Issuu

mljekarski list ISSN 0351-9104

MJESEČNIK ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE MLIJEKA

Svibanj 2026. Broj 5

Godište 63

REPORTAŽA: Od tradicionalne farme do sustava precizne proizvodnje na farmi Grube u Potnjanima

mljekarski list / 5. 2026.

NOVO

+ 385 31 515 500

FAO 380 OS hibridi PRINOS SILAŽE Impressum Najbolji izbor SadržajBARUN POLJOPRIVREDNI INSTITUT za silazu

OS 3397 5/2026.

OSOSIJEK HIBRIDI KUKURUZA FAO 390 MAXIM REZULTATI MAKROPOKUSA 2024. Hibrid za proizvodnju rane silaže KRALJ POMIČE GRANICE FAO 590 VELIMIR OS 3SINGULAR 114 MARENGO 14DY Komfor ležišta i vrijeme odmaranja krava N A M I C kg/ha kg/ha OS POUZDAN 378 I DINAMIČAN KUM ZA NAMJENU ZA NAMJENU FAO 640 OS 398 ZELENE GNOJIDBE FAO 660 ZELENE GNOJIDBE ILI SIDERACIJE PLETER ILI SIDERACIJE OSSK 403 POLJOPRIVREDNI RUDOLFOV 60 LILA POLJOPRIVREDNI PRINOS SILAŽE INSTITUT OSIJEK DRAVA 404 INSTITUT OSIJEK PRIPREMIO JE ZA kg/haJE ZA kg/ha PRIPREMIO kg/ha SJETVU SMJESU KULREKORDER AK U PROIZVODNJI SJETVU SMJESU LEGUMINOZE EATRIX CLLEGUMINOZE 20 ODLIČAN IZBOR ZABPROIZVODNJU SILAŽEI I TOMASOV ZRNA I SILAŽE ŽITARICE (SOJA 52% I ŽITARICE (SOJA 52% I JEČAM 48%) POD JEČAM 48%) POD FILIGRAN TRGOVAČKIM NAZIVOM TRGOVAČKIM NAZIVOM IZDVOJENI PRINOS, OPG MLADEN FERENČAK 2024. I Z D V O J E N I R E Z U L T A T I M A K R O P O K U S A 2025. OTKOS Kutjevo 2024. 2025. OS GREEN EFFECT “GM52HV” OSSK 596 MIČETINAC OS GREEN EFFECT “GM52HV” Požeško – slavonska županija KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 6 4 1 9 4 P A T R I K P I L A Š , V I Š K O V C I VEstabilni LIzvrstan IMIRi Ovisoki OS TITAN prinosi 6 5 8 0 1 izbor silaže i za naknadnu ili SNOAVVNza AS Vproizvodnju OKJSATVŽSIDERACIJA AU P A N I Jrane kg/ha P O Ž E Š K OO -SSNLO O N S A VNA SVOJSTSIDERACIJA VA kg/ha 5 1 5 1PRIk g/ha i uSTABLJIKE NOS SILAŽE VISINA OSdobra SK 6svojstva 17sjetvu P R I N O S SILAŽE postrnu (sjetva do 10. 6.) VISINA STABLJIKE POČETNI PORAST ZELENA GNOJIDBA sušnim godinama ZELENA GNOJIDBA TPORAST O M PANONAC kg/ha POČETNI Uspješna proizvodnja OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA LTOLERANTNOST ILpogodan A A T prinosi Visoki iOkvaliteta silaže OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA M I J A G L I Ć , STRMEC PODRAVSKI 34U B za ranu NA NEDOSTATAK VODE Najbolji izbor TOLERANTNOST NA NEDOSTATAK VODE I DALJE S VAMA NA PUTU USPJEHA. NIKOLA ŠLABEK, NAŽPOLIJEGANJE V R AL ŽD IO N SV KA U P A N I J Arazličitimuvjetim  TOLERANTNOST Izrazite prilagodljivosti aSARAGOS proizvodnje R Upostrnu DATOLERANTNOST O F 6 0 sjetvu TOLERANTNOST NA POLIJEGANJE započinje s 4 4 5 2 k g /EeDđh a NOVAČKA NA BOLESTI I ŠTETNIKE J u ž n o p r e d g a 1 7 Pn O Lp JO PR IrV Rrđa N I 17 Novi katalog kod svihGREEN“ distributera. TOLERANTNOST NA„STAY BOLESTI I ŠTETNIKE J u ž o r e d g e EFEKT PNOSLTJIO IV RSEIJDEN Najbolji izbor TjkP U,RT OH KsktI saka „STAY GREEN“ EFEKT 3311000000IIO s i j e H r v a t O s i e k , r v a ADAPTABILNOST LORD NSTITUT OSIJEK

UREDNIČKI ODBOR: Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, Veleučilište u Križevcima Izv. prof. dr. sc. Tina Bobić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Dr. sc. Luka Cvetnić, Hrvatski veterinarski institut Izv. prof. dr. sc. Ranko Gantner, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Prof. dr. sc. Zoran Grgić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Marino Horvat, mag. ing. agr., Vindija d.o.o. Dr. sc. Zdenko Ivkić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Dalibor Janda, dip. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede Josip Jurić, dip. ing. agr., Dukat mliječna industija d.d. Prof. dr. sc. Goran Kiš, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Josip Leto, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Kristina Matković, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet Davor Pašalić, dr. vet. med., Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Igor Rešetar, Udruga hrvatskih proizvođača mlijeka Danijela Stručić, dipl. ing. agr., Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Mr.sc. Dario Zagorec, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Dynamic 48% 48%

SINGULAR 52% 52%

Južno predgrađe 17, 31 000 Osijek

www.poljinos.hr

Proizvodno vezana potpora (PVP) Svojstva tla koja se obradom ne mijenjaju 08 Proizvodnja krmnog sirka i sudanske trave za krmu 10 Potreba i neka rješenja za veću otpornost/održivost mljekarstva u Europi 16 Opasnost u naletu suzbijati prije eksplozije 18 Podnošenje Jedinstvenog zahtjeva do 15. svibnja 2026. 19 Povećajte produktivnost uz Vicon mehanizaciju iz Grapaka 22 Hranidba junica u 21. stoljeću ključ profitabilne proizvodnje mlijeka 36 Ocjena šepavosti krava u Pametne farme u praksi proizvodnji mlijeka 38 Reportaža sa 20. savjetovanja uzgajivača goveda i 2. izložbe hrvatskih kravljih sireva 40 Najnoviji rezultati istraživanja iz animalnih znanosti 42 Kako sezona teljenja može Glavni i odgovorni urednik: utjecati na dugovječnost krava Zoran Bašić Vlasnik i izdavač: 44 Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 48 Svjetski dan zdravlja obilježen Za izdavača: edukacijom o važnosti mlijeka i pravilne Zdravko Barać prehrane Uredništvo: 50 Izabran novi predsjednik Hrvatske Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 poljoprivredne komore tel.: 01/4833-349 51 Upišite Sveučilište u Zagrebu e-mail: hmu@hmu.hr Agronomski fakultet web: www.hmu.hr MB: 3206599 53 Proljeće na tanjuru - nutritivna dubljih slojeva tlasalata te ihi svježeg pohranjuju u svojem tkivu. CiljOIB: zelene gnojidbe nije proizvodnja usjeva za tržiš75164980044 snaga voća dubljih slojeva tla te ih pohranjuju u svojem tkivu. CiljŽiro zeleneIBAN: gnojidbe nije proizvodnja usjeva za tržišuzoraka HR54već je namjena zelene Prikupljanje 55 Rješenjepohranjena za poboljšanje hranjiva vraćaju Njihovim zaoravanjem te ili račun: uporabu gnojidbe Njihovim zaoravanjem pohranjena hranjiva vraćaju te 23600001101408596 ili uporabu već je namjena zelene gnojidbe učinkovitosti opreme mlijeka za bakteriološku se u površinski dio tla gdje je zemljišna makro i očuvanje Cijena: 2,60tla EURi života u tlu. Samo zdravo i produkse u površinski56dioKako tlapoboljšati gdje jesvoju zemljišna očuvanje tla i života u tlu. Samo zdravo i produkbrigu o makro i analizu Fotografije: HMU mikrofauna najbogatija najbogatijai inajkorisnija najkorisnijazazabiljke. biljke. tivno tlo je jeShutterstock, plodnotlo. tlo. zdravlju? mikrofauna tivno tlo plodno Grafičko oblikovanje: Divan 02 04

56.104

Kvalitetna 15 839 silaza za profitabilnu OS sortama ječma 4471 kg/ha proizvodnju #slijedistovrijed #slijedistovrijed

Dodatno,usjevi usjevi u zelenoj gnojidbi štite i organizBiljke koje rastu sovom ovomnamjenom namjenomsvojim svojimkorijenokorijeno- Dodatno, Tisak:koje Tiskara Zelina s d.d. zelenoj gnojidbi tlotlo i organizBiljke rastu 25 PODLISTAK HRVATSKE AGENCIJEuZA POLJOPRIVREDU Ištite HRANU mepovršinskog površinskog dijela sunca tijekom ljeta. vim sustavom sustavom izvlače izvlačemakro makroi imikroelemente mikroelementeiziz me dijela tlatla odod sunca tijekom ljeta. vim

IVAN ČORBA, MIČETINAC

Južno predgrađe 17na Mljekarski list upisan je u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863. Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom listu temelje se ADAPTABILNOST stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa. Autori snose17 svu Južno predgrađe 31000 Osijek, Hrvatska odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu. Pristigli radovi podliježu recenziji.

++331000 313Osijek, 5155155Hrvatska 05000 Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek NA S VAMA NA PUTU USPJEHA 3885+517, 131 S VAMA PUTU USPJEHA Poljoprivredni institut Osijek 385 31 515 500 K O P R I V N I Č K O K R I Ž E V A Č K A Ž U P A N I J A Poljoprivredni institut Osijek Južno predgrađe 000 Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek MLJEKARSKI LIST JE STRUČNI ČASOPIS NAMIJENJEN POPULARIZACIJI ZNANOSTI IZ+PODRUČJA MLJEKARSTVA 33885++53385 131531 05#slijedistovrije 10501 3103305 5Osijek 385 31 515 500 w w w . p o l j i n o s . h r #slijedistovrijedi Južno predgrađe 17, Osijek Južno predgrađe 17, 31000 Osijek + 05500 Južno predgrađe |po31 | www.poljinos.hr ww17 w.515 ljin000 os.hOsijek r www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Osijek #slijedistovrij www.poljinos.hr +385 385 31 515 www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Južno predgrađe 17, Osijek +385 31 500 Južno predgrađe 17, Osijek + 31 501 305 Južno predgrađe 17, +385 31 515 500 www.poljinos.hr Južno predgrađe 17, Osijek Poljoprivredni institut Osijek institut@poljinos.hr WW W.www.poljinos.hr POLJINOS.HR 31000 Osijek, Hrvatska17, 31 000 Južno predgrađe Osijek + 385 31 515 500 31000 Osijek, Hrvatska institut@poljinos.hr WW W.POLJINwww.poljinos.hr OS.HR

#slijedistovr

> AKTUALNO

Proizvodno vezana potpora (PVP) PVP se dodjeljuje kao godišnja potpora, po utvrđenom grlu ili hektaru > Mr. sc. Tatjana Martinović

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

roizvodno vezana potpora dohotku (PVP) dodjeljuje se aktivnim poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti za: krave u proizvodnji mlijeka, prvotelke, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu, krmne proteinske usjeve i sjeme. PVP se dodjeljuje kao godišnja potpora, po utvrđenom grlu ili hektaru. Jedinstveni zahtjev sadržava zahtjev za dodjelu PVP-a, a potpora može biti dodijeljena za hektare i životinje za koje su ispunjeni osnovni i specifični kriteriji, ovisno o PVP intervenciji. U ovom tekstu podsjetit ću na propisane uvjete koje trebaju zadovoljiti poljoprivredni proizvođači koji su u Jedinstvenom zahtjevu za 2026. godinu zatražili proizvodno vezanu potporu za krmne proteinske usjeve.

PVP za krmne proteinske usjeve PVP za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se korisnicima koji primaju osnovno plaćanje i koji uzgajaju jednu ili više prihvatljivih krmno proteinskih kultura na najmanje jednom hektaru, uključujući površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu i koje je priznalo kontrolno tijelo za intervenciju Ekološki uzgoj. Prihvatljive su kulture krmnih proteinskih usjeva: soja za stočnu hranu (Glycine max), stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp.), djeteline (Trifolium sp.), lucerne (Medicago sp.), stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp.) i esparzeta (Onobrychis sp.). Osim navedenih čistih krmnih proteinskih kultura, za proizvodno vezanu potporu za krmne proteinske usjeve prihvatljive su i površine zasijane smje2

Esparzeta

som krmnih proteinskih kultura i žitarica (npr. smjesa stočnoga graška i zobi, smjesa grahorice i pšenoraži), pri čemu udio krmnih proteinskih usjeva mora iznositi 50% i više. Korisnik proizvodno vezane potpore za krmne proteinske usjeve mora na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem jedno uvjetno grlo po prihvatljivom hektaru krmno proteinskih usjeva za stočnu hranu, i to izračunatih na temelju koeficijenata za izračun uvjetnih grla iz Tablice 6. Priloga 1. Pravilnika o provedbi izravne potpore

poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2026. godinu (Narodne novine 147/25). Pritom se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u JRDŽ u godini u kojoj se podnosi Jedinstveni zahtjev. Poljoprivredni proizvođači koji su korisnici PVP-a za krmne proteinske usjeve obvezni su prijaviti brojno stanje svinja i peradi u JRDŽ-u u regionalnom uredu HAPIH-a, ili neposrednim upisom u JRDŽ svakoga prvog dana u mjesecu počevši od 1. siječnja godine zahtjeva. Navedena tablica Konverzija za izračun uvjetnih grla (UG) prikazana je u ovom tekstu. Prihvatljivi hektari soje i soje za stočnu hranu moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: • Poljoprivredna površina ne smije biti zasijana genetski modificiranim sjemenom soje. Korisnik će ostvariti potporu za prihvatljive površine pod sojom ako je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje, o čemu je potrebno podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca godine zahtjeva dostaviti sljedeće dokaze:

Tablica 1. Konverzija za izračun uvjetnih grla (UG) Domaća životinja Bikovi, krave i ostala goveda starija od 24 mjeseci te kopitari stariji od šest mjeseci Goveda u dobi od 6 do 24 mjeseca

UG 1,0 0,6

Goveda u dobi do 6 mjeseci

0,4

Ovce i koze

0,15

Rasplodne krmače >50 kg

0,5

Ostale svinje

0,3

Kokoši nesilice

0,014

Ostala perad

0,03 mljekarski list / 5. 2026.

Grahorica

• kopiju računa o plaćenom sjemenu koje koristi te godine, ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena • certifikat na pakiranju ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu koju će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti. Iznimno, ako korisnik proizvodi soju iz sjemena s vlastita poljoprivrednoga gospodarstva, tada je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja rezultat analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama, i to do 31. prosinca godine zahtjeva. Planirani jedinični iznos PVP-a za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se po utvrđenom hektaru, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih hektara. Planirani je jedinični iznos potpore 186,08 EUR/utvrđenom hektaru. U slučaju većeg broja utvrđenih hektara, planirani jedinični iznos potpore može biti umanjen za najviše 10%, pri čemu minimalni iznos potpore može iznositi 167,47 EUR/utvrđenom hektaru, a u slučaju manjeg broja utvrđenih hektara planirani jedinični iznos potpore može biti uvećan za najviše 20%, pri čemu maksimalni iznos potpore može iznositi 223,30 EUR/utvrđenom hektaru. Optimalni su rokovi sjetve za navedene prihvatljive krmno proteinske kulture završili. No, još uvijek se može posijati

Lucerna

Soja

soja. Stoga ću podsjetiti na neke čimbenike koji utječu na uspješnu proizvodnju soje. S obzirom na rok i način sjetve treba odabrati pogodnu sortu.

Soja Jedan je od ključnih čimbenika uspješne proizvodnje odabir parcele pogodne za uzgoj soje. Soja se može uzgajati na različitim tipovima tala, ali treba izbjegavati uzgoj na tlima loših vodozračnih odnosa i kiselim tlima. Loša i/ ili nepravodobna priprema tla za sjetvu soje uzrokuje neujednačeno nicanje, a zatim i spor i neujednačen razvoj mladih biljčica. Soju treba obvezno uzgajati u plodoredu. Najbolji predusjevi su strne žitarice, šećerna repa i krumpir. Ulja-

Smiljkita

nu repicu i suncokret treba izbjegavati, zbog zajedničkih bolesti (npr. Sclerotinia sp.), pa se preporučuje nakon ovih vrsta soju na istoj površini uzgajati tek nakon 4-6 godina. Soja je dobar predusjev ozimim žitaricama, naročito pšenici. Sjetva soje može se obaviti na različite načine. Sjetva pneumatskim sijačicama u redove na međuredni razmak od 45 ili 50 cm ima prednosti u odnosu na sjetvu žitnim sijačicama. Poželjno ju je obaviti na taj razmak ako poljoprivredno gospodarstvo raspolaže potrebnom mehanizacijom i opremom. Sjetva pneumatskim sijačicama ima prednost jer je dubina sjetve ujednačena. Soja je okopavina i međuredna kultivacija je mjera njege usjeva kojom se utječe na bolju kondiciju biljke i u konačnici postiže veći prinos po jedinici površine. Sjetvu se može obaviti i mehaničkim, žitnim sijačicama, i to na uže međuredne razmake u rasponu od 24 do 30 cm. Prilikom sjetve žitnim sijačicama polaganje sjemena u tlo je na različitu dubinu pa je i nicanje soje neujednačeno. Rane sorte soje imaju nižu stabljiku i manju sposobnost grananja pa bolje podnose sjetvu na manji međuredni razmak. Soju treba sijati na dubinu 3-4 cm na težim tlima, a na lakšim tlima 4-6 cm. Broj biljaka po hektaru potrebno je uskladiti s odabranom sortom, odnosno grupom zriobe izabrane sorte soje.

PVP za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se korisnicima koji primaju osnovno plaćanje i koji uzgajaju jednu ili više prihvatljivih krmno proteinskih kultura na najmanje jednom hektaru, uključujući površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu i koje je priznalo kontrolno tijelo za intervenciju Ekološki uzgoj mljekarski list / 5. 2026.

> AKTUALNO

Svojstva tla koja se obradom ne mijenjaju Uporaba ili korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta smatra se razumnim, prihvatljivim i opravdanim ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo očuvanje i obnavljanje > Prof. dr. sc. Danijel Jug

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

lo je rahli i plodni površinski dio čvrste Zemljine kore, prirodna tvorevina čija se svojstva mogu mijenjati (obnavljati, popravljati, ali i degradirati). Zahvaljujući sposobnosti skladištenja, pretvorbe i usklađivanja prirodnih resursa (vode, topline i hraniva) tlo je najvažniji medij nastajanja biomase. Stanište je živim organizmima u tlu i važan čimbenik biološke raznolikosti. Radi ublažavanja nepovoljnih fizikalnih utjecaja prirode i čovjeka ima sposobnost regeneracije, iako samo do određenih granica. Uporaba ili korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta smatra se razumnim, prihvatljivim i opravdanim ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo očuvanje i obnavljanje. Jedinstvenu sposobnost tla za vlastitim obnavljanjem moguće je postići stalnom i prilagođenom njegom, čuvanjem i popravljanjem njegove prirodne plodnosti, strukture i bioloških svojstava, te sprečavanjem fizikalne i kemijske degradacije. Odluke o obradi, gnojidbi, navodnjavanju i sličnim zahvatima na tlu treba donositi planski i racionalno, na temelju relevantnih činjenica.

Slika 1. Razmazivanje tla teškog mehaničkog sastava

Tekstura (mehanički sastav) Glinasta, ilovasta ili pjeskovita tla razlikuju se prema sadržaju mehaničkih elemenata ili čestica tla. Glinasta tla sadržavaju >40% frakcije gline, ilovasta tla 7-27%, a pjeskovita <10%. Vrijednosti postotnog udjela gline u nekom tlu određuju njegovu sposobnost za obradu. Tako se npr. tla sa sadržajem gline <35% ubrajaju u teksturno lakša tla, a

ona s visokim sadržajem gline >60% teška su i vrlo teška tla. Laka teksturna tla lako se mogu obrađivati u suhom i vlažnom stanju, osim ako nisu zbijena (tablica 1). Rahla tla siromašna organskom tvari, ako je nužno, mogu se obrađivati i u vlažnom stanju, ali s pojačanim rizikom od oštećenja (degradacija) koja su obično manja nego na teškim tlima. Međutim, zbog brzog slijeganja tla, povoljno stanje nastalo obradom neće trajati dugo.

Tablica 1. Sadržaj gline i obradivost tla Sadržaj gline u tlu (%) <10 10-20 20-35 35-60 60-70 70-80 >80 4

Procijenjena vlažnost, obradivost i očekivano oštećenje strukture. Suho: ako nije zbijeno dobra obradivost, mogu nastati manja oštećenja, osrednja trajnost učinka obrade. Vlažno: dobra obradivost bez oštećenja, kratkotrajan učinak obrade. Mokro: obradivo s malim strukturnim oštećenjima, kratkotrajan učinak obrade. Suho: ako nije zbijeno dobra obradivost, mogu nastati manja oštećenja, zadovoljavajuća trajnost učinka obrade. Vlažno: dobra obradivost bez oštećenja, dugotrajan učinak obrade. Mokro: pri obradi nastaju značajna oštećenja. Suho: teško obradivo, sklonost nastanku gruda, posebice ako je zbijeno, pozitivni efekt može biti izgubljen pri ravnanju. Vlažno: dobra obradivost, promjenjiva trajnost učinka obrade. Mokro: teško obradivo, rezultira oštećenjima strukture (gnječenje, razmazivanje). mljekarski list / 5. 2026.

osim teksturom i nepovoljnim kemijskim svojstvima tla. Bit će manje pogrešaka ako se obrada tla obavlja pri optimalnom stanju vlažnosti.

Gospodarenje vodom u tlu

Slika 2. Pukotina u suhom tlu teške teksture i siromašnom organskom tvari

Nizak sadržaj gline i organske tvari rahla tla čini osjetljivijima na eroziju vodom i vjetrom pa im treba posvetiti dodatnu pažnju i zaštitu. Srednje teška tla povoljne vlažnosti mogu se obrađivati uz vrlo mali rizik od oštećenja i mali utrošak energije. Oštećenja tla nastala obradom u suhom stanju otklanjaju se lakše i u kraćem razdoblju nego ona nastala u mokrom stanju. Preduvjet očuvanju strukture tla prilagodba je obrade stanju vlažnosti te izbjegavanje oruđa koja gnječe, razmazuju i formiraju grude. Teška tla moguće je obrađivati u suhom i mokrom stanju, ali zbog velikog sadržaja gline uvijek uz veliki utrošak energije. Raspon optimalne vlažnosti tla za obradu vrlo je mali (tzv. minutna tla), koji se u slučaju zbijenosti tla još više smanjuje. Pri obradi teških i suhih tala nastaju velike grude koje se daljnjim usitnjavanjem pretvaraju u prašinu. Teška tekstura dodatno otežava obradu u suhim uvjetima. Pri obradi teških tala nastaju velike zaglađene grude (slika 1) koje se nakon sušenja pretvaraju u čvrstu kompaktnu masu tla. Kako otklanjanje ovakvih oštećenja može trajati godinama, preporuka je izbjegavanje obrade tla u nepovoljnim uvjetima.

Raspon povoljne vlažnosti tla za obradu Kao što se razlikuju prema teksturi, odnosno udjelu gline, različita tla imaju mljekarski list / 5. 2026.

Slika 3. Pokorica u mladom usjevu

i specifične raspone vlažnosti za obradu. Na njih utječu tip minerala gline, sadržaj organske tvari, struktura i zbijenost tla. Za obradu bilo kojeg tipa tla potrebno je manje energije pri povoljnoj vlažnosti, s aspekta obradivosti i efikasnosti oruđa za obradu, nego ako je tlo presuho ili prevlažno. Povoljno strukturirano tlo s visokim sadržajem organske tvari ima širi raspon povoljnog stanja vlažnosti za kvalitetnu obradu, stoga ova dva svojstva zaslužuju posebnu pažnju. Obradivost tzv. minutnih tala ograničena je

Gospodarenje vodom u tlu obuhvaća količinu, stanje, oblik i kretanje vode u tlu te promjene ovih čimbenika u vremenu i prostoru, odnosno sposobnost upijanja, propuštanja, zadržavanja i skladištenja vode te uvjete isušivanja. Voda koja na površinu tla dolazi u obliku oborina ili vode za navodnjavanje u tlo se infiltrira kroz pore i pukotine. Prvo dolazi do vlaženja tankoga površinskog sloja, a njezinim daljnjim procjeđivanjem sve dublji slojevi tla postaju vlažni. Proces infiltracije, odnosno upijanja vode u rahlo tlo u početku je brzo, a zatim se usporava i ustaljuje. Količinu vode koju tlo zadržava unatoč gravitaciji nazivamo kapacitetom tla za vodu. Pri jakoj kiši udarno djelovanje kapi zbija gornji sloj tla i time ograničava infiltraciju vode. Od ukupne količine koja oborinama dođe na površinu tla u tlo dospijeva najviše jedna trećina ili četvrtina, a ostatak se gubi otjecanjem. Infiltracija i transport vode u dublje slojeve onemogućeno je zbijenim podobradivim slojevima tla, tako da se niži slojevi tla sporo provlažuju. Kada rahli sloj tla više ne može primati vodu, sva dodatna količina vode postaje višak i ona je izgubljena za biljku. Dinamika vode na godišnjoj razini označava onu količinu vode koju od jesenskih i zimskih oborina tlo može uskladištiti, količinu koja od jeseni do proljeća otječe po njegovoj površini, količinu koja u blagom i vjetrovitom razdoblju izvan sezone ispari, te onu količinu koju može upiti i osigurati za potrebe biljaka tijekom vegetacijske sezone. Značajke gospodarenja vodom u tlu određene su potrebama biljaka i potrebnim radnim zahvatima, kao što su obrada tla, navodnjavanje, fizikalne i kemijske mjere popravka koje se provode s ciljem nesmetane opskrbe biljaka vodom. U ograničavajuće čimbenike ubrajaju se fizikalna (tekstura, struktura, poroznost, raspored slojeva tla) i kemijska svojstva tla (npr. sastav izmjenjivih kationa, reakcija tla, sadržaj organske tvari i vodotopivih soli). 5

> AKTUALNO

Podjela tala na temelju dinamike vode: • tla s vrlo velikom infiltracijskom sposobnošću, ali slabim zadržavanjem vode (npr. pjeskovita tla, treseti) • pijesci ili pjeskovite ilovače s jakom infiltracijom i osrednjim zadržavanjem vode • ilovače s dobrom infiltracijom i dobrim zadržavanjem vode (černozem) • glina i glinaste ilovače s osrednjom infiltracijom i dobrim zadržavanjem vode (aluvijalna livadna tla) • ilovasta glina i glinasta tla s osrednjom infiltracijom i vrlo jakim zadržavanjem vode • teška glinasta tla slabe infiltracije i s vrlo jakim zadržavanjem vode • tla s vrlo slabom infiltracijskom sposobnošću i vrlo jakim zadržavanjem vode. Vlažnost tla dinamički se mijenja u vremenu. Input vode sastoji se od oborinskih voda, navodnjavanja, površinskoga i podzemnog dotoka, dok je output zbroj evapotranspiracije, površinskog otjecanja i podzemnog ocjeđivanja po nagibu. Output vode ovisi o načinu uporabe tla i načinu obrade tla (gubitak ili konzervacija vode).

Promjene oblika (deformacije) suhoga i vlažnog tla Tlo je u suhom stanju tvrdo (čvrsto), pri optimalnoj vlažnosti je srednje tvrdo (mrvi se), a povećanjem sadržaja vode postaje plastično, ljepljivo, mekano i na kraju tekuće (blato). Na ove pojave utječe i sadržaj organske tvari i gline te tip minerala gline. Primjenom oruđa za obradu tvrdo tlo ostaje u grudama različite veličine, polutvrdo se raspada, a rahlo se različito deformira. Kada sadržaj vlage u tlu prijeđe gornju granicu plastičnosti, prohod po površini i obrada tla mogu uzrokovati oštećenja različitog intenziteta. U ovakvim se uvjetima oruđa za obradu tla mogu zaglaviti, zagušiti ili začepiti, tako da dodatna energija potrebna za popravak takvih tala povećava ukupne troškove obrade. Tlo pri upijanju vode bubri, a posljedica je povećanje volumena. Na intenzitet bubrenja utječu sadržaj koloida tla, tip minerala gline i izmjenjivi kationi. Utjecaj izmjenjivih kationa na bubrenje 6

Slika 4. Pokorica na golom tlu nakon žetve

tla u rastućem redoslijedu je sljedeći: K<Ca<Mg<Na, tj. bubrenje tla s većim sadržajem kalcija slabije je za razliku od alkalnih tala. Smanjivanjem volumena pora zbog bubrenja istiskuje se zrak, što u slegnutom tlu uzrokuje velike, a u zbijenom tlu vrlo velike štete u usjevima, jer može dovesti do gušenja i ugibanja biljaka. Popravak može biti u domeni poboljšanja kapaciteta tla za vodu i/ili u povećanju sadržaja organske tvari tla. Pri sušenju tlo gubi vodu, volumen mu se smanjuje, odnosno tlo se steže. Zbog sušenja i stezanja u glinastim i zbijenim tlima, posebice ako su siromašna organskom tvari, nastaju duboke pukotine (slika 2). Na dobro strukturiranim i organskom tvari bogatim tlima pukotine su manje. Nastajanje pukotina i pokorice znakovi su površinske degradacije tla (slika 3) koja se javlja pri odabiru neodgovarajućih zahvata obrade. Površina tla s malo stabilnih strukturnih agregata tla (<30%), ili površina praškaste strukture, izložena je zamuljivanju pod utjecajem oborina ili navodnjavanja, a pri isušivanju nastaje tvrda pokorica. Nastanku pokorice pridonose i oborinski pljuskovi, nakon kojih slijede dulja sušna razdoblja. Pokorica ne nastaje samo na praškastim tlima, već i na tlima ogoljenim poslije žetve (strništima) (slika 4). Efekt razbijanja pokorice djelotvoran je samo do sljedeće jače kiše, pri kojoj tlo bubri i postaje kompaktna cjelina, ali gubitkom površinske vlage iznova nastaje pokorica. Dugotrajnije rješenje postiže se

pokrivanjem površine biljnim ostacima (malčiranjem), organskom gnojidbom i konzervacijskom obradom tla.

Kemijska reakcija tla Kemijska reakcija tla može se izraziti pH-vrijednošću koja iskazuje njegov alkalni, neutralni ili kiseli karakter. Neutralno tlo ima pH-vrijednost između 6,8 i 7,2. Niže pH-vrijednosti od navedenih upućuju na kiselu reakciju, a više na alkalnu reakciju. Kemijska reakcija tla utječe na njegovu strukturu. Neutralna kemijska reakcija najpovoljnija je za mikrobiološku aktivnost i formiranje strukture tla, dok je i jedno i drugo spriječeno u jače kiselim i jače alkalnim tlima. Zbog procesa acidifikacije (zakiseljavanja), rahlost tla ostvarena obradom traje kraće, a dolazi i do jačeg slijeganja tla. Kemijska reakcija tla neizravno utječe i na biljke, u kiselom tlu se smanjuje pristupačnost makroelemenata, kao što su npr. P, Ca, Mg, N, Mo, a istodobno se povećava pristupačnost mikroelemenata, kao npr. Al, Fe i Mn, i to čak do razine toksičnosti. U vrlo alkalnim tlima (pH>8,5) sadržaj izmjenjivog natrija prelazi 15% te on štetno djeluje na strukturu tla, transport vode i hraniva. *Napomena: dijelovi ovog članka preuzeti su iz Sveučilišnog udžbenika: “Obrada tla u agroekološkim okvirima”, autora: Danijel Jug, Márta Birkás, Ivica Kisić. Izdavač: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), godina izdanja 2015., str. 275.

mljekarski list / 5. 2026.

Travne smjese koje daju više! VIŠE MLIJEKA S DLF-om

EKOLOŠKO SJEME

DTS-ovi, Talijanski Ljulj, Engleski Ljulj i Lucerna

mljekarski list / 5. 2026.

Slavonska Avenija 26/1, Zagreb mob.098/476-914 091/4657-007 091/4657-008 email:veleprodaja@granarium.hr www.granarium.hr 7

> PROIZVODNJA KRME

Proizvodnja krmnog sirka i sudanske trave za krmu Krmni sirak i sudanska trava pripadaju skupini vrlo rentabilnih krmnih kultura, jer su njihovi zahtjevi prema temperaturi zraka i oborinama skromniji od kukuruza > Prof. dr. sc. Darko Uher

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

sirak i sudanska trava imaju razvijena 3-5 listova, primjenjuje se herbicid Banvel 480 S u količini 0,5 l/ha.

rmni sirak i sudanska trava dobro koriste vodu i hraniva iz dubljih slojeva tla te su vrlo tolerantne na sušu i nepovoljne tipove tala, a mali utrošak sjemena za sjetvu, potpuna mehaniziranost proizvodnje, kao i visoki prinosi te kakvoća krme čine ih vrlo isplativim krmnim kulturama na oranicama.

Korištenje krmnog sirka i sudanske trave

Agrotehnika proizvodnje Najbolji su predusjevi krmnom sirku i sudanskoj travi jednogodišnje i višegodišnje mahunarke, smjese mahunarki i žitarica te kukuruz. Oranje kao i osnovnu gnojidbu preporučuje se obaviti u jesenskom razdoblju. Uoči same sjetve cilj je ostvariti mrvičastu strukturu tla s tvrdom posteljicom i mekim pokrivačem za sjeme. Najpraktičnija su oruđe sjetvospremač i rotobrana s dubinom rada do dubine sjetve. Za ostvarenje visokog prinosa voluminozne krme krmnom sirku i sudanskoj travi na srednje plodnim tlima gnojidbom treba osigurati 80-100 kg/ha P2O5 i 120-160 kg/ha K2O. Preporučena količina dušika je 120-160 kg/ha za sudansku travu, a nešto veća 160-180 kg/ha za krmni sirak. Ako se osim mineralnih gnojiva u gnojidbi upotrebljava i stajnjak (20-40 t/ha), količine dušika, fosfora i kalija treba smanjiti 30%. Oranjem se zaoravaju gnojiva s povećanim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7:20:30 ili 8:26:26), te jedan dio dušika (urea). Predsjetveno se preporučuje gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (npr. NPK 15:15:15). Prihranu dušikom treba obaviti u fazi razvijenih 6-10 listova, te 8

Slika 1. Krmni sirak

poslije svakog otkosa sa 100-150 kg KAN-a/ha. Krmni sirak i sudanska trava siju se poslije sjetve kukuruza od 1. do 31 svibnja kao glavni usjev i od 1. do 20. lipnja kao postrni usjev. Optimalna gustoća sjetve za hibride dostupne na našem tržištu je 20-25 klijavih zrna/m2, a za križance sudanske trave i sirka je 30-35 klijavih zrna/ m2. Optimalna gustoća sjetve za hibrid sudanske trave za proizvodnju silaže i sjenaže je 80-100 klijavih zrna/m2, odnosno, norma sjetve iznosi 25-30 kg/ha. Na težim i vlažnijim tlima krmni sirak i sudanska trava siju se na dubinu 3-4 cm, a na lakšim tlima 4-6 cm. Međuredni razmak ovisi o svrsi uzgoja krmnog sirka i sudanske trave, a u proizvodnji zelene mase za sjenažu iznosi 25-45 cm, dok se za proizvodnju silaže sije na razmak redova 50-70 cm. Za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korovnih vrsta, nakon nicanja kada krmni

U proizvodnji stočne hrane krmni sirak i sudanska trava mogu se koristiti u svježem zelenom stanju, kao silaža i sjenaža. Glavni rok sjetve krmnog sirka i sudanske trave najčešće se koristi za proizvodnju silaže, a naknadni i postrni rokovi sjetve za proizvodnju sjenaže. Obje krmne kulture brzo se regeneriraju nakon košnje, daju nekoliko otkosa u vegetaciji, što rezultira visokom produkcijom biomase po hektaru na godišnjoj razini. Visok prinos krme, zadovoljavajući sadržaj sirovih proteina, povoljna biološka svojstva i relativno skromni zahtjevi prema uvjetima uspijevanja čine ove dvije krmne kulture vrlo važnima u proizvodnji voluminozne stočne hrane, a mogu se koristiti za sve kategorije goveda na farmi. Najveći prinosi i najbolja kvaliteta biomase krmnog sirka i sudanske trave postižu se u prvom otkosu, kada je metlica još u vršnom dijelu lisnog rukavca. Dehidaracija krmnog sirka u smjesi s mahunarkama (vigna, soja) često se provodi u nekim zemljama (SAD, Francuska) i time priprema biljno brašno s vrlo visokim sadržajem bjelančevina u suhoj tvari.

Preporuka proizvođačima U sušnim uvjetima proizvodnje zajedno s mineralnim gnojivima mogu se dodavati i zeoliti, koji vežu vodu i plinove mljekarski list / 5. 2026.

Slika 2. Križanac sudanske trave i sirka

U proizvodnji stočne hrane krmni sirak i Upozorenje proizvođačima sudanska trava mogu Pri korištenju krmnog sirka i sudanske se koristiti u svježem trave za voluminoznu krmu potrebne su neke mjere opreza. U mlađim razvoj- zelenom stanju, kao nim stadijima ove vrste sadržavaju ci- silaža i sjenaža janogene glukozide, koji razgradnjom u probavnom traktu preživača oslobađaju

otrovnu cijanovodičnu kiselinu (HCN). Zbog toga se krmni sirak i sudanska trava koriste tek kada je visina usjeva veća od 45 cm. Sinteza cijanogenih glukozida događa se i nakon izlaganja biljaka stresu, npr. suši, košnji ili manjem mrazu, i to već nakon nekoliko sati od pojave stresa. Nakon prestanka stresa potrebna su dva do tri tjedna kako bi se razgradili cijanogeni glukozidi i cijanovodična kiselina. Zbog toga su sijeno i silaža krmnog sirka i sudanske trave sigurne krme glede cijanovodične kiseline. Ipak, nakon jačih mrazova moguće je nagomilavanje nitrata u listovima, žilama i stabljikama, jer korijen i žile ostaju aktivni u usvajanju i transportu nitrata, a listovi nemaju mogućnosti njihove ugradnje u organske spojeve. Zbog toga ne treba dugo čekati od pojave jačeg mraza pa do košnje krmnog sirka i sudanske trave za silažu i sjenažu.

> EKONIMIKA PROIZVODNJE AGROMETEOROLOG

Agrometeorološka prognoza za svibanj > Mr. sc. Dražen Kaučić

Svibanj će ove godine biti neznatno topliji od prosjeka. Moramo se podsjetiti kako ovog mjeseca ipak još uvijek može biti i pojave mraza. Naime, 3. svibnja 1935. u Osijeku je izmjereno -3,0°C, a u Zagrebu 9. svibnja 1957. godine -1,8°C. Sunce će sredinom mjeseca izlaziti u Osijeku u 5:20, a u Zagrebu 10 minuta kasnije. Oborina će ovog mjeseca biti neznatno manje od prosjeka. Prošle je godine ukupno u svibnju izmjereno u Osijeku 29%, a u Slavonskome Brodu 44% više oborine od prosjeka pa je i tlo cijelog mjeseca bilo malo i pretjerano vlažno. Međutim, u Zagrebu je izmjereno 25%, a u Varaždinu 16% manje oborina od prosjeka i zato je tlo bilo umjereno vlažno. mljekarski list / 5. 2026.

Upozoravamo da tijekom ljeta, odnosno u drugoj polovici godine postoji vjerojatnost za čestu pojavu oluja. Navedeno piše u analizi klimatologa Andreja Fliza za portal Severe Weather Europe. Uzrok tome svakako je naglo zagrijavanje ispod površine Tihog oceana, odnosno prijeti nam stvaranje klimatskog fenomena zvanog El Niño. Naime, u tropskom dijelu Tihog oceana slabi hladna faza klimatskog ciklusa pod nazivom La Niña, a na njezino mjesto dolazi topla faza, tj. El Niño. Posljedica je dolaska El Niña na mjesto La Niñe što akumulirana toplina ispod površine mora odlazi u atmosferu pa to u konačnici dovodi do preoblikovanja globalne cirkulacije zraka i daljnjeg razvoja oluja. Izlazak i zalazak Sunca u svibnju DATUM IZLAZAK ZALAZAK 10. svibnja 5:20 20:02 Osijek 20. svibnja 5:08 20:14 31. svibnja 5:00 20:25 10. svibnja 5:30 20:14 Zagreb 20. svibnja 5:18 20:26 30. svibnja 5:10 20:38 9

Izvor fotografija: www.researchgate.net

u tlu te ih postupno otpuštaju tijekom vegetacije krmnog sirka i sudanske trave. Zeoliti ublažavaju posljedice suše i prekomjerne vlage te održavaju kontinuiranu razinu dušika u tlu. Dušična gnojiva primijenjena sa zeolitima osiguravaju izrazit produženi učinak, a dušik se može visoko dozirati bez opasnosti od ispiranja i onečišćavanja okoline. Zeoliti granulacije 2,5-5 mm primjenjuju se u količini 300-600 kg/ha, i to pomoću razbacivača mineralnih gnojiva po cijeloj površini, ili 200-300 kg/ha u sijaćici pomiješani s mineralnim gnojivima.

> EKONOMIKA PROIZVODNJE

Potreba i neka rješenja za veću otpornost/održivost mljekarstva u Europi O potrebi za otpornošću mljekarskog sektora > Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

uropska unija predstavlja drugoga najvećeg proizvođača mlijeka na globalnoj razini s potencijalom biti ključni pokretač budućega gospodarskog rasta. Međutim, europski sektor mliječnih proizvoda suočava se s velikim izazovima. Kako bi se ostvario njegov potencijal, rast se mora ostvariti iz održivih proizvodnih sustava koji osiguravaju održive prihode i odgovarajuću kvalitetu života proizvođačima mlijeka, manje utječu na okoliš i koje društvo cijeni. Europski mljekarski sektor zauzeo je napredan pristup rješavanju klimatskih promjena. Tijekom nedavnog sastanka u Bruxellesu, predstavnici industrije predstavili su ambiciozan plan kojim žele smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. i emisije amonijaka za 3% godišnje. Ova obveza, koja je bila središnja točka 3. foruma o održivosti mljekarstva, ujedinjuje proizvođače i dionike diljem Europe u usklađivanju stočarskih praksi s klimatskim ciljevima EU-a. Predloženi plan nastoji uskladiti ekološke ciljeve s produktivnošću mliječne industrije. Središnji je fokus integracija ispašnih praksi koje potiču bioraznolikost i ekološku ravnotežu. Zagovornici ove inicijative ističu da će održive metode proizvodnje pomoći u ublažavanju utjecaja na okoliš mliječnih farmi, osobito u smislu emisija. Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova, sektor se obvezuje i na smanjenje potrošnje vode i energije, optimizaciju recikliranja i poboljšanje gospodarenja otpadom. Tijekom foruma, koji financira EU, Europska komisija istaknula je kako se sve industrije, uključujući i mljekarsku, moraju prilagoditi novim zahtjevima održivosti kako bi ostale konkurentne na europskom tržištu. 10

Slika 1. Pregled članica EU-a 2020. godine - partneri i nepartneri projekta

Otpornost i prilagodba klimatskim i tržišnim pritiscima Osim održivošću, europski sektor mliječnih proizvoda suočava se i s dodatnim izazovima vezanim uz otpornost. Studija Otpornost mliječnih proizvoda kao rezultat projekata opisanih u nastavku ovog teksta identificirala je više od 40 ključnih potreba proizvođača mliječnih proizvoda diljem Europe, uključujući dobrobit životinja, stabilnost prihoda i ravnotežu poslovnoga i privatnog života. Ova studija, koja odražava suradnju stručnjaka i proizvođača iz 15 zemalja, nudi praktična rješenja za jačanje sektora protiv ekonomskih, ekoloških i društvenih prijetnji. Strategije otpornosti uključuju poboljšanje tehničke učinkovitosti, poput njege papaka i prevencije bolesti, kako bi se održala produktivnost i smanjili troškovi. Također, održive prakse donose koristi i okolišu i proizvođačima. Klimatske promjene izravno pogađaju farme: suše i toplinski valovi smanjuju dostupnost krme i vode te povećavaju troškove. Kao odgovor, proizvođači uvode učinkovitije upravljanje vodama,

rotacijsku ispašu i dopunsku krmu, iako često uz veće troškove. Istodobno, neki uvode usjeve s visokim udjelom proteina i manjim utjecajem na okoliš, čime poboljšavaju zdravlje stoke. Provedba mjera za smanjenje emisija pokazuje pomak prema održivijem sektoru, ali zahtijeva ulaganja i državnu potporu, posebno za male proizvođače. Održivost tako postaje ključna i zbog rastućih očekivanja potrošača te dugoročne konkurentnosti.

Poboljšanje otpornosti sustava U EU je proveden projekt s ciljem analize mljekarske proizvodnje i predlaganje rješenja - strategija za održivost. Studija je usmjerena na poboljšanje otpornosti sustava mliječne proizvodnje u Europi. Potrebe i rješenja (prakse, tehnike i alati) popisani su anketama i nizom lokalnih radionica. Rješenja su ocijenili stručnjaci, poljoprivrednici i dionici iz zemalja sudionica. Istraživanje koje je proučavalo niz rješenja za povećanje otpornosti mljekarstva u Europi pokazalo je kako je veća tehnička učinkovitost ključna strategija koju treba poduzeti na razini poljoprivrednih gospodarstava. Rezultati ističu raznolikost u zajednicama poljoprivrednika i dionika u Europi, te prakse i tehnike kojima se najviše želi pridonijeti izgradnji otpornijeg sektora mliječnih proizvoda. Studija Procjena rješenja za otporan mliječni uzgoj u Europi, koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Wageningen, obuhvatila je 15 europskih zemalja i od 2021. do 2024. godine proučavala područja utjecaja ekonomske otpornosti, društvene otpornosti, tehničke učinkovitosti, okoliša, dobrobiti i zdravlja životinja mljekarski list / 5. 2026.

te društvene percepcije. Provedena je u svjetlu značajnih izazova s kojima se sektor suočava i potreba za rastom koji se ostvaruje iz održivih proizvodnih sustava, koji osiguravaju održive prihode i manje utječu na okoliš, ali koje cijene potrošači i šire društvo. Obuhvaćeno je šest ključnih područja: ekonomska i društvena otpornost, tehnička učinkovitost, okoliš, dobrobit i zdravlje životinja te društvena percepcija, koja zajedno dobro predviđaju otpornost. Uočene su razlike među regijama Europe, pri čemu su stručnjaci iz južne i istočne Europe pozitivniji od onih sa sjevera i zapada. Postoje i razlike u stavovima između stručnjaka i poljoprivrednika. Tehnička učinkovitost ističe se kao glavna strategija, a prioriteti uključuju komunikaciju s društvom, obnovljivu energiju, zdravlje i uzgoj stoke. Uz otpornost, procjenjivane su i atraktivnost te spremnost rješenja.

Značaj i uloga mljekarskog sektora u Europskoj uniji Europska unija je drugi najveći proizvođač mlijeka u svijetu te ima potencijal postati važan pokretač budućeg gospodarskog razvoja. Mljekarski sektor igra značajnu ulogu u održavanju ljudske populacije u mnogim ruralnim područjima zahvaljujući gospodarskim aktivnostima, kao što su proizvodnja, prerada, marketing te tehnička i ekonomska podrška, te njihovoj podršci lokalnom gospodarstvu u smislu trgovine, komunalnih usluga, agroturizma i proizvodnje tradicionalnih i/ili visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. Mljekarstvo je također ključno za pružanje ključnih ekosustavnih usluga za društvo: kruženje hranjivih tvari za proizvodnju usjeva, očuvanje bioraznolikosti, fiksiranje ugljika u tlu itd. Europski mliječni sektor suočen je s velikim izazovima te mora rasti kroz održive sustave koji osiguravaju prihode, kvalitetu života proizvođača i manji utjecaj na okoliš, uz podršku potrošača. Nakon ukidanja mliječnih kvota 2015. povećana je nesigurnost tržišta, kolebljivost cijena i razlike u konkurentnosti među regijama, što se očitovalo u više mljekarskih kriza između 2017. i 2025. godine. Društveni zahtjevi i percepcije potrošača, često oblikovani društvenim mrežamljekarski list / 5. 2026.

Slika 2. Neke strategije za održivost mljekarskih farmi u pojedinim članicama EU-a

ma, stvaraju pritisak na poljoprivrednike da preispitaju proizvodne sustave. Mljekarski sektor suočen je s izazovom usklađivanja ekonomskih i ekoloških ciljeva uz klimatske promjene, tržišne trendove i stroge EU propise. Iako postoje brojne studije o strukturi sektora i strategijama za farme u Europi i svijetu, malo ih se bavi razvojem puta prema otpornom mliječnom sektoru.

Otporna i robusna mliječna farma Ključni je cilj projekta EU-a Otpornost mliječnih proizvoda razvoj i jačanje samoodržive tematske mreže EU-a o “otpornim i robusnim mliječnim farmama”, osmišljenima za poticanje razmjene znanja i suradnje na temu otpornosti među širokim rasponom poljoprivrednika i dionika. Projekt je uključivao niz međunarodnih stručnih sastanaka, nacionalnih sesija dionika u mljekarskoj industriji i radionica. Potrebe poljoprivrednika zabilježene su na međunarodnim stručnim sastancima, a 535 dionika ispunilo je upitnike. Rasprave su rezultirale prioritizacijom dugog popisa potreba na 43 šire definirane potrebe poljoprivrednika, uključujući ravnotežu između poslovnoga i privatnog života, prihode, učinkovitu komunikaciju, poboljšanje uvjeta dobrobiti životinja, energetsku učinkovitost i smanjenje gubitaka u okolišu. Sljedeći korak bio je izrada popisa rješenja koja pridonose kriterijima otpornosti (socioekonomska, tehnička učinkovitost te okoliš/dobrobit i zdravlje životinja).

Konkurentsko okruženje sustava proizvodnje mliječnih goveda često je povezano s povećanim pritiskom na dobrobit životinja zbog različitih faktora stresa. Katkad se tvrdi da postoji kompromis između proizvodnje i dobrobiti i zdravlja životinja. Održivi robustan i otporan sustav proizvodnje mliječnih proizvoda može se oporaviti ili prilagoditi promjenama u okolišnim, društvenim ili ekonomskim uvjetima. Robusnost kombinira visoki proizvodni potencijal s otpornošću na faktore stresa, omogućujući stabilnu, visoku proizvodnju u različitim uvjetima.

Socioekonomska rješenja Socioekonomska rješenja za otpornost farmi u EU usmjerena su na ekonomsku održivost i dobrobit kroz diversifikaciju prihoda, bolje upravljanje radom i komunikaciju s potrošačima. Ključne mjere uključuju sustave s niskim ulaganjima, upravljanje otpadom, financijske rezerve i korištenje AKIS-a za edukaciju. Preparcelacija zemljišta istaknuta je kao važna u nekim zemljama, dok su upravljanje financijama i razmjena znanja visoko ocijenjeni, za razliku od radno zahtjevnih aktivnosti poput prerade mlijeka. Tehnička učinkovitost poboljšava se preciznim tehnologijama, automatizacijom i održivim upravljanjem resursima. Važne mjere uključuju robotsku mužnju, AI praćenje zdravlja i upravljanje energijom. Poljoprivrednici ističu njegu papaka, upravljanje kolostrumom i rano otkrivanje bolesti kao prioritete, dok su neke prakse poput obrade tla i kombinacije ispaše s automatizacijom ocijenjene niže. 11

> EKONOMIKA PROIZVODNJE

Okoliš/dobrobit životinja Postojao je veliki interes za prakse vezane uz smještaj životinja te poboljšanje zdravlja i plodnosti. Bioraznolikost je postala društvena i politička tema pozornosti i izražena je kao izazov na kojem treba raditi. No dodaci stočnoj hrani za smanjenje metana u buragu i sušeni gnoj kao podloga smatrani su nepovoljnim praksama za zdravlje i dobrobit životinja pa se očekivalo da će dobiti nisku ocjenu od društva, iako su ta rješenja dobila pozitivnu ocjenu za otpornost na okoliš.

Zaključno razmatranje projekta Ključne riječi formulirane za opis otpornosti bili su prilagodljivost, sposobnost oporavka, fleksibilnost, predviđanje i otpornost na stres. Stručnjaci su procijenili doprinos rješenja otpornoj poljoprivredi na temelju različitih utjecaja područja povezanih s poljoprivredom (društveni aspekti, ekonomski aspekti, tehnička učinkovitost, okoliš, dobrobit i zdravlje životinja te društvena percepci-

ja), dok su proizvođači raspravljali o vlastitoj percepciji otpornosti i održivosti. Istraživači su promatrali geografske trendove, pri čemu su stručnjaci iz jugoistočne Europe u prosjeku nešto više ocjenjivali doprinose rješenja različitim područjima utjecaja otpornosti nego stručnjaci iz sjeverozapadne Europe. Osobito se to odnosilo na ocjene rješenja za tehničku učinkovitost. Stručnjaci iz jugoistočne Europe očekivali su pozitivniji učinak na poljoprivredno poslovanje od tih praksi i tehnika, osim praksi društvenog života, koje su favorizirali stručnjaci iz zapadne Europe. Također, provjerili su je li došlo do većih promjena u percepciji od početka do kraja dvogodišnje studije. Pronašli su neke promjene u pojedinačnim zemljama: • U Sloveniji su nedavne javne rasprave o uvođenju policije za dobrobit životinja, povezane s nevladinom organizacijom, uzrokovale puno veći fokus na rješenja vezana uz komunikaciju s društvom i dobrobit životinja. • U Danskoj je vođena intenzivna politička rasprava o uvođenju poreza na stakleničke plinove na poljoprivredne

emisije, a poljoprivrednici i dionici bili su zabrinuti zbog visokih razina ugljikovog dioksida povezanih s emisijama metana iz crijeva kod goveda. • U Nizozemskoj je javna rasprava o ulozi mljekarskog sektora u području okoliša, osobito o gospodarenju gnojivom, potaknula nacionalnu skupinu da se više usredotoči na socijalno zdravlje. Studija je također otkrila da su se poljoprivrednici i dionici usredotočili na prakse poput istraživanja proizvodnje obnovljive energije, poboljšanja komunikacije s društvom, istraživanja proizvoda s dodanom vrijednošću, te korištenja spolno determinirane sperme i križanja različitih pasmina goveda. Stručnjaci su se više odlučili za financijsko upravljanje i upravljanje otpadom, tehnike precizne poljoprivrede primjenom gnojiva, štale za veću dobrobit životinja i provedbu bioraznolikosti. Stručnjaci i dionici također su dali veći prioritet tehničkoj praksi i tehnikama koje obuhvaćaju strateško obrezivanje papaka, rano otkrivanje bolesti, praćenje zdravlja i plodnosti te uzgoj teladi, za razliku od stavova poljoprivrednika.

ITALMIX MIKSER PRIKOLICE - MEĐU NAJPRODAVANIJIM U EUROPI

Sušare

12 www.apt-tehnika.com

Silosi

Capello adapteri

Apt Tehnika d.o.o. Miren 2d, 5291 Miren - Slovenia, Tel: 00386 5 3937 540, gsm: 00386 41 631 121; gsm. Italia: 0039 346 500 95 75

Akcija

Sustavi za novodnjavanje

mljekarski list / 5. 2026.

Flortex® ZAŠTITA KVALITETE VOLUMINOZNE KRME

Prozračna tkanina za zaštitu silaža (Flortex 55/500) ili sijena/ slame (Flortex 55/160) Flortex® 55/500 je dugotrajan zeleni tekstil, otporan na UV zračenje, trganje i vjetar, posebno dizajniran za zaštitu podfolije. Po prekrivci je moguće hodati, služi kao zaštita od ptica, štedi vrijeme i trud. Silaža Flortex® 55/500: 5 x 50 m 6 x 50 m 5 x 60 m 6 x 60 m

Sijeno/slama Flortex® 55/160: 6,15 x 25 m 9,80 x 12,50 12,20 x 17,50 m 12,20 x 15 m

Za dodatne informacije o proizvodima, uslugama i upotrebi proizvoda skenirajte QR kod!

Otporno na trganje

Otporno na vjetar

Moguće hodati

Dugotrajno

Otporno na UV zračenje

Reciklirajuće

Zaštita od ptica

Ušteda vremena i truda

www.sano.hr

mljekarski list / 5. 2026.

> AKTUALNO

Komfor ležišta i vrijeme odmaranja krava Kako povećati proizvodnju mlijeka i poboljšati zdravlje papaka unapređenjem komfora ležišta i postizanjem duljeg vremena odmaranja krava? > Pero Gnjidić, Sano specijalist za govedarstvo Sano d.d.

rava kojoj je osiguran komfor daje više mlijeka. Komfor ima dvije glavne funkcije: produktivnost i dobrobit životinja. Osiguravanje udobnog prostora za odmaranje jedan je od čimbenika osiguranja dobrobiti životinja. Krave trebaju najveći dio dana provesti odmarajući. Ako je slika na farmi suprotna, odnosno ako vidimo da krave dosta vremena stoje umjesto da leže i da se odmaraju, treba razmisliti što uzrokuje takvo ponašanje i pokušati pronaći rješenje.

Dnevni ritam Prioritetna dnevna aktivnost krava je odmaranje. Ležanje (odmaranje) optimalno traje između 12 i 14 sati dnevno. Na vrijeme odmaranja utječu različiti biološki i okolišni čimbenici. Jedan od najvažnijih svakako je komfor ležišta. Ljeti osim toga treba osigurati i efikasno hlađenje životinja, kako bi se neutralizirao učinak toplinskog stresa. Stoga komforu prostora za odmaranje treba posvetiti posebnu pažnju, kao jednoj od mjera kojom možemo pozitivno utjecati na zdravlje životinja, reproduktivnu i proizvodnu efikasnost. Jedan od pokazatelja komfora je indeks komfora krava, a mjerimo ga prateći udio krava u kontaktu s boksom koje leže na ležištu. Dobar rezultat znači da je indeks najmanje 0,85, odnosno da barem 85% krava koje su u boksu ujedno i leži. Suprotno tome, udio krava koje su u direktnom kontaktu s ležištem a ne leže, predstavlja indeks stajanja u ležištu. Ako je npr. indeks komfora krava 0,75, onda je indeks stajanja u ležištu 0,25, što 14

Kada ulažete, izaberite efikasno rješenje koje donosi konkretnu i mjerljivu korist. Vaše će krave u razumnom roku opravdati pravu investiciju

pokazuje prostor za unapređenje komfora, jer 25% krava u ležištu stoji.

Optimalno vrijeme odmaranja krava - više mlijeka Vrijeme odmora najbolji je pokazatelj njihova komfora. Što on dulje traje bolji je protok krvi kroz vime (oko 30% veći tijekom ležanja) i dulje vrijeme preživanja, također, zdravlje papaka i nogu je bolje, a proizvodnja mlijeka veća. Postoje istraživanja koja pokazuju i pozitivan učinak komfora/vremena odmaranja i na rezultate reprodukcije krava.

Krave u laktaciji trebale bi se odmarati najmanje10 -12 sati dnevno, a optimalnim se smatra ukupno 12-14 sati dnevnog vremena odmaranja. Dnevno vrijeme odmaranja uobičajeno je podijeljeno u više perioda (prosječno 9- 11), koji pojedinačno traju najčešće između 60 i 100 minuta. Ako se krave u laktaciji manje odmaraju, niža je i njihova proizvodnja, i to 1-1,5 kilogram mlijeka po satu skraćenja vremena odmaranja. Povećava se i učestalost laminitisa, slabija je tjelesna kondicija (BCS), reproduktivni rezultati su lošiji, a kraći je i njihov životni vijek. Prema više studija, produljeno vrijeme stajanja na betonskim podovima rizično je zbog učestalijeg razvoja bolesti papaka koje dovode do šepavosti, osobito ako je površina mokra. Produljeno vrijeme stajanja može biti naročito problematično kod tek oteljenih krava.

Kako komfor ležišta potiče dulje vrijeme odmaranja? Cilj je osigurati udobno ležište za krave, koje ih potiče da se u što kraćem vremenu po ulasku u boks spuste na ležište i mljekarski list / 5. 2026.

započnu s odmaranjem koje će dovoljno dugo trajati. Na taj način smanjuje se vrijeme stajanja, a produljuje vrijeme odmaranja. Kravama treba osigurati mogućnost prakticiranja prirodnog ponašanja prilikom lijeganja i ustajanja u boksovima. Stoga su važne prikladne dimenzije boksa i dizajn pregrada između boksova i svih dodatnih elemenata boksa, poput gornjih (vratnih) i prednjih graničnika, koji mogu biti postavljeni na različitim lokacijama i tako pozitivno ili negativno utjecati na korištenje boksova i vrijeme odmaranja krava. Ovisno o veličini (pasmini) krava ili junica kojima su boksovi namijenjeni, treba prilagoditi dimenzije boksa i pozicije graničnika. Iznimno je važna površina ležišta u pojedinačnim boksovima staja sa slobodnim načinom držanja. Mekše, čiste, suhe, neabrazivne i ne skliske površine potiču ležanje.

Duboka i visoka ležišta Općenito ležišta dijelimo na duboka i visoka. Dubokim (nasteljenim) ležištima ispunjenim odgovarajućim materijalom kao podlogom za ležanje krava najčešće se daje, ili se prije davala, prednost u odnosu na visoka ležišta. U dubokim ležištima, općenito se najboljim materijalom za ležanje krava smatra pijesak, i to zbog mogućnosti prilagođavanja podloge pod tijelom životinje i anorganskog sastava koji smanjuje rizik od pojave mastitisa. Osim pijeska, u takvim ležištima može se koristiti slama (najbolje sjeckana), sama ili u kombinaciji s vapnencem i vodom, dehidrirani (reciklirani) stajnjak, piljevina i drugi materijali. S organskim materijalom se povećava rizik nastanka mastitisa zbog povoljnijih uvjeta za razvoj bakterija uzročnika upala vimena. mljekarski list / 5. 2026.

Sva ležišta treba čistiti od balege, a sve materijale za punjenje dubokih ležišta potrebno je redovito i u dovoljnoj količini nadopunjavati, te na taj način održavati komfor ležišta. Svakako, to zahtijeva znatan radni angažman. Zbog smanjenja raspoloživosti radne snage i manje potrebnog rada za održavanje komfora ležišta, sve popularnija su visoka ležišta s različitim tipovima prostirki, odnosno madraca. Nekada vrlo popularne gumene prostirke, s pravom, sve se češće zamjenjuju novim rješenjima. Abrazivnost podloge, kao što je to npr. kod gumene podloge, dovodi do oštećenja kože i zglobova koja se očituju opadanjem dlake, oštećenjem kože, nastankom rana, razvojem upalnih procesa s otečenjem zglobova, a zbog toga i otežanog kretanja, pojavom šepavosti, slabijeg uspjeha reprodukcije, što sve na kraju uvjetuje ranije izlučenje takvih životinja i smanjuje profitabilnost proizvodnje. To je ujedno i razlog za razvoj novih kvalitetnijih rješenja u vidu različitih tipova madraca za krave.

Visoka ležišta dobar su izbor ako su pravilno dimenzionirana, opremljena kvalitetnim podlogama dovoljno mekanim da pružaju udobnost pri ležanju i pritom ne oštećuju kožu, a osobito ako se redovito čiste i posipaju manjom količinom materijala koji osigurava suhoću ležišta. Ako imamo madrac s malo piljevine ili slame, manje je abrazivno, više suho i veći je komfor. Prije dvije godine tvrtka SANO, i to u okviru koncepta unapređenja proizvodnih rezultata implementacijom suvremenih tehnoloških rješenja, ponudila je proizvođačima mlijeka koji ulaze u proces rekonstrukcije postojećih farmi ili kreću s izgradnjom potpuno novih suvremenih farmi za proizvodnju mlijeka sa slobodnim načinom držanja krava, novo rješenje za unapređenje komfora ležišta. Flortex 23 madraci dizajnirani su s ciljem postizanja veće udobnosti prilikom ležanja i produljenja vremena odmaranja mliječnih krava, što treba omogućiti bolje zdravlje papaka, veću proizvodnju i produljenje proizvodnoga/životinog vijeka krava. Zbog fleksibilnog materijala u podlozi i minimalne abrazivnosti gornjeg površinskog sloja u kontaktu s kožom krave, madrac je vrlo udoban, a krave odmaraju u prosjeku dnevno između 12 i 14 sati tijekom dana uz minimalne dnevne varijacije u ukupnom trajanju odmaranja. Poboljšanjem udobnosti ležišta i smanjenjem abrazivnosti utičemo na poboljšanje zdravlja papaka i nogu, veću reproduktivnu efikasnost krava, produljenje njihova životnog vijeka i povećanje razine proizvodnje mlijeka. Primjeri instalacija postoje u Hrvatskoj i susjednim zemljama (BiH, Sloveniji, Italiji) pa se zainteresirani farmeri mogu na različitim farmama uvjeriti u postignutu razinu komfora i unapređenje dobrobiti krava. 15

> SAVJETODAVSTVO

Opasnost u naletu suzbijati prije eksplozije Stajske muhe ometaju krave pri uzimanju hrane, a ljude uznemiruju pri radu u staji. Osim toga, smanjuju proizvodnju i prenose razne bolesti. Što možete poduzeti prije prekomjernog razmnožavanja muha? > Mr. sc. Dario Zagorec

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

uhe su pravi uzrok nemira, a tijekom toplih, vlažnih mjeseci mogu se u staji i na pašnjaku vrlo brzo razmnožavati te postati prava napast. Što je toplije i vlažnije, to je njihov razvoj brži. Na temperaturi od 15 °C razvoj traje 44 dana, dok kod temperature od 35 °C razvoj traje svega sedam dana, odnosno vrlo je eksplozivan. Goveda reagiraju trzanjem kože, neprekidnim mahanjem repom i tresenjem glave. Već sama snažna uznemirenost i odgovarajuće obrambene reakcije mogu dovesti do smanjene proizvodnje mlijeka i slabijeg prirasta. Kako bi se spriječila šteta od muha, gospodarstvo je potrebno organizirati tako da bude nepovoljno za njihov razvoj i opstanak.

Brzi životni ciklus muha Muha: odrasle muhe čine samo oko 20% ukupne populacije, dok ostatak čine njihova jaja i ličinke. Jedna muha tijekom visokih ljetnih temperatura može položiti i do 1000 jaja. Jaja: muhe najčešće polažu jaja u toplim i vlažnim uvjetima, primjerice u gnojovci, stajnjaku ili ostacima hrane. Razvoj od jaja do ličinke, zatim odrasle muhe i ponovne ovipozicije (polaganja jaja) može se tijekom toplih ljetnih mjeseci završiti već za devet dana. Ličinke: Ličinke (crvići) izlegu se iz jaja već nekoliko sati nakon polaganja i odmah započinju s uzimanjem hrane. Nakon nekoliko dana njihov razvoj završava i prelaze u spolno zrele, tj. reproduktivno sposobne muhe. 16

Slika 1. Muhe se najbolje razvijaju u toplom i vlažnom okruženju pa u staji pronalaze idealne uvjete za svoj razvoj. Za krave i ljude one ne predstavljaju samo stres, već i povećan rizik od prijenosa bolesti

Nije svaka muha ista Postoji više vrsta muha - u staji goveda najčešće uznemiravaju manje stajske i nešto veće kućne muhe, a izvan staje, najčešće na pašnjacima, obadi. Muhe se zadržavaju na zidovima staje, a na životinje dolaze radi uzimanja hrane. Uglavnom se razlikuju muhe koje bodu/ ubadaju i muhe koje ne ubadaju nego ližu. Mala stajska muha gotovo stalno boravi na životinji, dok velika kućna muha napušta domaćina samo tijekom noći. Obje su vrste krvopije i mogu ubosti i do 20 puta dnevno. Ubodi su bolni i

uzrokuju stalne obrambene reakcije kod goveda. Najčešće muhe koje ne bodu na pašnjaku su očna muha i muha vimena. Očne muhe ližu očne sluznice i svojom hrapavim, strugalnim rilcem mogu uzrokovati sitna oštećenja oka, čime omogućuju ulazak uzročnika bolesti u oko. Muhe vimena zadržavaju se na vrhu sisa i prenose bakterije, primjerice uzročnike ljetnog mastitisa (upale vimena). Učinkovita i dugoročna kontrola muha sastoji se od više mjera, a u njih spadaju sljedeći elementi: suzbijanje muha na životinjama, suzbijanje ličinki muha, opća higijena gospodarstva, te općenito suzbijanje muha u staji, na gospodarstvu i na pašnjaku. Za suzbijanje muha u staji dostupni su mamci za premazivanje i posipanje. Mogu se kombinirati sa sredstvima za uništavanje ličinki, kako bi se istovremeno djelovalo na sve razvojne stadije muha. Takvih proizvoda ima mnogo u slobodnoj prodaji. S druge strane, znatno je manje odobrenih pripravaka za primjenu na životinjama, primjerice u obliku ušnih markica ili pripravaka za polijevanje po leđima. Oni su dostupni isključivo kod veterinara i razlikuju se od slobodno dostupnih preparata po tome što je njihova učinkovitost dokazana znanstvenim istraživanjima. Sadržavaju piretroidne djelatne tvari, koje djeluju repelentno i insekticidno. Neki pripravci za dehelmintizaciju sadržavaju različite djelatne tvari koje djeluju istovremeno i protiv krvopijućih muha. Međutim, potpuno suzbijanje svih važnih vrsta muha u pravilu nije moguće samo ovim mljekarski list / 5. 2026.

Ilustracija: Muhe se razmnožavaju izuzetno brzo, unutar dva mjeseca mogu imati i do milijun potomaka

Slika 2. U automobilskim gumama na silosnoj foliji može se zadržavati voda, što predstavlja idealno mjesto za polaganje jaja muha

Slika 3. Preventivne mjere sprečavaju muhe da polažu jaja u stajskom prostoru, u stajski izmet, ostatke hrane, mlijeka za telad, vode u okolišu itd.

preparatima. Zbog toga se ovi pripravci mogu smatrati samo dodatnom mjerom u kontroli muha, a ne glavnim rješenjem.

za ležanje te steljenje suhom slamom. Ovisno o konceptu staje, dijelove prostora sa slamom redovito je potrebno čistiti, ovisno o temperaturi, svakih sedam dana pri višim temperaturama, do 14 dana pri nižim. Time se prekida razvojni ciklus muha. Naime, u samo 1 kg gnoja može se razviti i do 10.000 muha. Također, važno je da ležišta budu što suša. Posebno tijekom toplih ljetnih mjeseci ležišta treba čistiti dva puta dnevno, a svježu stelju dodavati najmanje dvaput tjedno. Kod vezanog sustava držanja krava, bez obzira na to o kakvoj je staji riječ, te bez obzira na dužinu ležišta, također treba održavati higijenu na već spomenute načine. Razlika je uglavnom u utrošku živog rada u staji koji je veći ili manji, ovisno o tipu izgnojavanja te spomenutoj dužini ležišta/stajališta. Kratka su ležišta dosta uredna, jer se iza njih nalazi rešetka ili blatište pa se postiže bolja higijena životinja, a balega i urin odstranjuju se iz staje kroz kanal. Moderniji sustavi

Prljavi kutovi legla su muha! Muhe najradije polažu jaja na toplim, vlažnim i hranjivim mjestima. Potrebno je pobrinuti se da takvih mjesta na gospodarstvu, osobito u staji, bude što manje. Vrlo je važno znati na što treba obratiti pozornost te se držati uputa i savjeta struke: Gnoj (stajski izmet): potrebno je svakodnevno uklanjanje gnoja s ležišta te osobito tzv. blatnih hodnika, tj. svih površina gdje se životinje mogu kretati, posebno iz područja gdje se nakuplja. To se odnosi i na staje s punim podom, ali i rešetkastim, dok je kod staja s klasičnom dubokom steljom na horizontalnom podu ili kod potiskivane stelje (kose ploče) poželjno ručno odstranjivanje svježe balege s jako uprljanih mjesta površine mljekarski list / 5. 2026.

mehaniziranim napravama mogu odstraniti izmet bez ljudskog rada. Hrana: potrebno je uklanjati ostatke hrane s hranidbenog stola, jasli ili iz posebnih boksova opremljenih hranilicama/dozatorima upravljanih kompjutorom, odnosno iz tzv. stanica za koncentriranu krmu. Također, potrebno je održavati čistima i prostore ispod hranilica za koncentrate, kao i stalno vlažna mjesta ispod pojilica. Povremeno treba voditi brigu i o higijeni mikser prikolica, posebno u ljetnim mjesecima, i čistiti mjesta gdje krma može zaostati nakon pražnjenja mikserice na krmni stol. Isto vrijedi i za stacionarne uređaje za miješanje TMR obroka. Kod silosa treba voditi računa da se redovito uklanjaju ostaci hrane te treba spriječiti stvaranje lokvi i zadržavanje vode. Ako se koriste automobilske gume za opterećenje silofolije, potrebno ih je prerezati ili probušiti kako bi voda mogla otjecati prije nego što postanu pogodno leglo za razvoj muha. Mlijeko: veoma je važno paziti da ostaci mlijeka ne ostaju otvoreni. Primjerice, kante s mlijekom za telad poželjno je opremiti poklopcima. Kao alternativa, mogu se preko kanti navući mrežice (npr. za kosu), kako bi se spriječilo muhe da polažu jaja u mlijeko. Potrebno je održavati kante za napajanje teladi čistima i redovito ih prati. U izmuzištu je važno sve cijevi i spojne dijelove nakon kontakta s mlijekom isprati. Otvor na laktofrizu također treba nakon punjenja ili pražnjenja isprati vodom. Preventivne mjere za sprečavanje pojave muha na poljoprivrednim gospodarstvo potrebno je organizirati tako da uvjeti budu što nepovoljniji za njihov razvoj i opstanak. Dobra higijena na OPG-u temelj je uspješne kontrole muha. U to, primjerice, spadaju: • primjereno i propisno skladištenje stajnjaka i organskog otpada na površinama gospodarstva • čišćenje minimalno jednom tjedno boksova za teljenje i telad • često premještanje iglua za telad kako bi se podloga mogla osušiti • izbjegavanje zadržavanja vode u otvorima, udubljenjima, jamama, rupama, posudama, bazenima, općenito prostorima/skupljalištima kišnice • tretiranje protiv muha stajskog prostora i sveukupne opreme u staji • održavanje pašnjaka suhim. 17

IZ AGENCIJE ZA PLAĆANJA

Podnošenje Jedinstvenog zahtjeva do 15. svibnja 2026. Podsjećamo sve poljoprivredne proizvođače kako je Jedinstveni zahtjev za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2026. godinu moguće podnijeti do 15. svibnja. Svoj zahtjev poljoprivrednici mogu samostalno popuniti u Agronetu, a mogu ga podnijeti na dva načina: 1. isprintati i poslati poštom, ili ga osobno donijeti u podružnicu Agencije u svojoj županiji, ili

2. poljoprivrednici koji se prijave u Agronet putem NIAS sustava koristeći nacionalno priznatu vjerodajnicu značajne sigurnosne razine (||) ili vjerodajnicu visoke sigurnosne razine (|||) mogu svoj Jedinstveni zahtjev podnijeti elektronički. Svima koji nemaju mogućnost elektroničkog popunjavanja zahtjeva i dalje pomažu djelatnici Agencije za plaćanja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske

agencije za poljoprivredu i hranu. Potpore koje se mogu ostvariti u 2026. godini i uvjeti za njihovo ostvarivanje propisani su u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu (Narodne novine 147/2025).

mljekarski list / 5. 2026.

> VIJESTI

Povećajte produktivnost uz Vicon mehanizaciju iz Grapaka Tvrtka Grapak d.o.o. već dugi niz godina prepoznata je kao pouzdan partner u poljoprivredi, nudeći vrhunsku mehanizaciju koja odgovara stvarnim potrebama proizvođača. U segmentu zelene tehnike posebno se ističe proizvođač Vicon, čiji proizvodi kombiniraju dugotrajnost, učinkovitost i tehnološku naprednost. Grapak u Vicon asortimanu nudi stražnje traktorske kosilice, okretače sijena i sakupljače, osmišljene kako bi poljoprivrednicima omogućili maksimalnu produktivnost uz minimalne gubitke. Stražnje traktorske kosilice odlikuju se preciznim rezom i prilagodljivošću različitim terenima, što ih čini idealnim rješenjem za sve vrste travnjaka i krmnih površina. Njihova robusna konstrukcija i jednostavno održavanje dodatno pridonose dugotrajnosti i pouzdanosti u radu.

Okretači sijena iz Vicon programa dizajnirani su za brzo i ravnomjerno sušenje krme. Zahvaljujući optimalnom ras-

STRAŽNJE DISK KOSILICE

poredu radnih elemenata i stabilnosti u radu, omogućuju kvalitetno prozračivanje i ubrzavaju proces pripreme sijena, što je ključno za očuvanje hranjivih vrijednosti. Sakupljači predstavljaju završni korak u pripremi krme, a Vicon rješenja osiguravaju uredno i ravnomjerno formiranje redova, spremnih za baliranje ili daljnju obradu. Njihova učinkovitost posebno dolazi do izražaja na većim površinama, gdje su brzina i preciznost rada od presudne važnosti. Grapak d.o.o. svojim kupcima ne nudi samo vrhunsku opremu, već i stručnu podršku, savjetovanje te pouzdanu servisnu mrežu. Cilj tvrtke je dugoročno partnerstvo s korisnicima, temeljeno na povjerenju i kvaliteti. Ulaganjem u Vicon mehanizaciju poljoprivrednici biraju sigurnost, učinkovitost i tehnologiju koja prati zahtjeve suvremene proizvodnje.

OKRETAČI SIJENA VICON FANEX 524

• Radni zahvat 5.2 m • 4 rotora, 6 ruku po rotoru • CompactLine reduktor • Hidraulično sklapanje • 3 položaja rotora za podešavanje kuta okretanja/ rastresanja

CIJENA: 6.800€ + PDV VICON EXTRA 228

VICON EXTRA 122

• Radni zahvat: 2.15 m • 6 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +15° | - 45° • BreakAway zaštita od nailaska na prepreku • Zaštitna cerada

• Radni zahvat: 2.84 m • 8 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +/- 35° • NonStop BreakAway zaštita od nailaska na prepreku • Zaštitna cerada • Potrebna snaga traktora 50 KS

CIJENA: 6.100€ + PDV

CIJENA: 7.700€ + PDV VICON EXTRA 232

VICON EXTRA 124 • Radni zahvat: 2.42 m • 6 diskova, 3 noža po disku • Košnja na nagibu: +15° | - 45° • Zaštitna cerada • Potrebna snaga traktora kW/KS: 34/46

CIJENA: 6.700€ + PDV

• Radni zahvat: 3.20 m • 8 diskova, 24 noža • Košnja na nagibu: +35 /–35° • BreakAway zaštita od nalaska na prepreku • Zaštitna cerada

CIJENA: 8.900€ + PDV

PSC VARAŽDIN

PSC OSIJEK

M. Schlengera 5, G. Kneginec, 42204 Turčin Tel.: +385 42 209 201 Mob: +385 91 215 1002, +385 99 345 2315

Ul. Jablanova 44, 31000 Osijek Tel.: +385 31 673 058 Mob.: +385 91 242 4244, +385 99 807 0510

mljekarski list / 5. 2026.

SAKUPLJAČI SIJENA VICON ANDEX 353 • Radni zahvat 3.5 m • 10 ruku, 4 para zubaca po ruci • CompactLine reduktor u uljnoj kupki

CIJENA: 5.500€ + PDV VICON ANDEX 394

• Radni zahvat 3.9 m • 11 ruku, 4 para zubaca po ruci • CompactLine reduktor u uljnoj kupki

CIJENA: 5.900€ + PDV

www.grapak.hr prodaja@grapak.com

19 *fotografije su simbolične

> REPORTAŽA

Pametne farme u praksi Primjena senzorskih i digitalnih tehnologija na farmi obitelji Kolak u Potnjanima > Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

igitalizacija i automatizacija u proizvodnji mlijeka posljednjih godina doživljavaju značajan razvoj, a njihova konkretna primjena sve je vidljivija i na hrvatskim farmama, o čemu smo u prošlom broju razgovarali s prof.dr.sc. Borisom Lukićem, voditeljem multidisciplinarnoga europskog projekta. Izvrstan je primjer farma Grube obitelji Kolak u Potnjanima, koja pokazuje kako integracija senzorskih sustava, automatizirane mužnje i videonadzora omogućuje preciznije upravljanje proizvodnjom, unapređenje zdravlja stada i optimizaciju troškova. Ova je uzorna farma uključena u istraživački projekt Animalna proizvodnja nove generacije, u kojem se razvijaju modeli temeljeni na analizi velikih skupova podataka i primjeni umjetne inteligencije u stočarskoj proizvodnji.

Integrirani sustavi prikupljanja podataka “Osnovu upravljanja na farmi čini automatizirani sustav mužnje (AMS), koji kontinuirano prikuplja podatke o količini mlijeka, protoku, trajanju mužnje i drugim proizvodnim parametrima. Međutim, ključna prednost sustava leži u njegovoj integraciji s dodatnim izvorima podataka. Biometrijski senzori, postavljeni u obliku ogrlica, omogućuju praćenje ponašanja životinja kroz niz pokazatelja: razinu aktivnosti mliječnih krava, njihovo vrijeme hranjenja, kao i trajanje i intenzitet preživanja”, kaže prof.dr.sc. Boris Lukić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, voditelj projekta, te dodaje: “Suvremeniji senzori koriste kombinaciju žiroskopa i akcelerometra, čime se postiže veća preciznost u detekciji mikropokreta i ponašajnih obrazaca. Upravo je preživanje (ruminacija) jedan od najvažnijih indikatora zdravstvenog statusa, budući da promjene u preživanju često prethode 20

Uspješni uzgajivač visokomliječnih holstein krava Branko Kolak i voditelj projekta prof. Boris Lukić - izvrstan primjer suradnje znanosti i prakse, odnosno prijenosa novih znanstvenih dostignuća u proizvodnju

kliničkim simptomima bolesti. Integracijom ovih podataka s informacijama iz AMS sustava omogućuje se pravodobna identifikacija odstupanja u proizvodnji i ponašanju.”

Primjena videonadzora i računalnog vida Dodatnu razinu nadzora čini sustav videokamera raspoređenih unutar objekta. Kamere su smještene tako da pokrivaju ključne zone - hranidbeni stol, ležišta i komunikacijske površine. Poseban naglasak stavljen je na postavljanje kamera iznad krava čime se smanjuje preklapanje životinja u vidnom polju i omogućuje preciznija identifikacija pojedinačnih jedinki. Tako videonadzor ovom vrijednom istraživačkom timu omogućuje analizu kretanja i aktivnosti mliječnih krava, praćenje

učestalosti dolazaka na hranidbeni stol, procjenu vremena odmora i ležanja, kao i detekciju promjena u ponašanju. U kombinaciji s algoritmima računalnog vida, ovi sustavi omogućuju automatiziranu obradu podataka i prepoznavanje obrazaca koji mogu upućivati na zdravstvene ili reproduktivne probleme.

Povezivanje podataka i upravljanje zdravljem Jedna je od ključnih prednosti implementiranog sustava ovog projekta mogućnost povezivanja različitih izvora podataka u jedinstvenu analitičku cjelinu. Time se omogućuje višedimenzionalno praćenje svake životinje, ističe profesor Lukić, koji daje primjer iz prakse kako istovremeno smanjenje unosa hrane, aktivnosti i preživanja može upozoravati na mljekarski list / 5. 2026.

Biometrijski senzori postavljeni u obliku ogrlica omogućuju praćenje ponašanja životinja kroz niz pokazatelja

Integracija senzora, automatiziranih sustava i napredne analitike omogućuje značajno unapređenje upravljanja farmom

Transformacija proizvodnih sustava

rani stadij zdravstvenog poremećaja, i to prije pojave vidljivih kliničkih znakova. Takav pristup omogućuje preventivno djelovanje, što rezultira smanjenjem troškova liječenja, manjim gubicima u proizvodnji te poboljšanom dobrobiti životinja

Uloga okolišnih čimbenika U okviru istraživanja prate se i okolišni parametri, prvenstveno temperatura i relativna vlaga zraka. Njihova kombinacija, izražena kroz temperaturno-humidni indeks (THI), značajno utječe na proizvodnju i zdravlje mliječnih krava. Praćenjem ovih parametara moguće je pravodobno reagirati na toplinski stres, prilagoditi hranidbu i upravljanje, ali i uključiti okolišne varijable u modele procjene proizvodnje. Time se dodatno povećava preciznost upravljanja farmom u specifičnim klimatskim uvjetima.

Kamere pokrivaju ključne zone - hranidbeni stol, ležišta i komunikacijske površine

Zaključak

Primjena u selekciji i proizvodnji Podaci prikupljeni na farmi koriste se i u širem kontekstu - za razvoj modela genomske selekcije i procjene uzgojnih vrijednosti. Analizom povezanosti između genetskih informacija i fenotipskih svojstava (proizvodnja, zdravlje, ponašanje) moguće je preciznije odabrati životinje za daljnji uzgoj. Poseban naglasak stavljen je na otpornost na toplinski stres, dugovječnost i kvalitetu mlijeka. Takav pristup predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalne metode selekcije, koje su se temeljile na ograničenom broju pokazatelja. mljekarski list / 5. 2026.

Primjena navedenih tehnologija rezultira transformacijom tradicionalnih farmi u sustave preciznog upravljanja. Umjesto reaktivnog pristupa, temeljenog na vidljivim problemima, uvodi se proaktivan model upravljanja temeljen na podacima. Ključne prednosti takvog sustava uključuju kontinuirano praćenje proizvodnje i zdravlja, pravodobno donošenje odluka, smanjenje varijabilnosti u proizvodnji, te povećanje ekonomske učinkovitosti mliječne farme, kaže nam Branko Kolak, dugogodišnji uspješni uzgajivač visokomliječnih holstein krava i predsjednik SUHUH-a, te zaključuje kako se na ovaj način istodobno poboljšavaju uvjeti držanja životinja, što dodatno pridonosi stabilnosti proizvodnje.

Primjer farme obitelji Kolak potvrđuje kako digitalne tehnologije u stočarstvu više nisu koncept budućnosti, već operativna stvarnost. Integracija senzora, automatiziranih sustava i napredne analitike omogućuje značajno unapređenje upravljanja farmom. Daljnji razvoj ovakvih sustava, osobito u kombinaciji s umjetnom inteligencijom i genomskim podacima, otvorit će nove mogućnosti u selekciji, proizvodnji i održivosti mliječnog sektora.

Pohrana i nadzor podataka

*Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

> AKTUALNO

Hranidba junica u 21. stoljeću - ključ profitabilne proizvodnje mlijeka Hranidba junica mora pratiti standarde 21. stoljeća, jer upravo s njom počinje uspješna proizvodnja mlijeka > Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

organizaciji tvrtke Alltech Hrvatska, 15. travnja 2026. u Čepinu održana je stručna radionica “Unapređenje uzgoja junica”. Događaj je okupio proizvođače i stručnjake iz sektora mliječnoga govedarstva, a središnje predavanje održao je profesor emeritus Jud Heinrichs s Penn State University, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za hranidbu mliječnih goveda. U fokusu njegova izlaganja bila je potreba za redefiniranjem pristupa uzgoju junica, koji - unatoč tehnološkom napretku u drugim segmentima proizvodnje - često ostaje zarobljen u zastarjelim praksama.

Tehnološki napredak - ali ne i u hranidbi junica Kako je istaknuo Heinrichs, suvremene farme koriste robote za mužnju, precizne reprodukcijske alate i sofisticirane modele za formulaciju obroka. No, kada je riječ o junicama, praksa često zaostaje desetljećima. Takav nesrazmjer izravno utječe na proizvodnju, jer upravo pravilno odgojena junica predstavlja temelj buduće mliječne krave.

Kvaliteta krme važnija od količine Jedna od najsnažnijih poruka radionice odnosi se na kvalitetu voluminozne krme. Prema Heinrichsu, ekonomska logika je jasna - trošak proizvodnje tone kvalitetne i nekvalitetne silaže često je vrlo sličan, ali su učinci u hranidbi bitno različiti. Kvalitetna krma stoga omogućuje bolju probavljivost, manji dnevni 22

Slika 1. Profesor emeritus Jud Heinrichs održao je stručnu radionicu za proizvođače i stručnjake iz sektora mliječnoga govedarstva

unos hrane te tako veću učinkovitost hranidbe. Zato se proizvođačima preporučuje junice hraniti najboljom dostupnom krmom, čak i ako to znači manju količinu u obroku. Ipak, naglašeno je da klimatski uvjeti često ograničavaju postizanje optimalne kvalitete, što zahtijeva prilagodbu sustava hranidbe.

Novi (stari) pristup hranidbi U posljednja dva desetljeća znanstvena istraživanja dovela su do značajnog zaokreta u hranidbi junica. Zanimljivo, novi pristup temelji se na principima koji se već više od stoljeća koriste u hranidbi tovnih goveda i ovaca. Razlog promjene

leži u kontinuiranom poboljšanju kvalitete krmiva, što omogućuje preciznije upravljanje unosom i učinkovitije iskorištenje hranjivih tvari.

Ograničena hranidba - veća učinkovitost uz isti rast Jedan od ključnih nalaza predstavljenih na radionici temelji se na istraživanju Sveučilišta u Wisconsinu, koje je usporedilo slobodnu i ograničenu hranidbu junica. Rezultati su pokazali kako junice ostvaruju isti dnevni prirast od oko 900 g, te da se uz ograničenu hranidbu postiže do 20% bolja konverzija hrane. Razlog leži u fiziologiji probave - sporiji prolaz

Tablica 1. Ocjena tjelesne kondicije junica Starost, mjeseci 0-4 4-10 Prije pripusta Steone 15-20 Teljenje >20

Optimum 2,75 3,0 3,0 3,0 3,25

Minimum 2,50 2,50 2,75 2,75 3,0

Maksimum 3,0 3,0 3,0 3,25 3,25 mljekarski list / 5. 2026.

Dob prvog teljenja kritična točka

hrane kroz burag povećava probavljivost, smanjuju se energetski gubici za probavu i, konačno - manja je količina neprobavljenih hranjivih tvari. Ovakav pristup na kraju izravno utječe na smanjenje troškova proizvodnje.

Više hrane ne znači i bolju iskoristivost Povećanjem unosa hrane smanjuje se njezina probavljivost, što rezultira većim gubicima i većom količinom gnoja. Taj je fenomen dobro poznat u hranidbi krava u laktaciji, ali kod junica dolazi još više do izražaja. Stoga cilj hranidbe junica nije maksimalan unos, nego optimalna ravnoteža između unosa i iskorištenja hranjivih tvari.

Praksa - kontrola unosa i upravljanje obrokom U suvremenim sustavima uzgoja junica sve se više primjenjuje ograničena hranidba, pri čemu se količina obroka precizno prilagođava željenom dnevnom prirastu. Jedna je od praktičnih preporuka da junicama treba ograničiti stalan pristup hrani (najmanje osam sati dnevno bez hrane). Takav režim hranidbe omogućava bolju kontrolu rasta i učinkovitiju

Jud Heinrichs trenutno je profesor emeritus znanosti o mliječnom govedarstvu na The Pennsylvania State University. Na Penn Stateu radi od 1982. godine, u okviru savjetodavno-istraživačkog programa. Njegovo područje rada obuhvaća hranidbu i upravljanje mliječnim govedarstvom, s naglaskom na pomladak i krmiva. Judov interes za rast i upravljanje junicama omogućio mu je sudjelovanje u nekoliko populacijskih istraživanja o stopama rasta junica, kao i reviziju holstein mjernih traka za težinu koje se danas koriste diljem svijeta. Također, suizumitelj je Penn State separatora veličine čestica krme i TMR-a, koji se koristi u više od 80 zemalja širom svijeta. Ovaj separator stekao je globalnu reputaciju kao sredstvo za mjerenje krmiva i TMR-a na mliječnim farmama te ima važnu ulogu u održavanju pravilnog zdravlja buraga kod muznih krava. mljekarski list / 5. 2026.

Slika 2. Mjerna traka za procjenu težine junica

probavu. Također, ostaci obroka (TMR) od krava mogu se koristiti u hranidbi junica, ali isključivo uz kontrolirani unos kako bi se spriječilo prekomjerno debljanje.

Praćenje rasta i kondicije Uz pravilnu hranidbu, ključan je element uspješnog uzgoja kontinuirano praćenje razvoja junica. Posebna pažnja posvećena je tjelesnoj kondiciji (BCS), koja bi trebala biti oko 3,0. Heinrichs upozorava na čestu pogrešku - često podcjenjivanje kondicije zbog taloženja masnog tkiva u području prsa. Posebno je istaknuo kako prekomjerna kondicija prije teljenja može rezultirati smanjenim unosom hrane nakon teljenja, slabijim vrhom laktacije te većim rizikom metaboličkih poremećaja.

Jud Heinrichs Proveo je jednogodišnji dopust od 1991. do 1992. u organizaciji USDA, gdje je bio zadužen za Nacionalni projekt evaluacije junica u mliječnom govedarstvu. Drugi dopust proveo je na Sveučilištu u Bologni u Italiji, proučavajući veličinu čestica krmiva i potrebe za efektivnim vlaknima kod muznih krava. Autor je više od 180 znanstvenih radova i poglavlja u knjigama te više od 200 stručnih publikacija, najviše

Optimalna dob prvog teljenja je između 23 i 24 mjeseca. Produženje tog razdoblja često dovodi do prekomjerne tjelesne mase i narušavanja proizvodnih rezultata u prvoj laktaciji. Time se dodatno potvrđuje važnost usklađenog sustava hranidbe i upravljanja rastom.

Globalni trendovi i zaključak Prema iskustvima iz SAD-a, čak 90% junica danas se hrani ograničeno, a taj se trend postupno širi i na druge dijelove svijeta. Ipak, regionalne razlike u kvaliteti krme i klimatskim uvjetima i dalje značajno utječu na izbor sustava hranidbe. Zaključno, radionica u Čepinu jasno je istaknula da uzgoj junica više ne smije biti sekundarna ili pak sporedna aktivnost na farmi. Naprotiv, riječ je o segmentu s velikim potencijalom za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova proizvodnje. Kako je naglasio Jud Heinrichs - hranidba junica mora pratiti standarde 21. stoljeća, jer upravo tu počinje uspješna proizvodnja mlijeka.

u području pomlatka i krmiva u mliječnom govedarstvu. Njegova savjetodavna internetska stranica rangirana je kao broj 1 na Googleu pri pretraživanju tema vezanih uz hranidbu mliječnih goveda. Neka od novijih istraživanja prof.emer. Heinrichsa pokazala su utjecaj različitih dodataka hranjivih tvari u obrocima teladi na njihovo zdravlje, razvoj probavnog sustava i rast mladih životinja. Također, njegova istraživanja o načinima poboljšanja učinkovitosti iskorištavanja hrane i dušika kod junica u rastu pokazala su brojne pozitivne učinke dodavanja kvasca i kontrolirano otpuštajuće uree u obroke. Njegov rad također se bavi i održavanjem pravilne funkcije buraga kod mliječnih krava te načinima hranidbe junica i krava kako bi se povećala učinkovitost iskorištavanja hrane i očuvalo zdravlje buraga. U sljedećem broju donosimo intervju s prof.emer. Jud Heinrichsom. 23

mljekarski list / 5. 2026.

Poštovani čitatelji, stočarski se sektor u Hrvatskoj i u 2026. godini nastavlja kretati na raskrižju tradicije i suvremenih tehnoloških rješenja. Upravo ta sinergija najvidljivija je u nizu aktivnosti koje obilježavaju godinu - od stočarskih izložbi, preko digitalizacije upravljanja proizvodnjom, pa sve do sve intenzivnije primjene robotike i naprednih uzgojnih metoda. Stočarske izložbe i dalje ostaju jedno od ključnih mjesta susreta uzgajivača, stručnjaka i šire javnosti. One nisu samo prilika za predstavljanje najkvalitetnijih grla i uzgojnih postignuća, već i važan komunikacijski most između ruralnoga i urbanog prostora. U vremenima kada se sve više govori o podrijetlu hrane i održivosti proizvodnje, izložbe imaju dodatnu vrijednost - omogućuju neposredan uvid u rad poljoprivrednih gospodarstava i podižu svijest o važnosti domaće proizvodnje. Planiranih 14 izložbi i smotri tijekom godine, koje Centar za stočarstvo organizira zajedno s uzgojnim udruženjima i organizatorima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, potvrđuju kontinuitet i važnost ovih manifestacija, pri čemu središnje mjesto zauzima državna izložba u Gudovcu. Paralelno s očuvanjem tradicije stočarskih izložbi, naši stručnjaci kontinuirao unaprjeđuju sustave digitalizacije i analitike. Novi alati poput polugodišnjeg izvještaja o kontroli mliječnosti u sustavu ePosjednik pružaju uzgajivačima detaljniji uvid u proizvodne rezultate i stanje stada. Takvi podaci omogućuju Impressum: Glavni i odgovorni urednik: Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Renata Prusina, dipl.ing. Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj.,univ.spec.oec. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, ul. kardinala Alojzija Stepinca 17, 31000 Osijek MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

mljekarski list / 5. 2026.

kvalitetnije upravljanje farmom, donošenje pravodobnih odluka i usporedbu s nacionalnim prosjecima, što je ključno za povećanje konkurentnosti. S druge strane, nedostatak radne snage i potreba za povećanjem učinkovitosti dodatno ubrzavaju tehnološke promjene. Sve veća primjena robota za mužnju potvrđuje da hrvatsko mljekarstvo u ovom segmentu prati globalne trendove. Iako je njihov udio još uvijek relativno skroman, kontinuirani rast pokazuje da proizvođači prepoznaju prednosti automatizacije od uštede rada do poboljšanja dobrobiti životinja i stabilnosti proizvodnje. Ciljani odabir bikova za umjetno osjemenjivanje u skladu s uzgojnim ciljevima ključan je dostizanje očekivanog genetskog napretka. Kombinacija genomski testiranih i progenih bikova omogućuje balans između brzine genetskog napretka i pouzdanosti

rezultata, što dugoročno pridonosi kvaliteti i produktivnosti stada. Istodobno, međunarodna suradnja i znanstveni rad, poput razvoja smjernica za ocjenu vanjštine mliječnih pasmina ovaca, upozoravaju na važnost standardizacije i unapređenja uzgojnih praksi. Takve inicijative stvaraju temelje za usporedivost podataka i dodatno jačaju stručni okvir stočarske proizvodnje. Sve navedeno jasno pokazuje da je hrvatsko stočarstvo u fazi postupne, ali neminovne transformacije. Izazovi su brojni, no kombinacija znanja, iskustva i novih tehnologija pruža dobru osnovu za daljnji razvoj. Upravo će povezivanje tradicionalnih vrijednosti s inovacijama odrediti smjer i uspješnost sektora u godinama pred nama. Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. ravnatelj HAPIH-a

U ovom broju donosimo 2 4 5 6 8

Stočarske izložbe u 2026. godini Polugodišnji izvještaj - kontrola mliječnosti - novi izvještaj u ePosjedniku Roboti za mužnju krava u Hrvatskoj Najkorišteniji bikovi za umjetno osjemenjivanje u 2025. godini Priprema smjernica ICAR-a za ocjenu svojstava vanjštine mliječnih pasmina ovaca

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

25 1

Stočarske izložbe u 2026. godini Na stočarskim izložbama uzgajivači predstavljaju posjetiteljima najbolja grla, ali i svoje gospodarstvo > Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj., univ.spec.oec. Centar za stočarstvo, vatroslav.tissauer@hapih.hr

točarske izložbe domaćih životinja spadaju u jedne od najznačajnijih stočarskih manifestacija. Osim što su važne uzgajivačima i potencijalnim kupcima, često su zanimljive i posjetiteljima iz urbanih sredina, jer predstavljaju približavanje ruralnog načina života. Na stočarskim izložbama uzgajivači predstavljaju posjetiteljima najbolja grla, ali i svoje gospodarstvo. Nagrađene životinje najbolja su promocija uzgojnog rada. Izložba je također i mjesto na kojem uzgajivači potencijalnim kupcima mogu predstaviti svoje blago u najboljem svjetlu, jer je poznato da najbolji uzgajivači nemaju poteškoća s prodajom rasplodnog pomlatka. Osim prodaje ili promocije, izložbe su također i idealna prilika za razmjenu iskustava i mišljenja samih uzgajivača. Organizacija i održavanje stočarskih izložbi predstavlja velik izazov, no bez obzira na to Centar za stočarstvo HAPIH-a zajedno s drugim organizatorima (županijama, gradovima, općinama), te uzgajivačima i uzgojnim udruženjima sudjeluje u pripremi i organizaciji stočarskih izložbi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tako će tijekom godine biti održano 14 stočarskih izložbi i smotri, od kojih je najveća i najvažnija 33. državna stočarska izložba u Gudovcu, koja će se održati početkom rujna u okviru Jesenskoga međunarodnoga bjelovarskog sajma. Ove godine prva je 23. županijska izložba stoke Krapin-

sko-zagorske županije u Svetom Križu Začetrju, koja se održava 25. travnja, gdje se priređuje i prvi od brojnih Bambino kupova, a posljednja izložba je u listopadu kada se održavaju Državna i Županijska smotra istarskih magaraca u Juršićima. Namjena je stočarskih izložbi dvojaka - promocija uzgoja te približavanje kupcima i posjetiteljima, ali i natjecanje pri čemu stručnjaci kroz komisije za ocjenu životinja odabiru najbolja grla i time omogućuju usporedbu kvalitete životinja unutar stada i između stada.

Izložba je i mjesto na kojem uzgajivači potencijalnim kupcima mogu predstaviti svoje blago u najboljem svjetlu, jer je poznato da najbolji uzgajivači nemaju poteškoća s prodajom rasplodnog pomlatka 26 2

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

mljekarski list / 5. 2026.

Pogledajte raspored svih izložbi planiranih u 2026. godini. Također, kalendar izložbi nalazi se i na internetskoj stranici HAPIH-a na poveznici https://www.hapih.hr/cs/stocarske-izlozbe/

mljekarski list / 5. 2026.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

27 3

Polugodišnji izvještaj - kontrola mliječnosti - novi izvještaj u ePosjedniku Polugodišnji izvještaj prikazuje podatke o broju krava uključenih u kontrolu mliječnosti tijekom odabranoga polugodišnjeg razdoblja

> Zrinko Mikić, dr.med.vet. Centar za stočarstvo, Odjel za govedarstvo, zrinko.mikic@hapih.hr

nedavnim prošlim brojevima ovog podliska izvijestili smo o novom izvještaju s rezultatima kontrole mliječnosti krava, kao i o novoj funkcionalnosti za velike farme, oboje navedeno putem Web aplikacije za posjednike, koja je uzgajivačima dostupna na mrežnoj stranici HAPIH-ova Centra za stočarstvo. Sada najavljujemo i novi izvještaj za uzgajivače krava pod nazivom Polugodišnji izvještaj - kontrola mliječnosti. Polugodišnji izvještaj prikazuje podatke o broju krava uključenih u kontrolu mliječnosti tijekom polugodišnjeg razdoblja. Sadrži pregled krava prema laktacijama u te broj junica razvrstanih prema dobi. Tablica Kontrola mliječnosti prikazuje podatke po mjesecima odabranoga polugodišnjeg razdoblja, i to: broj krava s uzorkom, dane u laktaciji, dnevnu proizvodnju mlijeka u stadu, prosječnu dnevnu proizvodnju po kravi, sadržaj mliječne masti i bjelančevina, broj somatskih stanica te sadržaj uree. Tablica Broj somatskih stanica sadrži usporedbu broja somatskih stanica za prvi i posljednji mjesec kontrole u odabranom razdoblju, pri čemu su krave brojčano razvrstane u razrede prema broju somatskih stanica. Osim toga, izvještaj sadržava i podatke o prosječnoj proizvodnji mlijeka stada u standardnoj laktaciji od 305 dana, kao i za cijelu laktaciju. Ti se podaci mogu usporediti s prosječnim vrijednostima za Republiku Hrvatsku, koje su prikazane neposredno ispod prosječne proizvodnje mlijeka za stado. Izvještaj uključuje i podatke o prosječnoj životnoj proizvodnji stada, pri čemu su prikazani broj krava, prosječan broj laktacija, ukupna proizvodnja mlijeka u kilogramima, količina mliječne masti i bjelančevina, te ukupna

28 4

Slika 1. Polugodišnji izvještaj - kontrola mliječnosti

količina mliječne masti i bjelančevina (M+B) izražena u kilogramima. Sve informacije u svezi s ovim izvještajem, ali i s ostalim navedenim funkcionalnostima unutar Web aplikacije za posjednike mogu se dobiti u Odjelu za

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

govedarstvo na e-mail govedarstvo@ hapih.hr, u područnim uredima HAPIH-ova Centra za stočarstvo, te u Uputi za uzgajivače mliječnih i kombiniranih pasmina goveda (https: //www.hapih.hr/ cs/publikacije/govedarstvo/). mljekarski list / 5. 2026.

Roboti za mužnju krava u Hrvatskoj Imajući u vidu prednosti robotizirane mužnje, ali i sve veći nedostatak radnika na mliječnim farmama, za očekivati je daljnje širenje robotizirane mužnje Zrinko Mikić, dr.med.vet. Centar za stočarstvo, zrinko.mikic@hapih.hr Porast broja stada mliječnih krava opremljenih robotima za mužnju dugogodišnji je i kontinuirani trend u svim govedarski razvijenim zemljama. Sličan trend prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se broj robota za mužnju postupno povećava. Tako je 2020. godine robotska mužnja bila zastupljena kod oko 3 % krava i u manje od 1 % stada, dok je do 2024. taj udio porastao na 7,8% krava i 2,4% stada. U 2025. godini 8,8% krava u Hrvatskoj uključeno je u sustav robotske mužnje. Imajući u vidu prednosti robotizirane mužnje, ali i sve veći nedostatak radnika na mliječnim farmama, za očekivati je daljnje širenje robotizirane mužnje. Tome će svakako pridonijeti najavljene mjere ministarstva u svezi s razvojem sektora mljekarstva, što će uzgajivače sigurno potaknuti da nabave robote za mužnju te si tako olakšaju najsloženiji posao na farmi. 24 15 13 54

33 11 00 00 22

5 11 00 11 00 00 11 11

Bj el

ov ar sk o Du Br -bi br ods log ov o k ač o-p rsk ko os a -n a er vsk et v a Gr an ad ska Za gr e Ko Ist b pr ivn Ka arsk ičk r lo a Kr o-k vač ap k r in iže a sk va oč za ka Lič go ko rsk -se a Os Međ njsk a je čk imu Po o-b rsk že a a Pr ško ranj im -s s or lav ka Sis sko on ač -go ska Sp ko- ran lit mo sk sk o- slav a d a Šib alm čka en ati s k ns o- ka kn Vi ro i vi Var nsk Vu tičk ažd a ko o-p ins k va o rs dra a ko -sr vska ije m Za ska d Za ars gr ka eb ač ka

13 10

broj robota

broj farmi

Grafikon 1. Broj robota za mužnju i broj farmi s robotiziranom mužnjom prema županiji

Grafikon 1. Broj robota za mužnju i broj farmi s robotiziranom mužnjom prema županiji 10 Najveći broj robota za mužnju je u proizvodno najznačajnijoj Osječko-baranjskoj županiji (24 robota), koja daje više od trećine ukupno isporučenih količina kravljeg mlijeka. Slijede Koprivničko-križevačka (15 robota), Zagrebačka (13 robota) i Bjelovarsko-bilogorska županija (9 robota). Šest hrvatskih županija i Grad Zagreb još nemaju robote za mužnju u svojim stadima.

3 2

2 1

3 1 1

ov ar sk o Du Bro -bil o br d ov sko gor sk ač ko pos a a -n er vsk et a v Gr ans ad ka Za gr e Ko Ist b pr a ivn Ka rsk ičk r lo a Kr o-k vač k ap r in ižev a sk o- ačk za a Lič gor ko sk -se a n M Os eđ jsk a je č imu Po ko-b rsk že ar a Pr ško anj im -sl ska or av Sis sko ons ač -go ka Sp ko-m ran s lit sk osl ka o- av d a Šib alm čka en ati s k ns o- ka kn Vi in ro V vit ara ska Vu ičk ždi ko o-p ns k va o rs dra a ko -sr vska ije m s Za ka d Za arsk gr eb a ač ka

Grafikon 2. Zastupljenost robota za1mužnju stada 1 1prema veličini 1 1 11 1 1

Bj el

orast broja stada mliječnih krava opremljenih robotima za mužnju dugogodišnji je i kontinuirani trend u svim govedarski razvijenim zemljama. Sličan trend prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se broj robota za mužnju postupno povećava. Tako je 2020. godine robotska mužnja bila zastupljena kod oko 3% krava i u manje od 1% stada, dok je do 2024. taj udio porastao na 7,8% krava i 2,4% stada. U 2025. godini 8,8% krava u Hrvatskoj uključeno je u sustav robotske mužnje. Imajući u vidu prednosti robotizirane mužnje, ali i sve veći nedostatak radnika na mliječnim farmama, za očekivati je daljnje širenje robotizirane mužnje. Tome će svakako pridonijeti najavljene mjere ministarstva u svezi s razvojem sektora mljekarstva, što će uzgajivače sigurno potaknuti da nabave robote za mužnju te si tako olakšaju najsloženiji posao na farmi. Najveći broj robota za mužnju je u proizvodno najznačajnijoj Osječko-baranjskoj županiji (24 robota), koja daje više od trećine ukupno isporučenih količina kravljeg mlijeka. Slijede Koprivničko-križevačka (15 robota), Zagrebačka (13 robota) i Bjelovarsko-bilogorska županija (9 robota). Šest hrvatskih županija i Grad Zagreb još nemaju robote za mužnju u svojim stadima. S obzirom na veličinu, najveći broj stada s robotima za mužnju ima 50-100 krava. Prednjače Koprivničko-križevačka (10 stada), Zagrebačka županija (5 stada), te Osječko-baranjska (4 stada), pri čemu je u Osječko-baranjskoj županija još pet stada s više od 100 krava i jedno stado do 50 krava s robotima za mužnju.

do 50 krava

50-100krava

100-200krava

više od 200

Grafikon 2. Zastupljenost robota za mužnju prema veličini stada

S obzirom na veličinu, najveći broj stada s robotima za mužnju ima 50-100 krava. Prednjače

(10 stada), Zagrebačka županija (5 stada), te Osječko-baranjska (4 stada),dugogodišnji pri Porast broja stada mliječnihKoprivničko-križevačka krava opremljenih robotima za mužnju čemu je u Osječko-baranjskoj županija još pet stada s više od 100 krava i jedno stado do 50 krava s robotima za mužnju. je i kontinuirani trend u svim govedarski razvijenim zemljama

mljekarski list / 5. 2026.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

29 5

Najkorišteniji bikovi za umjetno osjemenjivanje u 2025. godini I kod simentalske i kod holstein pasmine prevladavaju progeni bikovi u odnosu na genomske > Zrinko Mikić, dr.med.vet. Centar za stočarstvo, zrinko.mikic@hapih.hr

Republici Hrvatskoj u 2025. godini označeno je i registrirano ukupno 107.567 novorođene teladi svih pasmina goveda. U odnosu na 2024. godinu zabilježeno je povećanje ukupnog broja novorođene teladi za 1,1%. U najbrojnijih mliječnih i kombiniranih pasmina (simentalska i holstein) prevladava umjetno osjemenjivanje, dok u mesnih i izvornih pasmina dominira prirodni pripust.

Bik Vordorf Pp* bio je najkorišteniji genomski bik prema broju potomaka u prošloj godini

Najkorišteniji bikovi U prošloj godini od simentalskih bikova prema broju potomaka najkorišteniji je genomski bik Vordorf Pp* (Valtra P*S x Sehrgut x Impression). Vordorf Pp* bio je najkorišteniji genomski bik prema broju potomaka u prošloj godini. Imao je ukupno 2201 potomka, što upućuje na veliku popularnost i povjerenje uzgajivača. Njegove su glavne prednosti mlijeko (117), meso (102), fitnes (105) i vime (113), ali paziti na indekse za noge (100) i mišićavost (99). U 2025. godini najkorišteniji holstein bik je progeni bik Mingus (Pursuit × Superhero × Silver). Mingus se ističe vrlo dobrim ukupnim selekcijskim indeksom (152), uz visok indeks mliječnosti (141), kvalitetan eksterijer (122), te izraženu dugovječnost (126). Odlikuje se sposobnošću poboljšanja većine proizvodnih i funkcionalnih svojstava. Tijekom 2025. godine ostvario je ukupno 549 potomaka. Može se zaključiti kako u obje pasmine prevladavaju 30 6

Grafikon 1. Broj novorođene i registrirane teladi po godini

Grafikon 2. Umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust prema pasmini (%)

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

mljekarski list / 5. 2026.

U 2025. godini najkorišteniji holstein bik je progeni bik Mingus (Pursuit × Superhero × Silver). Mingus se ističe vrlo dobrim ukupnim selekcijskim indeksom (152), uz visok indeks mliječnosti (141), kvalitetan eksterijer (122), te izraženu dugovječnost (126)

progeni bikovi u odnosu na genomske. Genomski bikovi u ranoj dobi dobiju genomski test kroz postupak genomske selekcije pa se posljedično ranije koriste u rasplodu. Zbog kraćega generacijskog intervala, omogućavaju brži genetski napredak, ali im je pouzdanost testiranja niža (oko 70%) pa ih treba ciljano koristiti (veći broj bikova istovremeno). Progeni bikovi imaju rezultate na potomstvu (npr. kćeri), prvi rezultati dolaze u dobi od pet godina, a pouzdanost je znatno veća, minimalno 85%.

Tablica 1. Najkorišteniji simentalski i holstein bikovi u 2025. godini Simentalska

Rbr Rang

Ime

Telad

Centar

Ime

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Vordorf Pp* Winmeg* Hype* Wildharz Okidoki Pp* Husim PP* Villeroy Dorian* Hostmi* Vici Pp Hanomag Orka Megaherz Wuhan* Harbin Maurizio Heiligtum Hanuta Masasi PP Ortelan Miles Pp Manhattan Dorfprinz Milan Heiss Hex Hex Pp Harlem PP* Verrari Monopoly P*S Jhb Turbon

9166 9199 9055 9124 9121 9129 8606 9073 9054 9008 8959 8787 8818 9072 9004 8663 9062 8960 8895 9122 8932 8819 8956 8635 9143 8947 9005 8816 8931 9041

2201 1580 1540 1127 1125 820 799 753 689 676 593 568 488 416 416 312 310 275 260 220 210 204 201 187 180 171 169 163 151 139

Nova Genetik Varaždin Varaždin ReproVet ReproVet Varaždin Varaždin Osijek Varaždin ReproVet Varaždin Varaždin Varaždin Osijek ReproVet Osijek Varaždin Varaždin ReproVet Reprovet Nova Genetik Varaždin Varaždin Nova Genetik Varaždin Reprovet ReproVet Varaždin Varaždin Nova Genetik

Mingus Imperial Total Thriller* Boulevard Maestro Marauder Heatwave* Fate Bennie Consul Zumba Powerstar Painter* Disruptor* Sparky Millbay Harmonious* Clay Elkhart Timberlake VH Comply Hanley Banksy Moviestar* Expansion Royce Sensation Pp Peregrine* Peace*

Holstein HB Telad

Centar

1663 1486 1739 1814 1647 1542 1718 1785 1828 1766 1602 1722 1841 1738 1837 1201 1835 1786 1868 1596 1485 1701 1769 1547 1667 1590 1645 1809 1823 1860

Semex Semex Semex Semex Semex Semex Semex Semex Semex Semex Varaždin Semex Semex Semex Semex Lactis Semex Semex Semex Semex Semex Lactis Semex Semex Semex Semex Varaždin Varaždin Semex Semex

549 452 445 306 300 294 282 282 272 256 253 232 231 223 218 211 203 180 171 154 153 149 129 122 118 116 113 112 102 101

*- genomski bikovi mljekarski list / 5. 2026.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

31 7

Priprema smjernica ICAR-a za ocjenu svojstava vanjštine mliječnih svojstva vanjštine treba ocjenjivati, očekujemopasmina da će se pristupitiovaca izradi aplikacije za o vanjštine prvojanjki, i to prema uzoru na onu koja već postoji za ocjenu vanjštine koza. > Dr.sc. Marija Špehar, Centar za stočarstvo, marija.spehar@hapih.hr Darko Jurković, dipl.ing., Centar za stočarstvo, darko.jurković@hapih.hr

anjština ili eksterijer životinje može se definirati kao anatomija i funkcionalna građa kostura koja utječe na produktivnost, dugovječnost, zdravlje, otpornost na bolesti i prilagodljivost životinje. Pri ocjeni vanjštine, posebna se pozornost posvećuje kombinaciji strukturne ispravnosti nogu i papaka, izraženosti mišićavosti i okvira te konformaciji vimena. Pravilna konformacija svojstava nogu i papaka pozitivno utječe na duljinu produktivnog života i zdravlje, dok pravilna struktura vimena izravno utječe na proizvodnju mlijeka, otpornost na bolesti mliječne žlijezde, te Svojstvo dužina sisa iskazano na linearnoj skali od 1 do 9 na poboljšanu strojnu mužnju. Važnost uključivanja svojstava vanjštine u uzgojne programe prepoznata je kod štine mediteranskih pasmina mliječnih svojstava nogu i devet svojstava vimena. mnogih mliječnih i mesnih pasmina ovaca ovaca. Pripremljen je anketni upitnik, a Nakon analize odgovora anketnog upitSvojstvo dužinapredstavnici sisa iskazano na linearnoj do 9 su svojstva koja se mjere nika,1utvrđena organizacija odgovornihskali za od u svijetu. Međutim, ne postoji jedinstvena preporuka o svojstvima vanjštine koju je kontrolu proizvodnosti ovaca pozvani su u najvećem broju država/pasmina. Tako potrebno pratiti/mjeriti, a nisu dani ni nji- da ga ispune. Anketni se upitnik sastojao su najčešće ocjenjivana svojstva okvira hov precizan opis i predložena ljestvica od pitanja kojima su pokrivene osnov- bila leđna linija (jačina leđa), položaj i linearnih ocjena, kao ni statistički mo- ne informacije organizacije (ime drža- širina zdjelice, dužina tijela i širina prsa. del za genetsko vrednovanje. Zbog toga ve i kontakt uzgojne organizacije), kao Najveći broj zemalja ocjenjuje putice, poje u sklopu ICAR-ove Radne skupine za i specifičnih pitanja (veličina populacije ložaj stražnjih nogu (pogled sa strane) i položaj prednjih nogu (pogled sa strane ije kod m mliječnih ovaca uključenevanjštine u ocjenu vanjovce, koze i kamelide, Važnost osnovana radna uključivanja svojstava u uzgojne programe prepoznata podskupina za razvoj smjernica ocjene štine, imena pasmina u provedbi ocjene straga) iz skupine svojstava nogu, dok su mliječnih i mesnih pasmina ovaca u svijetu vanjštine, informacije o svojstvima koja položaj sisa, dužina sisa, dubina vimena, vanjštine posebno za mliječne i mesne pasmine ovaca, s ciljem odabira i definici- se ocjenjuju, skala za ocjenu, spol i dob povezanost prednjeg vimena i suspenzorni je svojstava od interesa, načina mjerenja životinja pri ocjenjivanju, broj ocjenjiva- ligament bili najčešće ocjenjivana svojstva i preporučene skale za ocjenu, te genet- nja i ocjenjivača, te informacije o susta- vimena. vu genetskog/genomskog vrednovanja). skog vrednovanja. Kad smjernice budu odobrene, dobit će Ukupno je osam uzgojnih organizacija se osnova za međunarodnu harmonizaciju sudjelovalo u anketnom upitniku. ocjene svojstava vanjštine kod mliječnih Aktivnosti koje su pasmina ovaca. U Republici Hrvatskoj se prethodile izradi smjernica Rezultati analize anketnog u sklopu provedbe kontrole proizvodnosti Koje su aktivnosti prethodile izradi provodi ocjena vanjštine prvojarki. Kad upitnika i buduća primjena već smjernica ocjene vanjštine mliječnih padobijemo preporuku koja svojstva vanjštine treba ocjenjivati, očekujemo da će se smina ovaca, koje će biti predstavljene smjernica Od ukupnog broja svojstava koja se pristupiti izradi aplikacije za ocjenu vanjna ovogodišnjoj ICAR-ovoj konferenciji u Veroni početkom lipnja? Prvi korak bio ocjenjuju po pojedinoj državi, njih 11 od- štine prvojanjki, i to prema uzoru na onu je pregled trenutnog stanja ocjene vanj- nosilo se na svojstva okvira, sedam je bilo koja već postoji za ocjenu vanjštine koza.

Važnost uključivanja svojstava vanjštine u uzgojne programe prepoznata je kod mnogih mliječnih i mesnih pasmina ovaca u svijetu 32 8

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

mljekarski list / 5. 2026.

Kvalitetna silaža predstavlja 50% vašeg uspjeha Posvetite joj maksimalnu pozornost

S inokulantom SiloSolve® FC.

• Silažu možete hraniti već nakon 7 dana • Gubici silaže su smanjeni 15-30% • Sačuvana hranjiva vrijednost za potporu zdravlja krava Naručite kod Animalisa www.animalis.hr mljekarski list / 5. 2026.

> AKTUALNO

Prikupljanje uzoraka mlijeka za bakteriološku analizu Pravilno prikupljanje uzoraka mlijeka iznimno je važno za identifikaciju uzročnika mastitisa > Hana Hrovatin, dr.vet.med. Animalis, d.o.o.

ravilno prikupljanje uzoraka mlijeka iznimno je važno za identifikaciju uzročnika mastitisa. Sterilnost je prilikom prikupljanja uzoraka mlijeka nužna kako bi se spriječila kontaminacija putem mikroorganizama na koži, vimenu i sisama krava, na rukama uzorkivača i u okolici. Kontaminirani uzorci mlijeka dovode do pogrešne dijagnoze, povećanoga opsega rada, troškova i zbunjenosti. To se može izbjeći pridržavanjem određenih postupaka. Potrebna oprema za uzorkovanje uključuje sterilne rukavice, gazu ili vatu od pamuka, dezinfekcijsko sredstvo, stalak za epruvete, označene epruvete, popis za provedbu uzorkovanja, pisalo i alkoholni flomaster. Prije početka uzorkovanja epruvete treba označiti (naljepnicama ili alkoholnim flomasterom). Treba navesti broj epruveta i četvrt vimena iz koje se uzima uzorak mlijeka. Unaprijed treba pripremiti i popis na kojem moraju biti navedeni osnovni podaci o gospodarstvu te datum uzorkovanja. Na popisu treba navesti identifikaciju krave (ušna markica, broj ovratnice, ime i sl.), kako bi se broj epruvete mogao povezati s identifikacijom. Zatim treba pripremiti opremu za uzorkovanje. Staviti sterilne rukavice, a gaze odnosno vatu natopiti dezinfekcijskim sredstvom. Ako su krave vrlo prljave, prvo koristiti pjenu za čišćenje i dezinfekciju prije mužnje, a za uklanjanje grube prljavštine papirnate ubruse. Nakon toga započeti dezinfekciju sisa gazama, odnosno vatom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom, pri čemu treba posebnu pozornost posvetiti vrhu sise. Važno je ne dodirnuti već dezinfi34

Slika 1 i 2. Na fotografiji su prikazana sva pomagala potrebna za uzorkovanje. Epruvete su označene rednim brojem četvrti vimena

Slika 3. Postupak dezinfekcije sisa koze. Važno je dobro očistiti kožu sise i kružnim pokretima kako bi se dobro dezinficirao njezin vrh

cirane sise i to ni slučajno (rukom, rukavom odjeće i sl.). Kada su sise čiste i dezinficirane, započinje uzimanje uzoraka mlijeka. Važno je da četvrt navedena na epruveti odgovara stvarno uzorkovanoj četvrti. Prilikom uzorkovanja epruvetu nagnuti pod kutom od 45 stupnjeva, čime se smanjuje mogućnost kontaminacije, jer nečistoća koja pada s krave (prašina, dlake, blato) ne ulazi u unutrašnjost epruvete. Epruvetu držati otprilike 3-4 cm udaljenu od sise i musti mlazove, pri čemu treba paziti da se sisa ne dodirne epruvetom. I čep epruvete mora prije zatvaranja ostati sterilan. Epruvete napuniti do otprilike tri četvrtine, zatvoriti ih čepom i vratiti u stalak. Na taj se način izbjegnu nezgode kao što su razbijanje ili prolijevanje iz epruveta. Ako se ne može uzeti uzorak mlijeka iz određene četvrti (presušena četvrt, nedovoljna količina mlijeka), to se bilježi u zapisnik pod napomene. Također je važno da se ne uzima uzorak iz četvrti koje su tretirane antibiotikom, jer to utječe na rezultat bakteriološke analize. mljekarski list / 5. 2026.

Slika 4 i 5. Uzimanje uzoraka od koze i krave. Važno je prilikom uzorkovanja epruvetu držati pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na vime, čime se sprečava padanje nečistoće u uzorak mlijeka

U laboratorijima se često koristi izraz “trash in, trash out” (smeće unutra, smeće van), što znači da točnost rezultata uvelike ovisi o kvaliteti uzorka koji dolazi u laboratorij. Ako je uzorak kontaminiran (primjer prikazan na slici u nastavku), rezultat bakteriološke analize nije relevantan.

Slika 6 i 7. Na prvoj slici vidljiva je kontaminacija uzorka mlijeka dlakom i prašinom koje su tijekom uzorkovanja pale s krave u epruvetu. Na drugoj je slici vidljiv rezultat analize kontaminiranog uzorka, gdje su kolonije bakterija prerasle ploču s krvnim agarom

Nakon što je uzorkovanje završeno, stalak s epruvetama staviti na hladno mjesto. Uz pošiljku priložiti i popis s navedenim identifikacijama krava od kojih su uzeti uzorci te s podacima o

gospodarstvu. Preporučuje se uzorke poslati na analizu u roku dva dana od uzorkovanja, pri čemu ih treba čuvati na hladnom. Ako se uzorak u tom roku ne može isporučiti, može se i zamrznuti.

Zaključak Pravilno prikupljanje uzoraka mlijeka iznimno je važno za identifikaciju uzročnika mastitisa. Prilikom uzimanja uzoraka treba paziti na sterilnost, jer kontaminirani uzorci mlijeka uzrokuju pogrešnu dijagnozu, nezadovoljstvo, ponavljanje analize i veće troškove. Stoga je važno unaprijed pripremiti svu potrebnu opremu i pridržavati se pravilnih postupaka uzorkovanja.

Potrebna oprema za uzorkovanje uključuje sterilne rukavice, gazu ili vatu od pamuka, dezinfekcijsko sredstvo, stalak za epruvete, označene epruvete, popis za provedbu uzorkovanja, pisalo i alkoholni flomaster mljekarski list / 5. 2026.

> AKTUALNO

Ocjena šepavosti krava u proizvodnji mlijeka Promatranje i ocjenjivanje šepavosti trebalo bi se provoditi jednom mjesečno, nakon mužnje, odnosno pri izlasku krava iz izmuzišta > Prof. dr. sc. Tina Bobić

romatranje i ocjenjivanje šepavosti krava jedan je od načina procjene dobrobiti životinja i poboljšanja zdravlja papaka u stadu. Cilj je ocjenjivanja šepavosti procjena zdravlja papaka krava i utvrđivanje stupnja zastupljenosti šepavosti u stadu. Redovitom procjenom šepavosti cilj je postići da ≥ 95% stada u laktaciji (plus zasušene krave) bude s ocjenom ≤2 (slabo šepave). Redovito praćenje i promatranje ranih znakova šepavosti može pridonijeti ranijem otkrivanju šepavosti, a samim time i ranijom intervencijom i liječenjem, što dovodi do bržeg i ranijeg oporavka životinje. Osim toga, benefit ocjenjivanja šepavosti ogleda se u tome da je riječ o pouzdanoj metodi otkrivanja krava koje bi mogle imati koristiti od pravodobnog tretiranja, odnosno prije nego se jako razvije bolest koja će dovesti kravu u stadij jake šepavosti.

Postupak ocjenjivanja šepavosti krava Promatranje i ocjenjivanje šepavosti trebalo bi se provoditi jednom mjesečno, nakon mužnje, odnosno pri izlasku krava iz izmuzišta. Pogodno je to činiti pri prolasku krava kroz koridore prema stajama, na mjestima gdje im je osigurano neometano usmjereno kretanje, a promatrač (osoba koja ocjenjuje stupanj šepavosti) ima siguran i dobar kut promatranja životinja. Procjena šepavosti krava radi se na principu dodjeljivanja ocjena u različitim rasponima (0-2; 1-3, 0-3, 1-5), odnosno od ocjene koja predstavlja normalno kretanje (zdravu kravu) do ocjene koja predstavlja nepravilan hod (šepava krava). U ovisnosti koji se, odnosno čiji (UK, 36

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Shema 1. Raspon ocjena od 0 do 3

Shema 2. Za procjenu šepavosti krava promatraju se HOD, KORAK, TIJELO, LEĐA, GLAVA

Prevencija šepavosti je ključna, a u tome svakako može pomoći redovita procjena šepavosti krava kao što je prikazano u ovom članku USA, DE, NZ itd.) način želi primijeniti, ovisit će i raspon ocjena. Na koji se način šepavost ocjenjuje u Engleskoj, SAD-u i na Novom Zelandu, a uključuje raspon ocjena od 0 do 3?

Što se promatra pri ocjeni šepavosti krava Za procjenu šepavosti krava promatraju se hod, korak, tijelo, leđa, glava.

Brzina hoda zdrave krave (koja nema problem s papcima) normalna je i neometana, ona svojom brzinom može pratiti ostale krave u stadu, dok šepava hoda sporije i zaostaje za stadom. Ritam hoda kod zdrave je krave ujednačen (sve četiri noge i cijelo tijelo u skladu su bez prekida). Kod šepave dolazi do prekida ujednačenog ritma hodanja (zdrava noga ubrzano se prebacuje kako bi bolesna bila rasterećena od težine). mljekarski list / 5. 2026.

Shema 3. Ocjena šepavosti krava

Dužina koraka i pozicija postavljanja prednjih i stražnjih papaka odličan je pokazatelj šepavosti. Kod zdrave krave, mjesto postavljanja papaka stražnjih nogu preklapat će se s mjestom postavljanja papaka prednjih nogu. Krave s ocjenom 1, 2 i 3 imaju skraćeni korak, mjesto postavljanja papaka stražnjih nogu može biti iza mjesta postavljanja papaka prednjih nogu. Raspodjela težine tijela - zdrave krave raspodjeljuju težinu tijela jednako na sve četiri noge, dok će šepave krave štedjeti bolesnu nogu i veći dio težine prebacivati na suprotnu nogu.

Linija leđa - zdrava krava ima ravnu liniju leđa tijekom stajanja i kretanja, dok je kod krava koje savijaju liniju leđa (dok stoje ili hodaju) to vrlo dobar znak šepavosti. Položaj glave - kod zdravih krava, tijekom kretanja glava je postavljena malo ispod linije leđa i samo se malo pomjera tijekom hodanja. Kod šepavih krava dolazi do jačeg spuštanja glave i trzaja glave, i to zbog pokušaja rasterećivanja šepave noge i povlačenja težine tijela koja je nejednako raspoređena po nogama. Prevencija šepavosti je ključna, a u

tome svakako može pomoći redovita procjena šepavosti krava kao što je prikazano u ovom članku. Redovitim promatranjem kretanja krava moguće je pronaći one koje su u začetku problema (ocjena 1). Njihovim izdvajanjem i detaljnijim pregledom papaka omogućava se rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje, čime se može spriječiti da krava dođe u onu nelagodnu i bolnu fazu kada vidno šepa (ocjene 2 i 3). Prevencijom ujedno poboljšavamo dobrobit krava, a samim time smanjujemo i ekonomske gubitke na farmi.

PRAVA HRANA ZA ŠAMPIONE Uspješni u štali s individualnim konceptima hranidbe. INFORMIRAJTE SE I NARUČITE NA:

grah@h.lugitsch.at | +43 676 889 22 225 www.h.lugitsch.at mljekarski list / 5. 2026.

37 CornVit ® je robna marka tvrtke Herbert Lugitsch u. Söhne Ges.mbH | 8330 Feldbach | Austria

> REPORTAŽA

Reportaža sa 20. savjetovanja uzgajivača goveda i 2. izložbe hrvatskih kravljih sireva > Andrej Romanić,

organizaciji HAPIH-a i u suradnji sa savezima uzgajivača, 17. i 18. ožujka 2026. u Petrčanima su održani 20. savjetovanje uzgajivača goveda i 2. izložba hrvatskih kravljih sireva. Društvo FANON d.o.o. sudjelovalo je kao zlatni sponzor, potvrdivši još jednom svoju vodeću ulogu u području hranidbe i unapređenja proizvodnje mlijeka. U sklopu savjetovanja, istaknuto predavanje održao je dr. sc. Darko Grbeša, profesor emeritus i priznati stručnjak, i to na temu lipida u hranidbi krava. Predavanje je bilo iznimno posjećeno i izazvalo veliko zanimanje sudionika, najviše zbog predstavljanja inovativnog pristupa hranidbi putem mineraliziranih lipida. Ovaj koncept, koji razvija FANON, predstavlja značajan iskorak u optimizaciji hranidbe visoko produktivnih mliječnih krava.

Predstavljanje FANON proizvoda Nakon predavanja profesora Grbeše, voditelj razvoja proizvoda Mladen Jarnjak održao je prezentaciju inovativnih proizvoda iz FANON portfelja baziranih na mineraliziranim lipidima, među kojima su istaknute linije proizvoda - Rupiol CaMILO, CaMILO i INSOMA linija proizvoda. Navedeni portfelj proizvoda potpuna je novost na svjetskom tržištu uopće, a ne samo u RH. Sami proizvodi čine izrazito energetske dodatke obrocima visoko mliječnih krava, buražno izuzetno stabilnima i probavljivosti od oko 95%, baziranima na uljima isključivo europskog porijekla. Ovdje lipidi nisu samo energija, već i alat za upravljanjem metabolizmom i stabilnošću obroka. • Rupiol CaMILO integrira biljne lipide u metabolički vrijednu biljnu strukturu. Temelji se na dvokomponentnom konceptu. Prva komponenta su mineralizirani biljni lipidi dobiveni iz biljnih ulja repice, lana, pamuka, kokosa, suncokreta ili njihovih kombinacija. Mineralizacijom lipida postiže se visoka stabilnost i kontrolirano ponašanje 38

Fanon d.o.o.

masnih kiselina u probavnom sustavu. Druga komponenta je funkcionalni biljni nosač (npr. ekspandirana pogača uljane repice, lanena pogača, rižine ovojnice, visokoproteinski gluten, visokoproteinska pogača bundevinih koštica). U tehnologiji Rupiol CaMilo u biljni nosač integrira se mineralizirani lipid, stvarajući homogenu, stabilnu i kompaktiranu krmnu komponentu. Time je završni proizvod vrhunska funkcionalna cjelina koja čini i pridonosi više od masti i više od samih nosača. • Linija INSOMA proizvoda je tehnologija kojom se unutar mineraliziranih lipida integriraju različite vrste aditiva, čime se postiže “bypass” forma proizvoda. Npr. metionin, lizin, kolin, vitamini…., integrirani u matricu mineraliziranih lipida. Postiže se njihov “bypass” format, što čini najinovativniji dio proizvoda. • CaMILO su čisti mineralizirani biljni lipidi dobiveni iz hladno prešanih i nerafiniranih ulja repice, lana, pamuka, suncokreta i čine najkoncentriranije energetske dodatke obrocima visoko mliječnih krava. Čisti CaMilo proizvodi su osnovica i čine jezgru Rupiol CaMILO i INSOMA linije proizvoda. Predstavljeni proizvodi i tehnologije dodatno su istaknuli važnost pravilne i suvremene hranidbe u postizanju boljih proizvodnih rezultata.

Okrugli stol i razmjena iskustava U sklopu seminara društvo FANON d.o.o. organiziralo je okrugli stol na temu “Proizvodni rezultati u hranidbi mineraliziranim lipidima”. Okupio je stručnjake i proizvođače mliječnih krava i tovne junadi, a rasprava je bila usmjerena na konkretna iskustva s terena, proizvodne rezultate te mogućnosti daljnjeg unapređenja hranidbe u suvremenoj stočarskoj proizvodnji. Kao hrvatska tvrtka s globalnim utjecajem, FANON svojim inovacijama postaje nositelj povećanja produktivnosti na mliječnim farmama, ne samo u lokalnom okruženju, već i šire. Sudeći prema velikom interesu sudionika i aktivnom sudjelovanju u raspravama, jasno je kako ovakvi stručni skupovi igraju ključnu ulogu u razmjeni znanja i iskustava. Program savjetovanja, uključujući i predavanje i okrugli stol, potaknuo je sudionike na nova promišljanja otvorivši prostor za unapređenje učinkovitosti i profitabilnosti, kako u proizvodnji mlijeka, tako i u tovu junadi. Sudjelovanje FANON-a kao zlatnog sponzora dodatno je obogatilo ovaj događaj te još jednom potvrdilo njihovu predanost razvoju moderne i održive stočarske proizvodnje. mljekarski list / 5. 2026.

mljekarski list / 5. 2026.

> ZNANOST I INOVACIJE

Najnoviji rezultati istraživanja iz animalnih znanosti > Pripremila: dr.sc. Marija Špehar HAPIH

novacije u stočarskoj proizvodnji, tj. brošura Europske federacije za animalne znanosti (engl. European Federation for Animal Science - EAAP),

dostupne su na hrvatskom na web stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centra za stočarstvo https://www.hapih.hr/cs/publikacije/

ostalo/. U ovom broju rubrike Znanost i inovacije donosimo određene teme iz brojeva 290. i 291. EAAP brošure:

Strategije upravljanja stadom za ublažavanje emisija stakleničkih plinova u proizvodnji mlijeka - simulacijska studija Prilagođavanje upravljanju mliječnom farmom nudi obećavajuću strategiju za ublažavanje ukupnih emisija stakleničkih plinova po kilogramu proizvedenog mlijeka. Kako bi bolje razumjeli praktične kompromise ovog pristupa, istraživači su simulirali različite strategije upravljanja, poput prilagodbe konzumacije hrane, poboljšanja reprodukcije, smanjenja zdravstvenih rizika i prolongiranja lakta-

cije na deset visokoproduktivnih stada holstein pasmine u Danskoj. Rezultati su pokazali da su ove ciljane strategije općenito dovele do pozitivnih ishoda smanjujući emisije stakleničkih plinova do 3,2%, uz istovremeno povećanje bruto marži farmi do 5,0%. Ključno je da studija nije utvrdila značajan kompromis između ublažavanja utjecaja na okoliš i ekonomske profitabilnosti, a ukupan

prinos jestivih bjelančevina uglavnom je zadržan ili povećan. Međutim, točan učinak znatno je varirao ovisno o početnom upravljanju i produktivnosti farme. U konačnici, rezultati pokazuju kako prilagođeno upravljanje stadom može uspješno uravnotežiti smanjenje emisija s ekonomskim i nutritivnim ciljevima. Cijeli članak pročitajte u časopisu Journal of Dairy Science.

Predviđanje događaja eruktacije u stvarnom vremenu domaćih životinja pomoću vibracija glave, strojnog učenja i nosivog IoT uređaja Emisije metana koje prvenstveno potječu od eruktacije (podrigivanja) čine približno 14% ukupnih poljoprivrednih emisija stakleničkih plinova. U ovom istraživanju predstavljen je nov sustav koji koristi inercijske mjerne jedinice (engl. Inertial Measurement Units - IMU) sa šest stupnjeva slobode (6-DoF) za otkrivanje mehaničkih vibracija povezanih s tim događajima. Ključna je inovacija sustava integracija senzora metana niske potrošnje, koji se koristi isključivo za automatizirano označavanje podataka tijekom faze prikupljanja, čime cijeli postupak postaje prilagodljiv i neovisan o ljudskom radu. Završni modeli strojnog učenja trenirani su za predviđanje emisija korištenjem isključivo podataka dobivenih IMU senzorima, čime se uklanja potreba za plinskim 40

senzorima tijekom stvarne primjene u terenskim uvjetima. Vrednovanjem u uvjetima prirodne ispaše postignuta je točnost predviđanja do 79,7%. Ovakav minimalno invazivan pristup, temeljen na IMU tehnologiji, predstavlja skalabil-

nu alternativu tradicionalnim metodama praćenja i omogućuje važne uvide u dinamiku emisija uz potporu razvoju učinkovitih strategija njihova ublažavanja u okviru preciznog stočarstva. Cijeli članak dostupan je u časopisu Nature. mljekarski list / 5. 2026.

Ublažavanje toplinskog stresa - utjecaj mineralno-solnih kamena za lizanje na mliječne krave U štalskom uzgoju uobičajeno se koriste sustavi hlađenja poput ventilatora, raspršivača i vodenih zavjesa kako bi se suzbili učinci toplinskog stresa. Nutritivne strategije također se široko primjenjuju kao komplementarni pristup. No, što je s lizalnim kamenima, nude li i oni olakšanje? U studiji je procijenjen utjecaj specifično formuliranog dodatka u obliku lizalnih kamena na krave izložene toplinskom stresu. Rezultati upućuju na učinak koji je lizalni kamen izazvao na, primjerice, konzumaciju hrane, prinos mlijeka te prinose mliječne masti i bjelančevina. Cijeli članak pročitajte u časopisu Dairy Global.

Genomika kod goveda - tehnički napredak u visoko propusnoj genotipizaciji Evolucija upravljanja genetikom u stočarskoj proizvodnji sve se više oslanja na prelazak s alata za statičku genotipizaciju prema dinamičnijim metodologijama sekvenciranja. Nedavni tehnički razvoj u pripremi sekvenciranja ultra visoke propusnosti (engl. Ultra-high-throughput - UHT) riješio je prethodne prepreke skaliranja, omogućujući učinkovito genotipiziranje korištenjem tzv. 96-plex formata posebno optimiziranog za slože-

ne genome poput genoma goveda. Ovaj okvir omogućuje izravnu usporedbu s tzv. ground truth PCR-free sekvenciranjem cijeloga genoma (engl. Whole genome sequencing - WGS), osiguravajući održavanje visoke kvalitete podataka koji se koriste za selekcijske svrhe. Tehnička izvješća koja se koriste za pripremu ove metodologije sekvenciranja pokazuju visoku podudarnost s WGS metodologijom. Za razliku od tradicionalnih čipo-

va, ova metodologija pruža fleksibilnost u dizajniranju prilagođenih panela koji mogu istražiti nova područja interesa, nudeći pritom sveobuhvatniji pogled na genetsku raznolikost unutar populacije. Korištenjem UHT tehnologije istraživači mogu postići preciznost dubokog sekvenciranja, uz održavanje prilagođavanja potrebnih za velike studije u stočarstvu. Daljnji tehnički detalji o metodologiji izvedbe mogu se pronaći ovdje.

Zajedničke inovacije u sektoru uzgoja preživača za održivu prehranu ljudi i unapređenje okoliša Dobro upravljani sustavi kao što je prilagodljiva ispaša, prema nedavno objavljenom znanstvenom radu poboljšavaju zdravlje tla, bioraznolikost i zadržavanje vode u tlu, a istodobno pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova (GHG). Iako stočarstvo sudjeluje 12 do 14,5% u ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova, ispaša preživača, ako se pravilno provomljekarski list / 5. 2026.

di i njome odgovarajuće upravlja, može dio tih emisija kompenzirati putem sekvestracije ugljika u tlu i vegetaciji, procesa poznatog kao “fiksacija tokova“ (eng. flux fixation). Smanjenje emisija iz stočarstva ključno je za ostvarenje klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma, a istodobno i za očuvanje globalne sigurnosti opskrbe hranom. Cijeli članak pronađite na www.meatthefacts.eu 41

> ZANIMLJIVOST

Kako sezona teljenja može utjecati na dugovječnost krava Rezultati istraživanja na Floridi pokazali su kako su krave ostale u proizvodnji više od pet laktacija (14,5% od ukupnog broja zapisa o kravama) većinom oteljene tijekom hladnijih mjeseci, za razliku od onih oteljenih u toplijim mjesecima > Preveo i prilagodio Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

ugovječnost i tjelesna građa mliječnih krava važni su čimbenici u uzgoju za američku mliječnu industriju. Novo istraživanje potvrdilo je da razdoblje u kojem je tele rođeno može značajno utjecati na njegovu dugovječnost u proizvodnji mlijeka. Znanstvenici sa Sveučilišta Florida objavili su istraživanje koje se nadovezuje na ranije studije, a koje pokazuju da sezonske promjene u okolišu utječu na zdravlje, ponašanje i proizvodne sposobnosti mliječnih krava tijekom njihova životnog ciklusa. Analizirali su podatke više od 19.000 holstein krava s farmi u Floridi i Kaliforniji - dvjema važnim američkim državama za proizvodnju mlijeka, poznatima po visokim ljetnim temperaturama. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2012.-2022.) istraživači su analizirali odnos između sezone u kojem su krave bile rođene, odnosno oteljene, i njihove dugovječnosti u proizvodnji mlijeka (krave koje su ostale u proizvodnji pet ili više laktacija). “Broj uginulih i izlučenih krava, razlozi zašto su izlučene te njihov odnos sa sezonom kada su oteljene, također su analizirani u ovom skupu podataka”, navode autori. Sezone teljenja podijeljene su na: • hladno razdoblje (prosinac - ožujak) i • toplo razdoblje (lipanj - rujan). Rezultati su pokazali da je na Floridi većina krava koje su ostale u proizvodnji više od pet laktacija (14,5% ukupnog broja) oteljeno u hladnijim mjesecima u odnosu na one koje su oteljene u toplijem dijelu godine (72% prema 28%). Isti je obrazac zabilježen i u Kaliforniji, 42

Rezultati su pokazali da je na Floridi većina krava koje su ostale u proizvodnji više od pet laktacija oteljeno u hladnijim mjesecima, u odnosu na one koje su oteljene u toplijem dijelu godine gdje se veća dugovječnost (pet ili više laktacija, što čini 20,4% ukupnog broja krava) pripisuje kravama koje su oteljene tijekom hladnijih mjeseci (56,3% prema 43,7%). Na Floridi su krave rođene u toplijim mjesecima češće bile izlučene zbog problema s plodnošću, papcima i nogama, te zbog mastitisa. Također, povećana smrtnost krava tijekom prve četiri

laktacije bila je značajno povezana s rođenjem u toplijem razdoblju. “Ovi rezultati mogu pomoći farmerima da prepoznaju mogućnosti za prilagodbu upravljanja stadom vezano za sezonu teljenja, ili da ublaže negativne sezonske čimbenike (npr. toplinski stres) kako bi se povećala dugovječnost krava u mliječnim stadima”, zaključuje istraživački tim. Izvor Dairy Global, www.dairyglobal.net

mljekarski list / 5. 2026.

HAN SOLO DE 09 56067030

FANTASTIČNE NOGE I PAPCI ODLIČNO VIME OKVIR VISOKA POUZDANOST PODATAKA MLIJEKO I MESO ZDRAVLJE ROBOT

+5%

UČINKOVITOST

+5%

GZW MW FW ECO FIT

134 93% 119 97% 115 99% 134 95% 114 92%

HBZ DE 09 59411902

MLIJEKO MESO VIME

HEIMSPIEL Pp* DE 09 58221003

OKVIR MIŠIĆAVOST NOGE I PAPCI VIME DUGOVJEČNOST

GZW 137 79% MW 122 88% 114 78% FW OEZW 134 95% 120 82% FIT

MEGAFUN Pp* DE 09 59564607

GZW MW FW ECO FIT

137 77% 127 86% 115 77% 133 83% 11381%

PROTOK MLIJEKA MESO OKVIR LAGANA TELJENJA DUGOVJEČNOST

GZW MW FW ECO FIT

NOVA GENETIK KRIŽEVCI d.o.o., Ulica Matije Gupca 34, 48260, Križevci, Hrvatska +385 95 881 5885 +385 99 3088 004 +385 95 3977 142 mljekarski list / 5. 2026. nova.gen131@gmail.com www.novagenetik.hr

137 75% 130 84% 107 72% 133 86% 114 80%

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Javno predstavljeno sedam pravilnika iz područja poljoprivrede i ribarstva Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 31.3.2026. na konferenciji za medije predstavio je sedam pravilnika iz područja poljoprivrede i ribarstva. Šest pravilnika predstavljeno je prije upućivanja u proceduru javnog savjetovanja, dok je Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o proizvodnji, označivanju, zaštićenim oznakama, stavljanju u promet i službenim kontrolama jakih alkoholnih pića predstavljen nakon provedenog savjetovanja, uoči objave u Narodnim novinama. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji uvodi se jasnije razgraničenje nadležnosti stručnog nadzora između poljoprivredne i šumarske struke, proširuje se obuhvat površina koje podliježu nadzoru, a dodatno se uređuju i vođenje evidencija i upis proizvođača. Cilj je osigurati učinkovitiji nadzor, potpuniju evidenciju i veću transparentnost u sektoru. Prijedlogom Pravilnika o izmjeni Pravilnika o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati dodatno se uređuje korištenje poljoprivrednog zemljišta, pri čemu se isključuje mogućnost osnivanja drvenastih kultura kratkih ophodnji na površinama kategorije P3. Time se želi očuvati raspoloživost obradivog zemljišta i potaknuti poljoprivredna proizvodnja te razvoj ruralnih područja. „Izmjenama očekujemo stavljanje većeg broja obradivih površina na raspolaganje poljoprivrednicima, ali i stvaranje prostora za širenje postojećih gospodarstava“, rekla je ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, uz napomenu da se naglasak stavlja na nove proizvođače koji ulaze u poljoprivrednu djelatnost. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama Pravilnika o Upisniku proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji predviđa se prijenos nadležnosti za vođenje upisnika na područnu (regionalnu razinu), odnosno na Grad Zagreb, čime će se proizvođačima omogućiti brži i jednostav44

niji administrativni postupci te ažurnije vođenje podataka. U sektoru ribarstva Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o ribolovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) plivaricom tunolovkom te uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na dodjelu individualne plivaričarske kvote usklađuje se dosadašnji pravilnik o ribolovu s novim međunarodnim preporukama i prilagođava se dinamici ribolovne sezone. „Izmjenama pravilnika osiguravamo preduvjete za ribolovnu sezonu 2026. i provedbu Javnog natječaja, usklađujući se s ranijim početkom sezone od 19. svibnja, uz kraće rokove i administrativne prilagodbe, zadržavanje ključnih fleksibilnosti za sektor, uvođenje boljih uvjeta za rad promatrača te kvotu od 250 tona, s ciljem veće učinkovitosti i održivosti ribarstva“, rekao je ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura. Prijedlog Pravilnika o provedbi podintervencije 76.01.01. "Osiguranje poljoprivredne proizvodnje" iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. usmjeren je na povećanje broja osiguranih poljoprivrednih gospodarstava sufinanciranjem premije osiguranja do 70%. Ugovorena polica osiguranja mora pokrivati isključivo štete nastale zbog gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Rizici koji se mogu osigurati odnose se na nepovoljne klimatske prilike, bolesti životinja i biljaka te druge izvanredne događaje koji mogu uzrokovati znatne gubitke u proizvodnji. Ukupna alokacija za ovu mjeru iznosi više od 95 milijuna eura u petogodišnjem razdoblju. "Ovim Pravilnikom želimo napraviti iskorak u zaštiti hrvatskih poljoprivredni-

ka od sve izraženijih rizika u proizvodnji. Činjenica da tek oko 5% gospodarstava koristi osiguranje jasno pokazuje koliko je prostora za napredak, a naš je cilj potaknuti širu primjenu upravo takvih tržišnih mehanizama upravljanja rizicima", rekla je ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga. Prijedlog Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta donosi rješenje za zemljišta koja nisu pravodobno dokumentirana u sustavu ARKOD. Takva zemljišta ostat će evidentirana, ali bez prava na potporu EU-a, čime se osigurava kontinuitet proizvodnje i prihoda za poljoprivrednike. OPG-ovi će moći prodavati poljoprivredne proizvode i ostvarivati prihod pa će moći podnijeti Jedinstveni zahtjev i dobiti kvotu za plavi dizel. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o proizvodnji, označivanju, zaštićenim oznakama, stavljanju u promet i službenim kontrolama jakih alkoholnih pića uvodi se obveza godišnjeg izvještavanja o proizvodnji i kretanju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Prikupljeni podaci koristit će se za potrebe izvještavanja Europske komisije te za bolje praćenje tržišnih kretanja. Predloženim pravilnicima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nastavlja unapređivati zakonodavni okvir u poljoprivredi i ribarstvu s ciljem povećanja proizvodnje, učinkovitijeg upravljanja resursima, smanjenja administrativnog opterećenja te jačanja otpornosti poljoprivrednog sektora na rizike. Konferenciji su uz ministra Vlajčića prisustvovali i državni tajnici Marinko Beljo i Tugomir Majdak, te ravnatelji resornih uprava. mljekarski list / 5. 2026.

Nikad ranije odobrene isplate po Jedinstvenim zahtjevima za 2025. poljoprivrednicima isplaćeno više od 485 milijuna eura Do 3. travnja u 13 sati na isplatu je poslano više od 485 milijuna eura potpora prema Jedinstvenom zahtjevu za 2025. godinu (485.124.037,38 eura), što je 95% ukupne omotnice. Za izravne potpore u avansu plaćena su 202 milijuna eura, a do 3. travnja još 141 milijun eura, ukupno 343.084.534,55 eura. Za IAKS mjere ruralnog razvoja u avansu je plaćeno 30 milijuna eura, a do danas još gotovo 100 milijuna eura, ukupno 129.726.516,01 euro. Kroz program državne potpore za osjetljive sektore isplaćena su 12.312.986,82 eura. Isplate su započele već 16. listopada 2025., prvog dana kada je to bilo moguće, što je tek drugi put u povijesti da je sustav reagirao tako brzo. Do kraja prošle godine kroz isplatu predujma poljoprivrednicima isplaćena su ukupno 233 milijuna eura, čime su osigurana sredstva za planiranje i

• za 2024. godinu 289,8 milijuna eura • dok je za ovu godinu odobreno čak 465 milijuna eura.

provedbu jesenske sjetve. Uslijedile su intenzivne aktivnosti na pripremi isplate preostalog dijela potpora. Kako je i najavljeno, najveći dio sredstava isplaćen je do Uskrsa, odnosno uoči proljetne sjetve. Za usporedbu, 1. travnja u ovom programskom razdoblju: • za jedinstveni zahtjev iz 2023. godine odobrena su 270,2 milijuna eura

Riječ je o povećanju od 175,2 milijuna eura, što jasno potvrđuje snažan iskorak u dinamici i opsegu isplata. Također, u usporedbi s prošlom godinom, isplata u ovom iznosu realizirana je čak mjesec i pol dana ranije, što dodatno pridonosi stabilnosti i pravodobnom planiranju proizvodnje. Proces još nije u potpunosti završen. Oko 500 poljoprivrednika trenutačno je u završnim fazama administrativnih kontrola, a isplata preostalih sredstava očekuje se idućih dana. Ostvareni rezultati potvrda su učinkovitoga i koordiniranog rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te svih uključenih dionika.

Predstavljen paket izvanrednih mjera pomoći za poljoprivredu i ribarstvo Na Vladinoj sjednici 23.03.2026. predstavljen je paket izvanrednih mjera pomoći za poljoprivredu i ribarstvo. Riječ je o tri ciljane interventne mjere kojima se odgovara na rast troškova, probleme likvidnosti i neravnopravan položaj na tržištu. Cilj je mjera koje uvodimo očuvati proizvodnju i spriječiti nelikvidnost, te osigurati da ljudi koji hrane ovu zemlju mogu raditi svoj posao, a da ih ne slomi nestabilnost na koju ne mogu utjecati“, rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, dodavši kako je riječ o paketu mjera za stvarnost u kojoj živimo. Ovogodišnja proljetna sjetva odvija se uz snažan rast ulaznih troškova i gnojiva od 20 do 25%, ali i goriva od 10 do 15% te zaštitnih sredstava više od 30%. S ciljem očuvanja proizvodnje i sprečavanja smanjenja sjetvenih površina, a kroz Program potpore za proljetnu sjetvu i sadnju vrijednosti 20 milijuna eura, uvodi se jednokratna mljekarski list / 5. 2026.

potpora po hektaru za poljoprivrednike u iznosu od 100 eura za prvih deset hektara, te 50 eura za sljedećih deset hektara. Potporom su obuhvaćene ratarske kulture, voće i povrće, a cilj je osigurati pravodobnu sjetvu i stabilnost opskrbe hranom. Zbog poremećaja na tržištu i rasta troškova koji posljedično uzrokuju sve veći pritisak na likvidnost proizvođača, uvodi se moratorij na postojeće kredite HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Riječ je o kreditima bez otplate glavnice, kamata i naknada u razdoblju od šest mjeseci,

rok otplate se produljuje za šest mjeseci, a korisnici koji žele mogu nastaviti redovitu otplatu. Mjera se odnosi na više od 240 milijuna eura kreditne izloženosti i omogućuje predah sektoru u ključnome proizvodnom razdoblju. S naglim rastom troškova suočen je i sektor ribarstva, zbog čega se uvodi potpora za održivost ribarstva i akvakulture vrijednosti osam milijuna eura. Potpora se uvodi s ciljem ublažavanja posljedica rasta troškova poslovanja u ribarstvu prema plovilu te u akvakulturi i preradi prema poslovnom subjektu. 45

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Na proljetnom sajmu u Gudovcu više od 400 izlagača iz Hrvatske i 10 stranih zemalja Na 27. proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu otvorenom 19.3.2026. u Gudovcu pokraj Bjelovara sudjelovalo je više od 400 izlagača iz Hrvatske i deset stranih zemalja, a popunjeno je svih 100 tisuća četvornih metara izložbene površine. Najveći dio izložbenog prostora zauzimao je sajam poljoprivredne mehanizacije, uz koji se održavaju sajam građevinske i komunalne opreme te sajam opreme za hortikulturu. Bila je organizirana i izložba te predvođenje više pasmina konja, među kojima su hrvatski hladnokrvnjak, posavac i gidran, te izložba malih životinja. Sajam je trajao do 22. ožujka, a otvorio ga je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. "Od poljoprivrede se može živjeti i to tako treba biti i ostati", rekao je. Vlajčić je istaknuo kako je Vlada od 2016. u Bjelovarsko-bilogorsku županiju uložila 542 milijuna eura bespovratnih potpora, od čega je kroz program ruralnog razvoja realizirano više od 16.000 projekata. Župan Bjelovarsko-bilogorske

županije Marko Marušić naveo je kako je županija u posljednjih pet godina poljoprivrednicima isplatila više od pet milijuna eura potpora, istaknuvši važnost jačanja domaće proizvodnje i samodostatnosti. Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak osvrnuo se na globalnu važnost prehrambene suverenosti, a najavio je i otvaranje termalnog kupališta Wellovar u rujnu kao prilike za plasiranje lokalnih

poljoprivrednih proizvoda. Saborski zastupnik Miro Totgergeli, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, istaknuo je kako sajam igra važnu ulogu kao mjesto gospodarskih i poslovnih susreta, te ima i edukativnu i turističku ulogu. Na sajmu je dodijeljeno i 20 ugovora mladim poljoprivrednicima do 41. godine, svaki u vrijednosti 75.000 eura bespovratnih sredstava.

Dovršen projekt „Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta“ Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dovršila je projekt C1.5. R2-I2 Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u ukupnom iznosu od 1,72 milijuna eura. Projektom je obuhvaćena uspostava 90 mjernih postaja diljem svih poljoprivrednih podregija Hrvatske; nabava laboratorijske opreme za analize uzoraka tla, kao i nadogradnja informacijskog sustava za prikupljanje, obradu i razmjenu podataka, a čime je prvi put osigurano sustavno i usporedivo praćenje ključnih pokazatelja stanja tala. Time se stručnjacima i donositeljima odluka omogućava pravovremeno prepoznavanje područja izloženih eroziji, 46

zagađenju, smanjenju organske tvari i drugim rizicima. Ovaj projekt predstavlja značajan doprinos održivom gospodarenju tlom

i razvoju poljoprivrede, a video prikazuje kako uspostavljene mjerne postaje i modernizirani sustav funkcioniraju u praksi. mljekarski list / 5. 2026.

mljekarski list / 5. 2026.

> VIJESTI

Svjetski dan zdravlja obilježen edukacijom o važnosti mlijeka i pravilne prehrane Povodom Svjetskog dana zdravlja, Hrvatska mljekarska udruga i Zagrebačka županija organizirale su Mliječni dan u Osnovnoj školi u Križu, s ciljem edukacije djece o važnosti pravilne prehrane i svakodnevne konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda > Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

vjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja, i to s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja i radi promicanja određenih zdravstvenih tema. Hrvatska mljekarska udruga i Zagrebačka županija održali su Mliječni dan u Križu povodom Svjetskog dana zdravlja, stavljajući naglasak na važnost pravilne prehrane djece i svakodnevnu konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda.

Edukacija o važnosti mlijeka za sve generacije U danu kada se u cijelom svijetu stavlja naglasak na važnost zdravlja, održavanjem edukativnoga Mliječnog dana Hrvatska mljekarska udruga je u suradnji sa Zagrebačkom županijom u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu poslala poruku o tome kako je svakodnevna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda iznimno važna za ljude svih životnih dobi, s posebnim naglaskom na najmlađe, na djecu.

Sudjelovanje institucija i stručnjaka Mliječni dan kojim se učenike nastoji educirati o važnosti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda okupio je predstavnike više institucija. Od iznimne je važnosti sustavno raditi na usvajanju zdravih životnih navika od najranije dobi, poručio je doc. dr.sc. Zdravko Barać, predsjednik Hrvatske mljekarske udruge, podsjetivši 48

Učenici Osnovne škole u Križu kroz kvizove, predavanja i degustacije obilježili su Svjetski dan zdravlja, uz poruku stručnjaka da je mlijeko ključan dio uravnotežene prehrane i zdravog razvoja od najranije dobi da je mlijeko najkompletnija hrana, da uključuje visokovrijedne bjelančevine, mliječnu mast, više od 40 minerala, vitamine… Istaknuo je i da su u obilježa-

vanju Svjetskog dana zdravlja na ovaj način omogućili učenicima sudjelovanje u edukativnim i interaktivnim sadržajima koji promiču zdrave životne navike kroz druženje, kviz znanja i degustacije. Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, istaknuo je važnost domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i njezin doprinos i poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske, a isto tako i njezinu važnost u očuvanju zdravlja i razvoju društva, uz temeljnu poruku: “Budite veseli, zdravi i redovito konzumirajte mlijeko i mliječne proizvode”. Martina Marek Marinić, ravnateljica Osnovne škole Milke Trnine u Križu, koja je ugostila ovogodišnje održavanje Mliječnog dana, istaknula je da se u školi svakodnevno posvećuje pažnja zdravoj prehrani, promicanju zdravih prehrammljekarski list / 5. 2026.

benih navika, te da su mlijeko i mliječni proizvodi neizostavan segment školske učeničke prehrane. Mr.sc. Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, u svom je obraćanju nazočnima poseban naglasak stavila na podršku svim inicijativama koje pridonose razvoju zdravih životnih navika i međupredmetnih tema vezanih uza zdravlje. Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije, istaknuo je da proizvodnja mlijeka zahtijeva velik trud, znanje i svakodnevan rad, te da je važno razumjeti koliko je zahtjevno proizvesti kvalitetan prehrambeni proizvod koji pridonosi našem zdravlju, uz poruku: “Važno je razvijati svijest o očuvanju vlastita zdravlja. Budite zdravi i dugovječni!”

Edukativni i zabavni program za učenike Iznimno sadržajan program za djecu obuhvatio je glazbeni nastup učenika te edukativno predavanje prof.dr.sc. Milne Tudor Kalit s Agronomskog fakulteta mljekarski list / 5. 2026.

učinkovit korak prema očuvanju zdravlja i kvalitete života”.

Naglasak na proizvodnji i praktičnom znanju

Sveučilišta u Zagrebu o prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti mlijeka u dječjoj prehrani. Pritom je istaknula: “Mlijeko je vrijedan izvor hranjivih tvari potrebnih za rast, razvoj i očuvanje zdravlja. Sadržava visokokvalitetne bjelančevine, vitamine B skupine i vitamin D te minerale, osobito kalcij, ključan za zdravlje kostiju i zubi. Redovita konzumacija mlijeka osobito je važna u djetinjstvu i adolescenciji, ali i u odrasloj dobi, kada može pridonijeti smanjenju rizika od bolesti poput osteoporoze. Osim toga, mlijeko pomaže u održavanju mišićne mase i oporavku organizma nakon tjelesne aktivnosti. Uključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda u uravnoteženu prehranu predstavlja jednostavan, ali

U preostalom dijelu programa održani su edukativni kviz, likovna izložba učeničkih radova na temu “Čaša mlijekačaša zdravlja”, a istaknuta je i važnost primarne, farmske proizvodnje mlijeka. O toj temi, predstavivši aktivnosti i poslove na farmi mliječnih krava, govorio je Rafael Hubak s OPG-a Hubak iz obližnjeg Okešinca, kojeg je 2024. godine Hrvatska mljekarska udruga proglasila najuzornijim mladim proizvođačem mlijeka. Program je završio kušanjem široke palete mliječnih proizvoda, koju su za ovu priliku rado ustupile hrvatske mljekare, uza završnu zdravicu svih nazočnih: “Nazdravimo zdravlju čašom mlijeka!”

> VIJESTI

Izabran novi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

ovi saziv skupštine Hrvatske poljoprivredne komore izabrao je 26. ožujka 2026. godine, na izbornoj skupštini, novog predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore. Krovno udruženje hrvatskih poljoprivrednika u iduće četiri godine vodit će Željko Mihelić, vlasnik Farme Lužak iz Liča, čije se gospodarstvo bavi uzgojem goveda u sustavu krava-tele te tovom junadi. Farma je ujedno jedan od najvećih proizvođača krmnog bilja u regiji. Prijava kandidatura za izbor Predsjednika HPK-a provođena je od 6. do 16. ožujka ove godine. U roku koje je odredilo Povjerenstvo za provođenje izbora pristigle su četiri prijave, od kojih jedna nepotpuna. Prihvaćeni su kandidati za predsjednika HPK-a Željko Mihelić iz Primorsko-goranske županije, Zdenko Močnik iz Karlovačke županije, te Ivan Valentić iz Vukovarsko-srijemske županije. Članove skupštine HPK-a pozdravio je dosadašnji predsjednik Mladen Jakopović i čestitao novom predsjedniku i UO-u. Istaknuo je pritom kako oni, kao i delegati skupštine, mandat preuzimaju u vrijeme još jedne, možda i najopasnije globalne krize, koja će ako se nastavi izazvati dramatičan utjecaj na poljoprivredu, proizvodnju i cijene u svijetu. “Raduje me što u novom sastavu HPK-a vidim puno mladih poljoprivrednika - čak više od 50% svih novoizabranih delegata. Sigurnost i nadu daje mi i to što je među novim članovima skupštine sada i dosta poljoprivrednica, što je dobar i pozitivan trend. Poljoprivreda je za Hrvatsku strateška djelatnost, a vjerujem da ćemo i dalje dobro surađivati. U posljednje četiri godine zajednički smo puno toga napravili, ali je pred nama i dalje veliki posao. Trenutno se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima za poljoprivredu, zbog čega je važno da još snažnije surađujemo, razmjenjujemo informacije i donosimo prijedloge te zajednički radimo na povećanju proizvodnje, kako vrijednosti tako i količina, poticanju da što više mladih 50

uđe u poljoprivrednu djelatnost, te da opskrba stanovništva kvalitetnom hranom bude sigurna i dostupna”, istaknuo je Jakopović. Novi je predsjednik HPK-a nakon izbora izjavio: “HPK će se u idućem mandatu, koji ste mi povjerili, boriti za bolju i moderniju poljoprivredu, jer je budućnost poljoprivrede u našim rukama, a nastavit ćemo uspješnu suradnju i s Vladom. Moj program rada usmjeren je na jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, poboljšanje položaja poljoprivrednika na tržištu, ali i jačanje uloge HPK-a kao institucije koja aktivno zastupa interese poljoprivrednih proizvođača. U idućem četverogodišnjem razdoblju zalagat ću se za stvaranje boljih uvjeta poslovanja poljoprivrednih gospodarstava, smanjenje administrativnih opterećenja, te razvoj modela koji će omogućiti stabilniju proizvodnju i sigurniji plasman poljoprivrednih proizvoda. Trenutno stanje u hrvatskoj poljoprivredi zahtijeva pravodobno i odlučno djelovanje, kako bi se ključni problemi sektora počeli rješavati bez odgađanja”. kazao je Mihelić. U vođenju HPK-om, kako je rekao, zalagat će se za povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, jačanje položaja poljoprivrednika u tržišnom lancu, te razvoj održivih modela proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda.

“Posebnu pozornost posvetit ću razvoju kooperativnog sustava između poljoprivredno-prehrambene industrije te malih i srednjih poljoprivrednika, kako bi se omogućila stabilnija proizvodnja i sigurniji plasman poljoprivrednih proizvoda. Također, potrebno je razviti i model kratkih opskrbnih lanaca na lokalnoj razini, kojim bi se malim proizvođačima omogućilo plasiranje njihovih proizvoda u dječje vrtiće, škole, domove za starije osobe i druge javne ustanove, čiji su osnivači lokalna ili regionalna samouprava. Jedan je od važnih ciljeva i poticanje udruživanja poljoprivrednika, kako bi se kroz zajedničku nabavu repromaterijala smanjili ulazni troškovi proizvodnje i povećala konkurentnost na tržištu”, kazao je Mihelić. Posebno je istaknuo kako će naglasak staviti na aktivnije uključivanje poljoprivrednika u rad Komore. “Potrebno je poticati poljoprivrednike da se u što većem broju uključe u rad odbora Komore, kako bi se kroz njihov stručni doprinos i iskustvo učinkovitije odgovorilo na izazove koji koče snažniji razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj. Na taj način Komora može postati još snažnija platforma za zastupanje interesa poljoprivrednika i aktivno sudjelovanje u oblikovanju poljoprivrednih politika”, zaključio je novi predsjednik HPK-a. mljekarski list / 5. 2026.

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet mjesto je gdje se spajaju pametna poljoprivreda, održiva proizvodnja hrane i suvremena znanstvena dostignuća. Kroz fokus na istraživanja, stručnu praksu i inovacije i međunarodnu suradnju studenti razvijaju znanja i vještine potrebne za očuvanje okoliša i bioraznolikosti, ali i za razvoj moderne poljoprivrede u Hrvatskoj.

Ukorijeni znanje, unaprijedi budućnost!

SKENIRAJ ZA VIŠE

INFORMACIJA!

SVEUČILIŠTE SVEUČILIŠTE UU ZAGREBU ZAGREBU AGRONOMSKI AGRONOMSKI FAKULTET FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI

UPISNI UVJETI

Prijediplomski studiji (180 ECTS)

Kako upisati? Uspjeh u srednjoj školi – 400 bodova Državna matura – 600 bodova Hrvatski jezik – 100 Matematika – 250 Strani jezik – 100 Dodatni predmeti (Biologija, Kemija, Fizika, Politika i gospodarstvo) – 150 bodova Dodatna učenička postignuća – 1000 bodova

Agrarna ekonomika Agroekologija Animalne znanosti Biljne znanosti Ekološka poljoprivreda

Diplomski studiji (120 ECTS)

Fitomedicina Hortikultura Krajobrazna arhitektura Poljoprivredna tehnika

Agrobiznis i ruralni razvitak Agroekologija Mikrobna biotehnologija u poljoprivredi Biljne znanosti Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi Ekološka poljoprivreda i agroturizam Krajobrazna arhitektura Hortikultura Mediteranska poljoprivreda Povrćarstvo Poljoprivredna tehnika Ukrasno bilje Proizvodnja i prerada mesa Vinogradarstvo i vinarstvo Proizvodnja i prerada mlijeka Voćarstvo Ribarstvo i lovstvo Genetika i oplemenjivanje životinja Fitomedicina Hranidba životinja i hrana Okoliš, poljoprivreda i gospodarenje resursima

mljekarski list / 5. 2026.

> >HRANOM HRANOMDO DOZDRAVLJA ZDRAVLJA

Proljeće na tanjuru - nutritivna snaga salata i svježeg voća Šareno, svježe i jednostavno - proljetne salate savršeno spajaju okus i nutritivnu vrijednost. U nekoliko pažljivo odabranih sastojaka krije se sve što organizmu treba: energija, kvalitetni proteini, prehrambena vlakna i obilje zaštitnih nutrijenata > Dr. sc. Eva Pavić

KBC Zagreb - Služba za prehranu i dijetetiku

Povrće - sezonska svježina i mikronutrijenti

dolaskom proljeća mijenjaju se i naše prehrambene navike spontano posežemo za lakšim, svježijim i bojama bogatijim obrocima. Upravo su salate idealan primjer takvoga sezonskog prijelaza - nutritivno su vrijedne, raznolike i prilagodljive, mogu biti i prilog i cjeloviti obrok. Njihova najveća prednost leži u kombiniranju različitih skupina namirnica - cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća, kvalitetnih izvora proteina i zdravih masnoća - čime se postiže uravnotežen unos makronutrijenata i mikronutrijenata.

Cjelovite žitarice i pseudožitarice - stabilna energija i sitost Salate na bazi bulgura, heljde ili kvinoje predstavljaju nutritivno iznimno vrijedan temelj obroka. Bulgur, kao proizvod od cjelovitog zrna pšenice, bogat je prehrambenim vlaknima i složenim ugljikohidratima koji pridonose stabilnoj razini glukoze u krvi. U kombinaciji sa slanutkom i svježim peršinom, stvara nutritivno vrijedan obrok bogat biljnim proteinima, željezom i antioksidansima, osobito vitaminom C koji dodatno poboljšava iskoristivost željeza. Heljda, iako često svrstana među žitarice, zapravo je pseudožitarica bez glutena, bogata rutinom - bioaktivnim flavonoidom koji pridonosi zdravlju krvnih žila. U kombinaciji s feta sirom dobiva se zanimljiv nutritivni kontrast - složeni ugljikohidrati i vlakna s jedne strane te visokovrijedni proteini i kalcij iz mliječnog proizvoda s druge. Kvinoja se ističe kao rijedak biljni izvor svih esencijalnih aminokiselina, što je čini mljekarski list / 5. 2026.

osobito vrijednom u prehrani. Salata s piletinom i povrćem osigurava optimalan omjer proteina životinjskoga i biljnog podrijetla, uz dodatak vlakana, vitamina i minerala iz povrća.

Mahunarke - proteini, vlakna i metaboličko zdravlje Slanutak i leća već su dugo prepoznati kao ključne namirnice mediteranskoga i održivog obrasca prehrane. Njihova kombinacija složenih ugljikohidrata, vlakana i biljnih proteina pridonosi duljem osjećaju sitosti te povoljno djeluje na regulaciju glikemije. Leća, osobito u kombinaciji sa svježim povrćem, predstavlja izvrstan izvor željeza, folata i polifenola. Redovita konzumacija mahunarki povezuje se s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, što se pripisuje njihovu učinku na snižavanje LDL-kolesterola i poboljšanje metaboličkog profila.

Proljeće donosi obilje mladog povrća – mahune, mladi luk, lisnato povrće i mikrozelenje. Mahune su izvrstan izvor prehrambenih vlakana i vitamina skupine B, i to uz nizak energijski unos, što ih čini idealnim za lagane, ali zasitne obroke. Salata od krumpira s mladim lukom, crvenom paprikom i mikrozelenjem primjer je kako i jednostavne namirnice mogu biti nutritivno vrijedne - krumpir osigurava kalij i složene ugljikohidrate, dok paprika pridonosi unosu vitamina C i karotenoida. Mikrozelenje, iako količinski zastupljeno u malim količinama, koncentrirani je izvor bioaktivnih spojeva, uključujući polifenole i vitamine, te pridonosi antioksidativnom potencijalu obroka.

Mliječni proizvodi kvaliteta proteina i kalcij Dodavanje sireva poput fete ili svježeg sira u salate znatno podiže njihovu nutritivnu vrijednost. Osim visokokvalitetnih proteina, mliječni proizvodi važan su izvor kalcija, fosfora i vitamina B skupine. U kontekstu uravnotežene prehrane njihova umjerena konzumacija pridonosi zdravlju kostiju i mišićnoj funkciji.

Proljetne voćne salate prirodna slatkoća i antioksidansi Voćne salate idealan su završetak obroka ili samostalan lagani međuobrok. Proljeće donosi prve jagode, agrume i sve dostupnije bobičasto voće, poznato po 53

> HRANOM DO ZDRAVLJA

visokom udjelu vitamina C i polifenola. Kombinacije poput jagoda s jogurtom, agruma s orašastim plodovima ili voća uz dodatak svježeg sira pružaju ravnotežu prirodnih šećera, proteina i zdravih masnoća. Takve kombinacije usporavaju porast glukoze u krvi i produljuju osjećaj sitosti. Osobito se ističe bobičasto voće, čiji bioaktivni spojevi imaju protuupalna i

Salata od kvinoje i slanutka s peršinom*

antioksidativna svojstva, što je važno u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti.

Zaključno Proljetne salate nisu samo lagani obroci - one su primjer kako pravilno kombinirati namirnice u nutritivno uravnoteženu cjelinu. Uključivanjem cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća, kvalitetnih Recept: Kvinoja...................................................... 50 g Slanutak................................................... 15 g Krastavci...............................................100 g Paprika crvena mesnata................... 50 g Cherry rajčice......................................... 50 g Sir feta..................................................... 20 g Luk srebrenac........................................ 30 g Maslinovo ulje....................................... 10 g Priprema: Posebno skuhati kvinoju. U ohlađenu kvinoju dodati nasjeckano povrće, slanutak te začiniti po želji (limun, sol, kajenski papar, peršin i sl.). *Umjesto kvinoje mogu se koristiti bulgur, ječam, heljda i slične žitarice.

proteina i svježeg voća moguće je oblikovati obrok koji podržava metaboličko zdravlje, osigurava sitost i pridonosi općem osjećaju vitalnosti. U vremenima kada se sve više ističe važnost održive i sezonske prehrane, upravo ovakvi obroci predstavljaju jednostavan, ali učinkovit korak prema zdravijem načinu života.

Nutritivna vrijednost salate od kvinoje: Energijska 405 kcal vrijednost: Bjelančevine 14,5 g Masti 17,7 g Ugljikohidrati 48,0 g Vlakna 9,5 g Minerali i vitamini: Kalij (K) 845 mg Kalcij (Ca) 205 mg Magnezij (Mg) 145 mg Željezo (Fe) 5,6 mg Cink (Zn) 2,9 mg Vitamin C 85 mg

Jeste li znali da smo u 90% tretiranih pasterizatora potvrdili prisutnost biofilma, koji je često uzrokovan organskim onečišćenjem A biofilm je često glavni uzrok kontaminacije mliječnih proizvoda.

Kontrolirajte svoje probleme s kontaminacijom pomoću ovih jedinstvenih i patentiranih rješenja.

“

Zahvaljujući Biokom enzimskim rješenjima, učinkovitost našeg pasterizatora poboljšala se za 18%! - Тvornica mliječnih proizvoda

d.kraleva@biokom-trend.com

www.biokom-trend.com 54

mljekarski list / 5. 2026.

> VIJESTI

Rješenje za poboljšanje UČINKOVITOSTI OPREME Bez obzira na to što proizvodite - mlijeko u prahu ili kondenzirano mlijeko, vrhnje, maslac, sir, jogurt, sirutku, kazein, laktozu ili sladoled - sigurnost hrane je prioritet. Uz proizvodne procese koji uključuju pasterizaciju i sterilizaciju, mliječna industrija mora nuditi proizvode visoke higijenske kvalitete. Rad s tako svježim i osjetljivim proizvodima može dovesti do znatnih rizika mikrobiološke kontaminacije u pogonima. Redovito enzimsko čišćenje u kombinaciji s enzimskim biofilmskim tretmanom omogućuje: • Optimizaciju učinkovitosti opreme (pasterizatori, isparivači, UHT itd.) kroz uklanjanje naslaga. • Poboljšanje mikrobiološke kvalitete konačnog proizvoda. • Smanjenje gubitaka sterilnosti zahvaljujući boljoj kontroli aseptičnog procesa. • A za membranske filtracije - pronađimo prave performanse: imate li problema s taloženjem (foulingom) u vašim instalacijama za membransku filtraciju koji smanjuju učinkovitost i produktivnost?

Imate li mikrobiološku kontaminaciju? Uz naprednu enzimsku tehnologiju, njezin proširen spektar djelovanja, najnovije formulacije i naše stručno znanje, nudimo precizan protokol čišćenja za vaš proizvod i membrane koji rezultira optimizacijom performansi i produljenjem vijeka trajanja membrana. Naša stručnost uključuje prilagođenu podršku i potpuno upravljanje optimizacijom vaših membrana uz patentirani proces u tri koraka: 1. Audit - potpuna dijagnostika za razumijevanje tipova taloženja (organsko, mineralno, biofilm). 2. Implementacija - primjena preciznih enzimskih protokola prilagođenih vašim membranama i proizvodima. 3. Optimizacija i edukacija - dugoročna podrška, fino podešavanje i prijenos znanja vašem timu. Kontaktirajte nas na e-mail d.kralemljekarski list / 5. 2026.

Primjena enzima - izazovi i rješenja u održavanju higijene

va@biokom-trend.com kako biste otkrili naš Program optimizacije performansi za membranske sustave. Zahvaljujući uvođenju naših enzima sa širim spektrom djelovanja i našem programu optimizacije, možemo pružiti specifičan protokol čišćenja za vaš proizvod i membrane koji će optimizirati performanse i produljiti vijek trajanja membrana.

Ali zašto još odabrati enzimsku technologiju? • Rješavaju uzrok problema (prljavština, biofilmovi, organski ostaci). • Prirodni i obnovljivi resursi. • Sigurni su za operatere i opremu.

• Čišćenje na niskim temperaturama = ušteda energije. • Niže doziranje za bolju kontrolu troškova. • Kontinuirano djelovanje za održavanje vaših cjevovoda. • Učinkovita predobrada otpadnih voda. • Temeljito čišćenje visoke učinkovitosti. • Ušteda vremena zahvaljujući ciljanim i učinkovitim rješenjima. • Bolja higijena kroz optimizaciju mikrobioloških rezultata. Enzimi ne samo da čiste. Oni podržavaju sigurnost hrane, smanjuju bacanje hrane i štite vaše proizvode sve do krajnjeg potrošača. 55

> VAŠ LIJEČNIK

> Pripremio dr. Ivo Belan

ko iz današnje medicine žele maksimalno izvući i dobiti, i pacijenti i liječnici trebaju poznavati određene vještine. Kako sami bolesnici mogu poboljšati svoju brigu o zdravlju? Premda se mnogi uopće ne ustručavaju pozvati liječnika ili otići liječniku, činjenica je da ima i onih koji se, kad posumnjaju da sa zdravljem nešto nije u redu, teško odlučuju otići doktoru. Teško se odlučuju ili zbog straha, ili zbog toga što mu jednostavno ne žele dodijavati. Ako spadate među takve osobe, počnite na neki način istraživati taj svoj problem. Svakako da vam u tome može pomoći i razgovor s iskrenim prijateljem, ili s nekim dragim ljudima (medicinski psiholog, psihijatar, medicinska sestra, socijalni radnik, aktivist Crvenog križa ili Lige za borbu protiv raka itd.).Takvi otvoreni razgovori pružaju priliku da se procijeni situacija i da se zajednički pokuša pronaći rješenje.

Odlazak doktoru U ambulanti je važna i vaša aktivna uloga. Jasno iznesite razlog dolaska, jer liječnik to često ne prepoznaje u potpunosti. Pripremite pitanja (po mogućnosti ih zapišite) i ponesite listu svih lijekova koje uzimate, uključujući i one bez recepta. Neka vas ne brine da možda postavljate i neka “glupa” pitanja. Posao je liječnika da vam pomogne srediti vaše misli i umanjiti brige.

Što pacijenti žele od liječnika? Jedni žele da liječnik sve preuzme na sebe, da se brine o svemu, da iznese upute, da ispiše recepte. Drugi više vole razgovarati s liječnikom o svojim problemima. Dopustite doktoru da dozna što vi preferirate: “Meni je draže i osjećam se bolje ako mi vi sve potanko objasnite”, ili pak: “Doktore, ja se ne želim brinuti o detaljima. Jednostavno, recite mi što da činim”. Bez obzira na to koji ste tip pacijenta, kada dobijete liječničke upute morate 56

Kako poboljšati svoju brigu o zdravlju? Bolesnik može poboljšati kvalitetu svoje zdravstvene skrbi ako zapisuje sve ono što se dogodilo između dvaju odlazaka liječniku

biti sigurni da ste ih razumjeli. Liječnici katkad govore svojim specifičnim stručnim jezikom. Pobrinite se da vaš doktor govori vama razumljivim jezikom. Kad shvatite što liječnik traži od vas, jasno recite svoj stav. Mnogi pacijenti odlaze od liječnika ne iznoseći svoje sumnje ili primjedbe na terapiju. Zbog toga se često propisani lijekovi ne podižu u ljekarni, ili ih pacijenti ne uzimaju pravilno, što smanjuje učinkovitost liječenja. Razlozi mogu biti različiti - od umanjivanja težine bolesti, do nepovjerenja u terapiju. Zato je ključno uskladiti stavove s liječnikom. Ako imate nedoumice, važno je otvoreno razgovarati, jer inače liječnik za njih neće znati.

Odlazak iz ambulante Kad bolesnik odlazi iz ambulantu, osim recepta i dogovora kad će doći na kontrolu, kao i određenog smirenja i ohrabrenja, potrebno mu je još nešto. U prvom redu treba znati što mora činiti, kada i zašto. Ne samo da nema nikakvog zla u tome da pitate zašto je propisano određeno liječenje, već bi moglo biti i štetno ako vam to nije jasno. Razgovor

o liječenju pomaže i doktoru i pacijentu da budu sigurni kako su na istoj “valnoj dužini”, što znatno povećava vjerojatnost uspješnog liječenja . Liječnik uvijek treba znati je li lijek bio djelotvoran, je li izazvao kakve nuspojave. Također, ako ne uzimate propisanu dozu lijeka, vaš doktor to mora znati. Mnogi pacijenti odlaze liječniku zbog simptoma, a liječnik se više usredotočuje na uzrok bolesti. Zbog toga pacijenti u nekim slučajevima pogrešno shvate terapiju, ili prerano prestanu uzimati lijekove - zbog ublažavanja simptoma ili zbog nuspojava. Važno je pitati što se očekuje od terapije i kako pratiti napredak. Ako zaboravljate uzimati lijekove, mogu pomoći jednostavni podsjetnici (npr. držati ih uz četkicu za zube). Ipak, ne mijenjajte način uzimanja lijeka bez dogovora s liječnikom. Na kraju, bolesnik može poboljšati kvalitetu svoje zdravstvene skrbi ako zapisuje sve ono što se dogodilo između dvaju odlazaka liječniku. Primjerice, zapišite nuspojave liječenja, ukupnu količinu lijekova koje ste zaboravili ili preskočili uzeti i tome slično. mljekarski list / 5. 2026.

FAO 300

OS 3114 OS 3722 OS 3397

Rani porast Odlična stabilnost Brzo otpuštanje vlage iz zrna www.poljinos.hr mljekarski list / 5. 2026.

+ 385 31 515 500

OS HIBRIDI KUKURUZA ZA KASNIJE ROKOVE SJETVE Južno predgrađe 17, 31000 Osijek 57

mljekarski list / 5. 2026.

Mljekarski list 5-2026