Mljekarski list 9-2003

••

širlllJ str. 1

IZ MINISTARSTVA POWOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

1lPozitivni trendovi ustočarstvu

Teško je odoljeti slasnom izazovu!

S ponosomvam predstavljamoprvi domaći sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskihstručnjaka iz Bjelovara.

Brižljivonjegovantijekom višetjednogzrenja,BILOGORAC će vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji podsjeća na mlade orahe. Bogat je kalcijem, a sadrži i vitamine A i B kompleksa.Sirno tijestoje meko,glatko i elastično, s poznatim i svojstvenimvelikim sirnim "očima" na prerezu.

ladok

ce! I !nfo tel: 0800 277 277, www.lura.hr LURAd.d.

RUJAN,

2003.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ AGROMETEOROLOGIJA Treba nam topao i suh rujan _________________

-_

KRMNE KULTURE Značenje gnojidbe travnjaka u kasno ljeto· - - - - - - - - - 2 HRANIDBA Krmiva i hranidba krava poslije sušnog razdoblja_ _ _ _ _ 4 Hranidba mliječnih krava krmom slabe kvalitete _____ l l VETERINARSTVO Metiljavost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 Začep jednjaka _________________________ - - 23

Prema podatcima iz Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u 2002. godini, popularnog Zelenog izvješća, prošlu godinu obilježili su pozitivni trendovi u stočarstvu.

GOSPODARSTVO Ulaganja i ekonomika proizvodnje različitih tipova mliječnih farmi u razvitku obiteljskog gospodarstva_ _ _ 13

opširnijena str. 16

IZ MINISTARSTVA POWOPRIVREDE Trendovi govedarske proizvodnje u Hrvatskoj ______

16

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO Mikroorganizmi i mlijeko. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 Kako izračunati prosječnu kvalitetu mlijeka ________ 25 INFORMACIJA Certifiran Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Kritički osvrt na stanje i mogućnost hrvatskog agrara _______________________ - - - - - - - - - - 29

OBlrBL.1 I DOM PUTOVANJE S DANICOM Od Karlovca do Rijeke _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32 SVETIŠTA Svetište Gospe Voćinske ______________

. _ - - - 32

OBIČAJI Melin - Paromlin - Meljava ____ - .. - - - - - - - - - - 37

DJECA NA SELU Jaslička djeca - igre i poslovi _____ .______ - - - - - 39 KALENDAR RADOVA Kalendar radova za rujan - - - - - - - - - - - - - - - - - - 40 INMEMORIAM Mr. se. Marijan Ribak _________

- - - - - - - - - - - - 40

IZLAZAK I ZALAZAK 20. 09.

10. 09.

SUNCA 30. 09.

OSIJEK 5.15 18.095.27 17.495.39 17.31 I--

ZAGREB 5.25 18.216.37 18.01s.so17.42 Naslovnica: Suvremenastaja za slobodnodržanje visokomliječnih krava Mljekarski li.st 9/2003.

agrometeorologija Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog ))( l'edJJil t Opi! D J :J1JJ Kaučić,

l

Ovoga mjeseca kukuruz prelazi iz mliječne u voštanu zriobu. No, s obzirom da je zbog suše njegovo stanje vrlo različito, očekujemo neujednačeno prelaženje iz mliječne u voštanu zriobu.

Dakle, dogodit će se da će na jednoj njivi biti kukuruza u različitim fazama dozrijevanja. Eto, to je razlog, zašto priželjkujemo toplu i suhu jesen. Hladan i kišovit rujan mogao bi ratarima donjeti još više dodatnih briga, jer se s pravom bojimo da kukuruz, i ostale ratarske kulture neće na vrijeme dozrijeti.

Kakva će biti jesen teško nam je predvidjeti, jer točnost dugoročnih prognoza još uvijek nije velika. No, u pučkoj meteorologiji nepoznati proricatelji nisu opterećeni stručnošću, pa je takv pretkazivanja vremena na pretek. Primjerice, "Ako na Mateja (21. rujan) sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja" ili "Mateja vedrina, četiri lijepa tjedna ima". □ Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grglć, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarlć, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević, Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, Grafička priprema I tisak: •Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

1

KRMNE KULTURE

ZNACENJE GNOJIDBE TRAVNJAKA uKASNO UETO V

I

l

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

J

Travnjačke, a osobito napuštene Travnjačke površine u Hrvatskoj zauzimaju preko površine, uglavnom su one površine na 50 % poljoprivrednih površina od čega su oko 13 % kojima je ograničena ratarska ili druga livade, a ostali dio su pašnjaci ili napuštene oranične proizvodnja. Samo je mali dio travnjačkih površine koje sukcesijom prelaze u travnjake, a dio u površina korišten u pašno košnom susvlažnijem području obrasta drvenastim vrstama i tavu, najčešće u prifarmskom plodoredu. prelazi u šumu.

Naši se travnjaci nalaze uz vodotoke ili su u dolinama pa su često plavljeni, ili su na jako strmim i nagnutim površinama gdje je kakvoću ali i veliku rodnost, podešava se otežana ostala proizvodnja, ili u planinskom agrotehnika proizvodnje i korištenja i te vrste pojasu gdje druga proizvodnja nije moguća. treba forsirati u tratini gnojidbom kako bi se Travnjaci su prošireni, dakle na različitim proširile i zauzele što je moguće veći udio u masi i površinama s obzirom na konfiguraciju terena: na pokrovnosti. To osobito vrijedi za višegodišnje i skeletnim, plitkim ili na vrlo dubokim tlima, na trajne vrste iz porodice trava (visoke i niske) i vrlo suhim ali i na zamočvarenim tlima zatim na mahunarki (djeteline). .

Na našim travnjacima i ruderalnim stanivrlo kiselim (vriština) ili pak zaslanjenim tlima, te tlima koja su pod udarima bure (posolica) ili štima i neobrađenim površinama, kojih ima sve više, raste i preko 75 vrsta vrlo škodljivih biljaka tlima kojima prijeti erozija vodom i vjetrom. od kojih su neke čak otrovne. Na nekim · Na tako različitim staništima, pod utjecajem klime i različitog intenziteta i načina čovjekova staništima te vrlo škodljive biljke (nekoliko čak djelovanja, razvile su se polifitne travnjačke vrlo otrovnih) trajne su vrste, šire se osjemenjivazajednice s mnoštvom vrsta, vrlo različitih oso- njem, a imaju veliku količinu sjemena.

Učestalom košnjom udio tih vrsta mogao bi bina, kakvoće i prinosa prilagođenih uvjetima biti smanjen u tratini ili čak sveden na zanemariv staništa. Pripadaju različitim porodicama (visoke udio.

Međutim, neke vrste ni košnjom se iz i niske trave, travolike, mahunarke i zeljanice). tratine ne mogu eliminirati.

Na jednom hektaru travnjaka nizinskog Ako se tratina kasno i neredovito koristi, šire područja ima od 200 do 300 vrsta biljaka pa i se kratkotrajne ili često jednootkosne vrste koje se više, uglavnom stalnih vrsta, karakterističnih za erije kasne košnje osjemene i tako sve više šire. određenu zajednicu.

Određeni broj vrsta u Cestom košnjom povećava se uglavnom udio zajednici su pratilice, a neke su slučajno višegodišnjih i dugotrajnih trava i djetelina, zastupljene. Vrste netipične za određenu zajednicu u određenome području i sustavu gospo- osobito onih koje se šire podzemnim vriježama i darenja mogu biti brojno zastupljene pa u busom. Treba im dati dovoljno hranjiva, kako bi pokrovno_sti, u masi, mogu ponekad čak i domi- u konkurentskim uvjetima s ostalim vrstama nirati što ovisi dijelom i o načinu proizvodnje i mogle proširiti svoj udio s dovoljno kvalitetne mase tijekom vegetacije u više otkosa. korištenja.

U spontanoj travnjačkoj flori naših travnjaka, Ako su se te pratilice, pa i slučajno, prisutne prema istraživanjima niza domaćih autora, vrste proširile osjemenjivanjem, a kakvoćom i utvrđeno je da na trave (Poaceae) otpada od 22 prinosom te načinom korištenja uklapaju se u sustav proizvodnje, tim vrstama treba prilagoditi do preko 65 % mase, ovisno o zajednici. U nekim agrotehniku proizvodnje i korištenja kako bi se zajednicama i lokacijama taj udio može znatno varirati ovisno o mikro uvjetima i agrotehnici iskoristio njihov potencijal. proizvodnje i korištenja.

Od mnoštva vrsta na našim travnjacima Udio mahunarki (Fabaceae) u masi tratine samo su neke vrste visoke kakvoće. Neke vrste može znatno varirati ovisno o klimi, tlu, načinu, imaju visoku kakvoću, ali niske prinose, stoga u vremenu i intenzitetu korištenja, a osobito o tratini - ako im se agrotehnikom ne može gnojidbi (količina, oblik i vrijeme primijenjenih povećati prinos, ekonomski nisu značajne. gnojiva). Utvrđeno je da se od neznatnog udjela Onim vrstama u tratini koje imaju visoku }

2

Mljekarski list 9/2003.

KRMNE KULTURE mahunarki (djetelina) u tratini gnojidbom može povećati njihov udio na čak 35 % u prosjeku, u masi tratine zajednice pahovke rane u prvom porastu (otkosu) a u drugom i trećem porastu djeteline osiguravaju čak pretežni dio mase u tratini.

Na vlažnijim staništima, gdje je proširena zajednica krestaca, u prosjeku je manje mahunarki. Međutim, ima staništa u kojima su mahunarke proširene u drugom otkosu i daju više od polovice ukupne mase (žuta, bijela i crvena djetelina te smiljkita roškasta i uskolisna) osobito ako se tlo gnoji fosfornim i kalijevim gnojivima.

Na vlažnim livadama busike oštre trave i travolike biljke daju pretežni dio mase često vrlo loše kakvoće. Zeljanica (zeljaste biljke) može u masi tratine biti od 20 čak do preko 60 %. U tratini u kojoj je velik udio zeljastih biljki, prevladavaju višegodišnje pa i trajne vrste snažno razvijenog korijena velike usisne moći kojim osiguravaju hranjiva za formiranje velike nadzemne mase (često u obliku grma) i u sušno doba godine.

Tako razvijen korijenov sustav može crpsti vodu iz dubljih slojeva tla, a hranjiva i iz teže topivih oblika i dubljih slojeva tla. Stoga takve zeljanice dominiraju u tratini osobito u sušnom razdoblju u drugom otkosu {štavelj, pastrnak, mrkva, različak, bročike i dr.). Cesto su posljedica intenzivne gnojidbe gnojovkom.

Gnojidbom tla mijenja se floristički sastav tratine, a time kakvoća i količina proizvedene mase, ritam rasta i razvoja i prilagođava se porast tratine potrebama količine i kakvoće proizvedene mase. Usmjerena gnojidba utječe na smanjenje broja vrsta, ali povećava pokrovnost i gustoću tratine iste i narednih nekoliko godina jer se favoriziraju određene vrste ili grupe biljaka koje mogu dominirati u tratini, a rastu od ranog proljeća do kasne jeseni, čime se produžava vrijeme korištenja tratine sve do nastupa većih oborina i jesenskih hladnoća.

Vrlo je važno poznavanje florističkog sastava tratine i njene pokrovnosti da bi se postigao primjereni učinak gnojidbe travnjaka, tj. visoka kakvoća mase i prinosi. Moramo znati kako, kada i kojim gnojivima ćemo gnojiti travnjake, odnosno koje je vrijeme najpovoljnije za gnojidbu tratine određenog florističkog sastava, koje količine i omjere hranjiva treba unijeti u tlo, da bi postigli neprekidan porast tratine tijekom vegetacije visokih uroda i kakvoće te potpunu pokrovnost.

Gnojidba jednim hranjivom potiče rast i razvoj jedne grupe, ili samo nekoliko vrsta biljaka Mljekarski Ust 9/2003.

u tratini. Takvom gnojidbom se smanjuje broj vrsta u tratini, ali su zato često visoki prinosi i kakvoća. Ako se takvom gnojidbom podesi ritam, način i intenzitet korištenja, nepoželjne vrste često se gotovo mogu eliminirati iz tratine. Ako se tlo gnoji većim količinama dušika a koristi ekstenzivna, dio vrsta u tratini će se, osobito u drugom porastu osjemeniti (mrkva, pastrnak, maslačak, bročike i dr. vrste).

Kasna košnja i gnojidba dušikom (KAN, UREA) mogu utjecati na razvoj ščavnjaka koji se proširi toliko da zauzme 80 pa čak i 90 % površine, pa u masi na njega otpada 90 pa i više posto (utvrdio autor na više lokacija). Trave nabusavaju u kasno ljeto stvarajući generativne i vegetativne pupove za porast tijekom naredne vegetacije. Stoga travnjake treba prihraniti dušikom u kasno ljeto kada padnu kiše, a osobito one s povećanim udjelom trava. Potrebna količina dušika kojom se travnjaci gnoje u kasno ljeto je 30 do 40 kg/ha.

Veća količina dušika od navedene, ili ako se dodaje kasno (listopad), može isforsirati bujan rast mase i smanjiti udio suhe tvari, osobito šećera u biljkama, a može smanjiti i otpornost na izmrzavanje. Ako se travnjak ne gnoji krajem ljeta dušikom ili ako se dio potrebne količine dušika ne osigura fiksacijom Rhizobium bakterija koje žive u simbiozi na korijenu mahunarki, porast će naredne godine bi slabiji, s malim brojem izboja po busu. Tratina će biti rijetka, dat će malo mase, a obnavljanje nakon košnje bit će sporo i dugo će trajati. Takve tratine najčešće daju jedan otkos i pašu.

Sve mahunarke (pa i djeteline) za razvoj trebaju veću količinu fosfora i kalija potrebnih za uspješno prezimljenje. Dovoljnom količinom fosfora povećava se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnu količinu toga hranjiva. To će se odraziti na proizvodnju i zdravstveno stanje stoke.

Budući da je fosfor slabo pokretan u tlu, a kalij nešto pokretniji, za njihovo unošenje u dublje slojeve treba puno vode, a sam proces unošenja u tlo traje dugo. Stoga treba tratinu gnojiti fosfornim i kalijevim gnojivima u kasno ljeto na staništima gdje nema poplava, odnosno gdje ne prijeti opasnost odnošenja ovih hranjiva vodom.

PK gnojidbom tratine zajednice Pehovke rane, na staništu u području Zagreba, Stafa i Magdić utvrdili su u masi tratine čak 56 % djetelina u drugoj godini, a u trećoj godini praćenja utvrdili su povećanje sa 17 na 36 % 3

KRMNE KULTURE djetelina u masi u tri otkosa. Djeteline (bijela, crvena, smiljkita i dr.) dominirale su u masi drugog i trećeg porasta. Ivanek je na području Križevaca u više pokusa na livadama pahovke rane i krestaca, koje nisu bile plavljene, utvrdio povećanje djetelina u masi tratine PK gnojidbom (80+80kg/ha) sa 17,8 na 31,4 % u prosjeku.

PK gnojidba ne djeluje samo na povećanje udjela mahunarki u tratini nego i na povećanje otpornosti tratine na izmrzavanje, ali osigurava i povoljniji odnos fosfora u krmi što se povoljno odražava na proizvodnju u stočarstvu. Brojnim je analizama utvrđeno da naša sijena sadrže malo fosfora. Sijeno iz Posavine sadržavalo je 0,27 do 0,47 % fosfora u suhoj tvari, a sijeno iz Like i Carskog Kotara 0,17 do 0,40 % dok je sijeno s otoka sadržavalo svega 0,08 do 0,16 % fosfora što je premalo. Zbog toga su česti problemi s proizvodnjom, i s plodnosti i bržim izlučivanjem.

Smatra se, da je daljnja granica količine fosfora u sijenu 0,50 %. Prema njemačkim podatcima sijeno bi trebalo sadržavati 1,6 % dušika, 0,65 % fosfora, 2,0 % kalija, 1,0 % kalcija, 0,4 % magnezija, i 0,25 % natrija u suhoj tvari.

Takvo sijeno povoljno utječe na proizvodnju, zdravlje i dužinu života životinja.

Naša sijena s negnojenih travnjaka sadrže znatno manje navedenih minerala, zbog čega se javlja niz poremećaja kod životinja hranjenih samo sijenom. Kod životinja s visokom proizvodnjom ti su poremećaji učestaliji i intenzivniji. Da bi osigurali dovoljno kvalitetne

krme za namirenje potreba krava muzara visoke proizvodnje i sačuvali zdravlje životinja travnjake treba gnojiti makro i mikro hranjivima radi optimalnog sadržaj minerala u sijenu.

Količina hranjiva kojima se gnoji travnjak ovisi o opskrbljenosti tla hranjivima, ekološkim uvjetima, biljnoj zajednici, urodu i kakvoći krme te potrebnoj količini i kakvoći krme.

Nažalost, gnojidba travnjaka u nas velikim djelom ovisi o mogućnostima gospodarstva, ali i o opskrbi tržišta gnojivima, jer se na tržištu ne mogu uvijek nabaviti sva potrebita gnojiva i u dovoljnoj količini. Sve travnjake (tipove, zajednice), travne smjese i travno djetelinske smjese ne treba gnojiti jednako već prema florističkom sastavu, položaju i tipu tla, te opskrbljenosti hranjivima kao i potrebama gospodarstva (oblik, kakvoća i količina krme).

Travnjaci na ocjeditim tlima, na kojima ne stoji voda, odnosno gdje ne prijeti opasnost od odnošenja hranjiva treba u kasno ljeto gnojiti NPK hranjivima, a za · intenzivnu stočarsku proizvodnju i mikrohranjivima. U kasno ljeto (kolovoz, početak rujna) nakon skidanja predzadnjeg otkosa, ovisno o biljnoj zajednici i florističkom sastavu tratini treba osigurati: - 30 do 40 kg/ha dušika (N) 18 do 24 kg/kj - 80 do 120 kg/ha fosfora (P2 0 5 ) 47 do 70 kg/kj - 80 do 160 kg/ha kalija (~O) 47 do 93 kg/kj Navedene norme mogu se namiriti kompleksnim gnojivima različitih omjera hranjiva . ..J

HRANIDBA

IVA I HRANIDBA KRAVA OSL E SUSNOG RAZDOBL V

.•

Dugotrajna ovogodišnja proljetna suša će utjecati na smanjenje prinosa i kvalitetu krmiva. Trava, sijeno i druga biljna krmiva zbog nedostatka vlage i visokih dnevnih temperatura, sadržavat će većinom manje lako topljivih i probavljivih bjelančevina i energetskih tvari (šećera), a više sirove vlaknine (celuloze). S obzirom na to, normalno je očekivati da će većina krmiva biti niže hranidbene vrijednosti, manje ukusna i lakše pokvarljiva, što će se očitovati slabijom muznosti krava, nižom kvalitetom mlijeka i češćim zdravstvenim problemima. značajno

4

~

Travna silaža (sjenaža) Dobra travna silaža (sjenaža) dobiva se od trave koja mora sadržavati dovoljno šećera jer se pod utjecajem bakterija mliječno kiselog vrenja, u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti zraka), šećeri pretvaraju u mliječnu i druge kratkolančane masne kiseline, snižava se pH vrijednost silaže na 4,2 - 4,5 i na taj način konzervira silaža.

To će se teško postizati u sadašnjim uvjetima poslije suše, jer u travi nema dovoljno šećera, a uz visoke dnevne temperature trava se brzo suši i šećeri pretvaraju u celulozu. Za očekivati je dakle, Mljelwrski list 9/2003.

Sredstva

za pran a

da

(vimena. muznihuređaja, mljekovoda,t-dadnjaka za rnljeko Iostalog posuđa): Pa Aa ■pto N

tekuće alkaho sredstvo

za autoniatsko I ručno pranje I dezlnfekclju. PS

teku6e. kiselo sredStvo za automatsko i ručno pranje• P3 Duett - praškasto, kOl,ibllnno (alkalno kt8alo. sredsM>za automatsko t ručno pranje , dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automalakO I

rueno pr:.mje ujt.rtro I navećer • Zlatol Yeloucld

MR-F

- praškasto. alkalno sredstvo za ručno pran,e I dezifekcijU • Pa

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

prije rnužnJe • P3 lo-Shield

COLAB d.o.o. ,1.01 6321 600, tX, 01 6321 633,

avrtnica 17. 10 000 Zagreb, rww.ecolab.com

- aktivna pjena za dezinfekciju vimena

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastitisprofilal<sa

ECOIAB®

HRANIDBA da će se zbog nedostatka secera dobivati lošija travna silaža, manje ukusna i slabije hranidbene vrijednosti.

Prilikom siliranja trave u takvim uvjetima preporučamo upotrebu sredstava za bolje siliranje koja sadrže bakterije mliječno kiselog vrenja, i obvezno, šećere ili slične ugljikohidratne dodatke. Siliranje i kvaliteta silaže može biti, također, poboljšana dodavanjem melase, rezanaca šećerne repe, sirutke u prahu, mljevenih žitarica i sličnih krmnih sirovina koje sadrže škrob i šećere.

Pri siliranju ne smijemo zanemariti pravilnu tehnologiju i druge uvjete za dobro siliranje, kao što su: uredna i čista košnja, prethodno kraće prosušivanje trave, dobro gnječenje, istiskivanje zraka i pokrivanje silaže (anaerobni uvjeti). U protivnom ne će pomoći ni sredstva za bolje siliranje.

Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta sjenaže Kemijski sastav i kvaliteta travne silaže mnogo ovise o vrsti trave, tlu, gnojidbi, postotku suhe tvari i vremenu košnje. Računa se, da sjenaža livadne trave, u sadašnjim uvjetima, sadrži prosječno oko 35 % suhe tvari, 4 - 5 % sirovih

bjelančevina bjelančevina),

(oko 3 % probavljivih sirovih 9-11 % sirove vlaknine, 0,2 % kalcija, 0,05 % fosfora i 0,03 % magnezija.

Energetska hranidbena vrijednost sjenaže livadne trave iznosi oko 0,27 H.j./kg (2,02 MJ NEL) ili u suhoj tvari oko 0,67 - 0,78 H.j./kg (5,5 - 5,8 MJ NEL).

I pored primijenjene dobre tehnologije siliranja, mora se računati s tim da će sjenaža sadržavati slabiju energetsku hranidbenu vrijednost, jer zbog suše sadrži manje šećera, a ostatak se vrenjem pretvorio u hlapive masne kiseline i dijelom ugradio u mikrobne bjelančevine. Travna silaža i sjenaža, stoga, ne može energetski zadovoljavati potrebe goveda za visoke priraste tjelesne mase, a visoka muznost krava može se postizati samo uz veći dodatak krepkih krmiva (žitarica).

Sjenaža obično sadrži dosta sirovih bjelančevina (oko 11-14 % u suhoj tvari), ali to su većinom (70-90 %) lako topljive i u buragu lako razgradive bjelančevine s mnogo spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva). Dakle, bjelančevine sjenaže kvalitetom ne zadovoljavaju potpuno potrebe visoko muznih krava, jer

.

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO I ALO SJEME RATARSKOG POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovci ma.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80 Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier" i "Eckendorf" Jara grahorica "Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! 6

ll-1fjekw-ski list 9/2003.

HRANIDBA krave moraju za dobru mliječnost dobivati kvalitetnije bjelančevine s esencijalnim aminokiselinama, od kojih oko 30 - 35 % teže probavljivih u buragu.

S obzirom na slabiju energetsku hranidbenu vrijednost sjenaže i veću količinu bjelančevina lakše probavljivih u buragu, vrlo dobro je sjenažu dodavati krmnim obrocima s kukuruznom silažom, s kojom se po sastavu dobro upotpunjava.

Ako je moguće krave puštati na pašu, hraniti svježom livadnom travom i sličnim krmivima, sjenaže može biti manje u krmnim obrocima za količinu utrošene trave, a kukuruznu silažu treba po mogućnosti zamijeniti silažom kukuruznog klipa ili zrnja kukuruza, pa i drugim žitaricama. Žitarice za stočnu hranu Količina i kakvoća žitarica poslije sušnog razdoblja ostaje otvoreno pitanje, a žitarice su temeljna energetska krmiva za stočnu hranu, posebice krava u visokoj proizvodnji mlijeka.

Prinosi žitarica će bit mnogo manji, ne uvijek jako zabrinjavajući, ali sigurno će nedostajati mnogim gospodarstvima.

Teškoća može biti i u hranidbi krava žitaricama koje su poslije dugotrajne suše nastupom povoljnijih klimatskih prilika ubrzano i nepotpuno dozrijevale. Svježe zrnje može sadržavati veću količinu nezrelih bjelančevina i šećere s toksičnim produktima izmjene tvari kao što su glikozidi, histamini, glukozamini i sl., pa uzrokovati probavne poremećaje, alergične pojave, upale papaka (pododermatitis), slabiju plodnost, otekline vimena i sl.

Kukuruz će, sigurno najviše nedostajati kao energetsko krmiva. Kukuruz se može upotrebljavati za stočnu hranu kao zeleno krmiva u najranijem stadiju rasta, do cvjetanja i do mliječne zrelosti, a zatim tijekom dozrijevanja do pune zrelosti. Tako i sada treba pravovremeno odlučiti da se, ovisno o klimatskim prilikama i stanju vegetacije u tekućem razdoblju, kukuruz iskorištava za stočnu hranu kao zeleno krmivo, za silažu ili zrno.

KUKURUZ - KAO ZELENO KRMIVO Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta zelenog kukuruza Zeleni kukuruz sadrži malo suhe tvari (prosječno samo 15 20 %) i malo sirovih bjelančevina (1,4 1,7 % ili oko 1,1 % probavljivih sirovih bjelančevina). Zbog većeg sadržaja šećera, osobito u zelenoj stabljici, krave ga rado jedu i s tim povećavaju muznost. Sadrži mnogo karotina i Mljekarski list 9/2003.

vitamina B skupine što daje i posebnu kvalitetu proizvedenom mlijeku.

Gnojidba dušičnim gnojivima povećava sadržaj sirovih bjelančevina u zelenoj kukuruznoj biljci, a u nekim uvjetima može sadržavati veću količinu nitrata i drugih dušičnih spojeva koji s glukozom stvaraju otrovne spojeve (glikozide, glukozamine i sl.), te mogu uzrokovati otrovanja i nepovoljno utjecati na plodnost i mliječ­ nost krava.

Od ostalih sastojaka zeleni kukuruz sadrži 4, 1% . sirove vlaknine, 0,08 % kalcija, 0,05% fosfora i 0,03 % magnezija. Energetska hranidbena vrijednost iznosi oko 0,2 H.j./kg (1,14 MJ NEL) ili u suhoj tvari 0,97 H.j./kg ( 5,74 MJNEL).

Silaža zelenog kukuruza Zeleni kukuruz se u ranom stadiju do mliječne zrelosti može silirati, ali zbog visoke vlažnosti ( sadrži ispod 30 % suhe tvari) stvara se velika količina iscjetka (efluenta) s kojim se iz silaže gubi mnogo šećera, minerala i drugih hranjivih tvari. Uz to, šećeri lako provriju u octenu i maslačnu kiselinu pa se dobiva jako kisela i loša silaža.

Zeleni kukuruz za stočnu hranu i silažu treba kositi najmanje 10 do 15 cm od tla jer su donji dijelovi stabljike uvijek onečišćeni zemljom što nepovoljno utječe na silažno vrenje, pH vrijednost silaže, a može uzrokovati probavna i druga oboljenja.

Masu zelenog kukuruza treba, zbog visoke vlažnosti i efluenta, silirati izmiješano sa suhim krmivima kao što su sjeckana slama, suha kukuruzovina, ljuske soje, suncokreta i sl.

Kukuruzna silaža zrelijeg kukuruza Sa zrelosti kukuruza povećava se suha tvar biljke, stabljika otvrdne, postaje teže probavljiva i slabije hranidbene vrijednosti. Smanjuju se šećerne tvari u kukuruznoj biljci, a povećava škrob u zrnju kukuruza. Tako se sa zrelosti kukuruza ponovo poboljšava energetska hranidbena vrijednost kukuruzne biljke i, drži se, da je voštana zrelost optimalno razdoblje za siliranje kukuruza, sa sadržajem oko 30 - 35 % suhe tvari. Stabljika je još dovoljno zelena, može se dobro ugaziti i istisnuti zrak, i nije potrebno dodavati sredstva koja pospješuju siliranje.

Kukuruznu biljku za siliranje treba sasjeći na komadiće veličine 1-3 cm.

Kukuruzna silaža načinjena početkom pune zrelosti kukuruza može biti također vrlo dobre hranidbene kvalitete, ali zbog tvrdoće stabljike 7

-- Krave spremne •

za Startnakontelenja Za brži oporavak krava nakon telenja

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedična zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzeu:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezana i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. _ Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mJestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlJa krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA teže se ugazi, u silaži zaostaje više zraka, a zbog oksidacije jače se zagrijava ili ponovo provrije nakon otvaranja silosa, osobito nastupom ljetnih vrućina. To može biti slučaj i s kukuruznom biljkom koja se, zbog suše, rano osušila.

Suhlju silažnu masu treba sitnije sasjeći (1 do 2 cm) i temeljito ugaziti, a dobro je ako se prilikom siliranja miješa s vlažnijim krmivima kao što su sirovi repini rezanci, glave i lišće šećerne repe, pivski trop i slično.

Nije dobro suhu silažnu masu prilikom siliranja polijevati vodom, što je nekad bilo uobičajeno. Voda se slijeva u dubinu silosa, zadržava u šupljinama silaže gdje se razvijaju plijesni, a silaža se zgruda i kvari.

Visina otkosa kukuruzne biljke ov1s1 o zrelosti i suhoći stabljike. Obično se siječe na visini oko 20 - 25 cm od tla. U sušnim godinama, ili s većom zrelosti kukuruza, stabljika je jače osušena pa je potrebno podići visinu otkosa. Na taj način dobivaju se manji prinosi silažne mase, ali je stabljika mekša za silažu pa se lakše ugazi do anaerobnih uvjeta. S tim se poboljšava kvaliteta i hranidbena vrijednost silaže.

Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta kukuruzne silaže Kukuruzna silaža u kasnoj voštanoj zrelosti sadrži oko 32 % suhe tvari, 2,7 % sirovih bjelančevina (1,4 % probavljivih sirovih bjelančevi­ na), 6,5 % sirove vlakJ).ine, 0,11 % kalcija, 0,06 % fosfora i 0,04 % magnezija.

Količina sirovih bjelančevina u kukuruznoj silaži je mala, a može se povećati pravilnom gnojidbom kukuruza. Bjelančevine kukuruzne silaže su poslije voštane zrelosti oko 20 - 25 % stabilne od razgradnje u buragu.

Energetska hranidbena vrijednost kukuruzne silaže ovisi o količini i zrelosti zrna kukuruza i iznosi oko 0,33 H.j./kg (2,3 MJ NEL) ili u suhoj tvari oko 1,0 H.j./kg (6,55 MJ NEL). Zbog visoke energetske hranidbene vrijednosti, kukuruzna silaža se vrlo dobro uklapa u krmne obroke s travom, travnom silažom i sjenažom u kojima prevladavaju lako probavljive i razgradive bjelančevine.

Količina minerala u kukuruznoj silaži je vrlo mala i- nedovoljna za potrebe krava. Minerali značajno ovise o gnojidbi, mineralnom sastavu i vlažnosti tla. Stoga treba očekivati, uz hranidbu kukuruznom silažom dobivenom u uvjetima suše, značajne nedostatke minerala pa je nužno potrebno u krmne obroke krava dodavati mineralno vitaminske premikse, također i kravama niže muznosti.

Mljekarski list 9/2003.

Sijeno voluminozno krmivo u intenzivnoj proizvodnji krava S obzirom da se zbog ovogodišnje suše oče­ kuju veći nedostatci krmiva, osobito u stajskom držanju tijekom jeseni, zime i ranog proljeća sve do nove pašne sezone, treba spremiti što više različitih siliranih ili osušenih krmiva. Pri tome se ne smije zanemariti proizvodnja sijena, a za svaki slučaj treba sačuvati izvjesnu količinu zobene i ječmene slame, suhe kukuruzovine i drugih balastnih krmiva.

Sijeno je vrlo značajno suho voluminozno krmiva koje treba davati i kravama visoke muznosti, jer održava povoljnu kiselost buragova sadržaja i odgovarajuću količinu i kvalitetu buragovih mikroorganizama, poboljšava preživanje i iskorištavanje krepkih krmiva.

Kemijski sastav livadnog sijena Obično livadna sijeno sadrži prosječno oko 84-86 % suhe tvari, 7-10 % sirovih bjelančevina, 25-30 % sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost oko 0,45-55 H.j./kg (3,50 MJ NEL).

Sadrži oko 0,60-0,65 % kalcija, a samo 0,1-0,2 % fosfora. Fosfora je, općenito, malo u svim vrstama sijena.

Velika količina hranjivih tvari gubi se lošim sušenjem i čuvanjem sijena, posebice fosfora, vitamina A (karotina), vitamina Di E. Zbog suše i velikih vrućina, sijeno će vjerojatno sadržavati veću količinu sirove vlaknine (celuloze) i općenito lošiju hranidbenu kvalitetu.

Ječmena i zobena slama, suha kukuruzovina, kao i druga slična suha voluminozna krmiva mogu biti u hranidbi krava visoke muznosti samo kao strukturna krmiva u manjim količina­ ma (1 do 2 kg/ dan). Osobito se dobro pokazala upotreba sojine i suncokretove ljuske koje poboljšavaju masnoću i kvalitetu mlijeka.

Uz sva navedena osnovna voluminozna krmiva kravama treba davati, ovisno o muznosti, i odgovarajuću količinu krepkih krmiva (koncentrata) 1 do 10 kg po kravi (650 kg tjelesne težine) podi-jeljeno na dva do četiri obroka dnevno a najviše 40-50% od ukupne suhe tvari krmnih obroka.

Mineralno vitaminske premikse obvezno kravama davati i kravama niže muznosti koje dobivaju u većoj količini voluminozna krmiva, ali ne i potpune krmne smjese (koncentrate) s dovoljno mineralno vitaminskih dodataka.

U sljedećem broju "Mljekarskog lista,, čitaj­ te: "Optimalni krmni obroci krava muzara,, 9

HRANIDBA

Piše: mr. se. Goran Kiš

Osnovni je problem, u hranidbi Nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme rasta, te u mliječnih krava lošom krmom, vrijeme košnje ili sušenja voluminozne krme mogu konzumacija takve krme, osobito u ranoj laktaciji. Konzumacija vo- uzrokovati proizvodnju velikih količina osrednje i loše luminozne krme ovisi o sadržaju ne- krme, odnosno, ograničenu opskrbu mliječnih krava utralnih detergent. vlakana (NDV) visoko kvalitetnim krmivima. koja predstavljaju količinu strukturnih vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) odnoDa bi izbjegli navedene probleme, ograničimo sno biljne stanične stijenke. Što je viši sadržaj konzumaciju žitarica na 3 do 4 kg po hranjenju ili NDV-a, životinje jedu manju količinu krme, zbog 50 do 60% ST obroka. čega s.e smanjuje proizvodnja mlijeka i pogoršava Kada hranimo krave obrokom s visokim udjetjelesna kondicija krava. Preporuke kojih se tre- lom žitarica, moramo razmotriti i dodavanje visobamo pridržavati l<ada hranimo lošom kr- ko vlaknastih i visoko energetskih nuspro-izvoda mom su: u smjesu žitarica, kao što su; kukuruzne posije, 1. povećati količinu žitarica, kukuruzni gluten, kukuruzna prekrupa, repini 2. koristiti žitarice odgovarajućeg hranidbenog rezanci, ljuske soje. Ta krmiva često smanjuju sastava, pojave acidoza i sličnih poremećaja. U tablici 1.

3. dodati masti, prikazana je maksimalna konzumacija nekih 4. upotrijebiti visoko vlaknaste nusproizvode uobičajenih vlaknastih nusproizvoda. kao zamjenu za škrob ili krmu, 5. povećati udio silaže kukuruza u obroku, Tablica 1. Maksimalna* konzumacijavlaknastih 6. dati odgovarajuću količinu krme prema . nusproizvoda njezinoj kvaliteti.

Krmivo Količina (kg/dan) Hranidba žitaricama 2,0- 3,0(dajese samo) Posljedica hranidbe krmom loše kvalitete Sojineljuske može se djelomično ublažiti povećanjem udje3,5- 4,5{dajeseu izmješanom obroku) la žitarica u obroku. Međutim, takvu hranidKukuruznigluten 4,5 - 9,0 bu treba izbjegavati zbog pojave acidoze jer proizvođači hrane krave s povećanim udjelom žiSladneklice 7,0 tarica, a s premalo vlakana u obroku. Kada se udio Stočno brašno 3,0-4,5 NDV-a u obroku spusti ispod 25-26% suhe tvari (ST), ili je krma prekratko isjeckana, pojavit će se • u kombinacijama nusproizvoda u obroku njihova ukupna količina ne smije prijeći 25-30% ukupne ST obroka sljedeći problemi: Visoko vlaknasti nusproizvodi kao djelo1. smanjenje preživanja krava, mični nadomjestak krmi 2. smanjena proizvodnja sline, Mnogi nusproizvodi mogu biti djelomičan 3. buražne acidoze, nadomjestak voluminoznoj krmi u udjelu od 154. smanjenje sadržaja mliječne masti u mlijeku, 20% ST obroka. To su sojine ljuske, nusproizvodi 5. lamini tisi, 6. stalne oscilacije u konzumaciji hrane, prel'.ade zobi, klip kukuruza i repini rezanci.

7. smanjena proizvodnja mlijeka, Korištenjem ovih vlaknastih nusproizvoda, koji 8. mršave krave u vrijeme rane laktacije. nadomještaju kvalitetnu krmu, moraju biti

10

Mljekarski l~t 9/2003.

HRANIDBA visoko vlaknaste, nisko škrobne nusproizvode za stimulaciju preživanja, odnosno, sprječavanje potencijalnih acidoza. Visoki udjel kukuruzne silaže, uz dodatak pufera i češće obroke, pomoći će također boljim proizvodnim rezultatima muzara.

Dodavanje masti u obrok Pravilnim dodavanjem masti u obrok koji sadrži nisko kvalitetnu krmu, može potaknuti metabolizam energije a izbjeći rizik od acidoza zbog prekomjerne hranidbe žitaricama. U tablici 2. prikazane su preporučene količine masti u obroku.

Preporučeni maksimalni udjeli krmiva i izvora masnoća u obroku: • cijelo zrno soje (punomasno) = 2,5 kg/dan, • tostirana soja = 2,5-5,0 kg/dan, • ekstrudirana soja = 1,5-2,0 kg/dan, • suncokret, sjemenka 1,0-1,5 kg/dan Tablica2. Preporučeni vodič u hranidbimastima (mljeveno); 2,0-2,5 kg/dan (cijelo).

Odgovarajuća namjena krme Izvor Količina Za uspješno gospodarenje treba znati Voluminozna knna i žitarice 3%odST kakve i koliko je krme potrebno teladi, juniPrirodnemasnoće 2-4% od sr cama i mliječnim kravama, kao i planirati ko0,5kg - punomasnazrnauljarica šnju i nabavu kvalitetne krme tijekom godine.

Ako se ipak dogodi da je količina kvali0,5kg - loj tetne krme ograničena, tada lošiju krmu treZaštićene masti 2%(0,5kg) ba namijeniti odgovarajućim kategorijama 7 - 8%od STobroka(MAKSIMALNO) UKUPNO stoke i držati se navedenih preporuka.

zadovoljeni minimalni uvjeti koje takva krma treba imati: • 19 - 21% kiselih detergent vlakana (KDV), • 26 - 27% NDV, • 67 - 75% od NDV-a treba biti gruba krma, • 40 - 50% krme u ukupnoj ST obroka.

Hranidba s više kukuruzne silaže Dvije trećine do tri četvrtine smjese krmiva, u obroku mliječnih krava, može biti kukuruzna silaža. Preporuča se 2 do 3 kg sijena ili sjenaže po kravi u obroku da bi spriječili debljanje krava koje nastaje usljed prekomjerne konzumacije kukuruzne silaže.

Hranidba kukuruznom silažom zahtijeva povećanje proteinskih dodataka, osobito iz soje ili nekih animalnih krmiva. Trebamo upotrebljavati

Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac,047/654-292,

.lT~

098/365-857

• OPREMAZA STAJE NIZOZEMSKOG

Q\O,!J

PROIZVOĐAČA

• RANI FOLIJE ZA SJENAŽU I SILAŽU • NOVATEX WINNER MREŽAZA OKRUGLE BALE • RANI FOLIJE ZA OKRUGLEBALE • ŠPAGAZA ČETVRTASTE BALE

BROUWERS:VEZOVI, TOPLI PODOVI, OGRADE,POJILICE PREKO300 ARTIKALA

I

• POLOVNAPOLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA • PLASTIČNE FOLIJE • HANGARI

-

""

Obratite nam se s povjerenjem!

Mljekarski Hst 9/2003.

11

VETERINARSTVO

METILJA VOST

Piše: mr. se. Antun Kostelić

Od metiljavosti obolijevaju goveda, ovce i koze, a mogu još Metiljavost je jedna od najčešćih bolesti preživača. Javlja se oboljeti bivol, svinja, konj, maga- praktički u cijeloj Hrvatskoj i nanosi velike gubitke zbog rac, divlji preživači, a rjeđe čo­ smanjene opće otpornosti organizma i proizvodnosti životinja, troškova liječenja i uginuća. vjek.

I UZROČNIK BOLESTI. Metiljavost uzrokuje više vrsta parazita iz roda metilja. Kod goveda je na1cesc1 Gravidne životinje mogu pobaciti u akutnom uzročnik bolesti veliki metilj Fasciolahepatica, kod i kroničnom obliku bolesti. . ovaca i koza najčešći uzročnik je mali ili kopljasti DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest u akutnom metilj Dicroecelium dendriticum, dok bolest rjeđe obliku prepoznajemo prema simptomima (znakouzrokuje ruminalni metilj iz roda Paraphistomum. vima), dok u kroničnom tijeku na bolest možemo RAZVOJ PARAZITA. U suzbijanju metilja- sumnjati zbog slabokrvnosti životinja (blijede ili vosti vrlo je važno poznavati način na koji se blago žute sluznice) a potvrđujemo je nalazom razvija parazit. Spolno zreli metilj dnevno može jajašaca u balegi životinja (koprološka pretraga). izlučiti 10.000-20.000 jajašaca. Ako se jajašce nađe Bolest se također može utvrditi kod klanja kada je u vodi, iz njega se razvija ličinka za čiji je daljnji jetra karakteristično promijenjena i nalazom razvoj potreban barski pužić. Nakon daljnje odraslih !Jletilja u žučovodima i žučnom mjehuru. preobrazbe ličinka (cerkarija) napušta pužić i LIJECENJE. Danas je na tržištu čitav niz prilijepi se na travu i začahuri. Tako začahurenog antiparazitika koji uspješno uništavaju metilje u mladog metilja pojedu preživači. Mladi ·metilji organizmu životinje. Takvi preparati najčešće, buše stijenku crijeva, ulaze u trbušnu šupljinu i osim na metilje, djeluju i na druge vrste parazita nakon 4-6 dana buše jetru, nasele se u žučovod (npr.trakavice i plućne vlasce) tako da je tretiranje gdje se razvijaju do odraslog stadija. Metilj u ovci životinja antiparaziticima višestruko. Govedima npr. može živjeti čak do 11 godina. se daju bolusi u kojima je lijek protiv metiljavostii Važno je napomenuti, da začahureni metilj pa se ubacuje u predželudac goveda.

PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna dugo ostaje na sijenu sposoban za invaziju. mjera u suzbijanju metiljavosti je tretiranje ZNAKOVI BOLESTI. Metilj šteti oraganizmu životinje na tri načina: mehanički oštećuje poje- životinja lijekovima koji yklanjaju metilje iz dine organe (crijeva, potrbušnica, jetra), zatim organizma (antiparazitici). Zivotinje je potrebno tretirati u proljeće dva tjedna prije izlaska na pašu otrovima te stvaranjem uvjeta za sekundarne i u jesen prije smiještanja životinja u staje. Važno infekcije.

Znakovi bolesti ovise o broju parazita koji se je naglasiti, da se pojedini preparati ne smiju nalaze u životinji. Smatra se, da 50 parazita u ovci davati u sezoni mrkanja (koze, ovce), stoga je dovodi do pojave znakova bolesti. Ako je broj potrebno pročitati upute o korištenju lijeka ili još parazita u životinji veći, znakovi bolesti biti će bolje potražiti savjet veterinara.

Kako je već napomenuto, najvažniju ulogu u izraženiji. razvoju parazita ima barski pužić koji se javlja u Bolest može biti kratkog (akutnog) i dugog naplavnim područjima, pa je jedna od najvažnijih (kroničnog) tijeka. mjera u suzbijanju metiljavosti uređenje pašnjaka Brzi tijek bolesti je češći kod ovaca i koza pri odnosno melioracija u područjima gdje se ta mjera čemu dolazi do zaostajanja za stadom, slabiji je može provesti. Nažalost, još uvijek se velik broj apetit i preživanje, otpada vuna, trbuh je povećan životinja, posebno ovaca i koza, napasuje na nei bolan. uređenim pašnjacima pa su zbog toga stalno Ako se bolest duže razvija (kronični tijek), izložene invaziji parazita. njeni znakovi su iscrpljenost (kaheksija) i slaboNe smije se zaboraviti da se bolest s livade krvnost (anemija) jer se odrasli metilji hrane krv- može sijenom «donijeti» u staju, stoga je lju domaćina. Vuna je suha i lako otpada, živo- melioracija i uređenje livada neophodno ako se tinje slabije jedu a može se javiti i proljev. uspješno želi riješiti problem metiljavosti. O

I

12

M!jekarski li.st 9/2003.

GOSPODARSTVO

~(fJ[!Jjfi~ U@bro

ffi

@J/p@W@ JXdJJJj@©XJflili rg@~~@] Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić Takav način povećanja raspoloživog proizvodnog prostora bio je određen nedostatkom financijskih sredstava i stručne potpore poljoprivrednicima, ali i tradicionalnim shvaćanjem govedarske proizvodnje, kao i cjelokupne poljoprivredne proizvodnje u gospodarstvu. Često su gospodari pri proširenju kapaciteta razmišljali: mala ulaganja u adaptaciju ne će opteretiti previše proračun kućanstva, a donijet će određenu korist makar i ne bilo značajnijeg povećanja učinkovitosti (više mlijeka po grlu, bolji prirast u tovu i slično). Danas takvo razmišljanje treba promijeniti pa u poslovnim odlukama koristiti jednostavnu ekonomsku logiku.

Obiteljske farme muznih krava danas se obnavljaju ili kao nove postavljaju prema različitim tehničkim rješenjima, načinima gradnje i kapacitetima. Vrlo često izgrađuju masivno građene, zidane objekte. Takvi objekti, posebice oni manjeg kapaciteta, građeni su prema zamislima i mogućnostima te raspoloživom prostoru u gospodarskom dvorištu. Nije rijedak slučaj da se tek nakon izgradnje objekta ustanovi kako nije moguće u potpunosti koristiti novonabavljenu opremu (vezove, muzne uređaje i instalacije) koja svojim tehničkim obilježjima zahtijeva određeni radni prostor. Gospodari tada "žrtvuju" stajno mjesto za goveda ili na drugi način oslobađaju prostor. Isto tako, za jedno grlo više u staji odriču se pomoćnog prostora (hranidbeni hodnik, va_lov, kanali za izgnojavanje), zbog čega je potrebno više radne snage za čišćenje objekta, te hranidbu i njegu stoke. Takvo postavljenje prema iskorištenju stajskog prostora nepotrebno narušava povoljna mikroklimatMl/ekarski li.st 9/2003.

ska obilježja staja i loše djeluje na iskorištenje proizvodnog potencijala grla (mlijeko i prirast mesa).

Prije svakog ozbiljnijeg ulaganja u obnovu i proširenje kapaciteta u govedarskoj proizvodnji gospodari bi se, kao i prije svake veće poslovne odluke koja značajnije mijenja strukturu i veličinu poljoprivredne proizvodnje, trebali posavjetovati s djelatnicima stručnih službi za potporu obiteljskim gospodarstvima (savjeta-davna služba, veterinarske stanice, općinski i županijski odjeli za poljoprivredu, stručne službe pri mljekarama i slično).

Zasnivanjem novih farmi treba poštivati suvremeni način proizvodnje. U posljednje vrijeme je u svijetu jedan od najvažnijih zahtjeva potreba držanja grla na što prirodniji način. Zato grade jeftinije objekte, a veći dio sredstava za izgradnju i opremanje farmi se odnosi na opremu stajnih mjesta i mljekarnica uz stajski objekt. Unutarnje uređenje objekta je vrlo funkcionalno, pa je osiguran normalan tijek svih radnih postupaka bez "praznih hodova" i gubitaka rada. Pritom se ne ometa "prirodno" ponašanje životinja pa one nisu izložene nepotrebnim stresovima.

Tako se grade staje vanjske klime otvorenog ili poluotvorenog tipa koje nisu posebna novost govedarske prakse. I u nas ima primjera gradnje takvih i sličnih objekata krajem 70-tih i početkom 13

GOSPODARSTVO

80-ih godina. No, zbog različitih razloga (najčešće zbog nepovoljnih gospodarskih prilika i zadržavanja tradicionalnog načina uzgoja) takav je oblik uzgoja napušten ili zanemaren. Danas se na našim gospodarstvima u govedarski intenzivnijim područjima još mogu naći preure-đeni objekti prvobitnog otvorenog i poluotvorenog načina držanja. Zajedničko obilježje većine takvih objekata je korištenje opeke ili betonskih blokova, te klasičnog krovišta pokrivenog crijepom. Danas se zbog jednostavnosti i nižih troškova izgradnje, te zbog "prirodnosti" preporučuje drvena ili željezna konstrukcija i drvo kao osnovni materijal.

Za sve tipove staja vanjske klime zajedničko je da mikroklima u staji gotovo odgovara vanjskoj klimi. Klima u našem kontinentalnom području se odlikuje maksimalnim temperaturnim promjenama od -20°C do +35°C. Razdoblja izrazito niskih i jako visokih temperatura· su u nas kratkotrajna, pa ne čine posebno ograničenje za gradnju ovakvih staja. Naime, u prosječnim uvjetima krave bez većih problema podnose temperature od -10°C do +30 °C. U ljetnim mjesecima grla treba zaštititi od izravnog djelovanja sunca, a zimi ih treba zaštiti od vjetra i osigurati im toplo i suho ležište.

Nosiva konstrukcija ovakvih staja je najčešće drvena ili čelična, a rjeđe betonska. Zidovi su drveni, a jedino izmuzišta u okviru staje treba graditi masivno; zidovi su najčešće drveni (daske debljine 2,5 cm). Uz ovakve staje masivno valja graditi samo izmuzišta u sklopu kojih se nalaze mljekarnice i rodilišta.

Posebni oblik ili tip objekta za držanje mliječnih goveda predstavlja "Cuccette" koji se sastoji samo od hranidbenog stola i nadstrešnice iznad boksova za ležanje. Prema istraživanjima u -Bavarskoj (Njemačka) krave ljeti radije borave u Cuccette-ma nego u otvorenom ili zatvorenom tipu staje. Zimi krave ne leže rado u prvom redu boksova jer je izložen vjetru i snijegu, pa se preporuča ovakav tip staja, pod uvjetom da se Cuccette zaštitna mreža štiti od vjetra i snijega.

Ovakav tip objekta za muzne krave mogao bi se primijeniti u većem dijelu kontinentalne poljoprivredne regije u Hrvatskoj.

Kako je već više puta spomenuto u člancima 14

ove rubrike Mljekarskog lista, s ekonomskog stajališta je vrlo važno zasnivanje gospodarski učinkovite proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu. Poslovanje obiteljske farme treba se temeljiti na ekonomskim načelima. Takve pretpostavke se ne mogu ostvariti s malim osnovnim stadom, te neodgovarajućim objektima (staja, silosi, nadstrešnice i dr.) i tehničkom opremljenošću (poljoprivredna mehanizacija i muzna oprema). Stoga je i u ovom radu napravljen značajniji odmak od naše govedarske prakse kako bi se pokazala opravdanost predloženog projekta.

Predviđeno je da obiteljsko gospodarstvo posjeduje osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju u ratarskoj proizvodnji, raspoloživo obradiva zemljište (15-20 ha oranica, te 12-15 ha livada i pašnjaka) i određenu radnu snagu (2-3 radno aktivna člana kućanstva). Gospodarstvo proizvodi veći dio stočne hrane za potrebe farme. Pritom koristi uglavnom rad vlastitih članova. Za proračun troškova proizvodnje korišteni su prosječni utrošci rada i materijala naših odabranih gospodarstava.

Proračun ulaganja je obavijen prema cijenama ponuđača opreme i građevinskih usluga. Može se pretpostaviti određena ušteda pri izgradnji objekata korištenjem vlastitog materijala i rada.

Grafikon 1: Troškoviizgradnjei opremanja farme (različiti tipoviobjekta) 1.200.000 1.000.000

., 800.000 5

~

600.000 400.000 200.000

o

Cuccelle

Masimiobjekt

01\oreniobjekt

Tip objekta

[o Objekts opremoml1lNabavkag1a(35) [

Ukupna ulaganja u farme, kapaciteta 35 muznih grla s podmlatkom su 856.500 kn, 1,022.000 kn i 1,155.000 kn. Od toga je 367 tisuća kuna za troškove nabave muznih grla.

Radi se o vrlo visokim ulaganjima za naše uvjete, no pretpostavlja se visoki stupanj Mljekarski list 9/2003.

GOSPODARSTVO

iskorištenosti potencijala muznih grla posebice visokomliječne holstein pasmine.

U uvjetima proizvodnje, oko 6.000 kg mlijeka godišnje po kravi holstein pasmin~, proračunati su prihodi farme od oko 591 tisuće kuna. Izdatci za plaćeni materijal i usluge su oko 261 tisuće kuna, a ukupni troškovi s uključenim različitim iznosima troškova amortizacije i troškova vlastitog rada su od 374 do 400 tisuća kuna. Proizvodnja je vrlo ekonomična jer su pokazatelji ekonomičnosti značajno veći od 1. Bruto dobitak gospodarstva je dostatan za sve izdatke kućanstva koji čak ne moraju biti povezani s poljoprivrednom proizvodnjom u gospodarstvu. Clanovi kućanstva dobivaju naknadu za svoj rad, a preostali iznos je dostatan za moguću otplatu kredita pri zasnivanju farme. I u uvjetima prosječnog kreditiranja u nas (kamata 7% rok otplate 8 godina) moguće je . uspješno 'podmirivanje troškova kreditiran1a i dobro ekonomsko poslovanje farme.

Tablica 1: Proračun gospodarskihrezultata na farmama s grlima holsteinpasmine (u kunama) Opis/Tipobjekta Masivna staja Otvoreni objekt Cuccette Prihodi 590.940 590.940 590.940 Ukupni troškovi 399.790 383.212 373.558 Izdatci (materijal i usluge) 260.750 260.750 260.750 Amortizacija 86.120 78.362 68.708 Vlastiti rad 52.920 44.100 44.100 Brutodohodak 244.070 251.828 261.482 Brutodobitak 191.150 207.728 217.382 Ekonomičnost

E,(prihodi/izdatci) 2,27 E,(prihodi/troškovi) 1,48

2,27 1,54

2,27 1,58

Napomena: pasmina- Holstein, 35 grla, 6.000 kg mlijeka/godina

Gotovo dvostruko manji dobitak obiteljskog gospodarstva je zabilježen pri proračunu proizvodnje 35 grla simentalske pasmine s prosječnom proizvodnjom oko 4.500 kg mlijeka godišnje. Ukupni godišnji prihod je oko 462 tisuće kuna, izdatci oko 250 tisuća kuna, a ukupni troškovi od 365 do 392 tisuće kuna. Na ovoj razini proizvodnje poslovanje farme također je ekonomično.

Mljekarski li.st 9/2003.

Tablica 2: Proračun gospodarskihrezultatana farmama s grlimasimentalske pasmine (u kunama) OpisI Tipobjekta Masivna stajaOtvoreni objektCuccette Prihodi 462.315 462.315 462.315 Ukupnitroškovi 391.936 374.917 365.263 Izdatci (materijal i usluge) 250.250 250.250 250.250 Amortizacija 86.120 78.362 68.708 Vlastitirad 55.566 46.305 46.305 Brutodohodak 125.945 133.703 143.357 Brutodobitak 70.379 87.398 97.052 Ekonomičnost

E,(prihodi/izdatci) E,(prihodi/troškovi)

1,85 1,18

I

1,851 1,23

1,85 1,27

..

Napomena: pasmina- S1mentalac, 35 grla, 4.500 kg mh1eka/godma

Vidljivo je da predloženi obujam proizvodnje omogućava značajni dohodak i dobitak obiteljskim gospodarstvima. U suvremenoj proizv'?dnji mlijeka obilježja smještajnog prostora omogućuju puno iskorištenje tehnološkog potencijala muznih grla, a razmještaj prostorija, te tehnička rješenja njege goveda i održavanja objekta značajno smanjuju utroške napornog ljudskog rada, odnosno povećavaju radne učinke.

Osnovni problem primjene ovih tehničkih rješenja u našim gospodarskim prilikama predstavlja mali broj proizvođača-obi­ telj skih gospodarstava organizacijsko-ekonomski sposobnih da u kratkom vremenu zasnuju farmu većeg kapaciteta na kojoj bi u potpunosti bile iskorištene prednosti preporučenih projekata. Obiteljsko gospodarstvo treba posjedovati značajne obradive površine, poljoprivrednu mehanizaciju i kapital. Relativno

visoka ulaganja u ovakve farme ne mogu biti opravdana u roku kraćem od 7-8 godin~. Ist~ tako, velika kolebanja cijena repromaten1ala 1 usluga, te prodajnih cijena mlijeka, teladi i tovne junadi osnovni su razlog nemogućnosti dugoročnog planiranja poslovanja obiteljskih govedarskih farmi.

No, treba očekivati da dio gospodara koji se namjerava baviti intenzivnom govedarskom proizvodnjom prije ulaganja u obnovu i povećanje kapaciteta razmotri tehnološke i ekonomske prednosti predloženih načina držanja goveda, te ih prilagodi specifič~o­ stima vlastitog obiteljskog gospodarstva. _J

15

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

llliJ~~~wo @®filC0UJ]©m

Piše: Zdrav ko T ušek, dipl. ing.

CPm®O~®C0GM~ QDwwW&~~@)Đ Prema podatcima iz Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u 2002. godini, popularnog Zelenog izvješća, prošlu godinu obilježili su pozitivni trendovi u stočarstvu.

Tako se navodi da je stočarska proizvodnja u 2002. godini, u odnosu na 2001. doživjela rast od 6,3 %. Rast je zabilježen i u prirastu goveda (21%), te u proizvodnji kravljeg mlijeka (15%).

Navedeni rezultati uvjetovani su nizom značajnih promjena. Jedan od najvažnijih je što se u Hrvatskoj postepeno uspostavljaju novi proizvodni sustavi, prvenstveno veće proizvodne jedinice, koje mogu postići razinu proizvodnje koja može biti konkurentna na otvorenom tržištu. Od izuzetnog je interesa, te će se i dalje raditi na stvaranju pretpostavki za preobrazbu stočar­ ske proizvodnje ulaganjem značajnih novča­ nih sredstava u uspostavu novih proizvodnih jedinica ili u valjanu adaptaciju postojećih, naročito danas kada su stvoreni objektivni uvjeti za brzi ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Prema procjenama, u Hrvatskoj se govedarskom proizvodnjom bavi oko 100.000 obiteljskih gospodarstava pri čemu je prosječna veličina stada nešto iznad 3 krave. Uz to postoji manji broj pravnih osoba, gdje je znatno veći broj krava na farmi.

Govedarska se proizvodnja temelji danas najvećim dijelom na mješovitim proizvodnim jedinicama u kojima se proizvodi mlijeko i meso koristeći se uglavnom kombiniranim pasminama goveda (simentalska i smeđa) a manjim dijelom u specijaliziranim sustavima gdje se za proizvodnju mlijeka koristi mliječna holstein pasmina.

Govedarska proizvodnja u . malim proizvodnim jedinicama (najčešći oblik proizvodnje), gdje se tehnološkom procesu proizvodnje pridaje manja briga, u ishrani koristi neznatne količine koncentriranih krmiva, što uvjetuje nisku razinu

16

proizvodnje mlijeka po kravi. Ona u prosjeku iznosi oko 2.500 litara što s količinom koja se utroši za othranu teleta ukupno čini oko 3.100 litara mlijeka po kravi godišnje.

Samo manji broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (farmi) orgamzuan je glede veličine, primijenjenog tehnološkog procesa i ostvarene razine proizvodnje na razini modernih farmi Europske unije. · lako govedarska proizvodnja predstavlja tradicionalnu proizvodnju u Republici Hrvatskoj ona do danas ne postiže razinu proizvodnje dostatnu za naše potrebe kada je riječ o mlijeku i goveđem mesu. To je i razumljivo uzme Ii se u obzir niska razina proizvodnje kako mlijeka po kravi tako i mesa po proizvodnom grlu (utovljena grla kolju se kod nižih završnih težina). Tablica 1. prikazuje kretanje brojnog stanja goveda po kategorijama, u razdoblju od 1997.do 2002. godine.

Tablica 1: Brojnostanje govedau razdoblju!

1997.-2002.godine • U 000.GRLA-

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

GOVEDAUKUPNO

451

443 438

427

438

417

TELADI JUNADDO 1 GODINE

93

112

101

93

104

90

JUNADIZNAD1 GODINE 51

28

39

45

52

47

KRAVEI BREĐE JUNICE 304

300 296

287

280

278

BIKOVIZA PRIPLODI VOLOVI

3

2

2

2

2

3

Izvor: Državni zavod za statistiku Obrada: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Iz tablice je razvidna da je u promatranom razdoblju gotovo u svim slučajevima nazočan trend smanjenja broja goveda. Do drastičnog smanjenja došlo je na početku Domovinskog rata kada je procijenjeno da je uništeno više od 100.000 krava. Nazočno je međutim i daljnje smanjenje uvjetovano prije svega neprimjerenim proizvodnim sustavima, dobnom strukturom vlasnika farme kao i uvjetima na tržištu izazvanim prije svega određenim zdravstvenim Ml:fekarski list 9/2003.

=~ur~ra1 =

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb

d.o.o. tel.: 01/2791-822.

2791-057, 2791-990

fax: 01/2792-035. e-mail: jurval@zg.tel.hr

-o:

RU.

Qt

NAJPOVOIJNin KREDm

MOGUČNO~TPOVRA1~ KREDITNIH SRED~TAYAOO 1;% !!!

Prednji utovarivači 1.asve traktore!

Balitke

od8.999 EUR •slllldarđ od15.999 EUR-s nomima

Omotači bala

od5.sGO EUR. slrafnji IIIOW: od5.999 lillR• llo&iutovar

NAPOMENA: Sve cijene suizraf.enc bezPDV-a.

IZ MINISTARSTVA

.......

POLJOPRIVREDE

problemima u proizvodnji koji u nas nisu bili ali su indirektno utjecali na taj trend zbog smanjenja potrošnje (slinavka i šap, BSE).

Valja međutim uzeti u obzir da u zadnjem razdoblju postoji pojačani interes za izgradnju novih farmi i adaptaciju postojećih proizvodnih jedinica. Navedeno već daje rezultate, te će zasigurno ubuduće još više utjecati na porast proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa, te dijelom doprinijeti povećanju broja goveda.

Na temelju podataka o proizvodnosti govedarstva može se zaključiti da je zadnjih godina u nazočni

Grafikon 1:Prirastgoveda 1998. - 2002.

Prirast goveda 1998. - 2002. (u tonama)

Proizvodnjamlijeka u RepubliciHrvatskoj (1998.-2002.} Otkupljene količine mlijeka Broj Ukupna Prosječna (000 I) Godina muznih proizvodnja proizvodnja po kravi (I) Ukupno krava (000 I) Tržnost Po kravi

%

(000)

1998.

270.348

614.910

2.275

377.507

1396

1999.

268.284

602.292

2.245

368.845

1375

61,2

2000.

254.702

587.634

2.307

380.037

1492

64,7

2001.

254.293

635.000

2.495

409.328

1610

2002.*

674.767

444.349

64,5 65,8

Izvor: Državni zavod za statistiku, (* preliminaran podatak) Obrada: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Grafikon2: Proizvodnjai otkup mlijeka u Hrvatskoj (1998.- 2002.}

80.000 1-----------------, Proizvodnja i otkup mlijeka 75.000 l------------------1 1998. - 2002. (u 000 litara) 70.000 l----------------------1 100.00.:;n,.....--------------------, 65.000 1----_/-:;;;:;aa;;;;;;;::--=------~.,,,,,;""--7 60.000 1----..,,,,,-L-----==-----........=--_/-~----t 55.000 1--~,::....._ ______ ~:,__------i 600.00o+---==---==-=---------i 50.000 1----------------------1 500.ooo,..,_______________ 45.000 1---------------1 40.000 l------,,---~-----,---""T'"-----1 400.000,t-----::::::=====:::::::;;;=-"""""=---1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

300.000..,_ __ -.------r-----r--""""T--I-Goveda 1998.

1999.

2000.

2001.

I

proizvodnji mesa došlo u gotovo svim razdobljima do povećanja.

Prirast, tj. povećanje z1ve težine stoke tijekom godine kao rezultat priploda, porasta i tova stoke, u 2000. godini veći je za 15,9% u odnosu na 1997. godinu, dok je 2001. godine pao za 10,4% u odnosu na 2000. godinu da bi u 2002. godini opet došlo do značajnog povećanja (68.402 tone) što predstavlja povećanje za 21,30 % u odnosu na 2001. godinu.

Na ove rezultate u značajnoj mjeri utječe upravo broj grla stavljen u tov. Uzme li se u obzir da je u 2001. godini došlo do smanjenja obujma tova zbog BSE krize razumljivo je da je u toj godini došlo i do opadanja ukupnog prirasta.

Proizvodnja mlijeka u razdoblju od 1998. do 2002. ima postupni trend porasta kako glede ukupne proizvodnje tako isto i promatrano po prosječnoj kravi. Uz to raste i otkup mlijeka kako po osnovi povećanja ukupne proizvodnje tako i po osnovi povećanja njegove tržnosti koja se danas približava vrijednosti od oko 65

61,4

j-

Proizvodnja -

----j

2002.

Otkup j

%.

Navedeni parametri porasta proizvodnje mlijeka u navedenom razdoblju ukazuju da postoji pozitivan trend razvoja govedarske proizvodnje, koji će se dodatnim mjerama prije svega osiguranjem povoljnih kreditnih uvjeta za izgradnju novih i adapatciju postojećih kapaciteta poticati u razvoju. Za očeki­ vati je veći broj proizvodnih jedinica koje će se svojom konkurentnošću moći nositi na otvorenom tržištu.

Pri ovome se posebno ističe sadašnja mogućnost poticanja kapitalnih ulaganja, na način da korisnik pri ulaganju u razvoj govedarske proizvodnje može ostvariti pravo na povrat do 25 % uloženih kreditnih sredstava.

Ovakav način ulaganja u razvoj govedarske proizvodnje od posebnog je interesa ako želimo da Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju ostvari što je moguće veću vrijednost kvote za proizvodnju mlijeka, te će se na tome i dalje intenzivno raditi - stav je Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. O

18

M(jekarski list 9/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

o

MIKROORGANIZMI I MLIJEKO

w

U MNOŠTVU PATOGENIH MIKROORGANIZAMA NAJPOZNATIJI SU!

~

_- . ~

~

o ....... z u .......

STAFILOKOKI (rod Staphylococcus) U predstavnike ovoga roda spadaju: 1. Staphylococcus aureus (izrazito patogen) s nekoliko specifičnih sojeva 2. Staphylococcus pyogenes (uvjetno patogeni) 3. Staphylococcus epidermidis (uvjetno patogeni) 4. Staphylococcus saprophyticus (uvjetno patogeni)

zo 1w 1~ ::::> Vl .......

_- .

IZGLED I VELIČINA STAFILOKOKA

~

UVJETI RASTA I RAZVOJA BAKTERIJSKE STANICE STAFILOKOKA

Staphylococcus aureus

Stafilokoki su okruglog oblika i veličine do 1 mikron.

Pojavljuju se u obliku grozdastih nakupina. Stafilokokine bakterijske stanice nisu pokretne (nemaju flagele, bičeve za kretanje). Ne stvaraju spore, ali poneki imaju staničnu kapsulu koja ih štiti od vanjskih utjecaja.

Na čvrstim hranjivim podlogama stvaraju kolonije grozdastog oblika, ali dobro rastu i u tekućim hranjivim podlogama. Mogu se razmnožavati i rasti u prisutstvu kisika i bez kisika, tj. u anaerobnim i aerobnim uvjetima (fakultativni anaerobi). Bakterijske stanice stafilokoka stvaraju uglavnom zlatno-žuti pigment, (poneke stvaraju bijeli ili limunasto-žuti pigment) tako da je čitava kolonija zlatno-žute boje veličine 2-3 milimetra i vidljiva prostim okom. Vrlo dobro podnose suhe uvjete, te visoku koncentraciju šećera i soli što im omogućuje dobar rast i razvoj u slanoj i slatkoj hrani. Kao takvi vrlo su često uzrok tzv. alimentarnim intoksikacijama (trovanje hranom). Temperatura od 60°C može ih uništiti tek nakon 1 sat, a neki sojevi izdrže i 80°C. Zato mlijeko treba pasterizirati na 80-85°C, tj. termički obraditi.

Zahvaljujući vrlo složenoj građi bakterijske stanice, posebno stanične opne, a kod nekih i zaštitne kapsule,

OTPORNOST STAFILOKOKA

Mljekan;ki /i,st 9/2003.

stafilokoki su vrlo otporni na vanjske uvjete, te na kemijske i fizikalne činitelje. Imaju veliku otpornost prema antibioticima i dezinficijensima. Ta otpornost stafilokokima je genetički osigurana, a mehanizam tzv. višestruke otpornosti vrlo je složen.

19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO r

PATOGENOST

Vrlo složena građa bakterijske stanice omogucu1e stafilokokima sposobnost stvaranja različitih enzima. toksina. te drugih aktivnih supstanci koje određuju njihovu patogenost i otpornost prema okolini. Njihovi komplicirani metabolički procesi omogućuju im stvaranje unutarstaničnih i izvanstaničnih enzima. To im omogućuje izrazitu patogenost. Enzimi se nagomilavaju u organizmu čovjeka ili životinje i tako postaju uzrokom bolesti.

Stafilokoki stvaraju enzime koji razgrađuju ugljikohidrate, bjelančevine i masti. Uzročnici su bovinog mastitisa - mastitisa mliječnih krava tj. gnojne upale mliječne žlijezde koja trajno ostavlja patološke promjene i dalje remeti funkciju i sintetske procese u mliječnoj žlijezdi. U mlijeku mijenjaju sastav i osobine mlijeka do te mjere da mlijeko krava oboljelih od upale mliječne žlijezde uzrokovane stafilokokima nije za upotrebu u ljudskoj prehrani.

IZVORI ZARAZE

da se stafilokoki nalaze svuda oko nas, često i na koži' zdravih ljudi i životinja lako mogu postati uzročnikom bolesti.

Vrlo je važan kontakt s pojedinim izvorom zaraze. Izvor zaraze može biti čovjek, životinja, zagađena hrana, voda i predmeti koje upotrebljavamo. Hrana koja je zagađena (kontaminirana) posebno onim stafilokokima koji stvaraju tzv. enterotoksine uzrok su akutnih trovanja hranom (alimentarne intoksikacije). Valja posebno naglasiti opasnost od kolača i sladoleda posebno u ljetnom periodu. Hranu kontaminiranu ovim toksinima i enzimima ne spašava ponovno kuhanje i pečenje jer su toksini otporni na temperaturu, a postupak kuhanja izdrže i više od 30 minuta. Hrana je obično toliko promijenjena da nije za konzumiranje.

KAKO SE MANIFESTIRA BOLEST?

Stafilokoki mogu biti stanovnici i dio normalne fiziološke flore. kožu, sluznicu nosa i ždrijela. Ukoliko stafilokoki brojno prevladaju unutar pojedinih tjelesnih regija ili kada otpornost pojedinih dijelova tijela oslabi postoji mogućnost širenja dalje unutar organizma. Stafilokoki mogu uzrokovati gnojne upale unutarnjih organa u organizmu (kosti, zglobovi, svi unutarnji organi). U organizmu se šire putem krvi i limfe. Stafilokoki su vrlo često uzrok bolničkim infekcijama.

KAKO SPRIJEČITI BOLEST?

Za spr1ecavanje stafilokokoza potrebno je prije svega provoditi temeljite higijenske mjere. Na prvom je mjestu osobna higijena, higijena hrane, prostora, obuće, odjeće i svih predmeta koje upotrebljavamo. U sprječavanju kožnih infekcija stafilokokima preporučuje se upotreba raznih dezinfekcijskih sredstava, primjena antibiotičkih krema i antiseptika, čime se sprječava širenje zaraze i prodiranje stafilokoka unutar organizma i njihovo širenje po tijelu.

Preporučuje se dezinfekcija zraka i prostora, redovno pranje pribora i posuđa koje se koristi u pripremi hrane. Pravilan način pripreme

\.

Budući

\.. r

Obično nastanjuju

20

Mliekarski list 9/200.'-1.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

KAKO SPRIJEČITI BOLEST?

hrane vrlo je važan. Hranu je u domaćinstvu potrebno kuhati i peći, a u industrijskoj proizvodnji termičkim postupcima obradili (u mljekarama se obavlja sterilizacija ili pasterizacija mlijeka u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda). Pripremljenu hranu treba čuvati u rashladnim ormarima ili ledenicama. Iz kontakta s hranom nužno je isključiti oboljelu osobu, posebno ako osoba ima vidljive gnojne promjene na koži. Sumnjivu hranu koja je kontaminirana stafilokokima bolje je ne konzumirati. U slučaju oboljenja čovjeka ili životinje vrlo je važno primijeniti točno određeni antibiotik ili čak kombinaciju antibiotika ovisno o kojoj vrsti ili kojem soju stafilokoka se radi. Zbog sposobnosti stafilokoka njihove višestruke otpornosti na antibiotike preporucuie se u slučaju mast1t1sa mliječnih krava obaviti mikrobiološku pretragu i utvrditi točno uzročnika mastitisa. Tek tada se može primijeniti odgovarajuća terapija, a pokušaj liječenja bez prethodnog utvrđivanja uzročnika pogrešan je i čak štetan.

STREPTOKOKI (Rod Streptococcus) Predstavnici streptokoka su: 1. Streptococcus pyogenes 2. Streptococcus agalactiae 3. Streptococcus uberis 4. Streptococcus dysgalactiae 5. Streptococcus viridans 6. Streptococcus equinus 7. i drugi

Streptococcus agalactiae

To su bakterije dugoljastih i loptastih okruglih oblika promjera do IZGLED I VELIČINA jedan mikron. Nemaju bičeve za kretanje, ne stvaraju spore, a poneki imaju kratke fimbrije (nitaste tvorevine na staničnoj stjenci) STREPTOKOKA koje im služe za pričvršćivanje na podlozi.

UVJETI RASTA I RAZVOJA

Streptokoci rastu pri 35-37°C kao fakultativni anaerobi (sa ili bez atmosferskog kisika). Na hranjivim podlogama stvaraju kolonije različitog oblika i veličine koje mogu imati različiti izgled i konzistenciju ovisno o kojem streptokoku se radi. Rastu vrlo dobro na čvrstim kao i tekućim podlogama.

OTPORNOST STREPTOKOKA

Ove bakterije vrlo dobro podnose suhe uvjete, a neke se mogu razmnožavati na 45°C i više. Osjetljive su na antibiotike, ali zbog njihove složene otpornosti često je potrebno primijeniti kombinirane antibiotičke preparate. Izlučuju niz aktivnih supstanci, enzima i toksina koji određuju njihovu otpornost na antibiotike, ali i na druge činitelje koji se u okolišu pojavljuju. Zbog stvaranja niza takvih supstanci sposobni su dobro koristiti hranjive sastojke, pa su stoga i uzročnici kvarenja hrane.

Mljekarski liYt 9/2003.

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

PATOGENOST

Veliki broj enzima i toksina uvjetuje i njihovu patogenost. Kao takovi uzročnici su različitih bolesti kod čovjeka i životinja, a zovemo ih streptokokoze. Neki streptokoki kao Sc.pyogenes, Sc.agalactiae,Sc.uberis i Sc.dysgalactiaemogu biti uzročnici vrlo teških upala mliječne žlijezde u muznih krava (uzročnici mastitisa).

IZVORI ZARAZE

Streptokoki se također nalaze svuda oko nas u okolišu. Čovjek i životinje oboljeli od streptokokoze mogu biti izvor zaraze ovim bakterijama. Bolest se može prenositi izravnim kontaktom, putem zraka, respiratornim (dišnim izlučevinama koje nastaju kihanjem ili kašljanjem). Stoga su streptokoki često uzrok grupnih infekcija u vrtićima, školama i obiteljima. Izvor zaraze može biti kontaminirana hrana što znači da izvor zaraze može biti i mlijeko ukoliko nije termički obrađena, a dobiveno je od životinja oboljelih od mastitisa čiji su uzročnici streptokoki.

BOLESTI KOJE UZROKUJU STREPTOKOKI:

Patogeni streptokoki uzročnici su različitih vrsta bolesti, a jedan od najpoznatijih uzročnika gnojnih upala na svim tkivima i organima je Streptococcus pyogenes. Nakon preboljenih streptokoza uzrokovanih ovim uzročnikom javljaju se naknadne razne komplikacije kao posljedica streptokokne infekcije (reumatska groznica, upala bubrega, šarlah i druge komplikacije).

Streptococcusagalactiae može biti uzr9čnik sepse u novorođenčadi.

Streptococcusuberis i equinus uzročnici su poznatih bakterijemija.

Streptococcus pneumonie uzročnik je gnojnog mening1t1sa i upale pluća. Streptococcus faecalis uzročnik je upale mokraćnih organa i upale potrbušnice.

KAKO SPRIJEČITI BOLEST?

Kao i kod drugih infekcija važno je spriječiti put širenja zaraze streptokokima. Neophodno je provoditi higijenske norme, koristiti pri tome odgovarajuće dezinficijense i druge antiseptike. Potrebno je uredno krečiti i dobro održavati prostore i dezinficirati podove.

Maksimalna higijena neophodna je u postupku pripreme hrane i održavanju pribora i posuda koje se koriste. Pranje ruku, odjeće i obuće vrlo je važno.

U proizvodnji mlijeka važno je prije muzn1e odstraniti prve mlazove mlijeka, dobro oprati vime i redovno obaviti dezinfekciju.

Higijena ruku muzača, odjeće i pribora važan je faktor u sprječavanju infekcije i prenošenja uzročnika. Posude i pribor za mlijeko potrebno je dobro održavati, redovno prati i dezinficirati. O

22

Jf(jekarski list 9/2008.

INFORMACIJA

AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA UZAGREBU FACULTY OFAGRICULTURE UNIVERSITY OFZAGREB

ZAVODZA MLJEKARSTVO Jl~ DEPARTMENTOF DIARYSCIENCE REFERENTNILABORATORIJil~REFERENCELABORATORY

Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 17. srpnja 2003. godine certificiran je prema međunarodnoj normi ISO 9001 :2000 za Sustav upravljanja kvalitetom. Ocjenu cjelokupnog sustava obavila je nezavisna certifikacijska kuća Det Norske Veritas (DNV). Time smo se još više približili cilju postizanja visoke kvalitete u svim fazama poslovnog sustava i zadovoljenju zahtjeva korisnika naših usluga.

Zavod za mljekarstvo Svetošimunska 25, I 0000 Zagreb, Hrvatska Te!: +385 I 2393 942, Fax: +385 I 2393 988, E-mail:rim@agr.hr,www.agr.hr/zavodi/mljekarstvo

VETERINARSTVO

Začep jednjaka je poremećaj koji nastaje zbog zaostajanja

hrane ili stranog predmeta u jednjaku čime se smanjuje ili prekida njegova prohodnost. Bolest se često javlja u goveda, te može dovesti do uginuća životinje.

Do začepljenja jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, nedovoljno sažvakanog i ovlaženog zalogaja hrane. Bolesti su posebno podložne životinje koje pohlepno jedu.

Zalogaj hrane može zastati u vratnom dijelu jednjaka neposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestu gdje jednjak prolazi kroz ošit (dijafragmu). Vrlo često dolazi do začepa neposredno iza ždrijela. Začepljenje jednjaka najčešće nastaje uslijed gutanja klipa kukuruza, krumpira, jabuke, komada repe, komada bundeve, srčike kupusa ili kelja.

Govedo može doći do navedenih krmiva u staji, voćnjaku, u dvorištu obiteljskog gospodarstva ili na pašnjaku.

Znakovi bolesti. Znakovi se jave iznenada, prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kada zalogaj zaostane, dolazi do grča jednjaka, govedo se uznemiri pokušavajući izbaciti ili progutati hranu ispruža vrat, spušta glavu, davi se i pojačano slini. Govedo također ispruži jezik iz usta i ima napade kašlja koji se mogu pojačavati sve do gušenja. Važno je napomenuti da zbog začepljenja jednjaka ne dolazi do izbacivnja pli-na iz buraga, te se plin brzo nakuplja u buragu izazivajući nadam, odnosno povećanje volumena buraga, a posljedična tome dolazi do pritiska na

M{jekarski [i,st 9/2003.

srce i pluća goveda. Uslijed pritiska na srce i pluća dolazi do otežanog disanja i otežane cirkulacije krvi u srcu i plućima.

Važno je napomenuti, da u pojedinim slučajevima zalogaj koji zaostane u jednjaku može vršiti pritisak na dušnik i na taj način otežavati disanje.

Zbog pritiska zalogaja na stijenku dolazi do upale sluznice jednjaka, a kasnije i dubljih slojeva koji zbog pritiska odumiru (nekroza). Navedene promjene mogu završiti perforacijom, odnosno stijenka jednjaka može biti probijena zbog nastalih promjena, te se u tom slučaju životinja mora ekonomski iskoristiti (zaklati).

Liječenje. Već je spomenuto da je uslijed začepljnja jednjaka onemogućena izbacivanje plina iz buraga, pa posljedična tome dolazi do nadma koji ugrožava život goveda. Zbog nestručnog liječenja može doći do teških ozljeda (jednjaka, ždrijela, buraga) koje najčešće završavaju pogubno. Stoga je potrebno odmah pozvati veterinara, koji će odabrati odgovarajući način lije-

čenja.

Preventiva. Hrana uvijek mora biti dovoljno usitnjena. Potrebno je izbjegavati hra-nidbu cijelim ili nedovoljno usitnjenim klipovima kukuruza. Posebno treba paziti prilikom pripreme hrane za goveda koja hlapljivo jedu, jer su zbog toga podložnija začepu jednjaka.O :!3

Klasa

Broj

8oj

lllJKroorg. /ml.somat .stan.

E

~80.000š400.000

I. li.

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena i mljekovoda

luznato sredstvo

ca1• l.l

lui.nato red t o s dodatkom klora - prah/tekući

calgonH s kiselo sredstvo - prah/tekučt za uklan1an1e kamenca

Sredstva za njegu vimena

o~

EIITERREIN

konc. 1.100 (n1egavunena pnJt: muž.nje·

oalgodip konc. na bazi glicerina 1:10 (njega vimena poslije mužnje)

SAl'IO VRHUNSKOM HIGIJENO ,.,,

OD POCETKA DO KRAJA ..,

POSTIZETE VISOKU KVALITETU MLIJEKA, V

A TIME I VISU CIJENU

·-

calaonlt i LOLITA d.o.o. Osije~

Sve vrste mliječnih filtera, krpa za pranje vimena, tekući sapun za ruke, mliječni test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid

I. Kršnjavog 44 tel. 031 358 700 e-mail: lolita@os.tel.hr

melk-creme-balzam za njegu vimena

OSTALO

jamče vam proizvodi

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

ft( li

) J_tL(OJ,tltJCUJJtJiJ cijenu1nfijekn i hnospoipore ta 'J

e o _____ '4

JJj lj J~ JJ

y/

)

Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

mlijeka utječe i broj bakterija kao i broj somatskih stanica u mlijeku jer· se na osnovu ovih parametera određuje klasa mlijeka za plaćanje.

Ciljna cijena mlijeka iznosi 1,798 Kn/lit. za mlijeko standardne kakvoće: 3,7% m.m., 3,2% bjelančevina, < 400 000 somatskih stanica i < 100 000 bakterija u 1 ml. mlijeka.

Ciljna cijena mlijeka je osnovica za preračunavanje cijene mlijeka.

1. siječnja 2003. godine počeo se primjenjivati novi način obračuna cijene mlijeka i potpore za mlijeko.

Osnovna cijena mlijeka se izračunava prema Uredbi o ciljnoj cijemi mlijeka (N.N: br.

156/2002), a prema izračunatoj prosječnoj kvaliteti mlijeka od strane HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA. CIJENU MLIJEKA IZRAČUNAVAJU MLJEKARE - OTKUPLJIVAČI MLIJEKA KOJI SU PRI TOM DUŽNI POŠTOVATI UREDBU I ANALIZE SREDIŠNJEG LABORATORIJ A U KRIŽEVCIMA. U odnosu na dosadašnji način obračuna cijene mlijeka kada je najveću težinu i utjecaj na cijenu mlijeka imala mliječna mast (koja je ujedno i najvarijabilniji dio mlijeka što se tiče proizvo-dnje, ali i uzorkovanja mlijeka), Uredba potpuno drugčije određuje formiranje cijene mlijeka.

Najveću težinu prilikom obračuna cijene mlijeka ima % bjelančevina u mlijeku (55%), a % mliječne masti ima 45% udijela u formiranju cijene mlijeka. Osim ovih parametera na cijenu

1) Izračunavanje cijene mlijeka

Ukupnu cijenu mlijeka čine: cijena mlijeka + tvornička premija mljekare Cijena mlijeka izračunava se na sljedeći način: CM= OCM + iznos za klasu mlijeka OCM = (MxVl) + (BxV2) CM = cijena mlijeka OCM = osnovna cijena mlijeka M =%mliječne masti B = % bjelančevina Vl = vrijednost masne jedinice u Kn= 0,236 V2 = vrijednost jedinice bjelančevina u Kn = 0,289

Iznosi korekcija za klasu mlijeka -

E Klasa l I I Iznos korekcije u Kn I + 0,2697

I I

I

o

Iznosi za klasu ne ovise o ¾m.m. i % bjelančevina, nego su fiksni za klasu.

Mljekarski list 9/2003.

II - 0,0899

III - 0,1798

25

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Tablicabr. 1: Izračun cijenemlijekau Kn % mliječne masti

% bjelančevin.

2,8

2,8

2,9

3,0

3, 1

3,2

3,3

3,4

3,5

3,6

3,7

3,8

3,9

4,0

4, 1

4,2

4,3

1,47

1,49

1,52

1,54

1,56

1,59

1,61

1,64

1,66

1,68

1,71

1,73

1,75

1,78

1,80

1,82

2,9

1,50

1,52

1,55

1,57

1,59

1,62

1,64

1,66

1,69

1,71

1,73

1,76

1,78

1,81

1,83

1,85

3,0

1,53

1,55

1,58

1,60

1,62

1,65

1,67

1,69

1,72

1,74

1,76

1,79

1,81

1.83

1,86

1,88

3,1

1,56

1,58

1,60

1,63

1,65

1,67

1,70

1,72

1,74

1,77

1,79

1,82

1,84

1,86

1,89

1,91

3,2

1,58

1,61

1,63

1,66

1,68

1,70

1,73

1,75

1,77

1,80

1,82

1,84

1,87

1,89

1,92

1,94

3,3

1,61

1,64

1,66

1,68

1,71

1,73

1,76

1,78

1,80

1,83

1,85

1,87

1,90

1,92

1,94

1,97

3,4

1,64

1,67

1,69

1,71

1,74

1,76

1,78

1,81

1,83

1,86

1,88

1,90

1,93

1,95

1,97

2,00

3,5

1,67

1,70

1,72

1,74

1,77

1,79

1,81

1,84

1,86

1,88

1,91

1,93

1,96

1,98

2,00

2,03

3,6

1,70

1,72

1,75

1,77

1,80

1,82

1,84

1,87

1,89

1,91

1,94

1,96

1,98

2,01

2,03

2,05

3,7

1,73

1,75

1,78

1,80

1,82

1,85

1,87

1,90

1,92

1,94

1,97

1,99

2,01

2,04

2,06

2,08

3,8

1,76

1,78

1,81

1,83

1,85

1,88

1,90

1,92

1,95

1,97

1,99

2,02

2,04

2,07

2,09

2,11

3,9

1,79

1,81

1,84

1,86

1,88

1,91

1,93

1,95

1,98

2,00

2,02

2,05

2,07

2,09

2,12

2,14

4,0

1,82

1,84

1,86

1,89

1,91

1,93

1,96

1,98

2,00

2,03

2,05

2,08

2,10

2,12

2,15

2,17

Osnovna cijena mlijeka (Kn) = % m.m. x 0,236 + % bjelančevina x 0,289

r

OCM + odbitak za klasu (II klasa = - 0,0899) CM = 1,93 - 0,0899 = 1,84 kn/lit.

Primjer1.

Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% bjelančevina ima izračunatu OCM = 1,85 Kn

Primjer4.

Primjer2.

Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% bjelančevina, E klase ima izračunatu OCM = 1,85 Kn. OCM + dodatak za klasu (E klasa =0,2697) CM= 1,85 + 0,2697 = 2,11 Kn/lit.

Primjer3.

Mlijeko sa 4,0% m.m. i 3,4% bjelanče-vina, II klaseima izračunatu OCM = 1,93 Kn.

/

Mlijeko sa 3,2% m.m. i 3,0% bjelančevina, I klase ima izračunatu CM = 1,62 Kn/lit.

CM = 1,62 Kn (iz tablice) + O (dodatak za I klasu) = 1,62 Kn/lit Mlijeku koje ima manje od 3,4% m.m. i 3, 1% bjelančevina obračunata c11ena se umanjuje za 0,1798 Kn/lit.(Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka), tako da je cijena ovog mlijeka , CM= 1,62Kn - 0,1798 =1,44 Kn/lit.

Tablica1.

TVORNIČKA PREMIJAMLJEKARE Izračunatoj cijeni mlijeka mljekare dodaju iznose tvorničkih premija koje ovise o dogovoru sa proizvođačima mlijeka i poslovnom interesu svake pojedine mljekarske kuće.

U tablici 1. izračunata je orjentaciona osnovna cijena mlijeka.

Tablica se koristi na način da za Vašu prosječnu kvalitetu mlijeka pronađete izračunatu osnovnu cijenu mlijeka. To je broj koji je na sjecištu kolone %m.m. i reda %bjelančevina.

2). Izračunavanje državnog poticaja za mlijeko Potpore za mlijeko obračunavaju se prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivrednoj proizvodnji i prema Pravilniku o načinima i uvjetima provedbe poticanja proizvodnje.

Potpore obračunava za svakog proizvođača Hrvatski stočarski centar.

Da bi se potpora mogla obračunati moraju biti ispunjena dva uvjeta: • mlijeko proizvođača treba biti analizirana u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima; • mljekara treba za dotičnog proizvođača dostaviti podatke o otkupljenim količinama mlijeka.

-=

26

Mljekw-ski li.st 9/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Na osnovi kvalitete mlijeka i količine za protekli mjesec Hrvatski stočarski centar izraču-nava iznos potpore za mlijeko, te elektronskim putem izračune dostavlja u Ministarstvo polja-privrede i šumarstva RH koje prema dinamici vrši plaćanje ovog poticaja proizvođačima mlije-ka direktno na njihove račune. U komunikaciji između mljekare i

Središnjeg

laobratorija

za

kontrolu

mlijeka

moguće su pojedinačne pogreške koje koje kasnije mogu imati utjecaj na pravovremena plaćanje poticaja. Ukoliko proizvođač ne dobiva redovno

poticaj ili ga nije dobio za pojedini mjesec treba pismeno uputiti dopis u Središnji laboratorij koji će pokušati rješiti problem.

Tablicabr.2 Izračun osnovnogiznosapotporeza mlijekoza nizinskapodručja % mliječne masti % bjelančevina

2,8

2,9

3,0

3, 1

3,2

3,3

3,4

3,5

3,6

3,7

3,8

3,9

4,0

4, 1

4,2

4,3

2,8 2,9·

0,53

0,54

0,55

0,56

0,57

0,57

0,58

0,59

0,60

0,61

0,62

0,63

0,63

0,64

0,65

0,66

0,54

0,55

0,56

0,57

0,58

0,58

0,59

0,60

0,61

0,62

0,63

0,64

0,64

0,65

0,66

0,67

3,0

0,55

0,56

0,57

0,58

0,59

0,59

0,60

0,61

0,62

0,63

0,64

0,65

0,65

0,66

0,67

0,68

3,1

0,56

0,57

0,58

0,59

0,60

0,61

0,61

0,62

0,63

0,64

0,65

0,66

0,67

0,67

0,68

0,69

3,2

0,57

0,58

0,59

0,60

0,61

0,62

0,62

0,63

0,64

0,65

0,66

0,67

0,68

0,68

0,69

0,70

33

0,58

0,59

0,60

0,61

0,62

0,63

0,64

0,64

0,65

0,66

0,67

0,68

0,69

0,70

0,70

0,71

3,4

0,59

0,60

0,61

0,62

0,63

0,64

0,65

0,65

0,66

0,67

0,68

0,69

0,70

0,71

0,71

0,72

3,5

0,61

0,61

0,62

0,63

0,64

0,65

0,66

0,66

0,67

0,68

0,69

0,70

0,71

0,72

0,72

0,73

3,6

0,62

0,62

0,63

0,64

0,65

0,66

0,67

0,67

0,68

0,69

0,70

0,71

0,72

0,73

0,73

0,74

3,7

0,63

0,63

0,64

0,65

0,66

0,67

0,68

0,69

0,69

0,70

0,71

0,72

0,73

0,74

0,75

0,75

3,8

0,64

0,64

0,65

0,66

0,67

0,68

0,69

0,70

0,70

0,71

0,72

0,73

0,74

0,75

0,76

0,76

3,9

0,65

0,65

0,66

0,67

0,68

0,69

0,70

0,71

0,71

0,72

0,73

0,74

0,75

0,76

0,77

0,77

4,0

ci,66

0,67

0,67

0,68

0,69

0,70

0,71

0,72

0,73

0,73

0,74

0,75

0,76

0,77

0,78

0,79

Osnovni iznos potpore za mlijeka (Kn) = % m.m. x V1 + % bjelančevina x V2

Klasa Iznos za korekci'u

E

I

+ 0,097

o

V1 - mliječne masti za nizinska područja iznosi 0,0853 V2 - bjelančevina za nizinska područja iznosi O,1045

II - 0,032

III -0,065

Dodatak za kakvoću ne ovisi o %m.m. i %bjelančevina u mlijeku.

a) Izračun potpore za mlijeko za nizinska područja Tablicabr. 2 U tablici br, 2 izračunat je orjentacioni osnovni

iznos potpore za mlijeko za nizinska područja. Iz tablice se koristi broj koji je na križanju %m.m. i % bjelančevina Vašeg mlijeka i to je osnovni iznos poticaja.

r

Primjer1.

Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% bjelančevina ima izračunati OIP = 0,67 Kn (tablica br. 2.)

Potpora je izračunata po formuli: OIP = %m.m. x 0,0853 + %bjelančevina x 0,1045 IP= OIP + dodatak na količinu OIP = osnovni znos poticaja IP= iznos potpore za mlijeko D?<fatak za kakvoću mlijeka Primjer2.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 3,8%m.m., 3,3% bjelančevina, E klase OIP = 0,67 IP = 0,67 + 0,097 (dodatak na kakvoću za E klasu) IP =0,767 Kn/lit.

Ml_jekarskiHst 9/2003.

Primjer3.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 4,0 %m.m., 3,4%bjelančevina, II klase OIP = 0,70 IP = 0,70 - 0,032 (dodatak na kakvoću za II klasu) IP = 0,668 Kn/lit.

Primjer4.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 3,2%m.m., 3,0% bjelančevina, I klase OIP =0,59 IP = 0,59 + O(iznos korekcije) IP =0.59 Kn/lit.

Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje je ispod 3,4%m.m. i 3,1% bjelanče­ vina kao što je slučaj kod obračuna cijene mlijeka.

27

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Tablicabr. 3 Izračun osnovnogiznosapotporeza mlijekoza posebnapodručja % mliječne masti

% bjelančevina

I

2,8

2,9

3,0

3, 1

3,2

3,3

3,4

3,5

3,6

3,7

3,8

3,9

4,0

4, 1

4,2

4,3

2,8

0,86

0,87

0,89

0,90

0,91

0,93

0,94

0,96

0,97

0,98

1,00

1,01

1,02

1,04

1,05

1,07

2,9

0,88

0,89

0,90

0,92

0,93

0,94

0,96

0,97

0,99

1,00

1,01

1,03

1,04

1,05

1,07

1,08

3,0

0,89

0,91

0,92

0,93

0,95

0,96

0,97

0,99

1,00

1,02

1,03

1,04

1,06

1,07

1,09

1,10

3,1

0,91

0,92

0,94

0,95

0,96

0,98

0,99

1,01

1,02

1,03

1,05

1,06

1,07

1,09

1, 10

1,12

3,2

0,93

0,94

0,95

0,97

0,98

1,00

1,01

1,02

1,04

1,05

1,06

1,08

1,09

1, 11

1, 12

1, 13

3,3

0,94

0,96

0,97

0,98

1,00

1,01

1,03

1,04

1,05

1,07

1,08

1,09

1, 11

1,12

1, 14

1,15

3,4

0,96

0,97

0,99

1,00

1,01

1,03

1,04

1,06

1,07

1,08

1, 10

1, 11

1, 13

1, 14

1,15

1,17

3,5

0,98

0,99

1,00

1,02

1,03

1,05

1,06

1,07

1,09

1, 10

1, 11

1, 13

1,14

1, 16

1,17

1, 18

3,6

0,99

1,01

1,02

1,04

1,05

1,06

1,08

1,09

1, 10

1, 12

1, 13

1, 15

1,16

1, 17

1, 19

1,20

3,7

1,01

1,02

1,04

1,05

1,06

1,08

1,09

1, 11

1, 12

1, 13

1, 15

1, 16

1,18

1, 19

1,20

1,22

3,8

1,03

1,04

1,05

1,07

1,08

1,10

1, 11

1, 12

1, 14

1, 15

1, 17

1, 18

1,19

1,21

1,22

1,23

3,9

1,04

1,06

1,07

1,09

1, 10

1, 11

1, 13

1,14

1, 15

1,17

1, 18

1,20

1,21

1,22

1,24

1,25

4,0

1,06

1,08

1,09

1, 10

1,12

1,13

1,14

1, 16

1,17

1, 19

1,20

1,21

1,23

1,24

1,25

1,27

Osnovni iznos potpore za mlijeka (Kn) = % m.m. x V1 + % bjelančevina x V2

V1 - mliječne masti za posebna područja iznosi O,1378 V2 - bjelančevine za posebna područja iznosi O,1688

Klasa Iznosza korekciju

II - 0,052

E + 0,157

I

o

III 0,105 ~

Dodatak na kakvoću za obračun potpore za posebna područja

b) Izračun potpore za mlijeko za posebna područja (uvećan iznos potpore) Tablicabr. 3 U tablici br. 3 je izračunat orjentacioni iznos

potpore za mlijeko na posebnim područjima.

Podaci u tablici koriste se kao kod prethodnog izračunavanje potpore.

Primjer1.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% bjelančevina OIP = IP se izračunava kao na prethodnom

Primjer3.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 4,0% m.m., 3,4% bjelančevina, II klase OIP = 1,13 izračuna IP = 1,13 - 0,052 (odbitak na kakvoću za II OIP =%m.m. x 0,1378 + %bjelančevina x 0,1688 klasu) IP= OIP + dodatak na kakvoću IP = 1,078 Kn/lit.

Primjer4.

Primjer2.

Izračun iznosa potpore za mlijeko sa 3,2% Izračun iznosa potpore za mlijeko sa m.m., 3%bjelančevina, I klase 3,8%m.m. i 3,3% bjelančevina, E klase OIP = 0,95 OIP = 1,08 IP= 0,95 + O (iznos korekcije za I klasu) IP= 1,08 + 0,157 (dodatak za kakvoću mlijeka E IP = 0,95 Kn/lit. klase) r Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje IP = 1,237 Kn/lit. ima manje od 3,4%m.m. i 3,1%bjelančevina kao što je slučaj sa obračunom cijene mlijeka.

'-

'-

Državne potpore za mlijeko obračunavaju se i plaćaju mjesečno. Ukoliko je došlo do greške u obračunu mlijeka bilo zbog krive količine mlijeka ili izračuna molimo Vas da pismeno napišete

primjedbu i probleme te ih proslijedite u Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima poštom, faxom ili na e-mail: ravnatelj@hssc.hr. O

28

Mljekarski li,st 9/2003.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

. .

,

na stan1e , mogucnost hrvatskog agrara Piše: Josip Haluška, dipl. ing.

Osnovno pitanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) je kako urediti svoje imanje i koji je najdjelotvorniji model I Srednja obiteljska gospodarstva će imati do 50 ha 1 obiteljskog gospodarstva u našim uvjetima. Veličina obiteljskih zemlje i držati 20-30 krava gospodarstava u RH ovisi o pojedinim predjelima. U ravničarskim ili ukupno, s pripadajućim kontinentalnim područjima, gdje je intezivna biljna proizvodnja, dijelom rasplodnog podmla- postoje dobri uvjeti za razvoj velikih obiteljskih gospodarastava tka, 30-50 grla. Na ovim go- koja će imati preko 100 ha zemljišta i ako će se baviti ratarskom spodarstvima glavna proiz- proizvodnjom, prvenstveno proizvodnjom žitarica i industrijskog vodnja će biti stočarska, a biljna proizvodnja bit će joj bilja za tržište i izvoz. Ta obiteljska gospodarstva trebala bi, s obzirom na veličinu i uvjete proizvodnje, biti konkuretna mnogim podređena tj. u funkciji stofarmerima na jedinstvenom tržišnom prostoru Europske unije. čarske proizvodnje. Stočar­ ska proizvodnja će se moći Takvih gospodarstava mogli bi imati pretežito u istočnoj Slavoniji. specijalizirati za proizvodnju Prema nekim predviđanjima krupnih OPG, s više od 50 ha, ·moglo mlijeka, proizvodnju mesa ili bi biti oko 10.000. proizvodnju rasplodnog podmlatka. Ovakav oblik organiziranosti obiteljskog gospodarstva (mješovito Naša obiteljska gospodarstva trebaju težiti stočarsko-ratarsko) s gospodarskog gledišta je modelu srednjih i velikih obiteljskih gospodarnajdjelotvorniji i najlogičniji model organizacije stava kakva su u većini europskih zemalja. gospodarstva. Radi boljeg korištenja zemljišta i Govedarska proizvodnja u zemljama EU sastoji se komplementarnosti biljne i stočarske proizvodnje, od malih i srednjih obiteljskih farmi od prosječno bolje plodnosti zemljišta, boljeg korištenja rada i 42 grla ili prosječno 21 mliječne krave. Male farme strojeva i veće dobiti, biljna i stočarska proizvod- 9d 10 krava imaju Italija, Grčka, Portugal i nja organski su tijesno povezane i sukladne.

Spanjolska. Veće farme nalaze se u Engleskoj Mala obiteljska gospodarstva, koja imaju ma- (100-200 krava) i Nizozemskoj (80 krava). Srednje nje od 10 ha zemlje i manje od 5 krava, morat će farme od 30-40 grla imaju Njemačka, Austrija, se orijentirati na alternativno radno-intezivne i Svicarska, Danska i ostale zemlje Europske unije. dopunske proizvodnje (povrtlarstvo, voćarstvo i Veličina stada krava je relativna. OPG može cvjećarstvo). Ova gospodarstava se ne će održati držati broj krava koliko ima ha zemljišta (1 ha = bez pomoći države. Osim tri osnovna modela obi- jedna krava). Bolje je držati 10 krava s teljskih gospodarstava, bit će i takvih gdje će proizvodnjom od 6.000 litara godišnje po kravi jedna proizvodnja predstavljati 50% proizvodnje (60.000 lit.), već 20 krava s prosječnom proizvogosp<??arstva, a ostalih 50 % više sitnih proiz- dnjom od 3.000 lit. U zemljama EU prosječna veličina posjeda iznosi 18,50 ha, veličina vodn11.

U brdsko-planinskim (ekstezivnim) područji­ stada 23 krave, a prosječna godišnja proizma, kao i u primorsko-mediteranskim područjima vodnja mlijeka po kravi 5.600 litara. U RH radi ograničenih zemljišnih površina, imat ćemo prosječna veličina posjeda iznosi oko 3 ha i manja obiteljska gospodarstva s manjim brojem 0,5 krava po poljoprivrednom domaćinstvu, krava koja će više koristiti pašni sustav držanja a proizvodnja mlijeka u zemaljskom uzgoju iznosi oko 2. 700 litara po kravi godišnje. goveda.

Okrupnjivanje obiteljskih gospodarstava naš Proizvodnja mlijeka po OPG iznosi oko 1.200 litara, proizvodnja pov ha obradivog zemljišta je strateški cilj. Hrvatska mora što prije napuštati iznosi 440 litara, a u Svedskoj 4.000 litara. Broj seljački tip proizvodnje i ići na stvaranje farmerskog tipa. Svaštarska gospodarstva treba zamije- krava po OPG iznosi 0,41 a po ha obradivog zemljišta 0,16. niti specijaliziranim koja su unosnija.

Okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava bit Obiteljska gospodarstva koja će se baviti saće dugotrajan i težak proces koji će trajati više mo ratarskom proizvodnjom moraju imati 100desetina godina. O tom prijelazu ne odlučuje 150 ha zemljišta.

Mljekarski list 9/2003.

29

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

seljak već niz okolnosti ukojima se ta proizvodnja odvija. Za brži razvoj poljoprivrede mora postojati snažno unutarnje tržište i velika kupovna moć.

Kod nas će još jako dugo biti svih modela i veličina obiteljskih gospodarstava. Za okrupnjavanje, opremanje i uređenje obiteljskih gospodarstava mora biti dovoljno zemljišnih površina, mora se riješiti pitanje vlastite proizvodnje stočne hrane, tehničke opremljenosti i povoljnih kredita.

Obiteljska gospodarstva moraju više pažnje posvetiti ekonomici i tehnološkom unaprjeđenju proizvodnje, organizacije i marketinga svojih proizvoda. Program razvoja obiteljskih gospodarstava treba stvarati ekonomski učinkovita i racionalna gospodarstva s visokom proizvodnjom i visokim profitom.

Hrvatska se mora orijentirati na veću stočarsku proizvodnju - proizvodnju mlijeka, mesa i drugih stočarskih proizvoda za vlastite potrebe i za izvoz. Imamo dobre uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje, pogotovo stočarske za 2-3 puta, i mogli bi proizvoditi hranu za 5-6 puta već broj stanovnika nego što nas ima. Umjesto viška imamo veliki manjak poljoprivrednih proizvoda i hranti uvozimo.

Iskorištavanje zemljišta U uvjetima intenzivne biljne proizvodnje iz gospodarskih razloga najbolje je iskorištavati zemljište proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura.

Proizvodnja krme s oranica ostvaruje veću proizvodnju hran.e za 3 do 4 puta, a proizvodnjom mlijeka i mesa ostvaruje dohodak veći za 3-5 puta.

Pasmine predstavljaju zapravo sredstva za postizanje proizvodnih ciljeva, a provode se putem uzgojnih programa. Simentalska pasmina je tipična pasmina dvojnih proizvodnih osobina (mlijeka i mesa). Uzgojna područje simentalca pokriva cijeli kontinentalni dio Hrvatske.

Na velikim mliječnim farmama zastupljena je holstein pasmina, koja se afirmirala kao najmlječnije govedo u svijetu, koja zahtijeva poseban tretman i velike količine koncentrirane hrane. U RH ima preko 60 krupnijih obiteljskih gospodarstava koja drže hol-štajn pasminu krava, veličine stada-20 do l-80 grla.

Smeđa pasmina je afirmirana alpska pasmina dvojnih proizvodnih osobina.

Više je načina držanja krava a svaki ima svojih prednosti i nedostataka u odnosu na kravu, radnika i mlijeko. Kod slobodnog načina držanja krave se muzu u izmuzištu, a kod vezanog pomoću mljekovoda. Obiteljska gospodarstva koja imaju više od 20 krava mogu ići na slobodni sustav držanja i mala izmuzišta.

Govedarska proizvodnja proizvodnja mlijeka predstavlja profitabilnu proizvodnju u 30

obiteljskim gospodarstvima. Posebno je prihvatljiva zbog povoljne dinamike plaćanja što gospodarstva koriste za podmirenje tekućih troškova.

Brojno stanje krava iz godine u godinu pada.

U 2001. godini u RH bilo je ukupno 219.782 krava. U odnosu na 2000. godinu broj krava u 2001. godini povećao se za 5188. Prije rata (1989. g.) imali smo 383.000 krava. Brojno stanje goveda u RH više od 30 godina opada po stopi od 5% godišnje. U ratu smo izgubili preko 120.000 plotkinja. Od ukupnog broja krava, obuhvaćeno uzgojna-selekcijskim radom, pod mliječnom kontrolom je 42.092 krave, a pod rasplodnom 56.749 krave.

Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u RH iznosi oko 620 mil. litara, a 1988. godine proizvodili smo preko milijardu litara. Prosječna proizvodnja mlijeka u zemaljskom uzgoju iznosi oko 2.670 litara po kravi godišnje a prosječna laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selek-cijom na obiteljskim gospodarstvima iznosi 4-457 kg s 3,94% masti. Kod simentalske pasmine prosjek iznosi 4.173 kg, a kod holštajn pasmine 5.660 kg po kravi. Prosječna proizvodnja mlijeka za oba tipa gospodarstva kod simentalske pasmine iznosi 4.175 kg s 3,91% masti a kod holstein pasmine 6.002 kg s 3,74% masti.

Ukupna prosječna proizvodnja mlijeka, za sve krave u RH koje se nalaze pod selekcijskim obuhvatom, iznosi 4.685 kg s 3,86 % i proteina 3,33 %. Prosječno trajanje servisnog razdoblja. u 2001. godini kod simentalske pasmine iznosilo je 118 dana, a kod holstein pasmine 156 dana.

Otkup mlijeka po kravi u RH iznosi 1.500 litara godišnje. U strukturi poljoprivrednog uvoza RH, mlijeko i mliječni proizvodi čine 70%.

Samodostatnost mlijeka iznosi 65 - 70%. Da bi RH zadovoljila potrebe na mlijeku, trebala bi povećati proizvodnju po kravi za 1.000 litara i broj krava za 100.000. Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,16, a broj krava po obiteljskom gospodarstvu iznosi 0,41. Proizvodnja mlijeka po obiteljskom gospodarstvu iznosi 1.190 litara.

Proizvodnja mlijeka vpo ha obradivog zemljišta iznosi 440 litara (a u Svedskoj 4.000 litara).

Poticaji u poljoprivredi obuhvaćaju gotovo sve proizvodnje. Kod nas nije problem u visini poticaja već u visokim troškovima proizvodnje. Poticaje su dobivali i oni uzgajatelji koji nisu isporučivah tržištu ni litru mlijeka. To se odnosi na poticaje za proizvodnju osnovnog stada (jedna krava, koza ili ovca), a težimo okrupnjavanju obiteljskih gospodarstava. Poticaji za proizvodnju mlijeka i proizvodnju rasplodnog podmlatka su dobri, a ipak brojno stanje krava iz godine u godinu pada u RH. Mljekarski li.st 9/2003.

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA Poticaji ne jačaju položaj obiteljskih gospoUvozni deficit darstava već pomažu preživljavanju sitnih gospoUlazak RH u WTO, ima za sada negativne darstava koja će kad-tad nestati jer neće moći učinke na hrvatsku poljoprivredu. Nije došlo do izdržati konkuretnost na tržištu. Poticaje treba snižavanja cijena kako se očekivalo. Vrijednost davati za strateške i deficitame proizvodnje, a za uvoza hrane u 2001. godini povećana je za 24% i rasplodnu proizvodnju u stočarstvu povećati poti- napravljen je veliki deficit. Povećan je uvoz caje. mlijeka. Vrijednost uvoza mlijeka iznosila je 48,4 Sadašnji sustav poticaja, koji je u zadnje mil. dolara, a vanjsko-trgovinski deficit na dvije godine egzistirao i znatno poboljšao mlijeku iznosio je 29,5 mil. USA dolara. Sve zemlje članice EU imaju višak mlijeka, a mi ne ekonomski položaj obiteljskih gospodarstava, trebao bi doživjeti promjene. Država i možemo zadovoljiti vlastite potrebe.

Prilikom ulaza u WTO rečeno je da će se dalje mora podržavati poljoprivredu državcarine morati smanjiti, a neke ukinuti bez količin­ nim intervencijama iz proračuna.

Kreditiranje poljoprivredne proizvodnje od skih ograničenja pri uvozu i izvozu, odnosno do strane banaka nikada nije bilo atraktivno. Obrt potpune liberalizacije uvoza i izvoza. Problem je kapitala u poljoprivredi je dug, a proizvodnja što carine (postepeno) smanjivane za one nesigurna. Krediti su nužno zlo. Proizvodnja prehrambene proizvode koje najviše uvozimo (meso, mlijeko i njihove prerađevine, uljarice i opterećena kreditima je skuplja. Poljoprivredna proizvodnja ne može izdržati visoke kamate sjemensku robu). (preko 10%). RH banke i nisu zainteresirane kreDrugi problem oko WTO-a je taj što u ditirati poljoprivrednu proizvodnju, pogotovo po razdoblju prilagodbe nismo imali program kako bi nekoj nižoj cijeni kapitala. Krediti koje je do sada domaća poljoprivreda što bezbolnije amortizi-rala davala Vlada RH preko Ministarstva poljoprivrede prijem u WTO. Država će i dalje biti važan i šumarstva bili su vrlo povoljni (3-5%), pogotovo čimbenik u potpori obiteljskim gospodarstvima. za područja od posebne državne skrbi. Biljna Negativni učinak ublažuje se poticajima. Upravo proizvodnja ne može podnijeti veće kamate od je početkom 2002. g. donesen režim slobodne 3%, a stočarska proizvodnja do 6%. Dosadašnjim trgovine za većinu poljoprivrednih proizvoda, što davanjem poticaja i kredita širokom broju kori- znači da će doći do većeg uvoza i pada cijena na snika nije ostvarena razvojna komponenta u ob- našem tržištu što će pogoditi domaću proizvonovi i okrupnjivanju obiteljskih gospodarstava u dnju.

RH. Smatram da bi trebalo osnovati jednu Izvoz poljoprivrednih proizvoda u RH je specijaliziranu financijsku ustanovu za poljo- mali. Pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredi. iznosi 59%. U ukupnom izvozu hrvatska poljoprivredu. privreda učestvuje s 11,5% a u uvozu 14,4%. U Proizvodačko-prodajne cijene i paritetni strukturi poljoprivrednog izvoza najviše su odnosi zastupljeni prehrambeni proizvodi. Mi jednostavProizvodačko-prodajne cijene mlijeka u RH već niz godina iznose od 0,28 do 0,33 no nemamo što izvoziti jer ne proizvodimo ni za eura po litri. U tim cijenama ugrađeno je 28% vlastite potrebe. Potrebno je koncipirati izvoz-nu poticaja. Bez obzira što su subvencije po po- strategiju u RH s tim da prvenstveno pove-ćamo ljoprivrednom gospodarstvu u RH ·manje ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Organizatori poljoprivredne proizvodnje nego u članica EU, cijene mlijeka su na razini na selu nekih od tih zemalja (Njemačka i Austrija).

Potrebno je razvijati poljoprivredne zadruge . Paritetni odnosi cijena stočpe hrane i stočar­ skih proizvoda unazad par godina bili su povoljni, kao glavne organizatore poljoprivredne proizvodbez obzira što su cijene bile nestabilne. Cijena nje na selu, kao i poljoprivredne udruge obiteljjednog kg koncentrata je manja od 50o/oprodajne skih gospodarstava po granama proiz-vodnje.

Potrebno je poticati udruživanje proizcijene mlijeka, što je vrlo povoljno. Sto se tiče cijene kukuruza i mlijeka nekada su ti odnosi bili vođača kako bi racionalnije koristili meha1:1,2 u korist kukuruza, a sada se za litru mlijeka nizaciju, lakše i jeftinije nabavljali repromaterijal, prodavali svoje proizvode, zajednimože kupiti 3-3,5 kg kukuruza.

Prema tome, teško se složiti s tvrdnjama pro- čki nastupali na tržištu i sl. Pojedine linije mehanizacije obiteljska gospodarstva mogu izvođača da su kod nas niske cijene, već je problem u sitnoj, niskoj i skupoj proizvodnji. Krupni- nabavljati zajedno i koristiti zajedno ako se ji proizvođači su zadovoljni postojećim cijenama udruže.Treba osposobiti zadruge kako bi u u stočarskoj proizvodnji, čak što više spremni su ime seljaka ugovarale proizvodnju umjesto proizvoditi po nižim ali stabilnim cijenama. države.O Mljekarski .list 9/2003.

31

PUTOVANJE

S DANICOM ;e;J-~

ODKARLOVCA DORIJEKE (m.r:f:x:z~ Piše: Darko .Kantoci, dipl. ing Kod Komorskih Moravica počinje prava planinska željeznica. Jedan veliki stroj pot~ž: vlak na visinu od gotovo 900 m. T racmce JOS uvijek slijede dolinu Do~re, a njih pr~ti Lujzinska cesta. Iza posta1e Brod Morav~ce prema sjeveru krasna je dolina Kupe; granica Hrvatske i Kranjske. Nešto podalje, iza visoke postaje Skrad, opet dolina Kupe i lijepo mjesto Brod na Kupi_ Podno postaje skradske zadrle su duboko u goru dvije tri doline, s vrlo strmim stranama, znamenitim poradi krasote i slapova potoka Kupice. . . . .

Za čas se vlak gubi u gustoj šumi Jela 1 omorika. Pruga vodi uzbrdo sve do 1.220 m dugačkog tunela Kupjak. V!ak prolazi g~_sto~ šumom i kroz dva mania tunela Sus1cu 1 Resnjak pa se hvata ravnog Delničkog polja.

Delničke su kuće građene od kamena a pokrivene drvenim daščicama. Nad poljem vise tamnozeleni vrhovi Veliki i Mali Drgomalj i Veliki Tumac_ Vlak se uspinje još više. Zrak je svjež, hladan, a posvuda se širi miris gorskog bilja. Tu se zimi teško živi. Snježni je plašt vrlo visok, pa se događa da vlak ne može dalje.

Iza tamne šume puca prekrasan pogled na duguljasJu dolinu, a u nj~zin?m sr~u nalaze se Lokve. Zeljeznička postaja visoko Je na brd~.

Silina brda smjestila se na sjever, a sve nad':1su1e Risnjak svojim golim vrhom od 1.5~8 m_ ~eljeznička pruga ostavlja Lokve pratec1 u velikim

-~ --q__----11,_,, ---..: zavojima Karolinsku cestu. U jelovim šumama ovoga kraja najviša je točka karlovačko-rij~~k~ željeznice, u prodoru zvanom Sleme, na v1sm1 od 836 m. Vlak se spušta prema Fužinskom polju. Na šumovitim stranama lijepe d~;ine kojom protječe Ličanka nalaze se Fuzme.

J ugoistočno od Fužina puca pogled na ravno Ličko polje. Nestaje pomalo krasne šume,. a mjesto jela eto izlokanog vapnenca. Nestaju drvene kuće, a zamjenjuju ih kamene. Pruga prolazi kroz kamene ponikve i silne prosjeke, i za čas pred nama osvane čitav Kvarner. Gotovo 1.400 m visoka Učka kao da se diže iz plavoga mora. Pogled se pruža na tamnomodri Bakar~ki zaljev nasuprot kojemu je Kralje_vica s~ st~n~ Frankopanskim gradom. Danas Je tu Jezuitski samostan. Nešto niže mrke su razvaline grada Hreljina. Južno i jugoistočna zeleni Krk i strmi, dugi Cres. _ Vlak ulazi u tunel Kobiljak. Od postaje Plasa, koja je preko 600 m nad morem pa sve do Rijeke, spušta se pruga nizbrdicom. Silna je bura bacila nekoliko puta čitav vlak u duboku ponikvu. Prošavši Meju vlak dolazi do visoke bakarske postaje. Dolje na moru stisnuo se Bakar, a na suprotnoj strani zaljeva je Bakarne, lijepo mjestance znamenito po tunolovu. _Yla~ ulazi u prekrasnu dolinu Drage, onda u~ l1etmkovce na Sušaku, ispod Trsata, ulazi preko mosta na Rječinu, pa do postaje Rijeka. O SVETIŠTE

~WJ:'Jlll~'Jll: WW~JPI: WW~llN!~JEJ: Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing.

U srcu Slavonije, ispod šumovitog Papuka s južne strane te Slatinsko-voćinskog P?,dbrđa_ sa sjeveroistoka, smjestilo se selo Vocm ko1eg rashlađuje i krasi rječica Voćinka. Njegova prošlost seže čak u 12. stoljeće što ?o~c;1zuje ruševina nekoć tvrdog grada na brezul1ku, a 1494. započinje gradnja bazilike Blažene Djevice Marije od Pohoda. U to vrijeme bi;i su I građeni i samostani franjevaca i sestara Klansa.

32

Gradenje neobične ljepote U doba gradnje Marijine bazilike vladao je Hrvatskom kralj VLADISLAV II. iz poljske dinastije Jagelona koji je iz svoje prijestolnice u Pragu širio kasnogotička graditeljstvo sve do naše Slavonije. Gradnju tog bisera hrvatskog kontinentalnog sakralnog graditeljstva, kako navodi Juraj Lončarević, podupirao je naobraženi i vrlo bogat hrvatski herceg odnosno ban Ivan

Ml_jekarskilist 9/2003.

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: - predispiranje: poslije svake muznJe provesti 1Spiran1epotapan1em muznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu; odgovara1ućim četkama odstranih grublje nakupine nečistoća. Napomena: 1spiranJene provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulac11ekazeina, te da se lakše isplahne mhJećna emulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara tople vode otop1t1100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 1ušn1hžlica Ili 3/4 Jogurt-čaše). U pripremtJenu otopinu potopiti muzne Jedinice I po potrebi četkom odstraniti nakupme nečistoća.

SVETIŠTE

GOSPE VOĆINSKE

Korvin. Dakle, prije 500 godina pripadali smo srednje europskom kulturnom krugu, a danas nas trpaju u novoizmišljeni Zapadni Balkan.

Crkva je bila jednobrodna građevina duga 34,65 m s izduženim svetištem mnogokutnog oblika, ukrašenog rebrima poput biljnih povijuša.

Uz svetište bio je zvonik 27 metara visok, a pod njim sakristija. Uz južni bok lađe bile su tri kapelice međusobno nepovezane. Prozori visoki, blago zašiljeni, a ukrašeni biljnim i geometrijskim ornamentima. Izvana su bili ugrađeni kameni podpornjaci koji su pridržavali svod. Bila je to najveća i najljepša crkva u Slavoniji, ali i na mnogo širem području.

Tu je cvao bujan vjerski život sve do provale Turaka 1543., kada se stanovništvo raselila, crkva i samostani opustjeli, a doseljavalo se srpsko stanovništvo.

Početak hodočašća

Spomenuta opustjelost trajala do 1687. kada je Slavonija, oslobođena od Turaka, postepeno vraćano po1 bansku vlast. Otac isusovac Ante KATALINIC napisao je u svojoj knjizi «Marijavelika nada Hrvata» (1998.) kako su prva hodočašća počeka početkom 18. stoljeća, kada j~ župom upravljao franjevac o. Andrija POPOVIC koji je u Pečuhu nabavio lijep Gospin kip i stavio ga na glavni oltar.

Međutim, velika hodočašća počela su oko 1884. kada je dobra vjernica Marija Mikić čudesno ozdravila po zagovoru Majke Božje i iz zahvalnosti kupila u Parizu kip Majke Božje Lurdske, a župnik ga stavio u srednju kapelicu.

Prva velika procesija došla je 1886. iz Požeške doline i Posavine. Na ime Marijina dolazili su hodočasnici posebnim vlakovima Gutmannove željeznice iz Valpova i Donjeg Miholjca.

Rušenje i obnove Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1944. prilikom povlačenja njemačkih jedinica iz Voćina, crkva je djelomično spaljena ostavši bez krova, ali je Gospin kip spašen i odnesen u Slatinu. Tek 1963., za vrijeme župnikovanja vlč. g. Franje BOSNARA, uz veliku pomoć gradišćanskog biskupa LASZLA, dekana S. Horvatha i majstora postavljena je čelična krovna konstrukcija i eternit ploče za pokrov. Hodočašća su opet živnula, a osobito školske djece iz Požege 1971. godine.

«A onda je nastupila velika tragedija. Dana 14. prosinca 1991. crkva je eksplozivom dignuta u zrak. Tada je uništen veliki broj kuća, ubijeno 45 žitelja Voćina i čitav niz naselja ostao bez stanovništva« - opisuje o. A. Katalinić. Međutim,

materijalno uništenje svetišta nije srušilo njegovu duhovnu vrijednost i pobožnost vjernika prema Blaženoj Djevici Mariji i nije nestalo pod ruševinama. Godine 1999. na dan 21. kolovoza požeški su hodočasnici svečano vratili u Voćin staru sliku Gospe Voćinske koja je bila, srećom, pohranjena u Dijecezanskom muzeju u Zagrebu.

Ogromno mnoštvo vjernika iz Požeške biskupije (oko 25.000) skupilo se oko svoje Gospe od utočišta 24. rujna 2000. Sveta Misa slavljena je na otvorenom pokraj srušene crkve.

Obnova crkve započela je 2002. godine odlukom Požeške biskupije i Ministarstva kulture, a po projektu prof. dr. Vladimira BEDENKA, a bit će obnovljena u svom izvornom obliku kićenog kasnogotičkog sloga. Duhovnu i materijalnu obnovu slavnog svetišta vodi od 1999. današnji župnik vlč. g. Zeljko STRNAK, rodom iz nedalekog Vetova. Zahvaljujemo mu na poslanom prospektu iz kojega smo koristili podatke za ovaj članak.

Neka njega, njegove župljane i desetke tisuća vjernih hodočasnika čuva i štiti Majka Božja Voćinska.O

Svetištegospe Voćinske Mljekarski list 9/200:3.

VAMAKS®

® Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@)VETERINA d.o.o.

SILAŽE KUKURUZA dodaci ua bazi bakterija mliječno-kiselog vrenja BONSILAGE Mais: • • • •

za cijelu kukuruznu biljku . .. . za manJe zagnJavanJa za visoku ješnost za bolji proces vrenja

BONSILAGE CCM: • • • •

za vlažno zrno kukuruza . .. . za manJe zagnJavanJa za manje gubitaka za visoku ukusnost Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin te!: 042 / 642 210

''POLJOSTROf' a.o.o.j 1

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 / 350 463

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:

•MOGUĆNOST KREDITIRANJA• • NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

OBIČAJI

PišecZ!ata~

:,~slije :raka i vode, najvažnija za održavanje ztvota Je hrana. Na selu je osnovna hrana bio "kruh naš svagdanji" kojem se, kako sam . već pisala, poklanjala velika pažnja.

Koliko se samo svečano pa i uz blagoslov polja brinu~o o sjetvi, žetvi, spremanju žitnog zrna, od ko1eg se spravljao kruh, kolači i drugo jelo od brašna i tjestenine.

Kada je žito ovršena (o žetvi i vršidbi sam već pisala) poseban je posao i briga spremanje i čuvanje žita. ~šenicu je poslije vršidbe, trebalo dobro pro~us1t1na suncu, i to na velikim ponjavama, zatim Je spremana u čisto pometene drvene škrinje na suho i čisto mjesto na tavanu ili u "hambar".

Hambar je drvena kućica u dvorištu na prozračnom mjestu u kojem su bile drvene škrinje za spremanje zrna žita, pšenice, raži, prosa, zobi, zrna kukuruza, graha, razno sjeme i drugo što se čuvala do upotrebe, bilo za hranu ili za sijanje. Tu se dakle spremala sve ono što je trebalo čuvati od vlage, nametnika svih vrsta, jer je svako zrno u to vrijeme bilo dragocjeno i od velike važnosti kako za prehranu obitelji, tako i za sjetvu iduće godine. ~elika pažnja se posvećivala daljnjoj preradi žitanca u razne vrste brašna: bijelo fino brašno (nule_~),krušno brašno, brašno na "flo"- to je najvredlllJe, zatim brašno koje nije fino prosijavano (bilo ga je najviše), a korištena je za pečenje kruha.

Od raženog brašna su pekli fini raženi kruh a od fino mljevenog kukuruznog brašna pomiješa~ nag s raženim pravljenje "smesni" kruh.

Od svih su žitarica, a posebno od raži, meljavom su dobivene "posije" kojima su na razne načine hranjene domaće životinje.

Mljevenje žitarica obavljana je u mlinovima kojih je bilo na potoku Gliboki u svim selima kuda taj potok protiče.

Jedan od tih sagrađen je na tromeđi ivanečkog - đelekovečkog i torčanskog "hatara". Bio je to zidani mlin s dva para kamena, drvenom branom a negdje poslije rata, 1945., dograđen je i kamen "kašar" za "omilanje" ljuštenje, raznih kaša od v•

Mljekarski /i,st 9/2003.

prosa, heljde ili ječma. Taj mlin prestao je raditi negdje oko 1955.-1960. kada je regulacijom potoka glavnina vodenog toka zaobišla mlin. Sve su to bili mali privatni mlinovi. Neki su uz mlin imali i pilane koje je također pokretala snaga vode.

Tih se ranih poslijeratnih godina zaprežnim kolima, s konjima ili kravicama, vozilo po nekoliko vreća žita u mlinove i to veće količine u velike mlinove Koprivnice ili Peteranec koji su bili na pogon pare - "paromlini", a kasnije na električnu struju.

Manje količine nosili su u "culu" (male vreće oko 10-15 kg), ponekad u drvenoj struganji, i to u najbliži melin koji je bio i u našem selu. Usluge mljevljenja nisu plaćane novcem, već su mlinari uzimali "ušur" i to u količini od 8 do 1O % dovezenog žita. . Odla_zak u melin na "pajtlin" zahtjevao je i velike pripreme. Nagrabili 'bi žito u lijepe tkane vreće s utkanom ukrasnom partom. Muškarci, ali i žene,_~a tu bi priliku obukli malo svečanije ruho, spremih nešto jela i pića i rano ujutro krenuli u mlin udaljen samo 4 - 5 km ali su u koloni čekali cijeli dan. Na kolima bi jeli i pili, a s rođacima prijateljima i poznanicima iz drugih sela popričali o novostima. Tako im je vrijeme čekanja brže prošlo. Moglo se vidjeti tko je kakav gazda: kakva kola ima, konje, koliko je žita na kolima dovezao i u kakvim je vrećama žito. Siromašnijima su g~z~e prevozile žito u mlin a naknada za uslugu 610 Je Jedan dan rada u polju. Sirotinjski kruh je, dakle, uvijek bio "slađi" s još više.kora jer se uvijek morao odraditi nekoliko puta.

U mlinu na potoku, uglavnom je mljeven kukuruz za kukuruzno brašno od kojega je pečen kruh u krušnoj peći ili pravljeni žganci i razne c1cvare.

Evo nekoliko recepata kolača iz kukuruznog brasna: .

Kukuruzne pogačice 1 kg kukuruznog brašna, 1 litra mlijeka, 1 ~lica papra, 1 žlica soli, 1 žlica šećera, 2 jaja, Jed~n duboki tanjur čvaraka, 1- 2 žlice glatkog brasna.

V

V

•

37

OBIČAJI

Kukuruzno brašno preliti kipućim mlijekom, zatim umiješati glatko brašno, sol, papar, šećer, samljevene čvarke i jaja. Zamijesite u finu prhku smjesu, oblikujte pogačice, složite ih na namazani lim i ispecite na vrlo jakoj vatri (pecite kratko u vrućoj pećnici jer na laganoj vatri pogačice pucaju).

Trepa- pogača kukuruzno brašno, mast, 1kg jabuka, 10 dkg šećera, malo cimeta, 3 dcl vrhnja, 3 dcl ulja. Lim dobro namažite mašću, naspite ravan sloj kukuznog brašna prst debelo, ogulite očistite i naribaj te jabuke i stavite ravnomjerno na onaj sloj brašna, pošećerite ih i pospite cimetom. Zalijte obilato vrhnjem i uljem. Pecite na laganoj vatri da korica dobije zlato-žutu boju.

Cicvara 7 dcl kukuruznog brašna, 7 dcl sv1ezeg kravljeg sira, 7 dcl mlijeka, 3 jaja, 2 dcl vrhnja malo soli, masti za kalup, šećer i vanilin šećer za posipanje.

Pomiješajte brašno sa zgnječenim sirom, zalijte mlijekom, dodajte sol i jaja, dobro promiješajte.

Kalup namažite mašću, ulijte mješavinu, odozgo premažite vrhnjem i ispecite. Vruće pečenu, pospite šećerom pomiješanim s vanil šećerom.

Kukuruzna pita sa sirom 1/2 kg kukuruznog brašna, 3 dcl mlijeka, malo soli, 10 dkg šećera, 1 kvasac, Nadjev: 1/2 kg svježeg kravljeg sira, 25 dkg šećera, 3 jaja, 2 žlice bijelog brašna; šaka grožđica ( 5-1Odkg ), vanilin šećer.

Brašno preliti kipućim mlijekom, dodati šećer, sol a naposljetku zapjenjeni kvasac. Zamijesiti i pričekati da se uzdigne. U međuvremenu miješajte žutanjke sa šećerom, dodajte usitnjeni sir i brašno i na kraju grožđice i bjelanjke. U dobro namašteni lim stavite polovicu tijesta od kukuruznog brašna, nadjev od sira pa preostalu polovicu tijesta. Ispecite na srednje jakoj vatri.

Umjesto nekadašnjeg žrvnja, danas seoska domaćinstva imaju mlinove čekičare ili kućne mlinove s kamenom na električni pogon. Melju uglavnom žitarice za stočnu hranu, a potrebe za krušnim brašnom podmiruju zamjenom pšenice u industrijskim mlinovima.

Razvojem moderne prehrambene industrije, izgradnjom velikih i jakih mlinova, mali su mlinovi, prestali s radom i nestaju. Ali i od "industrijskog" brašna, bit će dobri stari kolači. O 38

SJEĆANJA MOJE MLADOSTI

O, kako je nekad U Lanjskom polju bilo, trava se zelenila, šaš vijorio na Gatama travu kosci kosili rakiju pili i pjevali.

Njihove žene i naše vodu i hranu im nosile, konje u polje na pašu dovele nisu imale ni srebra ni zlata već ulare stavile sebi oko vrata!

Iz svakog kraja, zvono konja I glas svinjara se čuo Lanjskim poljem odjeknuo, a roda je marljivo za koscima zmije i žabe tražila i na stari trijem na gnijezdo ih stavila!

Sunce je visoko, vrućina velika ajmo preko Krnjice u Čeprlin na pivo kod Sinkovića!

Tamo je tek lijepo bilo, pivo i vino se pilo u Trebežu kupalo, a svaki kosac svoju snašu u debeli hlad odveo!

I ja sam tamo mlada snaša bila, mislila na kosca i mladog pastira!

Marica Sinković

Mljekarski list 9/2003.

DJECA

NA SELU

ECAIGRE IPOSLOVI istražuju kuhače, tijesto, modlice. To su novi oblici koji zamjenjuju kupovne igračke.

Otac je na selu rastrgan oko poslova na polju Prve korake djeca rado učine u društvu svojih najmilijih, veseleći se skupa s obitelji koja je često i u štali pa mu ostaju kratki trenutci bavljenja djerastrzana u svojim obvezama. Seoska obitelj goto-, tetom. Neovisno o očevim osjećajima griješi se kavo i nema slobodno vremena. Pronalazi ga u tre_- da se dijete isključivo podređuju jednome roditenutcima između svojih poslova hranjenja, čišće­ lju jer drugi navodno nema vremena. Obiteljski odlazak u polje može učvrstiti obitelj i kod djeteta nja, pospremanja, ukratko svaštarenja, - ··-Majke nase1u oi seiialfiitilekada:bcočevi po- razviti pojačano razvijanje identifikacije i oponakušali pomagati oko djece, a očevi bi se zabrinuli šanja. Od roditelja se očekuje prirodnost komuniako bi majke njima za petama pokušavale pomoći kacije, međusobnoga uvažavanja i duhovitosti.Na u poslovima ostavljajući malene bakama i djedo- prostirci će dijete biti zaštićeno, a poslovi na zevima. Situacije su danas uobičajene i podložne do- mlji koji se odvijaju ručnim alatima (vile, motike, govorima unutar obitelji, a selo obično onda nađe srpovi ..) ostat će zapamćeni kao nešto pozitivno. pravu priču.

Priroda seoskog okružja olakšava djetetu raDjeca su prohodala i što sad? Nema više «du- zvoj bioloških funkcija jer dijete ima prilike gledadica u kinderbetu», za petama vam je sve brže di- ti obavljanje nužde različitih domaćih životinja i jete, nespretno i znatiželjno. Vježbajte nadgla- prihvatiti to kao prirodnost. Uz pomoć roditelja savanje, dijelite upute, pazite na krive korake i ne uživati će u blagodatima osobne higijene. Ti rituali se mogu organizirati za toplijih dana na otvorazmišljajte kako dijete usmjeriti u ljepote sela.

Ljetni i jesenski dani idealni su da dijete usa- renom, travnatom dijelu seoskog domaćinstva uz vrši koracanje uz kokice i piliće, uhvati kakav ka- igru i puno pozitivne priče. menčić i baci prema njima, te uz to vježba vlastiti Vrlo brzo dijete te dobi početi će oponašati govor. Možda ćete vikati iz straha da ne zapne u svoje ukućane te tako stvoriti temelje još čvršće povezanosti među članovima obitelji. Tko se više trčkaranju, ali pustite ga i razlučite granice dopuštenog. bavi djetetom toga će uvijek češće oponašati.

Imate neodgodiv posao, spremanje kuće. Ra- Bitno je da u obitelji ima što manje uvredljivih i posesivnih članova. Ako se primjerice dijete dit ćete koliko možete s krajičkom oka na djetetu, a dijete će vas pratiti. Dodajte mu prikladnu igra- dohvati drvene kuhače to ne mora značiti da majka dobro kuha, već može značiti da primjerice čku, puno mu pričajte i usmjeravajte priču u ono što vi morate napraviti. Ako to učinite, dijete će dobro prijeti. Ako se dijete dohvati kliješta vjerovam to znati vratiti, Budite vedri jer ćete loše jatno želi pokazati ono što je činio otac tijekom dana. Zgrabiti naočale svakako ne znači da će «či­ raspoloženje prenijeti i na dijete.

Morate otići poslom izvan kuće. Nije vam ja- tati» novine već kao masku za lice.

Primjera jasličke djece koja prelaze u samosno kako ćete s djetetom. Ponesite sve što treba da bi dijete imalo svoj vrtić na otvorenom, jer ćete hodne male, živahne, zainteresirane individue pokod djeteta razviti osjećaj za kretanje i prirodu. stoji bezbroj, a seosko okružje idealno je za priroDjeca te dobi vole istraživati. dnost. Nemjerljiv je prostor, životne navike i boSeoski poslovi započinju ranojutarnjim aktiv- gatstvo sadržaja. To svakako treba iskoristiti. nostima hranjenja stoke, pripravljanja alata i strojeva za dnevne poslove. U trenutcima između dva posla doći ćete pogledati dijete i pripomoći onome tko je gotovo- stalno s djetetom te dobi, Nećete pogriješiti ako produžite hranjenje, primjerice krava i telića s djetetom na slobodnoj ruci. Tako ćete odmah odagnati strah od veličine životinje.

Razdoblje socijalizacije idealno je u seoskom okružju gdje dijete može prirodnije razviti odnose s odraslima. Obitelj je mnogobrojnija (nekoliko generacija) te dijete prati odrasle u njihovim poslovima. Vrlo rado oponaša roditelja istoga spola što, naravno, treba iskoristiti.

Dobro je curice upoznati vizualno sa svojim uobičajenim poslovima u kuhinji. Djeca rado

Piše: Dražen Stević, prof.

Mljekarski li,st 9/2003.

39

KALENDAR RADOVA OD

I

.5

-a. :.S

KALENDARRADOVAZA RUJAN

U polju se nastavlja sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, trava i travnato·o o djetelinskih smjesa. Krajnji rok za ovu .... s:: sjetvu je prva dekada rujna. U drugoj J dekadi počinje sjetva ozime grahorice i ozimog graška, a krajem rujna ozime pšenice i ozimog ječma. U drugoj polovici mjeseca počinje jesenska-zimska obrada ~ tla za proljetnu sjetvu. Berba ranih hibrida c.. kukuruza, sirka, suncokreta i soje. Vrijeme je za vađenje krumpira i šećerne repe te pripreme z;a sjetvu ozime pšenice, ječma, raži i zobi, a nastavit ćemo berbom jarih kultura.

U vinogradu pregledati grožđe, utvrditi količinu sladora kako bi se mogao odrediti početak berbe. Vinograd treba biti uređen kako bi berbu 1 što lakše obavili, a preradu grožđa što brže.

U voćnjaku je berba u punom intenzitetu.

Provodimo jesensku obradu tla, kopat ćemo jame za jesensku ili proljetnu sadnju.

Povrtnjak ćemo po potrebi zalijevati i '1:rema potrebi obaviti zaštitu. Prekopati tlo za

sadnju novih kultura, a sijati mrkvu, peršin, Saditi češnjak, luk srebrenac, kozjak i ljutiku.

U vrtu ćemo saditi lukovice cvijeća koje cvate krajem zime i početkom proljeća, a zasadit ćemo i dvogodišnje cvijeće. Crnogorične biljke treba zalijevati. O radič, salatu, špinat i matovilac. salatu, radič, endiviju, poriluk,

-----------------

IN MEMORIAM

Rođen je 25. ožujka 1929. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Upisuje studij na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 1948/49. godine.

Diplomirao je na Stočarskom odsjeku 1954. godine. Već za vrijeme studija opredijelio se za područje proizvodnje i prerade mlijeka.

Godine 1959.-1960. kao stipendista ICA boravi na Univerzitetu Madison-u, Wiskonsin, gdje usavršava znanje iz mljekarske struke.

1978. upisuje poslije-diplomski studij na temu "Kretanje potrošnje mlijeka u Zagrebu". Stečeno stručno znanje rado je i nesebično podijelio s kolegama "Zagrebačke mljekare", "Agruma" Gruda, Karlovačkoj mljekari i još nekim kao rukovoditelj i kao stručni konzultant.

Od 1981. do 1986. radio je u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta kao predstojnik Zavoda, a nakon tog razdoblja vraća se u "Dukat"d.d. Mljekara Zagreb. Stručnim radovima pridonio je sadržaju i kvaliteti časopisa u izdanju Hrvatske mljekarske udruge čiji je vjeran član bio od 1961. godine.

Pored svog bogatog stručnog znanja i iskustva bio je pomalo samozatajan. Bio je dobar i povjerljiv prijatelj.

Za sve što je učinio za razvoj i unapređenje mljekarske struke hvala gospodinu Marjanu Ribak.

Uredništvo 40

Mljekarski li<;t9/2003.

r~\

(CIO· -· ..J

PIONEER A

'•

(

eie mllJe

uz svježe mlijeko ~