomjernoj tjelesnoj masi, a u ekstremnim slučajevima i obolijevanju od osteoporoze. Stoga je svrha Mliječnog kutka pružiti vam ideje kako brzo i jednostavno prirediti izbalansiran mliječni obrok jednako vrijedan i odraslima i djeci. Pritom ćemo naglasak staviti na donekle zanemarene mliječne proizvode poput sirutke, mlaćenice, skute i sl., koje se odlikuju izvrsnom prehrambenom vrijednošću.

Crvenkapica Sastojci:

1 jogurt (18 0 200 mL m g) ili laćenice 3 žlice žitn ih 1 žlica med pahuljica 50-100 mL a soka od ja buke

Pjenica:

2 žličice so k 2-3 žlice m a od cikle lijeka Priprema :

Sve sastojk mikserom e izmiksati štapnim i Pjenicu pri izliti u čašu. premiti od so k a o d cikle i mlije k umutiti te p a - pjenasto na napitak a žljivo izliti .

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

19

20

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

PREHRAMBENI ODGOJ

Program školskog mlijeka za uspješnog školarca

Uvođenje Programa školskog mlijeka u Hrvatskoj, prema uzoru na Europsku uniju, potaknulo je Ministarstvo poljoprivrede

Učestalost preskakanja doručka povećava se kako raste dob djece, također je veća kod djevojčica te kod djece lošijega socioekonomskog stanja. Jedno američko istraživanje jeca i adolescenti zahtijevaju brigu o prehrani, došlo je do podatka da 8% djece u dobi od 1 do 7 godina što uključuje njezino pomno planiranje, pravi- preskače doručak, 12% u dobi od 8 do 10 godina, 20% u lan odabir i raznolikost namirnica, a sve s ciljem dobi od 11 do 14 godina, i zamislite čak 30% tinejdžera (od zadovoljenja osnovnih zahtjeva za rast i razvoj 15 do 18 godina) ne doručkuje. mladog organizma. No, sve su češće nepravilne prehrambene navike današnje djece i adolescenata, što dugoročno Program školskog mlijeka može uzrokovati vrlo štetne posljedice na njihovo zdravlje. Zašto ne naučiti djecu doručkovati kada je dokazano da doNeke od najučestalijih prehrambenih grešaka su često pi- ručak ima pozitivan učinak na zdravlje, ali i cjelokupni život jenje gaziranih i zašećerenih napitaka te jedenje fast-food djeteta. Djeca koja redovito doručkuju lakše zadovoljavaju namirnica (hamburgeri, pizze...), prerijetka konzumacija svje- dnevne potrebe za hranjivim tvarima, lakše reguliraju optižeg voća, povrća, namirnica bogatih dijetalnim vlaknima te malnu tjelesnu težinu i postižu bolje rezultate u školi zbog mliječnih proizvoda i na kraju, neredoviti obroci. Kako bismo učinkovitijih misaonih funkcija. Osim što je važno doručkoosigurali sve hranjive tvari potrebne za svakodnevno funkci- vati, potrebno je voditi računa i o kvaliteti doručka odnosno oniranje tjelesnih organa, moramo voditi računa o redovitim njegovoj energetskoj i hranjivoj vrijednosti. Španjolsko istraobrocima: doručak, ručak, večera i dva međuobroka. Naj- živanje pokazalo je da mlađa djeca jedu kvalitetniji doručak, škakljiviji od svih obroka je doručak. što podrazumijeva češću konzumaciju žitarica, mlijeka i mliRoditelji koji su neredoviti u doručkovanju trebaju se zami- ječnih proizvoda i voća. Kvaliteta doručka ovisi o tome je li sliti jer su oni primjer svojoj djeci. Upravo to pokazuju i istra- konzumiran kod kuće, putem do škole (lokalna pekara) ili u živanja. Danas djeca nisu redovita što se tiče doručkovanja. samoj školi.

D

Dr. sc. Milna Tudor Kalit Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mlijeko i Ja

U svemu tome veliku ulogu igra Program školskog mlijeka, čije je uvođenje u Hrvatskoj, prema uzoru na Europsku uniju, potaknulo Ministarstvo poljoprivrede. Na taj način, mliječni obrok koji je osiguran školarcima može smanjiti negativne posljedice nedoručkovanja kod kuće, odnosno doručkovanja na putu od kuće do škole kada je izbor doručka najčešće neprimjeren.

U pravilu su to lisnata tijesta, krafne i druge namirnice visoke energetske vrijednosti, a niske prehrambene vrijednosti.

Ova inicijativa ministarstva važna je jer se djecu u najranijoj dobi, kada su najpodložniji usvajanju zdravih prehrambenih navika, uči konzumirati mlijeko i mliječne proizvode. Zbog bogatstva hranjivih tvari koje sadrže, mlijeko i mliječni proizvodi važan su dio pravilno izbalansiranog doručka. Mlijeko je u mnogočemu nezamjenjivo. Istraživanja su dokazala da kalcij koji čovjek unosi u obliku tableta nema tako dobar učinak kao kalcij iz mlijeka. No, mlijeko sadrži i brojne druge nutrijente. Samo jedna čaša mlijeka (ili ekvivalent = 1 čašica jogurta, 30-40 g sira) školarcu osigurava 30% kalcija, 10% vitamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fosfora od preporučenih dnevnih vrijednosti za te hranjive tvari.

Mliječnim doručkom do radne učinkovitosti i uspjeha u školi

Za školarce i njihovu usredotočenost i na neki način uspjeh u školi vrlo je važan doručak. Dokazano je da pravilno odabran doručak pozitivno utječe na rad mozga tako što smanjuje napadaje gladi za koje je poznato da utječu na emocionalno stanje djeteta, njegovo ponašanje i radnu učinkovitost u školi. Osim toga, dokazano je i da djeca koja preskaču doručak izbjegavaju i tjelesnu aktivnost, pa nerijetko imaju veću tjelesnu težinu od one optimalne za njihovu dob, visinu i spol. Doručak pozitivno utječe i na pamćenje, što uključuje više vrsta pamćenja: prisjećanje, epizodično pamćenje, kratkoročno i dugoročno pamćenje.

Da je Program školskog mlijeka važan pokazuje i istraživanje u kojem je zaključeno da nije nebitno kada se doručkuje. Doručak pojeden u školi 30 minuta prije testiranja pozitivno utječe na pamćenje i prisjećanje i u slučajevima kada su djeca već doručkovala kod kuće, ali puno ranije tog jutra. Isto tako istraživanja koja su se provodila tijekom jedne školske godine, u kojima je dio djece konzumiralo školski doručak a drugi dio nije, pokazala su da djeca koja su imala organiziran školski doručak imaju bolje ocjene u određenim standardiziranim testovima i veću radnu učinkovitost. Također, kod djece koja doručkuju u školi uočen je i pozitivan utjecaj na psihosocijalne funkcije, raspoloženje i pozornost, čime se podiže i opće zadovoljstvo djeteta. Osim toga, škol-

MLJEKARSKA REVIJA

21

D

okazano je da je doručak veoma važan obrok, jer kao prvi dnevni obrok omogućava tijelu da pravilno krene u radni dan sa svom potrebnom energijom i hranjivim tvarima. Usprkos tome, danas je velik broj ljudi koji uopće ne doručkuju (dan započinju kavom i/ili cigaretom), ili im je doručak u stvari užina između 11 i 13 sati. Razlog je žurba ili kako kažu, jednostavno nisu gladni rano ujutro

ski doručak pomaže i razvoj mašte i ideja te tako potiče kreativnost kod djeteta. Kod depresivne ili hiperaktivne djece uočen je pozitivan pomak nakon sudjelovanja u programima školskog doručka.

Organizirana prehrana u osnovnim školama RH

Prema podacima Ureda državne uprave i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba u Hrvatskoj u školskoj godini 2009./2010. osnovne škole (875) pohađalo je 364.378 učenika, dok za samo 206.193 učenika (737 škola) postoji organizirana prehrana. Iz ovoga je vidljivo da je Program školskog mlijeka i te kako potreban i opravdan.

Pravilnik o školskom mlijeku kao dio Programa školskog mlijeka omogućuje svakom školarcu 0,25 L mlijeka ili ekvivalenta mlijeka koje će biti financirano sredstvima iz nacionalnog proračuna. Program školskog mlijeka osigurava svakom osnovnoškolcu obrok pun važnih hranjivih tvari, vitamina i minerala te pomaže ostvarivanju boljih školskih uspjeha.

Obilježavanje u RH postalo tradicija

Kao dio programa školskog mlijeka, posljednje srijede u mjesecu rujnu, u brojnim zemljama u svijetu, svake godine slavi

22

MLJEKARSKA REVIJA

Djeca koja ne doručkuju često su pospana, teže se koncentriraju i teže prate nastavu se u čast mlijeka - prirodne namirnice bogatog sastava i iznimne važnosti za razvoj mladog organizma. Taj dan naziva se Svjetski dan školskog mlijeka, a njegovo obilježavanje pokrenula je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). U Hrvatskoj se proslava u čast mlijeku održava od 2000. u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge, u suradnji s Gradom Zagrebom (Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport i Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo) i HPA, te uz podršku hrvatskih mljekara. Prije svega, svrha je Svjetskog dana školskog mlijeka usmjeravanje pozornosti na potrebu uvođenja mliječnog obroka u školske jelovnike.

U našoj zemlji, u manifestaciji svake godine (ove godine obi-

Mlijeko i Ja

lježavamo 14. svjetski dan školskog mlijeka!) kroz igru, ples, glazbu, literarne i likovne radove sudjeluje sve veći broj školaraca iz osnovnih škola, ali i budući školarci - vrtićka djeca.

Vrlo je važan i zanimljiv susret djece s poznatima sportašima, promotorima pravilne prehrane i zdravog načina života. Već više godina na manifestaciji obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka na važnost mlijeka u prehrani čovjeka upozoravaju zagrebački medvjedi - hokejaši kluba Medveščak. Ne smijemo zaboraviti izlaženje ove revije, namijenjene edukaciji potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda, svake godine uoči ovoga važnog dana. Revija na popularan način kroz članke uglednih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika upozorava na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani svih dobnih skupina, posebice djeteta, čijem mladom organizmu u rastu i razvoju treba pristupiti s posebnom pozornošću.

Danski istraživači nedavno su provodili veliko istraživanje u Njemačkoj i Poljskoj, koje je pokazalo kako nutricionističke informacije na pakiranju mliječnih proizvoda nemaju značajnu ulogu u odabiru. No, s druge strane, utjecaj je bio primijećen upravo prilikom označavanja zemlje porijekla. Potrošači u Europi osjetljivi su na to da kupuju lokalne proizvode, a s obzirom na hrvatsku tradiciju, možemo pretpostaviti da je situacija kod nas vrlo slična. Ovdje bih istaknula hvale vrijedan projekt Mlijeko hrvatskih farmi koji je rezultirao prepoznatljivim logotipom na ambalaži mliječnih proizvoda koji po• Koja je osnovna zadaća Vaše udruge?

Rad CroMilka usmjeren je na osmišljavanje i implementa- tječu od mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama. ciju projekata u svrhu podizanja konkurentnosti domaćega mliječnog sektora. Riječ je o projektima koji će podići • Vaša je udruga članica Europske asocijacije mliječkonkurentnost naših proizvođača, primjerice stvaranjem ne industrije. Zašto je važno to partnerstvo? uvjeta poslovanja kakve imaju njihovi kolege u EU. Drugi Kako EDA intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata smjer je podizanje svjesnosti potrošača o važnosti kori- EU tijela, svi članovi EDA-e pa tako i CroMilk imaju priliku prije donošenja određenih odluka ili zakona dati svoje mišlještenja mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. nje i sudjelovati u raspravama. Sve to vrlo je važno, jer ulaskom naše zemlje u Europsku uniju sve aktivnosti vezane • Koliko je za Republiku Hrvatsku važna snažna prouza Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a postaju važeće izvodnja mlijeka uz prateću mljekarsku industriju?

Može li nacija biti zdrava i neovisna ukoliko nema vla- i za domaće poljoprivrednike i cijeli sektor. Velika je stvar da na taj način možemo sudjelovati u takvim procesima zajedstitu proizvodnju hrane?

Odgovor se nameće sam - ne može. Proizvodnja hrane no s institucijama Republike Hrvatske i po prvi put biti u momora biti nacionalni interes svake zemlje pa tako i Hrvat- gućnosti utjecati na izravne odluke EU tijela. ske. Pogledamo li podatak da je u Hrvatskoj gotovo 50% hrane iz uvoza i da smo jedina EU zemlja koja nema neo- • Slažete li se da je danas više nego ikada potrebna visnost u tom pogledu, posve je jasno da je za Hrvatsku zajednička akcija proizvođača i prerađivača u promisnažna proizvodnja mlijeka te opstanak i razvoj mljekar- canju domaćeg mljekarstva? skog sektora iznimno važan. Mliječna industrija je u EU Želimo li da naši potrošači i dalje jedu najbolje - domaće mliječne proizvode, mljekarski sektor, a tu mislim na proizvojedna od najvažnijih grana gospodarstva. đače, industriju, ali i institucije, mora raditi zajedno. Na pro• Koliko su europski potrošači senzibilizirani za nacio- micanju, promociji, podizanju konkurentnosti, ali i edukaciji cijelog sektora i tržišta. nalne proizvode i jesu li spremni za njih platiti više?

MINI-INTERVJU Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PREHRAMBENI ODGOJ

Mlijeko zadržava stabilnu poziciju

Govorimo o aktualnim trendovima u prehrani koji mogu utjecati na potrošnju mlijeka i mliječnih proizvoda Prof. dr. sc. Greta Krešić Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci

V

ećina trendova u prehrani danas nastaje spontano, najčešće pod utjecajem knjige ili studije koja predstavlja novu hipotezu. Iako su znanstvena otkrića inicijalni poticaj za nastanak trenda, trendove promoviraju mediji dok ih se javnost ne zasiti. Trend egzistira do pojave neke druge teme ili do trenutka kada potrošači ustanove da informacija, proizvod ili usluga više ne zadovoljavaju njihove potrebe.

Kako nastaje trend?

Trendovi u prehrani kao i svi ostali trendovi mijenjaju se s vremenom ovisno o željama i interesima potrošača, znanstvenim spoznajama te medijskoj pozornosti koju pojedina tema ima. Stavovi i uvjerenja potrošača o prehrani određuju njihove želje i potrebe te njihovu odluku da će prihvatiti i slijediti pojedini trend. Na odnos potrošača prema prehrani i na njihovu sklonost da prihvate pojedini trend utječu: • Vjerovanja što ih održava zdravim odnosno što pridonosi pojavi bolesti.

• Stavovi o individualnoj sposobnosti da preuzmu kontrolu nad vlastitim životom pa posljedično i nad prehrambenim navikama i zdravljem.

• Reakcije na medijsku prezentaciju neke “aktualne” teme.

U stvaranju trendova važnu ulogu imaju mediji, i to ne samo zbog plasiranja informacija nego i zbog snažnog učinka koji ima fenomen ponavljanja.

Naime, ključni trenutak kod prihvaćanja neke informacije kod potrošača jest činjenica da je ista informacija višestruko primljena, tj. da je odaslana iz različitih izvora.

Koraci kojima neka tema zahvaljujući plasiranju kroz medije postaje “aktualna” i time utječe na nastanak trenda: 1. Potrošači trebaju neku informaciju, proizvod ili uslugu. Njihova potreba može biti svjesna ili nesvjesna.

2. Knjiga, znanstvena vijest ili informacija iz medija vezana uz tematiku privlači pažnju javnosti i medija jer zadovoljava njihovu potrebu.

3. Vijesti i informacije se šire. Ljudi čitaju knjige, medijske izvještaje, izmjenjuju svoja opažanja i razgovaraju o tematici.

4. Rastući interes potrošača, ali i medija generira nove medijske napise i vijesti o toj tematici.

5. Proizvođači prehrambenih proizvoda ili pružatelji usluga prehrane uočavaju narasli interes javnosti i na tržište lansiraju proizvod (modificirani postojeći ili potpuno novi) ili uslugu, koji su u skladu s aktualnom temom i koji imaju za cilj zadovoljiti potrebe i očekivanja potrošača.

6. Potrošači kupuju novi proizvod ili koriste uslugu. To je presudan trenutak u promjeni njihovih navika. Naime, njihovi stavovi i očekivanja u odnosu na pojedinu tematiku mogu ili ne moraju biti potvrđeni, što u velikoj mjeri određuje njihov izbor. Osim učinaka na zdravlje, ulogu kod prihvaćanja novog proizvoda ili usluge kod potrošača ima i cijena (koja mora biti razumna), te ostale značajke (na prvom je mjestu okus, ali i praktičnost).

7. Tema ostaje aktualna tako dugo dok je kontinuirano zastupljena u medijima i

23

24

MLJEKARSKA REVIJA

dok postoje stalni poticaji (u vidu novih spoznaja) koji će potkrijepiti i održati trend.

Aktualni trendovi koji mogu utjecati na potrošnju mlijeka i mliječnih proizvoda

Generalno govoreći, tri su megatrenda koja određuju odabir hrane i ponašanje potrošača: zdravlje, praktičnost i zadovoljstvo. Briga za zdravlje i porast svijesti o utjecaju prehrane na zdravlje je platforma na koju se naslanjaju druge aktualnosti koje suvremeni potrošači prihvaćaju i slijede.

Mlijeko i mliječni proizvodi ubrajaju se u skupinu hrane čiju redovitu konzumaciju stručnjaci preporučuju u svim životnim razdobljima. Pozitivni učinci mlijeka pripisuju se sadržaju: oleinske kiseline, konjugirane linolne kiseline, omega-3 masnih kiselina, kratkolančanih i srednjolančanih masnih kiselina te vitamina (A, E, folna kiselina, riboflavin i B12) i minerala (kalcij, magnezij, cink, fosfor).

U zapadnjačkoj prehrani zamjetan je trend smanjenja konzumacije mlijeka, i to najviše zato jer se učestalo ističe potreba za smanjenjem unosa zasićenih masnih kiselina, a upravo one čine oko polovicu sadržaja mliječne masti u mlijeku. Potrošače stoga treba osvijestiti o važnosti odabira proizvoda sa smanjenim sadržajem mliječne masti. Također, nerijetko se sa starenjem pojavljuje intolerancija laktoze (nemogućnost razgradnje mliječnog šećera - laktoze), koja se manifestira pojavom bolova, grčeva, nadutosti i proljeva nakon konzumacije i vrlo malih količina mlijeka. Intolerancija laktoze ne bi trebala biti razlog za izbjegavanje mlijeka, jer na tržištu postoje i mlijeka sa značajno smanjenim udjelom laktoze namijenjena upravo ovim potrošačima.

Kao izazov, nameće se promocija dobrobiti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda za sve populacije, a jedan je od načina da se oni približe potrošačima i kroz danas aktualne trendove u prehrani. Vrlo je važno da potrošači osvijeste činjenicu kako nedovoljna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani svih dobnih sku-

Mlijeko i Ja

pina nosi rizik od nedovoljne opskrbe poželjnim hranjivim tvarima kojima mlijeko obiluje, a što dugoročno može dovesti do narušavanja zdravlja. Trendovi koji mogu utjecati na povećanje po- • Porast interesa za funkcionalnom hratrošnje mlijeka: • Porast svijesti o povezanosti pre- nom. Hrana koja osim prehramhrane i zdravlja. Svjedoci smo svakod- bene vrijednosti iskazuje pozitivne učinnevnog porasta broja oboljelih od kro- ke na jednu ili više funkcija u organizničnih nezaraznih bolesti koje se dovo- mu iznimno je zanimljiva suvremenim de u vezu s prehranom. Povećana tje- potrošačima i predstavlja najbrže rastulesna masa i pretilost, koji su također ći tržišni segment. Očekivanja potrošau stalnom porastu, često su i preteča ča usmjerena su prema prevenciji bolei pratioci tih bolesti. U preporukama za sti srca i krvožilnog sustava, očuvanju smanjenje tjelesne mase s ciljem očuva- mentalnih sposobnosti, usporavanju nja i unapređenja zdravlja važno mjesto starenja, poboljšanju imuniteta, očuvazauzima odabir i izbjegavanje određenih nju zdravlja očiju i detoksikaciji. Među skupina hrane, uravnotežena prehrana i funkcionalnim proizvodima na tržištu, tjelesna aktivnost. Mlijeko i mliječni pro- najveći je udio upravo mliječnih proizvoizvodi preporučuju se za svakodnevnu da obogaćenih probioticima i prebiokonzumaciju u količini od 3 jedinice ser- ticima. Unutar te skupine na tržištu su viranja dnevno. Jedna jedinica servira- najuspješniji proizvodi koji zahvaljujući nja je 1 šalica mlijeka ili jogurta. S ciljem svojem pakiranju osiguravaju “dnevnu smanjivanja energetskog unosa i uno- dozu” probiotika. Takvim je pakiranjem sa zasićenih masnih kiselina, preporuka u znatnoj mjeri zadovoljena potreba poje da se konzumira mlijeko sa smanje- trošača za praktičnošću, što je vrlo važnim sadržajem mliječne masti, budući no kod odabira tih proizvoda. da ono može osigurati jednaku količinu • Porast interesa za zdravim prepoželjnih hranjivih tvari. Istraživanja su hrambenim navikama. Među zdravim pokazala da osobe koje redovito kon- prehrambenim navikama koje potrošači zumiraju preporučenu količinu mlijeka sve više prihvaćaju značajno mjesto zausa smanjenim sadržajem mliječne masti zima redovito doručkovanje. Potrošači su imaju manji rizik od pojave prekomjerne svakodnevno bombardirani informacijatjelesne mase, pa čak i da brže mrša- ma o pozitivnim učincima doručka kako ve. Objašnjenje je u djelovanju kalcija u na djecu tako i na odrasle. Kod djece je energetskom metabolizmu, tj. u njegovu dokazano, ona koja redovito doručkuju ubrzavanju razgradnje masti. Pokazano imaju bolje pamćenje i koncentraciju te je također da unos preporučenih količi- postižu bolji školski uspjeh. Kod odraslih na mlijeka i mliječnih proizvoda djeluje se navika doručkovanja povezuje s odrpozitivno na smanjenje rizika od pojave žavanjem poželjne tjelesne mase, adedijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bo- kvatnom razinom šećera u krvi te dovoljlesti te da pridonosi sniženju krvnog tla- nom količine energije tijekom dana. Mlika. Važno je usvojiti naviku konzumira- jeko i mliječni proizvodi trebali bi biti neinja mlijeka već u dječjoj i adolescentskoj zostavan dio pravilnog doručka. Idealan dobi. Prospektivne su studije, naime, doručak koji može osigurati dovoljnu kolipokazale da su adolescenti koji su re- činu energije, bjelančevina, vitamina i midovito konzumirali dvije jedinice servira- nerala a da organizam ne optereti prevelinja mlijeka imali značajno manji (čak do kom količinom masti i/ili šećera trebao bi 43%) rizik od pojave dijabetesa u odra- se sastojati od peciva (ili kruha) od cjelovisloj dobi, u usporedbi s vršnjacima koji tih žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda sa su konzumirali pola jedinice serviranja smanjenim sadržajem masti i jednog komada voća (ili cijeđenoga voćnog soka). mlijeka dnevno.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

25

• Porast interesa za bjeStavovi i uvjerenja lančevinama. Bjelančevine u prehra- Mlijeko sa sadržajem bjelančevina 32potrošača o prehrani ni već neko vrijeme nisu predmet inte- 35 g/L i prisutnošću svih esencijalnih određuju njihove želje i resa samo sportaša koji žele povećati aminokiselina predstavlja odličan izvor potrebe te njihovu odluku mišićnu masu već i drugih skupina po- biološki vrijednih bjelančevina. Biološtrošača (primjerice, onih koji žele smr- ka vrijednost bjelančevina procjenjuje da će prihvatiti i slijediti šaviti, starijih osoba koje žele zadržati se upravo na temelju sadržaja esencipojedini trend količinu i aktivnost mišićne mase, ro- jalnih aminokiselina koje organizam ne ditelja djece sportaša i sl.). Nedavno može sam sintetizirati nego se mora- ne budu ekološki prihvatljive (ambalaža, istraživanje provedeno u SAD-u poka- ju unijeti hranom. Opskrba esencijal- transport, prerada i dr.), kao i da prodaja zalo je da je čak 63% ispitanika izja- nim aminokiselinama neophodna je ti- bude zasnovana na načelima poštenja vilo kako im je prilikom čitanja ozna- jekom djetinjstva zbog njihove uloge u i etičnosti. Iako je u strukturi ekoloških ka na hrani najvažniji sadržaj bjelanče- rastu i razvoju dječjeg organizma. Jed- poljoprivrednika manji udio onih koji provina. Čak 57% ispitanika izjavilo je da na velika šalica mlijeka sadrži približno vode ekološku stočarsku proizvodnju, prilikom odabira hrane vode računa o 8 grama bjelančevina, jedna čašica jo- interes potrošača za ekološki proizvetome da dobiju što više bjelančevina. gurta sadrži oko 7 grama bjelančevina denim mlijekom je u porastu. Ekološko Prema poželjnosti, za potrošače bje- što je približno jednako količini sadr- (eko- ili bio-) mlijeko odabrat će potrošalančevine zauzimaju treće mjesto (od- žanoj u 30 g sira. Osim građevne ulo- či koji razumiju koncept ekološke poljomah poslije vlakana i integralnih žitari- ge (izgradnja mišića i kostiju), biološka privredne proizvodnje te njezinu ulogu u ca). Premda uobičajena zapadnjačka aktivnost mliječnih bjelančevina prote- očuvanju prirodnih resursa, cjelokupnog prehrana nije manjkava bjelančevina- že se od antimikrobnog učinka do po- okoliša kao i doprinos dobrobiti i zdravma nego je prosječan unos čak i veći spješivanja apsorpcije hranjivih tvari, lju životinja. od preporučenog, u suvremenim pre- ali i djelovanja kao faktora rasta, hor- • Potreba za jasnim, točnim i nedvosmislenim informacijama o hraporukama naglasak se stavlja na po- mona, enzima i antitijela. trebu za ravnomjernom raspodjelom • Porast ekološke osviještenosti i in- ni. Obaveza proizvođača je da pravilno unosa bjelančevina kroz sve glavne teresa za konceptom održivosti. U označe hranu, a odgovornost je na poobroke tijekom dana, a ne da se one okviru koncepta održivog razvoja pojav- trošačima da oznake pročitaju i razumiju, unose kao što je uobičajeno samo u ljuje se i pojam održive prehrane. Održi- te na temelju njih odaberu hranu i time jednom obroku (najčešće večeri ili ka- va prehrana uvažava ne samo prehram- preuzmu odgovornost za svoj odabir. snom ručku). Budući da organizam ne benu vrijednost hrane već i holistički Osobito je osjetljivo isticanje specifičnih može odjednom učinkovito iskoristiti promatra njezino međudjelovanje s oko- oznaka na hrani koje se mogu odnositi veliku količinu bjelančevina, ujednače- lišem. Ovaj model prehrane podrazumi- na njezin sastav (npr. sadržaj bioaktivnih na raspodjela kroz sve obroke prido- jeva odabir i konzumaciju hrane pretež- komponenata), učinke na zdravlje (npr. nosi optimiranju sastava tijela, regula- no biljnog podrijetla, minimalno obrađe- isticanje zdravstvenih tvrdnji), podrijetlo ili ciji krvnog tlaka, postizanju osjećaja si- ne s naglaskom na regionalnim i lokal- (tradicionalan) način proizvodnje. Ukoliko tosti te regulaciji tjelesne mase. U sva- nim proizvodima sezonskoga karaktera je hrana neispravno označena potrošač kom glavnom obroku trebalo bi unije- po mogućnosti iz ekološke proizvod- može biti doveden u zabludu glede njeti 20-30 grama bjelančevina. Ukupan nje. Održivost treba očuvati u cijelom zinih značajki, a što se nikako ne smije preporučeni dnevni unos bjelančevina lancu hrane (od primarne proizvodnje dogoditi. Potrošačima je vrlo važan osjeza odraslu osobu trebao bi biti u gra- do krajnjeg potrošača). U tom koncep- ćaj da mogu vjerovati oznakama na hranicama 10-35% ukupnog energetskog tu osim favoriziranja ekološke proizvod- ni, čime se stvara osjećaj povjerenja preunosa (RDA=0,8g/kg tjelesne mase). nje nužno je i da sve karike lanca hra- ma proizvođaču i proizvodu.

26

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PREHRAMBENI ODGOJ

Zašto školarcima treba mlijeko?

Kliničke i znanstvene studije pokazuju kako je unos mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece često prenizak i ne zadovoljava dnevne potrebe za kalcijem Dr. sc. Irena Barukčić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

D

jeca školskog uzrasta izložena su brojnim obavezama koje prije svega iziskuju visoku razinu koncentracije, sudjelovanje u nastavi i odgovarajući uspjeh. Stoga je pravilnom prehranom kontinuirano potrebno osigurati dovoljne količine energije, hranjivih tvari i tekućine što podrazumijeva između ostalog i uzimanje dobro izbalansiranog obroka u školi. Vrlo praktičan način kako to postići jest ponuditi mliječni obrok, s obzirom na to da mlijeko i mliječni proizvodi sadrže niz korisnih nutrijenata, a i dobar su izvor energije potrebne za uspješno ispunjavanje svih obaveza kojima su učenici izloženi tijekom same nastave.

Mlijeko “puca” od zdravlja

Mlijeko i mliječni proizvodi neizostavan su dio pravilne prehrane, pogotovo u slučaju djece predškolskog i školskog uzrasta. Osim što su najznačajniji izvor dobro iskoristivog kalcija i samim time ključni za normalan rast i razvoj kostiju, mlijeko i mliječni proizvodi sadržavaju i visoko vrijedne proteine potrebne za izgradnju mišićnog tkiva i vitalnih organa. Nažalost, brojne kliničke i znanstvene studije pokazuju kako je unos mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece često prenizak i ne zadovoljava dnevne potrebe za kalcijem.

Takav trend može se negativno odraziti

na stabilnost kostiju u starijoj dobi te čak i pogodovati obolijevanju od osteoproze.

Osim kalcija, mlijeko i mliječni proizvodi dobar su izvor i drugih mineralnih tvari poput magnezija, kalija, fosfora i cinka, te obiluju vitaminima B skupine, prvenstveno riboflavinom (B2) i kobalaminom (B12). Riboflavin je važan za zdravlje kose, kože i noktiju te za odvijanje metaboličkih reakcija u procesu iskorištavanja ugljikohidrata, proteina i masti. S druge strane, vitamin B12 potreban je za sintezu krvnih stanica, te igra važnu ulogu u procesu diobe stanica - procesa koji se intenzivno odvijaju u djetinjstvu i adolescentskoj dobi. Mliječni šećer ili laktoza lako je probavljiv, a u crijevima potpomaže resorpciju mineralnih tvari te sudjeluje u očuvanju zdrave crijevne mikroflore.

Mliječna mast izrazito je lako probavljiva te energijom najbogatiji sastojak.

Osim što nosi arome okusa i mirisa, u njezinu se sastavu nalaze brojni bioaktivni sastojci te vitamini topljivi u mastima, prije svega vitamin D koji je nužan za ugradnju kalcija u koštano tkivo.

Uzme li se u obzir činjenica da mlijeko sadrži između 11 i 14% suhe tvari, ova namirnica može se smatrati i izvrsnim izvorom tekućine koju svakodnevno treba unositi u organizam. Dakle, mlijeko i mliječni proizvodi imaju jako povoljan omjer energijske i hranjive vrijednosti te se s nutritivnog stajališta ubrajaju u namirnice najpotpunijeg i izvrsno izbalansiranog sastava. Zbog toga su idealno rješenje za zadovoljavanje triju najvažnijih

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

potreba u školaraca: nadoknade energi- prvenstveno na preferencijama okusa je i hranjivih tvari te osiguravanja dovoljne te na uvjetima i trajanju čuvanja koji se količine potrebne tekućine. mogu osigurati kod kuće.

Tri na dan

Što s “mliječnim mrgudima”

Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati tri mliječna obroka na dan koji, uz ostale unesene namirnice, osiguravaju dostatne količine kalcija, visokovrijednih proteina i mikronutrijenata poput vitamina B2, B12 i D. Preračunato u grame ili mililitre dnevne potrebe djece različitih uzrasta za mlijekom i mliječnim proizvodima izgledaju kako je prikazano u tablici. Često se kod roditelja javlja pitanje treba li djeci ponuditi obrano ili punomasno mlijeko. Mliječna mast ponajviše utječe na energijsku vrijednost mliječnog obroka, a danas se na tržištu nalazi široka ponuda mliječnih proizvoda s različitim sadržajem masti. Međutim, u najranijoj se dobi mliječna mast nikako ne bi trebala izbjegavati budući da služi kao izvor vrijednih sastojaka poput fosfolipida i kolesterola koji su sastavni dio svih stanica ljudskog organizma. Stoga se djeci i adolescentima bez ikakvih dvojbi u prehranu mogu i trebaju uvrstiti mliječni proizvodi od punomasnog mlijeka.

Slično pitanje postavlja se i kod odluke treba li koristiti svježe - pasterizirano ili trajno - sterilizirano mlijeko. Prehrambena je vrijednost obiju vrsta mlijeka više-manje jednaka, pa se odabir temelji

Nerijetko djeca odbijaju piti mlijeko pod izlikom da ga ne vole pa s vremenom mliječni obroci postaju sve rjeđi u svakodnevnoj prehrani. Takav način prehrane nikako nije dobrodošao na duge staze, jer sa sobom nosi rizike poput deficita na unosu proteina, kalcija i vitamina D. Prije nego dođe do toga, postoje različiti načini kako se djecu može motivirati da konzumiraju mliječne proizvode kao što su primjerice: • Ponuditi mlijeko ili jogurt sa žitnim pahuljicama i svježim voćem za zajutrak.

• Mnoga djeca vole jogurt pomiješan sa svježim voćem, žličicom marmelade ili kašom od jabuke.

• Probajte skupa s djetetom za desert pripremiti mliječni napitak (milkshake) uz dodatak miksanog svježeg ili smrznutog voća, meda, žitnih pahuljica, otopljene čokolade za kuhanje i sl.

• Isprobati različite vrste sireva.

• Probajte sami s djetetom napraviti “domaći” jogurt.

• Koristiti mlijeko u pripremi pire krumpira, kremastih juha i sličnih jela.

• Ponuditi rižu ili griz na mlijeku, svježi sir izmiksan s voćem uz dodatak malo meda, itd.

• Sladoled je uvijek dobro prihvaćena alternativa.

27

U najranijoj se dobi mliječna mast nikako ne bi trebala izbjegavati budući da služi kao izvor vrijednih sastojaka poput fosfolipida i kolesterola koji su sastavni dio svih stanica ljudskog organizma Međutim, mnoga djeca pate i od nekog oblika netolerancije mlijeka, što se može odnositi na netoleranciju laktoze ili na alergijske reakcije na proteine mlijeka. Ni u tom slučaju ne treba odustati od mliječnih proizvoda budući da je na tržištu prisutno sve više mliječnih proizvoda u kojima je laktoza djelomice ili potpuno razgrađena, poput bezlaktoznog mlijeka.

Vrlo su dobro riješenje također svi fermentirani napitci (jogurt i slični proizvodi) ili potpuno zreli sirevi. Naime, u sklopu procesa fermentacije ili zrenja došlo je do određenog stupnja razgradnje i laktoze i proteina pa su ovakvi proizvodi puno lakše probavljivi u odnosu na mlijeko. I na kraju, uvijek možete ponuditi i druge vrste mlijeka poput kozjeg. Ono je u odnosu na kravlje puno probavljivije zbog manjeg promjera globula mliječne masti i većeg udjela lakše probavljivih frakcija proteina, antimikrobnih i antialergijskih osobina. Osim toga, sadrži više esencijalnih aminokiselina, vitamina A i D, te topljivog kalcija, fosfora i magnezija.

Dob djeteta (god)

Potrebna količina/dan

Prijedlog obroka

1

300 g ili oko 300 mL

2 bočice mlijeka (po 150 mL)

2-3

330 g ili oko 320 mL

2 šalice mlijeka i 20 g svježeg sira

4-6

350 g ili oko 340 mL

1 šalica mlijeka (150 mL), 1 mali jogurt (150 g), 20 g polutvrdog ili tvrdog sira

7-9

400 g ili oko 390 mL

1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 20 do 30 g polutvrdog ili tvrdog sira

10-13

420 g ili oko 410 mL

1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 30 do 40 g polutvrdog ili tvrdog sira

13-18

440 g ili oko 430 mL

1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 40 do 60 g polutvrdog ili tvrdog sira Napomena: 150 mL mlijeka može se zamijeniti sa 150 mL jogurta

28

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

OČARAVAJUĆA MLIJEČNA POSLASTICA

Sladoled - namirnica kojoj rijetki mogu odoljeti

Provjerite nestaje li kuglica sladoleda doista nakon točno 50 lizova, kao što su to izračunali statističari opsjednuti sladoledom Prof. dr. sc. Rajka Božanić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

D

masti od mliječnih). Sladoled sadrži mliječnu i/ili biljnu mast i proteine, dakle, on može ali ne mora sadržati mlijeko. Smrznuti aromatizirani i voćni deserti, pak, ne smiju sadržati ni mliječnu mast ni mliječne proteine. Biljna mast i biljni proteini znatno su jeftiniji od mliječnih te tako snizuju cijenu proizvoda, ali i smanjuju njegovu prehrambenu vrijednost. Dakle, sladoled je djelomice ili potpuno zamrznuta namirnica, a može sadržati mlijeko ili mliječne proizvode i nemliječne sastojke koji se dodaju smjesi s ciljem poboljšanja okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije. Osim toga, sladoled sadrži aditive za stabilizaciju i emulgiranje smjese, vodu i uklopljen zrak (za povećanje volumena).

jeca ga obožavaju, odrasli ga rado odabiru kao desert, sportašima ga predlažu stručnjaci za prehranu, starijima klizi niz grlo bez napora… hladi, godi i krijepi. Veliki sladokusci zapravo su potaknuli tehnologe te su osmišljene stotine vrsta sladoleda raznih aroma i oblika. S obzirom na jačanje svijesti o zdravlju i u tehnologiji sladoleda, puno se radi na proizvodima koji osim izvrsnog okusa sadrže i funkcionalne sastojke. Primjerice, voćni su sladoledi (s usitnjenim voćem) bogatiji vitaminima i mineralnim tvarima te nešto niže energijske vrijednosti. Sladoled može sadržati probiotičke Čemu služi zrak u sladoledu? bakterije, omega masne kiseline i neke Neposredno prije zamrzavanja u sladodruge funkcionalne dodatke. Sladoled- lednu smjesu upuhuje se oko 50% zrani megatrend raste i raste... Preferiraju se potpuno nove vrste, egzotične arome i neobični sastojci. Eksperimentira se s Savjeti za besprijekorno tartufima, kardamonom, đumbirom, liledeno iskustvo: munskom travom, lavandom, metvicom, cimetom, zelenim čajem, čilijem, senfom, • Nemojte dopustiti da čak i aromama poput duhana... Smjelim sladoled omekša pa ga kombinacijama nema kraja kao ni inovaponovno zamrzavati. tivnim tehnologijama proizvodnje.

• Uvjerite se da je poklopac Što je sladoled? sladoleda nakon što ga jednom otvorite dobro Sladoled spada u kategoriju smrznutih zatvoren. deserata. Dijeli se u pet kategorija: mliječni sladoled, krem sladoled, sladoled, • Na mjestu gdje sladoled smrznuti aromatizirani desert i smrznučuvate nemojte držati ti voćni desert. Mliječnom i krem sladootvorene prehrambene ledu osnovni sastojak je mlijeko i oni ne namirnice čiji bi mirisi mogli smiju sadržati biljnu mast ni biljne proprodrijeti u sladoled i utjecati teine, a razlikuju se prema udjelu masti na njegov okus. i suhe tvari (krem sladoledi sadrže više

ka te ona postaje pjenasta. Pritom se volumen sladoleda udvostruči. Zrak je vrlo važan sastojak sladoleda i bez njega se ne može postići željena kvaliteta. Sladoled koji bi se potpuno zaledilo bez dodatka zraka postao bi tvrd poput kamena.

Zbog zraka, koji je odličan izolator, sladoled dulje čuva svoj oblik na sobnoj temperaturi te se otapa polako tvoreći pritom pjenu. Istovremeno, zrak utječe na smanjen osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja i poboljšava okus sladoleda.

Zašto sladoled uglavnom sadrži mast?

Iako mast podiže kalorijsku vrijednost sladoleda, bez masti je vrlo teško proizvesti potrošaču privlačan sladoled.

Mast daje sladoledu pun okus i željenu konzistenciju. Povećava viskoznost, poboljšava teksturu te utječe na nastajanje manjih kristala leda tijekom zamrzavanja pa je tijekom konzumiranja manji osjećaj hladnoće u ustima. Nije svejedno koja se mast koristi pri proizvodnji sladoleda.

Najjeftinija je biljna mast koja daje zadovoljavajuću teksturu. Veću prehrambenu vrijednost i bolji okus daje mliječna mast, koja se može dodavati u obliku maslaca ili vrhnja. Najbolji okus sladoleda postiže se dodatkom vrhnja.

Zašto su velike razlike u cijeni?

Vrste sastojaka sladoleda određuju prije svega njegov okus, ali jednako tako i cijenu. Tehnološki postupci te oprema na kojoj se sladoled proizvodi uglavnom su isti za isti tip sladoleda. Najveća je razlika u kvaliteti sirovina od kojih se sastavlja sladoledna smjesa. Kako su mliječna mast i mliječni proteini značajno skuplji od biljne masti i biljnih proteina, to utje-

Mlijeko i Ja

če na cijenu proizvoda, dakako, i na okus. Različiti dodaci (čokolada, nugat, komadi voća i slično) dodatno povisuju cijenu. Stoga se danas na tržištu mogu naći različite cjenovne kategorije sladoleda istog tipa.

Potrošnja sladoleda

Sladoled je bez sumnje jedna od najomiljenijih slastica na svijetu, a najveći su obožavatelji Amerikanci. Kako čak 98% kućanstava redovito kupuje sladoled, SAD je zemlja u kojoj se pojede najviše sladoleda po glavi stanovnika (oko 23 kg godišnje). Amerikanci su kao prava sladoledna nacija još davno, kao dio tipičnoga američkog obroka, sladoled od vanilije posluživali doseljenicima prispjelima na Ellis Island. Usput, oni su mislili da je sladoled ohlađeni maslac te su ga mazali na kruh.

Suprotno očekivanjima, stanovnici hladnijih američkih država, primjerice Nebraske, pojedu više sladoleda od onih koji žive u vrućoj Kaliforniji ili na Havajima. No, i ostatak svijeta luduje za sladoledom pa nakon SAD-a na top 10 ljestvici obožavatelja sladoleda slijede Novi Zeland, Danska, Australija, Belgija i Luksemburg, Švedska, Kanada, Norveška, Irska i Švicarska. Primjerice, u Kanadi je 1988. spremljen najveći sladoled na svijetu koji je sa svoje 24 tone ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Najviše se sladoleda proda ljeti, u srpnju i kolovozu, te nedjeljom. Statistički podaci govore da najviše sladoleda pojedu djeca u dobi od druge do dvanaeste godine, te osobe starije od 45 godina. Iako djeca spadaju u najgorljivije obožavatelje, čak 50% sladoleda pojedu odrasli. U svijetu, a u posljednje vrijeme i kod nas, sve više raste potrošnja obiteljskih pakiranja sladoleda. Značajno su ekonomičniji od pojedinačnih pakiranja, a sve češće sladoled se poslužuje kao desert poslije obroka.

Omiljeni okusi

Najpopularniji okus sladoleda je vanilija (20-29%), na drugom mjestu je čokolada (9-10%), a zatim slijedi jagoda. Najomiljeniji je preljev od čokolade. Među neobičnim sladoledima najčešći su oni s okusom avokada, češnjaka i azuki graha, dok je najneobičniji sigurno sladoled od kiselih krastavaca pripravljenih s koprom. Vrlo je zanimljivo da sladoled za desert češće biraju muškarci nego žene, te da je među onima koji svoju zdjelicu u potpunosti poližu opet više muškaraca (13%) od žena (8%). Naravno, još je zanimljivije da svaki peti konzument svoju slasticu nesebično podijeli sa svojim kućnim ljubimcem, psom ili mačkom.

Koliko i kako ga jesti?

Sladoled se može naći na jelovniku nekoliko puta tjedno, a da pritom ne naruši ravnotežu u načinu prehrane. Naravno, sve je pitanje količine, vrste konzumiranog sladoleda te preljeva i dodataka koji se uz njega poslužuju. Dok se nekada sladoled jeo isključivo ljeti i bio rezerviran za tople krajeve, danas sladoled s novim inovativnim okusima, vizualno dorađenim i praktičnim pakiranjima, postaje sve omiljenija poslastica u svakoj prigodi i godišnjem dobu. Jedno serviranje sladoleda (2 kuglice) u prosjeku ima manje kalorija od kolača s kremom. Stoga sladoled apsolutno može naći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani i ljeti i zimi.

MLJEKARSKA REVIJA

29

30

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

DUKAT

Omiljeno Dukat Brzo & Fino vrhnje za kuhanje od sada i u laganom izdanju

Jedanaest Dukatovih proizvoda nagrađeno prestižnom Superior Taste nagradom

XX Čak jedanaest Dukatovih mliječnih proizvoda osvojilo je Superior Taste nagradu za vrhunsku kvalitetu i okus: Dukat svježe mlijeko sa 3,2 posto m.m. i Dukat trajno mlijeko sa 2,8 posto m.m., Dukatela Classic i Dukatos natur, Sirela Podravec i Sirela Ribanac, Dukat tekući jogurt sa 2,8 posto m.m., Brzo & Fino vrhnje za kuhanje, President Zagrebački sir te SenSia natur i b.Aktiv LGG natur. Nagradu Superior Taste Award dodjeljuje Međunarodni institut za degustaciju i kvalitetu proizvoda, vodeća neovisna organizacija chefova i somelijera koja ocjenjuje kvalitetu prehrambenih proizvoda iz cijelog svijeta. Riječ je o "slijepom testiranju", u kojem kulinarski stručnjaci proizvode ocjenjuju na temelju izgleda, mirisa, teksture, okusa te ukupnog osjećaja užitka u proizvodu. Priznanje međunarodnih kuharskih znalaca još je jedna potvrda vrhunske kvalitete i okusa Dukatovih proizvoda koje svakodnevno prepoznaju hrvatski potrošači.

XX Priprema ukusnih a laganih jela nikad nije bila jednostavnija, jer Dukat donosi Brzo & Fino vrhnje za kuhanje sa čak 50% manje mliječne masti! Zahvaljujući Dukatovom iskustvu i znanju, novo Brzo & Fino vrhnje za kuhanje s oznakom "lagano" zadržalo je prepoznatljiv okus te idealnu gustoću unatoč smanjenju mliječne masti. Isprobajte svoje omiljene, lagane i ukusne recepte s novim Brzo & Fino laganim vrhnjem za kuhanje i uvjerite se u punoću okusa i lakoću pripreme. Uz novo Dukat Brzo & Fino lagano vrhnje za kuhanje, kuhanje je tako lagano!

Neodoljivi novi okus - Dukat mlijeko s okusom vanilije

XX Dukat trajno mlijeko vanilija novost je iz Dukatove ponude mlijeka s okusima, jedinstveno na domaćem tržištu. Neodoljiv okus vanilije zasigurno će osvojiti najmlađe mljekoljupce, no vjerujemo kako će, baš poput čokoladne inačice, postati omiljeni napitak svih uzrasta.

Dukatovo trajno mlijeko vanilija pruža ukusno osvježenje kao samostalni napitak, a izvrsno je za pripremu shakeova i mliječnih napitaka te u kombinaciji s omiljenim žitaricama.

Dukatos badem pistacija i jagoda - novi okusi božanskog užitka

Posni sir i vrhnje - tradicionalno jelo u laganijoj varijanti

XX Posni sir i vrhnje, spoj koji ima samo 122 kcal na 100 g, oduševit će sve one koji paze na svoje zdravlje, ali istovremeno ne pristaju na kompromise kada je riječ o okusu. Posni sir, pripravljen od najboljega svježeg mlijeka, bogat je izvor kalcija i bjelančevina, sa samo 1,8% mm na 100 g baš kao i laganija inačica osvježavajućeg vrhnja. Zajedno čine jelo koje se zahvaljujući praktičnom 200 g "on-thego" pakiranju može konzumirati gotovo uvijek i svugdje. Oni koji vode računa o uravnoteženoj prehrani sigurno će ga poslužiti kao lagani obrok, ukusni, hranjivi međuobrok ili uvrstiti na popis sastojaka za pripremu laganih slastica i osvježavajućih jela.

XX Dukatos, prvi grčki tip jogurta na našem tržištu, pruža vam nove božanske užitke s raskošnom kombinacijom badema i pistacije te osvježavajuće jagode! Kombinacija kremastog Dukatosa, komadića badema i pistacije stvorena je za ljubitelje užitaka. Volite li kremaste jogurte s komadićima voća, prepustite se Dukatosu jagoda, novom iskustvu okusa u kojem su kremasti jogurt neponovljive teksture i okusa i sočni komadići jagode pomiješani u pravi voćni božanski užitak.

Popularni Dukatino Gric bogatiji je za još jedan okus!

XX Novi Dukatino Gric jagoda idealan je za svakog mališana!

Osim što donosi kombinaciju finog jogurta od jagode i zabavne čokoladne zvjezdice, novi Dukatino Gric jagoda mališane će razveseliti i sličicama koje se nalaze na poklopcu svakog pakiranja. Njih mališani mogu sakupljati i lijepiti u besplatni Dukatino album, a jednom kada album ispune do kraja, Dukatino će mališane iznenaditi lijepim darom.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

31

VINDIJA

VIVIS svježi krem sir - krema svježih sireva

Vindija je na tržište lansirala potpuno novu liniju proizvoda - Vivis svježe krem sireve

XX Vivis svježi krem sirevi novi su proizvodi iz Vindijina mliječnog asortimana koji od nedavno krase police svih boljih trgovina. Dobiveni su od mlijeka, vrhnja i malo soli te se odlikuju kremastom strukturom, što ih čini idealnima za mazanje na kruh. Također, veoma su zahvalni za korištenje prilikom kuhanja te pripreme gotovih jela.

Vindijini svježi krem sirevi dolaze u dva okusa namijenjena svima koji žele uživati u raskoši kvalitetnih namirnica: uz klasični, tu je i poznati i dobro prihvaćeni okus šunke.

Vivis krem sirevi proizvodi su visoke nutritivne vrijednosti.

Prirodan su izvor kalcija i vitamina A te kao takvi predstavljaju kvalitetan, zdrav i ukusan obrok namijenjen najširem krugu Vindijinih cijenjenih potrošača. Ovi proizvodi izvrsne kvalitete i odličnog okusa odlikuju se i praktičnim, moderno dizajniranim pakiranjima od 20, 50, 125 i 200 grama, čija atraktivna ambalaža asocira na svježinu i laku mazivost proizvoda.

Recepte s Vivis svježim krem sirevima potražite na www.vindija.hr

Vindija obogatila svoj asortiman Freska voćnih jogurta

XX Novo izdanje jogurta Freska s okusom šumskog voća dolazi u praktičnom obiteljskom pakiranju od jedne litre u višeslojnoj kartonskoj ambalaži. Zbog profinjene tekuće konzistencije, Freska jogurt sa šumskim voćem idealan je u kombinaciji sa žitaricama ili muslijem za zdrav i ukusan doručak ili lagani međuobrok u bilo koje doba dana. Njegova posebna aroma, mješavina šumskog voća malina, kupina, borovnica i jagoda - čini ga osvježavajućim užitkom za sve ljubitelje finih mliječnih napitaka. Tekući jogurt Freska šumsko voće proširuje asortiman jogurta u obiteljskom pakiranju (natur + šumsko voće). Višeslojna kartonska ambalaža moderno je pakiranje s inovativnim dizajnerskim rješenjem.

Tekući jogurt Freska šumsko voće: neodoljiv okus čiste šumske svježine!

Vindino - nova poslastica iz Zemlje zdravlja

Mliječni asortiman jedne od najvećih domaćih prehrambenih industrija bogatiji je za VINDINO, sirni i mliječni desert posebno namijenjen najmlađoj skupini potrošača

XX Novo iznenađenje iz Vindije dolazi u tri okusa, pomno odabrana u mliječnim radionicama Zemlje zdravlja kako bi mali i veliki sladokusci u njima što više uživali. Stoga razlikujemo Vindino kao mliječni desert s okusom čokolade i lješnjaka, te sirni desert koji dolazi u dvije super voćne kombinacije – jagode i banane te jagode i marelice.

Svako izdanje najnovijeg Vindijina deserta donosi četiri 60-gramske čašice te je ukrašeno simpatičnim malim dinosaurom, novim zaštitnikom dječjeg zdravlja. Naime, mliječni i sirni deserti Vindino sadrže proteine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. Kako bi se postigao koristan učinak na zdravlje, dovoljne su dvije čašice Vindino deserta na dan!

Kad narastem, hoću biti velik… a Vindino hoću sad!

CHOCO LOCO - nezaboravno mliječno iskustvo

XX Iz Vindijine Zemlje zdravlja stiže poslastica namijenjena svim sladokuscima, a posebice školarcima - mliječni puding Choco Loco, u kojem su na najbolji način spojeni okusi vanilije i čokolade.

Kremasti puding u svom novom, spiralno punjenom izdanju dolazi u zbirnom pakiranju koje sadrži četiri atraktivno dizajnirane čašice od 125 grama.

Ovaj desert u kojem se na originalan način sljubljuju dva popularna okusa donosi jedinstvene trenutke užitka za sve generacije potrošača, a pogotovo za mališane koji naporan dan u školi žele zasladiti Vindijinom mliječnom poslasticom.

Tako od nedavno svi, od najmanjih ljubitelja slatkog pa sve do onih starijih koji krišom sliste neki od Vindijinih ukusnih deserta, mogu na policama svih boljih trgovina pronaći svoj primjerak ovog mliječnog remekdjela.

Choco Loco - nek' slatko ludilo počne!

32

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

BELJE

Tri velike zlatne medalje u Sloveniji za ABC sir XX Belje d.d. osvojilo je potkraj kolovoza tri Velike zlatne medalje, i to za ABC svježi krem sir, ABC svježi krem sir i povrće i ABC svježi krem sir Mediteran, na Međunarodnom ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru 51. međunarodnog sajma poljoprivrede i hrane AGRA u Gornjoj Radgoni, u Sloveniji.

Na ovogodišnjoj AGRA-i, na 68.000 četvornih metara predstavilo se 1730 izlagača iz 29 država, a među njima i 15 izlagača i

suizlagača iz Hrvatske. Ocjenjivano je ukupno 137 proizvoda, i to 26 međunarodnih tvrtki iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke.

ABC svježi krem sir čine samo tri sastojka – mlijeko, vrhnje i malo morske soli, ne sadrži aditive ni konzervanse, a linija ABC svježeg krem sira obogaćena je komadićima šunke, vlasca, povrća, kao i domaćim maslinama i delikatesnim kiselim krastavcima koji okus Mediterana čine tako posebnim.

Meggle

Najveći slavonski proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda lansirao je nove ukusne proizvode

Sudeći po količini i raznovrsnosti novih proizvoda, možemo slobodno zaključiti da u Meggleu nikad nije dosadno. Lansiraju se novi okusi, nova pakiranja i općenito puno se inovira, i u pogledu razvoja proizvoda, ali i u pogledu ambalaže. U ovom broju predstavit ćemo čak četiri grupe proizvoda koje već možete naći na policama trgovina.

Meggle tekući jogurt 2,8% i 0,9% 1,5 kg PET Meggle Lactofree mlijeko 1,5% m.m. 1 L

XX Lactofree je inovacija namijenjena prije svega onima koji teže podnose laktozu, ali se ne žele odreći uživanja u blagom i osvježavajućem okusu mlijeka.

Naime, Lactofree je pravo kravlje mlijeko sa svim svojim pozitivnim karakteristikama. Dakle, nije riječ o zamjeni već o originalnom proizvodu naših dragih krava.

Tajna je u posebnom postupku kojim je iz kravljeg mlijeka odstranjena laktoza pa je njezin udio u Lactofree mlijeku manji od 0,1% što se smatra zanemarivom količinom. Lactofree mlijeko preporučamo ne samo onima koji imaju problema s laktozom, već i djeci i trudnicama i svima onima koji su tijekom života razvili neki blaži oblik intolerancije na laktozu, a takvih je prema nekim istraživanjima sve više.

XX Sa zobenim pahuljicama ili uz sendvič - svaki je doručak potpuniji i ukusniji uz dobar jogurt iz Meggleove kuhinje. Meggle je poznat po izvrsnim, ukusnim i vrlo kvalitetnim jogurtima, a sada je paleti poznatih proizvoda dodao još jedno pakiranje. Riječ je o tekućem jogurtu sa 2,8% mliječne masti u novoj obiteljskoj ambalaži. S ovim MAXI pakiranjem za cijelu obitelj više se ne morate brinuti koliko jogurta trebate kupiti, jer MAXI pakiranje sadrži dovoljno ukusnog jogurta za svakog člana vaše obitelji.

Meggle kiselo vrhnje za svježi sir 25% m.m.

180g/700g

XX Svježi sir vam je ukusan, ali smatrate da je još bolji ako ga prelijete finim, kremastim vrhnjem? Meggle kiselo vrhnje za svježi sir pripravljeno je upravo za tu namjenu u dva različita pakiranja – 180 g čašica i 700 g kantica.

Ovim finim vrhnjem prelijte svježi sir, dodajte malo soli ili druge začine po želji i dobit ćete ukusan jutarnji obrok ili prilog jelima, a za pripremu nećete potrošiti više od minute. Meggle kiselo vrhnje za svježi sir sadrži 25% mliječne masti.

Meggle Fruity brusnica family pack

XX Šećer dolazi na kraju pa smo za kraj ovog članka ostavili najslađega novog člana Meggleove obitelji finih mliječnih proizvoda. Riječ je o obiteljskom pakiranju od čak 900 grama u kojem se nalazi jogurt od brusnice. Ovim proizvodom Meggle nam je ponudio iznimno ukusan spoj kremastog jogurta i brusnice - desert koji će oduševiti sve sladokusce i zasladiti mnoge lijepe trenutke u vašemu životu. Bez obzira na to uzmete li ga nakon obroka ili, onako na brzinu, sa žlicom u ruci pored hladnjaka, Meggle Fruity brusnica osvježit će vas i izmamiti vam osmijeh na usne.