Issuu

mljekarski list ISSN 0351-9104

MJESEČNIK ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE MLIJEKA

Kolovoz 2026. Broj 8

Godište 63

Štete od divljači u poljoprivredi europski modeli i preporuke za Hrvatsku

Hranidbeno ublažavanje toplinskog stresa mliječnih krava

V R H U N S K I K U LT I VA R I U LPOLJOPRIVREDNI J A N E R PRVI E PDOMAĆI I C E SIDERAT

OS GREEN EFFECT DYNAMIC

Nohibridi ve OS soFAO rte s490 oje za uspješnu proizvodnju OS INSTITUT OS hibridi OS SORTE PŠENICE Sadržaj za silazu PRINOS SILAŽE za silazu Izdvojeni rezultati 2025. OSIJEK

Impressum

FILIGRAN 10,9 t/ha BEATRIX CL PRINOS 10,3 SINGULAR VELIMIRt/ha Dynamic ULJANE REPICE

UREDNIČKI ODBOR: Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, Veleučilište u Križevcima Izv. prof. dr. sc. Tina Bobić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Dr. sc. Luka Cvetnić, Hrvatski veterinarski institut Izv. prof. dr. sc. Ranko Gantner, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Prof. dr. sc. Zoran Grgić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Marino Horvat, mag. ing. agr., Vindija d.o.o. Dr. sc. Zdenko Ivkić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Dalibor Janda, dip. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede Josip Jurić, dip. ing. agr., KultiDukat mliječnaplodnost industija d.d. tla bolja Prof. dr. sc. Goran Kiš, vari Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Beatrix zaštita od erozije Izv. prof. dr.CL, sc. Miljenko Konjačić, Dynamic i Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Kostelić, Tom ove suAntun manje korova Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet godine Prof. dr. sc.dali Josip Leto, Sveučilište Zagrebu Agronomski fakultet tvari izvanredne rezultate većiusadržaj organske dr. sc. Kristina Matković, uProf. svim dijelovima Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet Republike Hrvatske i Davor Pašalić, dr. vet. med., veći sadržaj dušika Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu spremni su zauzeti poljopIzv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić, rivredne površine poljoprivredboljau Zagrebu aktivnost mikroorganizama Sveučilište Agronomski fakultet nih Imaju visoku Igorgospodarstava. Rešetar, Udruga hrvatskih proizvođača otpornost na bolestimlijeka iza prijevremeno manja potreba gnojivima Danijela Stručić, dipl. ing. agr., otvaranje komuški što osigurava Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu 06 stabilne i visoke prinose zrna. Doc.bolja dr. sc. Branka Šakić Bobić, struktura i prozračnost tla Štete od divljači u Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet poljoprivredi - europski Beatrix CL i Dynamic pogodni su za sve uvjete Mr.sc. Dario Zagorec, uzgoja, a poljoprivrede, ističu sešumarstva otpornošću Yellow i preporuke za bolje zadržavanje vode u na tluTurnip modeli Ministarstvo Hrvatsku i ribarstva Virus koji je sve češće prisutan na proizvodnim

8/2026.

OS HIBRIDI KUKURUZA GM52HV KRALJICA OS OS SORTE SORTE2024. SOJE SOJE REZULTATI MAKROPOKUSA

Hibrid otporan SMJESA LEGUMINOZE I ŽITARICE ZA ZELENU FAZOS, Osijek BISER OSJEČKE SELEKCIJE na TuYV (Turnip Tradicija, prinos GNOJIDBU i kvaliteta Yellow Virus)

TOM

79,7 kg/hl 14,4% PREDNOSTI ZELENE GNOJIDBE

85,3 kg/hl 14,8% OPGHranidbeno ŠORMAZ,ublažavanje Klisa toplinskog stresa kg/ha kg/ha

FAO 390

12 mliječnih krava hibrid za sve namjene IZDVOJENI REZULTATI MAKROPOKUSA Pouzdan hibrid za sve uvjete 2024. RLM7 gen IKA FAO 650 proizvodnje tolerantnosti na BRKO i druge proizvodnje visokiPhomu prinosi zrnaOPG MARKOVICA, Đurđevac TENA OPG MATIJA STRMEC PODRA60 VSKI RUDOLFOV 10 t/ha LILA značajnije bolesti GOLUBIĆ, visoka tolerantnost na 11,4 ŽUPANIJA t/haOS ZORA 86,2 kg/hl 12,5% VARAŽDINSKA 02 Zašto odabrati mahunarke u postrnom roku sjetve?

10 Agrometeorološka prognoza za kolovoz

16 Uloga tehnologije u ublažavanju toplinskog stresa

kg/ha bolesti kg/ha 20 Vijesti iz Agencije za plaćanja 79,2 kg/hl 12,4% OPG KOLAREVIĆ, Ilača prilagođen različitim 22 Intervju: Jud Heinrichs, svjetski SARA priznati stručnjak za uzgoj, hranidbu i menadžment junica uvjetima proizvodnje Visok potencijal

HIBRID ZA PROIZVODNJU NOVA GENERACIJA SILAŽNIH HIBRIDA RANE SILAŽE DYNAMIC OS ĐURĐICA INDIRA TOM 5.125 kg/ha OPG ŽATEČKI, Grab. Potok

Jurek SUNCE Kvalitetna 11,2 t/ha 10,5puta. t/ha 4.359 SjetvaVisoki jeZA početak našeg zajedničkog HIBRIDI NAKNADNU ILIsmanjenim POSTRNU prinosi i pri 6SONJA 6 SJETVU 558 S istim ciljem. dušika zalihama u tlu LUCIJA Božić silaza za BEATRIX CL Bogatim i Vašim zadovoljstvom. 15urodom 906 EMA OD ZRNA DO PRINOSA. 5.004 Zato smo kg/ha tu. Usprkos svemu. BARBA profitabilnu OS NEVENA Vaš P o l j o p r i v r e d n i i n s t i t u t O s i j e k HIBRIDI ZA SVE NAMJENE 10,8 t/ha Najbolji Najbolji izbor 11,6 t/ha KORANA PROIZVODNJE. proizvodnju #slijedistovrij #slijedistovri uroda zrna i ulja

38 Jačanje otpornosti i konkurentnosti proteinskog sustava EU-a

2024.

površinama. je najvažniji virus koji napada uljanu štiti tlo i TuYV organizme od sunca Glavni i odgovorni urednik: 42 Reakcija biljaka na toplinu repicu, a može smanjiti prinose i do 1000 kg/ha. Kako bi Zoran Bašić IZDVOJENI PRINOS, Vlasnik i izdavač: se rizik od zaraze sveo na minimum, najbolje je birati očuvanje okoliša 45 Vijesti iz Ministarstva Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb hibride otporne na TuYV. Za izdavača: poljoprivrede 2025. norma 50uljane - 75 kg/ha Kako bismo sjemenu repice iz našeg programa osigurali Zdravko Barać sjetve: Uredništvo: vrijednost, O S N O N A SVOJiliSnetretiranoj TVA dodatnu ono dolazi tretiranoj varijanti. 50 Znanost i inovacijekg/ha Pogodan zauVsve Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 Tretman sjemena radimo vrhunskim sredstvima: tel.: 01/4833-349 RI N OS SILAŽE Pkao uvjete VISINA STABLJIKE 53 Pleti kotac otac ® hmu@hmu.hr je biostimulator na bazi algi. Potpuno prirodan organski e-mail: COMCAT web: www.hmu.hr POČETNI proizvod koji jača otpornost biljke na sušu,PORAST hladnoću i ostale stresne uvjete. proizvodnje 54 Mali organi - velike priče o MB: 3206599 ® OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA 75164980044 je insekticid za tretiranje sjemena zdravlju uljane repice koji sadrži aktivnu OIB: Lumiposa Žiro račun: IBAN: HR54 tvar cijantraniliprol. Pruža izvanrednu zaštituVODE od najvažnijih štetnika uljane repice: TOLERANTNOST NA NEDOSTATAK 23600001101408596 POLJOPRIVREDNI 34 osaStrategija buhači, mala kupusova muha, repičina krstašica.EU-a za sektor 56 Koliko je jaka veza između Cijena: 2,60 EUR TOLERANTNOST NA POLIJEGANJE prehrane INSTITUT OSIJEK stočarstva ® Shutterstock, Fotografije: Integral Pro jeHMU prvi biofungicid za tretiranje sjemena uljane repice. Sredstvo za NA BOLESTI I ŠTETNIKE GrafičkoTOLERANTNOST oblikovanje: Divan Južno predgrađe 17 obradu i zaštitu sjemena uljane repice od gljivica i poticanje prirodnih obrambenih mehaPO LJOI PHRANU RIVR EDNIHrvatska Tisak: Tiskara Zelina d.d. 25 FABIJAN„STAY NOVAK, GOLA Osijek, PODLISTAK GREEN“ EFEKT HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU 31000 nizama. INSTITUT+ O S JE515 K 500 385 I31 ADAPTABILNOST (KKŽ) Integral® nudi nov HGK i održiv pristup zaštiti jačanju uljane repice načina djelovanja Mljekarski listPro upisan je u upisnik o izdavanju i distribuciji tiskai pod rednim brojem 863. Prilozi i kroz savjeti tri objavljeni u Mljekarskom listu temelje se na Južno predgrađe 17 + 385 31svu 501 305 stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski ne odgovara zabolesti slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski ne repičinog odgovara ni za sadržaj oglasa. Autori snose (bolje ukorjenjivanje biljke, list smanjenje i smanjenje štetalistod buhača) koji odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu. Pristigli radovi podliježu recenziji. 31000 Osijek, Hrvatska institut@poljinos.hr pomažu da biljka ostvari maksimum genetskog potencijala.

Vezišće SRETAN Zagrebačka županija kg/ha

78,6 kg/hl 13,3%

85,6 kg/hl  Izvrstan zaDOZRIJEVANJA proizvodnju rane HIBRIDI RANIJEizbor GRUPE (FAO 300), VIŠEG 12,3% RASTA I OPG ŠORMAZ, Klisa silažeVEGETATIVNE i za naknadnu ili postrnu sjetvu KRUPNIJE MASE.

(sjetva do 10. 6.) I USPJEŠNA 2025. GODINA  Visoki prinosi i kvaliteta silaže kg/ha Južno predgrađe 17  Izrazitaizbor prilagodljivost različitim ili netretiranog Najbolji *mogućnost narudžbeOPG tretiranog MARKOVICA,3Đurđevac 1000 Osijek, Hrvatska uvjetima proizvodnje sjemena 78,7 kg/hl 13,4% @reallygreatsite JOPG užno predgrađe 17 www.poljinos.hr+385+3318551535105015 500 ŠORMAZ, Klisa www.77,3 +385 3+1385 50311 3515 05500 pKOD oljinkg/hl oVAŠIH s.hr 12,5% Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek www.reallygreatsite.com POTRAŽITE DISTRIBUTERA. + 3 8 5 3 1 501 305 POTRAŽITE KOD VAŠIH DISTRIBUTERA. Poljoprivredni institut Osijek 3 1 0 0 0 O s i j e k , H r v a t s k a POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Poljoprivredni institut Osijek #slijedistovri W W W . P O L J I N O S . H R + 385 31 #slijedistovr 501Osijek 305 Južno predgrađe 17, 31000 Južno predgrađe 17, + 385 31 515 500 Južno predgrađe 17, Osijek Južno predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr Južno predgrađe 17,17, 31Osijek 000 Osijekwww.poljinos.hr + 385 31 515 500 Južno predgrađe Osijek Poljoprivredni institut Južno predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr www.poljinos.hr institut@poljinos.hr www.poljinos.hr www.poljinos.hr W W W . P O L J I N O S . H R #slijedistovrijedi WWW.POLJINOS.HR www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Osijek +Poljoprivredni 385 31 501 305 Osijek Južno predgrađe 31 000Osijek Osijek + 385 31 515 500 31 000 + 385 31www.poljinos.hr 501 305 institut Osijek #slijedistovr Južno predgrađe 1717, | 31 000 | www.poljinos.hr #slijedistovrijedi 031/515-500 MLJEKARSKI LIST JE STRUČNI ČASOPIS NAMIJENJEN POPULARIZACIJI ZNANOSTI IZ PODRUČJA MLJEKARSTVA

> AKTUALNO

Zašto odabrati mahunarke u postrnom roku sjetve? Sjetva mahunarki i/ili različitih smjesa s mahunarkama u postrnom roku > Mr. sc. Tatjana Martinović

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

oje su mogućnosti postrne sjetve biljaka iz botaničke porodice mahunarki i različitih smjesa s mahunarkama? U prošlom smo broju već pisali o postrnoj sjetvi, ali ćemo vas još jednom podsjetiti na uvjete koje moraju ispuniti proizvođači koji su ove godine podnijeli zahtjev za eko shemu 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina. Sjetvu u postrnom roku treba obaviti kad su povoljni uvjeti za ujednačeno i brzo nicanje te razvoj biljaka. Za uspješnu proizvodnju svih poljoprivrednih vrsta, pa tako i mahunarki, važno je poznavati zahtjeve poljoprivredne vrste koju planiramo sijati prema vanjskim čimbenicima (temperatura, voda, svjetlost, zrak), ali i karakteristike tla na parcelama na kojima planiramo sjetvu. Prije sjetve bilo koje poljoprivredne vrste i/ili smjese različitih botaničkih vrsta važno je poznavati „povijest parcele“: znati koji su herbicidi korišteni za zaštitu od korova u predusjevu te ima li ograničenja u plodoredu. Zato obvezno treba pročitati Uputu o primjeni i mogućim ograničenjima navedenima na etiketi herbicida korištenog u predusjevu.

Sjetva u postrnom roku

Učinak bakterizacije (ako se provodi inokulacija sjemena ili je kupljeno sjeme već bakterizirano tijekom dorade) također ovisi o već navedenim čimbenicima. Na tlima jako kisele i kisele reakcije preživljavanje sojeva kvržičnih bakterija je slabo pa je učinak fiksacije dušika slab ili čak potpuno izostaje. Tla loših vodo-zračnih odnosa (zbijena tla) i tla u kojima je nizak sadržaj organske tvari nisu pogodna za formiranje i učinkovitost kvržičnih bakterija. No, na takvim tlima ni mahunarke ne postižu pun potencijal uroda i kakvoće, a niti pun životni vijek. Od svih vrsta mahunarki, lupina najbolje podnosi kisela tla.

Mahunarke - prirodni izvor dušika za tlo Biljne vrste iz botaničke porodice mahunarki fiksiraju dušik kroz korijenske kvržice (nodule). Taj je dušik, kao biljno hranivo koje najviše utječe na urod, jeftiniji i učinkovitiji za biljku domaćina od industrijski uzgojenog dušika, ne ispire se iz tla i ostaje na raspolaganju idućoj kulturi koja će biti uzgajana na toj parceli. 2

Smjesa - mješavina sjemena različitih biljnih vrsta - veća zastupljenost mahunarki

Mogućnost formiranja i funkcionalnosti kvržičnih bakterija ovisi o pH-vrijednosti tla, sadržaju organske tvari i vodo-zračnim odnosima u tlu.

Odabir vrste ovisi o plodoredu i namjeni proizvodnje Odabir pogodne vrste ili smjese za sjetvu u postrnom roku ovisi o idućoj kultumljekarski list / 8. 2026.

Nodulacija - korijen boba

ri u plodoredu. Ako je na nekoj parceli obavljena žetva strnih žitarica, a iduće godine se na toj parceli planira sijati soja (soja je mahunarka), primjerice, tada u postrnom roku sjetve treba birati vrste koje ne pripadaju botaničkoj porodici mahunarki. Podsjećamo, pravilan je plodored jedan od najvažnijih čimbenika uspješne proizvodnje. Pravilnim odabirom poljoprivrednih vrsta utječe se na kontrolu pojave uzročnika biljnih bolesti, korova i štetnika, ravnomjernije iskorištavanje biljnih hraniva i bolju iskoristivost raspoložive vode tla, kao i na održavanje povoljnije strukture tla i razine humusa u tlu. Sve navedeno utječe na stabilniji prinos te očuvanje plodnosti tla i biološke raznolikosti. Mahunarke (leguminoze) se razlikuju - neke vrste imaju velike zahtjeve prema okolišnim čimbenicima, dok su neke puno skromnijih zahtjeva. Neke su vrste mahunarki kratkotrajne (vijek trajanja je jedna do dvije godine), a neke dugotrajne (vijek trajanja pet i više godina), neke uspješno prezimljavaju u našim uvjetima, a neke smrzavaju. Zato prilikom odabira vrste/smjese vrsta koju ćemo sijati treba voditi računa o svemu navedenom. Jednogodišnje mahunarke su: soja, grahorice, lupine, grašak, bob, leća, vigna grah i grahor satrica. Životni vijek višegodišnjih leguminoza dulji je od jedne godine. Duljina života je biološka osobina svake vrste: neke višegodišnje vrste žive kratko, samo 2-34 godine (npr. crvena djetelina), a neke puno dulje, čak 8-10-12 godina (bijela djetelina, smiljkita). Izbor pogodne vrste/ mljekarski list / 8. 2026.

Izgled postrno sijane smjese - prosinac 2025. - dio biljnih vrsta izmrzava a dio prezimljuje

smjese ovisi i o načinu obrade tla, odnosno o opremljenosti poljoprivrednoga gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Prilikom odabira vrste ili smjese za sjetvu nužno je voditi računa o tlu (teško tlo lošijih vodo-zračnih odnosa ili lakše i propusno tlo), vremenskim čimbenicima, ali i o namjeni korištenja biljne mase (hrana za ljude i/ili domaće životinje ili popravak tla).

Sjetva Prilikom sjetve obvezno treba voditi računa o vremenu, normi i dubini sjetve. Optimalna je dubina sjetve sitnozrnih mahunarki (lucerna, djeteline, smiljkita), ovisno o vrsti od 0,5 do 2,0 cm, a krupnozrnih mahunarki (soja, bob, lupina) ovisno o krupnoći sjemena od 2 do 6 cm pa čak i do 10 cm, ovisno o sadržaju vlage u tlu, tipu tla (pjeskovito, ilovasto ili glinasto) i roku sjetve. Stoga preporučena norma sjetve različitih gotovih smjesa mahunarki s drugim biljnim vrstama koje se nalaze na tržištu varira u širokom rasponu. Ako se sjetva obavi na neprimjerenu dubinu i još k tome u suho tlo, nicanje je otežano, a u nekim slučajevima može biti odgođeno ili čak nicanje pojedinih vrsta iz smjese može u potpunosti izostati. U tim slučajevima postrni usjev ima mali ostvareni sklop (broj biljaka po jedinici površine) pa mogu prevladati termofilni korovi. Radi boljeg kontakta sjemena s tlom, u postrnim se rokovima sjetve preporučuje obaviti valjanje. Ono se izostavlja u uvjetima povoljne vlage tla, ili ako se nakon sjetve očekuje kiša.

Danas na tržištu možemo naći različite gotove smjese. U sastavu većine smjesa nalaze se sljedeće vrste mahunarki: inkarnatka (Trifolium incarnatum L.), crvena djetelina (Trifolium pratense L.), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.), grahorice (Vicia sativa L., Vicia villosa Roth, Vicia pannonica Crantz). Pri odabiru smjese treba voditi računa i o karakteristikama ostalih biljnih vrsta zastupljenih u smjesi, a ne samo o mahunarkama. Većina mahunarki ima spor početni rast i razvoj. U nekim smjesama nalaze se biljne vrste koje brzo kliju, niču i imaju brz početni rast i razvoj (npr. heljda, uljana rotkva, bijela gorušica, mungo…). Osim toga, u postrnom roku sjetve niknut će i samonikle biljke iz sjemena predusjeva (pšenica, ječam, uljana repica) rasutog tijekom žetve. Dakle, može se dogoditi da mahunarke budu potisnute ostalim biljnim vrstama. Na dinamiku nicanja jako utječu vremenske prilike, a tijekom ljetnih mjeseci ograničavajući čimbenik za uspješno klijanje i nicanje, a zatim i za početni porast i razvoj usjeva posijanih u postrnom roku sjetve jesu nedostatak vlage i visoke temperature. Neke biljne vrste imaju sposobnost brzog klijanja i nicanja i u uvjetima kad je sadržaj vlage u tlu smanjen, ali većina vrsta iz botaničke porodice mahunarki treba dovoljno vlage u tlu za klijanje i nicanje. Također, reakcija biljnih vrsta na visoke ljetne temperature je različita. Većina mahunarki ima spor početni rast i razvoj. Prilikom odluke o odabiru i sastavu smjese važno je znati hoće li zasijane 3

> AKTUALNO

vrste prezimiti. Ozima grahorica, ozimi bob, ozimi grašak, smiljkita, esparzeta, lucerna prezimljuju. Od djetelinskih vrsta u našim uvjetima prezimljuju inkarnatka, crvena, švedska i bijela djetelina dok aleksandrijska i perzijska djetelina izmrzavaju. No, prezimljavanje ovisi i o fazi razvoja u kojoj se biljka nalazi prilikom „ulaska u zimu“. Zastupljenost vrsta iz zasijane sjetve ovisi o svim već navedenim čimbenicima. Podsjećamo da su optimalni rokovi za sjetvu sitnozrnih leguminoza u našim uvjetima od 15. kolovoza do 10. rujna. U tim će rokovima sjetve i sitnozrne leguminoze biti konkurentne ostalim vrstama zastupljenima u smjesi. Zato odabirom sastava smjese i datuma sjetve utječemo na sastav i izgled postrno zasijanog usjeva.

Intervencija 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina Intervencija 31.05. jedno je od proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, a isplaćuje se u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru korisnicima koji dobrovoljno preuzimaju obvezu provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Korisnici intervencija su putem AGRONET-a u Jedinstvenom zahtjevu obvezni navesti poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provode, a zabilježene su i vidljive u AGRONET-u/ Monitoring kartici gospodarstva. Pojedine prakse koje provode korisnici mogu evidentirati geotagiranom fotografijom putem AgroGTF mobilne aplikacije. Intervencija 31.05. provodi se na oraničnim površinama upisanima u ARKOD sustav. Ova intervencija obuhvaća poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš: uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza i/ili leguminoza za zelenu gnojidbu kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva na minimalno 20% oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva. Za ovu su intervenciju prihvatljive: soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta (grahorka), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah, smiljkita i smjesa leguminoza i žitarica te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica. Poljoprivredni su proizvođači 4

Izgled smjese u mjesecu studenom - grašak i kupusnjača

podnošenjem zahtjeva za ovu eko shemu preuzeli sljedeće obaveze: • Uzgajaju prihvatljive vrste leguminoza (i/ili njihove smjese) kao glavne usjeve i/ili sekundarne usjeve u udjelu od minimalno 20% oraničnih površina poljoprivrednoga gospodarstva. • U AGRONET sustavu na propisanom obrascu Jedinstvenog zahtjeva prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva evidentirali su kulturu - leguminozu. • ako su uključeni u ekološku proizvodnju a uzgajaju leguminoze za pčelinju pašu, ne smiju ih kositi prije 1. kolovoza. • Korisnicima potpora za ovu eko shemu na površinama pod leguminozama dopuštena je uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla odobrenih u ekološkoj proizvodnji • Korisnicima potpora za ovu eko shemu na površinama zasijanim leguminozama zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva. • Korisnici su u svakoj godini zahtjeva obvezni završiti izobrazbu, ili koristiti individualno savjetovanje, ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti ili drugom obliku prijenosa znanja koje obuhvaća teme i sadržaj propisan propisima koji uređuju provedbu intervencija 78.01 Potpora prenošenju znanja i 78.02 Potpora za prenošenje savjetodavnih usluga. Korisnik intervencije je u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva obvezan educirati se najmanje šest sati vezano uz eko shemu, a navedena edukacija treba obuhvatiti teme: Osnovne informacije o uvjetovanosti, Mjesto i uloga eko sheme Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednim površinama među ostalim eko

shemama, Integrirana zaštita bilja u uzgoju leguminoza, Organska gnojiva, Gnojiva i poboljšivači tla koji se koriste u ekološkoj proizvodnji. • Korisnici potpore za ovu eko shemu su u AGRONET sustavu putem izjave na Jedinstvenom zahtjevu evidentirali poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš koje provode za ovu intervenciju. Potpora za ovu intervenciju isplaćuje se radi nadoknade dodatnih troškova koji su rezultat preuzetih obveza. Visina potpore za ovu eko shemu ovisi o broju prihvatljivih hektara (planirani jedinični iznos potpore za konvencionalni uzgoj leguminoza iznosi 161,00 EUR/ha, uz moguće odstupanje do 10%). Poljoprivredni proizvođač na ARKOD parceli može kombinirati uzgoj leguminoza s jednom od dopuštenih kombinacija: • Kombinacija s eko shemom 31. 04. Uporaba stajskoga gnoja na oraničnim površinama (Planirani jedinični iznos potpore iznosi 117,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10%.) • Kombinacija s intervencijom Ekološki uzgoj (Planirani jedinični iznos potpore iznosi 119,00 EUR/ha za kombinaciju s intervencijom 70.04. Ekološki uzgoj uz moguće odstupanje do 10%.) • Odgoda košnje leguminoza za pčelinje paše u ekološkom uzgoju uzgoj (Planirani je jedinični iznos potpore koji se dodaje na iznos naveden u kombinaciji s intervencijom Ekološki uzgoj 93,00 EUR/ha uz moguće odstupanje do 10%.). Neki poljoprivredni proizvođači na istoj ARKOD parceli kombiniraju više intervencija. Tada treba voditi računa o tome da se zadovolje svi propisani uvjeti za svaku od intervencija. mljekarski list / 8. 2026.

calgodip D3000 Dezinfekcija sisa kod mliječnih krava

Za dodatne informacije o proizvodima, uslugama i upotrebi proizvoda skenirajte QR kod!

Karakteristike calgodip D3000 je sredstvo za dezinfekciju sisa i odmah je spremno za upotrebu, kako na izmuzištima tako i na automatskim muznim sustavima-robotima za mužnju krava. Pogodno je za upotrebu nakon mužnje. Zatvara kanal sise i tako je štiti od prodora bakterija. Calgodip D3000 sadrži jod te vrlo učinkovita sredstva za njegu kože koja povoljno utječu na smanjivanje ispucalosti, osiguravaju glatku kožu i zdravo stanje vimena. Primjena calgodip D3000 je sredstvo koje je spremno za upotrebu i pogodno je za nanošenje umakanjem, pjenom ili prskanjem.

www.sano.hr

mljekarski list / 8. 2026.

Njeguje i dezinficira Odlično prijanjanje upotrebom u spreju Gotova otopina spremna za upotrebu Učinkovit proizvod koji štiti i njeguje kožu Aktivn sastojci: Površinski aktivne tvari, sredstva za njegu, glicerin, jod Tehničke informacije: Oblik: tekućina Boja: smeđa Miris: poput joda

> AKTUALNO

Štete od divljači u poljoprivredi europski modeli i preporuke za Hrvatsku Dok godišnje odštete u pojedinim državama Europske unije dosežu stotine milijuna eura, pitanje je koji bi model naknade i upravljanja divljači Hrvatskoj mogao donijeti najviše koristi > Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

osljednjih desetljeća europske države suočavaju se sa snažnim rastom populacija divljih svinja, jelena i srna, što je dovelo do sve većih šteta na poljoprivrednim površinama. Problem je osobito izražen u područjima intenzivne ratarske i voćarske proizvodnje, gdje divljač uništava usjeve, smanjuje prinose i uzrokuje velike financijske gubitke poljoprivrednicima. Procjenjuje se da ukupne štete u državama zapadne Europe dosežu nekoliko stotina milijuna eura godišnje, a trend rasta prisutan je i u Hrvatskoj. Sustavi obeštećenja ovise o državi, ali se najčešće temelje na odgovornosti lovoovlaštenika, na državnim fondovima ili kombiniranim modelima.

Rast populacije divljači i sve veće štete u poljoprivredi U Hrvatskoj se potvrđuje trend koji je identičan u zapadnoj Europi - eksplozija populacije divljih svinja i jelena te drastičan rast šteta na kukuruzu, pšenici, repici, u vinogradima i voćnjacima. Poljoprivrednici prijavljuju ponovljene sjetve kukuruza (2-3 puta) zbog divljih svinja i jelena. Električne ograde često ne pomažu, jer divljač probija žice i uništava usjeve. Štete su toliko velike da se odustaje od pojedinih kultura (npr. uljane repice). Najveće štete nastaju na kukuruzu (divlja svinja), pšenici i ječmu, uljanoj repici, u vinogradima (jelen, srna) te voćnjacima (jelen, srna). Štete od divljači danas predstavljaju jedan od najizraženijih problema u 6

pojedinim granama hrvatske poljoprivrede. Najviše su pogođeni proizvođači kukuruza, pšenice, uljane repice, kao i vlasnici voćnjaka i vinograda. U mnogim slučajevima divlje svinje uništavaju novo posijane usjeve neposredno nakon sjetve, zbog čega poljoprivrednici moraju više puta ponavljati sjetvu iste površine. Time se ne povećavaju samo izravni troškovi proizvodnje nego se smanjuje i konačni prinos, što dodatno ugrožava ekonomsku održivost gospodarstava.

Ograničena učinkovitost postojećih zaštitnih mjera Poseban problem predstavlja činjenica da postojeće preventivne mjere

često nisu dovoljno učinkovite. Iako se sve češće koriste električne ograde i različiti repelenti, brojni primjeri pokazuju da krupna divljač i divlje svinje uspijevaju probiti zaštitu i nastaviti nanositi štetu. Zbog toga pojedini proizvođači odustaju od uzgoja određenih kultura na najizloženijim područjima, što dugoročno može dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje i zapuštanja obradivih površina. Dodatni izazov predstavlja neujednačena praksa procjene i naknade šteta. Poljoprivrednici često smatraju da procjena ne odgovara stvarnim gubicima, dok lovoovlaštenici upozoravaju na teškoće u dokazivanju odgovornosti i visine štete. Posljedica su brojni sporovi, dumljekarski list / 8. 2026.

gotrajni postupci i nepovjerenje između dionika. Bez jasnog i standardiziranog sustava teško je osigurati jednako postupanje prema svim proizvođačima i održati stabilne odnose između poljoprivrednog i lovnog sektora. Istodobno, rast brojnosti pojedinih vrsta divljači pokazuje da se problem ne može riješiti samo isplatom naknada. Ako se ne osigura učinkovito upravljanje populacijama, svake će godine rasti broj oštećenih površina i iznosi potrebni za obeštećenje. Zbog toga europska iskustva pokazuju da sustav naknade šteta mora biti povezan s mjerama prevencije i aktivnim gospodarenjem divljači.

Europski modeli naknade štete od divljači Iako pojedine države primjenjuju različite modele obeštećenja, zajedničko im je nastojanje da se trošak šteta ne prebacuje isključivo na poljoprivrednike. Naknade se najčešće financiraju kroz sustav odgovornosti lovoovlaštenika, kroz državne ili regionalne fondove, odnosno kombinaciju više izvora financiranja. Istodobno se od poljoprivrednika očekuje primjena preventivnih mjera kako bi se umanjio rizik od nastanka šteta. Analiza europskih iskustava pokazuje da su najučinkovitiji sustavi koji istodobno uključuju pravičnu naknadu štete, financiranje preventivnih mjera i aktivno upravljanje brojnošću divljači. Na temelju tih iskustava za Hrvatsku se predlaže uspostava kombiniranog modela, koji bi povezivao odgovornost lovoovlaštenika s nacionalnim fondom za štete od divljači, uz jasno definirane obveze svih uključenih sudionika. Takav pristup mogao bi povećati sigurnost poljoprivredne proizvodnje, smanjiti konflikte između poljoprivrednika i lovačkog sektora, te osigurati dugoročno održivo gospodarenje divljači.

Njemački model - odgovornost lovoovlaštenika za štetu Njemačka primjenjuje model koji se često smatra najizravnijim i najstrožim sustavom odgovornosti u Europi. Temeljno je načelo da lovoovlaštenik, odnosno osoba ili organizacija koja gospodari određenim lovištem, snosi odgovornost mljekarski list / 8. 2026.

Tablica 1. Godišnje naknade šteta po nekim zemljama članicama EU-a Država Njemačka Francuska Italija Austrija Belgija Nizozemska

Procjena godišnjih šteta / odšteta 80-100 mil. € 35-60 mil. € 15-25 mil. € 10-20 mil. € 5-10 mil. € 5-10 mil. €

za štetu koju divljač iz tog područja prouzroči na poljoprivrednim kulturama. Takav pristup proizlazi iz logike da onaj tko ostvaruje pravo gospodarenja divljači mora preuzeti i odgovornost za posljedice njezine brojnosti. Kako bi ostvario pravo na naknadu, poljoprivrednik mora prijaviti štetu u vrlo kratkom roku, te dokazati da je poduzeo osnovne mjere zaštite usjeva. Nakon prijave provodi se stručna procjena kojom se utvrđuje stvarni gubitak prinosa i visina naknade. Sustav je relativno jednostavan, jer postoji jasna veza između štete i odgovorne strane, ali istovremeno stvara snažan pritisak na lovoovlaštenike da održavaju brojnost divljači na prihvatljivoj razini. Upravo zbog toga njemački model često se navodi kao primjer odgovornog upravljanja populacijama divljači.

Francuski model: nacionalni fond za naknadu šteta Za razliku od Njemačke, Francuska je razvila centralizirani sustav u kojem pojedinačni lovci ili lovačka društva ne isplaćuju svaku štetu izravno, nego se sredstva prikupljaju u nacionalni fond. Fondom upravlja nacionalna organizacija lovaca, a financira se iz članarina, na-

U Hrvatskoj se potvrđuje trend koji je identičan u zapadnoj Europi eksplozija populacije divljih svinja i jelena te drastičan rast šteta na poljoprivrednim kulturama

knada i drugih izvora povezanih s lovnim gospodarstvom, uz državnu potporu. Prednost ovakvog modela je financijska stabilnost. Čak i kada na pojedinom području nastanu vrlo velike štete, poljoprivrednik ne ovisi o financijskoj snazi lokalnoga lovačkog društva. Naknada se isplaćuje iz zajedničkog fonda, čime se osiguravaju veća predvidivost i sigurnost sustava. Istodobno, rast šteta dovodi do povećanja financijskog opterećenja lovačkog sektora, pa fond djeluje i kao mehanizam kojim se potiče učinkovitije upravljanje brojnošću divljači.

Talijanski model povezivanje naknade šteta s upravljanjem populacijom divljači Italija se posljednjih godina suočava s vrlo snažnim rastom populacije divljih svinja, zbog čega su mnoge regije morale razviti posebne programe naknade šteta i kontrole brojnosti divljači. Naknade se uglavnom isplaćuju iz regionalnih fondova, a pravo na obeštećenje ostvaruju poljoprivrednici koji poštuju propisane procedure i provode preventivne zaštitne mjere. Italija je specifična po tome što snažnije povezuje sustav naknade sa smanjenjem brojnosti divljači. U pojedinim regijama organiziraju se intenzivne akcije odstrela, kako bi se spriječilo daljnje povećanje populacija. Time talijanske vlasti polaze od pretpostavke da trajno povećavanje fondova za naknade nema smisla ako se istovremeno ne uklanja glavni uzrok problema. Belgija i Nizozemska razvile su sustave u kojima je naglasak stavljen na odgovornost korisnika zemljišta za provedbu zaštitnih mjera. Ove države polaze od stava da štetu treba pokušati spriječiti prije traženja financijske naknade. Zakonski preduvjet za ostvarivanje prava na obeštećenje često su zbog toga električne ograde, različiti zaštitni sustavi i redovito prijavljivanje problema. Takav model može djelovati strože prema poljoprivrednicima, ali s važnim ciljem - potaknuti ulaganje u prevenciju i smanjiti broj štetnih događaja. Naknada se može umanjiti ili potpuno uskratiti ako vlasnik zemljišta nije proveo propisane zaštitne mjere. Time se odgovornost za 7

> AKTUALNO

smanjenje rizika dijeli između države, lovačkog sektora i samih proizvođača.

Kritike EU modela Iako se modeli obeštećenja poljoprivrednika od negativnog utjecaja divljači na poljoprivredu razvijaju dugo i sustavno, ipak su podložni kritikama. Iako se njemački sustav često navodi kao primjer jasne odgovornosti, njegova najveća slabost proizlazi upravo iz činjenice da gotovo cjelokupni teret naknade snosi lovoovlaštenik. U područjima s velikom brojnošću divljih svinja ili jelena godišnje štete mogu dosegnuti razine koje pojedina lovačka društva ili zakupnici lovišta teško mogu financijski podnijeti. Posljedica je da dio sredstava, koja bi trebala biti uložena u gospodarenje lovištem, prevenciju i zaštitu staništa, završava na isplatama odšteta. Kritičari također ističu da lovoovlaštenici ne mogu u potpunosti kontrolirati kretanje divljači. Divlje životinje ne poznaju administrativne granice lovišta pa šteta koja nastane na jednom području često može biti posljedica brojnosti divljači na širem prostoru. Zbog toga se postavlja pitanje je li pravedno da odgovornost snosi samo jedan subjekt. Dodatni problem predstavljaju sudski sporovi. Kada su iznosi štete veliki, nerijetko dolazi do neslaganja između poljoprivrednika i lovaca oko procjene gubitaka, što produljuje postupak i povećava troškove objema stranama.

Analiza modela obeštećenja u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim članicama EU-a pokazuje da nijedan sustav nije bez nedostataka, ali i da bi kombinirani model odgovornosti države, lovoovlaštenika i preventivnih mjera mogao biti najprimjerenije rješenje za hrvatske prilike

Francuski sustav smatra se socijalno najstabilnijim, jer poljoprivrednik gotovo uvijek može računati na isplatu naknade. Međutim, upravo je ta sigurnost stvorila novi problem - eksploziju troškova fonda. Kako broj divljih svinja raste, iznos odšteta raste brže od prihoda prikupljenih od članarina i lovnih naknada. Posljednjih godina francuske lovačke organizacije upozoravaju na to da fond postaje financijski sve teže održiv. Protivnici sustava tvrde da centralizirani fond smanjuje odgovornost pojedinih lovišta. Ako štetu ne plaća izravno lokalni lovoovlaštenik, motivacija za aktivno smanjenje brojnosti divljači može biti manja nego u modelima gdje postoji izravna financijska odgovornost. Također, povremeno se javlja kritika da porezni obveznici posredno sudjeluju u financiranju problema koji nastaje prvenstveno zbog lovnoga gospodarstva. Glavna je prednost austrijskog sustava prilagodba lokalnim uvjetima, ali upravo

to predstavlja i njegovu najveću slabost. Poljoprivrednici u različitim pokrajinama mogu imati različita prava, različite kriterije procjene štete i različite mogućnosti ostvarivanja naknade. Takva neujednačenost često stvara osjećaj nejednakog tretmana. Kritike se odnose i na administrativnu složenost sustava. Poljoprivrednicima nije uvijek jednostavno razumjeti koja pravila vrijede na njihovu području, dok državna tijela moraju održavati više paralelnih modela. Neki stručnjaci smatraju da decentralizacija otežava izradu jedinstvene strategije upravljanja populacijama divljači na nacionalnoj razini.

Od visokih troškova do administrativnih prepreka Italija je među državama koje se najozbiljnije suočavaju s problemom prekomjerne brojnosti divljih svinja. Kritika postojećeg sustava jest da se godinama veći naglasak stavljao na isplatu odšteta

Tablica 2. Prikaz modela obeštećenja po zemljama članicama EU-a Država

Njemačka Francuska Austrija Italija Belgija / Nizozemska 8

Tko plaća štetu

Obveze poljoprivrednika

Obveze lovaca / države

Procjena štete

Prijava u 1-3 dana; Odgovornost Standardizirana, Lovoovlaštenik dokaz preventivnih za populaciju stroga mjera divljači Fond Nacionalni fond Preventivne mjere isplaćuje Centralizirana lovaca + država obvezne 100% štete Regije Lovoovlaštenik Prijava i suradnja sufinanciraju Po pokrajinama + regionalna osiguranja mjere Regije Regionalni Preventivne mjere financiraju Regionalna fondovi odstrel Država + lovci

Stroge preventivne Ograničene mjere isplate

Stroga

Preventivne mjere

Napomena

Ograde, repelenti

Najstroži sustav u EU

Ograde, nadzor

Najveći broj isplata u EU

Ograde, hranilišta

Vrlo decentralizirano

Ograde, masovni odstrel

Najveći rast populacije svinja

Ograde obvezne

Bez preventivnih mjera → nema naknade

mljekarski list / 8. 2026.

nego na uklanjanje uzroka problema. Regionalni fondovi često su bili opterećeni sve većim zahtjevima za naknadu štete, dok je broj divljih svinja nastavljao rasti. Time su troškovi kontinuirano rasli bez stvarnog smanjenja problema na terenu. Osim toga, različite regije primjenjuju različite kriterije i procedure pa postoje znatne razlike u brzini i visini isplate naknada. Poljoprivrednici često upozoravaju da postupci mogu biti spori, ali i da sredstva ne pristižu kada su najpotrebnija. Belgijski i nizozemski model navode se kao najstroži prema proizvođačima hrane. Kritičari smatraju da je nepravedno pravo na naknadu uvjetovati opsežnim preventivnim mjerama koje mogu biti vrlo skupe. Za manje proizvođače troškovi ograda, električnih pastira i drugih zaštitnih sustava mogu predstavljati značajan financijski teret. Dodatni problem nastaje kada su sve propisane mjere provedene, ali šteta ipak nastane. U takvim slučajevima poljoprivrednici smatraju da sustav često traži previše dokaza i administracije prije priznanja prava na naknadu. Postoji i argument da se tim pristupom dio odgovornosti za prekomjernu brojnost divljači zapravo prebacuje na poljoprivrednike, iako oni nemaju ovlasti upravljati populacijama životinja.

Što se može zaključiti i možda primijeniti u Hrvatskoj? Europska iskustva pokazuju da ni jedan ekstrem nije dobar ni dugoročno održiv. Ako svu odgovornost snosi lovoovlaštenik, kao u Njemačkoj, sustav može postati financijski neodrživ za lo-

Poljoprivrednici sve češće više puta presijavaju kukuruz, odustaju od pojedinih kultura i trpe velike financijske gubitke zbog šteta koje uzrokuje divljač

vački sektor. Kad većinu troška preuzme centralni fond, kao u Francuskoj, postoji opasnost od gubitka odgovornosti na lokalnoj razini i stalnog rasta troškova. Kod prevelikog inzistiranja na prevenciji, kao u Belgiji i Nizozemskoj, teret se može prebaciti na poljoprivrednike. Ako se naknade isplaćuju bez učinkovite kontrole populacije, kao što je dugo bio slučaj u Italiji, problem ostaje isti, a samo raste iznos potrebnih odšteta. Zbog toga se za Hrvatsku čini najracionalnijim kombinirani model u kojem:

• odgovornost dijele lovoovlaštenici i država • poljoprivrednik mora provesti razumnu prevenciju, ali ne o vlastitu trošku • država sufinancira zaštitne mjere • procjena štete je jedinstvena i transparentna • sustav naknade izravno je povezan s planovima gospodarenja i smanjenjem brojnosti divljači. Takav bi model mogao omogućiti izbjegavanje većine slabosti koje danas pokazuju pojedini europski sustavi.

PRAVA HRANA ZA ŠAMPIONE Uspješni u štali s individualnim konceptima hranidbe. INFORMIRAJTE SE I NARUČITE NA:

grah@h.lugitsch.at | +43 676 889 22 225 www.h.lugitsch.at mljekarski list / 8. 2026.

9 CornVit ® je robna marka tvrtke Herbert Lugitsch u. Söhne Ges.mbH | 8330 Feldbach | Austria

> EKONIMIKA PROIZVODNJE AGROMETEOROLOG

Agrometeorološka prognoza za kolovoz > Mr. sc. Dražen Kaučić

Ponovno će i ovog mjeseca biti toplije od prosjeka pa će i dozrijevanje ratarskih kultura biti ranije od uobičajenih datuma. Posljedica je to čestih pojava toplinskih valova, tijekom kojih se u epizodama od više dana dnevna vrijednost temperatura zraka ne spušta ispod "vrućih" 30 °C, a jutarnje i noćne temperature više su od 20 °C pa govorimo o "toplim" noćima. Ne zaboravimo, a o tome smo već pisali, kako ove godine u tropskom dijelu Tihog oceana slabi hladna faza klimatskog ciklusa nazvanog La Niña, a na njezino mjesto dolazi topla faza, tj. El Niño. Posljedica je dolaska El Niña na mjesto La Niñe što akumulirana toplina ispod morske površine odlazi u atmosferu pa to u konačnici dovodi do preoblikovanja globalne cirkulacije zraka. Tlo u lipnju i srpnju nije bilo suho samo kod nas nego i u susjednim državama. Primjerice, pašnjaci u Dolomitima koji pripadaju regiji Veneto (Italija), i to na nadmorskoj visini iznad 1700 metara, svakodnevno se navodnjavaju

pomoću raspršivača. Kada je netko od nas vidio da se pašnjaci u Lici, a posebno u ravnicama navodnjavaju? Ovog mjeseca očekujemo da će količine oborina biti neznatno manje od prosjeka. No, bojimo se da u dubljim slojevima tla neće biti dovoljno vode i za višegodišnje kulture s dubljim korijenovim sustavom. Izlazak i zalazak Sunca u kolovozu DATUM IZLAZAK ZALAZAK 10. kolovoza 5:39 20:01 Osijek 20. kolovoza 5:51 19:45 31. kolovoza 6:05 19:25 10. kolovoza 5:49 20:12 Zagreb 20. kolovoza 6:02 19:56 31. kolovoza 6:15 19:36

mljekarski list / 8. 2026.

> HRANIDBA

Hranidbeno ublažavanje toplinskog stresa mliječnih krava Pravilno prilagođena hranidba jedna je od ključnih mjera za ublažavanje posljedica visokih temperatura

eđu domaćim životinjama mliječne su krave najosjetljivije na vrućine. Toplinski stres tijekom ovogodišnjeg lipnja smanjio je za 8-10% isporuke mlijeka i snizio ionako mršavu zaradu naših mliječnih farmi. Stoga je skup mjera za ublažavanje štetnih posljedica toplinskog stresa bitan za uspješnu proizvodnju mlijeka. Glavni su dugoročni načini ublažavanja: (1) poboljšanje smještajne udobnosti i ugodnosti krava kojim se smanjuje zagrijavanje i pospješuje odavanje topline, (2) selekcija na lakše podnošenje vrućine, te kratkoročni način (3) hranidbeno smanjenje proizvodnje topline, održavanje balansa elektrolita i ublažavanje negativnih učinaka na proizvodnju, zdravlje i plodnost krava. Mliječne krave najveći dio (85-88%) proizvedene metaboličke energije otpuštaju u obliku topline iz tijela u okolinu, a samo mali dio, 8-12% zadrže u sebi. Neumitno otpuštanje ovako velike količine topline uvelike otežavaju visoka temperatura (T u °C) i relativna vlažnost (RH u %) zraka u štali, čiji se združeni utjecaj jednostavno i automatski mjeri te izražava kao temperaturno-humidni indeks (THI). Prosječna krava počinje koristiti dodatnu energiju za otpuštanje topline disanjem i znojenje kada je THI≥72, ili kad temperatura u štali prijeđe 25 °C a vlažnost je zraka viša od 50%, dok kod visoko mliječnih krava (>35 kg/d) taj proces počinje već kod 22 °C i vlažnosti od 45%. THI se izračunava prema formuli: 0,8 x T°C + (0,99 x T°C – 14,3) x (RH/100) + 46,3 (Mader i sur., 2006.). Blagi toplinski stres počinje pri THI 72-79, pojačani 12

> Prof.emer.dr.sc. Darko Grbeša

Ljetna hranidba može znatno ublažiti posljedice toplinskog stresa ako osigura veću energetsku gustoću obroka, ravnotežu elektrolita, puferiranje buraga i dodatke koji podupiru sintezu glukoze, imunitet i antioksidativnu zaštitu organizma pri 80-89, a opasni >90. S hranidbenog gledišta, podmirenje potreba nakon teljenja ili tijekom toplinskog stresa zahtijeva veliko hranidbeno umijeće, a najveće tek oteljenih krava. Toplinski stres preko hormonalnih promjena izaziva brojne i velike promjene svih životno bitnih funkcija organizma. Uz narušavanje (1) vitalnih funkcija organizma (temperatura, disanje, otkucaji srca i krvni tlak), znatno smanjuje i (2)

konzumaciju hrane, (3) količinu i sastav mlijeka, (4) povećava pijenje vode, (5) mijenja funkcije buraga i propusnost crijeva, (6) narušava ravnotežu elektrolita, (7) mijenja metabolizam glukoze, masti i proteina, (8) ponašanje te (9) slabi imunitet i (10) smanjuje plodnost. Dugoročne promjene očituju se na kćerima koje su bile fetus tijekom toplinskog stresa. One i njihove kćeri dosežu manju porodnu težinu, doje manje mlijeka i kraće žive. mljekarski list / 8. 2026.

Ravnoteža elektrolita

Visoke temperature mijenjaju metabolizam mliječnih krava, smanjuju unos hrane, povećavaju potrebe za energijom i narušavaju ravnotežu elektrolita, što izravno utječe na mliječnost, plodnost i zdravstveno stanje

Glukoza Smanjena konzumacija i povišene potrebe dovode do manjka energije koji krava neizložena toplinskom stresu nakon teljenja podmiruje trošenjem tjelesne masnoće. Međutim, paradoks je da krava izložena toplinskom stresu (THI>72) zbog porasta inzulina u krvi ne mobilizira mast već obrnuto, povisuje sintezu ali i još veće trošenje glukoze i aminokiselina mišićja kao izvor energije. Posljedica je manjak glukoze (-200-4000 g/d) za sintezu laktoze pa time i manja mliječnost krava. Naime, krava mliječnosti 35 kg/d treba veliku količinu glukoze (2870 g/d) za sintezu mlijeka, a iz hrane dobije samo 10% potrebne glukoze (škroba). Najveći dio obročnog škroba (73±8,1%) pojedu mikrobi buraga pa ju mora ponovno sintetizirati iz propionske kiseline buraga, glicerola i nekih aminokiselina mišićja. Pojačano trošenje smanjuje razinu aminokiselina u krvi za 20%, što pokazuje njihovo pojačano trošenje za sintezu glukoze što zajedno s nedovoljnom sintezom mikrobnog proteina povisuje razinu uree u plazmi (43%) i mlijeku.

Puferi Ubrzano disanje radi otklanjanja topline izdahnutom vodenom parom izbacuje mljekarski list / 8. 2026.

iz pluća veliku količinu (6000 L/d) ugljik dioksida, koji služi za održavanje za život presudne kiselosti (pH) krvi koja mora biti u uskoj granici 7,35-7,45. Kako bi se održao ovako stalni pH-krvi pri ubrzanom izbacivanju ugljik dioksida (HCO3- kiseline), krava putem bubrega izbacuju bikarbonat (lužinu) u strogom omjeru 20:1, a posljedica je manje lučenje bikarbonata slinom u burag i moguća acidoza buraga.

Dodaci Stoga se u obrok krava tijekom toplinskog stresa, osobito ako se hrane s dosta škroba, dodaje 200-300 g/d natrijeva karbonata (0,85-1,0% u ST), kao i 0,6-0,8% magnezij oksida ili umrtvljenih živih kultura kvasca, i to radi sprečavanja acidoze buraga i s njom povezanih poremećaja te produkcije toksina lipopolisaharida. Soda bikarbona ne dodaje se u obrok bređih junica, jer može izazvati edeme vimena, ali ni u obrok bređih krava uoči teljenja (-21-0 d). Sodu bikarbonu u obroku mogu zamijeniti i brojni drugi dodaci, kao što su žive kulture kvasca od kojih 5 g/d jednog od njih zamjenjuju 150 g sode bikarbone. Primjerice, dodavanje 0,5 g/kg ST obroka ili oko 10 g/d kvasca posebnog soja Saccahromices cerevisiae u ljetni obrok povisuje mliječnost za 2,5 kg/d.

Ubrzano disanje uzrokuje izbacivanje mokraćom ne samo bikarbonata, već i 80% pojačano natrija koji se nadoknađuje dodavanjem kuhinjske soli i natrij bikarbonata do koncentracije natrija od 0,4% u suhoj tvari obroka. Natrij bikarbonat se dodaje u koncentraciji 0,8-1,0% u suhoj tvari obroka. Znojenjem se izbacuje znatna količina kalija (0,45 g/L), što dovodi do njegova manjka i s nižom koncentracijom natrija uzrokuje smanjeni balans elektrolita pa mu se koncentracija u obroku u obliku kalij klorida povisuje na 1,3-1,5% u ST. Međutim, tijekom vrućina izbacuje se manje klora pa se i njegova koncentracija povisuje dodavanjem kalij klorida, i to do koncentracije koja održava balans elektrolita na 250-300 mEq/kg suhe tvari. Kako kalij smanjuje apsorpciju magnezija, njegova se koncentracija povisuje na 0,35% u ST ljetnog obroka. Ovim dodacima povisuje se konzumacija i održava mliječnost od 27 do 30 kg/ kod THI 82 tijekom 15 dana.

Oksidativni stres Izloženost sunčevim zrakama i visokim temperaturama, ali i upale, pojačano proizvode štetne oksidanse koja premašuje sintezu korisnih antioksidanata, što dovodi do velikog narušavanja reprodukcije, zdravlja i proizvodnje krava. Stoga se u ljetni obrok dodaju povišene razine antioksidativnih tvari (karotenoidi, vitamin E i D), organopleks selen i kroma, polifenoli (resveratol, 500 mg/d), tvari koje pomažu sintezu antioksidativnih enzima (Mn, Se, Cu, Zn, Cr), te metionin zaštićen od razgradnje u buragu koji pomaže sintezu antioksidativnog enzima glutationa. Porast razine ukupnih antioksidanata za 1 mmol u plazmi za +13% podiže mliječnost krava izloženih toplinskom stresu u Tenesseeju (SAD).

Hranidbeno ublažavanje toplinskog stresa Ljetni obrok prilagođen je smanjenoj konzumaciji i povišenim potrebama povećanjem konzumacije vode i u suhoj tvari koncentracije energije, u buragu nerazgradive frakcije proteina, pufera, balansom elektrolita (Na, K i Cl), te dodacima 13

> HRANIDBA

koji ublažavaju negativne učinke toplinskog stresa kao što je smanjena sinteza glukoze, oslabljeni imunitet, povišena propusnost crijeva, sklonost acidozama, te manjak antioksidanata.

Kalcijeve soli i ulje uljane repice Kalcijeve soli ulja/masnih kiselina, kao što je kalcijeva sol ulja repice sadržavaju oko 9% kalcija i 10-15% pepela pa za toliko sadržavaju manje neto energije od čistih ulja ili 22 MJ/kg. Krava mliječnosti 35 kg/d za toplinskog stresa jede 20 umjesto 22 kg ST pa joj manjka 13,6 MJ NEL, što nadoknađujemo dodavanjem 0,6 kg/d Ca soli uljane repice. U drugoj situaciji, kada imamo previše fermentabilnog škroba, dodavanje 0,6 kg iste soli izoenergetski zamjenjuje 1,8 kg pšenice (87% ST, 7,3 MJ NEL) i smanjuje za 900 g količinu fermentabilnog škroba i opasnost od acidoze, al i smanjeno dodavanja pufera. Dodatno Ca sol uljane repice donosi 90 g/kg kalcija i pomaže ublažavanju mliječne groznice krava. Kalcijeva sol uljane repice s udjelom od već 1-2% (200-400 g/d) u obroku povisu-

Pravilnim odabirom hranidbenih strategija moguće je ublažiti pad mliječnosti tijekom vrućina, a primjena zaštićenih masnoća, proteina i specifičnih funkcionalnih dodataka često omogućuje brži oporavak proizvodnje nakon razdoblja toplinskog stresa je mliječnost visoko mliječnih krava za 4 kg/d i koncentraciju poželjnih višestruko nezasićenih masnih kiselina u mliječnoj masti. Krave hranjene sa 800 g/d kalcijeve soli ulja repice, umjesto soli palminog ulja, tijekom toplinskog stresa proizvode sličnu dnevnu količinu mlijeka, ali je veći udjel oleinske, a manji palmitinske kiseline u mliječnoj masti. Praksa pokazuje da zajedničko dodavanje kalcijevih soli ulja repice i protektirane sačme ili pogače u omjeru 1:3 održava, često i povisuje mliječnost za 2-3 kg/d nakon toplinskog stresa. Kako je ulje repice bogato oleinskom kiselinom (52%), preporučuje se da masnoća obroka tek oteljenih krava sadržava 40%, visoko mliječnih 30% i na kraju laktacije oko 10% oleinske kiseline. Dodava-

nje Ca soli repičinog ulja daje bolje rezultate ako obrok sadržava manje vlakana, kao što je to slučaj s ljetnim obrokom.

Ulje lana Blagotvorno djelovanje ulja lana odavno je poznato, međutim, dodavanje sirovog ulja donijelo je osim dobrih i dosta loših rezultata (dosta smanjena konzumacija, manja probavljivost vlakana, masnoća mlijeka i dr.), Međutim, obradom zrna i ulja lana dobiveni su proizvodi koji su sadržavali dobre karakteristike i uzrokuju manje negativnih učinaka. Rijetki su dugotrajni pokusi na velikom broju krava u znanosti, no 18-mjesečno istraživanje na >500 visoko mliječnih krava (12.500 kg/305 d) u vrućem Izraelu

Tablica 1. Neki dodaci koji se koriste u borbi protiv toplinskog stresa Dodatak

U krava izloženih toplinskom stresu

Kalcijev propionat

Nastaje fermentacijom škroba u glavna (70%) sirovina za sintezu glukoze. Pretvara se u glukozu. Ne povisuje mliječnost, održava kondiciju i plodnost Bitna čistoća, sadržaj metanola, Na i dr. Pretvara se u propionsku kiselinu u buragu Povisuje sintezu glukoze, smanjuje lučenje hormona stresa Drugi dodaci Povisuje mliječni protein za 0,18% Niža rektalna temperatura Bolje funkcioniranje jetre Povisuju pH za +0,34, preživanje, +13% konzumaciju i mliječnost Jačaju za + 25% oslabljeni oksidativni sistem koji smanjuje štetne proizvode peroksidacije masti Širenje žila - bolje otpuštanje topline. Porast mliječnosti do 1 kg/d Smanjuje propusnost crijeva, bolji antioksidativni status viša mliječnost

Propilen glikol Glicerol Krom u dostupnoj formi Metionin zaštićen od razgradnje Kvasci umrtvljeni sojevi kvasaca Vitamin E, selen - organopleks, karoteni Niacin zaštićen od razgradnje Cink organopleks Vitamin D

Manja propusnost crijeva i upala

Betain zaštićen od razgradnje Ca soli omega -3 Melantonin

Smanjuje propusnost crijeva, balans vode u stanici, bolje performanse Za 30% manje upalnih procese Povisuje +30%neto energije

Kapsaicin iz ljute crvene paprike

Dnevna količina (g/d) ili koncentracija (kg/kg ST) Dodaje se 200-300 g/ za vrijeme toplinskog stresa 250 ml/d tijekom stresa 250 g/d čistoga glicerola ili najviše do 8% u obrok krava 6-8 mg/d

Dodavanje 20 g/d Prema preporukama Vitamin E 800-1000 mg/d, selen 1,8 mg/kg ST kratkotrajno 12-36 g/d 91 Zn - anorganski i 390 mg/kg Zn metionin Kratkotrajno 3500 IJ/kg ST i 0,9% Ca 16-24 g/d

20-30 g/d 10-20 mg/d Dnevna doza od 5 mg Smanjenjem lučenje inzulina smanjuje ulazak glukoze u kapsaicinoida povisuje druga tkiva pa je više ostane za sintezu mlijeka. mliječnost svih krava za 0,8 kg/d, mljekarski list / 8. 2026.

pokazuje da krave hranjene sa 3,5% hidrotermički obrađenog zrna lana proizvode +1,8 kg/d više mlijeka, a skraćuje se i servis period, i to za 18 dana, te razdoblje prvog osjemenjivanja do oplodnje sa 67 na 50 dana. Mliječna mast krava hranjenih sa 3% ulja lana sadržava višestruko više omega-3 masnih kiselina, linolenske 2, a konjugirane linolne čak 6 puta više. Naročito je korisno hranjenje sa 3,5 % ulja ekstrudiranog lana (450 g/d) tri tjedna prije teljenja, jer povisuje proizvodnju kolostruma za +1,5 kg/d, mliječnost za visokih 5 kg/d i udjel omega -3 masnih kiselina u mliječnoj masti. Veća je težina krave i porodna težina teladi.

Protein i proteinska krmiva Danas se u hranidbi krava izloženih toplinskom stresu najčešće koriste zaštićena sačma i pogača uljane repice, soje i suncokreta, u kojima je 74-85% ukupnog proteina nerazgradivi protein, koji je 8696% probavljiv u tankom crijevu. Kako bi bio preopširan opis svih sačmi i pogača, kao primjer opisali smo pogaču uljane

CIJENA: 65.000 € + PDV STRAŽNJE DISK KOSILICE NOVI STEYR 4120 PLUS

Motor FPT, 3.6 l, snaga 86 kW/117 KS 24 x 24 Hi-Lo powershuttle transmisija - 40 km/h 82 l/min hidraulična pumpa 3 x stražnji hidraulični priključci (6 spojnica) + 2 x bočni sa zasebnom joystick upravljačkom palicom Prednji podizni sustav, amortizirana kabina Klima uređaj, zračno sjedalo, pomoćno sjedalo Klizna automatska poteznica + donja klateća Kotači: prednji 380/70 R24, stražnji 480/70 R34

repice, čiji protein je visoko zaštićen od razgradnje u buragu.

Pogača uljane repice zaštićena od razgradnje u buragu Hidrotermički obrađena pogača uljane repice istodobno je izvor energije, zaštićenih lipida i nerazgradivog proteina bogatog metioninom. Pogača uljane repice sadržava neto energije (8 MJ NEL/kg) koliko i pšenica, a nema opasnosti od acidoze. Najveći dio energije potječe iz lipida (12%), koji 2,5 puta manje zagrijavaju tijelo pa ne smanjuje konzumaciju. Osim toga, sadržava oko 6% oleinske kiseline koja stimulira ulazak masnih kiselina u vime, što rezultira višom masnoćom mlijeka, istovremeno usmjerava energiju u vime i tijelo krave. Sadržava 30% sirovog proteina, zaštitom je dobiveno 21,0% proteina probavljivog u tankom crijevu, što je dovoljno za sintezu 4 kg mlijeka. Metionin je bitna aminokiselina koju 13% manje sintetiziraju mikrobi buraga krave izložene ljetnim vrućinama, stoga

Dodaci Industrija je razvila i testirala niz dodataka koji ublažavaju ili čak eliminiraju negativne učinke toplinskog stresa (tablica 1).

CIJENA: 107.500 € + PDV

CIJENA: 82.900 € +PDV

STEYR 6150 PROFI S8

NOVI STEYR 4130 EXPERT S8

Motor FPT, 6 cilindara, 6,7 l zapremine Homologirana snaga traktora: 175 KS Prijenos: SControl 8 - 24x24 sa duplom spojkom - 50 km/h Prednja osovina sa suspenzijom I kočnicama Hidraulična crpka CCLS: 150 l/min Hidraulični daljinski priključci x 4 (4 para) Integrirani prednji podizni uređaj Kompresor zraka sa zračnim kočnicama Kabina sa suspenzijom, klima, LED svjetla Isobus Kotači: prednji 480/70R28, stražnji 580/70R38

Motor FPT, 4.5 l, snaga 96 kW/130 KS Prijenos: SControl 8 - 24x24 sa duplom spojkom - 40 km/h Prednja amortizirana osovina, prednji podizni uređaj 3 x mehanički stražnji hidraulični daljinski priključci (6 spojnica) + 2 x bočni sa zasebnim joystickom Amortizirana kabina, LED rasvjeta, klima uređaj, zračno sjedalo, pomoćno sjedalo Kompresor zraka sa zračnom instalacijom Kotači: prednji 440/65 R28, stražnji 540/65 R38

PSC VARAŽDIN

PSC OSIJEK

M. Schlengera 5, G. Kneginec, 42204 Turčin Tel.: +385 42 209 201 Mob: +385 91 215 1002, +385 99 345 2315

Ul. Jablanova 44, 31000 Osijek Tel.: +385 31 673 058 Mob.: +385 91 242 4244, +385 99 807 0510

mljekarski list / 8. 2026.

ga treba dodati kroz zaštićeno krmivo jer za1 kg mlijeka treba 1,3 g zaštićenog metionina. Nerazgrađeni protein repice sadržava 2,0%, a sojine sačme manje 1,4% metionina (NASEM, 2021.), preračunato iz kg pogače repice dobije se 6 g metionina što je teoretski dovoljno za sintezu 4,5 kg mlijeka. Dodatno se metionin koristi za sintezu neophodnog antioksidanta glutationa, koji se bori protiv oksidansa koje stvara toplinski stres. Dodatno nerazgrađeni protein repice sadržava 5,8% glutaminske kiseline koja smanjuje propusnost crijeva uzrokovanu vrućinama. Krave hranjene sa 1-3 kg/d pogače uljane repice zaštićene od razgradnje u buragu zajedno s kalcijevim solima uljane repice (0,5-0,8 kg/d) bilježe manji pad i brži porast mliječnosti nakon toplinskog stresa.

www.grapak.hr prodaja@grapak.com *fotografije su simbolične

> AKTUALNO

Uloga tehnologije u ublažavanju toplinskog stresa Toplinski stres više nije povremeni ljetni problem, nego trajni izazov mliječnog govedarstva > Preveo i prilagodio Zoran Bašić, Hrvatska mljekarska udruga Izvorni članak Matthew Wedzerai, Dairy Global, www.dairyglobal.net

orast globalnih temperatura stvara dosad nezabilježen pritisak na mliječne krave, ugrožavajući njihovu proizvodnost i dobrobit. Kako toplinski stres postaje sve izraženiji izazov u suvremenoj proizvodnji mlijeka, primjena naprednih tehnologija ključna je za razvoj učinkovitih rješenja. Ovaj članak analizira mogućnosti primjene suvremenih tehnoloških alata u optimizaciji uvjeta držanja, upravljanju hranidbom, genetskom unapređenju te inteligentnom sustavu praćenja životinja, nudeći praktične smjernice za razvoj održivih sustava prevencije i kontrole toplinskog stresa u mliječnom govedarstvu. U uvjetima globalnog zatopljenja toplinski stres postao je jedan od najvećih izazova u proizvodnji mlijeka. Negativno utječe na zdravlje krava i uzrokuje preraspodjelu energije s proizvodnje mlijeka na održavanje toplinske ravnoteže organizma, što rezultira smanjenom mliječnošću i znatnim gospodarskim gubicima.

Pokazatelji toplinskog stresa Toplinski stres predstavlja sustavni fiziološki poremećaj koji nastaje kada temperatura okoliša premaši maksimalni kapacitet životinje za odavanje topline, a uzrokuje narušavanje termoregulacije. Za procjenu toplinskog stresa koriste se tri glavna pokazatelja. 1. Toplinski stres kod mliječnih krava najčešće se procjenjuje pomoću indeksa temperature i vlage (Temperature-Humidity Index - THI). U termoneutralnim uvjetima (THI<68) krave održavaju normalne fiziološke funkcije i metaboličku stabilnost. Povećanjem THI-a na 68-72 javlja se blagi toplinski stres, koji se očituje smanjenim uno16

Upravljanje toplinskim stresom: Učinkovito ublažavanje toplinskog stresa zahtijeva istodobnu provedbu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera radi poboljšanja dobrobiti krava i povećanja proizvodnje mlijeka (foto: Ronald Hissink)

som hrane i promjenama u ponašanju, poput duljeg stajanja. 2. Kod umjerenoga toplinskog stresa (THI 72-78) dolazi do izraženijih fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju disanja, pojačano lučenje sline, porast rektalne temperature, te mjerljiv pad proizvodnje mlijeka. Pri THI≥78 razvija se težak toplinski stres, obilježen velikim preopterećenjem mehanizama termoregulacije, daljnjim porastom tjelesne temperature i respiracije, te poremećajem acidobazne ravnoteže i promjenama sastava mlijeka. 3. Kada THI prelazi 80, krave doživljavaju ekstremni stres, koji može uzrokovati trajna oštećenja mliječnog tkiva i negativno utjecati na reproduktivnu sposobnost, uključujući i dugoročne posljedice na razvoj potomstva.

Toplinski stres izaziva oksidacijski stres Toplinski stres narušava unutarnju ravnotežu između reaktivnih molekula i slobodnih radikala koji nastaju kao nusprodukti normalnog staničnog metabolizma (Reactive Oxygen Species - ROS) i antioksidacijskog obrambenog sustava organizma, zbog čega je oksidacijski stres jedan od najranijih i najštetnijih fizioloških odgovora na izloženost visokim temperaturama. Toplinski stres remeti mitohondrijski prijenos elektrona, posljedično povećavajući stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS), kao što su superoksidni anion i vodikov peroksid. Povećana razina ROS dovodi do peroksidacije lipida, oštećenja proteina (uključujući promjene uzrokovane povećanom glikozilacijom proteina, što utječe mljekarski list / 8. 2026.

na proteine mlijeka poput proteina sirutke), oštećenja DNA te stanične smrti, uz pojačanu apoptozu epitelnih stanica mliječne žlijezde. Antioksidacijski obrambeni sustav, uključujući proteine toplinskog šoka i signalni put Nrf2 koji regulira povećanu ekspresiju antioksidacijskih gena, pokušava nadoknaditi nastale poremećaje. Međutim, pri dugotrajnoj izloženosti toplinskom stresu ti kompenzacijski mehanizmi postaju nedostatni, što rezultira narušavanjem ravnoteže između oksidacijskih procesa i antioksidacijske obrane.

Učinci na reprodukciju Na reproduktivnoj razini toplinski stres narušava razvoj oocita, hormonsku ravnotežu i mikrookoliš maternice, što rezultira smanjenom stopom koncepcije, manjim preživljavanjem embrija, te čak međugeneracijskim reproduktivnim poremećajima. Toplinski stres uzrokuje abnormalnu metilaciju gena za inzulinu sličan čimbenik rasta 1 (IGF1), čime se usporava razvoj mliječne žlijezde fetusa. Posljedica je relativno smanjenje mliječnosti kod potomstva tijekom laktacije, i to za 8-12% (shema 1). Oksidacijski i endokrini odgovori na toplinski stres dovode do pretjerane aktivacije osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, što rezultira povećanim koncentracijama kortizola. Povišena razina kortizola inhibira pro-

proizvedenog mlijeka. Putem epigenetskih mehanizama može dugoročno negativno utjecati i na proizvodni potencijal potomstva (tablica 1). Poremećajem funkcije buraga narušava se regulacija probave i iskorištavanja hranjivih tvari. Smanjeni unos hrane, odnosno suhe tvari, ograničava raspoloživu energiju potrebnu za laktaciju, dodatno pogoršavajući proizvodne rezultate i ugrožavajući ekonomsku održivost mliječnog govedarstva.

Strategije ublažavanja toplinskog stresa Toplinski stres negativno utječe na razvoj oocita, hormonsku ravnotežu i druge reproduktivne procese povezane s gravidnošću, uključujući embrionalne gubitke (foto: Michael Zoeter)

liferaciju epitelnih stanica mliječne žlijezde, smanjuje ekspresiju gena odgovornih za sintezu mliječnih proteina, te posljedično smanjuje proizvodnju mlijeka. Istodobno narušava mitohondrijsku funkciju oocita, smanjuje pokretljivost spermija i pogoršava kvalitetu spolnih stanica.

Učinci na proizvodnju mlijeka Toplinski stres smanjuje unos hrane, narušava funkciju mliječne žlijezde te uzrokuje znatan pad količine i kvalitete

U upravljanju toplinskim stresom kod mliječnih krava potrebno je istodobno provoditi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, uz primjenu sustava za rano upozoravanje u stvarnom vremenu radi povećanja dobrobiti životinja, proizvodne učinkovitosti i smanjenja gospodarskih gubitaka. Inteligentni sustavi nadzora i ranog upozoravanja Infracrvena termografija (IRT) može detektirati signale širenja mikrovaskularnih krvnih žila oko ušiju, usta, nosa i očnih šupljina krava, s temperaturnom osjetljivošću od ±0,05 °C. Time omogućuje rano upozoravanje na toplinski stres 2–3 sata unaprijed s točnošću od 92%. Primjena je relativno jednostavna, a i može se izravno koristiti za praćenje toplinskog stresa u stadu.

Shema 1. Učinci toplinskog stresa na reprodukciju mliječnih krava (a–f), uključujući pogoršanje tjelesne kondicije i smanjeni unos hrane, promjene na folikulima, poremećaje estrusnog ciklusa, izmijenjenu dinamiku žutog tijela te poremećaje gravidnosti, poput embrionalnih gubitaka mljekarski list / 8. 2026.

> AKTUALNO

Tablica 1. Učinci toplinskog stresa na proizvodne pokazatelje mliječnosti krava Pokazatelj Proizvodnja mlijeka Udio bjelančevina u mlijeku Udio mliječne masti Broj somatskih stanica (SCC) Unos suhe tvari (DMI)

Normalni uvjeti (THI<68) Stabilna, bez znatnijih oscilacija 2,8-3,2% 3,5-4,0%

Uvjeti toplinskog stresa (THI>72) apsolutna vrijednost Dnevna proizvodnja mlijeka smanjena za 1,3-6,7 kg/dan Smanjenje za 0,2-0,3% Smanjenje za 0,3-0,5%

Promjena (relativna vrijednost)

<200.000 stanica/mL

>500.000 stanica/mL

↑ više od 150%

20-25 kg/dan

Smanjenje za 2-3,75 kg/dan

↓ 10-15%

Sustav ušnih markica SMARTBOW svakih 10 minuta prenosi podatke o tjelesnoj temperaturi jezgre i aktivnosti pojedinačnih krava, te pomoću algoritama grupiranja daje prednost premještanju krava u ranoj fazi laktacije (manje od 100 dana nakon teljenja) i visoko proizvodnih krava (dnevna proizvodnja mlijeka >35 kg/dan) u područja za hlađenje. Tijekom ljeta smanjuje koeficijent varijacije dnevne proizvodnje mlijeka u osjetljivim skupinama sa ±15 na ±5% (relativni koeficijent varijacije). Zahtijeva senzore, algoritme i podatkovnu podršku, ali je prikladan za velike pašne sustave. Inteligentni sustavi, poput algoritma You Only Look Once verzija 5 (YOLOv5) i Cannyjevog algoritma detekcije rubova, mogu se koristiti za prepoznavanje ponašanja krava povezanih s prsima i trbušnim područjem. Sustav u stvarnom vremenu procjenjuje toplinski stres analizirajući parametre poput brzine disanja i promjena tjelesne temperature. Optimizacija okoliša i fizičko hlađenje Temperatura okoliša i relativna vlažnost zraka mogu se učinkovito smanjiti osiguravanjem odgovarajuće ventilacije, zasjenjivanja te uporabom ventilatora i sustava za orošavanje. Kombinacija uzdužne ventilacije i visokotlačne atomizacije vode, pri čemu promjer kapljica ne prelazi 50 μm, omogućuje učinkovito rashlađivanje primjenom pulsnog rada od 30 sekundi svakih 5-10 minuta, uz izbjegavanje prekomjernog povećanja vlage u objektu i manju potrošnju vode. Povezivanjem podataka o temperaturi i vlažnosti (THI) s podacima prikupljenima sustavima za praćenje moguće je razviti automatizirani sustav ranog upozoravanja koji prema potrebi aktivi18

ra ventilatore i orošavanje. Istraživanja pokazuju da kombinacija inteligentnog orošavanja i ventilacije može povećati proizvodnju mlijeka za 19,8%. 3D nutritivna intervencija Upravljanje hranidbom igra ključnu ulogu u ublažavanju odgovora mliječnih krava na toplinski stres. Prilagodba krmnih smjesa s ciljem povećanja udjela antioksidansa, energije, bjelančevina i minerala, uz dodatak odgovarajućih vitamina i elemenata u tragovima, može poboljšati otpornost mliječnih krava na toplinski stres. Trodimenzionalni sustav nutritivne intervencije, koji obuhvaća antioksidativnu obranu, optimizaciju energetskog metabolizma i regulaciju proteinske homeostaze, omogućuje ostvarivanje dvostrukog cilja: zaštitu fizioloških funkcija i održavanje proizvodnih svojstava. Suvremeni sustavi upravljanja integriraju ove parametre u inteligentne hranidbene terminale, što omogućuje dinamičko prilagođavanje opskrbe hranjivim tvarima na temelju podataka o temperaturi i vlažnosti u stvarnom vremenu. Napredak tehnologija za nadzor životinja danas omogućuje pravodobno prepoznavanje i izdvajanje jedinki osobito osjetljivih na toplinski stres. Integracijom mreža senzora temeljenih na internetu stvari (IoT) moguće je automatizirati zaštitne mjere i primijeniti ih isključivo na ugroženim životinjama. Sve veću primjenu nalazi i Umjetna inteligencija stvari (Artificial Intelligence of Things - AIoT), koja kombinira umjetnu inteligenciju i IoT omogućujući automatsko prepoznavanje promjena u uvjetima držanja i zdravstvenom stanju životinja te brzo reagiranje bez ljudske intervencije, čime se povećavaju učinkovitost i produktivnost proizvodnje.

↓ 15-25% ↓ 7-10% ↓ 8-13 %

Genetsko unapređenje U proizvodnji mlijeka važno je identificirati genetske varijante koje poboljšavaju otpornost na toplinski stres, uz istodobno očuvanje poželjnih proizvodnih svojstava. Zahvaljujući nedavnom napretku u tehnologijama uređivanja genoma, genetsko poboljšanje više ne ovisi isključivo o prisutnosti povoljnih varijanti unutar određene pasmine. Umjesto toga, korisne mutacije mogu se prenijeti između populacija i vrsta ili čak izravno dizajnirati. Razvoj programabilnih nukleaza, kao što su nukleaze cinkovih prstiju temeljene na FokI (ZFNs), nukleaze slične efektorima aktivatora transkripcije (TALENs), te u posljednje vrijeme sustav CRISPRCas9, omogućio je takav pristup. Primjerice, uvođenje poželjnih alela za otpornost na toplinu ili otpornost na bolesti u mliječne pasmine goveda primjenom tehnologije CRISPR-Cas9 može održati, pa čak i ubrzati, stopu genetskog napretka ostvarenu konvencionalnim uzgojnim programima. Kombinacija različitih strategija Zaključno, istraživači su istaknuli da kombiniranje različitih strategija ublažavanja može postići bolje rezultate zahvaljujući funkcionalnoj komplementarnosti, pri čemu su ukupne koristi znatno veće nego kod primjene samo jedne mjere. Primjerice, povezivanje inteligentnih sustava za praćenje, kao što su infracrvena termografija i ušne markice SMARTBOW, s optimizacijom okolišnih uvjeta i upravljanjem hranidbom u stvarnom vremenu može stvoriti učinkovit zatvoreni krug opažanja, donošenja odluka i djelovanja. Ovaj je članak temeljen na radu Heat stress affects dairy cow performance via oxidative stress, hypothalamic-pituitary-adrenal axis, gut microbiota, and multi-dimensional mitigation. Frontiers in Veterinary Science, 12, 2025. mljekarski list / 8. 2026.

mljekarski list / 8. 2026.

> IZ AGENCIJE ZA PLAĆANJA

Objavljen drugi Natječaj za provedbu intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 15. lipnja 2026. godine drugi Natječaj za provedbu intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. Ukupan iznos raspoloživih sredstava je 90.000.000,00 eura, i to: • 20.000.000,00 eura za SEKTOR VOĆARSTVA, VINOGRADARSTVA I POVRĆARSTVA (15.000.000,00 eura za mikro, male i srednje korisnike (od 10.000 eura SO do 250.000 eura SO) i 5.000.000,00 eura za velike korisnike (>250.000 eura SO)) • 10.000.000,00 eura za SEKTOR SJEMENSKE I RASADNIČARSKE PROIZVODNJE (7.500.000,00 eura za mikro, male i srednje korisnike (od 10.000 eura SO do 250.000 eura SO) i 2.500.000,00 eura za velike korisnike (>250.000 eura SO)) • 25.000.000,00 eura za SEKTOR PROIZVODNJE MLIJEKA (18.750.000,00 eura za mikro, male i srednje korisnike (od 15.000 eura SO do 250.000 eura SO) i 6.250.000,00 eura za velike korisnike (>250.000 eura SO)) • 25.000.000,00 eura za SEKTOR PROIZVODNJE MESA (18.750.000,00 eura za mikro, male i srednje korisnike (od 15.000 eura SO do 250.000 eura SO) i 6.250.000,00 eura za velike korisnike (>250.000 eura SO)) • 10.000.000,00 eura za SEKTOR PERADARSTVA - KOKOŠI NESILICE (7.500.000,00 eura za mikro, male i srednje korisnike (od 15.000 eura SO do 250.000 eura SO) i 2.500.000,00 eura za velike korisnike (>250.000 eura SO)) 20

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi: • 45% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 eura SO, a može se uvećati, ne kumulativno, 15% za ulaganja koja provode žene koje u Upisniku poljoprivrednika imaju status nositeljice/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva koje podnosi zahtjev za potporu i koje su najmanje tri godine u kontinuitetu do podnošenja zahtjeva za potporu bile nositeljice/ odgovorna osoba poljoprivrednoga gospodarstva koje podnosi zahtjev za potporu, neovisno o dobi, te za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici (Korištenje uvećanja intenziteta potpore moguće je samo jednom tijekom programskog razdoblja 2023.-2027.) • 40% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine više od 250.000 eura SO, bez mogućnosti uvećanja • 100% od ukupno prihvatljivih troškova projekta koji se odnosi na ulaganja u uvođenje biosigurnosnih mjera.

Visina javne potpore po projektu iznosi: • od 15.000 eura do 500.000 eura, od čega ne više od 100.000 eura za kupnju mehanizacije, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 eura SO • od 15.000 eura do 2.000.000 eura, od čega ne više od 200.000 eura za kupnju mehanizacije, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine više od 250.000 eura SO. Rokovi za podnošenje zahtjeva za potporu: • od 17. kolovoza 2026. godine od 12:00 sati do 30. rujna 2026. do 12:00 sati za korisnike ekonomske veličine više od 250.000 eura SO u svim sektorima i za korisnike ekonomske veličine od 10.000 eura do 250.000 eura SO u sektoru sjemenske i rasadničarske proizvodnje • od 14. rujna 2026. godine od 12:00 sati do 1. listopada 2026. do 12:00 sati za korisnike ekonomske veličine od 15.000. eura do 250.000 eura SO u sektoru proizvodnje mlijeka • od 1. listopada 2026. godine od 12:00 sati do 22. listopada 2026. do 12:00 sati za korisnike ekonomske veličine od 15.000 eura do 250.000 eura SO u sektoru proizvodnje mesa • od 15. listopada 2026. godine od 12:00 sati do 12. studenoga 2026. do 12:00 sati za korisnike ekonomske veličine od 15.000 eura do 250.000 eura SO u sektoru peradarstva – kokoši nesilice • od 29. listopada 2026. godine od 12:00 sati do 1. prosinca 2026. do 12:00 sati za korisnike ekonomske veličine od 10.000 eura do 250.000 eura SO u sektoru voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva. mljekarski list / 8. 2026.

evoluirali. Vaši izazovi su

Vrijeme je i za vaša rješenja. Nova generacija rješenja za mikotoksine:

Snažna zaštita od DON-a, fuzarične kiseline i Penicillium toksina.

Povećana učinkovitost vezanja

Široki spektar zaštite od mikotoksina

Podržano brojnim znanstvenim istraživanjima

Za više informacija posjetite alltech.com/evolution. Alltech Hrvatska d.o.o., Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb 01/2338 588

mljekarski list / 8. 2026.

> INTERVJU

Junice su temelj buduće proizvodnje Jud Heinrichs, svjetski priznati stručnjak za uzgoj, hranidbu i menadžment junica > Razgovarao Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

organizaciji tvrtke Alltech Hrvatska, u travnju je održana stručna radionica “Unapređenje uzgoja junica”. Okupila je proizvođače i stručnjake iz sektora mliječnoga govedarstva s jednim ciljem razmijeniti najnovija znanja i iskustva iz prakse. Posebnu težinu cijelom događaju dao je dolazak profesora emeritusa hranidbe mliječnih goveda Juda Heinrichsa s Penn State Universityja, jednog od najpoznatijih svjetskih stručnjaka u ovom području. Profesor Heinrichs poznat je i po razvoju TMR sita za procjenu strukture obroka, te mjernih vrpci za procjenu tjelesne mase junica, a već desetljećima proučava upravo ono što proizvođačima najviše znači - kako uzgojiti zdravu, produktivnu i dugovječnu kravu. U razgovoru nam je iznio svoje konkretne i primjenjive savjete temeljene na dugogodišnjem radu s farmama diljem svijeta. Koji su prvi koraci kada dođete na farmu i procjenjujete uzgoj junica? Kada dođem na farmu, nastojim vrlo brzo dobiti sliku kako se njome upravlja. Postavim nekoliko jednostavnih pitanja - koliko je junica u odnosu na broj krava, kada se prvi put tele, koliki je dnevni prirast i koliko dugo je životinjama dnevno dostupna hrana. Ta četiri podatka obično otkriju jako puno. Koliki bi trebao biti optimalan odnos junica i krava na farmi? Danas je cilj imati između 60 i 70 junica na 100 krava. Prije dvadesetak godina taj je broj bio veći, jer su i gubici bili veći. Danas, uz bolji menadžment i reprodukciju, nema potrebe za tolikim 22

remontom - a to automatski znači i niže troškove. Kako reprodukcija utječe na ekonomiku uzgoja? Golem je napredak postignut u reprodukciji. Danas imamo alate koji omogućuju visoku stopu koncepcije, kako kod krava tako i kod junica. To znači manje izlučenja i dulji proizvodni vijek krava. Svaka dodatna laktacija značajno poboljšava ekonomiku - jer su najisplativije treća, četvrta i svaka sljedeća laktacija. Koliko je danas realno očekivati dugovječnost krava? Nekada je prosjek bio 2-3 laktacije, dok danas sve češće vidimo krave s pet, šest ili više laktacija, što je velika promjena.

Istaknuo bih kako je prva laktacija najskuplja jer uključuje trošak uzgoja, a uz to proizvodi i do 15% manje mlijeka nego starije krave. Koji su najveći troškovi u uzgoju junica? Bez dileme - u hranidbi. U mnogim zemljama uzgoj junica treći je najveći trošak u proizvodnji mlijeka. Ako se hranidba ne kontrolira, troškovi vrlo brzo rastu. Možete li konkretno objasniti gdje nastaju najveći troškovi? Najskuplje razdoblje je faza prije odbića, kada se telad hrani mlijekom, i to najskuplja kategorija po hranidbenom danu. Nakon odbića trošak naglo pada, zato je odluka o vremenu odbića iznimno važna. mljekarski list / 8. 2026.

Kako u praksi pratiti rast junica? Nije nužno stalno vaganje. Dovoljno je povremeno mjerenje - vaga ili mjerna vrpca, uz praćenje visine i kondicije. Zajedno daju dobru sliku. Koliko je važan razvoj tjelesnog okvira? Iznimno važan. Cilj je da junica pri prvom teljenju dostigne 95-98% tjelesne veličine odrasle krave. To omogućuje veći unos suhe tvari i bolju proizvodnju u prvoj laktaciji. Kako se promijenio pristup tjelesnoj kondiciji? Danas znamo da prekomjerna kondicija nije poželjna. Optimalna tjelesna kondicija pri teljenju je između 3,0 i 3,25. To smanjuje rizik od metaboličkih bolesti i poboljšava proizvodne rezultate. Koji je optimalan pristup odbiću teladi? Istraživanja pokazuju da je odbiće moguće već između četvrtog i šestog tjedna, naravno uz dobar menadžment. Produžena hranidba mlijekom značajno povećava troškove, a ne donosi proporcionalnu korist.

Koliko je važna dob prvog teljenja? Jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja. Cilj je oko 23 mjeseca. Svako kašnjenje povećava troškove bez dodatne koristi. Što učiniti s junicama koje kasne u razvoju? Ako procijenite da će se junica teliti sa 26 mjeseci ili kasnije, često je ekonomski isplativije ne uključiti je u proizvodnju. Takve odluke nisu lake, ali su važne za ukupnu profitabilnost.

Koliko fiziologija teleta utječe na hranidbu? Vrlo je važna. Tele može formirati gruš u sirištu koji se probavlja i do 20 sati. To znači da hranidba može biti fleksibilna - jednom ili više puta dnevno - bez negativnih posljedica. Više je riječ o organizaciji rada nego o ograničenjima probave.

Kako se tržište i genetika danas odražavaju na uzgoj? Napredak u genetici i korištenje spolno selektiranog sjemena značajno su promijenili strukturu stada. Također, sve je češća uporaba mesnih pasmina u križanju, što donosi dodatne prihode od teladi.

Koliko je važna kontrola rasta junica? Ključna je. No, važno je istaknuti da cilj nije maksimalan rast, nego optimalan. Prebrz rast može uzrokovati negativne posljedice na buduću proizvodnju mlijeka. Koji je optimalan dnevni prirast? Optimalan je dnevni prirast u razdoblju od odbića do puberteta oko 800 grama, uz gornju granicu od 900 grama. Sve iznad toga može negativno utjecati na razvoj mliječne žlijezde. Zašto prebrz rast smanjuje proizvodnju mlijeka? Zato što dolazi do povećanja masnog tkiva, umjesto razvoja funkcionalnog tkimljekarski list / 8. 2026.

va mliječne žlijezde. Time se smanjuje kapacitet za proizvodnju mlijeka. Koliki može biti gubitak proizvodnje zbog toga? Istraživanja pokazuju da gubitak može doseći i do 20% proizvodnje mlijeka tijekom životnog vijeka. To je golem ekonomski gubitak koji proizvođači često ne prepoznaju na vrijeme.

Koliko tržišni uvjeti utječu na odluke proizvođača? Danas često vidimo da prihod od prodaje teladi postaje značajan izvor prihoda. To dodatno mijenja strategije uzgoja i reprodukcije na farmama. Koja je Vaša ključna poruka proizvođačima? Junice su temelj buduće proizvodnje. Svaka pogreška u uzgoju uzrokuje dugoročne posljedice. Fokus treba biti na ravnoteži - između rasta, hranidbe, zdravlja i ekonomike. Precizno upravljanje donosi najbolje rezultate. 23

HAN SOLO DE 09 56067030

FANTASTIČNE NOGE I PAPCI ODLIČNO VIME OKVIR VISOKA POUZDANOST PODATAKA MLIJEKO I MESO ZDRAVLJE ROBOT

+5%

UČINKOVITOST

+5%

GZW MW FW ECO FIT

134 93% 119 97% 115 99% 134 95% 114 92%

HBZ DE 09 59411902

MLIJEKO MESO VIME

HEIMSPIEL Pp* DE 09 58221003

OKVIR MIŠIĆAVOST NOGE I PAPCI VIME DUGOVJEČNOST

GZW 137 79% MW 122 88% 114 78% FW OEZW 134 95% 120 82% FIT

MEGAFUN Pp* DE 09 59564607

GZW MW FW ECO FIT

137 77% 127 86% 115 77% 133 83% 11381%

PROTOK MLIJEKA MESO OKVIR LAGANA TELJENJA DUGOVJEČNOST

GZW MW FW ECO FIT

137 75% 130 84% 107 72% 133 86% 114 80%

NOVA GENETIK KRIŽEVCI d.o.o., Ulica Matije Gupca 34, 48260, Križevci, Hrvatska +385 95 881 5885 +385 99 3088 004 +385 95 3977 142 nova.gen131@gmail.com www.novagenetik.hr mljekarski list / 8. 2026.

Poštovani čitatelji, U ovom broju najavljujemo 33. Državnu stočarsku izložbu u Gudovcu, najveću nacionalnu smotru uzgojnih postignuća, koja će i ove godine okupiti najbolje uzgajivače, stručnjake i predstavnike uzgojnih organizacija. Unatoč epidemiološkim izazovima, izložba ostaje mjesto predstavljanja vrhunskih rasplodnih grla, razmjene znanja i promocije hrvatskog stočarstva. Donosimo i izvješća sa 24. Izložbe paške ovce i paškog sira te 18. Izložbe creske ovce, manifestacija koje uspješno povezuju tradiciju, uzgoj autohtonih pasmina, lokalnu gastronomiju i ruralni razvoj. Ove izložbe potvrđuju koliko su stručna selekcija, očuvanje genetskih resursa i promocija proizvoda zaštićenog podrijetla važni za održivost otočnog ovčarstva. U ovom broju predstavljamo i aktivnosti HAPIH-ova Centra za stočarstvo na području stručnog usavršavanja. Edukacije ocjenjivača vanjštine prvotelki te provedbe performance testa mladih bikova pridonose ujednačavanju kriterija ocjenjivanja i daljnjem unapređenju uzgojnih programa, uz primjenu novih postupaka potvrde roditeljstva temeljenih na DNA analizama. Za kraj donosimo stručni članak o čimbenicima koji utječu na kemijski sastav mlijeka. Važno je istaknuti kako sastav mlijeka pojedinih muznih životinja ovisi o osobnim karakteristikama životinje, fiziološkim promjenama, godišnjem dobu, hranidbi i sl. Članak donosi korisne preporuke proizvođačima za očuvanje kvaImpressum: Glavni i odgovorni urednik: Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Renata Prusina, dipl.ing. Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj.,univ.spec.oec. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, ul. kardinala Alojzija Stepinca 17, 31000 Osijek MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

mljekarski list / 8. 2026.

litete mlijeka, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada toplinski stres predstavlja jedan od najvećih izazova u proizvodnji. Vjerujemo kako će sadržaj ovoga broja biti koristan svim uzgajivačima, stručnjacima i partnerima u stočarskom sektoru,

te pridonijeti daljnjem razvoju hrvatske stočarske proizvodnje utemeljene na znanju, kvaliteti i očuvanju vrijednih pasmina domaćih životinja. Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. ravnatelj HAPIH-a

U ovom broju donosimo 2 3 4 5 6

Najava 33. Državne stočarske izložbe u Gudovcu Održane 24. Izložba paške ovce i paškog sira i stručne panel rasprave Održana 18. Izložba creske ovce Održane edukacije Ocjena vanjštine prvotelki i Provedba performance testa Čimbenici koji utječu na kemijski sastav mlijeka

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

25 1

Najava 33. Državne stočarske izložbe u Gudovcu > Vatroslav Tissauer, dipl.ing., univ.spec.oec., Centar za stočarstvo, vatroslav.tissauer@hapih.hr

vogodišnja 33. Državna stočarska izložba bit će održana od 11. do 13. rujna 2026. godine u Gudovcu, u sklopu Jesenskoga međunarodnoga bjelovarskog sajma. Organizator izložbe je Bjelovarski sajam d.o.o., suorganizatori HAPIH-ov Centar za stočarstvo i uzgojna udruženja (osobito središnji savezi uzgajivača), a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Ministarstvo). Tijekom tri dana sajma uzgajivači će predstaviti svoja najbolja grla. Broj vrsta domaćih životinja koje će biti predstavljene na 33. Državnoj stočarskoj izložbi uvelike ovisi o daljnjem razvoju epidemiološke situacije i naređenim mjera Ministarstva iz područja zdravlja domaćih životinja (poglavito ovaca i koza). Već se zna kako ni ove godine zbog sprečavanja širenja afričke svinjske kuge neće biti izložbe svinja. Također, sudjelovanje mliječnih i kombiniranih pasmina goveda ovisi o iskazanom zanimanju uzgajivača (izlagača). Za pasmine u svojoj nadležnosti odabir grla za izložbu obavit će djelatnici HAPIH-ova Centra za stočarstvo u suradnji s uzgojnim udruženjima kojima je HAPIH treća strana te središnji savezi uzgajivača u konjogojstvu, dok će ocjenu i odabir najboljih grla kolekcija obaviti stručna povjerenstva. HAPIH-ov Centar za stočarstvo predstavit će se opsežnim stručnim programom, u kojem će osim naših predstavnika sudjelovati i predstavnici uzgojnih udruženja te sveučilišni profesori. Prvoga dana na programu je vrlo atraktivan Kup mladih uzgajivača, popularni Bambino kup, u kojem će se sa svojom teladi predstaviti djeca odjevena u tradicijske narodne nošnje. U natjecateljskom dijelu sudjelovat će konvencionalne te hrvatske izvorne i ugrožene pasmine, što daje dodatnu vrijednost cjelokupnom događanju. Također, izdvajamo i da će biti održano nekoliko stručnih predavanja u organizacija Ministarstva, HAPIH-ova Centra za stočarstvo i uzgojnih udruženja.

26 2

Pozivamo uzgajivače koji žele svoja najbolja grla predstaviti na 33. Državnoj stočarskoj izložbi da se obrate područnim uredima i središnjim odjelima HAPIH-ova Centra, ili svojim uzgojnim udruženjima. Državna stočarska izložba u Gudovcu najbolje je mjesto za predstavljanje vrhunskih rezultata ustrajnoga uzgojno-selekcijskog rada, kao i samoga gospodarstva te posljedično

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

uspostavljanja kontakta s potencijalnim kupcima rasplodnih grla. Osvojene nagrade najbolja su promocija kako za gospodarstvo tako i za cjelokupan uzgoj. Konačan program 33. državne stočarske izložbe bit će određen ovisno o razvoju epidemiološke situacija i pravodobno objavljen na web stranicama HAPIH-a i Bjelovarskog sajma d.o.o. mljekarski list / 8. 2026.

Održane 24. Izložba paške ovce i paškog sira i stručne panel rasprave Tradicionalna manifestacija u Novalji okupila je uzgajivače, stručnjake i proizvođače s ciljem promocije paške ovce i paškog sira, očuvanja autohtone pasmine te rasprave o budućnosti otočnog ovčarstva > Dr.sc. Dragan Solić

Novalji je 26. i 27. lipnja 2026. održana 24. Izložba paške ovce i paškog sira. Ova tradicionalna manifestacija jedno je od najvažnijih događanja vezanih uz stočarstvo i autohtone proizvode otoka Paga, a njezin je cilj očuvanje i unapređenje uzgoja paške ovce, promocija paškog sira te jačanje prepoznatljivosti otočne poljoprivredne baštine. Svečano otvorenje izložbe održano je 26. lipnja. Otvorili su ju saborski zastupnik i gradonačelnik Novalje Ivan Dabo, te ličko-senjski župan Ernest Petry. Skup su pozdravili predstavnik Saveza uzgajivača ovaca i koza doc.dr.sc Zdravko Barać (HSUOIK) i predstavnici ostalih institucija uključenih u provedbu manifestacije. Skupu se u ime Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) obratio dr.sc. Dragan Solić, načelnik Sektora za razvoj stočarstva u Centru za stočarstvo. Istaknuo je važnost stručne podrške koju djelatnici HAPIH-a pružaju uzgajivačima tijekom obavljanja svojih temeljnih djelatnosti (kontrole mliječnosti, analize uzorka mlijeka i izračuna uzgojnih vrijednosti). Otvorenju su prisustvovali brojni uzgajivači, stručnjaci i posjetitelji, što potvrđuje važnost izložbe za lokalnu zajednicu i cijeli otok Pag.

Ocjenjivanje najboljih grla paške ovce Predstavljena su bila najkvalitetnija grla paške ovce. Važnu ulogu u organizaciji i stručnom dijelu manifestacije, osim Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza imali su Dolores Barać i Darko Jurković, djelatnici Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), i prof. dr. sc. Ante Kasap s Agronomskog fakulteta mljekarski list / 8. 2026.

Centar za stočarstvo, drago.solic@hapih.hr

Sveučilišta u Zagrebu. Proveli su ocjenjivanje grla, čime se osigurava povezanost znanosti i prakse te dugoročno očuvanje genetske vrijednosti paške ovce. Najveće priznanje, šampionsko zvono za najbolje grlo, osvojio je ovan ž.b. 133149730 MIH Farme iz Kolana, čime je potvrđena visoka razina uzgojnog rada i selekcije. Uz to su dodijeljene i nagrade za prvonagrađenog ovna Ivana Buljanovića ž.b. 5326729 iz Paga, drugonagrađenog ovna Zvonka Kustića ž.b. 332922064 iz Kustića, a treću nagradu je dobio ovan ž.b. 132004374 uzgajivača Marka Škunca iz Novalje. U kolekciji ovaca najboljom je proglašena ona uzgajivača Tomislava Vidasa, druga kolekcija je u vlasništvu MIH Farma d.o.o., a treća Zvonimira Oliverića. U sklopu programa održane su i stručne panel rasprave o budućnosti ovčar-

stva na hrvatskim otocima, očuvanju autohtonih pasmina, ali i izazovima održive poljoprivredne proizvodnje. Posebno je istaknuta važnost oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda, koji jamče kvalitetu, autentičnost i zaštitu proizvođača, ali i jačaju prepoznatljivost proizvoda na tržištu. U panel raspravama sudjelovali su i djelatnici HAPIH-a dr.sc. Marija Špehar i dr. sc. Dragan Solić. Izložba paške ovce i paškog sira još jednom je potvrdila svoju važnost kao stručna, gospodarska i tradicijska manifestacija koja povezuje uzgajivače, institucije i znanstvenu zajednicu. Ona pridonosi očuvanju kulturne i prirodne baštine otoka Paga, jačajući njegov identitet kao jednog od najvažnijih središta hrvatske stočarske i gastronomske tradicije.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

27 3

Održana 18. Izložba creske ovce Tradicionalna manifestacija u Orlecu okupila je uzgajivače, stručnjake i posjetitelje s ciljem promocije creske ovce, očuvanja otočnog ovčarstva i predstavljanja najboljih grla ove hrvatske autohtone pasmine > Darko Jurković, dipl.ing.agr.

Centar za stočarstvo, darko.jurkovic@hapih.hr

subotu 11. srpnja 2026. godine u Orlecu na otoku Cresu održana je 18. Izložba creske ovce. Ova tradicionalna manifestacija u organizaciji udruge Pramenka, Turističke zajednice otoka Cresa, te uz stručnu potporu HAPIH-ova Centra za stočarstvo okupila je uzgajivače ovaca s otoka Cresa, koji su prikazali svoja najbolja grla ove izvorne i ugrožene pasmine. Cilj je manifestacije promocija otočnog ovčarstva i creske ovce kao autohtone pasmine, predstavljanje lokanih poljoprivrednih proizvoda, rukotvorina i suvenira pod nazivom “Creska butega”.

Promocija autohtone pasmine i otočnog ovčarstva Svečano otvorenje izložbe počelo je u 19 sati pozdravnim govorom predsjednika udruge Danijela Kučice, koji je istaknuo kako ovakve manifestacije pomažu očuvanju creske ovce i životu u ruralnim sredinama otoka. Skupu se obratio i izvršni direktor Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Zdravko Barać, te direktorica Turističke zajednice grada Cresa Željka Stašić, koja je zahvalila organizatorima i institucijama uključenim u pripremu manifestacije te otvorila izložbu. Creska ovca je hrvatska autohtona pasmina čije brojno stanje u 2025. godini bilo 1003 grla ovaca, šilježica i ovnova. Kako bi se sačuvala ova autohtona pasmina, djelatnici HAPIH-a tijekom obavljanja svojih temeljnih aktivnosti pružaju svu stručnu i tehničku podršku uzgajivačima

Ocjenjivanje najboljih grla i dodjela priznanja Tijekom izložbe posjetiteljima su u boksovima predstavljena najkvalitetnija grla 28 4

creske ovce u deset kolekcija, a svaka se sastojala od tri ovce i ovna. Stručnjaci HAPIH-ova Centra za stočarstvo Ivana Majdenić i Darko Jurković bili su uključeni u odabir grla koja dolaze iz matičnih stada creske ovce, ali i u rad komisije za ocjenu i proglašenje najboljih grla izložbe. Komisija je ocijenila izložene kolekcije ovaca te odabrala najbolja grla. Prvu i treću nagradu dodijelila je Poljoprivrednoj zadruzi Cres, a drugu OPG-u Maura Hrelje. Ocijenjena su i tri najbolja ovna, dva u vlasništvu Maura Hrelje i jedan Poljoprivredne zadruge Cres, dok je šampionsko zvono, tradicionalnu nagradu za

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

najbolje grlo, dobio ovan uzgajivača Alda Velčića, kojeg su predsjednica Gradskog vijeća Marina Medarić i gradonačelnik grada Cresa Marin Gregorović okitili tradicionalnim šampionskim zvonom HAPIH-ova Centra za stočarstvo. Također, nagrađenim su izlagačima uručene prigodne diplome i zahvalnice HAPIH-ova Centra za stočarstvo. Izložba je praćena bogatom gastronomskom ponudom s naglaskom na jela od janjetine, pa nije nedostajalo creske janjetine s ražnja, kotleta na žaru, janjećih hamburgera te tripica i maneštre. Manifestaciju je pratio bogat zabavni i glazbeni program. mljekarski list / 8. 2026.

Održane edukacije Ocjena vanjštine prvotelki i Provedba performance testa > Drago Uđbinac, struč.spec.ing.agr.

na terenu, a način ocjenjivanja demonstrirao je djelatnik Centra za stočarstvo Drago Uđbinac. Prikazani su postupci u provedbi performance testa kod mladih mesnih bikova te način ocjenjivanja svakoga pojedinačnog svojstva koje se ocjenjuje ocjenama od 1 do 9, pri čemu Održane edukacije Ocjena vanjštine prvotelki i Provedba performance testa je ocjena 1 najlošija, a 9 najbolja.

Centar za stočarstvo, drago.udbinac@hapih.hr

mljekarski list / 8. 2026.

Tijekom edukacije pojašnjena je nova aktivnost u provedbi performance testa, a odnosi se na obvezno uzimanje biološkog zaedukacije dokazivanje roditeljHAPIH-ov Centar za stočarstvo održao je 21. svibnjauzorka 2026. tkiva godine za ocjenjivače mladih bikova testu. vanjštine prvotelki simentalske i holstein pasmine,stva te edukaciju u svezi us performance provedbom i završnim Promjena se najvećim dijelom odnosi na ocjenjivanjem mladih bikova mesnih pasmina goveda. obveznu potvrdu roditeljstva uziOcjena vanjštine prvotelki provodi se kod simentalske i holstein pasmine prema nakon preporukama manjasavez uzoraka tkiva teleta, majke goveda i oca ICAR-a i međunarodnih pasminskih udruženja (Europski uzgajivača simentalskoga već- WHFF). u dobi od 151. do 200. teleta, - EVF i Svjetski savez uzgajivača holstein goveda Prikupljeni podacidana koriste se za kada se provodi stanjaseteleta upravljanje stadom, kao i za genetsko vrednovanje. Ocjena vanjštinepregled krava obavlja prema Radnoj uputi za ocjenu vanjštine prvotelki simentalske i holstein goveda, a podaciuse i donosi odlukapasmine o njegovu uključenju prikupljaju putem dlanovnik aplikacije. perfomance test. Na ovaj način potvrda roditeljstva Ujednačavanje kriterija ocjenjivanja prvotelki napravljena je do završetka performanEdukacija prvotelki održana je ujerPalešniku OPG-uknjigu Dubravka ce testa, je upis u na matičnu uz Nova ocjenjivača pravila usimentalskih provedbi Pavlečića, a vodio ju je kolega Josip Crnčić, koji na godišnjoj razini ocijeni oko 700 krava, dodjelu HB broja i izdavanje zootehničperformance većinom na OPG-ovima.testa mladih kog certifikata moguć samo za pozitivno bikovaocjenjivača mladih krava holstein pasmine Edukacija održana je uodabrane Velikim za Zdencima ocijenjene bikove rasplod,na "Zdenačkoj farmi". uPrikaz ocjenjivanja demonstrirao je kolega Mario Ević,roditeljstva koji na godišnjoj razini Istog dana Gornjoj Kovačici na a koji imaju potvrdu ili regiocijeni više od 4000 Pavića krava, uglavnom straciju farmama. DNA tipa. Uzorci se prikupljaOPG-u Nevenka održana na je velikim edu- mliječnim Ukacija praktičnom dijelu edukacije potesta svakoj su pasmini ocijenjene dvije krave prvotelke, Provedba performance mlaju i dostavljaju u laboratorij Odjela ali za i pojašnjeni princip i način ocjene, pri čemu je upozoreno na moguće pogreške prilikom dih bikova mesnih pasmina. Prisustvovali genetske analize HAPIH-ova Centra za ocjenjivanja. CiljHAPIH-ova je edukacijeCentra ujednačavanje pri ocjenjivanju, je iznimno važno i su djelatnici za sto- kriterija stočarstvo, gdje se išto obavljaju potrebne uobičajeno u svim zemljama gdje seaktivnosti provodi sustavanalize. ocjene vanjštine krava prvotelki. čarstvo koji provode navedene 10.746

10.510 3.816

6.930

6.938 3.572

8.664

9.507

3.566 5.098

11.419

4.616 4.891 2022.

2023.

2024.

2025.

2017.

2018.

4.694 4.213

5.042 6.377

8.907

8.300

9.266

9.953

10.552

2021. Sve/All

2016.

4.000 4.300

2020. Holstein

4.742 5.810

2019.

Simentalska

3.677 5.589

2015.

4.295 5.658

2014.

8.524

Centar za stočarstvo, drago.udbinac@hapih.hr

7.021

Edukacija ocjenjivača simentalskih prvotelki održana je u Palešniku na OPG-u Dubravka Pavlečića, a vodio ju je kolega Josip Crnčić, koji na godišnjoj razini ocijeni oko 700 krava, većinom na OPG-ovima. Edukacija ocjenjivača mladih krava holstein pasmine održana je u Velikim Zdencima na “Zdenačkoj farmi”. Prikaz ocjenjivanja demonstrirao je kolega Mario Ević, koji na godišnjoj razini ocijeni više od 4000 krava, uglavnom na velikim mliječnim farmama. U praktičnom dijelu edukacije po svakoj su pasmini ocijenjene dvije krave prvotelke, ali i pojašnjeni princip i način ocjene, pri čemu je upozoreno na moguće pogreške prilikom ocjenjivanja. Cilj je edukacije ujednačavanje kriterija pri ocjenjivanju, što je iznimno važno i uobičajeno u svim zemljama gdje se provodi sustav ocjene vanjštine krava prvotelki.

obvezan dio performance testa

Drago Uđbinac, struč.spec.ing.agr.

3.492 5.032

Ujednačavanje kriterija ocjenjivanja prvotelki

HAPIH-ov Centar za stočarstvo organizirao je stručne edukacije s ciljem ujednačavanja kriterija ocjenjivanja prvotelki te unapređenja provedbe performance testa mladih bikova Potvrda roditeljstva mesnih pasmina.

2.675 4.346

APIH-ov Centar za stočarstvo održao je 21. svibnja 2026. godine edukacije za ocjenjivače vanjštine prvotelki simentalske i holstein pasmine, te edukaciju u svezi s provedbom i završnim ocjenjivanjem mladih bikova mesnih pasmina goveda. Ocjena vanjštine prvotelki provodi se kod simentalske i holstein pasmine prema preporukama ICAR-a i međunarodnih pasminskih udruženja (Europski savez uzgajivača simentalskoga goveda - EVF i Svjetski savez uzgajivača holstein goveda - WHFF). Prikupljeni podaci koriste se za upravljanje stadom, kao i za genetsko vrednovanje. Ocjena vanjštine krava obavlja se prema Radnoj uputi za ocjenu vanjštine prvotelki simentalske i holstein pasmine goveda, a podaci se prikupljaju putem dlanovnik aplikacije.

Izvor: HAPIH

Grafikon 1. Ukupan broj ocijenjenih prvotelki prema godini Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

29 5

Čimbenici koji utječu na kemijski sastav mlijeka Uzimanje uzoraka mlijeka jedan od najvažnijih čimbenika za ispravno utvrđivanje kemijske kvalitete mlijeka > Danijela Stručić, dipl.ing.agr.

Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, danijela.strucic@hapih.hr

lijeko je prirodni sekret mliječne žlijezde, dobiveno redovitom i neprekinutom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih i držanih, kojem nije ništa dodano ni oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40 °C. Prema kemijskom sastavu, mlijeko se sastoji od oko 87,4% vode i 12,6% suhe tvari koja se sastoji od mliječne masti, bjelančevina, laktoze, te minerala i vitamina. Glavni su sastojci mlijeka koji određuju tržnu, ali i prehrambenu vrijednost mlijeka mliječna mast i bjelančevine. Kemijski sastav mlijeka mijenja se utjecajem mnogih čimbenika, pa tako sastav mlijeka pojedinih muznih životinja varira od mužnje do mužnje u tijeku istoga dana, razlikuje se od dana do dana, te se znatnije mijenja u tijeku laktacije, ovisi o osobnim karakteristikama životinje, fiziološkim promjenama, godišnjem dobu, hranidbi i sl.

Hranidba Mliječna mast je najvarijabilniji sastojak mlijeka, a od svih čimbenika koji utječu, hranidba je najvažnija. Veliki utjecaj na količinu mliječne masti u mlijeku ima vrsta krmiva, ali i režim hranidbe krava. Prirodni i sijani travnjaci, kao što su sijeno i sjenaže, paša, livadne trave i leguminoze, glavna su voluminozna hrana, te krmno bilje s oranica poput djetelina i zelenoga silažnog kukuruza. Sirova vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin) najvažniji su sastojak voluminozne krme koji utječe na količinu masti 30 6

Kvaliteta mlijeka rezultat je genetike, hranidbe, uvjeta držanja i fiziološkog stanja životinje. Pravilno upravljanje tim čimbenicima omogućuje stabilniji kemijski sastav i bolju proizvodnju

u mlijeku. O vrsti i stadiju razvoja biljke ovisi kemijski sastav vlakana. Vlakna određuju brzinu i tip fermentacije u buragu, o čemu ovisi i količina mliječne masti u mlijeku.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Nasuprot mliječnoj masti, količina bjelančevina u mlijeku manje je varijabilna. Hranidbeni obrok mora sadržavati koncentrirana krmiva kako bi se povećao sadržaj bjelančevina u mlijeku. mljekarski list / 8. 2026.

lipnja, srpnja i kolovoza. U periodu visokih temperatura zraka, životinjama se moraju osigurati dovoljne količine pitke i svježe vode, u obroku krava povećati nivo unosa energije kako bi se smanjio nedostatak energije izazvan smanjenom konzumacijom hrane, te paziti da staja nije prenapučena životinjama. Potrebno je održavati visoku higijenu staje i provesti dezinfekciju objekta kako bi se smanjio broj muha, te životinjama smanjila razina stresa uzrokovana visokim temperaturama i vlagom zraka.

Uzimanje uzoraka mlijeka Grafikon 1. Usporedba prosječne kemijske kvalitete mlijeka po mjesecima u 2024. i 2025. godini Povećanje količine bjelančevina može se postići hranidbom krmivima koja sadržavaju lako fermentirajuće šećere i bjelančevine, a to su mahunarke, žitarice poput zobi, ječma i pšenice, te sojina i suncokretova sačma. Najčešće greške u sastavljanju hranidbenog obroka životinja očituju se u povećanju količine koncentriranih krmiva, a s ograničenom količinom voluminoznih krmiva, što dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka uz smanjenje sadržaja mliječne masti. Povećanjem količine koncentrata smanjuje se sadržaj sirovih vlakana u obroku, što znatno utječe na tip fermentacije u buragu. Kako bismo spriječili pojavu pada mliječne masti, u obroku moraju biti zastupljena sirova vlakna odnosno kvalitetna sijena. Hranidba krava fino mljevenim voluminoznim krmivima također smanjuje sadržaj mliječne masti u mlijeku, kao i hranidba velikim količinama mljevenoga kukuruznog zrna ili velikim količinama zelene sočne krme.

Laktacija Laktacija je također jedan od čimbenika koji utječe na količinu i sastav mlijeka. Period izlučivanja mlijeka dijeli se na kolostralni i postkolostralni. U kolostralnom periodu povećana je količina svih sastojaka mlijeka, a najbitnije povećanje je količina bjelančevina. Taj porast karakterizira velika količina bjelančevina mliječnog seruma u kojima mljekarski list / 8. 2026.

imunoglobulini zauzimaju dominantno mjesto, a oni su presudni u obrani mladog organizma u periodu prilagođavanja novim životnim uvjetima. Najveće i najbitnije promjene u prijelazu kolostruma u mlijeko odvijaju se u smanjenju sadržaja bjelančevina. Sadržaj masti se smanjuje tijekom drugog mjeseca laktacije, a zatim postupno raste do kraja laktacije. Kod visoko produktivnih pasmina postotak mliječne masti se smanjuje i tijekom trećeg mjeseca laktacije, a nakon toga raste. U periodu povećane proizvodnje mlijeka postotak mliječne masti opada. Dinamika sadržaja bjelančevina u mlijeku ima sličan tijek kao i sadržaj mliječne masti. Sa smanjenjem količina mlijeka prema kraju laktacije, postupno se povećava sadržaj mliječne masti i bjelančevina.

Okolišni uvjeti Period ljetnih mjeseci s visokim temperaturama i visokom vlagom u zraku za svaku životinju predstavlja iznimno velik stres. Kod krava u proizvodnji mlijeka taj se stres manifestira manjom konzumacijom hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom i na kraju opadanjem proizvodnje mlijeka koja se može u ljetnim mjesecima smanjiti i do 50%. Porastom temperatura zraka počinje opadati sadržaj mliječne masti i bjelančevina, koji je najizraženiji tijekom

Mliječna se mast u mlijeku nalazi u obliku masnih globula s membranom, čija veličina ovisi o nizu čimbenika poput vrste životinja, tako da ovčje mlijeko ima krupnije masne globule od kravljeg. Na početku laktacije masne globule su veće nego na kraju laktacije, a pasmine krava koje proizvode mlijeko s većim sadržajem mliječne masti imaju veće masne globule, od krava s manjim sadržajem mliječne masti. Što su masne globule veće, lakše je izdvajanje mliječne masti na površini mlijeka. Ako nakon mužnje mlijeko dulje stoji u kantama, dolazi do raslojavanja pri čemu se mliječna mast izdvaja na površini mlijeka. Ako se mlijeko prilikom uzimanja uzorka mlijeka dovoljno ne promiješa, utvrđena kemijska kvaliteta, posebno sadržaj mliječne masti neće biti reprezentativna u odnosu na mlijeko iz kojeg je uzet uzorak. Uzimanje uzoraka mlijeka jedan od najvažnijih čimbenika za ispravno utvrđivanje kemijske kvalitete mlijeka. Prema podacima Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, u 2025. godine u laboratoriju je ispitano 62.589 komercijalnih uzoraka mlijeka na kemijski sastav. Prosječna kemijska kvaliteta kravljeg mlijeka u 2025. godini bila je 4,07% mliječne masti i 3,53% bjelančevina, ovčje mlijeko sadržavalo je 6,76% mliječne masti i 5,69% bjelančevina, a kozje mlijeko 3,32% mliječne masti i 3,08% bjelančevina. Prosječne vrijednosti mliječne masti i bjelančevina izračunate su na temelju rezultata laboratorijskih ispitivanja ispravno uzetih uzoraka sirovog mlijeka, koji su definirani Pravilnikom o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (NN 136/2020).

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

31 7

PRAVOVREMENO OTKRIVANJE NE STEONIH KRAVA PREDNOST TESTIRANJA STEONOSTI IZ UZORAKA MLIJEKA

Laboratorijska ispitivanja u svrhu otkrivanja ne steonih krava provode se iz samo nekoliko kapi mlijeka u bilo kojem trenutku tijekom gestacije. Prednost ispitivanja iz uzoraka mlijeka je pravovremeno otkrivanje ne steonih krava s ciljem ušteda i povećanja proizvodnje mlijeka. Test se lako može provesti iz uzoraka mlijeka koji se upućuju na rutinske analize, izbjegavajući na taj način dodatno uzorkovanje i dodatni stres za životinje.

PROFITI

VEĆI UZ SMANJENJE BROJA NE STEONIH KRAVA

LAKO PRIMJENJIVO U RUTINSKOJ KONTROLI MLIJEČNOSTI Ako želite kravu testirati na steonost o tome obavijestite svog terenskog asistenta ili kontaktirajte laboratorij. Test se može napraviti uz rutinsku laboratorijsku analizu kontrole mliječnosti kravljeg mlijeka. Nakon uzimanja uzoraka, u roku od nekoliko dana rezultati testa su vidljivi na https://stoka.hpa.hr/posjednik/login.aspx i poslani putem Hrvatske pošte. Laboratorij preporučuje testiranje uzoraka mlijeka odmah nakon 28., oko 70. i oko 100. dana. Pouzdano. Lako. Brzo. Učinkovito!

krava/dan 1) FARMA

HAPIH LABORATORIJ/ TERENSKI ASISTENT

HAPIH LABORATORIJ KRIŽEVCI

€ 5,000,10 dana

€ 10,000,20 dana

prosječno povećanje profita za farmu sa 100 krava

PREDNOSTI OTKRIVANJA KROZ GESTACIJU

1) De Vries et al, Economics of improved reproductive

performance in dairy cattle (Publication AN 156), Gainesville FL, University of Florida Institute of Food and Agriculture Science; 2005

Dan osjemenjivanja

28-35 dana

65-75 dana

100-120 dana

Kasna gestacija

Rano otkrivanje ne Otkrivanje gubitaka embrija Oplodnja ne steonih krava Testiranje prije zasušivanja steonih krava. Pomaže koji se mogu dogoditi između dok je još uvijek ekonomski kako bi se spriječilo zasušivanje isplativo. ne steonih krava.3) u ranoj ponovnoj oplodnji. 28-75 dana gestacije.2) 2.)

Vasconcelos et al 1997.

PROVJERENO OD FARMERA DILJEM SVIJETA

3.)

In addition, prevent pregnant cows from being sent to slaughter

>28,000,000

U SVIJETU IZVRŠENIH TESTOVA

Za više informacija:

32 32 8

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda, Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci, tel: 048/279-063; -072, e-mail: lksh@hapih.hr

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu 32 Podlistak 8 Hrvatske agencije za poljoprivredu ii hranu 888 32 Podlistak Hrvatske agencije zaza poljoprivredu 32 Podlistak Hrvatske agencije poljoprivredu ii hranu 32 8 Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu hranu

mljekarskilist list / /12. 9. 2025. mljekarski 2024.

mljekarski list 8. 2026. mljekarski list ////6. 2023. mljekarski list / 12. 2025. mljekarski list 2. 2026. mljekarski list 7. 2024.

mljekarski list / 8. 2026.

> AKTUALNO

Strategija EU-a za sektor stočarstva Europska komisija utvrđuje smjer za prosperitetan sektor stočarstva i samodostatan sustav proizvodnje bjelančevina > Iz Uredništva

uropska komisija 7. srpnja 2026. donijela je Strategiju za sektor stočarstva, kako bi osigurala da vrijedan europski sektor stočarstva dugoročno ostane snažan i otporan. Strategija, prva takve vrste, utvrđuje mjere kojima će se stočarima pomoći u suočavanju s gospodarskim, okolišnim i tržišnim izazovima. Ova dugoročna vizija prepoznaje ključnu ulogu održivog stočarstva u budućnosti Europe, u očuvanju sigurnosti opskrbe hranom, te pružanju potpore ruralnim zajednicama u svoj njihovoj raznolikosti. Stočarstvo je strateški dio europskoga prehrambenog sustava, gospodarstva i ruralnih zajednica. Ono osigurava visokokvalitetnu hranu, podupire milijune radnih mjesta, održava krajobraze, 34

pridonosi očuvanju bioraznolikosti, te pomaže u očuvanju vitalnosti ruralnih područja diljem EU-a. Europski proizvodi stočarstva diljem svijeta prepoznati su po svojoj kvaliteti, sigurnosti i visokim standardima proizvodnje, čime pridonose sigurnosti opskrbe hranom kako u Europi, tako i izvan nje. Nadalje, europski sustavi stočarske proizvodnje jednako su raznoliki kao i njezina područja. Od planinskih sustava ispaše i mediteranskoga ekstenzivnog stočarstva do mješovitih obiteljskih gospodarstava i specijaliziranih proizvodnih sustava, stočarstvo na različite načine pridonosi sigurnosti opskrbe hranom, teritorijalnoj koheziji, otpornosti na klimatske promjene i europskom biogospodarstvu.

Strategija za sektor stočarstva utvrđuje sljedećih pet prioriteta: • Otporan sektor stočarstva spreman za krizne situacije. Jačanje pripravnosti kako bi se smanjila izloženost rizicima i omogućio brži oporavak poljoprivrednika nakon kriznih događaja. Jačanje alata za upravljanje rizicima i razmatranje uspostave novog sustava osiguranja i reosiguranja. Pružanje potpore državama članicama u upravljanju posljedicama bolesti životinja radi jačanja prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog djelovanja. Ulaganja u otpornost na klimatske promjene i smanjenje ovisnosti o uvozu i dalje ostaju ključni prioritet. mljekarski list / 8. 2026.

i demografskih politika EU-a. Radna skupina za stočarstvo izradit će se plan razvoja klaonica malog kapaciteta i/ili mobilnih klaonica, čime će se pridonijeti razvoju lokalno integriranih lanaca vrijednosti u stočarstvu, smanjenju prijevoza životinja i revitalizaciji lokalnih gospodarstava.

Stočarstvo ima snažan društveni i teritorijalni značaj, jer zapošljava oko sedam milijuna ljudi na četiri milijuna poljoprivrednih gospodarstava diljem Europe, često u područjima s ograničenim drugim gospodarskim mogućnostima • Konkurentan sektor stočarstva - u EU i na globalnoj razini. Komisija će raditi na povećanju profitabilnosti i primjene inovacija te jačanju konkurentnosti i održivosti sektora kako bi mogao dugoročno napredovati. Uz važnu ulogu budućeg proračuna EUa, Komisija će istražiti kako pristup financiranju može olakšati prijelaz na sustave bez kaveza u peradarstvu te će podupirati dobivanje dozvola, kružno gospodarstvo, biogospodarstvo i valorizaciju biomase. Budući da je pravednost jedno od temeljnih načela Strategije, poseban će se naglasak staviti na osiguravanje pravednog dohotka poljoprivrednicima i uzajamnosti u međunarodnoj trgovini. U tu će svrhu Komisija raditi na većem usklađivanju proizvodnih standarda, osobito u području dobrobiti životinja, u skladu s obvezama Svjetske trgovinske organizacije. Istodobno će se intenzivirati aktivnosti usmjerene na otvaranje novih tržišnih prilika putem prehrambene diplomacije. • Održiv sektor stočarstva. Uzimajući u obzir raznolikost sustava stočarske proizvodnje u različitim regijama, Strategija promiče prilagođen pristup rješavanju izazova održivosti. mljekarski list / 8. 2026.

Predviđene su mjere za unapređenje dobrobiti životinja kroz ciljane izmjene zakonodavstva koje se odnose na kokoši nesilice, tovne piliće i svinje, pri čemu će se mjere temeljiti na znanstvenim dokazima, te će biti popraćene odgovarajućim prijelaznim razdobljima i financijskom potporom. EU će također razviti i usklađene metode za izračun emisija plinova iz stočarske proizvodnje na razini gospodarstava, primjenu mjera za ublažavanje klimatskih promjena, upravljanje hranjivim tvarima i održivo kruženje resursa. Dodatno će se jačati suradnja poljoprivrednika i prerađivača, te podupirati ostvarivanje ciljeva održivosti i socioekonomskog razvoja sektora. • Sektor stočarstva prilagođen svim gospodarstvima i svim regijama. Povezanost stočarske proizvodnje i određenog područja od presudne je važnosti, jer stoka ruralnim područjima donosi gospodarske, okolišne i društvene koristi. Komisija će u suradnji s državama članicama izraditi plan za obnovu održive stočarske proizvodnje u ranjivim regijama, posebno onima koje su izložene riziku napuštanja poljoprivredne djelatnosti, uz podršku Opservatorija za zemljište

• Izvrsnost u stočarskoj proizvodnji. Kvaliteta predstavlja jedno od strateških obilježja Europe. Komisija će dodatno povećati vidljivost i vrijednost europske izvrsnosti u proizvodnji kroz jačanje označivanja podrijetla proizvoda iz EU-a i sustava priznavanja kvalitete. Razvit će europski sustav izvrsnosti kojim će se bolje vrednovati viši proizvodni standardi, održivost i posebna obilježja proizvodnje. Osim toga, promicat će održive stočarske proizvode iz EU-a putem namjenskih promotivnih politika, sustava oznaka zemljopisnog podrijetla, kampanje “Kupujmo europsko” i ekološke proizvodnje.

Otpornost i održivost sektora kao prioritet Rješavanje izazova s kojima se sektor suočava ključno je za osiguravanje njegove otpornosti i održivosti u budućnosti, te za privlačenje novih generacija poljoprivrednika. To podrazumijeva manju ovisnost o uvoznim inputima i veće oslanjanje na domaće i kružne resurse, kao i smanjenje emisija u skladu s Akcijskim planom za bjelančevine i Akcijskim planom za gnojiva. Istodobno, očuvanje sigurnosti hrane i daljnje unaprjeđenje dobrobiti životinja ostaju među temeljnim ciljevima. Strategija za sektor stočarstva popraćena je Akcijskim planom za bjelančevine. Zajedno, cilj je ovih dviju inicijative smanjiti strateške ovisnosti, ojačati europsku prehrambenu sigurnost, te pridonijeti razvoju snažnijega, otpornijeg i strateški usmjerenoga europskoga prehrambeno-poljoprivrednog sustava. Akcijski plan za bjelančevine također nastoji povećati proizvodnju i uporabu bjelančevina uzgojenih u EU. U 2025. godini samo je 25% bjelančevina dobivenih iz uljarica i proteinskih usjeva potjecalo iz EU-a, a cilj je povećati taj udio na 35% do 2035. godine. Komisija 35

> AKTUALNO

Snažan značaj stočarstva Stočarstvo je raznolik i složen sektor koji čini oko 40% dodane vrijednosti poljoprivrede EU-a ostvarujući godišnji promet od približno 400 milijardi eura. Ima snažan društveni i teritorijalni značaj, jer zapošljava oko sedam milijuna ljudi na četiri milijuna poljoprivrednih gospodarstava diljem Europe, često u područjima s ograničenim drugim gospodarskim mogućnostima. Sektor osigurava visokokvalitetne izvore bjelančevina predstavljajući primjer europske izvrsnosti na svjetskoj razini, i to zahvaljujući među najvišim standar-

Povezanost stočarske proizvodnje i određenog područja od presudne je važnosti, jer upravo stoka ruralnim područjima donosi gospodarske, okolišne i društvene koristi dima zaštite okoliša, sigurnosti hrane i kvalitete proizvodnje. Istodobno, stočarska proizvodnja suočava se sa sve većim izazovima: niskom profitabilnošću i rastućim troškovima, promjenjivim tržišnim uvjetima, ponavljajućim izbijanjima bolesti životinja kao i pojavom novih bolesti, očekivanjima društva u pogledu viših standarda dobrobiti životinja, te okolišnim izazovima. Zbog toga je Komisija u svojoj Viziji za poljoprivredu i hranu najavila aktivnosti usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti sektora stočarstva. Komisija je pokrenula aktivnosti u području stočarstva kako bi razvila smjernice

https://www.biokom-trend.com/

javnih politika za ciljana, teritorijalno specifična rješenja usmjerena na konkurentnost i održivost sektora. Strategija za sektor stočarstva temelji se na opsežnim konzultacijama s dionicima u sklopu aktivnosti iz područja stočarstva, uključujući više od godinu dana dijaloga s državama članicama, poljoprivrednicima, predstavnicima industrije i organizacijama civilnog društva, među kojima je i Europski odbor za poljoprivredu i hranu. Cilj je vizije također i ojačati europski sustav proizvodnje bjelančevina, kako bi postao samodostatniji, održiviji i otporniji.

mljekarski list / 8. 2026.

Izvor: www.agriculture.ec.europa.eu

će podupirati proizvodnju proteinskih usjeva u Europi i jačati konkurentnost bjelančevina proizvedenih u EU. Prepoznajući snažne poveznice između lanaca vrijednosti hrane, stočne hrane, energije i industrije, poticat će inovacije, ulaganja, raznolikiju prehranu i bolje praćenje ovisnosti o uvozu bjelančevina.

Travne smjese koje daju više! VIŠE MLIJEKA S DLF-om

EKOLOŠKO SJEME

DTS-ovi, Talijanski Ljulj, Engleski Ljulj i Lucerna

mljekarski list / 8. 2026.

Slavonska Avenija 26/1, Zagreb mob.098/476-914 091/4657-007 091/4657-008 email:veleprodaja@granarium.hr www.granarium.hr 37

> AKTUALNO

Jačanje otpornosti i konkurentnosti proteinskog sustava EU-a Novosti iz Akcijskog plana za otpornost, stratešku autonomiju i održivost proteinskog sustava EU-a > Iz Uredništva

EU suočava se s prilagodbom novim gospodarskim i geopolitičkim okolnostima obilježenima nestabilnošću međunarodne trgovine, poremećajima u opskrbnim lancima i rastućom potrebom za jačanjem strateške autonomije. Sigurnost opskrbe proteinima postalo je jedno od ključnih razvojnih pitanja europske poljoprivrede, jer dugogodišnja ovisnost o uvozu visokoproteinskih sirovina predstavlja značajnu ranjivost poljoprivredno-prehrambenog sustava. Osim o uvozu soje i sojine sačme, europska poljoprivreda u velikoj je mjeri ovisna o uvozu mineralnih gnojiva, energije te pojedinih dodataka hranidbi životinja, što povećava izloženost promjenama na svjetskim tržištima i smanjuje otpornost proizvodnje u kriznim okolnostima. Kao odgovor na navedene izazove, Europska komisija razvija sveobuhvatnu strategiju usmjerenu na povećanje domaće proizvodnje biljnih proteina, razvoj održivih vrijednosnih lanaca, jačanje istraživanja i inovacija, te diversifikaciju opskrbnih izvora.

Proizvodnja biljnih proteina u EU Iako EU raspolaže jednim od najproduktivnijih poljoprivrednih sustava na svijetu, proizvodnja visokoproteinskih kultura i dalje ne zadovoljava potrebe unutarnjeg tržišta. U tržišnoj godini 2025./2026. ukupna proizvodnja biljnih proteina procijenjena je na približno 67 milijuna tona. Najveći dio proizvodnje ostvaruje se iz voluminozne krme (30,6 milijuna tona proteina) i žitarica (29,4 milijuna tona), dok proteinske kulture sudjeluju sa svega oko 2,2 milijuna tona, uključujući približno 38

Najveću razinu proteinske samodostatnosti ostvaruju mješovita gospodarstva koja povezuju biljnu i stočarsku proizvodnju, te agroekološki i ekološki sustavi proizvodnje 1,3 milijuna tona suhih mahunarki i 0,9 milijuna tona soje. Premda povećanje površina pod proteinskim kulturama samo po sebi ne bi značajno promijenilo ukupnu proteinsku bilancu, i to zbog nižih prinosa u odnosu na žitarice, njihova agronomska važnost znatno nadilazi njihov udio u proizvodnji. Mahunarke vežu atmosferski dušik, smanjuju potrebu za mineralnim gnojivima, poboljšavaju plodnost tla, povećavaju raznolikost plodoreda, te pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Ovisnost o uvozu i mogućnosti povećanja samodostatnosti EU ostaje izrazito ovisna o uvozu soje i sojine sačme. Tijekom tržišne godine 2024./2025. uvoz tih proizvoda predstavljao je približno 13,4 milijuna tona sirovih proteina proizvedenih na oko 13 milijuna hektara poljoprivrednih površina izvan EU-a. Najvažniji dobavljači i dalje su Brazil, SAD i Argentina, zbog čega europski proteinski sustav ostaje mljekarski list / 8. 2026.

Značajan potencijal za povećanje samodostatnosti predstavlja Ukrajina, koja godišnje proizvodi približno 13,5 milijuna tona biljnih proteina, pri čemu oko 60% proizvodnje izvozi. U slučaju njezina pristupanja EU procjenjuje se povećanje samodostatnosti biljnih proteina s približno 76% na oko 8%.

Grafikon 1. Proizvodnja i potrošnja biljnih proteina u EU u 2025./26.* (izvor: DG Agri/EUROSTAT/MS)

dok se ekstenzivni sustavi temelje na lokalno proizvedenoj voluminoznoj krmi. Europska komisija planira uspostaviti sustave Najveću razinu proteinske samodostatpraćenja tijekova biomase i nacionalnih proteinskih nosti gospodarstva Grafikon 1. Proizvodnja i potrošnja biljnih proteina u EU u 2025./26.*ostvaruju (izvor: mješovita DG koja povezuju biljnu i stočarsku proizvodbilanci, i to radi učinkovitijeg upravljanja Agri/EUROSTAT/MS) nju, te agroekološki i ekološki sustavi raspoloživim resursima i boljeg povezivanja sektora proizvodnje. Prosječno poljoprivredno poljoprivrede, prehrambene industrije i bioekonomije Stočarska proizvodnja najveći korisnik biljnihgospodarstvo proteina u EU proizvodi oko 21% vlastitih potreba za hranom za životinje, dok mješovita gospodarstva osiguravaju Najveći potrošač biljnih proteina u EU ostaje stočarski sektor, koji zajedno približno 42%, sa proizvodnjom specijalizirana gospohrane na zaklimatske, životinje ostvaruje 59% ukupne vrijednosti proizvodnje. osjetljiv trgovinske i geo-približno darstva za svinje i perad svega oko 7%. Ovisnost je posebno izražena kod vi- poljoprivredne političke poremećaje. sokoproteinskih krmiva. Oko 74% visoGodišnje se u hranidbi životinja koristi oko 74 milijuna tona biljnih proteina, pri čemu se oko koproteinske hrane za životinje, te čak Kružna bioekonomija Značajan ukupnih potencijalpotreba za povećanje četvrtine podmiruje iz uvoza. samodostatnosti predstavlja Ukrajina, 94% sojinih proteina potječe iz uvoza, a i učinkovito korištenje koja godišnje proizvodi približno 13,5 najveći korisnici su sektori svinjogojstva biomase Ovisnost posebno izražena visokoproteinskih krmiva. Oko 74% visokoproteinske hrane milijuna tonajebiljnih proteina, pri čemukodi peradarstva. Kružna korisnici bioekonomijasu predstavlja zamjena uvoznih oko proizvodnje izvozi.94% U slučaju za 60% životinje, te čak sojinih Potpuna proteina potječe iz proteinskih uvoza, a najveći sektorijedno od temeljnih načela razvoja budućeg prosirovina domaćom proizvodnjom nije realnjezina pristupanja EU procjenjuje se svinjogojstva i peradarstva. povećanje samodostatnosti biljnih prona, zbog ograničenih proizvodnih resursa i teinskog sustava. Uljarice, žitarice i drugi teina s približno 76% na oko 86%. specifičnih hranidbenih potreba pojedinih poljoprivredni proizvodi tijekom prerade Potpuna zamjena uvoznih proteinskih sirovina domaćom proizvodnjom nije bogatih realna,nusproizvoda, zbog vrsta domaćih životinja. Razvoj se stoga daju niz proteinski na povećanjuhranidbenih domaće proizvodnje, kojipojedinih igraju važnu vrsta ulogu udomaćih hranidbi životiograničenih proizvodnja proizvodnih resursatemelji i specifičnih potreba Stočarska Danas nusproizvodi prehrambene i korištenju hraneproizvodnje, za životi- nja. učinkovitijem životinja.korisnik Razvoj se stoga temeljiučinkovitijem na povećanju domaće korištenju najveći biljnih nje, razvoju lokalnih izvora proteina i jača- prerađivačke industrije osiguravaju prihrane za životinje, razvoju lokalnih izvora proteina jačanju regionalnih opskrbnih lanaca. proteinproteina nju regionalnih opskrbnihi lanaca. bližno jednu trećinu ukupnoga Najveći potrošač biljnih proteina u EU skog unosa u europskom stočarstvu. ostaje stočarski sektor, koji zajedno s Različiti proizvodni sustavi i Važan doprinos daje i sektor bioenergije. Nusproizvodi proizvodnje biogoriva proizvodnjom hrane za životinje ostvaproteinska samodostatnost čine gotovo polovinu ukupne proizvodnje ruje približno 59% ukupne vrijednosti Različiti proizvodni sustavi samodostatnost Razina ovisnostiioproteinska uvoznim proteinskim poljoprivredne proizvodnje. Godišnje se uljane sačme u EU, predstavljajući znau hranidbi životinja koristi oko 74 miliju- sirovinama razlikuje se među proizvodnim čajan izvor proteinskih krmiva. Europna tona biljnih proteina, pri čemu se oko sustavima. Intenzivni sustavi, osobito svi- ska komisija planira uspostaviti sustave četvrtine ukupnih potreba podmiruje iz njogojstvo i peradarstvo, u velikoj se mjeri praćenja tijekova biomase i nacionalnih oslanjaju na industrijske krmne smjese, proteinskih bilanci, i to radi učinkovitijeg uvoza. mljekarski list / 8. 2026.

> AKTUALNO

upravljanja raspoloživim resursima i boljeg povezivanja sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i bioekonomije.

Novi izvori proteina i tehnološke inovacije

Jačanje vrijednosnih lanaca i tržišne infrastrukture Povećanje proizvodnje biljnih proteina moguće je jedino uz istodobni razvoj skladišnih kapaciteta, preradbene infrastrukture, logistike i tržišnih lanaca. Ulaganja u biorafinerije, pogone za preradu proteinskih kultura i regionalne logističke centre povećat će iskorištenost domaćih sirovina i konkurentnost sektora. Dugoročni ugovorni odnosi između proizvođača, prerađivača i industrije stočne hrane mogu povećati sigurnost plasmana, stabilnost cijena i ulaganja u proizvodnju, dok razvoj lokalnih vrijednosnih lanaca pridonosi gospodarskom razvoju ruralnih područja.

Politike potpore i upravljanje rizicima Daljnji razvoj proteinskog sektora oslanjat će se na instrumente Zajedničke poljoprivredne politike, uključujući proizvodno vezana plaćanja, agrookoliš40

Razvoj alternativnih izvora proteina jedno je od najdinamičnijih područja suvremene bioekonomije

ne mjere i potpore proizvođačima koji uvode proteinske kulture u plodorede. Istodobno će istraživački programi EU, poput programa Obzor Europa i budućeg Europskog fonda za konkurentnost, podupirati razvoj novih tehnologija, održivih poslovnih modela i domaće proizvodnje dodataka hranidbi životinja, uključujući vitamine, aminokiseline i enzime. Posebna pozornost usmjerena je na razvoj sustava upravljanja rizicima, tržišnog praćenja i krizne pripravnosti, radi povećanja otpornosti opskrbnih lanaca.

Uloga mladih poljoprivrednika Mladi poljoprivrednici predstavljaju važan pokretač tranzicije prema održivijem proteinskom sustavu, i to zbog veće spremnosti na primjenu inovacija, digitalnih tehnologija i novih poslovnih modela. Njihovo uključivanje u razvoj lokalnih vrijednosnih lanaca, proizvodnju proteinskih kultura i kružne modele gospodarstva može značajno ubrzati provedbu europske proteinske strategije. Potpora generacijskoj obnovi, pristup financiranju, te razvoj kvalitetnih savje-

todavnih usluga ostaju među najvažnijim preduvjetima uspješne provedbe tranzicije prema održivijoj i konkurentnijoj europskoj poljoprivredi.

Zaključak Izgradnja otpornoga i konkurentnoga proteinskog sustava jedan je od strateških prioriteta EU-a. Povećanje domaće proizvodnje biljnih proteina, učinkovitije korištenje biomase, razvoj kružne bioekonomije, ulaganja u istraživanje i inovacije, razvoj lokalnih vrijednosnih lanaca, te diversifikacija opskrbnih izvora predstavljaju povezane elemente buduće europske proteinske strategije. Budući proteinski sustav neće se temeljiti na jednom izvoru proteina, nego na integriranom pristupu koji povezuje održivu biljnu proizvodnju, učinkovitu stočarsku proizvodnju, nove tehnologije, alternativne izvore proteina i kružno korištenje bioloških resursa. Takav model omogućuje istodobno povećanje sigurnosti opskrbe hranom, jačanje konkurentnosti europske poljoprivrede, razvoj ruralnih područja, te ostvarivanje ciljeva klimatske i okolišne politike EU-a. mljekarski list / 8. 2026.

Izvor: www.agriculture.ec.europa.eu

Razvoj alternativnih izvora proteina jedno je od najdinamičnijih područja suvremene bioekonomije. Najveći tržišni potencijal trenutno imaju proizvodi na osnovi biljnih proteina, dok se dugoročno značajan razvoj očekuje u području precizne fermentacije, mikrobnih proteina, algi i proteina dobivenih od kukaca. Njihova buduća primjena ovisit će o nutritivnoj vrijednosti, proizvodnim troškovima, senzorskim svojstvima, održivosti proizvodnje, regulatornom okviru i prihvaćenosti među potrošačima. Razvoj proteinskog sektora zahtijeva snažna ulaganja u istraživanje i inovacije. Posebnu važnost imaju oplemenjivanje biljaka, razvoj novih genomskih tehnika, stvaranje otpornijih sorata, unapređenje tehnologija uzgoja i prerade, te razvoj održivih sustava zaštite bilja. Istodobno je potrebno osigurati učinkovit prijenos znanja putem istraživačkih institucija, savjetodavnih službi i proizvođačkih organizacija.

Kenomix ™

SAMO PROTRESITE! • • • • •

Ultimativni dezinficijens Vrlo mala potrošnja Spektakularna boja Nježan prema koži Dugotrajna stabilnost

Zastupa i prodaje: Animalis, prehrana in zdravje živali, d.o.o. Tržaška cesta 135 SI - 1000 Ljubljana m. +385 95 385 8370 t. +386 1 242 55 30 info@animalis.si • www.animalis.hr www.svetakrava.si

Sigurno koristite biocide. Uvijek pročitajte etiketu i podatke o proizvodu prije uporabe.

mljekarski list / 8. 2026.

> PROIZVODNJA KRME

Reakcija biljaka na toplinu Utjecaj temperature na rast, razvoj i produktivnost poljoprivrednih biljaka > Prof. dr. sc. Danijel Jug

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

uzgoju poljoprivrednih biljaka temperature zraka u određenoj su mjeri važnije od temperature tla. Prema utjecaju na biljke, temperature uobičajeno dijelimo na optimalne, kardinalne i kritične. Optimalne su one temperature pri kojima se vitalne funkcije biljaka odvijaju maksimalnom brzinom, dok kardinalne temperature mogu biti minimalne i maksimalne, kao i niže ili više temperature na kojima prestaju životne funkcije. U slučaju približavanja temperatura prema optimalnim, biljke izlaze iz zone kardinalnih temperatura. Kritične temperature su one minimalne i maksimalne na kojima se javljaju nepopravljive štete u funkcijama ili na biljnim organima, nakon kojih biljke umiru. Iste temperature ne djeluju isto na sve biljne organe iste biljke, neki su dijelovi biljaka jače ili slabije otporni na takve stresove. Kao primjer mogu se navesti cvjetni pupovi voćaka koji su osjetljiviji od vegetativnih pupova, list i stabljika otporniji su od cvijeta itd.

Biološki temperaturni minimum i temperaturni prag Uz temperaturne rangove, treba navesti i tzv. biološki temperaturni minimum, koji predstavlja donju granicu života biljaka, ali samo u slučaju prestanka aktivnog rasta i uz uvjet da je biljka još uvijek živa. Ovaj je pojam poznat i kao “temperaturni prag”, a različit je za pojedine kulture ili skupine kultura. Temperaturni prag definiran je minimalnom temperaturom pri kojoj započinje neki fiziološki proces (npr. klijanje ili nicanje), a može iznositi 0, 5, 10, 15, 20 i 25 °C. Biološki temperaturni minimum u umjerenom klimatu iznosi 5 °C. 42

Optimalne temperature omogućuju maksimalno odvijanje životnih funkcija, kardinalne označavaju granice života, a kritične uzrokuju trajna oštećenja i ugibanje biljaka Najvažniji su procesi u biljkama ovisni o toplini: • apsorpcija (usvajanje vode) • usvajanje hraniva i plinova (CO2) • biokemijski procesi (disanje, fotosinteza) • rast, razvoj i dioba stanica. Prema zahtjevima za toplinom, biljke se mogu podijeliti na tri skupine:

• Termofilne ili megatermne kulture biljke koje za svoj rast i razvoj traže visoke temperature, odnosno čija se vegetacija odvija u zoni viših temperatura, a temperaturni prag im je u pravilu viši od 5, 10, 15 i 20 °C. Primjerice, to su kukuruz, soja, suncokret i dr. s temperaturnim pragom od 10 °C i neke tropske kulture s pragom od 15 °C itd. mljekarski list / 8. 2026.

zvati pozitivan i negativan učinak. Negativan učinak obično se manifestira gubitkom vode, smanjenjem turgora, desikacijom protoplazme, promjenama u strukturi protoplazme i funkciji enzima. Osim toga, vidljiv je i u koagulaciji proteina, sterilnosti polena i njegovu isušivanju, preranom opadanju cvijeta, u disbalansu fotosinteze i respiracije, povećanju transpiracije, prisilnoj zriobi i dr.

Toplinski udar i prisilna zrioba

Prisilna zrioba uzrokovana je visokim temperaturama zraka, niskom relativnom vlažnošću zraka i zemljišnom sušom

• Kriofilne ili frigofilne kulture - biljke koje se dobro prilagođavaju niskim temperaturama ili čak za svoj rast i razvoj traže određeno razdoblje niskih temperatura. Primjerice, to su ozime kulture (pšenica, ječam, raž), uljana repica i dr. Ozima pšenica, primjerice, traži poseban režim tzv. kaljenja kako bi prezimila. • Mezofilne kulture - biljke osrednjih zahtjeva prema toplini.

Optimalne i granične temperature fizioloških procesa S obzirom na veliku heterogenost, ali i prilagodljivost biljaka, optimalne, minimalne i maksimalne temperature kreću se u širokom prosjeku u rasponu 0-45 °C. Između 25 i 30 °C prosječan je optimum za većinu fizioloških procesa, osobito za fotosintezu. Maksimalne temperature za usvajanje vode biljaka kreću se između 35 i 40 °C. Optimalne temperature za mljekarski list / 8. 2026.

respiraciju kreću se između 35 i 40 °C. Pri 45 °C inaktivira se klorofil i prestaje fotosinteza. Na 50 °C prestaje disanje. Optimum za cvatnju i oplodnju je oko 25 °C, a za zriobu su potrebne temperature više od 25 °C. Dnevno-noćna izmjena temperatura odražava se na dinamiku fizioloških procesa i u velikoj mjeri utječe na produktivnost fotosinteze. Kao dobar primjer može se navesti šećerna repa. Tijekom kolovoza i rujna uobičajene su visoke dnevne, ali i noćne temperature zraka u našim agroekološkim uvjetima. Tijekom noći visoke temperature pospješuju disimilaciju pa se šećer asimiliran danju u znatnoj mjeri potroši tijekom noći. Zbog toga je digestija (postotak šećera - saharoze) šećerne repe često niska. Istovremeno, u hladnijim agroekološkim uvjetima uzgoja šećerne repe (npr., Austrija) ostvaruju se veće vrijednosti digestije, neovisno o primijenjenoj agrotehnici. Utjecaj visokih temperatura može iza-

Učinak tzv. toplinskog udara, odnosno prisilne zriobe, naročito je opasan u mliječnoj i voštanoj zriobi žitarica. Prisilna zrioba uzrokovana je visokim temperaturama zraka, niskom relativnom vlažnošću zraka i zemljišnom sušom (manjak vode u tlu). U takvim uvjetima, a naročito ako potraju nekoliko dana, biljka nije u stanju nadoknaditi gubitak vode transpiracijom pa nastupa prisilna zrioba. Temperatura biljaka nije ista u svim njezinim dijelovima, a razlika prvenstveno ovisi o: • temperaturi okolnog medija (zrak) • gibanju zraka (brzina, temperatura, vlažnost) • apsorpciji i emisiji zračenja (odnos dugovalnog i kratkovalnog zračenja) • njihovoj latentnoj toplini • uskladištenoj toplini • otporu prijenosa topline (specifični toplinski koeficijent). Postoji više načina zaštite protiv negativnog utjecaja visokih temperatura na poljoprivredne biljke, a najznačajnije su i primjenjive u našim agroekološkim uvjetima pomicanje kritičnog razdoblja vegetacije (raniji kultivari ili promjena sjetvenog roka), uzgoj otpornih kultivara i zasjenjivanje biljaka. Pozitivan učinak visokih temperatura prvenstveno se očituje u slučaju potrebe isušivanja mokrog tla, zagrijavanja tla, zriobe i sušenja plodina. Štetni učinci niskih temperatura prvenstveno se odražavaju na morfologiju biljaka (vanjski izgled), desikaciju protoplazme, koagulaciju koloida, povećava se koncentracija staničnog soka, dolazi do mehaničkih oštećenja tkiva (kristalići leda kidaju membrane i uzrokuju fiziološku smrt stanice). Disanje prestaje pri -10 °C, iako neke kulture podnose i -14 °C, -20 °C (pšenica), -30 °C (raž), 43

> PROIZVODNJA KRME

-10 °C (crvena djetelina), leća od -5 do -6 °C, krumpir od -3 do -6°C, bundeva -1,5°C, šljiva od -32 do-38 °C, a kruška i jabuka od -38 do -40 °C (cvjetni pupovi -25 °C).

Otpornost biljaka Treba razlikovati izdržljivost na niske temperature u fazi mirovanja biljaka (npr., faza jarovizacije) od izdržljivosti na niske temperature tijekom vegetacije (npr. mraz). U ovom se slučaju navode četiri temperaturna praga: • prirodna otpornost na mraz • nulta vegetacijska točka • tolerantni maksimum • apsolutni maksimum. Između točke prirodne otpornosti prema mrazu i nulte točke vegetacija miruje, dok se između maksimalne tolerantnosti i apsolutnog maksimuma rast naglo usporava. Od pozitivnih strana niskih temperatura (mraz i temperature u većim minusima) treba izdvojiti pozitivan efekt izmrzavanja tla tijekom zime (posebice teških glinastih tala), zbog čega je u proljeće olakšana priprema sjetvenog sloja (tzv. efekt mraza). Mnoge štetočine (larve, imaga, jajašca), bolesti i korovi stradavaju tijekom zimskog razdoblja. Poznato je kako su štete koje čine u poljoprivrednim usjevima znatno veće poslije blagih zima.

Zaštitne mjere Zaštita protiv negativnog učinka niskih temperatura (prvenstveno mraza) dijeli se na pasivne i aktivne mjere, a najvažnije su: • Sjetva/sadnja usjeva u bezmraznom vegetacijskom razdoblju, uz poštivanje optimalnih rokova sjetve/sadnje. O ovoj mjeri nisu ovisni ozimi usjevi i trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) pasivne mjere. • Izbor položaja (voćka, loza), izbor kultivara, povoljna i prilagođena agrotehnika - pasivne mjere. • Aktivne mjere: mogu biti antiradijacijske, dinamičke i termičke:

Zbog zahtjeva biljaka za toplinom, najveća su prostranstva poljoprivrednih površina u umjerenom pojasu

• antiradijacijske: formiranje neprozirnog sloja za infracrvene zrake, pokrivanje usjeva • dinamičke: izbjegavanje nastanka hladnih slojeva zraka iznad tla (npr., miješanje zraka upotrebom ventilatora ili helikoptera u voćnjacima, vinogradima) • termičke: proizvodnja topline pećima, vatrom, generatorima, sprečavanje taloženja hladnog zraka u “mraznim džepovima” pomoću barijera živih ograda. Nadalje, prskanje vodom, otopinom borne kiseline i uree. Prskanje vodom podiže temperaturu ograničeno za samo 1,6-2,2 °C sa -1 do -2 °C. Dimljenje se može obavljati naftnim plamenikom ili paljenjem mokre slame, lišća, organskoga gnojiva (guma i nafta nisu ekološki prihvatljiva rješenja jer znatno onečišćuju zrak). Zbog zahtjeva biljaka za toplinom, najveća su prostranstva poljoprivrednih površina u umjerenom pojasu. Prema ekvatoru ograničenje je najčešće u visokim, a prema polovima niskim temperaturama. Zbog toga se poljoprivredna proizvodnja u tropskim uvjetima može odvijati do 3000 m nadmorske visine, a prema sjevernom polu do 72°s.g.š. (dalje na sjever protežu se tundre). S porastom visine za svakih 100 metara temperatura pada za ≈0,65 °C, a vegetacija kasni pet dana. Visinska je granica uzgoja usjeva u europskim uvjetima na 600 m za termofilne kulture (kukuruz, vinova loza, voće), 1000 m za jare usjeve, a 800 m za ozime usjeve. U područjima od 1000 do 2000 m visine rastu šume i travnjaci. Postoje bitne razlike u ekspoziciji između sjevernih i južnih položaja.

Napomena: dijelovi ovog članka preuzeti su iz Sveučilišnog udžbenika “Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje”, autora: I. Jug, D. Jug, B. Brozović, V. Vukadinović, B. Đurđević. Izdavač: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), 2022.

Mali pojmovnik:

Abiotski čimbenik: čimbenik nežive prirode (anorganski) koji utječe na članove biocenoze (agrobiocenoze) - (klima, tlo, reljef i dr.) Agrobiocenoza: poljoprivredna životna zajednica

Abiotski čimbenik: čimbenik nežive prirode (anorganski) koji utječe na članove biocenoze (agrobiocenoze) Biotski čimbenik: čimbenik žive prirode koji utječe na članove biocenoze (agrobiocenoze) Ekspozicija: izloženost tla ilii lokaliteta - (klima, tlo,površine reljef dr.) sunčevom osvjetljenju (osunčanost) Fotonastija: okretanje biljke prema suncu (npr., suncokret) Agrobiocenoza: poljoprivredna Fotosinteza: proces u kojem se uz pomoć sunčeve energije i vode CO2 iz zraka ugrađuje u organske spojeve uz oslobađanje kisika životna zajednica Habitus biljke: nadzemna masa ili korpus biljke Agrobiotop: Inklinacija: nagib terena, apoljoprivredni utječe na razlike u zagrijavanju tala na padinama Klima: prevladavajućeprostor stanje vremena nad nekim područjem u duljem periodu proizvodni Nanizam: smanjenje habitusa biljaka (patuljasti rast) Agrosfera: u kojem se razvoja Tehnosfera: prostor podprostor utjecajem tehnološkoga civilizacijskog Troposfera: sloj atmosfere s prosječnom visinom do 11 km i odvija najniži poljoprivredna proizvodnja proizvodi hrana Antroposfera: čovjekom naseljen i korišten prostor, odnosno prostor u kojem se osjeća utjecaj čovjeka Biotski čimbenik: čimbenik žive prirode koji utječe na članove biocenoze (agrobiocenoze) Ekspozicija: izloženost površine tla ili lokaliteta sunčevom osvjetljenju (osunčanost) Fotonastija: okretanje biljke prema suncu (npr., suncokret) Fotosinteza: proces u kojem se uz pomoć sunčeve energije i vode CO2 iz zraka ugrađuje u organske spojeve uz oslobađanje kisika Habitus biljke: nadzemna masa ili korpus biljke Inklinacija: nagib terena, a utječe na razlike u zagrijavanju tala na padinama Klima: prevladavajuće stanje vremena nad nekim područjem u duljem periodu Nanizam: smanjenje habitusa biljaka (patuljasti rast) Tehnosfera: prostor pod utjecajem tehnološkoga civilizacijskog razvoja Troposfera: najniži sloj atmosfere s prosječnom visinom do 11 km Vrijeme: stanje atmosfere u kratkom periodu nad nekim područjem Agrobiotop: poljoprivredni proizvodni prostor

Agrosfera: prostor u kojem se odvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodi hrana

Antroposfera: čovjekom naseljen i korišten prostor, odnosno prostor u kojem se osjeća utjecaj čovjeka

mljekarski list / 8. 2026.

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Predstavljen Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka i novi pravilnici iz sektora ribarstva i poljoprivrede Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na konferenciji za medije 15. srpnja predstavio je Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača, a četiri prijedloga pravilnika iz područja ribarstva, stočarstva, lovstva i javne nabave koje su predstavili nadležni ravnatelji uprava i načelnik sektora bit će upućena u postupak javnog savjetovanja. Programom potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici nastali zbog provedbe veterinarskih mjera za suzbijanje bolesti. Od pojave kuge malih preživača Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva provodilo je veterinarske mjere s ciljem sprečavanja širenja bolesti, uz istodobnu pripremu mjera potpore za proizvođače čija je proizvodnja bila pogođena ograničenjima. Za provedbu Programa osigurano je 500.000,00 eura, a potporom će biti obuhvaćeno oko stotinu gospodarstava. Program obuhvaća proizvođače u zonama zaštite, nadziranja i dodatnim zonama ograničenja kojima je privremeno bio onemogućen redoviti otkup mlijeka. Visina potpore određivat će se prema stvarno nastalom gubitku, na temelju službenih podataka o proizvodnji i prosječne otkupne cijene mlijeka. "Od prvog dana izbijanja kuge malih preživača jasno smo poručili da ćemo učiniti sve kako bismo zaštitili stočarski sektor i ljude koji od njega žive. Veterinarske mjere bile su nužne kako bismo zaustavili širenje bolesti, ali jednako je važno osigurati da proizvođači mogu nastaviti proizvodnju nakon ukidanja ograničenja. Ovim Programom država prvi put izravno nadoknađuje gubitke proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nastale zbog mjera za suzbijanje bolesti te potvrđuje da ostaje partner hrvatskim stočarima u kriznim okolnostima", rekao je ministar Vlajčić. Prijedlogom Pravilnika o izmjeni Pravilnika o plombiranju i postupanju mljekarski list / 8. 2026.

s privremeno oduzetim predmetima i lako pokvarljivim proizvodima ribarstva i akvakulture kojima je počinjen prekršaj uklanjaju se nejasnoće oko troška zbrinjavanja nusproizvoda i otpadnoga ribolovnog alata i opreme. Izmjenama se preciznije uređuje odgovornost za troškove zbrinjavanja, pri čemu i dalje vrijedi da poznati vlasnik snosi trošak zbrinjavanja otpada, dok u slučaju nepoznatog vlasnika trošak snosi Ministarstvo. Ostale odredbe važećeg pravilnika ostaju nepromijenjene. Prijedlogom Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe mjera Nacionalnog programa poticanja razvoja toplokrvnih pasmina konja u Republici Hrvatskoj 2026.-2030. u 2026., 2027., 2028., 2029. i 2030. uređuje se provedba petogodišnjeg programa ukupne vrijednosti 1,25 milijuna eura, odnosno 250.000,00 eura godišnje. Ključne novosti uključuju usmjeravanje potpora prema najkvalitetnijemu uzgojnom materijalu u skladu s odobrenim uzgojnim programima, uvođenje podmjera kojima se potiče primjena suvremenih reprodukcijskih tehnologija u konjogojstvu, te obveznu provedbu kontrole dopinga konja na stimulanse i druge nedopuštene tvari. Prihvatljivi su korisnici vlasnici konja i organizatori konjičkih natjecanja. Prijedlog Pravilnika o sokolarstvu donosi digitalizaciju administrativnih postupaka vezanih uz polaganje sokolarskog ispita i izdavanje sokolarske iskaznice. Svi postupci - od podnošenja

zahtjeva do vođenja evidencija - provodit će se elektronički putem Središnje lovne evidencije u okviru projekta Digitalizacija poljoprivrede iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Elektroničkim izdavanjem sokolarske iskaznice ukida se trošak njezine fizičke izrade, koji je do sada iznosio 90,00 eura po iskaznici. Predložene izmjene ne mijenjaju stručna pravila sokolarstva, uvjete za stjecanje statusa sokolara ni način lova sa sokolarskim pticama, već smanjuju administrativno opterećenje, povećavaju transparentnost postupaka i pridonose očuvanju sokolarske tradicije. Prijedlog Pravilnika o jednostavnoj nabavi izrađen je radi usklađivanja internih postupaka Ministarstva s izmjenama Zakona o javnoj nabavi. Predloženim rješenjima dodatno se povećavaju transparentnost i pravna sigurnost postupaka jednostavne nabave, unapređuje se učinkovitost provedbe korištenjem informacijskih sustava SPIN i EOJN RH, te se jača sustav upravljanja sukobom interesa i praćenja izvršenja ugovora. Konferenciji su uz ministra Vlajčića sudjelovali državni tajnici Marinko Beljo, Ivan Matijević i Zdravko Tušek, te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović, ravnateljica Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Duška Mia Franić i načelnik Sektora ribarske inspekcije Ivica Sučec, koji su detaljnije obrazložili predstavljene pravilnike. 45

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

MED9 sastanak u Zadru - Mladi su ključ budućnosti europske poljoprivrede Zadar je 6. lipnja 2026. ugostio neformalni sastanak ministara poljoprivrede i ministara nadležnih za demografiju mediteranskih članica EU-a. U ime Republike Hrvatske kao zemlje domaćina, sastanak MED9 otvorili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Sastanak je okupio ministre i druge predstavnike devet mediteranskih zemalja koji su kroz uvodna izlaganja i dva panela raspravljali o budućnosti mladih poljoprivrednika, s naglaskom na inovacije i razmjenu znanja te nacionalne modele revitalizacije ruralnih područja. "Dolazim iz ruralne sredine na istoku Hrvatske, stoga iz vlastita iskustva znam da se mladi ljudi pitaju mogu li ovdje izgraditi budućnost i osnovati obitelj. Oba pitanja pokazuju da se generacijska obnova proteže daleko izvan same poljoprivrede i da ovisi o brojnim faktorima, od životnog standarda, obrazovanja, zdravstvene skrbi do dobre povezanosti ruralnih područja. Upravo zato poljoprivreda i demografija pripadaju istoj raspravi", uvodno je rekao David Vlajčić. Vlajčić se osvrnuo i na Strategiju EU-a koju je Europska komisija predstavila prošlog listopada, a čiji su prioriteti sada dio zakonodavnog prijedloga buduće Zajedničke poljoprivredne politike. "Europska komisija predložila je da se najmanje 6% poljoprivrednih izdataka usmjeri mladima i generacijskoj obnovi. No, i dalje je riječ o preporuci, a ne o pravno obvezujućoj odredbi, čime se otvara važno pitanje koliko će se ta preporuka dosljedno provoditi u svim državama članicama i upravo je o tome danas bilo važno raspravljati", naveo je Vlajčić, uz napomenu da brojne analize upućuju na to da su mladi poljoprivrednici ključni za konkurentnost europske poljoprivrede te da generacijska obnova nije jedna mjera, fond ili politika, već rezultat povezivanja poljoprivrednih potpora s obrazovanjem, inovacijama, stambenom i demografskom politikom. Okupljenima se obratio i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, istaknuvši da se sve države MED9 suočavaju sa sličnim izazovima, poput starenja 46

stanovništva i iseljavanja mladih. Ključno je zajednički tražiti rješenja uz razmjenu iskustava kako zadržati mlade, potaknuti ih na povratak i ruralnim sredinama dati novu razvojnu perspektivu, istaknuo je Šipić. Današnji sastanak završio je usvajanjem Zajedničke izjave država članica MED9 kojom je, između ostalog, potvrđeno nekoliko ključnih načela. Generacijska obnova u poljoprivredi ključna je za dugoročnu prehrambenu sigurnost i sigurnost hrane za buduće generacije Europe. Demografska revitalizacija zahtijeva integrirani pristup, tj. razvoj infrastrukture, zdravstvenih i socijalnih usluga i zapošljavanja uz poljoprivredu. Povratnici i useljenici mogu biti važan razvojni potencijal ruralnih područja, donoseći nova znanja, iskustva i poduzetničke inicijative. "Za Hrvatsku je ovo od iznimnog interesa. Vlada Republike Hrvatske već provodi niz mjera usmjerenih na potporu obiteljima, mladima i revitalizaciji demografski pogođenih područja. Međutim, današnja rasprava pokazala je da nijedna država ne može sama odgovoriti na ove izazove i da je europska suradnja nužna", naveo je ministar Šipić te dodao da je u Zajedničkoj izjavi naglašena i potreba da demografske politike budu snažnije prepoznate u budućemu europskom proračunu i politikama nakon 2028. godine.

Okupljenima su se videoporukom obratile povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica i glavna direktorica Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Elisabeth Werner. Na neformalnom sastanku MED9 sudjelovali su i ciparska ministrica poljoprivrede, ruralnog razvoja i zaštite okoliša Maria Panayiotou, grčki ministar ruralnog razvoja i prehrane Margaritis Schinas, talijanski ministar poljoprivrede, prehrambene suverenosti i šumarstva Francesco Lollobrigida, malteški ministar poljoprivrede, ribarstva i opskrbe hranom Anton Refalo, slovenski ministar poljoprivrede Janez Cigler Kralj, španjolska državna tajnica za poljoprivredu i hranu Begoña García Bernal, zamjenik veleposlanice Portugala u Zagrebu Luís Janela, potpredsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika Matteo Pagliarani, veleposlanik Italije u Zagrebu Paolo Trichilo, zamjenica šefa misije Veleposlanstva Italije u Zagrebu Maria Cristina Costa, voditeljica ureda državne tajnice za poljoprivredu i hranu španjolskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane Nadine Hernández Droth, te voditelj Odjela za međunarodne i europske poslove francuskog Ministarstva poljoprivrede i prehrambenog suvereniteta Michel Leveque. mljekarski list / 8. 2026.

Donesena Strategija biogospodarstva do 2035. Hrvatski sabor donio je Strategiju biogospodarstva do 2035. na 10. sjednici 3. srpnja 2026. Strategija će osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj biogospodarstva te na taj način pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva u cijelosti. Strategijom se definira vizija razvoja biogospodarstva koje će se ubrzano razvijati kao dinamična i diversificirana djelatnost, koja daje značajan doprinos ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj i njihovoj održivosti, što je, uz smanjenje ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora i jačanje otpornosti na klimatske promjene, osobito važno za ruralna i obalna područja. Vizija razvoja biogospodarstva ostvarit će se provedbom strateških projekata, intervencija i aktivnosti koji pridonose ostvarenju strateških ciljeva: • razvoj održive proizvodnje i tržišta u biogospodarstvu • povećanje dodane vrijednosti u biogospodarstvu. Ovom Strategijom pokrenut će se održivi rast i ponuditi rješenja za stvaranje dodane vrijednosti. To uključuje

proizvode, usluge, istraživanja i tehnologije od kojih korist imaju brojni sektori: od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture do lanaca vrijednosti koji se temelje na preradi biomase, bioproizvodnji i biotehnologijama, među ostalim u području hrane, zdravlja, energetike, industrije i usluga ekosustava. Razvojem

biogospodarstva pridonosi se strateškoj autonomiji, a smanjenjem ovisnosti o uvezenim proizvodima iz fosilnih goriva doprinosi se klimatskim i okolišnim ciljevima, odnosno učinkovitosti iskorištavanja resursa, smanjenju emisija stakleničkih plinova, otpornosti vodoopskrbe, nultoj stopi onečišćenja i bioraznolikosti.

Ministar Vlajčić u Osijeku na sastanku o otkupu žitarica roda 2026. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjelovao je 26. lipnja 2026. u Osijeku na radnom sastanku na temu "Otkup žitarica roda 2026.", održanom na poziv predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Željka Mihelića. Iako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nema zakonske ovlasti utjecati na otkupne cijene pšenice i ječma, ministar Vlajčić istaknuo je da će Ministarstvo poduzimati mjere za jačanje položaja hrvatskih proizvođača. "Ne možemo određivati otkupne cijene niti obvezati bilo koga na kupnju ili prodaju po određenoj cijeni, ali možemo i moramo provoditi politike koje će našim poljoprivrednicima osigurati više mogućnosti za plasman proizvoda i bolju pregovaračku mljekarski list / 8. 2026.

poziciju. Rješenja ne leže u kratkoročnim potezima, već u sustavnim promjenama koje će dugoročno ojačati sektor ratarstva", poručio je ministar Vlajčić. Europska komisija Hrvatskoj je odobrila 4,4 milijuna eura pomoći za štete od suše u 2025. godini, pri čemu je za ratare bio predviđen malen dio sredstava. Ministarstvo je stoga osiguralo dodat-

na sredstva potpore za ratare s pomoću Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. - 2027. Za proljetnu sjetvu već je osigurano 20 milijuna eura potpore, uz potporu za površine do 20 hektara po korisniku. Republika Hrvatska proizvodi oko dva i pol puta više pšenice nego što iznose domaće potrebe, dok je potražnja na 47

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

europskom tržištu ograničena. Zbog toga, posebno tijekom žetve kad je ponuda najveća, otkupne cijene ostaju pod pritiskom. Kako bi se unaprijedio položaj proizvođača, Ministarstvo provodi niz mjera. Među njima su izrada modela potpore za izgradnju jednostavnih podnih skladišta i drugih skladišnih kapaciteta, razmatranje povećanja robnih zaliha pšenice sa 60 na 90 dana (što je razlika od oko 34 tisuće tona pšenice), ulaganja u preradbene kapacitete radi stvaranja proizvoda veće dodane vrijednosti te nastavak poticanja

udruživanja proizvođača radi veće konkurentnosti. Ministarstvo već nekoliko mjeseci radi na izmjenama pravilnika kojim će se unaprijediti ugovorni odnosi pri otkupu pšenice, s ciljem veće zaštite proizvođača i sigurnijeg plasmana njihovih proizvoda. U ožujku je pokrenut postupak izmjena i dopuna pravilnika, a proizvođači su pozvani dostaviti prijedloge koji će biti razmotreni i, gdje je moguće, ugrađeni u novi propis. Ministar Vlajčić istaknuo je da se izazovi u sektoru mogu riješiti jedino uz otvoren dijalog i suradnju svih sudionika. "Mi-

nistarstvo će i dalje biti partner hrvatskim ratarima. Nastavit ćemo tražiti rješenja koja će povećati njihovu konkurentnost i otpornost te stvoriti bolje uvjete za održivu i isplativu proizvodnju", zaključio je ministar Vlajčić. Na sastanku su uz ministra Vlajčića i suradnike sudjelovali predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske agronomske komore te predstavnici ratara.

Predstavljena Naredba o mjerama kontrole i sprečavanja kuge malih preživača u RH te 9 propisa za sektore poljoprivrede i ribarstva Na konferenciji za medije 1. srpnja 2026. u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predstavljena je Naredba o mjerama kontrole i sprječavanja kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj, te 9 propisa (2 programa i 7 pravilnika) kojima se nastavlja jačanje potpore poljoprivredi i ribarstvu te se stvaraju povoljniji uvjeti za proizvodnju i ulaganja. Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić predstavila je Naredbu o mjerama kontrole i sprečavanja kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj, koja se donosi s ciljem sprečavanja daljnjeg širenja bolesti i zaštite domaćega ovčarskoga i kozarskog sektora, a stupa na snagu odmah po donošenju. Naredbom se propisuju mjere koje se provode u zonama zaštite, nadziranja i ograničenja, uključujući zabranu premještanja ovaca i koza te njihovih proizvoda, uvjete za klanje i postupanje s mesom, kao i uvjete za prikupljanje, preradu i stavljanje na tržište sirovog mlijeka te postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla. Uvodi se i ograničenje klanja ovaca i koza na vlastitu objektu na najviše deset životinja godišnje, kako bi se spriječila zlouporaba mogućnosti klanja za vlastite potrebe i nezakonito stavljanje mesa na tržište. Istodobno se na području cijele Republike Hrvatske propisuju obvezne biosigurnosne mjere na svim objektima na kojima se drže ovce i koze te pojačan nadzor pošiljaka iz država u kojima je potvrđena bolest. 48

"Ova Naredba nužna je kako bismo zaustavili širenje kuge malih preživača i zaštitili hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo. Neodgovorno ponašanje, ilegalna premještanja životinja i neprovođenje biosigurnosnih mjera izravno ugrožavaju cijeli sektor i egzistenciju brojnih uzgajivača. Stoga očekujem da se svi dionici dosljedno pridržavaju propisanih mjera. Samo zajedničkim odgovornim postupanjem možemo spriječiti daljnje širenje bolesti i očuvati domaću proizvodnju", poručio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. Prijedlogom Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu i prijedlogom Pravilnika o provedbi programa kompenzacijske mjere potpore depo-

puliranim područjima za 2026. godinu osigurano je 1,8 milijuna eura, kako bi se gubitak dohotka nadoknadio onim poljoprivrednicima u depopuliranim područjima koja su do 2023. bila u statusu područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima, a taj su status izgubili 2023. godine. Predložen je i Program potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete za razdoblje 2026.-2029., kojim će se proizvođačima sufinancirati ulazak i sudjelovanje u europskim, nacionalnim i ekološkim sustavima kvalitete. Potpora iznosi do 3000 eura godišnje po korisniku, uz 100% prihvatljivog troška. Novim Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u zatvorenom prostoru pojednostavljuje mljekarski list / 8. 2026.

se izgradnja staklenika i plastenika te se smanjuju troškovi ulaganja proizvođačima. Za sektor ribarstva predložen je Pravilnik o provedbi državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama - srdelarama, za što je osigurano 20 milijuna eura, dok je prijedlogom Pravilnika o provedbi državne potpore za kompenzaciju sektoru ribolova za poremećaje na tržištu osigurano 8 milijuna eura za kompenzaciju dodatnih troškova goriva nastalih zbog poremećaja na tržištu uzrokovanih krizom na Bliskom istoku. Predložen je i Pravilnik o provedbi mjere IV.2. "Kompenzacija

sektoru ribarstva i akvakulture za poremećaje na tržištu". Donesen je i prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2027. godinu, kojim se osigurava kontinuitet provedbe potpora vrijednih 532,1 milijun eura, čime se doprinosi stabilnosti dohotka i financijskoj likvidnosti hrvatskih poljoprivrednika. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru voća i povrća dodatno se pojašnjavaju uvjeti provedbe, prihvatljivosti troškova i sustav sankcija, s ciljem jednostavnije provedbe projekata

i učinkovitije zaštite financijskih interesa Europske unije. Konferenciji su uz ministra Vlajčića i ravnateljicu Karačić prisustvovali državni tajnici Tugomir Majdak, Ivan Matijević i Zdravko Tušek te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk i načelnica Sektora za izravna plaćanja i potpore za klimu i okoliš Zdenka Berak, koji su detaljnije obrazložili predstavljene programe i pravilnike.

Državni tajnik Majdak na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak predvodio je hrvatsko izaslanstvo na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), prvom pod predsjedanjem Irske Vijećem Europske unije, koje se održalo 13. srpnja 2026. u Bruxellesu. Irsko predsjedništvo predstavilo je program rada za drugo polugodište 2026., naglasivši kako je prioritet dovršetak pregovora o budućem zakonodavnom okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027. godine. Među glavnim pitanjima izdvojeni su pojednostavnjenje ZPP-a, jačanje konkurentnosti europske poljoprivrede i ribarstva, generacijska obnova, položaj žena u poljoprivredi, budućnost stočarskog sektora te rasprave o financiranju zajedničke poljoprivredne i ribarstvene politike. Središnja točka dnevnog reda bila je prezentacija Strategije Europske unije za stočarstvo i Akcijskog plana za bjelančevine, koje je Europska komisija nedavno usvojila. Ministri su raspravljali o budućem razvoju europskog stočarskog sektora, njegovoj ulozi u sigurnosti opskrbe hranom, konkurentnosti i održivosti te o mjerama za povećanje proizvodnje biljnih proteina i smanjenje strateške ovisnosti Europske unije o uvozu proteinskih sirovina. Državni tajnik Majdak tom je prilikom pozdravio donošenje prve europske Strategije za stočarstvo, istaknuvši kako je mljekarski list / 8. 2026.

riječ o važnom strateškom dokumentu za budućnost europske poljoprivrede. Naglasio je da Hrvatska podupire sveobuhvatan pristup razvoju stočarskog sektora, uz daljnja ulaganja u njegovu konkurentnost, upravljanje rizicima i biosigurnost, kao i potrebu uvažavanja različitih proizvodnih uvjeta među državama članicama. Podržao je i Akcijski plan za bjelančevine, posebno aktivnosti usmjerene na jačanje europske proizvodnje biljnih proteina, širu primjenu leguminoza u plodoredu i smanjenje uporabe mineralnih gnojiva, pri čemu je posebno istaknuo sve veću važnost proizvodnje soje u Europi. Naglasio je da provedba Plana mora ostati povezana s budućim mjerama ZPP-a, uz zadržavanje potrebne fleksibilnosti za države članice i osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava koji će pratiti provedbu predloženih mjera. Ministri su također održali raspravu o položaju žena u poljoprivredi u okviru Međunarodne godine žena poljoprivrednica. Hrvatska je predstavila nacionalne mjere kojima se potiče veće sudjelovanje žena u poljoprivredi, uključujući dodatno

bodovanje pri zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, povećane potpore u okviru Strateškog plana ZPP-a te aktivnosti Nacionalne mreže ZPP-a usmjerene na osnaživanje žena u ruralnim područjima. Pod točkom o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom raspravljalo se o aktualnim trgovinskim pregovorima Europske unije, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla te daljnjem otvaranju novih izvoznih tržišta za europske poljoprivredno-prehrambene proizvode. Hrvatska je naglasila važnost osiguravanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za europske proizvođače, zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u trgovinskim sporazumima s trećim zemljama te daljnjeg promicanja europskih proizvoda na međunarodnim tržištima. U okviru točaka "Razno" Vijeće je raspravilo pojavu jasenovog krasnika u Mađarskoj, prijedlog Programa promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a za 2027. godinu te ministarske deklaracije o upravljanju krizama u poljoprivredi i razvoju biogospodarstva, koje je i Hrvatska potpisala. 49

> ZNANOST I INOVACIJE

Najnoviji rezultati istraživanja iz animalnih znanosti > Pripremila: dr.sc. Marija Špehar HAPIH

novacije u stočarskoj proizvodnji, tj. brošura Europske federacije za animalne znanosti (engl. European Federation for Animal Science - EAAP),

dostupne su u hrvatskom prijevodu na web stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centra za stočarstvo: https://www.hapih.hr/cs/pu-

blikacije/ostalo/. U ovom broju rubrike Znanost i inovacije izdvojili smo teme iz brojeva 292-297 EAAP brošure:

Suštinska hedonistička vrijednost, složenost i mogućnost djelovanja kao bitne karakteristike okruženja prilagođenog dobrobiti životinja Koncept dobrobiti životinja evoluirao je od fokusa na odsutnost negativnih iskustava do prepoznavanja važnosti pozitivnih učinaka. Dobrobit se može promatrati kao kontinuitet koji se kreće od loših uvjeta u kojima dominiraju patnja i trpljenje, do dobrih uvjeta karakteriziranih pozitivnim iskustvima. Iako suštinska hedonistička vrijednost okoliša - njegova ugodnost - igra ključnu ulogu, sama po sebi nije dovoljna da osigura dobru dobrobit. Okruženja koja su ugodna, ali monotona, primjerice, mogu dovesti do dosade, dok složenija okruženja mogu potaknuti angažman. Sposobnost životinja da djeluju slobodno i učinkovito također je ključna. Okruženja koja ograničavaju ponašanje ili smanjuju njegovu učinkovitost mogu uzrokovati frustraciju i apatiju, dok ona koja podržavaju izbor, kontrolu, istraživanje i rješavanje problema poboljšavaju sposobnost djelovanja. Autori tvrde da dobrobit ovisi o ravnoteži između hedonističke vrijednosti, složenosti okoliša i mogućnosti za djelovanje. Međutim, ovi čimbenici ne bi se

trebali neselektivno maksimizirati: pretjerana stimulacija ili složenost mogu nadvladati životinje, a stalno visoko zadovoljstvo može izgubiti svoj učinak.

Optimalni uvjeti razlikuju se među jedinkama ovisno o vrsti, dobi i fiziološkim ili osobinama ponašanja. Pročitajte cijeli članak u časopisu Animal.

Ponovno promišljanje uzgoja stoke uz integraciju umjetne inteligencije Stočarstvo trenutno prolazi kroz duboku strukturnu transformaciju potaknutu integracijom umjetne inteligencije (UI). Kako bi se riješili globalni izazovi poput održivosti okoliša, sigurnosti hrane i dobrobiti životinja, UI treba prihvatiti ne samo kao alat, već i kao katalizator za sistemske promjene. Ova tranzicija zahtijeva potpunu reviziju tradicionalnih poljoprivrednih mode50

la. Uspjeh ovisi o nadogradnji digitalne i fizičke infrastrukture, optimizaciji poljoprivrednih zgrada, ruta kretanja životinja i kibernetičke sigurnosti uz interoperabilnost podataka, tj. komuniciranje, razmjenu i učinkovito korištenje razmijenjenih informacija. Osim toga, tvrtke moraju ulagati u kontinuiranu obuku osoblja i otvorene suradničke ekosustave kako bi učinkovito prevele

složene podatke u primjenjive odluke. U konačnici, usvajanje strateškoga i holističkog pristupa omogućuje stočarskom sektoru učinkovito korištenje UI-a. Potpunom integracijom ovih tehnologija farme mogu postati otpornije, produktivnije i održivije, osiguravajući konkurentsku prednost u poljoprivredi 21. stoljeća. Pročitajte cijeli članak u časopisu Animal Frontiers. mljekarski list / 8. 2026.

Nutritivni sastav govedine: usporedba komercijalnih sjevernoameričkih sustava za dohranu na travnatoj i žitnoj osnovi Ova je studija analizirala profile masnih kiselina i minerala govedine dobivene od goveda hranjenih travom i žitaricama diljem Sjeverne Amerike, kako bi bolje razumjela njihovu nutritivnu varijabilnost. Općenito, goveda hranjena travom pokazala su superiorniji nutritivni profil sa značajno nižim omjerom omega-6 i omega-3, višim razinama esencijalnih omega-3 masnih kiselina, konjugirane linolne kiseline (CLA) i ključnih minerala poput kalcija, bakra, željeza i selena u usporedbi s govedima hranjenim žitaricama. Međutim, studija

je otkrila značajne nutritivne varijacije unutar same kategorije goveda hranjenih travom. Dok su goveda uzgojena na pašnjacima s visokom bioraznolikošću davala optimalne razine omega-3, nekoliko maloprodajnih uzoraka jedno-

stavno označenih kao "hranjena travom" pokazalo je loše nutritivne profile koji su bili iznenađujuće usporedivi s konvencionalnom životinjama hranjenim žitaricama. Ovi rezultati ističu da završna hranidba drastično utječe na kvalitetu mesa. Slijedom toga, studija ističe hitnu potrebu za strožim standardima upravljanja terminom "hranjen travom" i transparentnim označavanjem na temelju mjerljivih nutritivnih svojstava kako bi se potrošači pravilno informirali. Pročitajte cijeli članak u časopisu Journal of Animal Science.

Održivi uzgoj goveda putem indeksa genomske raznolikosti U uzgoju životinja, postizanje genetskog napretka uz očuvanje genetske raznolikosti predstavlja veliki izazov. Kako bi se pozabavili ovim problemom, istraživači uvode indeks genomske raznolikosti (engl. Genomic Diversity Index - GDI), sveobuhvatnu metriku koja kvantificira doprinos pojedine životinje raznolikosti populacije. GDI procjenjuje tri ključne komponente: inbriding, prosječnu genomsku srodnost i učestalost rijetkih alela. Simulacije kod holstein goveda pokazale su da uključivanje GDI-ja

u odabir bikova značajno nadmašuje konvencionalnu genomsku selekciju. Točnije, GDI pristup uspješno je smanjio genomski inbriding, povećao efektivnu veličinu populacije i održao veću heterozigotnost. Značajno je da je povećao aditivnu genetsku varijancu proizvodnih svojstava do 19% uz minimalno smanjenje (≤7%) ukupnoga genetskog napretka. U konačnici, GDI pruža praktičan alat za osiguranje dugoročne održivosti u uzgojnim programima. Pročitajte cijeli članak u časopisu Animal.

Korištenje modela reakcijskih normi za utvrđivanje utjecaja toplinskog stresa kod proizvodnje mlijeka tri pasmine mliječnih goveda Klimatske promjene povećavaju ekstremne vremenske uvjete i visoke temperature uzrokujući toplinski stres kod mliječnih goveda kada uvjeti okoline prijeđu njihovu termoneutralnu zonu. Ova studija analizirala je učinke toplinskog stresa na proizvodnju mlijeka kod tri njemačke pasmine (holstein, simentalac i smeđe govedo) koristeći podatke 5182 krave prikupljenih sa 46 farmi u Baden-Württembergu između lipnja 2022. i prosinca 2024. godine. Proizvodnja mlijeka modelirana je prema temperaturno-humidnom indeksu (THI). Rezultati mljekarski list / 8. 2026.

su pokazali da je aditivna genetska varijanca bila gotovo linearna, dok je okolišna slijedila krivulju u obliku slova U duž putanje THI za sve tri pasmine. Niske i negativne genetske korelacije između proizvodnje mlijeka na različitim razinama THI ukazuju na to da se životinje genetski razlikuju u svom odgovoru na toplinu. Posljedično, uzgoj za poboljšanu toleranciju na toplinu i ukupnu toplinsku otpornost postaje ključni cilj za ublažavanje gubitaka produktivnosti zbog rastućih ekstremnih toplinskih uvjeta. Pročitajte cijeli članak u časopisu Animal. 51

> ZNANOST I INOVACIJE

Globalne perspektive o nutritivnom znanju o kravljem mlijeku kao izvoru minerala Iako su geografska regija i razina obrazovanja utjecali na odgovore, pojavio se zanimljiv trend - dok su sudionici snažno povezivali mlijeko s kalcijem, znanje o drugim esencijalnim mineralima - poput magnezija, kalija i fosfora - gotovo da nije postojalo. Rezultati otkrivaju značajan nedostatak javnog znanja, ističući potrebu za ciljanim edukativnim kampanjama kako bi se istaknule mineralne prednosti mlijeka i podržale zdrave prehrambene odluke. Pročitajte cijeli članak u časopisu Journal of Animal Science.

Smanjenje konzumacije mlijeka može ugroziti unos minerala, a ovo je znanje ključno za informirane prehrambene odluke. Međunarodna studija anketirala je 4700 ispitanika u 16 zemalja kako bi procijenila svijest potrošača o mlijeku kao izvoru energije, hranjivih tvari i minerala. Korištenjem višestruke regresijske analize, istraživači su otkrili da su potrošači mlijeka (84,6% uzoraka) pokazali nešto veću ukupnu svijest o energetskoj i hranjivoj vrijednosti mlijeka u odnosu na one koji ga ne konzumiraju.

Prekomjerna upotreba antibiotika u poljoprivredi dovodi do povećane otpornosti na antimikrobne lijekove Prekomjerna upotreba antibiotika u poljoprivredi pridonosi "alarmantnom" porastu antimikrobne rezistencije (AMR), rekli su znanstvenici, veterinari, kreatori politika i predstavnici industrije na događaju Jedno zdravlje u Nikoziji, na Ci-

pru. Događaj koji su organizirali Animal Advocacy & Food Transition, Ciparsko tehnološko sveučilište i Federacija veterinara Europe, istražio je razinu u kojoj poljoprivrednici diljem Europske unije koriste antibiotike.

ITALMIX MIKSER PRIKOLICE - MEĐU NAJPRODAVANIJIM U EUROPI

Sušare

52 www.apt-tehnika.com

Silosi

Capello adapteri Apt Tehnika d.o.o. Miren 2d, 5291 Miren - Slovenia,

Tel: 00386 5 3937 540, gsm: 00386 41 631 121

Akcija

Sustavi za novodnjavanje

mljekarski list / 8. 2026.

> ZANIMLJIVOST

Pleti kotac kao otac Znanje raste eksponencijalno, ali ako ga ne primijenimo u praksi, čemu nam služi? > Tomislav Njari, mag.ing.agr.

Primjer iz prakse Jednom farmeru sa 120 krava u mužnji povećao sam proizvodnju uz uštedu od oko 1000 eura mjesečno, i to finim balansiranjem obroka. To nije zanemarivo ni u najboljim vremenima, a kamoli u sektoru mljekarski list / 8. 2026.

Ilustracija: V. Kalčić

rocijenjeno je da se 1990. godine znanje u svijetu udvostručilo svakih 12 mjeseci. Razvojem tehnologija i interneta povećani su brzina prijenosa i dostupnost informacija pa se sada procjenjuje da se znanje udvostruči svakih 12 sati. Važno je napomenuti da su ove procjene okvirne i ovise o definiciji “znanja” te metodologiji mjerenja. Unatoč tome, jasno je da živimo u vremenu eksponencijalnog rasta informacija, što u velikoj mjeri utječe na obrazovanje, istraživanje i svakodnevni život. Pitanje je možemo li unatoč svemu plesti kotac kao otac? Možemo, no što je cijena? Moderno stočarstvo svakako bi trebalo pratiti taj korak. U tehnološkom smislu, dobar dio farmera modernizira farme robotima za mužnju, prigurivanje hrane, hranidbu, izgnjojavanje, efikasnim sustavima rashlađivanja te modernom mehanizacijom. No, pitanje je koliko su te tehnologije zaista iskorištene. U razgovoru s dobavljačima opreme saznao sam da se koristi vrlo mali dio opcija njihove opreme. Što se promijenilo u hranidbi krava? U njihovim potrebama ne mnogo, ali smo ih zatvorili i oduzeli im mogućnost izbora hrane na livadi. Sada su osuđene na ono što im pripremimo u TMR-u. Ako farmer obrok sastavlja "prema osjećaju" i ako mu je mjera košara na bageru, postavlja se pitanje podmirenja svih potreba životinja. Na terenu često vidim kako promjena samo trapa silaže može utjecati na proizvodnju, zdravlje, reprodukciju, količinu i sastav mlijeka.

gdje su cijene inputa narasle višestruko, dok je cijena mlijeka ostala na razini prije 25 godina. Kod robota za mužnju postoji mnoštvo informacija, a pravilnom reakcijom na male izazove sprečavate velike probleme. Njihova je najveća prednost “mir u staji” - nema potrebe uznemiravati sve životinje, već je ključ u budnijem praćenju bolesnih krava - onih s višom provodljivošću mlijeka, onih koje se nisu uspjele pomusti, s povišenim brojem somatskih stanica, promjenama u boji mlijeka, ili onih s izmijenjenom aktivnošću (bilo da su aktivnije nego inače ili manje aktivne). Primjer: previše sporo razgradivog škroba (poput kukuruza) može smanjiti aktivnost krava i smanjiti broj posjeta robotu. Također, korisno je usporediti podatke s prethodnim danima, između muznih četvrti na robotu i između robota ako ih imate više. Katkad zakašnjela izmjena sisnih guma može uzrokovati velike probleme. Hranidba u sustavu robota za mužnju posebna je priča. Jedan od najvećih izazova je acidoza, koja nastaje zbog odvojene konzumacije voluminozne hrane i koncentrata. Prepoznat ćete je po: neurednoj dlaci životinja, slabijoj popunjenosti buraga, smanjenoj proizvodnji i uzimanju hrane, neprobavljenim česticama u fecesu, izmjeni konzistencije fecesa, uprljanim križima, čirevima na papcima te podvučenim stražnjim nogama (najlakše vidljivo dok su krave na hranidbenom stolu). Za robote su ključni zdravlje, vitalnost, optimalna hranidba, dobro uočavanje i brza reakcija. Pravilnim upravljanjem podacima ne samo da sprečavate probleme,

već osiguravate da krave budu zdravije, produktivnije i dugovječnije - a to se izravno odražava na ekonomsku isplativost farme. Danas postoji mnoštvo alata za praćenje stada - analize mlijeka koje provodi HAPIH, izvještaji dostupni svakom farmeru, računalni programi muzne opreme, znanje stručnjaka zaposlenih kod dobavljača hrane, referenti iz mljekara i dobavljači farmske opreme. Svatko od njih može farmeru pomoći u povećanju efikasnosti, proizvodnih rezultata i, na kraju, povećanju dobiti. Naveo sam samo neke od primjera koji pokazuju kako nije dovoljno imati modernu opremu - ključ je u njezinu pravilnom korištenju. Znanje raste eksponencijalno, ali ako ga ne primijenimo u praksi, čemu nam služi? U vremenu kada su nam informacije dostupnije nego ikada, pravi izazov je znati ih primijeniti na vlastitoj farmi. Katkad su male prilagodbe dovoljne za velike pomake u proizvodnji i zdravlju stada. Svaka farma je posebna, a najbolja su rješenja ona prilagođena njezinim specifičnostima. Ako imate pitanja ili želite optimizirati hranidbu i iskorištenost tehnologije na svojoj farmi, uvijek rado dijelim svoje iskustvo i pomažem pronaći rješenja. Jer na kraju, nije stvar u tome da samo pratimo tehnologiju - nego da ona radi za nas. Možda više ne pletemo kotac kao otac, ali i dalje ga treba plesti - promišljeno, s pažnjom i razumijevanjem. Jer prava snaga nije samo u tehnologiji, već u tome kako je koristimo za dobrobit životinja i održivost farme. 53

> HRANOM DO ZDRAVLJA

Mali organi velike priče o zdravlju > Dr. sc. Eva Pavić

KBC Zagreb - Služba za prehranu i dijetetiku

udsko je tijelo fascinantan sustav u kojem i najmanji organ može igrati iznimno važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Često o njima ne razmišljamo sve dok se ne pojave prvi simptomi, a tada shvatimo koliko njihov pravilan rad utječe na kvalitetu svakodnevnog života. U novom serijalu Mali organi - velike priče o zdravlju približit ćemo vam ulogu organa koji su veličinom mali, ali važnošću veliki. Kroz jednostavna objašnjenja, suvremene znanstvene spoznaje i praktične savjete govorit ćemo o tome kako prepoznati prve znakove bolesti, kada potražiti liječničku pomoć, te kako pravilnom prehranom i životnim navikama možemo pridonijeti očuvanju zdravlja. Serijal započinjemo žučnim mjehurom - organom koji najčešće ne primjećujemo dok ne počne slati upozoravajuće signale. Nadamo se da ćemo vam pomoći bolje razumjeti vlastito tijelo, prepoznati važne simptome na vrijeme i donositi informirane odluke o svom zdravlju.

Žučni mjehur - mali organ koji može stvoriti velike probleme Većina ljudi o žučnom mjehuru gotovo i ne razmišlja dok se ne pojave prvi simptomi, međutim, bolesti žučnog mjehura među najčešćim su bolestima probavnog sustava. Procjenjuje se da žučne kamence ima 10-20% odrasle populacije, pri čemu mnogi godinama nemaju izražene simptome. Kod drugih se prvi znakovi javljaju postupno i često nisu dovoljno karakteristični kako bi odmah pobudili sumnju na bolest žuči. Upravo zato važno je upoznati ulogu žučnog mjehura, prepoznati simptome koji mogu zavarati i znati kada potražiti liječničku pomoć 54

Žučni mjehur

omogućuje emulgiranje masti iz hrane, čime se olakšava njihova razgradnja i apsorpcija vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K). Jetra dnevno stvori i izluči oko jedne litre žuči. Žučni mjehur djeluje kao spremnik. Između obroka pohranjuje i koncentrira žuč, a nakon obroka, osobito ako sadržava masnoće, steže se i kroz žučne vodove izbacuje žuč u dvanaesnik. Zahvaljujući tom mehanizmu probava masti odvija se učinkovito i bez poteškoća.

Kada nastaju problemi?

Prepoznajmo znakove na vrijeme - kada žučni mjehur šalje upozorenja Podrigivanje, nadutost ili bol u leđima - jesu li uvijek krivi želudac i kralježnica? Podrigivanje nakon obroka, osjećaj težine u želucu, nadutost ili tupa bol između lopatica često se pripisuju stresu, gastritisu, kralježnici ili jednostavno „teškoj hrani“. Međutim, upravo iza takvih naizgled bezazlenih tegoba ponekad se krije bolest jednog vrlo malog, ali iznimno važnog organa – žučnog mjehura.

Što je žučni mjehur i koja je njegova uloga? Žučni mjehur mali je kruškoliki organ smješten ispod jetre. Iako je dug svega 7-10 centimetara, njegova je uloga u probavi vrlo važna. Jetra neprekidno proizvodi žuč - složenu tekućinu koja sadržava žučne kiseline, kolesterol, fosfolipide, bilirubin, elektrolite i vodu. Žuč

Problemi nastaju kada je poremećen sastav žuči ili njezino normalno otjecanje. Najčešće bolesti žučnog mjehura uključuju: • žučni mulj (bilijarni mulj) • žučne kamence (kolelitijazu) • kolesterolske polipe • kroničnu ili akutnu upalu žučnog mjehura (kolecistitis). Žučni mulj, žučni kamenci i kolesterolski polipi često imaju zajednički uzrok - promijenjen sastav žuči i poremećeno pražnjenje žučnog mjehura. Iako se razlikuju po izgledu i tijeku bolesti, mogu uzrokovati slične tegobe i zahtijevaju stručnu procjenu. Žučni mulj predstavlja gusti talog sastavljen od kristala kolesterola, kalcijevih soli i bilirubinskog pigmenta koji nastaje kada se promijeni sastav žuči ili se ona dulje zadržava u žučnom mjehuru. U početku često ne uzrokuje nikakve tegobe, iako nije bezazlen nalaz. Kod nekih osoba može se s vremenom povući, ali kod drugih predstavlja prvi stadij razvoja žučnih kamenaca, zbog čega zahtijeva praćenje i procjenu liječnika. Žučni kamenci nastaju postupnim taloženjem sastojaka žuči, najčešće kolesterola. U početku mogu biti vrlo sitni mljekarski list / 8. 2026.

i ne uzrokuju nikakve tegobe. Tijekom godina mogu povećavati broj ili veličinu te izazivati simptome ili komplikacije. Kolesterolski polipi također su česti i u najvećem broju slučajeva predstavljaju dobroćudne promjene nastale nakupljanjem kolesterola u stijenki žučnog mjehura. Važno je naglasiti da žučni mulj nije bezazlen nalaz.

Simptomi koji često zavaraju Jedan od razloga zbog kojeg se bolesti žučnog mjehura često kasno prepoznaju jest činjenica da simptomi nisu uvijek tipični. Najčešće tegobe uključuju: • podrigivanje nakon obroka • osjećaj težine ili punoće u želucu • nadutost • mučninu, osobito nakon masnijeg obroka • gorčinu u ustima • nelagodu ili tupu bol ispod desnog rebrenog luka • bol između lopatica • bol koja se širi prema desnom ramenu ili leđima • slabiju podnošljivost masnije hrane. Mnogi bolesnici mjesecima smatraju da imaju „osjetljiv želudac“, probleme s kralježnicom ili posljedice stresa, dok pravi uzrok ostaje neprepoznat. Posebno treba obratiti pozornost na ponavljanje simptoma nakon obilnijih ili masnijih obroka, jer upravo tada žučni mjehur mora intenzivnije raditi. Iako su mnoge tegobe blage, postoje simptomi koji zahtijevaju hitnu liječničku obradu: • jaka bol u gornjem desnom dijelu trbuha koja traje nekoliko sati • bol praćena temperaturom ili zimicom • učestalo povraćanje • žutilo kože ili bjeloočnica • taman urin • izrazito svijetla stolica. Takvi simptomi mogu upućivati na akutnu upalu žučnog mjehura ili začepljenje žučnih vodova i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Kako se postavlja dijagnoza? Dijagnostika bolesti žučnog mjehura danas je relativno jednostavna. Nakon mljekarski list / 8. 2026.

Najčešći simptomi bolesti žučnog mjehura: Simptom Podrigivanje nakon jela Nadutost Tupa bol ispod desnog rebrenog luka Bol između lopatica Mučnina nakon masnijeg obroka Nepodnošenje masne hrane

Što može značiti? Otežano pražnjenje žučnog mjehura Poremećena probava masti Žučni kamenci ili kronična upala Prenesena bol iz žučnog mjehura Nadražaj žučnog mjehura Poremećaj pražnjenja žuči

razgovora s liječnikom i kliničkog pregleda najčešće se preporučuju: • ultrazvuk abdomena • laboratorijske pretrage (jetreni enzimi, bilirubin, upalni parametri) • prema potrebi dodatne slikovne pretrage poput MR kolangiopankreatografije (MRCP). Ultrazvuk je prva metoda izbora jer omogućuje prikaz žučnih kamenaca, žučnog mulja, polipa i znakova upale.

Važno je istaknuti da različiti „prirodni pripravci“, maslinovo ulje s limunom ili slične metode ne mogu otopiti postojeće kamence ni ih sigurno izbaciti. Bolesti žučnog mjehura danas se uspješno dijagnosticiraju i liječe, osobito kada se prepoznaju na vrijeme. Upravo zato ne treba zanemarivati ponavljajuće tegobe poput podrigivanja, nadutosti ili boli koja se javlja nakon obroka. Iako se simptomi mogu činiti bezazlenima, oni katkad predstavljaju prvi znak bolesti koja zahtijeva liječničku procjenu. U sljedećem nastavku govorit ćemo o tome kada je potrebna operacija žučnog mjehura, kako izgleda oporavak nakon laparoskopskog zahvata, te kako pravilnom prehranom olakšati povratak svakodnevnim aktivnostima.

Može li se bolest spriječiti i što poduzeti dok čekamo pretrage? Na sve čimbenike rizika ne možemo utjecati. Dob, spol, genetika i hormonski čimbenici igraju važnu ulogu. Ipak, rizik možemo smanjiti: • održavanjem primjerene tjelesne mase • redovitom tjelesnom aktivnošću • mediteranskim načinom prehrane • postupnim mršavljenjem • izbjegavanjem dugotrajnog gladovanja i naglih redukcijskih dijeta. Briga o zdravlju žučnog mjehura zapravo je dio cjelokupne brige o zdravlju probavnog sustava. Pravilna prehrana ne može ukloniti žučne kamence, ali može znatno ublažiti simptome i smanjiti učestalost tegoba. Preporučuje se: • jesti manje, češće obroke • izbjegavati prejedanje • ograničiti prženu i izrazito masnu hranu • birati kuhanu ili pečenu hranu s manjim udjelom masnoće • piti dovoljno tekućine • ne preskakati obroke. Maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi i druge nutritivno vrijedne namirnice nisu neprijatelji žučnog mjehura, ali tijekom razdoblja izraženih tegoba važno je paziti na količinu i način pripreme hrane.

ZANIMLJIVOSTI:

Jeste li znali da bolesni žučni mjehur katkad uopće ne boli na mjestu gdje se nalazi? Kod mnogih ljudi prvi simptom nije jaka bol ispod desnoga rebrenog luka, nego podrigivanje, nadutost ili tupa bol između lopatica. Upravo zato bolesti žučnog mjehura često ostanu dugo neprepoznate.

MIT ILI ČINJENICA? Mit: Ako imam žučne kamence, nikada više ne smijem jesti masno. Činjenica: Nije potrebno potpuno izbaciti masnoće. Važno je izbjegavati vrlo masne i pržene obroke, jesti manje količine kvalitetnih masnoća i rasporediti unos hrane u više manjih obroka.

> VAŠ LIJEČNIK

> Pripremio dr. Ivo Belan

Koliko je jaka veza između prehrane i raka? Kako smanjiti rizik od raka

ačin prehrane može biti vitalan čimbenik razvoja mnogih vrsta raka. Znanstvenici danas smatraju da više od trećine svih smrtnih slučajeva od raka - a možda i mnogo više - može biti u vezi s hranom koju jedemo svaki dan.

Postotak smrti od raka koji se može pripisati različitim čimbenicima: • aditivi u hrani 1% • onečišćenje zraka 2% • alkohol 3% • profesija 4% • duhan 30% • prehrana 35% Podaci upozoravaju na to da su pušenje i prehrambene navike povezane sa smrtnošću od raka više nego ukupno svi drugi mogući čimbenici. Sve najvažnije svjetske znanstvene zdravstvene institucije potvrdile su da je prehrana značajan čimbenik rizika od raka.

Kako smanjiti rizik? Nikome se ne može jamčiti da neće oboljeti od raka, ali svatko može značajno smanjiti rizik ako se pridržava određenih savjeta. Neke vitalne napomene treba zapamtiti: • Pravilno birati hranu (pravilne smjernice slijede u članku). • Ne pušiti! Barem 90% slučajeva raka pluća i oko 30% svih vrsta karcinoma posljedica su pušenja. • Zaštititi kožu od jakog sunčeva zračenja. • Slijediti zdravstvene i sigurnosne propise na poslu ako se rukuje bilo kojim materijalom koji može uzrokovati rak. Savjeti ženama: • Opipati svoje dojke svaki mjesec i u slučaju bilo kakve promjene konzultirati liječnika. Ženama starijim od 50 godina preporučuje se redoviti mamografski pregled. 56

• Obaviti PAPA test svakih tri do pet godina. • Ako je nekoliko članova obitelji, u svojoj mlađoj dobi, oboljelo od raka debelog crijeva, dojke ili jajnika, razgovarati s liječnikom o mogućim pregledima.

Pripaziti na upozoravajuće simptome Za neke vrsti raka rano otkrivanje bolesti dramatično povećava šanse uspješnog liječenja. Zato je važno biti svjestan upozoravajućih znakova. Valja držati na umu da je daleko vjerojatnije da su određeni simptomi uzrokovani manje teškom bolešću. Međutim, uputno je otići liječniku zbog: • promjena u pražnjenju crijeva ili kod mokrenja bez jasnog razloga • ranice koja dulje ne zacjeljuje • neobičnog krvarenja ili iscjetka iz bilo kojeg dijela tijela • zadebljanja ili čvora u dojci, testisu ili bilo gdje drugdje • stalnih probavnih tegoba ili otežanog gutanja • značajne promjene veličine ili boje bradavice ili madeža • stalnoga tvrdokornog kašlja ili promuklosti.

Temeljne prehrambene smjernice Svjetske fondacije za istraživanje raka Na temelju autoritativnih izvještaja iz raznih krajeva, Svjetska fondacija za istraživanje raka preporučuje sljedeće četiri prehrambene smjernice u cilju smanjenja rizika od raka: • Jedite više povrća, voća, žitarica i kruha od cjelovitog zrnja. • Smanjite količinu konzumiranih masnoća (i zasićenih i nezasićenih) od današnjega približnog prosjeka od 41 na 30% ukupno unesenih dnevnih kalorija. • Jako zasoljene i dimljene namirnice konzumirajte umjereno. • Ako ih uopće pijete, alkoholna pića uzimati umjereno. Svjetska fondacija za istraživanje raka osnovana je u cilju proučavanja veze između prehrane i raka. To istraživačko područje pruža velike nade u borbi protiv raka, jer znanstvenici danas procjenjuju da više od trećine svih vrsta raka može biti u direktnom odnosu s hranom koju jedemo svaki dan. mljekarski list / 8. 2026.

DYNAMIC

Pouzdan i dinamičan

JUREK Snaga prinosa u svim uvjetima

NOVO

ROYCE Profitabilna i sigurna proizvodnja

HIBRIDI ULJANE REPICE ZA USPJEŠNU PROIZVODNJU Koji ti biraš?

*mogućnost narudžbe tretiranog ili netretiranog sjemena

Južno predgrađe 17, 31 000 Osijek mljekarski list / 8. 2026.

+ 385 31 515 500 + 385 31 501 305

Mljekarski list 8-2026