Mljekarski list 9-2004

RUJAN,

2004.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište

ZLATNI ROG __ _____ _____ ______ _ ___ _______ I KRMNE KULTURE Silosi _ __ _ ________ ____ ___ _____ ___ ____ ___ 2 HRANIDBA Hranidba i plodnost krava __ __ _____ ___ _____ 9 Feces - pokazatelj pravilne prehrane _________ 17 VETERINARSTVO Bolest plavog jezika ______________________ 19 Lažne kravlje boginje _____________________ 20

KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/III.

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I. izložba sireva Zagrebačke županije s ocjenjivanjem _______________________ 22 HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 . __________ 23 GOSPODARSTVO Proizvodni i ekonomski rezultati na farmama mliječnih krava ________________ 27 OBAVIJESTI "Zadruga - obitelj" prva hrvatska govedarska-mljekarska zadruga __________ 31 Prvo savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj ____________________ 35 Sjećanje na jedno razdoblje intenzivnog razvoja govedarstva u istočnoj Slavoniji ____ 37 RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji . ________ 39 OBITEW I DOM __________________________ 42 '

- - - - - -:.}<'-

- - - - - - - - - - - -~

- - - - - - - - - - - -~

ROG

- - - - - - - - - - -

->::: - - - - -,

, Napomena: I

X I

Ime i prezime

X Popunjeni obrazac s

proizvođača: ................................................ .

podatcima za mjesec KOLOVOZ dostaviti Broj krava: ............................................. ....................................................................................... . tijekom ruj'na o.g 1

Adresa: ............................................................................................................................................. . I

I

Količina mlijeka

isporučena

Za eventualna do' datna objašnjenja izKlasa isporučenog mlijeka:.............................................................................................. , volite nazvati HrvatX Datum predaje obrasca i potpis: .... ................. sku mljekarsku ud: : rugu 01/4831-265.

,· mljekari I

(litara):

............... .

*

10

I I_ -

-

-

Redakcijski

-

-

-:>e- - - - - - - - - - - - ->{:-

- - - - - - - - - - - ->{:-

- - -

- - - - - - - -

->,t:-

- - - - _1

kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko

Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak, Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Ćičmak, prof., Vlasnik i Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31 /111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklade: 43000 primjeraka

~00[1000 o.. :u

LOKACIJA SILOSA

Silosi

su objekti za spremanje silirane Prema obliku u nas se najčešće koriste vodoravni silosi, a vrlo se rijetko grade okomiti silosi (silosni tornjevi) i silojame. stočne hrane.

Pri izboru lokacije silosa treba~-------------------.. paziti na: Zbijanje silažne mase postiže se njezinim • najkraći pristup od silosa do staje, vlastitim pritiskom. Da bi se postigla zbijenost • lak pristup do silosa i mogućnost mase od 200 kg suhe tvari /m3, potrebno je da i:C okretanja prikolica pri spremanju silaže, silos bude viši od 10 m.

• silos treba biti zaštićen od podzemnih i Omjer promjera i visine silosa treba biti 1:3 do površinskih voda, 1:4. Unutarnje zidove treba zaštititi da ih ne • ne smije biti lociran ispod brežuljkastih terena unište organske kiseline iz silaže ili sjenaže i to da oborinske vode ne bi ulazile u silos, odgovarajućim kiselootpornim premazima na • za gradnju okomitog silosa treba ispitati bazi bitumena ili plastičnih premaza. Svi nosivost terena zbog statike budućeg objekta. okomiti silosi trebaju imati odvod silažnog soka (l)

)V)

OKOMITI SILOSI (SILOSNI TORNJEVI) Najčešće se izrađuju od betona,

drveta ili

metala, a u posljednje vrijeme i od plastične mase. Proces punjenja i pražnjenja silosnih tornjeva može se mehanizirati. Za te silose potrebno je manje prostora u sklopu dvorišta i farme. U posljednje vrijeme rijetko se grade silosni tornjevi u europskim zemljama jer je skupa invensticija za mehaničko pražnjenje, a ručno izuzimanje sjenaže fizički je težak posao.

u posebne spremnike ili u jamu za gnojovkujer je silažni sok biološki štetan za površinske i podzemne vode.

SILO-JAMA Prvi izgrađeni silosi u nas rađeni su kao silojame, osobito u Podravini. Danas se taj tip silojama više ne pravi zbog poteškoća pri vađenju silaže. Pri gradnji silo-jama treba voditi računa o visini podzemnih voda a oko silosa treba osigurati odvođenje atmosferske vode, da se ne bi slijevala u silažu.

Silo-tornjevi od betonskih elemenata 2

M(jekarski [i,st 09/2004.

KRMNE KULTURE

l

Silo-jama

SILO-HRPA Ovaj tip silosa zahtijeva minimalna novčana ulaganja jer se obično gradi samo betonska pista a postavlja se na ocjeditom zemljištu. Ovim načinom siliranja mogu se pojaviti najveći gubitci ako se površina silaže dobro i pravilno ne pokrije plastičnom folijom.

• Složenu hrpu prekrijemo plastičnom folijom tako da se ostavi po 50 cm sa svake strane ruba u ravnini tla.

• Rubove folije koji se nalaze na tlu opteretimo vrećama pijeska po cijeloj dužini ruba.

• Dobro razapetu foliju navučemo preko hrpe, opteretimo vrećama pijeska da bi se ona učvrstila, a postavljamo ih na svaka 3-4 m po dužini hrpe.

• U posljednje vrijeme u mnogim se zemljama . koriste i silažne deke (pod različitim trgovačkim nazivima) kojima se prekrivaju plastične folije.

Silo-hrpa Mljekarski list 09/2004.

VODORAVNI SILOS Taj tip silosa ima pravokutnu osnovu s konusnim bočnim zidovima. Da bi se dobio taj konusni oblik, zid je u gornjem dijelu uži (15 - 20 cm) a pri dnu, kod betonske ploče, širi (20 - 25 cm). Taj konusni oblik omogućava da se silažna masa zbije pod pritiskom mase traktora s pneumaticima ili gusjeničarem, te da se postigne potpuni kontakt između silažne mase i zidova silosa. Ako bi zidovi bili ravni, kakvi su često u praksi, silažna se masa teže zbija uz stijenu silosa pa se počne kvariti. Širina je silosa od 4 od 10 m. Visina silosa trebala bi biti optimalna 1,5 m, ali ne više od 2,0 m. Povećanom visinom zidova poskupljuje njegova gradnja. Dužina silosa ovisi o potrebnom kapacitetu. Ne treba praviti predugačke silose, već je bolji «sustav baterija», tj. silos do silosa. Prilaz silosu treba biti ravan. Pod mora imati nagib od 1% od sredine silosa prema zidovima, ili ipak od zidova prema sredini, a treba završiti žlijebom kojim će otjecati osoka. Zbog toga pod i dužinom silosa treba imati nagib od 0,5 %. Debljina betonskog sloja poda treba biti 10 - 15 cm. Ako gradimo krov, vodimo računa o tomu da iznad silažne mase bude dovoljno prostora za prolaz traktora.

Visina od betonske ploče do krova trebala bi biti najmanje 5 m. Unutarnja strana zida svake se druge godine treba premazati bitumenskom masom da se zaštiti od organskih kiselina iz silaže. Potrebno je istaknuti neke prednosti vodoravnih silosa u odnosu na okomite silose: • jeftinija gradnja, • veći kapacitet za spremanje silažne mase, • jednostavnija i jeftinija mehanizacija pri punjenju i pražnjenju silosa, • jednostavnije održavanje silosa, • jednoličnija gustoća silažne mase, ne ovisi o visini sloja silažne mase.

Siliranje visoko vlažnog klipa i zrna kukuruza U praksi se za ovu vrstu hrane koristi više naziva: visoko vlažni kukuruz, silaža kukuruznog zrna, silaža kukuruznog klipa i dr. Međutim, 3

KRMNE KULTURE~===========

Tipovi horizontalnih silosa od drveta i betona najuobičajeniji je visoko vlažni

silirani kukruz.

Siliranje visoko vlažnog kukuruza omogućuje proizvođačima da usjev ranije beru, čime se oslobođena njiva može na vrijeme pripremiti za sljedeću sjetvu. Ranijim skidanjem klipa i zrna smanjuju se gubitci zbog glodavaca, a siliranjem se izbjegavaju troškovi sušenja. Cijeli proces berbe, prijevoza i siliranja može se u potpunosti mehanizirati pa nije potrebna brojna radna snaga. Proizvođač je, također, oslobođen brige. hoće li kukuruz na vrijeme sazreti, jer ima godina kada se on mora brati čak i sa 40 % vlage.

Ovako vlažan kukuruz, kada su u pitanju mala gospodarstva, obično se ne suši pa brzo dolazi do njegova kvarenja, tj. do pljesnivosti. Takav kukuruz u ishrani stoke, zbog sadržaja mikotoksina, izaziva zdravstvene probleme kao

što su slabljenje otpornosti organizma, gubljenje apetita, a u nekim slučajevima dolazi i do uginuća. Za uspješno siliranje visoko vlažnog kukuruza najvažniji uvjet je odgovarajuća vlažnost zrna. Pored toga, neophodno je da se osigura potrebna oprema i prikladan silos kako bi se proces siliranja mogao odvijati u neprekidnom tijeku (berba, prijevoz, mljevenje, siliranje).

Mljeveni klip Već je naznačeno da klip kukuruza u tehnološkoj zrelosti ima znatno veći sadržaj vlage od zrna, što je posljedica visoke vlažnosti oklaska. Međutim, ovisno o grupi zriobe hibrida kukuruza, sadržaj vlage zrna je varijabilniji od onog u oklasku. Mada se preporuke za siliranje klipa kreću u granicama od 28 do 48 % vlage, to će ovisiti i o tipu silosa. Mljeveni klip kukuruza u horizontalnim silosima treba silirati kada je vlažan 34-40 %, u silo-tornjevima od betonskih elemenata 32-38 %, a u zračno hermetičkim silosima 28-34 %. U suštini bitno je daje vlažnost klipa pri siliranju veća negoli da je ispod 33 %.

Berba kukuruznog klipa može se obavljati na više načina, počev od ručne do potpuno mehanizirane. Vučeni berač za kukuruz može se uspješno koristiti za ubiranje visoko vlažnog klipa koji se prikolicama odvozi do čekićara postavljenog uz silos. Punjenje silosa može se vršiti ručno, elevatorom ili ugrađenim uređajem nastavak na str. 7

4

„

Mljekarski list 09/2004.

PROIZVOĐAČI MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA! SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA SVOJIH KRAVA

SgmaTest® MASTITIS TEST ZA OTKRIVANJE POVEĆANOG BROJA SOMATSKIH STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ZA MANJE OD 1 KUNE!

SG)maTest® pruža mogućnost svakom proizvođaču mlijeka

za:

• ostvarivanje više otkupne cijene za isporučeno kvalitetno mlijeko • povećanje ukupne godišnje količine izmuzenog mlijeka • niže troškove liječenja i izlječenja vimena • kontrolu zdravstvenog stanja vimena pri kupnji nove krave

fj>'armd ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE

PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24,

Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec Tel. 042 207 990; Fax. 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr

Soma Test® INDIKATOR PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

SG>maTest® komplet sadrži: o= INDIKATOR 2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja svih četrti vimena)

o= BOČICE ZA DOZIRANJE o= DOZATOR o= PRAKTIČNI PRIRUČNIK za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvima

o= UPUTE ZA KORIŠTENJE r -

-

1

-

-

-

-

-

-

><- - - - - - - ~-

- - - - - - -~

- - - - - - ~ - - - - - - ~-

- -

KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI

: I

-~

I

I

"

Narucujem:

: D Soma Test® Komplet t D SomaTest® INDIKATOR

Cijena:

79,80 kn+ troškovi poštarine

(500ml}

- Cijena:

Ime i prezime: __________________ Adresa (ulica i kbr., mjesto):

24,90 kn + troškovi poštarine (obvezno ispuniti štampanim slovima)

____________________

Poštanski broj i mjesto: _____________________

Telefon/mobitel:

_________

~ : Mlijeko dajem u otkup:

Ooa O

;

_

Ne.

(obvezno ispuniti) _

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

( obvezno ispuniti)

1

CJ

Naziv mljekare: _____________

_

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno proizvođaču na broj tel: 042/207-990; mob; 091/5178-281; 098/288-659

I-

-

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec - ><- - - - - - ~ - - - - - - -~ - - - - - - - ><- - - - - - ->< - - - - - - ->< - - _I

Na ramena: Vaši osobni podaci biti će tretirani kao poslovna tajna, i neće se koristiti u druge svrhe, a korisnici Mljekarskog lista ostvaruju trajan popust od 15%.

~=====================~KRMNEKULTUR za ubacivanje mljevene mase na samom čekićaru. Danas se koriste samohodni kombajni visoke propusne moći koji na njivi obavljaju branje, mljevenje kukuruznog klipa i utovar u prikolicu kojom se odvozi u silos. Da bi ovi kombajni bili što bolje iskorišteni, potrebno je osigurati dovoljan broj prikolica, kao i brzo i dobro gaženje unesene mase. Za visoko vlažni klip dovoljno je srednje ili grubo prekrupljivanje.

Maksimalna probavljivost preživača bit će ako je grubo prekrupljivanje umjereno, što znači da dijelovi oklaska ne bi trebali biti veći od zrna graška.

Mljeveno zrno Berba kukuruznog zrna za siliranje je mehanizirana i obavlja se prvenstveno žitnim kombajnima sa hederom za kukuruz. Ovaj kombajn istovremeno bere i kruni klip, pri čemu zrno ide u njegov bunker, a usitnjeni oklasak se rastura po njivi. Visoko vlažno zrno kukuruza se može bez prekrupljivanja odlagati u zračno hermetički zatvorenim silosima. Ovakvo skladištenje visoko vlažnog kukuruznog zrna je jednostavnije, ali se prije korištenja za ishranu stoke zrno mora samljeti ili zgnječiti. Meljava zrna pri branju zahtijeva više pogonske snage i opreme, i zbog toga se cijeli proces usporava.

Međutim, meljava zrna prije skladištenja povećava ove kapacitete za oko 14 %, a ujedno smanjuje mogućnost kvarenja zbog boljeg sabijanja samljevene mase. Sadržaj vlage od 35 % pri siliranju prekrupe zrna kukuruza smatra se optimalnim. Istraživanja su pokazala da niža vlaga zrna u cjelini dovodi do manje proizvodnje mliječne a više do stvaranja octene kiseline, i do veće vrijednosti pH silaže. Pri vlažnosti većoj od 35 % količina slomljenog zrna u berbi iznosi više od 20 %. Pri većoj vlažnosti zrna, u bunker kombajna odlazi zajedno sa zrnom i određena količina izmljevenog oklaska, osobito s vrha klipa, jer je on mekši i lakše se lomi. Dio hranjiva iz ovog oklaska, osobito u siliranom stanju, pristupačan je u ishrani goveda i svinja. Ako je pak silirano mljeveno zrno namijenjena 11/jek(]rski h,t 09':l00-1.

isključivo

ishrani goveda, pri radu kombajna treba povećati broj okretaja bubnja kako bi što veća količina oklaska otišla sa zrnom u bunker, a lom zrna bio veći. Ako se za siliranje koristi zrno koje sadrži ispod 25 % vode, ista mu se mora nadoknaditi dodavanjem vode. Voda se mora dodavati ukoliko zrno kukuruza sadrži manje od 24 % vode, a silira se u betonskom silosu, i manje od 22 % u zračno hermetičkom silosu. Što se tiče kukuruznog klipa, smatra se da bi vodu trebalo dodavati ako je vlaga ispod 22 % za betonski silos, a ispod 20 % za zračno hermetički zatvoren silos.

Da bi se povećao sadržaj vode za 1 % na 100 kg kukuruza s manje od 25 % vlage, treba dodati 1,34 % vode, odnosno 1 kg vode povećava vlažnost 100 kg zrna za 0,74 %. Primjer: zrno kukuruza sadrži 22 % vode, a želimo taj postotak povećati na 25 %. Za povećanje vlage 100 kg zrna kukuruza od 3 % treba 4,02 kg vode. Kada se na 100 kg zrna doda 4,02 % vode, težina mase iznosi 104,03 kg, a ona sadrži 22 + 4,02=26,02 kg vode.

104,02:26,02= 100:X X=2602:104,02=25 %.

Prema tome, dobivenaje masa za siliranje s 25 % vlage. Ako se pak 4,02 kg dodane vode pomnoži sa 0,74 %, dobit će se 2,97 % (zaokružena 3 %) vlage koja nedostaje do 25 %, što se želi postići. Voda se može dodavati mljevenom kukuruznom klipu i mljevenom ili prekrupljenom zrnu u puhalnik koji masu prebacuje u silos, dok cijelom zrnu kukuruza vodu treba dodavati dok se ono nalazi u prikolici.

Tako se suvišna voda može ocijediti kako se ne bi nakupila na dnu silosa. Na taj se način može povećati vlažnost cijelog zrna za 2 %. Povoljna vlažnost mljevenog zrna može se procijeniti i jednostavnim testom, stiskanjem mase u ruci.

Ako pri otvaranju šake mljeveni kukuruz ostane u grudi, smatra se da sadrži dovoljno vode za uspješno siliranje.

Zrno kukuruza kao visoko energetsko hranivo silira se vrlo uspješno bez ikakvih dodataka. Međutim, određena istraživanja ukazuju da upotreba LAB osigurava povoljniji omjer mliječne i octene kiseline (smanjenjem sadržaja octene) i poboljšava proizvodne kara-

Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave

ru.

~ Br. art. 7709 ,!:,_'/!:!T"'-:1-i

__.....,-"

__

,a::..,.....•-

---~... ·-,.,._,......

i;-=

-.:-

- 5F'"

Kompleks energije-proteina-aminokiselina-šećera-sumpora Prednosti s lactoma: Ciljevi Sano:

1. Sano želi, da Vi ,s kravama zar~dite. novac,jer

1. Povećava količinu mlijeka 2. V~ok sadržaj proteina i masti u mlijeku 3. Poboljšava plodnost 4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine 5. Redovna plodnost

• Sano treba platno sposobne kupce • Sano kupci moraju biti najbolji • Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce • Sano želi zadovoljne. stalne kupce.

2. Kako s kravama zaraditi noval.-: • velikom količinom ~lijeka • svake godine povećanje za 500 litara • puno proteina i masti u mlijeku • svake godine jedno zdravo tele

5. Vaši troškovi za oko 4..:'i1kgLactoma

iznose oko U.50 lm dnevno.

• zdravo vime i papci

3. Što učiniti. da hi se s kravama zaradio nonc'!

To donosi oko 10 litara mlijeka dnevno više = 28,50kn!

• napajati telad sa Sano :\c1il-sim.

To znaći: 15 kn više po kravidnevno. a godišnje_ 4.575 kn veće dobiti putem

• po teletu trebate ~Okg = ca .•~()()kn

• 1 litra Milsan stoji O.9➔ kn.

• I litra prodanog kravljeg donosi ca 2.85 kn.

mlijd;.a

Lactoma.

plodnost

• mli_jekoza tdad po litri stoji 1.13 kn

• bolj~ 7dravl_jt-

• uz -molitara-zamjene. to je l. l-10kn

• "iš..•ml, ci i proteina

• ,·aša dobit: 840 kn.

Suno on, poH:~an,je proizrndn.ic i uspjeh potvrdujc s,ukod11e1no na dt:Sl'• dma tisuću gospodarstava.

4. S·rnjoj knni trebate davati:

I Vi moictc hiti medu njima!

više za mlijeko.

• puno zraka. i tijekom zime • puno s, je tla. i ti_jekom zime • puno vode. i tijekom 1ime

Zanima Vas TMR miješalicu?Sano ima dobreponudeza prodajui najam.

Uputa za hranidbu: Količina mlijeka

koju krava daje od·

lučujuća je za količinu primjene:

6. Uz to: • poboljšana

Vaš Sano partner rado će Vas savjcto• vati!

20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma 25 litaramlijeka = 5 kg Lactoma 30 litaramlijeka = 7 kg lactoma 35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma 40 litara mlijeka = I 1 kg Lactoma umiješati u hranu kao potpuni ohrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10 g / litri mlijeka.

Sastav:sojir.;3 "SJl,na, SJ(Jf1a ulj,n:e repi.;:~. ret.mti s,}t~rfl,~repe, kui,.a..11ur-,prOi]v-Ocii I filbpr, iivodi pck,,rS~1.•1nd1i-,trij . l,1ktc'l:J, ~aharO:tJ✓ gluko:r.J, frukto:-a, n1.,rgnc2ij---;,ulfat.

,,.J~

Kemijiki sa!itav: 18,St,tui:mviJ~I !-)rot-.=ina, S.O<' 5ir(':\;C vlJh11inc, 2,l)•" ,ir~\it.: 11iJ)t\, .11)_,,~hobJ i ~'-.f"•r~J, .i,o• ,. J!-,·fh.'i,1, ~u,npc,ra, 7,5 M, Nfl. 203 g 11XP,kq,1,lcđ li.zfn~,c,,-4,:.., m<.·t;\Jn;n.:1, O,š1~e~Ot.'C!i)fl;fl,• , (:-,-:ind.C.!~o t,:ptoi Jfl.1. :oo7rnJ n:u~.m,.

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., Industrijska c., 44317 Popovača, tel.: 044/568 000, fax: 044/670 816

KRMNE KULTU kteristike životinje. Prednosti siliranja visoko vlažnog kukuruza su sljedeće: - žetva ovog kukuruza se obavlja 2-3 tjedna ranije od berbe kukuruza za zrno; rana žetva znači manje gubitaka uslijed krunjenja zrna i oborenih stabljika, što može umanjiti gubitke od 300 do 900 kgpo hektaru; gubitci koje uzrokuju glodavci, kao i oni nastali uslijed vremenskih prilika, vrlo su mali jer se kreću od 1 do 3 %; - izbjegnuti su troškovi sušenja koji uvijek čine visoku stavku; - troškovi držanja ovog kukuruza u silosu obično su manji od onih u koševima ili silosima za sušeni kukuruz; - berba, siliranje i korištenje pri hranidbi mogu se u potpunosti mehanizirati, zbog čega se štedi u radnoj snazi, ovisno o stupnju mehaniziranosti pojedinih radnih operacija; - neposredno po vađenju iz silosa može se koristiti za ishranu stoke, a po potrebi se miješa s drugim hranjivima.

Pri siliranju ove mase mora se voditi računa o preporučenom sadržaju vode, kao i o potrebi da strojevi hudo dobro podešeni, jer u suprotnom gubitci mogu iznositi 3 do 8 %.

Silirano zrno kukuruza Pri korištenju ove silaže treba otkriti što manju površinu. Idealno bi bilo da se otkrije onoliko koliko će toga dana trebati za ishranu.

Jednom otvorenu silažu treba stalno koristiti jer će inače, uslijed kontakta sa zrakom, doći do kvarenja silirane mase. Izvađena količina siliranog kukuruza, zbog velike podložnosti kvarenju, mora se utrošiti najduže za oko 12 sati. LJ

HRANIDBA~=======================~ I-<

~

o

...c1 '"d

cJ µ..

i:1 ctj 0(l.)

·.;7 U)

u

"' ...;

odgađanjem nove oplodnje i reprodukcije, odnosno u tijeku laktacije smanjenjem muznosti .

Pri tom treba znati da postizanje dobre plodnosti, reprodukcije i visoke muznosti uvijek počinje već od zasušenja krava (suhostaje) prije teljenja.

SUHOSTAJA-OSNOVNE MJERE ZA BOLJU PLODNOST KRAVA Suhostajaje prvo značajno razdoblje o kojem ovisi plodnost i reprodukcija krava. U suhostaji krave moraju biti u dobroj rasplodnoj kondiciji, ni mršave ni suviše debele, i moraju se na vrijeme zasušiti (1,5 do 2 mjeseca prije očekivanog teljenja). Ranije zasušene krave obično su suviše

Visoka proizvodnja mlijeka i gospodarsko iskorištavanje krava uvjetovano je redovitim teljenjem i s plodnosti krava. U pravilu krave se gone (estrus) već 30 do 60 dana poslije teljenja, i moraju se pripustiti (osjemeniti) da bi ostale ponovo steone najkasnije 3 do 4 mjeseca poslije teljenja tako da redovno daju svake godine tele .

'U (l.)

Ako se gonjenje ne javlja 70 i više dana iza teljenja, ili ako oplodnja ne uspije poslije 110 i više dana, treba razmotriti moguće pogrješke u tehnologiji držanja i hranidbi krava. Na sve nedostatke i nepravilnosti držanja, ili iscrpljene zalihe hranjiva u organizmu, krave reagiraju ...... )<J)

o...

Mljekarski list 09/2004.

9

HRANIDBA

debele, a krave koje se duže muzu i kasnije zasušuju često su mršave. Suviše debele ili mršave krave teže se tele i obično obolijevaju od posljedica teškog teljenja, hormonalnih i metaboličkih poremećaja (bolesti izmjene tvari) što može uzrokovati slabiju plodnost pa i jalovost.

Hranidba krava u suhostaji od primarnog je značenja. Zbog intenzivnog rasta ploda tijekom zasušenja i nedostatka prostora za probavne organe u trbušnoj šupljini, krave uzimaju manju količinu krmnih obroka (1,8 do 2,0 kg suhe tvari/ 100 kg tjelesne mase). Stoga treba hranu davati kravama u manjim količinama više puta na dan.

To moraju biti lakše probavljiva krmiva, bolje hranidbene vrijednosti i dobro uravnotežena sa svim hranjivim sastojcima koji zadovoljavaju potrebe krava i intenzivan rast ploda.

Hranidba krava u suhostaji mora: - osigurati normalan razvoj fetusa i rađanje zdravog i vitalnog teleta, - popuniti zalihe minerala i vitamina u tijelu krava, - održavati optimalno gojna stanje krava, - osigurati potrebnu hranjivu i biološku vrijednost kolostruma, - osigurati dobro zdravlje, mliječnost i plodnost krava u idućoj laktaciji.

Posebno je značajno prijelazno razdoblje (2 do 3 tjedna prije očekivanog teljenja) u kojem krave moraju dobivati po sastavu i kvaliteti ista krmiva, kakva će dobivati i poslije teljenja, samo u znatno manjoj količini. Na taj način će se buragovi mikroorganizmi pripremiti da lakše i brže prihvate hranu s kojom će krave bez većeg

mršavljenja izdržati razdoblje pothranjenosti poslije teljenja (rumino-intestinalnu stazu).

Krmni obroci mogu posljednja 3 tjedna prije telenja sadržavati manje sirovih bjelančevina (13 15 %), a poslije teljenja povećavaju se na 17 18 %. I energetska vrijednost krmnih obroka prije teljenja također je nešto niža i iznosi 6, 7 6,8 MJ NEL (0,90 - 0,92 H.j./kg), a 3 tjedna poslije teljenja postupno se povećava na 7,1- 8,6 MJNEL (1,15H.j./kg).

U praksi se računa, da krmni obroci krava tijekom zasušenja moraju imati hranidbenu vrijednost u visini potreba za proizvodnju oko 7 do 10 litara mlijeka I dan ili u tjednima pred teljenje ukupno oko 74,1 MJ NEL (10, 7 HJ.) s oko 920 g probavljivih sirovih bjelančevina dnevno.

Posebno su značajni minerali i vitamini u krmnim obrocima zasušenih krava. Kalcij u početku suhostaja u krmnim obrocima treba biti u manjem postotku (0,5 % u suhoj tvari) radi poticanja bolje resorpcije i njegovo bolje iskorištavanje u probavnom sustavu. U tjednu prije teljenja treba povećati postotak kalcija na 1,0% da bi se dovršilo okoštavanje ploda i stvorile zalihe potrebne za metabolizam krava.

Poslije teljenja treba davati oko O,75% kalcija u suhoj tvari krmnih obroka pa je stoga vrlo dobro kravama u tim razdobljima dati sijeno djeteline ili djetelinsko travne smjese, koliko radi kalcija tako i radi magnezija, jer krmni obroci moraju sadržavati 0,45 % magnezija.

Krmni obroci krava moraju sadržavati fosfora oko 0,40-0,45 %. Fosfor obično nedostaje

V

PRODAJA,MONTAZA I SERVISMUZNIH UREĐAJA ~ ZA KRAVE,OVCEI KOZE

2500

BESPLATNI SAVJETI!

PROIZVODA

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE!

-SVEZA SVINJE -SVE ZA OVCEI KOZE -SVE ZA KRAVEI KONJE

Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

Tel.:01/2882 811,Fax: 28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr OPREMA ZA FARME

10

GUfflEX

"'l'lfllll

M(jekarski list 09/2004.

========================~ u gotovo svim osnovnim krmivima za hranidbu krava i treba ga dodavati u dopunskim krmnim smjesama, jer je nedostatak fosfora često uzrok slabijoj plodnosti krava. Također dodatak cinka, 50 do 60 mg /kg suhe tvari krmiva, povoljno djeluje na stanje sluznica, spolnu aktivnost i plodnost krava, kao i selena, 0,3 mg /kg suhe tvari krmiva, jer potiče aktivnost vitamina E, djeluje na bolju plodnost i stanje srčanog mišića.

Sol natrijeva klorida treba smanjiti u krmnim obrocima prije teljenja tako da krmni obroci sadrže samo 0,1 do 0,15 % natrija. Manje natrija i kalija (najviše do 1,0 % kalija) u krmnim obrocima može pomoći da se smanje otekline i edemi vimena prije i poslije teljenja. Natrij bi mogli poslije teljenja, a u visokoj laktaciji, povećati na 0,3 % u suhoj tvari krmnih obroka krava.

Vitamin A 75 000 - 120 000 l.j., vitamin D 10 000 - 20 000 I.j. i vitamin E 500 - 900 mg po kravi dnevno, povoljno djeluje na stanje sluznica reproduktivnih organa, hormonalni sustav, izmjenu tvari (metabolizam), plodnost i reprodukciju krava. Od vitamina B skupine

VIROVITICA•J.J. Štrosmaje

• štednjacina krutagoriva • štednjacizacentralno grijanJ • peći nakrutagoriva • kotlovizakamine,kalijevepe • dijelovizazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

dimnih izvoda i vodovodnih priključaka prema ~ikupca.

~

PEĆI NAPILJEVINU 'ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi i radlonlčkih prostora

Mljekarski li.st 09/2004.

HRANIDBA

dobro je davati kravama vitamine biotin (10 mg/dan) i niacin (1 g/dan) u krmnim smjesama ili mineralno vitaminskim dodatcima.

Visoko gravidnim kravama ne treba davati tvorničke otpatke i sekundarne proizvode kao: džibru (šlempu), pivski trop, sirove repine rezance, ostatke iz prerade voća i povrća i sl., jer su to krmiva koja potiču rano nalijevanje vimena.

Silažu mogu dobivati ali u manjim količinama (10 do 15 kg/dan), no mora biti vrlo dobre kakvoće, ne smije biti pljesniva, previše kisela i ne smije sadržavati maslačnu kiselinu.

Treba izbjegavati i veću količinu sočnih i zelenih krmiva zbog nitrata i veće količine spojeva nebjelančevinastog dušika, jer izazivaju proljeve, rano nalijevanje i edeme vimena.

Uz odgovarajuća osnovna krmiva krave moraju 2 do 3 tjedna prije teljenja dobivati dnevno 1,5 do 2,0 kg potpunih krmnih smjesa (koje će dobivati i poslije teljenja) s odgovarajućim mineralno-vitaminskim dodatcima. Pritom treba također pripaziti da ne dođe do ranog nalijevanja vimena, jer tada treba obustaviti davanje krepkih krmiva.

PUERPERIJ - HRANIDBA POSLIJE TELJENJA I PLODNOST KRAVA Pogrješke u hranidbi krava mogu biti uzrok pobačajima, rađanju slabe teladi i bolestima reproduktivnih organa. Javljaju se češće puerperalna oboljenja, katari i upale maternice, slabija i nepravilna funkcija jajnika, sporije sazrijevanje folikula i ciste na jajnicima, a s tim i slabija plodnost krava u sljedećem laktacijskom razdoblju. Životne funkcije krava u visokoj gravidnosti i zasušenju većinom su usmjerene na rast i razvoj ploda i pripremu za porođaj. Kraće vrijeme prije teljenja mijenjaju se hormonalni odnosi u organizmu krava, a krvotok se usmjerava u većoj količini iz genitalnih organa prema vimenu, što uvjetuje i brzo vraćanje porođajnih organa u normalno stanje (involuciju maternice) poslije teljenja.

Uz dobru hranidbu i kondiciju krava, djelovanjem hormona hipofize počinju se na jajnicima stvarati jajne stanice (folikuli) i to već

11

HRANIDBA

28 do 30 dana prije teljenja. Dozrijevanje folikula glikogena iz jetre, traje oko 60 do 80 dana, a s tim se - usporiti razgradnju tkivnih bjelančevina i pojačava stvaranje i djelovanje estrogenih masnog tkiva (mršavljenje), hormona. To znači da se prvo gonjenje krava - - spriječiti brzo oslobađanje i visoku estrus («krava traži bika») može javljati već 30 koncentraciju slobodnih masnih kiselina do 45 dana poslije teljenja. Ipak, zbog (acidemiju), ketonskih i acetonskih tvari u energetskog deficita prvo gonjenje krava obično krvi (ketozu), se javlja nešto kasnije i to 56 do 60 dana (pa i više) - masti i masna krmiva ne treba upotrebljavati poslije teljenja. kao energetski dodatak visoko gravidnim i Ako su krave poslije teljenja više smršavile, svježe oteljenim kravama (povećava se folikuli na jajnicima kasnije dozrijevaju, a krave opasnost od ketoze). se prvi put gone tek 90 do 120 dana poslije Za oplodnju i nidaciju (ugnježđenje) teljenja. To je često slučaj kod krava visoke zametka svakako je najvažnije kvalitetno i muznosti, holstein- frizijske pasmine. Ako nije vitalno sjeme (sperma) i zdrava sluznica bilo komplikacija i teškoća kod teljenja, porođajnih organa. Sluznica maternice mora biti izostanak gonjenja i neuspjele oplodnje promjena i hormonalno upozoravaju na neke propuste i nepravilnosti u bez upalnih pripremljena za nidaciju i prehranu zametka. hranidbi, sastavu i kakvoći krmnih obroka prije Ranijim pripustima i oplodnjom skraćuje se ili poslije teljenja. («nespecifični ili funkcionalni trajanje laktacije i bolje se iskorištava visoka muzsterilitet») Treba uvijek nastojati da se dobrom i nost krava u prvoj polovici laktacije, što znači da se dobiva po kravi više mlijeka u laktaciji Međutim, pravilnom hranidbom poslije teljenja postigne neko vrijeme poslije teljenja još nije stabilizirana brži i potpuniji oporavak krava, da se skrati sluznica maternice, a u pitanju je stanje i razdoblje pothranjenosti, zaustavi mršavljenje promjena vegetativno živčanog i hormonalnog krava i popuni nedostatak hranjiva zbog visokih sustava, kvaliteta folikula i jajne stanice, zbog potreba krava u uvodu za mliječnost. U tom su čega može izostati i uspješna oplodnja. razdoblju najvažnija dobra i energetski jaka osnovna krmiva i potpune krmne smjese (50- 60 Krave obično ostaju gravidne ako se % od ukupne suhe tvari krmnih obroka) jer treba gonjenja javljaju i krave pripuštaju (osjemene) postupno, tijekom najviše 21 dana poslije između 50 do 80 dana poslije teljenja. Treba teljenja, davati krmiva koja zadovoljavaju nastojati da se postigne idealan razmak između muznost oko 25 i više litara mlijeka. teljenja 380 do 400 dana i da se dostigne plodnost Uz takvu hranidbu krave se nalaze u stanju i teljenje stada oko 70 - 80 % krava godišnje. acidoze (kisele indigestije) koja tijekom dužeg Slabija plodnost često se dovodi u svezu s trajanja može uzrokovati otvrdnuće (kevisokom muznosti krava. Tijekom i poslije teljeratinizaciju) buragove sluznice, oboljenje jetre, nja mijenjaju se hormonalni odnosi u prilog papaka, vimena, sluznice maternice i reproproizvodnje i izlučivanja mlijeka, a zbog visoke duktivnih organa. Krave se zbog toga češće mliječnosti dolazi do energetskog deficita u preganjaju i teže ostaju gravidne. organizmu krava. Energetske zalihe glikogena i Stoga je dobro kravama u krmnim šećera u organizmu vrlo su ograničene, pa se u obrocima davati kvalitetno sijeno, a u organizmu pokreće sustav iskorištavanje masti krmne smjese dodavati 100 - 150 g sode iz zaliha organizma. bikarbone (Na-bikarbonata).

Dnevnu U slučaju većeg energetskog deficita u krvi količinu krepkih krmiva treba podijeliti se smanjuje sadržaj glukoze, a kao posljedica na više manjih obroka. nepotpunog izgaranja masti povećava se količina Dodavanjem veće količine krepkih krmiva slobodnih masnih kiselina i ketonskih tijela poslije teljenja treba: (hidroksi maslačne kiseline, acetona i dr.).

- povećati sadržaj glukoze u krvi, Javljaju se lakše ili teže bolesti izmjene tvari -ketoze.

- spriječiti hipoglikemiju i brzo pražnjenje zaliha obično

12

Mljekarski list 09/2004.

• P3 Oxyfoam • P3

lo shield

• P3

Blu gard

Ecolab

(pakiranja 1 kg) = popust 10 %

d.o.o.

o••···································--·--·-·······················-o

Vaš stručni savjetnik • 098 245 498 Zavrtnica 17 • 10 000 Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www .ecolab.com

HRANIDBA========================~ Veći

broj

visokoproduktivnih

zahvaćenje tijekom prvih 5 do 6 tjedana

krava laktacije

indigestijama i ketozom (često subkliničkog oblika bez izraženijih simptoma) pri čemu dolazi do omašćenja jetre, slabljenja funkcije jajnika i kataralnih promjena na sluznicama genitalnih organa i maternice, što može utjecati na slabiju plodnost krava.

Vrlo je značajno, stoga, ponovo upozoriti na pravilnu i kvalitetnu prehranu krava u tom vremenskom razdoblju (prije i poslije teljenja krava), a u slučaju masovne pojave slabije plodnosti i sumnje na ketozu visokoproduktivnih krava, treba kravama davati 3 do 7 dana prije telenja i 2 do 3 tjedna poslije teljenja: - 150 - 300 ml propilenglikola, -6-12 g niacina (vitaminanikotinskekiseline), - 8 - 10 g zaštićene aminokiseline metionina.

Krmiva moraju biti čista, bez plijesni i toksina, dobre hranidbene vrijednosti, s dovoljno vitamina i minerala. Za zdravlje sluznica, a uz to i za zadovoljavanje (u to vrijeme) visoke mliječnosti, krmni obroci krava moraju sadržavati veću količinu vitamina A, tj. dnevno 80 000 - 120 000 I.j. vitamina A. Također, zbog većeg gubitka kalcija nakon teljenja i obnove koštanog skeleta potrebno je davati oko 15 000 50 000 I.j. vitamina D, a zatim oko 300 - 1000 mg vitamina E po kravi dnevno koji će stimulativno djelovati na metabolizam i izlučivanje hormona hipofize, spolnih hormona, hormona štitnjače i nadbubrežne žlijezde, i povoljno djelovati na gonjenje i plodnost krava. Dobro je davati još vitamine B skupine biotin: 20 mg i niacin 3 g dnevno.

Sve to treba davati s krmnim smjesama ili u mineralno vitaminskim dodatcima.

LAKTACIJA I OPLODNJA KRAVA Kritično razdoblje za krave obično traje 2 do 3 mjeseca poslije teljenja. U tom razdoblju je najviša mliječnost i treba zadovoljavati ne samo potrebe krava u oporavku poslije teljenja, nego i davati sve hranjive tvari potrebne za izlučivanje veće količine mlijeka, te pripremu krava za novu oplodnju i gravidnost. Krmni obroci krava sada već sadrže raznolika krmiva, i daje se više osnovnih voluminoznih krmiva a manje kiselim

14

koncentrata (60: 40 % suhe tvari i manje).

Krmni obroci moraju sadržavati kvalitetna osnovna krmiva i moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivim tvarima, ovisno o muznosti krava, a osobito dovoljnim količinama mineralno-vitaminskog dodatka. Na taj način treba nastojati da se uz dobru plodnost održi što duže najviša muznost krava, iako je u to vrijeme krivulja laktacije već u fiziološkom padu.

S obzirom na raznolikost krmnih obroka i potrebu da se postigne prvo gonjenje i dobra oplodnja (koncepcija) krava tijekom 50 do 80 dana poslije teljenja, odnosno da se postigne poželjni razmak između teljenja 380 do 400 dana, treba pripaziti da krmni obroci ne sadrže preveliku količinu nebjelančevinastog dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, pesticida, teških metala, mikotoksina i drugih toksičnih tvari, jako kiselu silažu s mnogo octene i maslačne kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva.

Sve to utječe na žlijezde s unutarnjom sekrecijom, hormonalni i metabolički sustav, uzrokuje bolesne promjene na genitalnim organima, ciste i poremećaje u funkciji jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano uginuće ploda (embrija), pobačaje i druge organske i funkcionalne promjene.

Tijekom dozrijevanja folikula na jajnicima i očekivane ovulacije (gonjenja), a zatim u vrijeme pripusta krava (tijekom 3 do 4 mjeseca poslije teljenja) dobro je da krmni obroci muznih krava sadrže pšenične posije (pšenično krmna brašno) - 10 do 15 % u krmnim smjesama.

Pšenične posije djeluju dijetetski u probavnom sustavu muznih krava, sadrže veći postotak fosfora (1 %), vitamina E (10,8 mg/kg) i mnoge vitamine B skupine (posebice vitamine B6, B12), folnu kiselinu, niacin i kolin. Sve to povoljno djeluje na izmjenu tvari (ugljikohidrata, masti i bjelančevina), a uz dobru muznost na sazrijevanje i razvoj folikula na jajnicima, pojavu gonjenja, dobru oplodnju i stanje sluznice maternice da prihvati ugnježđenje (nidaciju) jajeta.

Na dobru plodnost i reprodukciju krava vrlo dobro djeluje mogućnost kretanja krava, posebice na kvalitetnim pašnjacima, kao i umjereno napasivanje. ■

Jl[jekm:ski ft:5t 09/200-f.

SUZBIJANJE KOROVA U OZIMIM ŽITARICAMA

DICURANOM FORTE 80 WP ( Pripremio: Boris Rajković, dipl. ing.)

Brojni su činitelji uspješnog uzgoja žitarica. Dobro odabrana sorta, pravovremena sjetva te gnojidba, ali bez dobre zaštite od korova, bolesti pa i štetnika, samo će djelomično polučiti priželjkivani urod.

Nakon jesenske sjetve, prva briga svakog naprednijeg proizvođača pšenice ili ječma trebala bi biti zaštita od korova. Razvojem novih aktivnih tvari, odnosno preparata, omogućena je uspješna zaštita već u jesen.

Jedno od najprihvaćenijih rješenja u nas je svakako primjena preparata Dicuran® forte 80 WPkojegproizvodi tvrtka SyngentaAgro. Čovjekova borba s korovima duga je koliko i proizvodnja bilja. Kako su korovi biljke koje rastu protiv volje čovjeka, razumljiva je stalna ljudska težnja da im se stane na kraj. Sve do dvadesetih godina ovog stoljeća korove se u usjevima moglo uništavatijedino mehanički - ručno ili strojno, da bi se tek od tada počelo s postupnim korištenjem kemijskih spojeva. No tek od 1960-tih godina dolazi do jačeg širenja primjene herbicida u mnogim poljoprivrednim kulturama pa i žitaricama.

Javljaju se herbicidi koji mogu uspješno suzbiti kako širokolisne tako i uskolisne travne korove.

Korovi se "natječu" s glavnim kulturama za svjetlo, vodu i hraniva, što na uzgajane biljke može vrlo loše utjecati. Postoje brojne procjene koliko korovi mogu oštetiti ili smanjiti urod pojedine kulture. N eprijeporno je da te štete mogu biti zaista velike. Tako se ukupne štete od svih štetočina (korovi, bolesti, štetnici) procjenjuju za Europu na 28 %, a u nas na_29,2 % ili gotovo jednu trećinu ukupne poljoprivredne proizvodnje. Kod žitarica, primjenom herbicida mogu se povećati urodi od 2 pa čak i do 10 mtc/ha. To svakako ukazuje na ozbiljnost pristupa zaštiti usjeva od korova.

Zadnjih godina, pojavom novih herbicida za suzbijanje korova u žitaricama, moguće je ozime usjeve zaštititi već u jesen. Taj način primjene herbicida sve više je u uporabi korisnika, jer daje nekoliko prednosti pred proljetnom primjenom; • viši urodi radi ranog suzbijanja korova, • usjev bez korova bolje prezimi, • manja ovisnost o vremenu, nema opasnosti od zakašnjenja s prskanjem u proljeće, • njive s nepovoljnim osobinama tla u proljeće nisu prohodne,

• prskanjem prije nicanja kolotečine traktora neće nanijeti štetu usjevu, • nema opasnosti od zanošenja škropiva na susjedne osjetljive kulture.

Dicuran® forte 80 WPvodećije u nas herbicid za suzbijanje širokolisnih i uskolisnih korova u ozimim žitaricama zahvaljujući sastavu od dviju aktivnih tvari i dva načina na koji uništava korovske biljke. Sredstvo korovi upijaju preko korijena ali i preko lišća. Zbog toga se Dicuran forte može primijeniti prije nicanja, ali i nakon njega sve do busanja žitarica. Može se primijeniti u jesen, ali i u proljeće. Dakle, dovoljno je vremena za odabir najpovoljnijeg roka za prskanje. Ječam, međutim, treba prskati samo nakon nicanja. Treba imati u vidu da u vrijeme prskanja korovi ne smiju imati više od 6 listova. Suho vrijeme nakon prskanja može privremeno zaustaviti, ali ne i smanjiti djelovanje Dicurana forte. Djelovanje preparata gotovo ne ovisi o temperaturi. Temperature malo iznad O °C i noćni mrazevi prije ili nakon prskanja ne ometaju njegovo djelovanje. Ne smije se primjenjivati kada dnevne temperature padnu ispod0°C. Dicuran forte odlično suzbija slakoperku, čest korov u žitaricama, koji se dobro vidi pred žetvu kada preraste usjev. Od uskolisnih korova suzbija još lisičji repak, proljetnu rosulju te ljuljeve.

Od širokolisnih korova dobro suzbija praktički sve korove koji se javljaju u žitaricama. Slabije mu je djelovanje na višegodišnje korove kao što su osjak i slak te gavez.

Preparat ima vrlo dugo djelovanje, no ipak se aktivna tvar razgradi još tijekom iste vegetacije.

Nakon žetve žitarica može se još u istoj godini sijati uljana repica, silažni kukuruz i ozime žitarice.

Sljedećeg proljeća može se sijati kukuruz, šećerna i stočna repa, suncokret, soja, krumpir i grašak.

Svakako je za preporučiti duboko oranje prije sjetve narednih kultura.

Dicuran forte koristi se u dozi 2,0 kg/ha ili 1,1 kg na jutro prije nicanja usjeva, a poslije nicanja dozaje 1,5 kg/haili85 dagpojutru. ■

syngenta

=aur~,n a

trbmec. Eugena de Picnnesa hb

1•1.:012791-lC2.279l-057.2

91-Q<l()

!:: a·:OJ _792-035 ·-m 1l.JUnaJa1,g.htn·thr

d6BELARUS$ P/A MINSK

TRACTOR

WORKS

,e :~:•~"KREDITI DO7GODINA, BEZ UČEŠĆA, BEZ JAMACA

~fSKORISTITE MOGUĆNOST POVRATA 25%KAPITALNm ULAGANJA

' ~ :J~ i~ ..OSIQURA~(S~JW~ I RF?ERVNI.DIJELOVI , BELARUS-1523 (155KS)

BELARUS-820.2NL (81 KS)

.

BELARUS-820.2 (81KS)

I

Ravni pri

NOVOJ 'DNJA HIDRAUL I PREDNJI KARDAM KLIMAUREĐAJ UŽNEB Utomfiii z.a njnJ ~-. sdoJ ·- ,1korpom . , \

--

'

-~

A:Sve cijene suizražene bez PDV-a.

HRANIDBA

li) Procjena fecesa jednostavan je nacin u procjeni hranidbe mliječnih krava. Ukoliko u stadu nema bolesti, promjeTJ,e na fecesu, odnosno njegovoj gustoći i česticama u njemu, pokazatelj su obroka kojim hranimo životinje, te pravilnosti rada cjelokupnog probavnog trakta. Što gledati u fecesu?

Da li je feces pjenušav s mjehurićima zraka u sebi?

Pjenušav ili vrlo rijedak feces obično pretpostavlja da burag životinje ne radi dobro, odnosno, da bi životinja mogla biti u acidoznom stanju, te se sve više hrane fermentira u debelom crijevu. Crijevne bakterije iz debelog crijeva proizvode plin koji je sadržan u fecesu, te mu daje pjenušavu strukturu.

Da lije feces vrlo rijedak (proljev)?

Kiseline koju proizvode crijevne bakterije djelomično mogu biti jedan od uzroka proljeva, dok proljevi teladi mogu biti uzrokovani konzumacijom pokvarenih ili pljesnivih krmiva u obroku. Vrlo tekući feces može biti i od krava koje su na paši ili sočnoj zelenoj krmi pa dobivaju velike količine proteina ili kojima se dodaje veća količina magnezij oksida u obrok. Takve životinje neće pokazivati neke druge znakove bolesti.

Imaju li životinje unutar iste hranidbene grupe različitu konzistenciju fecesa?

Ukoliko konzistencija fecesa varira u istoj grupi životinja, tada životinje vjerojatno izabiru krmiva iz obroku i/ili samo pojedine životinje iz grupe dobivaju i jedu pokvarena krmiva Imamo li u fecesu sluzi?

Ova sluz predstavlja odbačene dijelove mucina ili fibrina sluznice crijeva. Ona približno izgleda kao ovoj kobasica, varirajući u dužini od kratkih komadića dugih jedva centimetar do cjevastih izlučina dugih do metar i više. Ukoliko je ovojnica crijeva oštećena, ova sluz lučit će se u vrijeme oštećenja crijeva. Mucin ili fibrin preuzimaju svoju ulogu u crijevu i naposljetku se izlučuju u fecesu van. Uzrok ovakvog odbacivanja i izlučivanja sluzi može biti povećanje Mljekarski list 09/2004.

kiselosti u debelom crijevu, odnosno prekomjerna fermentacija u debelom crijevu.

Vidi li se cijelo ili mljeveno zrnjevlje u f ecesu?

U fecesu se često može vidjeti cijelo zrnjevlje žitarica koje nije propisno usitnjeno prije davanja životinjama u obroku. Ukoliko vanjska ljuska zrna nije oštećena prilikom mljevenja ili žvakanja, Slika 1: Dijelovisluzniceu fecesu

probavne je bakterije i enzimi ne mogu dobro probaviti, te će se ono pojaviti u fecesu. Ako se pak znatna količina mljevenog zrna pojavi u fecesu, uzrok može biti prebrzo napuštanje zrnjevlja iz buraga. Feces visoko proizvodnih krava može sadržavati nešto više mljevenog zrnjevlja jer krave konzumiraju vrlo veliku količinu krmiva, a veći im je pasaž (brži prolaz hrane) kroz probavni trakt, te kod njih "nešto" zrnjevlja u fecesu ne predstavlja problem.

Jeli fecesvrlosuhikrut?

Takav feces možemo očekivati samo od krava u suhostaju, a ne i mliječnih krava koje su u laktaciji i dobro proizvode. Uzrok ovakve konzistencije fecesa može biti zbog hranidbe s premalo proteina ili u buragu razgradivih proteina u obroku.

17

HRANIDBA

Slika 2: Čestice zrnjevlja u fecesukrava

Slika: Mary Beth Hall, University of Florida

Kako procijeniti čestice u fecesu? Čestice vlakana u fecesu kazuju kako su dobro razgrađena i probavljena, no njih je teško vidjeti, osim ako se isperu od ostatka fecesa i tako postanu vidljive.

• Za svaku grupu krava treba uzeti četiri do pet uzoraka fecesa iz pojedinih hrpica fecesa. Treba pokušati odabrati feces različit po izgledu tako da predstavljaju svaku pojedinu grupu krava. Moramo paziti da uzorak fecesa nije onečišćen hranom koju krave jedu. Za uzorak je najbolje koristiti posudu od 2,5 dl s poklopcem.

•Na punimo posudu do vrha fecesom i zatvorimo. Stavimo je u vrećicu i nosimo da mjesta procjenjivanja.

• Uzmemo mrežu ili cjedilo veličine otvora 1 do 1,5 mm. Ovo je kvalitativno procjenjivanje na farmi, tako da velika preciznost u dimenzijama mreže nije presudna. Cjedilo bi trebalo biti promjera oko 20 cm i dubine oko 10 cm.

• Prenesemo uzorak fecesa u cjedilo, koristeći mlaz tekuće vode da bi prenijeli sav feces iz posude u cjedilo. Ispiremo uzorak pažljivo sve dotle dok počne teći čista voda kroz cjedilo.

Istisnemo svu vodu iz ispranog uzorka i prenesemo ga natrag u posudu da bi kasnije sve uzorke mogli uspoređivatijedan s drugim.

Jesu li vlakna koja su ostala u uzorku gruba (duga više od 1 cm, cijeli dijelovi slame ili sijena)?

Ima li mnogo cijelog zrnjevlja u uzorku? Mnogo mljevenog zrnjevlja? Odgovori na sva ova pitanja ukazuju radi li burag dobro ili ne. Odnosno, pozitivni odgovori na postavljena pitanja ukazuju na loš rad buraga jer hrana izlazi, u fecesu, van iz životinje prije nego je bila dobro probavljena. Sami trebamo procijeniti pojavljuju li se previše ili u zadovoljavajućoj količini gruba vlakna i neprobavljeno zrnjevlje u fecesu. Uzorci neće predstavljati svako pojedino grlo iz našeg stada pa tako i s interpretacijom rezultata procjenjivanja moramo biti pažljivi ili izvršiti procjenu za pojedino grlo, ukoliko nam se feces čini sumnjiv na neku anomaliju. Ovakav način procjene fecesa pokazatelj je ispravnosti načina i vođenja hranidbe, odnosno pravilnog izbora krmiva u obroku mliječnih krava, te pokazatelj nekih probavnih poremećaja prije ostalih kliničkih znakova bolesti. O Bro

wers

oprema

za staje:

Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica

Folije

i mreže:

Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex

Polovno: Mehanizacija,

hangari

Instalacija: Izmuzišta,

stajske

opreme

Partner:

Surge Ned agro d.o.o.,

,!__

Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047/654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi htnet hr

a Or:!J 18

Ml/ekarski list 09/2004.

'~ .....

Bolest plavog jezika je zarazna bolest

~ ~ ~

;:i ...,

preživači.

~

~

"<:G <:.i CI;

Prema podatcima Međunarodnog za epizootije, koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika je u proteklom razdoblju dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, Makedoniji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Tunisu, Turskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a nažalost i u južnoj Hrvatskoj. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od te bolesti.

UZROČNIK BOLESTI. Uzročnik bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50°C uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini. ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, međutim kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji preživači. Zarazu prenose komarci i drugi insekti koji se hrane krvlju, npr. obadi. Bolest se može prenijeti sa inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom). Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama.

ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5-20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42°C, odnosno groznica koja prosječno traje 7 dana.

Treći dan od početka groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog učestalog ().i

mljackanja životinje. Iz nosa se u cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili čak krv. Usne i jezik otiču uz pojavu krvarenja .

U težim slučajevima jezik je natečen, visi iz usta i može biti tamnoplav.

Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa. Iscjedak iz nosa može se osušiti što otežava disanje životinje.

Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir.

Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda na koljenima.

U lakšim slučajevima životinja ozdravi, a u težim slučajevima dolazi do uginuća.

Ozdravljenje ponajprije ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. Utvrđeno je da prosječno ugiba 2-30% oboljelih životinja.

Znakovi bolesti goveda i ovaca su slični.

DIJAGNOZA BOLESTI. Promjene na gubici, a kasnije i šepanje ukazuju na bolest koja se može precizno utvrditi pretragom krvi i krvnog seruma.

Bolesti plavog jezika mogu biti slične: slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda.

LIJEČENJE. Poboljšani uvjeti hranidbe i držanja životinje pozitivno djeluju na ozdravljenje.

PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se mogućnost infekcije životinja. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja.

od koje obolijevaju uglavnom ovce, a mogu oboljeti i drugi domaći i divlji

CI;

>,,; r...: .,._, ~ ~ ureda

M!Jekarski list 09/2004.

početku

19

VETERINARSTVO

LAŽNEKRAVLJEBOGINJE

Piše:mr. se.Antun Kostelić

Lažne krav(je boginje očituju se manjim ili većim promjenama na koži sisa. U čovjeka se bolest naziva «muzačke kvržice» a očituje se na rukama muzača.

Bolest se može javiti kod teladi oko usana, nosnica ili na nepcu. Zbog promjena na koži sisa mužnjaje otežana, a može doći i do sekundarnih infekcija na promijenjenim mjestima pa bolest može biti puno teža.

Važno je napomenuti da je prilikom mužnje potrebno biti oprezan jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. U stado bolest unose kupljene životinje.

UZROČNIK I NAČIN ŠIRENJA BOLESTI. Uzročnik bolesti je virus koji se prenosi ručnom ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada.

Bolest se češće javlja zimi i u proljeće kada je stelja vlažnija čime se stvaraju preduvjeti za ozljede sisa kroz koje virus ulazi u organizam. Životinje koje su ozdravile nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest započinje oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa.

Nakon par dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne, a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju, a na njihovom mjestu razvijaju se kraste.

Bolest prolazi za 3-6 tjedana, međutim mehaničke ozljede na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) mogu bolest produžiti i do 6mjeseci.

LIJEČENJE. S obzirom da bolest spontano prolazi terapija mora biti usmjerena na sprječavanje infekcije i mehaničkih oštećenja na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim dijelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), antiseptičku mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste je potrebno skinuti i spaliti.

20

PREVENTIVA BOLESTI. U slučaju pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i musti posljednje.

Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje svake krave uranjanjem sisnih čašica u odgovarajući dezinficijens. Pod u staji potrebno je svakodnevno čistiti i dezinficirati.

Prilikom mužnje oboljelih životinja muzači moraju imati gumene rukavice.

S tim rukavicama ne smiju musti zdrave životinje. Rukavice je potrebno dezinficirati nakon svake mužnje. Prilikom kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako bi spriječili unos bolesti u stado.

BOLEST U ČOVJEKA. Čovjek se zarazi mužnjom oboljelih životinja. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu do 1-2 cm veličine.

Kvržice pucaju i na njihovom mjestu stvara se krasta. Najčešće se pojavi jedna do dvije kvržice.

Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati jodnom tinkturom kako bi spriječili sekundarnu infekciju. Nakon ozdravljenja najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci.

Mljekarski list 09/2004.

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE V

V

V

I.IZLOZBA SIREVA ZAGREBACKE ZUPANI SOCJENJIVAN

Grad Sv. Ivan Zelina u suradnji s Udrugom i ovaca Zagrebačke županije i Udrugom vinske ceste Zagrebačke župaUkupno je dodijeljeno 19 odličja: 10 nije a pod pokroviteljstvom Poglavarstva zlatnih, 7 srebrenih i 2 brončane.

Zagrebačke županije organizirao je "I. Šampionom je proglašen suhi dimljeni izložbu sireva Zagrebačke županije s ocjesir proizvođača Euro-milk d.o.o. iz ._njivanjem" uzgajivača koza

____________________ ...

Bedenice .

Ocjenjivanje je održano 18. lipnja 2004. godine, a sireve je ocjenjivala stručno povjerenstvo na čelu sa prof. dr. se.

Jasminom Havranek koja je ujedno i predsjednica povjerenstva.

Ocjenjena je 27 proizvoda: Od kravljeg mlijeka bilo je 15 proizvoda (u kategoriji svježeg sira 9 proizvoda, polutvrdi sir 2 proizvoda i polutvrdidimljeni sir 4 proizvoda).

Od kozjeg mlijeka bilo je 11 proizvoda (u kategoriji svježeg sira 1 proizvod, polutvrdi sir 7 proizvoda i polutvrdi dimljeni sir 3 proizvoda). · Također je bio i jedan polutvrdi sir od miješanog kozjeg i kravljeg mlijeka.

G AD RIŽEVCI

22

Zlatna odličja osvojili su: obiteljsko gospodarstvo Lončar iz Bedenice za polutvrdi kuhani sir od kravljeg mlijeka, Željko Tašler iz Brckovljana za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Vjekoslav Podoljnjak iz Gračeca za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Željko Malinarić iz Gradeca za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Božica Damjanović iz Hrebinca polu tvrdi sir od kozjeg mlijeka, Šimun milk d.o.o. iz Luke, Štefica Pogačić iz Luke za polutvrdi dimljeni sir od kravljeg mlijeka ..

Prva izložba ocijenjenih sireva održana je 23. lipnja 2004. godine u Vinskom domu u Sv. I van Zelini. Uz nagrađene sireve Zagrebačke županije održana je i degustacija vina Kraljevina Zelina - marke vina Zagrebačke županije. ■ Mljekarski li<;t09/2004.

HRVATSKI ~

~

- G

u

~

~

~

,::1'

~

STOČARSKI

CENTAR

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci .

Barop1kl kriterijiradaSredllnje1laboratorija 11 kontrolamlijekaa Republici Bnatabj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000

S namjerom da u svakodnevni rad unesemo riječ «kvaliteta» pisali smo općenito o kvaliteti još u 12. mjesecu 2002. godine, dakle od samog početka rada Laboratorija. Od tada pa do danas Središnji laboratorij intenzivno je radio na kvaliteti svojega rada i gradio sustav upravljanja kvalitetom, kako bi danas ušao u red europskih akreditiranih laboratorija.

>V)

Kvalitetu prepoznajemo u svakodnevnom radu i svakodnevno je ocjenjujemo. Kvaliteta se očituje u

~

~ obavljanju svakodnevnih zadataka, ocjenjuje se njezina razina i kontinuiranost. Kvalitetu pratimo kroz

,u- cjelokupni proces rada i rezultate laboratorijskog rada s ciljem da bi isti bili na najvišoj mogućoj razini, ~

ci

~ O

uvijekjednako dobri tj. usluga našim korisnicima onakva kakvu korisnici očekuju, pa i više od toga.

Zašto je to važno ?

Globalizacija trgovine utjecala je na niz promjena, a utječe i na značaj nacionalnih ispitnih i mjeriteljskih laboratorija s ciljem olakšanja međunarodne trgovine. Pri otvaranju jedinstvenog europskog tržišta akreditirani laboratoriji imaju veliku ulogu i sudjeluju u formiranju vrijednosti proizvoda te rješavanju niza prepreka u procesu trgovine unutar jedinstvenog tržišta EU. EU je usvojila i globalni koncept ocjenjivanja sukladnosti industrijskih proizvoda, definirala politiku kvalitete u EU ali i uspostavilajedinstvene kriterije za rad laboratorija.

~

STOG~ NE~ SUMNJE DA ĆE NA TRŽIŠTU ROBA I USLUGA POJEDINCI BITI --:, ONIKOJICEMOCIIZNATIOSIGURAVATIKVALITETU. :::J Temeljni cilj je uspostava povjerenja u kvalitetu rada laboratorija, tj. kvaliteta ~ rez~tata labora~orijskih ispitivanja koja mora biti sukladna međunarodnoj normi.

STO TO ZNACI?

o---------------------

z

SVI LABORATORIJI

ONI KOJI

t-

U EUROPI TREBALI BI RADITI PO ISTIM KRITERIJIMA, TO NEĆE MOĆI NEĆE BITI PRIZNATI U EUROPI.

1-

europskim kriterijima

mora biti

w ------------------------------------Da bi laboratorij dokazao da radi prema jedinstvenim :::Jakreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000. ~

Štojeakreditacija?

Akreditacijaje postupak kojim mjerodavno tijelo (akreditacijska kuća) utvrđuje daje laboratorij _ sposoban obavljati svoju djelatnost, tj. da ima uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom sukladno t- normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000.

Svrha i korist akreditacije! ~ • Jačanje povjerenja u vjerodostojnost rezultata laboratorijskih ispitivanja N • Neutralna potvrda o implementaciji sustava upravljanja kvalitetom, o njegovoj djelotvornosti i funkcioniranju C:::• Nepristranost laboratorija i osiguranje neutralnosti a_ • Tehnička osposobljenost laboratorija na zahtijevanoj razini Kadrovska osposobljenost laboratorija na zahtijevanoj razini ~ • Ispunjeni zahtjevi za čvrsto upravljanje laboratorijem <( • Osiguranje sljedivosti referencijskih tvari u laboratorijskim ispitivanjima ::=-=:: • Međunarodni nadzor i nadzor nacionalne akreditacijske kuće ~

cn O

O •

IWjekarski Li~t 09/2004.

23

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Kako počinju pripreme za akreditaciju!

Potrebno je poznavati međunarodne norrrie, a kada govorimo o radu laboratorija prvenstveno mislimo na HRN EN 1S0/IEC 17025:2000 To je norma koja propisuje opće zahtjeve za mjerodavnost ispitnih i mjeriteljskih laboratorija.

HSC-a upoznala se s temeljnim načelima akreditacije (ovlašćivanja) te postupkom dokazivanja kriterija za dobivanje akreditacije.

2. Upoznavali smo odrednice norme HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 i niz drugih europskih normi.

3. Gradili smo projektni pristup cijelom postupku implementacije sustava upravljanja kvalitetom i donesenaje čvrsta odluka uprave za pokretanje postupka akreditacije.

4. Odabran je voditelj kreiranja i implementacije sustava upravljanja kvalitetom.

5. Odabranje suradnik i tim za stvaranje i implementaciju sustava upravljanja kvalitetom.

6. Izvršena je edukacija ključnih suradnika na organiziranim-vanjskim tečajevima za «ustrojstvo laboratorija prema normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000».

7. Obavljana je edukacija svih zaposlenika o važnosti uspos~ave sustava upravljanja kvalitetom - interna edukacija.

8. Osigurani su potrebni tehnički i drugi uvjeti u laboratoriju koje zahtijeva norma.

9. Snimljeno je postojeće stanje i ocjena razine postojeće dokumentacije, osposobljenosti stručnog osoblja, snimljena oprema laboratorija, postupci i cjelokupni proces.

10. Određen je terminski plan projekta za edukaciju i kreiranje dokumentacije i implementacije cjelokupnog sustava upravljanja kvalitetom.

11. Uprava HSC-a odlučila se za cjelokupnu strategiju rada laboratorija, definirala politiku kvalitete, postavila matricu odgovornosti i ovlaštenja, definirala shemu ustrojstva laboratorija i njegov položaj u matičnoj organizaciji te opise poslova.

12. Definirane su upute o načinu kreiranja (interni priručnik) i nastajanja dokumentacije SUK-a, izgledu dokumentacije, sadržaju dokumenata i njihovu primjenu.

13. Napisanje poslovnik kvalitete laboratorija.

14. Načinjene su procedure koje prikazuju sve postupke u laboratoriju i njihov tijek.

15. Napisane su radne upute koje detaljeno opisuju sve radnje koje je potrebno učiniti za svaku pojedinu proceduralnu f~zu.

16. Kreiranje i oblikovanje obrazaca - zapisa koji govore i upućuju na rezultate rada, dokumentiraju kvalitetu postupaka, služe kao dokaz daje svaka procesna faza i svaka radnja obavljena u skladu sa specifikacijama i preporukom, te u skladu sa politikom koja proizlazi iz poslovnika, a sukladno normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000.

17. Obavljena je izobrazba svih zaposlenika i upoznavanje s dokumentacijom, te izobrazba internih ocjenitelj a sustava kvalitete.

18. Distribuirana je dokumentacija na sva ključna mjesta unutar laboratorija i osigurana njezina dostupnost izvršiteljima svih poslova.

19. Provedene su unutrašnje neovisne ocjene SUK-a ( sustava upravljanja kvalitetom).

20. Donesene su ocjene uprave o razini implementacije SUK-a i njegovoj djelotvornosti, te uspješnosti rada SLKM-a.

Intenzivan rad na sustavu upravljanja kvalitetom i njegovoj implementaciji započeo je u listopadu 2003: godine kada je Uprava ocijenila da su zaposlenici spremni, dovoljno educirani, te da su osigurani svi tehnički, tehnološki i drugi resursi potrebni za zadovoljavanje kriterija akreditacije i da se oni mogu uspješno dokumentirati.

To je upravo i razlika između akreditiranih i neakreditiranih laboratorija, tj. neakreditirani laboratoriji ne moraju imati nadzirani sustav upravljanja kvalitetom i ne 1. Uprava

2+

M(jekarski list 09/2004.

~ c,,•

;,;-.

~ ~ .....

-

~

~

er a. oe Z 8-: C: 9. .!. o .... =

°;· Pl

O

i::,

tĐ

NCD ':;;,I

.,._

'

<"t-

~

N<

"1

IĐ

..... i::.-,.,, z[/). ~~ -;·"~ . i:: •

o~~

~ l\j

,-__ CD O i::, u., o

~

1-j

N<

~

tl>-

0- (JQ

?J Pl O

:::s :::s 8-:

o

Pl

s :::S

:::S CD

N~C ?J o o:::s 'o1-j O-

<"t-

i:: O

?J Pl

~ ,-,.; Pl ...., :::s::,;-"[/). o o o N

~

~

o

~

fa tĐ

i,,,,,,i•

DOKUMENTACIJA

PRIMJENA

UPRAVLJAČKI PRISTUP HSC-SLKM-A USMJEREN NA KVALITETU, TEMELJEN NA AKTIVNOSTIMA SVIH ZAPOSLENIKA I USMJEREN NA DUGOROČAN USPJEH, TE ZADOVOLJAVANJE ZAHTJEVA KORISNIKA, ZAPOSLENIKA SLKM-A,TE UKUPNE ORGANIZACIJE HSC-A I ŠIRE.

~

I

Pl

HSC-SLKM

...-

N

CD C"l

C"l

CD

e-t-

CD

~

HSC - SLK,Jf

CD

~ :::s ~ ~s-s ~ :::s C"l

< .:::: o O '

Pl u.,

Pl

u., e-t- ...,

u.i <"t-

z i:: -e:. o. ?J f=l O Pl Pl :::s i:: <"te:.

"C ~ :::s 1-j c!:l: Pl

Pl

00

<

N<

Pl "C

s-.=:~ O"' .E. o Pl Pl ON ::,;-" i:::l

< o o< !::.. ,_..rll< CD Pl

pj" <"t- .E. rll<

n,

~ CD o

.... .,

::r s PJ Pl '"C ::r'

.E. 1-j d': CD CD CD .._, O•

~ '~l

POSLOVODSTVO I TIM ZA KVALITETU

POSLOVNIK JE TEMELJNI DOKUMENT SUSTAVA KVALITETE, TE OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM PROCESA I USLUGA SLKM-A. DEFINIRA STRATEŠKE CILJEVE, POLITIKU KVALITETE, USTROJ SLKM-A, POSTUPKE, METODE, SURADNJU S KORISNICIMA, INTERLABORATORIJSKU KONTROLU I DRUGE ZAHTJEVE NORME.

t::!

CD

Pl

DISTRIBUCIJA

=;·

.... .... o = .... ....

Pl c!:l: :::S c!:l: Pl C" .... i:: O- E.: .... ..,. o Pl s ::,;-" '--'· o....

"-'· i:: s 'ou., ~.... :;!.

s S '"C 1-j

KAKO GRADIMO SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U SLKM-a

Pl

< Pl

i:::l N

Pl Pl

IĐ

..e .

POSLOVODSTVO VODITELJI, SURADNICI TIM ZA KVALITETU

PROCEDURE SLKM-A DETALJNO INFORMIRAJU O KRETANJU I ODVIJANJU POJEDINIH PROCESA ILI NJIHOVIH FAZA, KONTROLU TOG TIJEKA PRATEĆI DOKUMENTACIJU TE OVLASTI ZA SVAKI POJEDINI KORAK U PROCESU RADA.

tĐ

.... =

HSC-SLKtf

o

i:i,.

IZVRŠITELJI OPERATIVNIH POSLOVA

RADNE UPUTE DETALJNO INFORMIRAJU I PROPISUJU NAČIN NA KOJI SE IZVODE POJEDINE RADNJE ILI POSTUPCI DA BI POSTIGLI UVJETE DOBRE PRAKSE U OBAVLJANJU SVIH PROCEDURALNIH KORAKA.

e tĐ

§ ~

o

§" ....

=-' ....

~.... §

~.... i::'

HSC-SLKJlf

IZVRŠITELJI OPERATIVNIH POSLOJ-:4

I

o

i z

~:;

a:

ft ~

::,

i

i C

o

::,

:i

a: N~

;i a! zc

"m :3 ::,

::;

<t< ..,:;

g

00

C

:;~

::,

w

~z ~~ o li) :.:li)

DOBRA PRAKSA U SLKM-u

ZAPISI UPUĆUJU NA REZULTATE RADA, DOKUMENTIRAJU KVALITETU POSTUPKA I DOKAZUJU DA JE SVAKA RADNJA OBAVLJENA U SKLADU SA SPECIFIRANIM ZAHTJEVIMA, POLITIKOM, TE ODREDNICAMA NORME. DOBRA PRAKSA U SLKJ'đ-U OSIGURAVA DA SE ODREĐENI POSAO, PROCES, FUNKCIJA, NADLEŽNOST OBAVLJA UVIJEK NA ISTI NAČIN• UVIJEK JEDNAKO DOBRO.

:r:

:;.:,

<

:i> -3 C/l

-

7-: Cfl

-3

o ("), > :;.:, C/l

-n 7-: t"1

z -3 > :;.:,

HRVATSKI

STOČARSKI CENTAR

DZNM - NSO odredili su vodećeg ocjenitelja ispred NSO, te osigurali vanjske ocjenitelje sustava upravljanja kvalitetom i stručnog ocjenitelj a.

Izvršena je ocjena dokumentacije tj. ocijenjen je poslovnik za kvalitetu, ocijenjene su procedure i ostala dokumentacija te određen datum ocjene na licu mjesta tj. u prostorima laboratorija.

Ocjenjivanje u laboratoiju ključni je dio postupka ovlašćivanja akreditacije tijekom kojeg se utvrđuje osposobljenost laboratorija za dobivanje ovlaštenja akreditacije.

Ocjenjivani su : •upravljanje laboratorijem • postupci nabave opreme i materijala •tehnički uvjeti i radni uvjeti u laboratoriju • radni postupci i mjeriteljski utjeti • međulaboratorijska kontrola• sljedivost referencijskih materijala (mjerna sljedivost) • osposobljenost zaposlenika • kvalificiranost zaposlenika • ukupna tehnička i stručna osposobljenost • osiguranje zaštitnih radnji • popravne radnje • donošenje unutrašnjih neovisnih ocjena • donošenje upravnih ocjena • uvjeti smještaja i okoliša • metode ispitivanja i umjeravanja • validacija metoda (vrednovanje) • procjena mjerne nesigurnosti • osiguranje ispravnosti opreme • upravljanje dokumentima • rješavanje pritužbi • upravljanje nesukladnim radom • osiguranje kakvoće rezultata ispitivanja i prikazivanje rezultata • ispitna izvješća • osiguranje uzoraka mlijeka i njihovo čuvanje, te rukovanje uzorcima • te niz drugih relevantih pokazatelja

Nakon obavljenog ocjenjivanja održanje završni sastanak na kojem je skupina ocjenitelj a informirala laboratorij i naše rukovodstvo o rezultatima ocjenjivanja i u pisanom obliku očitovala se o eventualnim nesukladnostima u radu laboratorija.

S ocjenom smo bili izuzetno zadovoljni, a ujedno primili i riječi pohvale.

Uručenju dokumenta

o akreditaciji nadamo se do 9. mjeseca.

Nakon javnog proglašenja laboratorija akreditiranim, ostajemo pod nadzorom DZNM - NSO i europskih ocjenitelj a s ciljem osiguranja stalnog zadovoljenja propisanih zahtjeva za obavljanje poslova za koje smo ovlaštenje dobili.

Redovni nadzorni pregledi provode se u pravilu jednom godišnje svakih 12 mjeseci što određuje DZNM-NSO. Ponovni pregledi i nadzor ne razlikuje se bitno od postupka prvog ocjenjivanja te elemenata ocjenjivanja.

Ocjenjuje se uglavnom tzv. sveobuhvatnim vertiklanim ocjenjivanjem svih aspekata pojedine aktivnosti iz područja ovlaštenja.

Postupkom horizontalnog ocjenjivanja provodi se sveobuhvatna ocjena određenog aspekta u cijelom području ovlaštenja.

Ocjenjuje se stanje ispitne ili mjerne opreme glede njezine umjerenosti, sljedivosti referencijske tvari, sudjelovanje o međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima, osposobljenost za provedbu postupaka validacije, sustavna osposobljavanja kadrova te niz drugih značajki.

Zahtjev za akreditaciju SLKM podnio je za ona područja ispitivanja koja je prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka dužan obavljati.

U slijedećem broju Mljekarskog lista dat ćemo detaljniju informaciju o kriterijima koje je laboratorij morao zadovoljiti. ■

26

Mljekarski list 09/2004.

~D~@IillJD O~~@UJ®~~~ ~~[11J8LfĐ ~ [?~ lliJ[10dJ~DW ~WB

I Piše:doc.dr. se. Zoran Grgić I-europska mjerila i naša proizvodnja Isto tako, proizvođači Uvijek govorimo kako zaostajemo po proizvodnim napominju da su u tim zemljarezultatima i financijskim učincima za europskim ma i ukupni poticaji po grlu, proizvođačima. Proizvođači se žale da dobivaju malo za litri mlijeka i gospodarstvu veći nego u nas. Mljekarska indu- proizvedeno mlijeko, a ulazni troškovi su iznad onih u strija i resorno razvijenim zemljama. uvjeravaju kakoministarstvo je naša __________________________ _ proizvodnja 20-30% skuplja od inozemne, unatoč vrijeme moramo natjecati u postizanju dohotka relativno visokim poticajima i da je razlog lošeg od proizvodnje mlijeka. Oštra konkurencija, zar položaja domaćih proizvođača u odnosu na ne? A državne mjere koje danas štite dobar dio europske najviše slaba mliječnost, odnosno muz- proizvođača bit će značajno manje. Koliko će ih nost po grlu. Jasno, za malu proizvodnju mlijeka nastaviti s normalnim poslovanjem i ,,prokazuju" slabu tehnologiju proizvodnje, ostvarenjem dohotka? Relativno malo. Vjeronajčešće hranidbe u našim obiteljskim jatno ćemo imati neki naš „Top 10". Oko 10% gospodarstvima. Kao i uvijek, istina je negdje proizvođača za koje nema bojazni. Svi drugi će između, odnosno ovisno o broju činitelja kojima morati na iscrpljujuće pripreme za bolje opravdavamo stanje u proizvodnji. rezultate.

Osobno, uvijek se zalažem da Tablica 1: Prosječni proizvodnipodatci na farmama zemalja proizvođači najprije unaprijede EU-15* činitelje na koje sami mogu djelovati, a Top 10% Zadnjih 10% tek onda „traže pravicu" izvan svog OPIS Proizvodnja mlijeka po grlu 7229 5 701 gospodarstva.

Znači, unaprijedi 1 360 Proizvodnja mlijeka iz krme, kg po grlu 3166 vlastitu tehnologiju proizvodnje na Koncentrati po grlu, kg 2062 1 182 farmi, ostvari neki primjereni prosjek Koncentrati po litri mlijeka, kg 0,21 0,29 mliječnosti s dobrom organizacijom i cijenom vlastite stočne hrane, a tada si * radi se o prosječnim podatcima,a ne o rezultatimana jednojfarmi vjerojatno u „top"skupini proizvođača Prema podatcima u tablici 1 se može koja neće morati „na ulici tražiti pravicu" oko zaključiti kako se radi o rezultatima koji su u prodane litre mlijeka. Svi poticaji koji dođu „od proizvodnji mlijeka značajno iznad našeg države" tada su čisti dobitak. prosjeka. Prema dostupnim podatcima i nekim Što je to s čime se mislimo i trebamo procjenama, o broju grla i proizvodnji mlijeka, uspoređivati u budućem poslovanju mjekarskih tek manje od 0,5% naših proizvođača mlijeka farmi može se vidjeti u nekim podatcima o nalazi se po nekim rezultatima u granicama europskim farmama koji slijede. prikazanim u ovoj tablici.

Neki podatci o europskim farTablica2: Brojgrla po jedinicipovršinei proizvodnostrada mama i njihovi proizvodni rezultati Za usporedbu proizvodnih rezultata Top 10% Zadnjih 10% OPIS predočeni su prosječni proizvodni podatci o 2,7 1,6 Broj grla po hektaru «prvih» i «zadnjih» 10% farmi u EU-15.

324 221 Proizvodnost rada (tona mlijeka/radnik) Dakle, to su parametri s kojima se u skorije Proizvodnost rada (litara mlijeka/sat) 164,43 241,07 M(jekarski hst 09/2004.

27

Kvalitetne rasplodne steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske

populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedeno: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com

Germany • d-87452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

GOSPODARSTVO Još je veći problem razvitak domaće proizvodnja koja u nekoliko godina ostane na proizvodnje mlijeka - pokazatelj intenzivnosti i razini ispod 6 tisuća litara po grlu. proizvodnosti na farmama zemalja EU. Vidljiva Tablica 4: Račun dobiti/gubitka po litri EU farmi je gotovo trostruko manja površina po muznom Zadnjih grlu i trostruko veća proizvodnost rada na Top 10% 10% farmama razvijenih zemalja.

0,47 0,59 Prihod Približavanje što većeg broja naših Varijabilni troškovi (hrana} 0,26 0,21 proizvođača po proizvodnim rezultatima, jer je 0,06 0,04 Plaće (nadnice) već sigurno da se teško većim brojem proizvoEnergija i strojevi 0,04 0,07 đača, možemo prosječnom veličinom osnovnog 0,04 Ostala troškovi 0,03 stada približiti zapadnoeuropskim farmama.

0,04 0,03 Vlasnički troškovi (udjeli) 0,06 Financijske obveze 0,01 Kakvi su prihodi govedarskih farmi u EU. Amortizacija 0,03 0,03 Prema podatcima IFCN-a (slobodni prijevod: Ukupno ostali troškovi 0,21 0,27 Međunarodna mreža usporedbe farmi) za 2002.

Ukupni troškovi 0,41 O 53 godinu prihodi govedarskih farmi temelje se na -0,06 Dobitak/Gubitak 0,18 0,59 eura po litri proizvedenog mlijeka u „boljih 10% farmi" i 0,47 eura po litri mlijeka u „lošijih Eh, mora se priznati, prilično visoko podi10% farmi". U tih 0,59, odnoso 0,47 eura gnuta letvica našim proizvođačima, ako se želiuračunati su osim cijene mlijeka (oko 0,31 euro) i mo, a moramo, uspoređivati s ovim primjerima. svi ostali poticaji po grlu.

Isto tako, valja istaknuti kako se Tablica 3: Prihod( varijabilni troškovii doprinospokrića po litri ekonomska računica za EU farme (u eurima) temelji na osnovnom stadu od 55 do 90 Top Zadnjih muznih grla. Dakle, manje osnovno 10% 10% stado znači u pravilu i slabije ekonomPrihod 0,59 0,47 ske rezultate (dobitak po litri) unatoč Varijabilni troškovi (hrana) 0,21 0,26 možebitnim dobrim proizvodnim Gross Marqin (prihod-variiabilni trošak) 0,38 0,21 rezultatima (muznost po grlu).

Prema prikazanim proizvodnim rezultatiProizvodni i ekonomski rezultati na nama proizlazi kako najboljih 10% farmi ostvaruje šim farmama i obiteljskim gospodarstvima prihod od 4.265,11 eura po muznom grlu, a zadKako to izgleda u našim primjerima. U zeli njih 10% ima prihod od 2.679,47 eura po grlu. smo prosječne podatke skupljene od obiteljskih Računajući samo troškove hrane najboljima gospodarstava sa 7 do 15 muznih grla i ostaje oko 2. 772,32 eura po grlu, a lošijima prosječnim prodanim količinama od 2 500 do 1.205, 76 eura po grlu.

6 000 litara mlijeka po grlu. U zeli smo tu najnižu Računajući sveukupne troškove proizvodnje proizvodnju radi slikovitog prikaza što se u u koje su uračunati i vlasnički udjeli, (znači praksi ostvaruje s prosječnom proizvodnjom profit vlasnika farme, što je kod nas potpuno mlijeka u nas. „nepoznato", odnosno vrlo se Tablica 5: Struktura prihoda po litri mlijeka našim proizvodačima rijetko primjenjuje u kalkula(u eurima) cijama) po grlu se ostvaruju 4 500 6 000 2 500 dobici od 0,18 eura po litri mlije- Opis / Razina Proizvodnje Osnovna cijena mlijeka 0,27 0,27 0,27 ka ili 1.279,53 eura po grlu u top Poticaj MŠVG 0,07 0,07 0,07 10% farmi. Na farmama iz 0,01 0,01 0,01 skupine „zadnjih 10%" dobiju se Poticaj mljekare 002 0,04 O02 gubitci od 0,06 eura po litri ili Poticaj za ostavlieno orio (0,45 Junica oo kravi} Ukupno prihod PO litri 0,38 0,37 0,40 321,54 eura po grlu. Znači, Ostali poticaji po Qrlu u litrama O 08 O 06 015 ugrubo računato, u EU je danas Sveukupno po litri mlijeka 0,46 0,43 0,55 ekonomski neprihvatljiva Mljekarski hst 09/2004.

29

GOSPODARSTVO

Ukupno se za različite razine proizvodnje u nas ostvaruje prihod od 0,43 do 0,55 eura po litri mlijeka, što je približno na razini EU primjera.

Valja istaknuti kako imamo jedan ekonomski apsurd da veći prosječni prihod po litri mlijeka ostvaruju proizvođači s manjom razinom proizvodnje, za razliku od zemalja EU. O čemu se radi? Već sam u nekoliko navrata isticao neprimjerene mjere poticaja, koje u stvari ne stimuliraju male proizvođače na napredak - povećanje broja grla i povećanje muznosti. Tako u slučaju manje proizvodnje, podijeljeni poticaj za mlijeko i ostavljena žensko grlo daje prosječno veći prosječni prihod po litri mlijeka. Sreća da se ekonomska zakonitost većeg dohotka u većim stadima s većom muznošću pokazuje u strukturi prihoda po grlu, jer bi u suprotnom ovakvu pojavu u nas bilo vrlo teško racionalna objasniti.

Gledano po prihodu za jedno muzno grlo, ostvareni su prihodi od 1.365, 77 do 2.231,88 eura. Pritom smo samo na najvišoj razini proizvodnje usporedivi s primjerima iz EU, i to s ,,lošijom" skupinom proizvođača.

Naša gospodarstva ostvaruju po litri mlijeka dobitak od 0,02 eura do 0,10 eura. Ovi ekonomski rezultati su značajno ispod učinaka u EU primjerima boljih proizvođača.

Tablica 8: Račun dobiti/gubitka na našim farmama 2 500

4 500

6 000

Prihod

0,55

0,38

0,37

Varijabilni troškovi (hrana)

0,15

0,09

0,06

Plaće (nadnice)

0,05

0,03

0,02

Energija i strojevi

0,05

0,02

0,01

Ostali troškovi

0,02

0,01

0,01

Financijske obveze

0,05

0,03

0,03

Amortizacija

0,21

0,15

0,14

Ukupno ostali troškovi

0,38

0,23

0,21

Ukuoni troškovi

0,53

0,32

0,27

Dobitak/Gubitak

0,02

0,05

0,10

Tablica 9: Prihod,varijabilnitroškovii doprinos pokrića po grlu (u eurima)

Tablica 6: Struktura prihodapo grlu (u eurima)

Prihod

Oois/Razinaoroizvodnle

Variiabilni troškovi /hrana) Gross Margin (prihod-varijabilni trošak)

4 500 2 500 6 000 Osnovnaciienamliieka 67114 1.208,05 1.610,74 PoticajMŠVG 184,56 332,21 442,95 Poticajmljekare 30,20 54,36 72,48 Poticajza ostavljenagrlo 105,70 105,70 105,70 (0,45junicapo kravi)i držanjekrava Ostaliooticaiioo orlu u litrama 37416 37416 374,16 UkupnoprihodDOQrlU 1.365,77 1.700,34 2.231,88

2 500

4500

6 000

1.365,77

1.700,34

2.231 88

375,00

405,00

36000

990,77

1.295,34

1.871,88

Opis / Razina proizvodnje

2 500

4 500

6 000

Prihod

0,55

O38

O 37

Po grlu se ostvaruje bruto marža od 990, 77 do 1.871,88 eura, što ukazuje na usporedivost domaćih farmi tek s lošijim primjerima u EU. Dobitci po muznom grlu u našim prosječnim uvjetima su od 40, 77 eura za najnižu razinu proizvodnje, do 623,88 eura za najvišu razinu proizvodnje mlijeka. Vidljivo je da su konačni ekonomski učinci proizvodnje mlijeka u nas dvostruko niži od EU primjera.

Variiabilni troškovi (hrana) Gross Margin (prihod varijabilni trošak)

0,17 0,38

0,14 0,24

0,10 0,27

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka po muznomgrlu

Tablica 7: Prihodi,varijabilnitroškovii doprinos pokrića po litri (u eurima)

Po litri proizvedenog mlijeka u nas1m se gospodarstvima ostvaruje prosječno od 0,27 do 0,38 eura doprinosa pokrića. Opet smo u situaciji ravnopravnog uspoređivanja s primjerima EU. Na žalost, ponovo nam niža proizvodnja daje veću bruto maržu. Što je tome uzrok? Naravno da nije bolja proizvodnja, nego lošija hranidba, odnosno nedovoljno dobra proizvodnja vlastite stočne hrane.

30

Prihod Varijabilni

troškovi

{hrana)

2 500

4 500

6 000

1.365,77

1.700,34

2.231,88

375,00

405,00

360,00

Plaće (nadnice)

125,00

112,50

120,00

Energija

125,00

90,00

60,00

Ostali troškovi

50,00

36,00

48,00

Financijske

125,00

135,00

180,00

i strojevi

obveze

Amortizacija

525,00

675,00

840,00

Ukupno

950,00

1.048,50

1.248,00

Ukupni troškovi

1.325,00

1.453,50

1.608,00

Dobitak/Gubitak

40,77

246,84

623,88

ostali troškovi

Mljekarski list 09/2004.

GOSPODARSTVO

Kad se tome pridoda nesrazmjer u veličini osnovnog stada u našim farmama, jasno je koliko manje učinke, akumulaciju i razvojnu sposobnost imaju naša obiteljska gospodarstva.

I treba još jednom reći, prema prikazanim kalkulacijama u EU se proizvodnja od 5 700 litara po grlu smatra ekonomski vrlo upitnom. Koliko naših proizvođača ima takvu razinu proizvodnje. U našim prilikama ona je „san snova" i proizvođača i savjetodavca i ekonomskog analitičara. :l OBAVIJESTI

novoprimljenim i budućim uvjetuje modele strukturnih promjena u agraru prema svojim iskustvima i mjerama agrarne politike. Postavljeni kriteriji vrlo su zahtjevni i temelje se na velikim proizvodnim kapacitetima farmera koji ostvaruju visoku produktivnost i profit na tržištu sa značajnim udjelom godišnjih prihoda od subvencija.

U procesu ovih složenih promjena u uvjetima tržišta, pojedinačni poljoprivredni proizvođači veoma teško mogu ostvariti svoje razvojne programe, pa je jedno od rješenja i osnivanje specijaliziranih poljoprivrednih proizvođačkih zadruga.

Zadrugarstvo Zadrugarstvo u svijetu a posebno u Europi ima dugu tradiciju. Zadruge su osnivane da bi organizirani zadrugari ostvarili ili određena prava pri povoljnoj nabavi proizvoda (potrošačke zadruge), izgradnji stanova i kuća (stambene zadruge), iz područja financiranja (štednokreditne zadruge) te proizvođačke zadruge različitih proizvodnih djelatnosti i obrta među kojima su i poljoprivredne zadruge. U Hrvatskoj poljoprivredno zadrugarstvo u prošlosti nije imalo značajnu ulogu u agraru što je uvjetovano povijesnim i političkim razlozima prema poljoprivredi privatnog sektora. Iz navedenih razloga naš sustav zadruga nije se razvijao kao u zemlja-

Sadašnje stanje poljoprivrede U odnosu na razvijene zemlje Hrvatska zaostaje u mnogim procesima tranzicije i razvoja a posebno u području poljoprivredne proizvodnje.

Jedna od najznačajnijih karakteristika poljoprivrede je u tome što je ona pretežna djelatnost i zanimanje obiteljskog gospodarstva.

Razvojem tržišta i poljoprivreda mora poslovati na tržišnim principima i izložiti se domaćoj i međunarodnoj konkurenciji. Procesi modernizacije, razvoja, povećanja proizvodnih kapaciteta i cjenovne konkurencije mjere su svake agrarne politike kroz koju sada prolaze i naši poljoprivrednici. Hrvatska poljoprivreda je nerazvijena, malih proizvodnih kapaciteta, tehnološki zaostala, niske produktivnosti te nekonkurentna u odnosu na cijene i kvalitetu agrarnih proizvoda. U ovim promjenama značajno se smanjuje broj poljoprivrednih domaćinstava koja nemaju preduvjete za razvoj (zemljište, poljoprivrednu mehanizaciju, proizvodne kapacitete, stočni fond, kapital) i prijelaz iz nekomercijalnih malih proizvođača u komercijalne tržne proizvođače.

Kada je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europsku uniju, mora izvršavati veoma složene i teške obveze prilagodbe i promjene u gospodarstvu i drugim područjima kroz koje su prolazile i sadašnje članice Unije.

Poljoprivreda je u ovim integracijskim procesima posebno osjetljivo područje i Europska

Mljekarski li,st 09/2004.

unija

članicama

31

OBAVIJESTI

ma tržišnog gospodarstva. U odnosu na druge zemlje Hrvatska zaostaje u razvoju zadrugarstva kao i društvenoj podršci zadrugama.

Osnovi razlog osnivanja zadruga je u tome što je poljoprivrednik, odnosno seljačko gospodarstvo malen poslovni subjekt da bi mogao uspješno poslovati, jeftinije nabavljati repromaterijale, prodavati na tržištu svoje proizvode, osiguravati financijska sredstva te pratiti i u proizvodnji primjenjivati najefikasnija tehnološka rješenja. U zadrugu se ulazi dobrovoljno i zadrugari u njoj ostvaruju svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, odlučuju i upravljaju poslovima i u zadruzi su proporcionalni vlasnici dijela stečene imovine. Znači, ovdje se radi o zadrugama a ne o poduzećima kao društvima kapitala kojima je osnovni interes rast dobiti koja pripada većinskom vlasniku.

Postojeće poljoprivredne zadruge samo u jednom dijelu funkcioniraju na principu izvornog zadrugarstva i to uglavnom kroz opskrbu repomaterijala i dijelom kroz kreditne odnose. Poljoprivredna proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda zadrugara nije organizirana na zadružnim principima već su to kooperantski odnosi pa razvoj zadrugara nije dovoljno zastupljen. Ove zadruge su određeni oblik trgovačkih društava kojih većini slučajeva zadrugari nisu osnivači.

U stočarskoj proizvodnji nemamo organiziranih zadruga kao što je to u Europi. Pred pedest i više godina u Nizozemskoj, Danskoj, Italiji, Francuskoj i dr. udruživali su se uzgajivači svinja te proizvođači goveđeg mesa i mlijeka u specijalizirane zadruge koje su, kroz razvoj svojih članova, stalno povećavale zadružni kapital te kupnjom postali vlasnicima prerađivačkih pogona, klaonica i mljekara. I sada, iako u manjoj mjeri, prisutno je u mljekarskoj i mesno-prerađivačkoj industriji i zadružno vlasništvo koje se postepeno prodaje i transformira u privatno vlasništvo.

Model udruživanja "Zadruge -Obitelj" Zadruga je osnovana aktom Trgovačkog 32

suda u Zagrebu 31. X. 2002. god. «ZadrugaObitelj" je poljoprivredna zadruga specijalizirana za govedarsku proizvodnju i to primarno za proizvodnju kravljeg mlijeka. Koncept poslovne funkcije "Zadruge-Obitelj" temelji se na tržišnim kriterijima poslovanja na interesnom udruživanju članova koji udruženi ostvaruju svoja prava i interese. Zadrugari su i dalje vlasnici svoje zemlje i druge imovine, ne unose je u zadrugu ali preko zadruge proizvode i ostvaruju razvoj.

Uz navedenu osnovnu djelatnost Zadruga obavlja i druge aktivnosti koje su u funkciji proizvodnje mlijeka i od interesa su zadrugara (primarna poljoprivredna proizvodnja, trgovačka djelatnost, pružanje raznih usluga - poslovna i stručna suradnja). Sve aktivnosti usmjerene su na realizaciju razvojnih investicijskih programa izgradnje novih farmi i povećanju kapaciteta postojećih objekata za proizvodnju kravljeg mlijeka. Uz proizvodnju mlijeka organiziraju i druge proizvodne programe: uzgoj teladi, proizvodnju mesa i tov junadi, ugoj junica i program proizvodnje krmnog bilja za stočnu hranu. Članstvo U lipnju 2004. godine "Zadruga-Obitelj" ima ukupno 94 člana, a krajem godine bit će učlanjeno 150 obiteljskih gospodarstava na području Slavonije i Baranje te Brodsko-posavske županije. Kandidati za članstvo moraju biti u statusu komercijalnih obiteljskih gospodarstava i ostvarivati državne novčane poticaje.

Uvjeti za članstvo su: posjedovanje određene poljoprivredne infrastrukture (zemljište, mehanizacija i dr.), proizvodnja mlijeka sa cca 7 krava, te dugoročna orijentacija na specijalizaciju i konkurentnu proizvodnju kravljeg mlijeka. U razvojnoj orijenatciji postizanja većih proizvodnih kapaciteta farmi načelo je: jedan laktofriz jedan zadrugar.

Financiranje «Zadruga-Obitelj" osigurala je preko "Partner banke" Zagreb povoljne kreditne linije kratkoročnih i dugoročnih kredita za razvojne Ml.fekarskili-st 09/2004.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

uea ;dobro zarav~e krav

zavisoku proizvodnju. m

Pelana® -

Počrtna krmna smjesa zatela

zauzgoj zdrave inagredne t~lad

uzustedu mtue

@)VETERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefob: 01 /33 88 600 e·moil: infoOv&terino.hr, www.veterino.hr

OBAVIJESTI

====================

programe zadrugara. Za kredite zadrugarima procedura zaduženja je pojednostavljena, jer je "Zadruga-Obitelj" nosilac kredita i jamac "Partner banci".

Kratkoročno kreditiranje zadrugara Za potrebe zadrugara kratkoročno se kreditira i organizira nabava različitih repromaterijala po povoljnijim uvjetima od aktualnih tržnih cijena (sjeme, mineralna gnojiva, zaštitna sredstava i stočna hrana). Povrat sredstava kratkoročnih pozajmica obavlja se kroz mjesečni obračun mlijeka.

Nabava-uvoz bređihjunica Hrvatska je zbog opasnosti širenja kravljeg ludila nekoliko godina imala zabranu uvoza goveđeg mesa i mesnih prerađevina te živih goveda i rasplodnih junica. Ova činjenica nepovoljno je utjecala na ostvarivanje uvoza planiranog broja junica a time i na otkup većih količina mlijeka. Ukupno su do sada uvezene 254 kvalitetne bređe junice a do kraja godine bit će

POUOPRIVREDNICI

KREDITI STATUSNI FARMER H B O R

..

KOOPERANTI

LURE

PRIJEVREMENA ISPLATA ZAMWEKO BEZNAKNADE I KAMATA POSLOVNI CENTAR ZAPOI.JOPAIVREDNU POžEGA 272922 KLIJENTELU BJEl.OYAR 241222 OSIJEk 200160 CAKOVEC313345 VARAžnt 403429kOPRIVNICA 621478 IVANEC 784535 VIAOYITICA 725541 VINKOVCI 331622SISAK 524432

osigurana nabava daljnjih 630 junica pretežno holsteiri friesian pasmine. Da bi popunili nove farme u 2005. god. planira se uvoz od 2 534 bređih junica.

Izgradnja mliječnih farmi Za proizvodnju mlijeka potrebna je izgradnja mliječnih farmi tipskog modela a to znači "otvorena klima" te prosječni kapacitet od 40 i više krava. Realizacija projekata novih farmi temelji se na principu "ključ u ruke". Izgradnja traje dva mjeseca od dana ugovaranja i dobivanja potrebnih suglasnosti i dozvola. Do sada je izgrađena štala kapaciteta 150 krava, a do kraja godine bit će izgrađeno pet farmi kapaciteta 50 krava ijedna kapaciteta 100 krava.

Proizvodnja i otkup mlijeka U Europi i u zemljama našeg okruženja mljekarska industrija uglavnom ne kupuje direktno mlijeko od farmera već preko trgovačkih društava ili organizacija - zadruga proizvođača mlijeka. Ovo je sistem specijalizirane djelatnosti jer se mljekare bave isključivo preradom i proizvodnjom mliječnih proizvoda. Proizvođači mlijeka efikasnije ostvaruju svoj interes kroz manje organizacije. Planirana je nabava pedeset laktofriza, a određeni broj zadrugara već sada posjeduje svoj laktofriz.

U sustavu otkupa mlijeka poslovni partner je IPK-MIA d.o.o. mljekarska industrija Osijek koja preuzima mlijeko od zadrugara i plaća ga na temelju propisane kvalitete i kriterija o formiranju ciljane cijene mlijeka. Godina 2004. je prva godina organiziranja otkupa i prodaje kravljeg mlijeka. Važno je napomenuti, da zadrugar plasmanom mlijeka preko "Zadruga-Obitelj" ostvaruje jednaku cijenu mlijeka za određeni mjesec kao što je ostvarivao dok je imao direktno ugovorne odnose o otkupu sa mljekarom.

Sada se dnevno otkupljuje i do 5 000 litara mlijeka. U trećem kvartalu u otkup će se uključiti još nekoliko velikih proizvođača mlijeka pa bi otkup iznosio 10 000 lit. mlijeka/dan. Krajem ove godine od zadrugara će se otkupljivat 2 320 000 litara mlijeka. .ll(jekarski h,t 0()'200..J.

======================== OBAVIJESTI

U 2005. godini bit će povećan broj članova zadruge, a kroz različite procese razvoja i ulaganja u proizvodnju mlijeka bit će povećani proizvodni kapaciteti (prosječno 11 krava/zadrugar).

Otkup bi iznosio 7 573 500 litara ili prosječno 50 490 litara mlijeka po jednom zadrugaru.

Zaključak

U našim uvjetima veoma je složeno i teško organizirati novu proizvođačku specijaliziranu poljoprivrednu zadrugu a posebno iz područja stočarstva, odnosno govedarstva i proizvodnje kravljeg mlijeka. Poljoprivrednici još uvijek nemaju povjerenja prema ovakvom organi-

ziranju zbog negativnih iskustava iz ranijih vremena, a u Hrvatskoj nema tradicije zajedničkog udruživanja i poslovanja.

U novije vrijeme društvena podrška za osnivanje zadruga za sada je formalna pa većina novoosnovanih zadruga više ne djeluje. U praksi je teško novim zadrugama zaključivati poslovne aranžmane, posebno na financijska sredstva.

Primjer "Zadruge-Obitelj" ipak govori da se uz izuzetnu aktivnost i upornost postignutim početnim pozitivnim rezultatima na konkretnim programima mogu motivirati poljoprivrednici da pristupe zadrugama. ■

PIVO SAIITOVANII IIIAIIVMA IOIIDA U IIPIILICI IIVATSIOJ 15.116.

STUDENI 1004.

GODINE U organizaciji Hrvatskog stočarskog centra 25. i 26. studenog 2004.

-. godine u Bizovačkim toplicama održat .$ .. ~ će se I. savjetovanje uzgaJ1vača goveda u Republici Hrvatskoj s temom "Prilagodba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske unije". Predavači na Savjetovanju bit će istaknuti stručnjaci iz područja poljoprivrede Republike Hrvatske i zemalja Europske unije.

Osnovni cilj i želja je upoznati uzgajivače s trendovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije, a unutar glavne teme bit će uključena sljedeća predavanja: 1. Iskustva susjednih država iz područja govedarstva pri ulasku u Europsku uniju 2. Mliječne kvote 3. Uvjeti registracije farmi za proizvodnju mlijeka 4. Novčani poticaji u govedarstvu u Europskoj uniji 5. Dobrobit životinja

M/jekarski list 09/2004.

6. Zakonska regulativa, promjene i potrebe 7.Menagement i tehnologija proizvodnje mlijeka i mesa, te genetska unapređenje goveda.

U sklopu savjetovanja održat će se i dva okrugla stola s temama: • Provedba uzgoja i uzgojnih programa, te uloga udruga uzgajivača u procesu približavanja Europskoj uniji • Iskustva susjednih država u govedarstvu pri ulasku u Europsku uniju Molimo sve zainteresirane uzgajivače za Savjetovanje da nam se jave kako bismo im uputili sve dodatne obavijesti (uvjeti smještaja, kotizacija) na adresu: Hrvatski stočarski centar Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva llica 101, Zagreb Tel. 01/3903 128, 3903 124, 3903 139 ili na broj fax: 01/3903 192 ■

-35

MLIJEKO • ..._

11o

prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u kojima su tematske jedinice, najednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane knjige.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. Vesna Pavić

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitateljuje omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namijenjeno prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN

MLIJEKO TEHNOLOGIJA, BIOKEMIJA I MIKROBIOLOGIJA prof. dr. se. Ljubica Tratnik

Cjelovito je to djelo, napisano prvenstveno u svojstvu sveučilišnog udžbenika, a obrađuje poglavlja: mlijeko, tekući i fermentirani mliječni proizvodi, sirarstvo i sirutka. Ove teme obuhvaćaju tehnologiju, biokemiju i mikrobiologiju, te njihov utjecaj na prehrambenu vrijednost i zdravstvenu ispravnost proizvoda.

U prvom poglavlju opširno je opisano sirovo mlijeko i glavni sastojci mlijeka, ističući moguće promjene koje se zbivaju na putu od mužnje do gotovih proizvoda. Svako sljedeće poglavlje prvo uvodi čitatelja u određenu tematiku koja se tada postupno razmatra i objašnjava, što olakšava praćenje bitnih procesa u mlijeku i proizvodima od mlijeka pod utjecajem različitih činitelja.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 150,00 KN

KONTROLA I OCJENJIVANJE KAKVOĆE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš

Ovo dopunjeno II. izdanje-sveučilišni udžbenik-korisno je štivo, kako za one koji vrše kontrolu mlijeka i mliječnih proizvoda, tako i za one koji ih proizvode. Jedinstveno je to djelo u našoj mljekarskoj literaturi i svakako zaslužuje pozornost stručnjaka. Stoga bi trebalo naći mjesto u svakoj biblioteci, pa ga svesrdno preporučamo svima koji se bave proizvodnjom, preradom i kontrolom mlijeka ili se namjeravaju tom proizvodnjom baviti.

Dopunjeno izdanje pripremili su: prof.dr.sc. Jasmina Havranek i mr.sc. Slavko Kirin, koji su djelo dopunili opisom metoda kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda, koje se nalaze u izvorniku, a sve u skladu s dostignutim stupnjem razvoja laboratorijske tehnike i .;tandardizacije analitičkih metoda ..

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 80,00 KN

Narudžbu zanavedena izdanja možete izvršiti naadresu: :

I

■

I

•

I

I

OBAVIJESTI

~ [rĐ [0lli) ~ ~

,..........,,..,...........____ B QJ~ ~~

(Prigodom 50. godišnjice umjetnog osjemenjivanja u Đakovštini) ._____

Govedarstvo istočne Slavonije bilo je u razdoblju 1950./1960. godine u vrlo teškom stanju, za razliku od zapadnih dijelova Hrvatske gdje su već od 1894. godine organizirane marvogojske udruge uzgajivača mliječnih (simentalskih i pincgavskih) pasmina goveda, a od 1916. i m(jekarske udruge.

U istočnoj Slavoniji goveda su većinom držana vrlo ekstenzivno i hranjena pašarenjem po šumama i zapuštenim seoskim pašnjacima.

Sječom šuma, komasacijom i preoravanjem seoskih pašnjaka postupno je nestajalo i te skromne hrana,za seoske čorde (stada) većinom goveda primitivnih pasmina buše, podolca, i njihovih križanaca.

Nestajanjem seoskih pašnjaka i ukidanjem seoskih «čorda» nastaju novi uvjeti za stočarstvo.

Teškoće s prehranom krava i dalje su naglašene, ali je bilo moguće kontrolirati pripuste krava i uvoditi više reda u reprodukciji. Propisan je pripust krava samo pod licencirane bikove simentalske pasmine, nabavljane iz Podravine a nešto i iz inozemstva. Stručne službe mogle su tako bolje nadzirati i suzbijati spolne bolesti, jer je jalovost krava bila vrlo raširena, a na nekim područjima čak 40 do 50% od ukupnog broja krava.

Uz slabu prehranu krave su davale i vrlo malo mlijeka, jedva dovoljno da se prehrani obitelj gospodara i da koja litra preostane za prodaju. Osobito je bila vrlo teška prehrana krava zimi kada su hranjene samo kukuruzovinom, slamom, repom i nešto malo sijenom, pa se tako uzrok jalovosti mogao pripisivati i «gladnom sterilitetu».

Drugačija je bila situacija na farmama muznih krava u vlasni-štvu Biskupskog vlastelinstva u Da.kovu. Krave su uredno držane u stajama, puštane na posebno odabrane MljekaJ"Skili,st 09/2004.

___.

Piše:dr. se. Stjepan Feldhofer _,

pašnjake, hranjene kvalitetnijim sijeno:i,n i drugim, pa i krepkim, krmivima (žitaricama)). Krave su pripuštane pod kontrolirane, licencirane bikove simen-talske pasmine, većinom nabavljane iz inozemstva.

Farme Biskupskog vlastelinstva preuzeo je kasnije PIK Dakovo koji je nastavio stručno voditi stočarstvo i postizao je dobre rezultate u plodnosti krava i proizvodnji mlijeka. Pod stručnom kontrolom bile su i farme poljoprivrednih zadruga jer su to bile društvene organizacije koje su mogle djelovati na tržištu poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Slavonija, a posebice Dakovština, bila je po tradiciji poznata kao konjogojsko i svinjogojsko područje, poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine i svinja bijele mangulice i crne slavonske pasmine (Pfeiferice). Na tom su se temeljili i razvijali glavni ekonomski i ekološki interesi u stočarskoj proizvodnji.

Za široki uzgoj govedarstva nije bilo inicijative ni interesa da se intenzivira, jer nisu postojale navike i nije bilo razvijeno tržište za mlijeko i mliječne prerađevine, iako je ranije u Đakovu postojala lokalna «Stubina mljekara» (Prva hrvatsko-slavonska maslarna, Pavao Stubbe u Da.kovu - osnovana 1926. godine).

Goveda su tako u Dakovštini i dalje držana najvećim dijelom ekstenzivno, bez većih ulaganja, samo za lokalnu proizvodnju i potrošnju mlijeka, za proizvodnjujeftinog mesa i prirodnog gnoja za ratarsku proizvodnju.

Pa i u takvim općim uvjetima uvodi se u Veterinarskoj stanici u Đakovu umjetno osjemenjivanje krava. Već 24. rujna 1954. godine osjeme37

OBAVIJESTI

njena je u Đak.ovu prva krava, koja je odmah ostala gravidna, a do kraja 1954. godine osjemenjeno je ukupno 116 krava. U sljedećoj 1955. godini osjemenjene su 483 krave i junice. Osjemenjivanje je obavljana stacionarno jer je za terenski rad nedostajalo brzo i sigurno prijevozno sredstvo.

Mnogim stočarima umjetno osjemenjivanje bilo je potpuno nova i još nejasna metoda rasplođivanja, a napredniji stočari su ga brzo prihvatili jer je neplodnost krava bila vrlo raširena. U tu svrhu organizirani su masovni besplatni pregledi krava na jalovost po svim selima Đakovštine.

Ustanovljeno je da svako selo ima specifičnu problematiku od gladnog steriliteta do bolesti genitalnih organa, upala maternice i oboljenja jajnika, a ovisilo je o lokalnim i ekološkim uvjetima, načinu pripusta krava, zdravlju i kvaliteti bikova i obrazovanju stočara. Trebalo je mnogo stočare upućivati o higijeni držanja krava, posebice pri teljenju, zatim proizvodnji krmiva i hranidbi krava. U nekim selima javljale su se i spolne zaraze. Rad stručnjaka na edukaciji stočara morale su odobravati i ondašnje društveno političke zajednice.

Naši susreti sa stočarima bili su prigoda da im objasnimo neke nepravilnosti tradicionalnog uzgoja i držanja krava, a učili smo ih pravilnom držanju, hranidbi i ostalim mjerama potrebnim za bolju plodnost i iskorištavanje krava u proizvodnji mlijeka.

Trebalo je dokazivati i pobijati mnoge predrasude, a povjerenje stočara smo dobili tako što je osjemenjivanje naplaćivano pri prvom pripustu a uključivalo je kasnije besplatan pregled krave na gravidnost.

U slučaju preganjivanja vlasnik je imao pravo na osjemenjivanje krave bez naplate sve dok ne ostane gravidna. Naravno, eventualno liječenje krave zbog jalovosti naplaćivano je.

Na taj način preuzimana je s vlasnikom briga i odgovornost za uspjeh osjemenjivanja i dobru reprodukciju krava. Za takav rad imali smo na sreću razumijevanje, podršku i 38

materijalnu pomoć općine, društveno-političkih organizacija i tadašnjih poljoprivrednih zadruga, Jer je cijena umjetnog osjemenjivanja morala biti na razini, ili samo malo viša, od prirodnog pripusta bika.

Već 1956. godine umjetno osjemenjivanje je prihvatio i PIK Đak.ovo, kao i sve zadružne farme u Đakovštini, zbog ekonomskih razloga jer je umjetnim osjemenjivanjem dobivana kvalitetnija telad, s većim prirastom tjelesne težine i tovnim sposobnostima za proizvodnju kvalitetnog goveđeg mesa, kao i kvalitetnija reprodukcija krava s teladi boljih genetskih sposobnosti za visoku proizvodnju mlijeka.

Sada je trebalo nabaviti vozilo za brzi obilazak terena, pa je 1963. godine već osjemenjeno 2 765 krava privatnih gospodara i 1 594 krava društvenog sektora, ukupno 4 351 plotkinja. To je iznosilo oko 80 % ukupnog broja krava na području Đakovštine.

Na brzi porast broja osjemenjenih krava privatnih gospodara utjecala je i organizacija osjemenjivanja. Osjemenjivanje krava obavljana je stacionarno svaki dan ujutro i navečer u Veterinarskoj stanici Đak.ovo i ambulantama Gorjani, Orenje, Semeljci, Levanska Varoš. Uz to je svaki dan u određeno vrijeme obavljana posjeta punktovima u pojedinim selima, gdje su čekali vlasnici s kravama koje su bile u gonjenju. Osjemenjivane su i u štali na poziv pojedinih gospodara.

Prvih petnaest godina od uvođenja umjetnog osjemenjivanja krava bilo je razdoblje vrlo intenzivnog preobražaja govedarstva Đakovšti­ ne. Umjetno osjemenjivanje u tom razdoblju zamijenilo je oko 40 bikova, tako da su u kratkom vremenu brojne krave dobivale sjeme bikova visokovrijednih proizvodnih i pasminskih osobina. Brzo je dobiven veći broj kvalitetnog podmlatka, izmijenjena genetska struktura brojnih krava, stvorena predispozicija za visoku produktivnost u proizvodnji mesa i mlijeka, i probuđen interes proizvođača za intenzivniju stočarsku proizvodnju koja se danas, u suvremenim uvjetima, može obilno iskorištavati.i..J M(jekarski list 09/2004.

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, !A~~ (1[J@tf~O

CI) >U)

OPG

a:

Damira

Markešića,

Hudovljani,

općina Sokolovac

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za rujan: Nisu drugi pametniji niti sposobniji od nas.

Sve što mogu oni možemo i mi!

Određivanje

kvota - proizvodnje mlijeka svakim danom je sve bliže, a sa kvotom i manja cijena mlijeka.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA «Opet ti o toj tvojoj suvremenoj tehnologiji.

Pa dokle ti to tako misliš?»

- Sve dok Hrvatska uvozi i zadnju litru mlijeka. Što da radim? Da tražim drugi posao, a jedino se razumijem u krave i trave. Zato slušaj mene jer onima koji su me do sada poslušali i ne ide baš tako loše. Nešto moramo raditi i od nečega moramo živjeti.

Da se manemo krava i hapimo nekoga drugoga posla, a za svaku uvezenu litru mlijeka treba izdvojiti eure ili dolare.

KRAVE - SUNCE, D VITAMIN, HORMONI, CISTE, OSJEMENJIVANJE, TELJENJE, - ČISTI ZRAK, KISIK I STVARANJE MLIJEKA U KRVI. Dakle, potreban je ispust za krave zbog proizvodnje mlijeka.

Mljekarski Li.st 09/2004.

Stara staja? Ma nemoj mi o tome! U staju krave dolaze samo na mužnju. Od početka travnja do studenoga krave su vani i danju i noću i na kiši. Što se tiče staje, valja planirati lauf staju za 40 krava.

A proizvodnja mlijeka?

Dnevno u vrhu laktacije od 30 do 40 litara, a zasušiti ih moram kada daju 12 do 15 litara.

Kako koja.

Tehnologija?

Svjetska! Do lipnja sam 3 puta kosio ljulj i raste već 4. otkos.

- Od mlade trave proizvest ćemo najviše mlijeka.

I ostala mlada zelena krma je «prva liga». Samo nemojte primjenjivati tehnologiju sijeno-slama», KASNO KOŠENE LIVADE - OKLASALE TRAVE! To nije ni za magarce.

-A ispust?

-Mislite na sunce? O, da! Puno D vitamina, pa usklađeni hormoni, spolni ciklus u redu, nema

OPG Grubačević Radiša, Veliki Grabičani, općina Rasinja.

39

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

cista, osjemenjivanje uspješno, teljenje lako, a telad se dobro razvija.

-A čisti svježi zrak?

-Mislite na kisik? Treba puno čistoga zraka s puno kisika da bi krave dnevno proizvele 30, 40 do 50 litara mlijeka. Zato treba puno kisika, puno svježega zraka. U zagušljivoj staji, ni uz najbolju krmu, to nije moguće. Znate kako reče Nizozemac: «Čisti svježi zrak je najjeftinija krma za veliku proizvodnju mlijeka».

OPG Radiše Grubačevića, Veliki Grabičani, općina Rasinja, krave kao da govore: OPG Krune Novoselca,Koprivnički Ivanec.

- Tko veli ·da simentalke i '---------------------------' Plastični stupovi za ograde ispusta i holštajnke ne mogu zajedno? Na europskom pašnjake jači su od drvenih. nogometnom prvenstvu igraju zajedno i bijeli i pregonske Tehnologija ide dalje. crni, samo moraju biti dobri igrači. Oni na

u

travnjacima naganjaju loptu za novac, a mi na travnjacima proizvodimo mlijeko za novac. I to za dobre novce! Ti vaši nogometaši imaju 1 selektora, a mi vaše kravice koje dajemo od 25 do 30 pa i do 40 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije imamo 2 selektora. Prvi je naš gazda, a onaj drugi, onaj poljoprivredni savjetnik koji kadgod dođe veli da sve krave ispod 20 ili ispod 25 litara moraju van iz staje. To mu dođe iz prve lige u drugu ili u treću ligu. Ponekad je i zločest pa veli da neke krave zbog male proizvodnje moraju na klanje. Pod hitno morate ustrojiti ligu po sistemu krava -tele. Šteta je zaklati svaku mladu kravu ako nema mlijeka koliko bi htjela ta vaša Poljoprivredno savjetodavna služba. Krava može godišnje dati tele za tov i proizvodnju mesa».

OPG Krune Novoselca, Koprivnički Ivanec Opet zajedno simentalke i holštajnke.

-0, baš je taj naš kravlji život lijep vani na suncu i čistome zraku. U zagušljivoj staji lanac oko vrata, odurne muhe, ne možeš ni lijevo ni desno.

40

Mijekarski li.st 09/2004.

__._='._ ~_

-

--

:·, --- -:- .- --'.

0

!__ _:_ .- . .-- _ ---

- ._

8U.J>E.8T· K.l!JNGER, G.~.$.oi ..b.H. -

--

------

39?5 Arb~sb~~h, Austrija, www.klinger-export._com -~-

a

1

.• -

©ugogodišnja tradicija prodaje .steonih junica proizvoclačinia, rnljekaranw. i trgo1Jcintadiljem s1Jijeta.

Prodaja visoko kvalitetnihsteonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i MAĐARSKE.

{j>,·eskočite µo,<;rednike, kupite junice direktno od proizvođača!

rBuditekorak ispred!

Livestira.Jteu bolju budućno:u!

lnter-Ago -

'I

Kralja Tomislava 22,HR-48260 Kri!evcl Telefon: 048681393,fax:048·681 394 Mobiteli: 0916170696,0916170636

----

J

POVIJEST

HRVAT A

Knez ZDESLA V (878. - 879.) pristao je sasvim uz bizantskog cara Bazilija i patrijarha FOTIJA, velikog neprijatelja papinstva.

Maruše. To je prvi zapis imena jedne hrvatske vladarice.

U biskupiju u Ninu došao je biskup TEODOZIJE koji kasnije postaje splitski nadbiskup koji s Branimirom piše papi Ivanu VIII. te izjavljuje svoju odanost papi s cijelim narodom.

Obradovan time papa je na dan Uzašašća Gospodinova 21. svibnja 879. za vrijeme sv. mise na oltaru sv. Petra blagoslovio «slavnog» kneza Branimira i cijeli hrvatski narod, a svojom poslanicom od 1. lipnja zanosno ga pohvalio. To je značilo priznanje i podizanje Hrvatske na stupanj neovisne kneževine, tj. utemeljenje međunarodno priznate države, a to je s državnopravnog gledišta jedan od najvažnijih nadnevaka u dotadašnjoj povijesti zemlje Hrvatske.

Car Teodozije bio je nezadovoljan promjenama u Hrvatskoj te je još više nastojao držati svećenstvo obalnih gradova u vjernosti svom patrijarhu Fotiju.

Suprotno tome, biskup Teodozije posvećenu Rimu nastojao je svoju jurisdikciju protegnuti na područje splitske nadbiskupije.

Dakle, za unutrašnjesukobebilojedovoljnorazloga.

Izgleda da Branimir nije ratovao s Venecijom, za razliku od Neretljana koji su u rujnu 887. kod Makarske svladali mletačku posadu na 12 brodova a u bitci je pao i dužd PETAR I. Od vanjskopolitičkih događaja vrijedno je spomenuti da su se pod kraj Branimirovogvladanja u Panonskoj nizini pojavili Mađari i ubrzo počeli napadati susjedne narode.

U vjerskom pogledu za Bijelu Hrvatsku je važan dolazak mnogih svećenika, «popova» protjeranih iz Moravske, koji su se u liturgiji služili staroslavenskim jezikom, što je kasnije uzrokovalo nove razmirice s Rimom i biskupima u priobalnim dalmatinskim gradovima.

Za vrijeme Branimirovo sagrađeni su mnogi crkveni objekti. Sačuvana su četiri kamena natpisa s njegovim imenom a na jednom je upisano «knez Hrvata» (dux Croatorum) što je rijedak slučaj i u europskim razmjerima.

Povjesničar Trpimir MACAN (1971.) smatra da je Branimir prvi osnivač Hrvatske neovisnosti jer se oslobodio Bizanta, a rimski papa priznao ga je knezom. Branimira nije naslijedio neki od njegovih sinova nego knez MUTIMIR, koji J.e bio iz nJ·egove obitelJ'i, naJ·mlađi sin Trpimirov. ■

i...-------------------

O tom novom opredjeljenju Hrvata prema Istoku pisao je kasnije car Konstantin Porfirogenet kako je knez Zdeslav uputio ,~ Baziliju molbu da mu pošalje svećenike koji ii:: bi pokrstili Neretljane odane svom starom poganstvu. Za uzvrat car Bazilije odobri Zdeslavu ponovno sastajanje narodnog sabora na Duvanjskom polju, i što je još važnije, odredio je da priobalni gradovi s romanskim žiteljima plaćaju danak hrvatskom knezu. Ti su gradovi ostali bez vlasništva na svojim kopnenim posjedima te su tako mogli obrađivati zemlju i pobirati plodove, doduše uz plaćanje danka (Split 200, Zadar 110, a Osor, Rab, Krk i Trogir po 100 dukata)• Zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici nedvojbeno je teško pogodio papu IVANA VIII. koji je nastojao bugarskog kneza BORISA I. - (852.889.) pridobiti za rimsku crkvu. Papin poslanik na putu za Bugarsku morao je prolaziti preko područja hrvatske kneževine. Da poslaniku osigura miran prolaz, Papa piše početkom 879. pismo «Dragom sinu Zdeslavu slavnom knezu Hrvata» (iako nije bio s njim ni u kakvoj vezi): »Molim te, da za ljubav božju, dadeš njemu. sve što mu je potrebita da se prehrani i obuče. Cini to, premili sinko, pa ćeš steći nagradu vječnog života.» Što se dalje točno zbivalo u Bijeloj Hrvatskoj nema izvora, no prema daljnjim događanjima može se zaključiti da je bilo nezadovoljnika među banovima i županima zbog Zdeslavove proistočne politike. Povezani s papinskim poslanikom digli su možda pobunu pod vodstvom župana Branimira koji je poslije Zdeslavova umorstva došao na kneževsko prijestolje.

Knez Branimir (879. - 892.)

Nakon kratkog opredjeljenja Bizantu, za vladavine kneza Branimira Bijela Hrvatska odlučno pristaje uz Rimi Zapad. Nije poznato čijije potomak bio knez Branirpir, jedino je znano da mu sesuprugazvalaMARUSA. u evanđelistaru u Čedadu (Cividale) uz • Branimirovo ime upisano je i ime njegove zene

1/(jekarskili.st 091:!004.

VAŠ VRT

Tulipan je podrijetlom iz planinskih krajeva Male Azije, no raste i u područjima s umjerenom klimomom, a za vegetativno razmnožavenje služi lukovica. su najznačajnije sljedeće vrste tulipana: Tulipa clusiana poznata je u Sredozemlju. Uzgoj započinje oko 1607. god. Stabljika je visoka oko 40 cm.

Unutarnja strana latica je bijeloružičasta, a vanjska bijela ili tamnocrvena. Cvate u travnju.

Tulipa fosteriana ima velike plamenocrvene cvjetove na stabljici visokoj oko 20 cm.

Služi kao roditelj za dobivanje novih vrsta hibrida skupine "Darwin".

Tuli pa greigii širokog je i ovorenog cvijeta kojega promjer može biti i 12 cm.

Crvenonarančaste je boje s malim crnim pjegama na unutrašnjoj strani latica. Na listovima su također tamne mrlje. Stabljika je visoka oko 25 cm.

Tulipa kaufmaniana je vrsta koja cvate već u ožujku na samo 10 cm visokim stabljikama.

Cvjetovi su po obliku i boji slični cvjetovima lokvanj a.

Tulipa praestans ima 3 - 5 stabljika visine do 25 cm i 3 - 5 širokih kruničastih cvjetova crvenonarančaste boje.

Tulipa turkestanica je patuljasta vrsta visoka 10-15 cm s više stabljika, a svaka stabljika nosi 6-7 cvjetovazvjezdastogoblika. Bijele je boje sa žutim mrljama. Cvate u ožujku.

Tulipa tubergeniana cvate u drugoj polovici travnja. Cvjetovi su crveni s crnim pJegama.

Danas postoji više od 5 000 sorti tulipana zbog čega ih je teško klasificirati i sve opisati.

Osnovni ključ za klasifikaciju je vrijeme cvatnje.

Rane sorte cvatu do 15. travnja, srednje između 15. i 30. travnja a kasne cvatu u svibnju.

Za

cvjećarstvo

I

ll(jekrm;ki list 09/20U+.

Za vrijeme jednogodišnjeg rasta tulipana razlikujemo dvije važne etape: vegetaciju i mirovanje. Početak vegetacije nastupa u jesen, 20 - 30 dana nakon sadnje lukovice. Kraj vegetacije započinje sušenjem listova 30 dana nakon cvatnje. Kod tulipana razlikujemo i dva usporedna procesa: razvoj nadzemnih i razvoj podzemnih organa. Tulipan se razvija u pet etapa. Prva se naziva ljetno mirovanje i počinje 30 dana nakon cvatnje a završava sađenjem lukovice, od 1. do 15. listopada. Druga etapa je vrijeme od sađenja lukovice do izbijanja lisnog vrška iznad površine tla u ožujku. Treća etapa traje od pojave lisnog vrška do izbijanja cvjetnog pupoljka krajem ožujka. Četvrta etapa počinje izdvajanjem cvjetnog pupoljka iz lisnog omotača i završava u doba cvatnje. Peta etapa traje od cvatnje do sušenja listova.

Za rast i razvoj tulipana važna je temperatura. Najpovoljnija temperatura za oživljavanje lukovice je 5 - 7°C, a 13°C predstavlja maksimum. Veća odstupanja uzrokuju anomalije na korijenu. Lisni vršak izbija kad je temperatura tla na dubini 5 - 10 cm 3 - 4 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj nadzemnih dijelova biljke iznosl 12 - 16 °C. Idealna temperatura za visoki prinos lukovica je 15 - 17 °C. Uz temperaturu i vlaga je važan čimbenik rasta i razvoja. Tulipani zahtijevaju veliku količinu vode u proljeće kada se razvijaju listovi i u doba cvatnje. Nedostatak vode dovodi do slabog rasta i slabog razvijanja lukovice. Potrebe za vodom prestaju kada se listovi počinju sušiti.

Budući daje tulipanima tijekom rasta potrebna i zračna vlaga, preporuča se i zalijevanje umjetnom kišom. Tulipani traže i mnogo sunčeva svjetla. Ako nema dovoljno svjetla, biljke gube svježinu i čvrstinu te kasnije cvatu.

Tlo na kojem se uzgajaju tulipani mora biti lako, rastresi to, plodno i toplo. Najbolja su pjeskovita i pjeskovito-glinasta tla.

,,:

VAŠ VRT

Tulipa Fosteriana Ukoliko se netko odluči za uzgoj tulipana, najbolje će rezultate postići na ravnom tlu.

Zemlja mora biti propusna, neutralne do slabo lužnate reakcije. Zemlju valja krajem kolovoza poorati do 30 cm dubine. U rujnu je potrebno tlo obraditi tanjuračom i drljačom. Prije sadnje lukovica, zemlji se dodaje mineralno gnojivo, i to 300 kg/ha superfosfata i 100 kg/ha kalijeva fosfata. Na površinama većim od 1 ha tulipane valja saditi u redove. Razmak između redova iznosi 20 cm, a razmak između svakoga četvrtog reda 50 cm. Razmak u redu između lukovica je 10 - 12 cm. Na manjim površinama preporuča se uzgoj na gredicama širine 120 cm, a razmak između gredica od 30 - 40 cm. Dubina sadnje lukovica je 8 - 12 cm. Lukovice moraju biti 3 i više centimetara promjera, zdrave, cijele i čvrste.

Prije sadnje lukovice treba uroniti u fungicidne otopine, i to: ORTOCID 50 0,5% 45 min, BENLATE 0,06% 30 min, ENOVIT M 0,05% 30 min.

Nakon tretiranja lukovice valja osušiti i saditi. Najpogodnije vrijeme za sadnju je razdoblje između 10. rujna i 20. listopada. Važno je da od sadnje do prvih mrazeva prođe barem mjesec dana, za to će se vrijeme lukovice dobro ožiliti. Nakon sadnje dobro je obaviti 1 - 2 zalijevanja. Pri kraju studenog preporučljivo je 44

parcelu pokriti slamom, lišćem ili folijom. U proljeće, tijekom ožujka, skida se zaštitni pokrivač. Od ostalih radova spomenimo sljedeće: plijevljenje korova, zalijevanje i umjetna kiša te prihranjivanje mineralnim gnojivima.

Cvjetovi se beru kada pupoljci dosegnu maksimalnu veličinu, dobro su zatvoreni i imaju svojstvenu boju. Brati ih valja samo ujutro ali ostaviti 2 - 3 lista kako bi lukovica mogla nastaviti rast. Cvjetovi se klasiraju po dužini drška i veličini cvijeta. Nakon klasiranja vežu se u bukete i do prodaje drže u kutijama na temperaturi 4 - 6 °C. S 1 ha možemo ubrati 380 000 - 400 000 cvjetova.

Kada se listovi osuše i požute, potrebno je vaditi lukovice. Izvađene lukovice suše se 2 - 3 tjedna, nakon toga ih treba očistiti i klasificirati.

Očišćene lukovice se čuvaju u kartonskim kutijama na temperaturi od 20°C do 20. kolovoza, a od tada pa do vremena sadnje treba ih držati na temperaturi od 9°C. Nije dobro ostavljati lukovice ~--_,...-,;-c-=-,....-~---------, u zemiji jer biljke izrasle iz takvih lukovica gube na kakvoći.

Spomeni mo na kraju da tulipane možemo uzgajati u plasteniku, stakleniku ili na toplim gredicama. Možemo ih isto tako uzgajati i u stanu kao sobnu biljku. !_J Mljekarski li.st 09/2004.

OBIČAJI

Krajem četrdesetih pa i u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća, sa svim poljoprivrednim proizvodima i domaćim životinjama išlo se na pijacu grad Koprivnicu.

Veliki pijac, mali pijac, pijac za marhu - baždarska vaga žitni pijac, ženski pijac, stara krama, samo su neki poznati nazivi za mjesta gdje se što toga dana događalo i gdje se što ,~ moglo prodati ili kupiti. ii; Već prema godišnjem kalendaru a na temelju duge tradicije i nekadašnjih "dozvola", znalo se točno kada je "veliki pijac" kada je "mali pijac" jer je to bilo u određene dane i datume u mjesecu svake godine.

Koprivnica, kao stari "slobodni kraljevski grad", imala je još od srednjeg vijeka šest poznatih godišnjih sajmova, od kojih su bili najpoznatiji: na Blaževo 3. veljač~, 4. svibnja dan sv. Florijana, 5. listopada na Simunovo, i 7. prosinca, odnosno prvi radni dan poslije sv.

Nikole.

No, u moje vrijeme "veliki pijac" bio je svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, tjedno "mali pijac" svakog ponedjeljka, a gradska "tržnica" svakog radnog dana.

Na dane kada je bio veliki pijac, prodavalo_ se sve i svašta već prema lokaciji ranije određenog mjesta. Na sajmištu je prodavana i kupovana stoka: konji, krave, svinje, ovce, koze i druge domaće životinje. "Sajmište" je ranije bilo na prostoru "pod Pikom" gdje je bila najstarija "baždarska vaga" za stoku, vozove sijena, slame i druge proizvode koje je trebalo vagati. No još 1908. godine na tom dijelu grada sagrađena je prva zgrada Gimnazije, a ispred nje lijepi novi park. Iako je sajam preseljen na novo "sajmište", ostala je stara baždarska vaga, sve dok na novom sajmištu nije sagrađena nova velika "baždarska" vaga.

Na malom pijacu, prodavana je žito i drugi poljoprivredni proizvodi, zatim voće i povrće, mliječni proizvodi, jaja itd. Posebno je mjesto bilo predviđeno za prodaju peradi, domaćih zečeva, pa i živih golubova.

Na dijelu zvanom "stara krama" prodavane su rabljene stvari: namještaj, odjeća i obuća, alati Mljekarski list 09/2004.

i drugo, ali je tu bilo i novoizrađenih obrtničkih predmeta od drva, metala i ostalih materijala pa je svatko mogao kupiti nešto za svoje domaćinstvo.

Meni su bili najljepši predmeti majstora lončara: lonci, zdjelice, tiganji, tanjuri, kuglovi, vrčevi, ćupovi-tunjaki za mlijeko, putre za vino i vodu, maslenke, teglice za cvijeće raznih veličina. Mnogi su predmeti bili prelijepo ukrašeni šarama različitih boja, ornamentima ili cvjetnim ukrasima.

Za odlazak na pijac ili sajam pripremalo se kao daje svečanost. Trebalo je dobro izabrati sve što će tamo buti ponuđeno na prodaju.

Neke su pripreme trajale i nekoliko dana,jer je za prodaju životinja, posebno konja, krava ili svinja, trebalo u općini izvaditi "pasoš" bez kojega se nije moglo ući na pijac.

Svečano su opremljena zaprežna kola, konji, sicevi na kolima, gajbe, "fršloki" za životinje. Za kola bi privezali konja ili kravicu namijenjene za prodaju.

Za tu su se priliku i malo svečanije obukli.

Oni siromašniji koji nisu imali konjsku ili kravsku zapregu išli su na pijac pješice i za sobom vodili kravicu ili konja. Žene koje su išle pješice nosile su na glavi veliku košaru, ili u ruci manju košaru, kantu ili na leđima bijelu torbu sašitu od domaćega platna.

Neke su pod rukom nosile kokoš, gusku ili racu zavezanih krila i nogu da im putem ne pobjegnu.

Kroz moje selo, Koprivnički Ivanec, prolazili su mještanih iz nekoliko daljih sela na pijac u grad Koprivnicu. Neki su ljudi iz daljnih sela, Legrada ili čak iz Donje Dubrave, došli dan prije pijaca i u našem selu prespavali kako bi odmoreni rano došli u Koprivnicu.

Mi djeca, gledali smo kroz prozore rano ujutro, što sve ljudi voze na kolima ili nose u rukama na "pijac."

45

OBIČAJI

Posebno smo iščekivali povratak iz pijaca. U školi iza ograda, za vrijeme odmora, čekali smo svoje mame, bake, kume i rođake da nam dodaju po neku sitnicu koju su nam kupili na pijacu. To su obično bili 1-2 bombona "šule" ili 2-3 kolačića licitarskih medenjaka, nekada i medeno srce, a nekad samo mali zalogajčić onog što je mama ponijela sebi, pa nije pojela.

Neki su se vraćali doma neraspoloženi, tužni, umorni i gladni i žedni, jer su vodili doma svoju neprodanu stoku. Isto tako tužne i nesretne bile su žene sa svojim kokošima, guskama i drugom

Piše: Darko Kantoc( dipl. ing U KUĆI I DVORIŠTU Zbog obilja radova u polju ne ostaje mnogo vremena za radove oko kuće i u kući. Potrebno je paziti da se ne upali tek spremljeno žito.

U VOĆNJAKU U voćnjaku je također mnogo posla. Dozrijeva rano jesensko voće.

Potrebno ga je pažljivo brati i čuvati stabla od ozljeda. Ako niste obavili cijepljenje na spavajući pup, možete obaviti u ovom mjesecu.

U POVRTNJAKU Krumpir slažemo u trapove, a ostalo povrće beremo u količini koju odmah možemo potrošiti. Presadit ćemo presadnice kupusa, kelja i cvjetače, sijati salatu, peršin, mrkvu, špinat i blitvu. Ako je dozorio luk i češnjak, treba ih izvaditi. Jagode ćemo presaditi.

U POLJU Slobodno vrijeme treba iskoristiti za odvoz stajskog gnojiva na polje. Vrijeme je sjetve pšenice, raži i ječma. Počinje berba kukuruza, repe i krumpira.

U LIVADI Tko nije pokosio otavu, neka to učini što

46

peradi ako ih nisu mogle prodati. Zimi je bilo slučajeva da se nekima ta izmučena živad od hladnoće i smrznula pa suje takvu nosile doma.

Drugi su se vraćali doma veseli zbog dobrog utrška pa su si priuštili nešto za pojesti i malo više popiti. Kupljenu robu stavili bi na vidljivo mjesto, da se vidi čime su se ponovili i kako su bogato prodali svoju robu. Nažalost, bilo je i takvih, koji su došli i bez svoje stoke i bez nove robe i bez novaca. Došli bi doma prazne ruke ali pijane glave bez pameti, o čemu su do drugoga "pijaca" pričane priče . ._]

prije. Svako kašnjenje s košnjom djeteline može uzrokovati teškoće pri spremanju.

Nakon obavljene kosidbe, livadu treba podrljati i pognojiti.

U VINOGRADU Potrebno je prirediti vinsko posuđe i oruđe. Berbu grožđa treba početi kada grožđe dozori jer što je zrelije, vino će biti bolje. Za proizvodnju vina koristit ćemo samo zrelo, zdravo grožđe.

NARODNE UZREČICE ZA RUJAN Ako ne odu lastavice do Miholja, onda neće bitijake zime.

Rujanska kiša zlato je za njive a otrov za vinograde.

Grmljavina o Jeronimu predskazuje toplu godinu.

Kakav je rujnu početak, takav muje i svršetak.

Ako je rujan hladan bit će mnogo bolesti.

Kakvo vrijeme na Malu Gospu, ostat će tako više tjedana.

Kakav rujan onakav će biti i ožujak.;:]

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 09.

20. 09.

30. 09.

OSIJEK5,15 18,09 5,27 17,49 5,39 17,311 ZAGREB 5,25 18,21 5,37 18,01 S.SO17,42 Mljekarski list 09/2004.

====================~

AGROMETEOROLOGIJ A

agrometeorologija Sunce Kako se redovito u Mljekarskom listu objavljuje tablica izlaska i zalaska sunca, vjerujemo da mnogi ne znaju da se svakodnevno na meteorološkim postajama bilježi u satima i trajanje sijanja Sunca. A kako se spomenuto trajanje bilježi i što ono znači za biljke, odgovor je u nekoliko sljedećih redaka.

Do tih podataka dolazimo pomoću instrumenta zvanog heliograf. Pomalo je neobičan instrument, sastavljen od kuglaste leće promjera 10 cm, papirnate trake i metalnog plašta. Prolaskom Sunčevih zraka kroz leću, zrake se sastaju na papirnatoj traci ostavljajući propaljeni trag. No, tragova paljenja na traci neće biti ako se Sunce pojavi iza oblaka ili ako je ispod horizonta. Kako su na traci oznake vremena, lako doznajemo vrijeme točnog izlaska i zalaska Sunca, te koliko je, tijekom dana, ukupno bilo njegovo trajanje. Život biljaka itekako ovisi o trajanju sijanja

Sunca. Ono im je potrebno da bi biljke prošle sve faze razvoja. No, biljkamaje potrebno točno određeno trajanje Sunčeva sijanja. Tijekom evolucije mnoge su se biljke prilagodile određe­ nom trajanju sijanja Sunca, stoga su nam poznate biljke "kratkog" i biljke "dugog" dana.

Biljke "dugog" dana cvast će ako je trajanje sijanja Sunca 12 do 14 sati na dan, a biljke "kratkog"dana ako sijanje traje manje od 12 sati. Biljka "dugog" dana je, na primjer, vinova loza. Ako biljku "kratkog" dana prebacimo u krajeve s "dugim" danom, rast biljne mase će se produžiti, cvatnja će kasniti ili je uopće neće biti. Te su promjene ponekad i korisne ako ponekoj biljci želimo postići veliku biljnu masu. Porijeklo kratkodnevnih biljaka su tropski i suptropski krajevi, a dugodnevnih biljaka krajevi većih geografskih širina. O

HRVATSKI NAZIVI MJESECA~=================~ Piše: kada se pare jeleni i tako mu dao naziv. Rujan je Milan Paun,prof mjesec jelenje rike, rujanja. Glagol rujati potječe od vrlo staroga indoeuropskog korijena ru od Ljudi obično misle da je mjesec rujan dobio koga su nastali i glagoli rikati, revati (glasanje naziv po boji vina, rujnom vinu opjevanom u magaraca) i ručati (glasanje goveda, vikanje narodnim pjesmama. No u rujnu grožđe tek čovjeka). U Lici se i danas govori rujati u zrije, a na mlado vino treba čekati do Martinja u značenju svađati se, galamiti. U Hercegovini studenom. Drugi tvrde da je rujan dobio ime po postoji planina Rujan, a postoje i ženska imena rujnoj, crvenoj boji dozreloga voća, ali malo je Ruja i Rujana te prezime Rujan. voća u rujnu baš takve boje. Više je crvena voća u Rujan je vrlo stari hrvatski naziv mjeseca lipnju, primjerice trešanja, višanja, ribizla, zabilježen još u srednjem vijeku. U starojagoda ... Porijeklo naziva rujna trebamo tražiti u slavenskom jeziku se zvao rjujin, u starodanas zaboravljenom glagolu rujati koji bugarskom rui, a u češkom jeziku rijen, ali tamo označava glasanje, riku jelena. U rujnu se jeleni je to deseti mjesec. Evo još nekih naših naziva: pare s košutama, riču, rujaju, šumama ruj, rujen, run, malomešnjak, miholščak, dozivajući ženke radi parenja i tjeraju mužjake september, septembar, setembar, setembre, suparnike. Tu jelenju riku nauče oponašati lovci šetembar. Naziv septembar, koji se ustalio u pa trube u rogove izrađene od kore drveta. Tako mnogim jezicima, potječe iz latinskog jezika od prevareni jeleni tražeći košute naiđu ravno na broja sedam jer je rujan u rimskom kalendaru lovce. Narod je deveti mjesec znao kao mjesec bio sedmi mjesec . ..J Mljekarski [i,st 09/2004.

47

VAŠ LIJEČNIK

Depres;Ja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema. Mil;Juni Uudi patit će povremeno od depres;Je. Njezina učestalost u populac;Ji stalno raste. Simptomi se mogu kretati od nesanice, umora, nedostatka koncentracije pa sve do emocionalne paralize i suicidnih misli.

Eksperti upozoravaju da «klinička depresija» koja može biti vrlo ozbiljna, zahtijeva nadzor liječnika ili psihologa specijaliziranih za liječenje takvih oboljenja.

Ako vaše potišteno, tužno, depresivno raspoloženje perzistira danima, tjednima ili nesumnjivo poprima tamnije tonove, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom koji će vam prepisati jedan od niza lijekova, a najdjelotvornijih je paroksetin.

Međutim, vi možete pomoći i sami sebi.

Navodimo šest postupaka koje preporučuju vodeći autoriteti.

1. Učinite nešto konstruktivno.

Depresija se hrani inercijom, tromošću, a aktivnost je njezin prirodni neprijatelj. Akcija često puta mora krenuti prije motivacije. To znači da ne smijete čekati volju za pokretom, jer sve dokje čovjek deprimiran nema nikakvu želju za aktivnošću. Mora poduzeti makar i mali prvi korak, čak ako osoba i nije u takvom raspoloženju.

2. Pružite ruku. Altruizam, kažu mnogi doktori, dobar je način da sami sebi pomognete.

Dobrovoljni rad u nekom društvu ili klubu, pružanje raznih usluga lokalnoj zajednici, pružanje pomoći starijem i nemoćnom susjedu (npr. otići u kupovinu umjesto njega) sve to može imati terapeutski učinak. Vi sebi kažete: «Mogu djelovati, nisam bezvrijedan».» Štoviše, budući da izoliranje od ljudi uzrokuje depresiju, ljudski kontakti pomažu u liječenju.

3. Planirajte zabavne akcije. Mnogi deprimirani ljudi odustaju od raznih zabava u kojima najviše uživaju, a to situaciju samo još više pogoršava. Stoga stručnjaci preporučuju takvim osobama da u svakodnevni život uključe razne vedre, žive, optimistične aktivnosti.

48

Piše: dr. Ivo Belan

Preporučljivo je sastajati se s prijateljima, uključivati se u razne projekte u kojima će se čovjek osjetiti kompletan, kao na primjer svladavanje neke nove vještine ili jednostavno uključiti se u neke ugodne događaje, primjerice izići van na večeru ili u kino.

I smijeh je lijek! Opsežna istraživanja pokazuju da naše ponašanje oblikuje emocije.

Ako se osjećate tužno, nemojte se vući po cesti već hodajte žustro. Nemojte sjediti mlitavo, uspravite se. Nemojte biti mrgodni smiješite se.

Već sam izražaj lica, držanje tijela, kretnje mogu učiniti da se osjetite sretnima.

4. Redovno tjelesno vježbajte. Znanstvenici smatraju da aerobička tjelovježba kao što je hodanje, rekreativna trčkaranje (jogging), plivanje i vožnja bicikla može povećati samopouzdanje, poboljšati osjećaj zadovoljstva i ojačati napetost i tjeskobu, dakle stanja koja pridonose depresiji.

5. Neka vam dani budu doslovce svijetli.

Poznata je sezonska depresija, tj. promjene ponašanja koje se podudaraju s tamnim zimskim mjesecima. Istraživanja su pokazala da izlaganje svjetlu bilo sunčanog ili umjetnog izvora može pomoći u olakšavanju sezonske depresije. Osoba može uvesti više svjetla u svoju kuću tako da kreira svjetliju unutrašnjost stana. I izborom dnevnih aktivnosti, kao što je hodanje ilijogging, čovjek si može osigurati više dnevnog svjetla.

6. Čitajte o depresiji. Ispitivanja su pokazala da čitanje popularnog štiva o depresiji (knjige, brošure) deprimiranim osobama pomaže u liječenju blažih do umjerenih oblika bolesti.

Razumije se, prije nego se upustite u bilo koji · oblik samoliječenja onoga što sumnjate da je blaga depresija, obvezno · se konzultirajte sa svojim liječnikom.

Svakako uzmite u obzir ohrabrenje dr. Davida Burnsa, psihijatra u Prezbiterijanskom medicinskom centru u Philadelphiji: «Odluka da sami sebi pomognete je ključ za bolje osjećanje.» LJ

Mljekarski list 09/2004.

Tehnologija kojadajeviše!'~

štovani poljodjelci!

PIQNEER,PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:01 2958000,http://www.pioneer.com A ouPoNr

coMPANv

® Zast1tn1 znak registriran111 pnmjenJenu driavama sv1Jeta od strane PIONEERH1- Bred International.Ine , Des Momes.lowa. USA

l9petpwi! ~ i pomi,tiJi! PRVIU HRVATSKOJ I SVljETU Najnoviji proizvodi u Vind1jinom asortimanu su VIVIS tekući voćni Jogurti Liatraktivno dizajniranoj mirisnoj

PET boci od pola litre.

Svakodnevnom ·konzumacijom fermentiranih prolz• voda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje.