Mljekarski list 8-2004

================ SUBVENCDE UPOIJOPRIVRE } IZ ZAGREB A Ć K E ŽUPAN I JE

.. . opstrnye na sI1: •J.99• V.

• •

b

ra

Zavašupotpunu ravnotežu www.tura.hr/lura~info@lura.hr

besplatni potrošački telefon: OBOO277 27i

KOLOVOZ,

2004.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ ZLATNI ROG ______________________________

_

KRMNE KULTURE Tehnika siliranja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 HRANIDBA Krmni obroci muznih krava s travom i silažom _ _ _ _ _ _ _ 7 Spremanje silaže - upotreba dodataka pri siliranju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 VETERINARSTVO Suzbijanje muha na farmi mliječnih krava ___________ Priprema krava za izložbe _____________________ Kisela indigestija - acidoza buraga ________________

14 15 17

GOSPODARSTVO O nekim kritičnim točkama programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj ____________

18

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA Čišćenje i dezinfekcija opreme za mužnju ___________ International Committee for Animal Recording OCAR) ________________________ STOČARSKE IZLOŽBE VII Međužupanijska stočarska izložba "Slavonski Brod 2004" ______________________ V. stočarska izložba međimurske županije "Nedelišće 2004." _________________________ "ZLATAR2004." - IV. izložba stoke i VI. izložba konja Krapinsko-zagorske županije ________

23 25

25 27 29

IZ MINISTARSTVAPOWOPRIVREDE Primjena zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište ___________________ Interventni otkup ___________________________

30 31

RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji ______________ Moji odgovori i komentari kolegi Ladišiću __________

32 35

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU Godišnji pregled centara za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske - Križevci, 04. lipnja 2004. __ • • _ 38 IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Obavijest o subvencijama u poljoprivredi, šumarstvu i lovstvu Zagrebačke županije _________ 39 Prvo županijska natjecanje u šišanju ovaca __________ 39 OBITEW I DOM _____________________________ 40 ,-

- - - - -:}<-

- - - - - - - - - - - -:)<:-

- - - - - - - - - - - -:}<:-

ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarskeudruge proizvođaču mlijekaza najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.

- - - - - - - - - - - -~

- - - - -, I I

Ime i prezime

proizvođača: ................................ ......................... .

Adresa: ................................................................................................................ .

Broj krava: ............................................. ............................................................ .

Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara): .............................. ........... .

···· · ·· · · · ······ Klasa isporučenog mlijeka:............................................................................

X Datum predaje obrasca i potpis:. :

...................

I1______

~-

-><:- ___________

-><:- ___________

Napomena:

X Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec SRPANJ dostaviti tijekom kolovoza o.g Za eventualna dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvat-

X sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.

___________

-><-_____ 1'O

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Amelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak, Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik I izdavać: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Upravai uredništvo:Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, CIJena: 5,00 kn, Graflćka priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

KRMNE KULTURE

Kod spremanja silaže osnovno je -a. I načelo da biljnu masu treba :.a ... spremiti u što kraćem razdoblju. ~

Q)

...c: ;:)

Za ispunjavanje ovog načela potrebno je učiniti sljedeće: i.i Cl • biljke treba pokositi i usitniti, ii.i !~ • biljnu masu treba dopremiti u silos, o..

• biljnu masu treba dobro i temeljno nagaziti (sabiti), • dobro sabijenu biljnu masu treba odmah pokriti o

~

1

5/ika 1: Tehnika siliranja

~------------------------~

Ove četiri radnje predstavljaju temeljne radove u organizaciji spremanja bilo koje vrste silaže. Da bi ove radnje uspješno obavili potrebno je raspolagati: • siloprostorom, • mehaniziranom linijom za spremanje silaže, • dobrom organizacijom rada, • stručnim osobama koji rade u procesu spremanja silaže, • povoljnim vremenskim prilikama.

UBIRANJE I USITNJAVANJE BILJNE MASE Usitnjavanje biljne mase za siliranje vrši se prilikom J ubiranja na polju. Tehnički proces usitnjavanja nazivamo o o kombajniranje zelene silaže. o o Za ovaj proces koriste se o o silažni kombajni različitih o izvedbi: o • samohodni s vlastitim motorom, • vučeni s pogonom od priključnogvratila traktora, • vučeni s pogonom radnih organa od vlastitog motora.

Treba izbiegavati kombaJ·J niranje kukuruzne biljke za

BESPLATNI SAVJETI! PROIZVODA 4 ,_;..,..._--SVEZA SVINJE -SVEZA OVCEI KOZE -SVEZA KRAVEI KONJE

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE! Vullnčeva 10, 10310 lvanić Grad

__ ,..-u-.,..1

E-mail:gumex-eko@inet.hr OPREMA ZA FARME

2

,,_

Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482

GUfflEX

Mljekarski list 08/2004.

KRMNE KULTURE vrijeme kišnih dana i po blatnjavom zemljištu, jer ono otežava kretanje mehanizacije a u silos se unosi nepotrebna vlaga. Linija za spremanje silaže je organizirana tako da se uz kombajn kreće traktor s prikolicom u koji se stavlja usitnjena biljna masa i odmah prevozi u silos.

Visina košnje Najčešće je ta visina 10 do 15 cm od površine zemlje. Povećanje iznad ovih vrijednosti radi poboljšanja kvalitete silaže obično nije profitabilna jer dobivena bolja kakvoća rijetko kompenzira gubitak prinosa. Tako, povećanje visine pri košnji od 15 na oko 46 cm smanjuje prinos suhe tvari za više od 1 t po ha.

Dužinasitnjenja Opća preporuka za kukuruznu biljku košenu nekonvencionalnim kombajnom (bez uređaja na naknadnu preradu) je 0,95 cm teoretske dužine kukuruzne biljke, s variranjem od 0,63 do 1,27 cm, u zavisnosti od vlage biljke i zrna, hibrida i kombajna. Finije usitnjena silaža bolje se sabija u silo objektima, ali obroci s dosta silaže zahtijevaju određenu dužinu radi stimuliranja lučenja sline u goveda. Pri sjeckanju na dužinu od 1,27 cm mogu se javiti poteškoće u sabijanju u silosu kao i poteškoće u ispravnom funkcioniranju izuzimača silaže iz silo-tornjeva. Može doći do raslojavanja dijelova stabljike i većih dijelova oklaska u potpuno miješanim obrocima. Ako su noževi oštri, pn

teoretskoj dužini sjeckanja od 0,63 do 0,95 cm, sljedeća je struktura isjeckane mase: 15 % dužine od 3,8 i više cm, 25 % od 1,90 do 3,80 cm, i 60 % od 0,31 do 1,90 cm.

TRANSPORT BILJNE MASE Usitnjena biljna masa od kombajna do mjesta spremanja silaže može se transportirati raznim tipovima prikolica. Potrebno je da one imaju mogućnost brzog istovara kipanjem ili transportnom trakom. Za transport su posebno prikladne samoutovarne prikolice koje imaju i mehanizam za istovar. Da bi što potpunije bio iskorišten rad kombajna, broj prikolica za prijevoz određuje se prema udaljenosti od polja gdje se vrši kombajniranje do silosa. Na ovaj način se osigurava kontinuitet kombajniranja i punjenja silosa.

GAŽENJE SILAŽNE MASE Istovarenu zelenu biljnu masu u silosu odmah valja poravnati, a taj sloj ne smije biti deblji od 30 cm. Tako poravnan sloj odmah treba brzo i dobro nagaziti. Ne smije se čekati da silos bude napunjen do jedne trećine ili čak polovice da bi se potom gazilo jer će u donjim dijelovima silosa biljna masa stvarati gnijezda ispunjena zrakom. Pri otvaranju i ulasku zraka u tim se gnijezdima naglo zagrijava i kvari silirana zelena masa. Gaženje mora biti temeljito da bi potpunije istisnuli zrak iz biljne mase kako bi se na taj način stvorili anaerobni uvjeti. U

Slika 2: Samohodnikrmni kombajn

Slika 3: Gaženje silažnemase

Mljekarski list 08/2004.

3

KRMNE KULTURE~====~~=~=~~~= horizontalnim silosima gaženje se obavlja težim traktorima (slika 3). Pri gaženju traktor se mora kretati isključivo unutar silosa da se preko kotača ne bi navozila zemlja na zelenu masu a s njom unijeli štetni mikroorganizmi. Zbog toga, osobito za kišnog vremena, kotače traktora koji dolazi na silos treba oprati. Gaženje zelene mase u silo - tornjevima manjih kapaciteta obavljaju ljudi pomoću specijalnih alatki (vibratora). U ovim tipovima silosa zelena masa se i sama sabije uslijed vlastite težine, pa ne treba puno truda.

PREKRIVANJE VODORAVNIH SILOSA Način prekrivanja vrlo je važan za uspjeh siliranja. U silos ne smije ulaziti zrak čime pomažemo bakterijama mliječne kiseline, a sprječavamo i suzbijamo razvoj svega što šteti fermentaciji.

Dobro prekrivanje ima dvostruku ulogu: prvo, da se spriječi ulazak zraka u silažu, i drugo da se zaštiti površinski sloj silaže od oborinskih voda. Te vode trebalo bi odmah odvesti od silosa da ne ulaze u silažnu masu i ne ugrožavaju trajnost čuvanja silaže.

Na slici 4 se vidi pravilan sustav pokrivanja silosa napunjenog kukuruznom silažom. Obavlja se u sljedećim fazama: • prvo podvijemo obrubnu foliju (staru neoštećenu foliju) uz rub silosa na dubinu

najmanje lm i njome pokrijemo površinski sloj, • silažnu masu pokrijemo plastičnom folijom kojoj rubovi prelaze silos najmanje 50 cm, • u posljednje vrijeme sve se više prakticira pokrivanje silofolije silo-dekom, • na rub između stranice silosa i silažne mase treba staviti silo-vreće s pijeskom.

Učvršćivanje folije Dodatno opterećenje tj. učvršćivanje folije može se obavljati pomoću auto guma, vreća

Slika 5: Učvršćivanje folije

silovreća

zašt. mreža debelasilo-folija tanka silo-folija

l\

obrubnafolija (neoštećena stara folija) .... :;z: .., ·:t· ... ...

....

·•

..

Slika 4: Pokrivanjedobronapunjenogsilosa 4

pijeska, nabacivanjem zemlje (gline) ili organskog materijala (slama, ostatci hrane i sl.). Najbolji su rezultati postignuti s vrećama pijeska (dimenzija 24x125 cm i dr.) presvučenim zaštitnom zelenom mrežom (slika 5.). Otporne su na ultra-violetne zrake, a nakon pražnjenja silosa treba ih spremiti u skladišta i čuvati za iduću godinu.:.}

Mljekarski list 08/2004.

PROIZVOĐAČI MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA! SAMOSTALNO KONTROLIRAJTEHIGIJENSKU KAKVOĆU

· MLIJEKASVOJIH KRAVA

SgmaTest® MASTITIS TEST ZA OTKRIVANJE POVEĆANOG BROJA SOMATSKIH STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ZA MANJE OD 1 KUNE!

SG>maTesrpruža mogućnost svakom proizvođaču mlijeka

za:

• ostvarivanje više otkupne cijene za isporučeno kvalitetno mlijeko • povećanje ukupne godišnje količine izmuzenog mlijeka • niže troškove liječenja i izlječenja vimena • kontrolu zdravstvenog stanja vimena pri kupnji nove krave

~armd.o ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE

PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24,

Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec Tel. 042 207-990; Fax. 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr

Soma Test® INDIKATOR PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

SQmaTest®komplet sadrži:

er INDIKATOR 2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja svih četrti vimena)

er BOČICE ZA DOZIRANJE DOZATOR

Cr

Cr PRAKTIČNI PRIRUČNIK za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvima Cr UPUTE ZA KORIŠTENJE r - - ->E

: I 1

-

-

-

-

-

-

)<:-

-

-

-

-

-

-

~-

-

-

-

-

-

->E

-

-

-

-

-

-

-

~ -

-

-

-

-

-

~-

-

-

SomaTest~a PO PROMOTIVNOJ CIJENI

KUPON ZA NARUDŽBU

I

V

Narucujem:

: D Soma Test® Komplet t D Soma Test®Indikator

Cijena:

79,80 kn+ troškovi poštarine

(500ml)

- Cijena:

24,90 kn+ troškovi poštarine

Ime i prezime: _________________

_

;

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________

(obvezno ispuniti)

Poštanski broj i mjesto:

(obvezno ispuniti)

----------------------

Telefon/mobite/: __________

i

: Mlijeko dajem u otkup:

O

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

O

Da

LJ

Naziv mljekare: _____________

Ne.

_

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659

proizvođaču

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec I_

I

-

-

)<:-

-

-

-

-

-

-!I>+ -

-

-

-

-

-

->E:

-

-

-

-

-

-

-

)<:-

-

-

-

-

-

-;)<

-

-

-

-

1 -

-

->E:

-

-

l'll.a.Pomena: Vaši osobni podaci biti će tretirani kao poslovna tajna, i neće se koristiti u druge svrhe, a korisnici Mljekarskog lista ostvaruju trajan popust od 150/o.

_J

IIIINI OIIOCIMIINIHDAVAS I

I

Piše: dr. se. Stjepan Feld.hofer

TIAVOII I SIWOII --(NASTAVAK

Ako prošlogodišnja silaža nije dobro usitnjena, dobro ugažena i anaerobno zatvorena zbog toplijeg vremena se zagrjjava pa krmne obroke, namijenjene muznim kravama, valja nadopunjavati sjenažom i kukuruznom silažom.

IZ BROJA 7.)--

većim postotkom

kvalitetnih bjelančevina i energetski jačim sirovinama (prema Tablici 1 b).

Silaža mora uvijek biti ispravna i kvalitetna jer se u protivnom još više smanjuje ukupna hranidbena vrijednost krmnih obroka a može uzrokovati i zdravstvene

poremećaje.

U nedostatku kvalitetne zelene mase, u Osnovni krmni obroci s travom i kukurazdoblju vegetacije, također je nužna ova ruznom silažom - sadrže prosječno zbog kukunadopuna. ruzne silaže, manje sirovih bjelančevina (oko Krmni obroci sa sjenažom - sadrže oko 11,4 % sirovih bjelančevina u suhoj Tablica 5: Osnovni krmni obrocimuznih krava u kasniiem tvari i mnogo sirove vlaknine (oko 33 pašnom razdoblju (s kukuruznomsilažom) %). Lako probavljivi šećeri pretvorili Sirovine Ukupnosadrže su se u mliječnu kiselinu sjenaže i Sijeno kg 1,0 Suhe tvari g 13 710 U suhojtvari ugradili u silažne bakterije.

- Trava, paša kg 35,0 Sirovihbjelančevina g 1351 9,85 % Energetska hranidbena vrijednost Kukuruznasilaža kg 15,0 Sirovevlaknine g 3 875 28,26% stoga je uvijek vrlo niska (oko 5,534 Kalcija g 61,70 0,45% MJ NEL O,76 do 0,80 H.j./ kg suhe 28,15 Fosfora g 0,21 % tvari) pa nema ni visoke muznosti.

Magnezija 22,15 0,16% g (Tablica 4). U krmne obroke zato treba Energetskehranidbene vrijednosti MJNEL 79,65 5,810 MJ/kg dodavati krepka krmiva (kukuruzne H.i.

11,72 0,85 H.i./kg prekrupe) i potpune krmne smjese s 10 % u suhoj tvari), sirove vlaknine (oko 28 Tablica 4: Osnovni krmni obrocimuznih krava u kasnijem % u suhoj tvari) i kalcija (oko 0,45 % u pašnom razdoblju(sasjenažom) suhoj tvari), a energetska hranidbena Sirovine Ukupno sadrže vrijednost je viša negoli obroka sa Suhe tvari Sijeno kg 1,0 13 810 U suhoj tvari g sjenažom (oko 5,810 MJ NEL ili 0,85 Sirovih bjelančevina Trava, paša kg 35,0 1 576 11,41 % H.j ./kg suhe tvari). (Tablica 5) g U svim navedenim osnovnim krmnim Sirove vlaknine Sjenaža kg 14,0 4 538 32,86% g obrocima nema dovoljno fosfora (samo oko Kalcija 0,19 - 0,21 % u suhoj tvari) i magnezija 74,60 0,54% g (0,15-0,18 % u suhoj tvari). Uz kukuruznu Fosfora 26,15 0,19% silažu može nedostajati i kalcija. g Magnezija U voluminoznim krmivima općenito 20,20 0,15% g nedostaju mikrominerali: bakar, željezo, Energetske hranidbene kobalt, jod što može negativno utjecati na 76,43 5,534 MJ/kg vrijednosti MJ NEL plodnost i reprodukciju krava, zbog čega krH.j.

10,55 0,76 H.j./kg mne obroke treba dopuniti odgovaraju-

I

Jiijekarski list 08/'20(J4.

I

Milk-maker za plodne, proizvodnosposobnekrave

·-··-·--

a....,.. ....,.....

::-:.,•.":-••:: ,,., ,. . :: . . .~~~~~~:~.c=~ ,·,,:" •' .•:, ~

Prednosti s Lactoma: Ciljevi Sano: 1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer

Kompleks energije-proteina-aminokiselina-šećera-sumpora 1. Povećava količinu mlijeka 2. Visok sadriaj proteina i masti u mlijeku 3. Poboljšava plodnost 4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine 5. Redovna plodnost

• Sano treba platno sposobne kupce • Sano kupci moraju biti najbolji • Sano i za 5 ili IO godina treha kupce • Sarm želi zadovoljne. stalne kupce.

2. Kako s kravama zaraditi novac: • velikom

količinom mlijeka

• svake godine povećanje za 500 litara • puno proteina i masti u mlijeku • svake godine jedno zdravo tele • zdravo vime i papci

3. Što učiniti, da bi se s kra,101111 zaradio nm·ac·: • napajati telad sa Sano Milsan.

• po teletu trebate 40 kg = l'a .• 100 kn

• l litra Milsan stoji O, 94 kn.

• 1 litra prodaoog donosi ca 1.85 kn.

kravi.kg

mli_jeka

• mlijeko za tt!lad po litri swji 1.13kn

• uz 400 litara zamjene. to je 1.140 kn više za mlijeko.

• vaša dobit: 840 kn.

4. Svojoj kravi trebate da,·ati:

• puno zraka. i tijekom zime

5. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,50 kn dnevno.

Vaš Sano partner rado će Vas satjetovati!

To donosi oko 10 litara nllijekadne,·no ,'8e = 28.,.~ kn!

ZanimaV~ TMR miješalka?Suo ima dobreponudeza prodajui najam.

To znači: 15 kn ,iše po kr.tl'idnevno. a godišnje 4.575 lm ,·eće dobiti puteni

Uputa za hranidbu:

Lactomu.

6. Uz to:

• poboljšana

Količina mlijeka koju krava daje odlučujuća je za količinu primjene:

plodnost

• bolje zdravlje • više masti i proteina Samoom po, ećanje proinodnje i u ... pjeh pohrduje s,·akodnerno na dese• cima tisuća gospodarsta, a.

I \'i možete biti medu njima!

20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma 2S litara mlijeka = 5 kg l.a.:tom:i 30 litara mlijeka = 7 kg Lacroma 35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma 40 litara mtijeka = 11 kg Lactoma

umiješati u hranu kao potpuni obrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan, i to lO g / litri mlijeka.

• puno svjetla. i tijekom zime

S.stav:sojina salma, satma uljane repice, rezanci ~eme laktoza, saharoza, glukoza, fruktoza, magnezij-sulfat.

repe, kukuruz. proizvodi i nusproizvodi pekarwe industrije,

• puno vode. i tijekom zime

Kemi~kl sastav: 18,5% sirovog proteina. 5,0% sirove vlaknine, 2,0% sirove masti, 46% šlm)ba i lea!ra, 4,0% pepela.0,7•• sumpora, 7,5 MJ NEI.,203 g nXPlkg. 1.1% lizina, 0,4% metionina, 0,8% metionina i cistina, 0,2% triptofana, 300 mg niacina.

Sano • Suvremena hranidba životinja d.o.o., Industrijska c., 44317 Popovača, tel.: 044/568 000, fax: 044/670 816

HRANIDBA ćom količinom mineralno-vitaminskih premiksa ili s dopunskim krmnim smjesama.

S obzirom da su temperaturno - vlažni odnosi i klimatsko razdoblje do srpnja, a zatim u rujnu i listopadu, optimalni za plodnost i reprodukciju krava, treba iskoristiti sve mogućnosti da se jalove krave i krave s dužim među­ telidbenim razdobljem oplode i ostanu steone.

To znači da krave moraju dobivati dobro

izbalansirane krmne obroke sa svim hranjivim sastojcima potrebnima za mliječnost i dobru plodnost krava.

Kravama visoke muznosti potrebno je i mnogo vode osobito u vrijeme toplih i sušnih klimatskih razdoblja. Stoga svježe pitke vode mora uvijek biti u dovoljnim količinama u blizini hranilišta, izmuzišta i na mjestima zadržavanja krava. O

HRANIDBA V

JE ILAZ · D

ATA

TREB

PRI bioloških dodataka koji su na tržištu dostupni. Na sreću, izbor pogodnog dodatka, zbog svrstavanja u kategorije, manje je kompliciran nego se čini (Tablica 1).

Dodatci jedne kategorije razlikuju se po svojstvima: opća učinkovitost, pogodnost za pojedine kulture koje se siliraju te jednostavnost rukovanja i primJene. Ovi čimbenici, zajedno s cijenom i dostupnosti pojedinog dodatka, utjecat će na odabir najprikladnijih za određenu silažu.

Nedostatak pojedinih kemijskih dodataka je korozivno djelovanje na opremu i/ili opasnost pri rukovanju. Biološki dodatci su anti-korozivni i sigurni za rukovanje, no njihov nedostatak je cijena. Osim toga, njihova učinkovitost može biti manje pouzdana otkako se zasniva na aktivnosti živih organizama. Pravilno skladištenje tih bioloških dodataka (kod proizvođača, trgovaca i samih poljoprivrednika) od presudnog je

Svježa zelena masa s pašnjaka, prirodnih i nadosjjavanih livada, sijanih travnjaka, djetelinsko travne smjese, smjese cijele biljke žitarica i leguminoza, leguminoze, smjese ratarskih nusproizvoda (slame, kukuruzovine) i sočnih krmiva - mogu se konzervirati siliranjem.

Silirana krmiva u mnogim se zemljama Europe cijene kao visoko vrijedna hrana za preživače. To je razlog što se u Nizozemskoj, Njemačkoj i Danskoj više od 90% krme, proizvedene na privatnim gospodarstvima, sprema kao silaža. Čak i u zemljama s dobrim vremenskim uvjetima za spremanje sijena, kao što su Francuska i Italija, približno se 50% krme silira. Da bi se spremila kvalitetna silaža potrebna je dobra mikrobiološka fermentacija.

Uz dobar proces fermentacije, kvalitetna silaža ovisi i o vrsti i kvaliteti krmiva koje će se silirati, te načinima i tehnikama pripreme krme i procesa siliranja.

Dodatci (aditivi) silažama U Europi i razvijenom svijetu u proteklih deset godina postalo je vrlo uobičajeno korištenje dodataka za poboljšanje prirodnog procesa siliranja. Izbor dodataka gotovo je bezgraničan, ako se uzme u obzir veliki broj kemijskih i

Mije/carski list 08/2004.

značaja.

Usprkos tim nedostatcima, u Europi i Sjevernoj Americi bakterijski inokulanti postali su danas najčešće korišteni za kukuruz i trave, te leguminoze koje se prosušuju na oko 30 % suhe tvari (ST). Posljednjih su godina u Nizozemskoj i apsolutne i relativne vrijednosti količina silaža siliranih dodavanjem bakterijskih inokulanata u 9

HRANIDBA~======================= s nedovoljnom količinom fermen tabilnog supstrata ili preKategorija Aktivne tvari Napomena malim sadržajem suhe aditiva tvari imaju KF < 35. U Mliječno kisele bakterije takvih krmiva potpuna Stimulatori Mogu oslabiti aerobnu Šećeri (melasa) fermentacija može se fermentacije stabilnost Enzimi postići samo dodavanjem Inhibitori Mravlja kiselina kiselina.

Dodatci koji * fermentacije Mliječna kiselina sprječavaju fermentaciju Mineralne kiseline mogu smanjiti broj spora Inhibicija klostridija Nitritne soli klostridia, dok se pad broja Sulfitne soli spora primjećuje dodaNatrium Klorid vanjem melase kao stimulatora fermentacije.

Za Inhibitori Mliječno kisele bakt~rije sprječavanje rasta klostriaerobnog Propionska kiselina dija najučinkovitiji silažni Benzojeva kiselina * kvarenja dodatci su oni na osnovi Sorbična kiselina * mravlje kiseline, heksameNutrienti Mogu pojačati aerobnu Urea tilena i nitrita. stabilnost Amonijak Dodatci - inhibitori Minerali aerobnog kvarenja Absorbenti Sušeni repini rezanci silaže Slama Jasno je da se za sprječavanje aerobnog kvare*ili prikladna sol nja, odnosno mikroorganizama kvarenja . porastu. Prošle godine 13, 7 % svih travnih silaža osobito onih koji uzrokuju početno kvarenje Nizozemske silirane su s dodatcima i to: 31 % (npr. kvasaca i octeno kiselih bakterij~) - mor~ siliranih inokulantima, 31 % melasom i 29 % spriječiti njihova aktivnost i rast. Neki dodatci, inhibitorima fermentacije. koji su dokazani kao učinkoviti u tom pogledu, Dodatci koji pospješuju silažnu sadržavaju kemijske aditive bazirane na fermentaciju hlapljivim masnim kiselinama (prop~onska i Uz pretpostavku da imamo dobro krmiv?. i octena kiselina) i biološke aditive bazirane na pravilan način siliranja početna fermentacija mikroorganizmima kao što su laktobacili i bacili. siliranja ne mora biti optimalna. To može biti Nadalje, poznato je da sorbična i benzoje~a zbog nedovoljnog broja potrebnih mliječno kiselina imaju jako fungicidno djelovanje. kiselih bakterija (MKB) ili nedovoljne količine Nedavno je otkriveno da je Lactobacillus lako, u vodi topivih ugljikohidrata ili zbog oba buchneri vrlo učinkovit inhibitor aerobnog razloga. Količina lako topivih ugljikohidrata kvarenja. Ovo inhibitorno djelovanje i sprječava­ potrebna je da bi se postigla potreb~~ nje kvarenja rezultat je mogućnosti L. buchneri fermentacija, a ona ovisi o sadržaju suhe tvari 1 da anaerobna razgrađuje mliječnu kiselinu do pufernom kapacitetu krmiva koje se silira. octene kiseline i 1,2-propandiola, koji uzrokuju Weissbach i Honig (1996.) prikazali su odnose značajno smanjenje broja kvasaca. Ovo sma~jeizmeđu tih faktora fermentacije koeficijentom: nje u broju kvasaca dokazuje da su hlaplJ1ve KF = ST (%) + 8 LTU/PK masne kiseline, kao što su propionska i octena KF = koeficijent fermen-tacije, kiselina, mnogo bolji inhibitori kvasaca, te da ST = suha tvar, mješavina mliječne i propionske i/ili oc~ene LTU = lako topivi ugljikohidrati, kiseline ima sinergističko inhibitorno dJeloPK = puferni kapacitet. vanJe. Zapažanja primijećena u istraživanjima

Tablica1:Kategorijedodataka silažama.

Krmiva

.

10

M/jekarski list 08/2004.

HRANIDBA objašnjavaju zbog čega biološki dodatci, koji pospješuju homofermentativnu mliječno kiselu fermentaciju, u najvećem broju slučajeva ne poboljšavaju ili čak i smanjuju aerobnu stabilnost.

Dodatci koji se koriste kao nutrienti ili absorbensi Neka krmiva deficitarna su osnovnim hranjivim tvarima za preživače. Hranjiva vrijednost tih krmiva može biti poboljšana dodavanjem nekih aditiva u vrijeme siliranja krme. Dodatci koji se koriste u svrhu povećanja sadržaja proteina silaže su amonijak i urea, te vapnenac i MgSO 4 , za povećanje sadržaja kalcija i fosfora. Ovi dodatci nemaju posebnih poboljšavajućih utjecaja na fermentativne procese, ali urea i amonijak mogu poboljšati aerobnu stabilnost silaže.

Absorbensi se koriste za krmiva niskog sadržaja ST da bi se spriječili veliki gubitci silažnih sokova nastalih njihovim otjecanjem.

Dobri rezultati postignuti su sa sušenim repinim

U Mljekarskom listu broj 7 potkrala se tiskarska pogrješka. U rubrici Veterinarstvo, u članaku «Dezinficijensi u mlijeku» na strani 18, krivojetiskano: Proizvođači dezinficijensa su svjesni daje vrlo bitan utjecaj njihova proizvoda na zdravlje ljudi, životinja i okoliša paje sve više dezinficijensa čija je primjena neškodljiva ali imje, nažalost, cijena znatno viša.

Ispravno Proizvođači dezinficijensa su svjesni daje danas vrlo bitan utjecaj proizvoda na zdravlje i okoliš pa se polako razvijaju i dezinficijensi.

Primjena im je neškodljiva na zdravlje ljudi, životinja kao i na okoliš. Nažalost, još uvijek je njihova primjena u Hrvatskoj (nepotrebno) premala. Zna se da su ta sredstva podjednako ili bolje učinkovita od dosadašnjih, a cijena im je znatno niža.

Molimo cijenjene čitatelje te autora teksta da uvaže našu ispriku.

rezancima

i limunovom sušenom kašom. se mogu koristiti i slame, ali one negativno utječu na hranjivu vrijednost silaža.

Kombinirani dodatci Najveći dio aditiva, koji su na tržištu, sadrže više od jedne aktivne tvari, a sve radi veće učinkovitosti i šireg područja primjene. Vrlo je popularan primjer kombinacije inokulanata koji potiču homofermentativnu, mliječno-kiselinsku fermentaciju zajedno s šećernim enzimima. Ili pak kombinacija kemikalija, inhibitora fermentacije i aerobnog kvarenja, kao što su mravlja kiselina, sulfitne soli i propionska kiselina.

Novi, nedavno otkriveni, dodatci smanjuju negativan utjecaj homofermentativne, mliječno kisele fermentacije na aerobnu stabilnost. Obećavajući rezultati su dobiveni kombinacijom homofermentativne ili fakultativna heterofermentativne MKB s kemikalijama, amonijevim formatom i natrijevim benzoatom ili kombinacijom fakultativna heterof ermentativne MKB s obligatna heterofermentativnomL. buchneri. i..J Također

VIROVITICA• J.J. Štros~aje

• štednjaci na krutagoriva • štednjaci zacentralno grijanJ • peći nakrutagoriva • kotlovizakamine, kalijeve pe • dijelovizazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

.

dimnihizvoda i vodovodnih priključaka prema želji kupca.

I

PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, fannl I radioničkih prostora

Uredništvo Mljekarski list 08/2004.

11

-

syngenta suvremeni totalni herbicid svsrem

Piše:BorisRajković, dipl. inr,.

BORBA PROTIV KOROVA U KULTURAMA KOJE ĆEMO SIJATI r SLJEDECE GODINE ZAPOCINJE SADA V

U okopavinskim kulturama, ali i u žitaricama, ekonomske i biološke probleme predstavljaju brojni korovi koji zakorovljuju kulture i konkurenti su uzgajanim biljkama za hraniva, svjetlost, vodu i prostor. Jednogodišnji travni i širokolisni korovi uspješno se suzbijaju herbicidima koji se primjenjuju nakon sjetve, a prije nicanja kultura (kukuruza, soje, šećerne repe, suncokreta, uljane repice, povrtnica ...).

Međutim, suzbijanje višegodišnjih, a posebice širokolisnih korova (slak, osjak), vrlo je teško i zahtijeva dosta znanja o korovima, kulturi, te o sredstvima za zaštitu bilja koja se koriste.

Međutim, u nekim kulturama (suncokret, povrće) gotovo da i nema mogućnosti kemijskog suzbijanja višegodišnjih širokolisnih korova nakon nicanja kulture i korovskih konkurenata. Višegodišnji širokolisni korovi su se unatrag nekoliko godina znatno proširili na našim poljima, pa gotovo da i nema njive na kojoj nisu prisutni i to zbog nekoliko najznačajnijih razloga: smanjenje ulaganja zbog neriješenog vlasničkog prava zemljišta, nerazminiranih površina i zapuštenih parcela koje su rasadnik korova, izostavljanja oranja kao osnovne obrade tla, a provođenje različitih oblika reducirane obrade, izostavljanje ili djelomično provođe­ nje mehaničkog suzbijanja korova, nepravilno korištenje sredstava za zaštitu bilja - stalna primjena samo zemljišnih herbicida i nisu djelotvorni na višegodišnje korove kao ni primjena <~eftinijih» herbicida uskog spektra djelovanja.

Našim poljoprivrednicima najviše problema zadaju upravo rizomski korovi (pirika, sirak, osjak, slak i dr.), a njih je najbolje suzbijati između dviju kultura-prskanjem po strništu. Za primjenu neselektivnih herbicida treba pričekati da korovi narastu i razviju dovoljno zelene mase koja će usvojiti herbicid. To mora biti sistemični herbicid najznačajnije

koji se putem sokova u biljci korova premiješta u sve dijelove, pa i u korijen, te nakon 2-3 tjedna iza primjene dolazi do sušenja cijele biljke.

Zbog toga je najbolje rješenje novi i suvremeni totalni herbicid Ouragan System4. lako se na tržištu prodaje veliki broj neselektivnih herbicida, nisu svi jednako kvalitetni, niti jednake otrovnosti i ekoloških karakteristika, brzine djelovanja, otpornosti prema ispiranju ...

Ouragan system 4 je 4 x bolji u odnosu na herbicide slične namjene jer je: - totalni herbicid s najbržim djelovanjem i najveće otpornosti prema ispiranju oborinama, - totalni herbicid s najboljim ekološkim značaj­ kaina, - najprikladniji za primjenu korisniku (bez neugodnog mirisa, pjenjenja), - najjednostavniji za primjenu (nije potrebno dodavati ovlaživač, može se miješati s drugim sredstvima za zaštitu bilja ...)

Prskanje Ouraganom Systemom 4 potrebno je obaviti u vrijeme intenzivnog rasta korova (15-25 cm) uz utrošak 150-200 1 vode / ha. Na površinama gdje je korovna masa vrlo bujna i gusta preporuča se povećati količinu vode na 3001/ha.

Doze Ouragana Systema 4 ovise o području primjene i prisutnim korovskim vrstama.

U voćnjacima, vinogradima, na strništima i nepoljoprivrednim površinama za suzbijanje jednogodišnjih korova preporuča se doza 2-3 1/ha.

No, za suzbijanje višegodišnjih korova (ovisno o vrsti korova) doze su 2-8 1/ha (npr. divlji sirak i osjak5 l/ha, a slak i zubača 7-81/ha).

Stogaje najbolji izbor herbicid kojije najmanje otrovan i najboljih ekoloških svojstava. Koristeći ga bolje čuvamo prirodu za sebe i buduće naraštaje. O

Distributer Ouragana Systema 4 za hrvatsko tržište je renomirana tvrtka Agrocroatia d.o.o.

• P3 Oxyfoam • P3

lo shield

• P3 Blu

(pakiranja 1 kg)= popust 10 o/o

gard

Ecolab

d.o.o.

o--------------------------------------------------------------------0

Vaš stručni savjetnik • 098 245 498 Zavrtnica 17 • 10 000 Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 632"1 633 www _ecolab.com

VETERINARSTVO~::=::=::=::==::=::===::=::===~===========~

SIIIIIANIIMIHANAFARM

MLIIIČNIH IOIIDA._______rrofd_r.sc.Ma_nfaVuč~;~~~ Govedarska farma je specifična sredina za život i razmnožavanje muha zbog znatnih količina gnoja i mlijeka koje je za muhe privlačan supstrat.

Muhe su kozmopolitska vrsta i ima ih puno vrsta, no njihov najpoznatiji predstavnik je kućna muha (Musca domestica). Osim nje u staji i njenom okruženju možemo naći i stajsku muhu (Muscina stabulans), muhu pecavku (Stomoxis calcitrans), muhu mesaru (Sarcophaga carnaria), zelenu zujaru (Lucilia ceasar) i dr.

Muhe se razmnožavaju tako da jajašca polažu u organsku tvar u razgradnji (to može biti gnoj, ostatci hrane, smeće i dr.). Ovisno o temperaturi i vlazi već nakon 24 sata iz jajašca izlazi larva koja se hrani organskom tvari, nekoliko se puta presvlači i zakukulji. Stadij kukuljice traje nekoliko dana i nakon toga izlazi odrasla muha. Kompletan razvoj ljeti traje 8 do 11 dana. Živi dva do četiri tjedna. U našim krajevima muhe imaju 10 do 12 generacija godišnje, dok je u toplim krajevima njihov razvoj permanentan.

S obzirom na način života i prehranu koja je vezana uz organsku tvar, tj. izlučevine ljudi i životinja, muhe su opasne. Na svom tijelu i u probavnom traktu nose milijune mikroorganizama od kojih su mnogi patogeni. Tako može prenijeti: salmonele, šigele, jajašca crijevnih parazita, uzročnika kolere, hepatitisa A i dr. Ako se muhe namnože u velikom broju uznemiravaju životinje, a dokazano je da muznim kravama mogu smanjiti izlučivanje mlijeka za 15 do 30%.

Suzbijanje treba početi na vrijeme i nikada se ne smije čekati razmnožavanje velike populacije muha.

Kada govorimo o suzbijanju muha, mislimo na niz integralnih mjera koje je potrebno provesti da bi suzbijanje uspjelo. Uvijek treba 14

kombinirati mehaničke mjere s kemijskom upotrebom insekticida i larvicida. Suzbijanje se odvija u nekoliko faza: Sanitacija okoliša - treba spriječiti odlaganje jajašca u gnoj i smeće. Muhe odlažu jajašca najviše u kokošji gnoj, zatim svinjski, konjski, a potom goveđi. Uređenjem gnojišta na higijenskoj osnovi (ograda, pokrivanje, jama za osoku) spriječit ćemo razvoj muha. Na farmi ili obiteljskom gospodarstvu treba što češće uklanjati gnoj iz nastambi._ Korištenje piljevine kao stelje umjesto drugih materijala znatno smanjuje razvoj muha. Gnoj treba slagati u hrpe i prevrtati ga, jer muhe odlažu jajašca do 10 cm dubine. Dobro je gnoj prekriti plastičnom crnom ceradom. Potrebno je redovito uklanjati ostatke hrane iz valova, te vlažnu stelju s poda. Okoliš objekta treba držati u redu, i ukloniti sav korov i žbunje u kojem se zadržavaju kukci.

Kemijsko suzbijanje - kemijskim preparatima (insekticidima) suzbijaju se odrasli oblici muha, a larvicidima se suzbijaju larvalni stadiji. Poznato je da muhe u staji rado borave na prozorima, vratima, gornjoj trećini prostora i na prosojnoj strani staje ili kuće. Ta je mjesta potrebno tretirati rezidualnim insekticidima, najbolje premazivanjem ili prskanjem tih površina preparatima na osnovi organofosfata, karbamata, imidakloprida ili piretroida. Podove u staji, gnoj, tekući gnoj ispod rešetkastog poda potrebno je tretirati larvicidima čija je djelatna tvar ciromazin, diflubenzuron i dr. Tek tada, kombinacijom sanitacije okoliša te primjene rezidualnih insekticida u kombinaciji s larvicidima, moguće je smanjiti populaciju muha.

Važno je napomenuti da je potrebno gore navedene djelatne tvari izmjenjivati i koristiti u razmaku od tri do četiri mjeseca kako bi spriječili rezistenciju (otpornost na otrovne tvari) muha. ■ Mljckarski /t:~t 08/200.:i.

VETERINARSTVO V

PRIPREMA KRAVA ZA IZLOZBE Početkom

vode temeljito oprati kravu, jer ćemo tako lakše ukloniti osušenu balegu koja omekša u kontaktu s vodom.

Prilikom pranja možemo koristiti i šampon koji treba poslije nanošenja temeljito ukloniti. Osim pranJa, životinju je potrebno dobro istimariti česalom i četkom kako bi uklonili dlaku i prljavštinu koja se nakupila na koži a nije uklonjena pranjem. Životinju je poželjno prati izvan staje za sunčanih dana, tako da se nakon pranja što prije osuši a tek ondaje smijemo vratiti u staju.

Pored dlačnog pokrova, nije potrebno napominjati, sva goveda na izložbi moraju imati uređene papke. Šišanje krava Na izložbama goveda širom Europe uobičajno Je krave ili Junice ošišati pnJe izlaganja. To rade posebno školovani frizeri za krave koji pored šišanja krave češljaju posebnim češljevima i prskaju dlaku sprejevima da bi ona bila što urednija i sjajnija. Šišanjem se postiže ljepši izgled dlačnog pokrova, a time i građa životinje dolazi do izražaja. Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu skraćuje električnim škarama koje su prilagođene debljini, dužini i gustoći dlaka.

Dlake treba temeljito ukloniti i s vimena čime njegova građa i oblik dolaze do punog izražaja.

rujna u Gudovcu pored Bjelovara održava se najveća stočarska priredba u Hrvatskoj. Na izložbi se prikazuju najkvalitetnija grla goveda, ovaca, koza, svinja i konja. U najvećem broju su izložena mliječna goveda, dok su mesne pasmine zastupljene s tek nekoliko grla.

Na sajmu se vrši i ocjenjivanje krava i Jumca; ocjenjuje se i vanjski izgled (konstitucija, građa) životinja.

Iz godine u godinu pojedini uzgajivači izlažu goveda koja nisu odgovarajuće pripremljena za izložbe. Često su izložene prljave i neuredne životinje, kojima je zbog nemara vlasnika nagrđen vanjski izgled. Velik problem uzgajivačima predstavlja balega na stražnjem dijelu ~-~ životinje koju uzgajivači samo površno uklone, ili uslijed uklanjanja počupaju dlaku na nogama i bedrima pa životinja ružno izgleda.

Kravu treba pravovremeno pripremiti za izložbu Osnovno je pravilo da životinje koje idu na izložbu treba pravovremeno pripremiti, a ne prije utovara na kamion ili na samoj izložbi. U slučaju da je krava ili junica uprljana balegom, životinju treba oprati, a ne strugati jer tada osim balege čupamo i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha za zdravlje, možemo uz pomoć crijeva i mlaza -v!{jekarskik,t OV200.:i.

1.5

ur~,ai

a

\~

Vrbmec. Eugena de Piennesa hb Lel.:0112791-R::2. 2791-057. 2791-990 0llr92~)35 ...·-mail:JUf\al,, zg.htnel.hr

!a :

Olll lARUS PIA MINSK

TRACTOR

WORKS

K.RfiDITI po7GODINA, BEZUČEŠĆA, BEZJAMACA

:~isen

'ISKORISTITE MOGUĆNOST POVRATA 25%KAPITALNIH ULAGANJA r -~ i, ~ .OSIGURAN .s~RY(~ I Rfi?ERVNI DIJELOVI .

JI

-~

;,"1,.,

• ,

l

BELARUS-1523(155KS)

BELARUS-820.2NL(81KS)

BELARUS-820.2(81KS)

I

Ravnipr:

NOVOJ 'DNJA HIDRAUL I PREDNJI KARDAN! KLIMAUREĐAJ PUŽNE BRZINE ODOKM/H„ vec od 11.100, U10\'ar~a I zalajnja · : . sdod korpom I

,,

-

\

' - ·, r

A:Sve cijene suizražene bezPDV-a.

VETERINARSTVO Pored vimena i trupa životinje, rep se također uređuje šišanjem do kičice. Kičica se opere, skrati i počešlja.

Krave je potrebno šetati Prilikom ocjenjivanja kravu je potrebno izvesti pred komisiju ili u dvoranu za ocjenjivanje, pritom je često nemirna pa vlasniku pričinjava probleme.

Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetko tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima koristeći gumene ili drvene štapove.

To je za svaku osudu i takve uzgajivače treba isključiti s izložbe!

Vlasnik, dovođenjem krave ili junice na izložbu preuzima rizik da ona može biti nemirna što ne znači daje mora tući kako bi se umirila.

Izložba kakva god bila, neovisno o lokaciji, velik je stres za životinju. Godinama ta životinja boravi u miru staje ili pašnjaka, naviknutajedino na muzača i onog tko je hrani. Izložba, osim

promjene okoline, donosi cjelodnevnu buku i graju nepoznatih ljudi i za očekivati je da životinja može biti nervozna prilikom izvođenja.

Poseban problem su krave i junice koje nikada nisu bile izvan staje ili su cijeli život na vezu. Kako netko može očekivati da će takva životinja biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?

Svaki vlasnik osim «uljepšavanja» kravu mora 7-14 dana prije izložbe navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu držeći je za povodac (štrik) ili za ular. Možemo reći da je mora izdresirati za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na ćud, neke životinje će biti nemirne, ali ponavljamo, ne smiju ih vlasnici nikako tući nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.

Na kraju ćemo podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i njegovoj brizi za blago. ;:J

mruB[m~

□ ffill~

I

Piše: mr. se. Antun

Kostelić

~

indigestija ili acidoza buraga posljeI Kisela dica je neuravnoteženog odnosa

između

Višak ugljikohidrata u krmivima ugljikohidratnih i voluminoznih krmiva u dovodi do pojačane tvorbe organskih kise- obroku. Bolest sejavlja u krava, koza i ovaca. lina u buragu (predželucu) čija se kiselost (pH) snižava s normalnih 6,2-7 na 4-5 i niže.

ZNAKOVI BOLESTI. U slučaju da se životinja naglo prejede krmivima bogatim POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr.

Jedan od glavnih uzroka je prevelika količina silažom), znakovi bolesti se razviju brzo. smjese bogate ugljikohidratima u obroku. Životinja prestaje jesti ili ima slab apetit, Hranidba kukuruzom, ječmom, pšenicom, pivskim tropom, krumpirom, jabukama ili prestane ili rijetko preživa, pojačano slini, žvače praznim ustima i učestalo podriguje. Ako je proklijalim žitaricama može dovesti do naglog burag prenatrpan, životinja je nemirna, trese povećanja kiselosti buraga. Jedan od najčešćih glavom i udara nogama prema trbuhu. Trbuh je uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom, kao i prenatrpavanje silažom uz povećan,posebnolijevastrana. nedovoljnu količinu kvalitetnog sijena u obroku.

Ako bolest potraje nekoliko dana, može doći i do težih poremećaja upala sluznice predželuUzgajivači često griješe i u redoslijedu obrodaca (ruminitis) i intoksikacije (otrovanja). ka, tj. kada prvo daju koncentrat, a tek potom sijeno i silažu. Koncentrat, uslijed razgradnje u Životinja je u tom slučaju potištena, ne jede, ne buragu, dovodi do snižavanja kiselosti, a poslje- pije, i ne preživa. Javlja se proljev, lučenje mlijekaje znatno smanjeno (i do 75%). dicaje smanjenje razgradnje sirove vlaknine.

Mljekarski list 08/2004.

17

VETERINARSTVO

Kod ovaca i koza bolest se razvija u kratkom vremenu i često završava uginućem. Posljedica prejedanja koncentratom (žitaricama) može biti i enterotoksemija koja u najvećem broju slučajeva završava uginućem životinje.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosticiramo na temelju podataka o hranidbi, odnosno o redoslijedu, količini i kvaliteti krmiva, te na temelju kliničkih znakova.

LIJEČENJE. Pri sumnji na kiselu indigestiju prvo moramo smanjiti ili prestati hranidbu koncentratom, te životinju hraniti samo voluminoznom krmom (sijeno). U težim slučajevima potrebno je pozvati veterinara koji će dati sredstva za smanjenje kiselosti, a prema

potrebi i druge lijekove.

PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni predutjet u sprječavanju kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti prilagođen stadiju laktacije i mliječnosti. Bitno je životinju, na početku laktacije, postupno privikavati na veće količine koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame.

Jedna od vrlo čestih pogrješakaje i redoslijed obroka, jer velik broj uzgajivača prvo daje koncentrat ili silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu. Treba, dakle, obrnuto: najprije sijeno, a zatim silaža i/ili koncentrat. :.J GOSPODARSTVO

@ [ill1fil1 ~ ~ ~ ''-'

Isto tako, gotovo

Š dvije godine su prote~

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nedavno objavljen «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj» potaknuoje dosta dobru raspravu koja se na pravi način razvila i na stranicama „Mljekarskog lista". Na žalost, kako sam već istaknuo, takva rasprava nije bila u vrijeme prve objave materijala u resornom ministarstvu prije dvije godine.

kle od prvih članaka objavljenih u Mljekarskom listu u kojima sam u rubrici Gospodarstvo prilično detaljno opisao i ~ ključne probleme,. te možebitne kritične i:i':: točke u ostvarenju ovoga Programa.

Samo o Programu je u ovom našem stručnom časopisu koji se tiska u preko 40 tisuća primjeraka mjesečno, pisano 6 ili 7 članaka. Sve bez ikakva odjeka u stručnoj javnosti. Tek poneki izravni komentar autoru, gdje bi se u pravilu usuglasio s čitateljem - kolegom agronomom, veterinarom ili proizvođačem mlijeka.

Komentari bi se ukratko mogli svesti na osnovne rečenice: Točno, potrebna nam je hitna promjena u organizaciji i funkcioniranju sustava proizvodnje mlijeka. Dalje se više ne može i ne smije ovako. Novac od potpore se ne smije više uludo trošiti, a da našu proizvodnju ne unaprijedimo tako da se

~ N '-' {"' ...; )~

18

može oduprijeti razvijenoj proizvodnji europskog okruženja. Program je dobro zamišljen, ali ...

I sada, kao i obično u strategiji i operacionalizaciji svih naših projekata i programa u poljoprivredi, svodi se na „ali" koji ima i previše kritičnih točaka, a nema mogućnosti da se bar na nekoj ne spotaknu naši Programi. Vrlo često, uz očekivane probleme, mi uspijevamo dodati „u hodu" još po koji činitelj rizika koji će dodatno pokopati razvojni projekt.

Koje su opće pretpostavke razvojnog programa proizvodnje mlijeka?

U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa trebaju se usmjeriti na tržnost od 75%, što će se utjetovati modelima potpore (krediti i poticaji M{jekarski li.st 08/2004.

GOSPODARSTVO

Tablica1: Broji struktura osnovnogstada u govedarstvu(u 000)

1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

Ukupno

Telad i junad do 1 god.

Junad od 1 do 2 g.

757 590 589 519 494 461 451 443 438 427 438 417 444

222 159 152 136 103 98 93 112 101 93 104 90 102

54 43 63 32 51 48 51 28 39 45 52 47 61

Krave i steone junice UKUPNO 473 383 370 347 335 311 304 300 296 287 280 278 280

Izvor: Godišnji ljetopis 2003.g

samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) ostvariti na ciljanom broju proizvođača. Tako će se na kraju razdoblja Programa (2010.g) u otkupu naći oko 900 milijuna litara mlijeka, što će zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 lita·ra po stanovniku.

Stanovitu rezervu predstavljaju količine u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s uračunatim gubicima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara).

Može li se reći kako je ova pretpostavka ne samo potreba nego i nužnost ako želimo uopće konkurirati u ovoj vrlo profitabilnoj grani gospodarstva? Ne samo da možemo, nego baš i moramo.

S čime raspolažemo i tko su nositelji Programa na kojima se temelji buduća proizvodnja?

Ciljane kategorije proizvođača su određene sadašnjim stanjem u kojem preko 60% proizvođača posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak proizvođača ima više od 15 muznihgrla.

Da, to je to s čime raspolažemo. To je preko 77 tisuća proizvođača. To je u usporedbi s razvijenom Europom mizernih manje od 3 tisuće litara mlijeka po grlu, bez obzira na pojedinačne primjere s preko 8 tisuća litara. U proizvodnji prednjače ispodprosječni, a s obzirom na relativno visoku otkupnu cijenu u uvjetima

Mljekarski li.st 08/2004.

„debelih krava" oni prosječni s 3,5-4,5 tisuća litara mlijeka i 10-ak muznih krava prilično lijepo žive od - te i takve - proizvodnje mlijeka. I takvi s 10-ak muznih krava ne razmišljaju još da ih s novim uvjetima čekaju samo „krv, znoj i suze" ako se brzo ne promijeni njihov način proizvodnje. Prije toga se još brže mora promijeniti njihov način razmišljanja, kad se govori o tehnologiji proizvodnje i proizvodnim rezultatima.

Tablica2: Brojgospodarstavas muznim kravama Brojgospodarstava 22 341 41 601 13097 77039

% 29

54 17 100

Posjed manjeod 3 ha od 3 do 10ha preko10 ha

Oko 77 tisuća proizvođača i oko 280 tisuća muznih krava i steonih junica je naša realnost.

Kad se procjenjuje ukupna prozvodnja na oko 700 milijuna litara mlijeka godišnje, znači da nam krava daje prosječno 2,5 tisuća litara mlijeka godišnje. I to je to! Uzalud nam priče o dobrom genetskom potencijalu, uzalud nam dobri primjeri, uzalud potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i stočarske službe. Neću sad računati koliko i državu i proizvođače košta ova potpora, ali sigurno se radi o lijepom iznosu koji treba pridodati na oko 500 milijuna kuna godišnje novčane potpore koliko se iz državnog proračuna izdvaja za govedarstvo.

Svima nama na dušu pada ovaj konačni rezultat od 2 500 litara mlijeka po grlu godišnje.

Tablica3: Dinamika izgradnjei opremanjafarmi do 2005.

Male Adaptira ne Specijalizirane I. Specijalizirane li.

Sustav krava tele

o 4000 750 17 312

od 2006. do 2010.

od 2001. do 2010.

2 000 450 3 340

6000 1 200 20 652

o

o

Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 tisuće malih farmi koje već egzistiraju i neće se povećavati tijekom vremena Prograrr_:ia (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s prosječno 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 tisuća litara mlijeka po grlu. U tom bi se

19

GOSPODARSTVO sustavu potpore našio preko 169 tisuća grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.

Ova kategorija proizvođača nalazi se u skupini s posjedom manjim od 3 ha, te gotovo polovici gospodarstava koja imaju od 3 do 10 ha zemlje, ali se ne namjeravaju intenzivnije baviti mljekarstvom. To nam je realnost. Neće ulagati u sebe, ne treba i neće ni država ulagati u njih.

Danas imaju prosječno 2,5 tisuća litara mlijeka po grlu. Neće napredovati. Ako i hoće, tim bolje za njih i sve nas. Danas nema mehanizma koji bi ih natjerao da unaprijede svoju proizvodnju. Tko zna hoće li ga biti sutra. Volio bih da se takvima uskrati potpora i preusmjeri nekome tko ima volje, znanja i imanja za proizvodnju iznad 4,5 tisuća mlijeka s grlima simentalske pasmine.

Kolega Ladišić pita javno: Koja europska pasmina krava i po kojoj suvremenoj tehnologiji će godišnje proizvoditi prosječno 2 500 litara mlijeka, da bi se za Republiku Hrvatsku proizvela i osigurala količina mlijeka od 423 milijuna litara ?

Mogu samo odgovoriti. Nema te pasmine koju navedena kategorija proizvođača ne može ,,natjerati" da daje samo 2,5 tisuća litara mlijeka.

Nadam se samo da ne može ispod toga. Tako imamo minimalno tih 423 milijuna litara. Tko je rekao da će ti proizvođači nešto zaraditi? Oni se ionako zavaravaju da vlastiti rad i amortizaciju ne treba računati. Suvremenost njihove proizvodnje se ogleda samo u nekim manjim zahvatima u području hranidbe i držanja goveda.

No, jednako teško rade s malim proizvodnim rezultatima. Zato su tu gdje jesu, a djeca im bježe od poljoprivrede. Neka kukaju koliko hoće i žale za prošlim vremenima kad se dobro živjelo uz kombinate. Nadam se da će uskoro svoje krave i posjed prepustiti proizvođačima u koje valja ulagati. I nadam se da će država prepoznati potrebu da ovima do 2,5 tisuća „zahvali" na dosadašnjem egzistiranju u sustavu tržne proizvodnje mlijeka. Ja se nadam. Bit će to bolna sa socijalnog stajališta, ali neophodno je kad gledamo s gospodarskog stajališta. To nas vodi sljedećoj kategoriji proizvođača.

U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u postojeće "male farme") našla bi se oko 6 tisuća proizvođača s prosječno 15 muznih

20

grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 tisuća grla s ciljanom prosječnom proizvodnjom od 4,5 tisuća litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.

Evo nas na zahtjevnoj grupaciji proizvođača.

Ima ih preko 23 tisuće s posjedom većim od 3 ha, a da imaju neke preduvjete povećanja proizvodnje i posjeda. Na stručnjacima s lokalne razine (općine, županije) stručne potpore proizvođačima je da ih „prepoznaju" i preporuče za razvitak.

Po naputcima stručnjaka i propisanoj proceduri ulagalo bi se u njih da imaju barem 15 muznih grla. Prema prosječnim rezultatima takve strukture proizvođača u sadašnjim uvjetima proračunata je minimalna proizvodnja mlijeka od 4,5 tisuća litara po grlu.

Svako grlo više od toga po jednom proizvođaču i svakih 100 litara više po muznom grlu bit će dodatni plus u bilanci. Ovaj plus nije neizvediv s obzirom na stručnu potporu i spremnost ove kategorije proizvođača na veće korištenje mogućnosti suvremene tehnologije proizvodnje mlijeka.

I moje pitanje. Treba li se suvremenom proizvodnjom mlijeka baviti i od države podupirati netko tko zna i može proizvesti manje od 4,5 tisuća litara mlijeka po grlu?

Ne podupiremo u atletici nekoga tko trči sporije od 12-13 sekundi na 100 metara, tko ne skače više od 1,95 metara uvis. Ne podupiremo, jer to su europske norme u atletici. Zašto bi onda podupirali nekoga tko je u mljekarstvu daleko ispod europske norme? I ne pokazuje želju za napredovanje.

U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je predviđeno 1 200 gospodarstava s prosječno 40 muznih grla. S prosječnom proizvodnjom od 6 tisuća litara bi se u ovoj kategoriji poticala proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.

Da. Kritična točka. Imamo li 1 200 gospodarstava koja posjeduju kapacitete, znanje i volju za minimalno 40 grla i razinu mliječnosti od 6 tisuća. Takvi su prva grupacija s kojom donekle možemo konkurirati Europi. Možemo li ih naći? Nadam se da možemo. U Mljekarsk,:li,st 08/2004.

Si1All 4x4 Biološki silažni inokulant V

STO JE SIL - ALL ? ...natura/ly

Sil -All je prirodni inokulant za silažu koji sadrži četiri vrste bakterija koje proizvode mliječni kiselinu, te četiri enzima. Njihovo zajedničko djelovanje omogućava vrlo brzu i učinkovitu fermentaciji silaže, čime postižemo kvalitetu, stabilnost i trajnost silaže.

Sil -Allje jedini silažni dodatak koji uključuje bakteriju Lactobacillus salivarius, koja djeluje unuta velikog raspona temperature (5 - 40°C) i velikog raspona stupnja kiselosti čime omogućuje veću svestranost pouzdanost, trajnost i stabilnost silirane mase.

PREDNOST UPORABE SILAŽE TRETIRANOM SIL -ALL -om 1. Brzo zakiseljavanje, usporena aktivnost biljnih enzima 2. Pomaže i osigurava da fermentacijom dominiraju bakterije koje proizvode samo mliječnu kiselinu.

3. Značajno smanjena razgradnja bjelančevina, snižena razina slobodnog amonijaka 4. Reducirani svi gubici, povećana metabolička energija 5. Povećana j ečnost silaže i ostale krme 6. Poboljšanje svih odlika, povećana mliječnost i poboljšan sastav mlijeka, povećan dnevni prirast ---------------

Vam za zdravlje Vašeg teleta nudi

lf/tech® !!2:.}~!~\~ kojim

...natural/y

zdra\'lje

Vašeg teleta bez

ANTIBIOTIKA

Vam za zdravlje Vaš~ teleta nudi

f/tech®ko~~~!?va~!~k!,.~~~isnc mikroflorc u proha.m,m ... nalural/y

teleta traktu Vašeg

dana)

r!°:~~~-:'oZ!

za

• e :,,,,11• .•~ g,ama po hf!l~/en/u.

lu stoku._ •.... -···-

0,5 - 4 kg P5!.toni goro\19

"G.E.R. Kompanija" d.o.o.* Tel.:052I 660229

"G.E.R. Trstenik

1) ZADAR "EKOFARM"

KO.IVIPANIJA.''

20,

Buzet

* 052/660

2) KARLOVAC CRPK Karlovac , Mostanje 49

* AntonaDobrile3 tel:047 /654 460 023/340190 fax: 047/654 461

d.o.o.

229

3)HRAŠČINA -TRGOVIŠČE

"KONAGRA" d.o.o.

Te!:049/ 458037

GOSPODARSTVO

suprotnome, puno toga pada u vodu. A davno je prošlo vrijeme kad su voda i mlijeko išli zajedno.

Pitanje. Tko će za ovu kategoriju ustrojiti stručnu odgovornost na razini proizvođač­ stručna služba-državne institucije? Danas nema odgovornosti i nema sustavnih uspjeha. Samo pojedinačnih. S pojedincima ne možemo naprijed na dulji rok.

U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabavke muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o poduzetničkom ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) bi se našlo 40 do 100 farmi s prosječno 150 do 300 grla. Predviđeno je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu nađe oko 12 tisuća grla koja bi s prosječnom proizvodnjom od 7 tisuća litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Da. Hvalimo se pojedinačnim primjerima.

Nekoliko stotina proizvođača s više od 30-40 muznih grla. Može li se iz one kategorije 13 tisuća gospodarstava koja imaju više od 10 ha dobiti preko 100 s posjedom od prosječno 200 ha za otprilike jednako toliko muznih grla? Zainteresiranih ima, samo predugo se odgađa zemljišno pitanje, a takve farme se ne mogu temeljiti na jednogodišnjem zakupu i nesigurnoj koncesiji.

Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 tisuća muznih grla čijom bi se prosječnom proizvodnjom od 3. 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.

Da. To je zbroj i prosjek. ,,Koji to stručnjaci temelje razvitak govedarstva na manje od 4 tisuće litara mlijeka po grlu?" pita kolega Ladišić, čije uspjehe u odabiru gospodarstva, stručnoj potpori i proizvodnim rezultatima u ,,njegovim" Županijama izuzetno cijenim.

No, govorio sam o stručnoj odgovornosti. Nema je na sveukupnoj, državnoj razini.

Proizvođači nisu obvezni slušati savjete stručnjaka. O tome im ne ovisi državna potpora. Daje se svima jednako po litri i grlu. Ne stimulira se povećanje grla i proizvodnje. Kao što proizvođači nisu obvezni, nisu obvezni ni stručnjaci i „stručnjaci".

22

I tako. Svatko odradi svoje, svatko na svoj s manje uspjeha i onda svi zajedno gledamo u nebo, kao naši djedovi i pradjedovi, pa što Bog da i sreća junačka.

Takva „politika" mljekarske proizvodnje nam daje tek to što je pokazao izračun. Manje od 4 tisuće litara po grlu bilo bi sa sadašnjim proizvođačima porast od 50%. Toliko u roku od samo nekoliko godina. Može li se i smije očekivati više s istim „igračima" koji su u posljednjih 10 godina uspjeli smanjiti broj muznih grla s 370 na 280 tisuća, a povećati proizvodnju mlijeka sa 602 (1. 700 litara po grlu) na 650 milijuna litara mlijeka (2.500 litara po grlu). Dakle, za 5 godina punog poslovanja projekta očekujemo minimalno isti trend porasta mliječnosti po grlu.

A uvijek je teže postići porast sa sadašnje više razine na planiranu, nego što je to bilo u prethodnom razdoblju.

I da, zaboravio sam reći da se radi o ciljanom prosjeku. Zašto ne bi uspjeli preskočiti ciljane norme? Da bar jednom kažemo da smo se potcijenili, a ne da stalno imamo velike planove i ispadamo već u pretkolima ili prvom krugu kvalifikacija.

Da, kad smo kod nogometa. Još jednom smo već u prvom kolu napustili veliko nogometnu predstavu Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Kao i više puta do sada, pokazali smo da imamo nadarene pojedince, dobru tehniku, prave znalce, ali i ekipu zalutalih igrača kojima nije mjesto u prvoj ligi. A i izbornici nam se baš ne snalaze u suvremenom guranju lopte. [.Judi s previše godina i iskustva ne daju tako lako naprijed novim idejama i rješenjima, a suvremeni nogomet nema razumijevanja za umiranjima u (jepoti bez učinaka. I tako, zalud nam sve nade. Potopiše nas već u grupi. Drugi odoše do kraja. Neki do jučer nepoznati sad su na vrhu. Postigli su to velikim radom, disciplinom i odgovornošću. Tome su samo pridodali talent. Hm, opet se može dobro povezati nogomet i po(joprivreda, odnosno proizvodnja mlijeka. Dvije naše sporedne najvažnije stvari o kojima svi sve znaju, a mi i dalje tapkamo način, neko s više netko

nazače(ju. ■

il.f(jekarski/i,st 08/2004,

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

čdćlrulJl■IIIIICUA OPIIII

U JmŽlUII.Ja.lllOVOIIJ lllrllf ODRŽAVANJE STROJEVAZAMUŽNJU Muzni uređaj je jedini stroj koji se upotrebljava na živom, osjetljivom organizmu koji na svaku nepravilnost u radu uređaja reagira u najboljem slučaju samo manjom proizvodnjom i kvalitetom mlijeka, ali često i bolešću.

Da bi muzni uređaj pravilno funkcionirao, mora biti pravilno izabran, stručno montiran i redovno održavan. Izbor ovisi o tržištu i većinom je prepušten proizvođačima mlijeka. Za montažu nije dovoljan samo alat i dobra volja. Osoba koja montira stroj za mužnju mora pored poznavanja principa montaže znati nešto i o fiziologiji i rutini mužnje, utjecaju muznog stroja na organizam, čišćenju i uzdržavanju da bi proizvođaču, koji koristi stroj za mužnju, mogao pružiti potrebne informacije. Muzni stroj treba redovno provjeravati i održavati, a osnovno održavanje može provoditi sam farmer.

SVAKODNEVNO: Prije početka mužnje potrebno je provjeriti: • Razinu ulja u rezervoaru vakuum crpke te protok ulja u crpku.

• Zategnutostklinastogremenja • Visinu podtlaka u vakuumskom sustavu. Također treba provjeriti sve vakuumske i mliječne cijevi, da ne bi propuštale mlijeko.

Nakon mužnje i pri pranju: • Otvorimo vakuumski rezervoar, ukoliko je u njemu mlijeko ili voda ispraznimo ga i očistimo te otkrijemo i uklonimo uzrok.

SVAKI TJEDAN: • Provjerimo čistoću kolektora i sisnih guma

Mljekarski list 0t./2004.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

• Provjerimo stanje brtvi na poklopcu kolektora, prohodnost stanje brtvi na poklopcu indikatora protoka mlijeka

zračnog otpora

na ventilu kolektora te

SVAKI MJESEC: Iz uljne vakuum crpke ispustimo ulje iz ispušnog lonca i provjerimo doziranje ulja.

• Očistimo regulator pod tlaka • Rastavimo i očistimo kondenzirajuće ventile • Ako pulzator ima filter, očistimo ga SVAKA TRI MJESECA: • Rastavimo pulzator i sve dijelove očistimo mekom, suhom i čistom krpom, operemo ih u toploj otopini deterdženta, isperemo i osušimo krpom. Pulzator sastavimo i na svaku osovinu kapnemo kapljicu ulja. Bočne poklopce ne otvaramo!

• Rastavimo i očistimo protočnu jedinicu (releaser ventil). Posebnu pozornost treba obratiti uljevu mlijeka. Rastavimo i očistimo i sanitarnu posudu.

DVA PUTA GODIŠNJE: • Operemo vakuumski vod: toplu otopinu deterdženta kroz vakuumsku pipu usisavamo u vakuumski vod. Pazimo da odjednom ne uđe više tekućine nego što stane u vakuumski rezervoar. Nakon pranja vakuumsku crpku ostavimo još neku vrijeme uključenu da se vakuumski vod osuši.

• Očistimo plovak u vakuumskom rezervoaru i rezervoar. Zamijenimo membranu u indikatoru protoka mlijeka.

• Zamijenimo garnituru sisnih guma.

JEDNOM GODIŠNJE: • Kod grafitne vakuumske crpke odvijemo ispušni lonac, kroz otvor u crpku ulijemo 1 dl gorivog špirita (ne benzina) i neko vrijeme ručno okrećemo rotor crpke. Uključimo crpku da se osuši i pričvrstimo ispušni lonac.

• Rastavimo i očistimo dozator ulja (uljna vakuumska crpka). Plastične dijelove ne čistimo benzinom.

• Rastavimo i podmažemo vakuumske pipe.

• Rastavimo i očistimo pipe na mljekovodu.

• Zamijenimo sve brtve: u vakuumskom rezervoaru, kondenzirajućim ventilima, kolektorima 1 indikatorima protoka mlijeka.

• Zamijenimo signalne pipce.

• Zamijenimo sve gumene cijevi.

Za svaki stroj stručni servis!!!

Jednom godišnje svaki muzni uređaj mora pregledati ovlašteni serviser koji provjerava pravilnost funkcioniranja stroja (vakuumske crpke, regulatora vakuuma, vekuummetra, pulzatora) i mijenja pokvarene ili istrošene dijelove. Svaki pregled serviser treba potvrditi naljepnicom. ■ Mljekarski list 08/2004.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

International Committee forAnimal Recording (ICAR) ~

Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 30. lipnja 2004. godine Hrvatski stočarski centar je uz prisustvo predstavnika MPŠVG-a gospodina Stjepana Mikolčića, pomoćnika ministra, saborskih zastupnika, znanstvene i stručne javnosti te predstavnika udruga održao svečanost povodom dobivanja Specijalnog pečata I CAR-a.

International Committee for Animal Recording (ICAR) je međunarodna organizacija za standardizaciju praćenja proizvodnosti (testiranja) i procjenu uzgojnih vrijednosti domaćih životinja.

Zadatak je da potiče unapređenje provedbe testiranja životinja i procjenu njihove vrijednosti kroz postavljanje standarda za ispitivanje svojstava od ekonomske važnosti.

U članstvu I CAR-a je 60 država sa svih kontinenata. Članstvo je organizirano na dvije razine. Članice ICAR-a mogu biti sve organizacije koje se bave poslovima vezanim za provedbu uzgojnih programa, testiranje te procjenu uzgojnih vrijednosti domaćih životinja. Članice ICAR-a sudjeluju u radu svih izvršnih tijela ICAR-a. Sudjeluju u pripremanju zajedničkih izvješća, preporuka i radnih uputa za provedbu svih poslova.

Drugi nivo članstva čine organizacije koje poštuju sve norme i sve poslove rade prema međunarodno prihvaćenim standardima i preporukama I CAR-a. Temeljem izvršenog komisijskog pregleda, organizacije dobivaju pravo korištenja Posebnog pečata I CAR-a. Pravo na poseban pečat I CAR-a dokaz je da se svi poslovi u svakom segmentu provode prema ovim pravilima.

Na temelju pisane zamolbe u nadzoru rada Hrvatskog stočarskog centra je od 14. do 16. travnja 2004 boravila komisija koju su činila dva člana Izvršnog odbora I CAR-a: dr. Andrea Rosa ti, generalni tajnik, te dr. Uffe Lauritsen, presjednik odbora za mjere i mjerne instrumente. Nakon pregleda ukupnog stanja poslova HSC-a sastavili su mišljenje za Glavni odbor.

Na Generalnoj skupštini održanoj 01. lipnja 2004. godine u Tunisu HSC dobio je pravo korištenja specijalnog pečata I CAR-a.Time je potvrđeno da poslove iz domene praćenja proizvodnosti (testiranja) i procijene uzgojnih vrijednosti domaćih životinja obavlja po međunarodno priznatim standardima.

Za naše poljoprivrednike, HSC i Hrvatsku ovo je vrlo važan događaj koji nas pridružuje razvijenim poljoprivredama Europe i Svijeta. ■ STOČARSKE IZLOŽBE

VII,IIIBUiUPANIJID rro6ARsD IZLOIIA•su,01111 BROD 2004~ 06.06.2004. godine održana je VII. međužupanijska stočarska izložba na kojoj su izlagale sljedeće županije: Osječko­ baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško- slavonska.

Izložena je pet kolekcija goveda s ukupno 39 grla. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske Myekarski list 08/2004.

Piše: Vesna Bulić, dipl. ing.

I

obrtničke komore,

I

a u organizaciji Hrvatskog

stočarskog centra i inih.

Sva

prvonagrađena

izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočar-skog centra · koje je uručio ravnatelj dipl.ing.

Krešimir Kuterovac, te brojnim novča-nim i naturalnim nagradama sponzora.

Prvonagrađeni su: 1. Marijan Glavaš, Bizovac, za junicu

25

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

simentalske pasmine, FINKA Žb. 14022304 oteljenu 03.03.'02., čija je majka u III. laktaciji proizvela 7 801 kg mlijeka,

4. Krunoslav Zmaić, S. Perkovci, za bikovsku majku simentalske pasmine MILKA Žb. 12015147, oteljenu 23.09.'99., koja je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji, tj. 6 230 kg mlijeka,

2. Antun Jozić, Zbjeg, za prvotelku simentalske pasmine, EGA Žb. 12021703, oteljenu 06.02.'02., koja je u prvoj kontroli proizvela 23 kg mlijeka,

5. Borislav Bičanić, Oštri vrh, za kravu holstein friesian pasmine, JOHA Žb 32001923, oteljenu 21.12.'99., koja je u prvoj laktaciji proizvela 8 926kg mlijeka.

3. Mato Lučić, Sikirevci, za kravu simentalske pasmine DRAGICA Žb. 12012001, oteljenu 11.07.'97 ., koja je u III laktaciji proizvela 6 936 kg mlijeka,

,"A·

....

•

•

' \~

26

Đuro Vič,

Babina Greda, za šampionsko grlo izložbe KOŠUTA Žb.06023056, oteljena 02.04.'96., koja je max. mliječnost imala u V. laktaciji, 7 044 kg mlijeka sa 4,4 % mliječne masti.

., .

" ...

t!· M(jekur8kili.sr OV:!00-+.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Predsjednik Austrijskog Saveza uzgajivača simentalske pasmine gosp. Richard Pihler uručio je ispred Saveza zvono uzgajivaču Matiji Alasić, iz Oprisavaca za kravu simentalske pasmine, MILKA Žb. 12019396, oteljenu 29 .12. '00., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 082 kg mlijeka.

U sklopu izložbe, a u organizaciji Hrvatskog stočarskog Centra, održan je okrugli stol na temu "Sadržaj uree u mlijeku" koju je prezentirala dipl. ing. Sanja Balaž. ■

V.STOČARSKA IZlĐŽBA MEĐIMURSKE ZUPANIJE "NEĐELISCE 2004.''

VesnaBulić,dipl.~~;~ V

V

f,

11.06.2004. godine održana je V. stočarska izložba Međimurske županije.

Na izložbi je predstavljeno pet kolekci,ja goveda s ukupno 25 grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra te novčanim i naturalnim nagradama sponzora.

Prvonagrađeni su : 1. Vesna Belović, Totovec, za prvotelku simentalske pasmine LISA Žb. 13011398 oteljenu 23.01.'02., koja je u prvih 100 dana proizvela 1 710 kg mlijeka, 2. Spomenka Tkalčec, Ivanovec, za kravu simentalske pasmine MARICA Žb.13005017, oteljenu 07.10.'98., čija je max. mliječnost u prvoj laktaciji od 6.164 kg mlijeka, 3. Petar Novak, Prelog , za prvotelku holstein friesian pasmine ŠEKA Žb.33008373, oteljenu 01.04.'02., koja je u prvih 100 dana proizvela 2 550 kg mlijeka, 4. Milan Miklin, Preseka, za kravu holstein friesian pasmine OKICA Žb.33006263, oteljenu 14.09.'98., koja jeu trećoj laktaciji

Mljekurski list 0!'5/2004.

imala maksimalnu mliječnost, tj. 9 352 kg mlijeka.

Peta kolekcija predstavljena je kao obitelj po kravi Mariji Žb. 22000545 pasmine crveni holstein. Oteljena je 04.12. '96., a max. mliječnost imala je u trećoj laktaciji od 8 826 kg mlijeka.

Ivanu Perko iz Preloga uručenaje diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra, za šampionsko grlo izložbe LINDA Žb.13006204.

Krava je oteljena 30.05.'99., a max. mliječnost imala je u drugoj laktaciji, 7 073 kg mlijeka.

Kvalitetne rasplodne steone junice iz r,jemačkel ~

Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne 1 ponude! ~ "~

Iskoristite prednosti najveće svjetske

populacije umatičenih goveda

iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedeno: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com

Germany • d-87 452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Predsjednik Austrijskog Saveza uzgajivača simentalske pasmine gosp. Richard Pihler uručio je ispred Saveza zvono uzgajivaču Josipu Fučec za prvotelku simentalske pasmine PIKA Žb.13011610, kojajeuprvih sto danaproizvela2 170kgmlijeka.O

''ZLATAR 2004.''

IV. IZLOŽBA STOKEI VI. IZLOŽBA KONJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 12.06.2004. godine održanaje Iv. stočarska izložba Krapinsko-zagorske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra i inih.

Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija goveda s ukupno 22 grla, a ujedno je održana i aukcijska prodaja steonih junica. Prodano je devet junica s prosječnom cijenom od 9 922,00 kn.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. Josip Fiket, Kumrovec, za junicu simentalske pasmine BRENDA Žb.02015816, oteljenu 25.06.'02., čija je majka u IV laktaciji proizvela 4 6 74kg mlijeka, 2. Branko Horvatinčić, G. Stubica, za prvotelku simentalske pasmine FRIDA Žb.

02011350, oteljenu 01.07 .'01., kojaje u prvoj kontroli proizvela 13,9 kg mlijeka, 3. Jelica Čehulić, Bresovec Oreh., za kravu simentalske pasmine CVETA Žb.02004032, oteljenu 18.08.'98., koja je max. mliječnost imala u trećoj laktaciji, tj. 4 964 kg mlijeka,

Mljekarski list 08/2004.

I

Piše: Vesna

Bulić, dipl. ing.

I

4. Branko Horvatinčić, G. Stubica , za junicu holstein friesian pasmine BORKA Žb.22000897, oteljenu 15.07.'0l., čija je majka u II. laktaciji proizvela 7 856kgmlijeka, 5. Branko Horvatinčić, G. Stubica, za prvotelku holstein - friesian pasmine TIKA Žb.22000889, oteljenu 28.04.'01., koja je u prvoj kontroli proizvela 21,3 kg mlijeka.

Vjekoslavu Prepolec iz Budinščine uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočar­ skog centra za šampionsko grlo izložbe BECA Žb.02010868.

Krava je oteljena 16.01.'01., a max. mliječnost imala je u I. laktaciji, tj. 4 670 kg mlijeka.

29

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

® ~~ ®~ ~

,,I} fJEffi'.jl'f1l \ li

nf;IMITT ~t;il!rnt;i r'!l/;I rrp&n Momna EI,:,~;; ~ ll1=J UlifllilJ8 dipl. mg.

~\J~

Sukladno članku 12. Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište (NN 48/04), pravne i fizičke osobe dužne su izvršiti popis zaliha pšenice, raži, kukuruza i brašna na dan 30. lipnja 2004., te isti dostaviti u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te izvršiti obilježavanje zaliha brašna evidencijskim markicama.

Zbog tehničkih razloga isporuka evidencijskih markica neće biti moguća prije 15. srpnja 2004. godine. Stoga pravne i fizičke osobe mogu stavljati brašno na tržište bez evidencijskih markica u vremenu od 1. do 15.srpnja 2004. godine. U tom slučaju su obvezne voditi dnevnu evidenciju stanja zaliha pšenice, raži, kukuruza i brašna.

Zaključno 15. srpnja 2004. godine, pravne i fizičke osobe dužne su dostaviti u Ministarstvo novo stanje zaliha. Ta obveza odnosi se i na trgovačka društva (maloprodaju i trgovačke lance) koji drže zalihe brašna u vlastitim skladištima.

Od 15. srpnja 2004. godine sve vrste pakovina brašna, koje će biti na tržištu, moraju imati evidencijske markice.

Ministarstvo je pripremilo konačni tekst Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama, a isti je objavljen u «Narodnim novinama» broj 90., od 02. srpnja 2004. godine te će se moći pronaći i na web stranici Ministarstva www.mps.hr.

Tiskanje evidencijskih markica Ministarstvo je povjerilo Agenciji za komercijalne djelatnosti d.o.o. (AKD ).

Sukladno navedenome donosimo vam objašnjenja: 1. Pravne i fizičke osobe moći će naručiti evidencijske markice nakon objave Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama u NN, odnosno na web stranici Ministarstva na obrascu A-1 isključivo putem pošte na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ulica grada Vukovara br. 78/ II n/r.

Sanje Barbarić (tel. za informacije O1/ 6106 460).

2. Pristigle narudžbe od pravnih i fizičkih osoba Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objedinjuje i prosljeđuje u Agenciju za komercijalne djelatnosti d.o.o. Zagreb, Savska cesta 31. Temeljem zaprimljenih narudžbi AKO će ispostaviti predračun svakom pojedina-čnom obvezniku.

30

Obveznik je dužan predračun platiti u roku od 3 dana, od datuma na predračunu, na broj žiro-računa, koji će biti naznačen na pred-računu.

3. Vrsta i cijena markica: Ukupno će biti tiskano 4 vrste evidencijskih markica i to: a) markice za strojno apliciranje bez hologramske folije za pakiranja od 1kg i 2 kg, dimenzija 20x50 mm (sitno pakiranje) jedinična cijena 0,0081 kn PDV 0,0018 kn Ukupno 0,0099 kn b) markice za ručno lijepljenje bez hologramske folije za pakiranja od 5 kg, 10 kg i za zbirna pakiranja bez težinskih oznaka, dimenzija 80x40 mm jedinična cijena 0,037 kn PDV 0,008 kn

Ukupno 0,045 kn c) markice za ručno lijepljenje s apliciranom hologramskom folijom za pakiranja od 25 kg, 40 kg, 45 kg, 50 kg, dimenzija 80x40 mm (krupno pakiranje) jedinična cijena 0,073 kn PDV 0,016kn Ukupno 0,089 kn d) markice za rinfuzu - ručno lijepljenje predviđeno u 11 varijanti markica (10 kg, 20 kg, 50 kg, 100 kg, 200 kg, 500 kg, 1 000 kg, 2 000 kg, 5.000 kg, 10 000 kg, 20 000 kg), dimenzija 29,80x35,50 mm jedinična cijena 0,210 kn PDV 0,046kn Ukupno 0,256 kn 4. Brašno bez evidencijskihmarkicana pakovini zatečeno na policama u maloprodaji može se prodavati 90 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika. Nakon tog roka brašno treba vratiti prodavatelju ili zatražiti odgovarajuće evidencijske markice od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Za sve informacije obratiti se na tel. 01/ 6106 624 i 01/ 6106 460.

Mljekarski list 08/2004.

~~~STVA

POLJOPRIV:eDE

D\::!.)LJW~l.(

l

f?,

Morana Elezović, dip. ing.

Interventni otkup odnosi se na žive životinje pa u tom smislu možemo dati težinu živih grla kako slijedi: Utovljenajunad - Interventni otkup mesne industrije: 718 tona; procjena 1200komada - Interventni otkup preko Ravnateljstva za robne zalihe: 1 600 tona; ukupno 2 542 komada Sveukupnojunad 2 318 tona odnosno 3 742 komadajunadi Utovljene svinje - I. krug 1133 tone; procjena 10 300 komada - II. krug 630 tona; procjena 5 4 78 komada - III. krug 666 tona; procjena 5 790 komada Sveukupno svinje 2 423 tone; procjena 21568 komada Zavisno od kruga otkupljivači su sljedeći: I.krug: junad: PIKVrbovec BIM Bjelovar Mesnice Fiolić «Vajda» Čakovec «Danica» Koprivnica svinje: PIKVrbovec BIM Bjelovar «Vajda» Čakovec «Danica» Koprivnica «Sljeme» Sesvete Mllvanec BraćaPivac

«Imes» Zagreb II.krug svinje: Mataš MN Jasenice PIKVrbovec BraćaPivac

«Imes» Zagreb III.krug svinje: PIKVrbovec BraćaPivac

«Imes» Zagreb II. krug interventnog otkupa junadi obavilo je Ravnateljstvo za robne zalihe.

Ml.fekarski list 08/2004.

Utovljena grla otkupljivana su po sljedećim cijenama: svinje: 17 lipa po mesnoj jedinici junad: prvi otkup 21,00 kuna za muška grla, za ženska grla po kg tople polovice - otkup putem Ravnateljstva za robne zalihe: 20,00 kuna za muška odnosno 19,00 kuna za ženska grla po kg tople polovice Ugovorom između Ministarstva i otkupljivača uređeno je da se isplata mora obaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana otkupa.

Ovaj je uvjet gotovo u cijelosti poštivan; bilo je manjih teškoća s otkupom utovljenih grla od strane PIK-a Vrbovec i Mesne industrije «Sljeme», no taj je problem danas gotovo riješen.

Može se reći da je osim ovih manjih teškoća isplata bila u ugovorenom roku.

Rezultat interventnog otkupa je postignuta stabilizacija tržišta; cijene su konsolidirane, u zadnje vrijeme su u porastu te je na taj način ponovno uspostavljeno tržište stoke.

Ministarstvo će i dalje pratiti stanje na tržištu i odgovarajućim mjerama (otkup, poticaji, posebice poticaj otkupa domaće teladi, provedba Programa razvitka govedarske proizvodnje u RH) osiguravati povoljan položaj govedarske proizvodnje.

Međunarodna razmjena roba dio je otvorenog svjetskog tržišta kojem i Hrvatska teži. To znači da ne postoje načini zatvaranja našega tržišta za proizvode drugih zemalja, u ovom slučaju stoke. Nema više zabrane uvoza, najučinkovitija mjera je konkurentnost domaće proizvodnje.

Vjerujemo da će stočarska proizvodnja u idućem razdoblju dostići višu razinu konkurentnosti te da će se na taj način moći učinkovitije nositi s konkurencijom drugih zemalja. MPŠVG će sa svoje strane nizom mjera doprinositi povećanju učinkovitosti, odnosno konkurentnosti domaće proizvodnje. O

81

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~===========~

MLIJEKORASTENA POLJU,

~ ~~ (W~lJ~□

Naš moto za kolovoz: Nisu drugi pametniji niti sposobniji od nas.

Sve što mogu oni, možemo i mi.

Ovo je «Amerika», «Austrija», «Nizozemska», «Irska» ...

Ne, ovoje Hrvatska, naša Hrvatska i naše stočarstvo.

Stigle junice iz Austrije. Ispust ograđen drvenom ogradom.

Započela gradnja «lauf staje» za 30 krava.

PRAKSAI ISKUSTVAPROIZVOĐAČA„ RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI

OPG Nine Sataić, Torčec, općina Drnje.

Svako žensko tele već je mladajunica. Puno pažnje,jer su kućni ljubimci.

---

OPG (obiteUsko poUoprivredno gospodarstvo Damira Markešića, HudovUani, općina Sokolovac.

Junice različitog uzrasta u ispustu, od početka travnja do studenoga, i danju i noću i na kiši. Ograda - električni pastir.

OPG NedjeUka Sokolovac.

32

Strajnića,

Grdak,

općina

OPG Ivice Imbrišića, Kozarevac, općina Kloštar Podravski.

Nova lauf staja za 52 krave u laktaciji. U karanteni 40 junica simentalki uvezenih iz Austrije. Genetski potencijal od 6 000 do 9 000 litara godišnje ili u vrhu laktacije od 27 do 35 litara dnevno.

Planirana proizvodnja od 6 000 dO 7 000 litara po kravi godišnje. Veću proizvodnju ne će forsirati. U staroj staji još je

Mljekarski list 08/2004.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam .

zavisoku proizvodnju. mtUe

1dobro zarav~e krava ®

J~r!e~f t:1:J

Premi~ za~Pf

Pelana®

Počdna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave .nae,redne t~Jađl

uzustedu mtuek

@vETERINAdoo Svetonedelj$ko2, Kolinovico,10436 RokovPotok,HRVATSKA, telefon;01 /33 88 888, telefaks:01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

RAZMIŠLJANJE

TEREN

S KOG AGRONOMA

35 krava+ 6 bređih junica+ 16 mladih junica iz vlastitog uzgoja što simentalki što holštajnki. Iz uzgoja bit će isključene sve drugotelke ispod 6 000 i sve prvotelke ispod 5 000 litara ili 27 i 23 litre u vrhu laktacije.

Poljoprivredna savjetodavna služba i hrvatski proizvođači mlijeka farmeri prihvaćaju samo američke i europske normative prilagođene našim uvjetima i mogućnostima. Sve ide pod selekciju: genetski potencijal, tehnologija, loša praksa i struka.

Slučaj.

Prosječna proizvodnja

po kravi 2 500 litara !

Ma nemojte!

O čemu Vi to pričate?

Koja je to primitivna pasmina i primitivna

ŠIMUN-MILKd.o.o.

Preradamlijeka i proizvodnja mliječnih prerađevina

Luka. Pođunđek 3 Tel.: (01) 3392-222, Fax: (01) 3394-115

tehnologija početkom dvadeset i prvog stoljeća?

Koliko je to dnevno litara u vrhu laktacije?

S time će te slabo prosperirati u Europskoj uniji. A to da će 42 300 farmera, s takvom postavkom, za potrebe Republike Hrvatske proizvesti 423milijunalitaramlijeka ... ? «Mnogo» lijepa budućnost tih farmera! Možda bi o tom pitanju bilo dobro konzultirati stručnjake iz Slovenije, Austrije, Nizozemske, Irske, ako u naše sumnjate!

Po tehnologiji ekonomske nepismenosti i tehnologijom proizvodnje mlijeka iz vremena Matije Gupca 42 300 hrvatskih farmera s po 4 krave i prosječnom proizvodnjom od 2 500 litara mlijeka po kravi, unutar Europske unije zarađivat će nešto mali mjesečni osobni dohodak. ■

Obavještavamo cijenjena čitateljstvo da je Mljekara «Šimun-Milk», od 04. veljače 2004. godine certificirana prema međunarodnoj normi ISO 9001 :2000 za sustav upravljanja kvalitetom i normom BVC 22000:2003 (HACCP).

Ocjenu cjelokupnog sustava obavila je međunarodna nezavisna kuća BUREAU VERITAS (BVQI). Time se Mljekara «Šimun-Milk» još više približila cilju postizanja visoke kvalitete u svim fazama proizvodnog sustava i zadovoljenju zahtjeva svojih kupaca. Šimun-Milk Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih prerađevina d.o.o.

i

Brouwers oprema za stale: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i m r-eže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno-L Mehanizacija, hangari

I.D1i__ml~ Izmuzišta,

stajske Partner:

opreme

Surge

rt\\

Ned agro d.o.o .. Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi htnet hr

~- --::::1'J.

at{JJ

:J4

.W;i·karski h~t 0V:!.004.

=============~

~i

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

odgovori i komentari kolegi Ladišiću

Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

Izdvojio sam pitanja koja se mogu ili bi se mogla odnositi na mene i moj doprinos sastavljanju Studije «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj».

O svome mišljenju po tome pitanju pisao sam u Mljekarskom listu još prije 2 godine, kako slijedi u priloženoj tablici Tablica: Popis članaka iz Mljekarskog lista iz godine 2002. i 2003.

proračunskih

sredstava za poticaje, zamoljen sam za izradu "ekonomske računice'' buduće proizvodnje.

Nemam psića sa žaruljom kao Stranice pomagača u računalnom programBroilista Naslov 4/2002. O stanjui razvitkuproizvodnje mlijekau gospodarstvu 15-19 skom paketu "MS Office", ali već Opotrebii pretpostavkama razvitkagovedarske proizvodnje u 18-20 imam ideju izračunat ću na kojoj 6/2002.

Hrvatskoj razini muznosti po grlu će takve razvitkagovedarske proizvodnje u Hrvatskoj 8/2002. O programu 17-20 farme biti isplative kad spustimo razvitkagovedarske proizvodnje do201O. 11/2002. O programu 16-19 otkupnu cijenu na 0,22 eura.

12/2002.1 O programu razvitkagovedarske proizvodnje do2010.

22-25 Dakle, koliko se litara mlijeka po podlogaprograma razvitkagovedarstva u Hrvatskoj13-16 1/2003. Financijska jednoj kravi mora u stadu s najmanje 15, pa onda s 40 grla U jednom od članaka se osvrćem na proizvesti, da bi gospodarstvo bilo na nuli. ■ činjenicu da je program rađen krajem 2001. godine, da je na prvom skupu u resornom ministarstvu bila prilično dobra rasprava većeg broja stručnjaka, dok na "obrani" Studije u prvom dijelu 2002. godine nije ni približno bila takva bila posjećenost i komentari napisanog.

Zašto se toliko dugo čekalo s realizacijom projekta?

STATUSNI FARMER Pitanje koje zanima cjelokupnu stručnu ,t, javnost i proizvođače. Zašto se uopće već desetak godina odgađa neumitna? Da u trci nemaju što tražiti proizvođači s malim brojem grla i lošom proizvodnjom. Da ne mogu jednake poticaje po grlu i litri mlijeka _dobivati i dobri i loši. I da ne KOOPERANTI LURE može biti toliko neodgovornosti u rasipanju PRUEVREMENA ISPLATA "ZAMWEKO proračunskih 2 do 2,5 milijardi kuna godišnje, a da nema vidljivih pomaka. Svoje mišljenje o tim propustima u našem govedarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka dao sam u Mljekarskom listu POSLOVNI CENTAR ZAPOI..IOPRMIE1NI POŽEGA 272922 br. 5, strana 34 (iako je to i drugo ponavljano više KLIJENTELU BJELOVAR 241222 ~c puta u rubrici gospodarstvo, Mljekarskog lista) .

VARAiofN 403429 KOPRIVNICA 621478 IVANEC 784535 YIROVITlCA 725641 Mišljenje o operativnom planu provedbe dao sam VINKOVCI 331622 SISAK 524432 uML br.6. stranica20-21.

S obzirom na pretpostavljeno smanjenje proizvođačka-prodajne cijene mlijeka, te

POUOPRIYREDNICI

KREDITI

lio!• 1 1ti

...

ra~

kavamcii

vl(jekarski l,~-.tUV:!00..J.

3.'i

V

UPOTPUNITE SVOJU BIBLIOTEKU VRIJED:NIM STRUCN:IM KNJIG .· , U IZDANJU HRVATSKE MLJE:KARSKEUID:RUGiE

1•7 n prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Rupić

CIJENA KNJIGE IZNOSI 250,00 KN

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi.

Knjiga je također vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka.

U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logično povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svake dobro napisane knjige.

Prof. dr. se. Boro Mioč i prof. dr. se. Vesna Pavić

CIJENA KNJIGE IZNOSI 180,00 KN

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno će upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu. Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo usvajanje znanja iz područja kozarstva.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, kao 1 izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

MLIJEKO - TEHNOLOGIJA, BIOKEMIJA I MIKROBIOLOGIJA prof. dr.sc. Ljubica Tratnik Cjelovita je to djelo, napisana prvenstveno u svojstvu sveučilišnog udžbenika, a obrađuje poglavlja: mlijeko, tekući i fermentirani mliječni proizvodi, sirarstvo i sirutka.

Ove teme obuhvaćaju tehnologiju, biokemiju i mikrobiologiju, te njihov utjecaj na prehrambenu vrijednost i zdravstvenu ispravnost proizvoda.

U prvom poglavlju opširno je opisano sirovo mlijeko i glavni sastojci mlijeka, ističući moguće promjene koje se zbivaju na putu od mužnje do gotovih proizvoda. Svako sljedeće poglavlje prvo uvodi čitatelja u određenu tematiku koja se tada postupno razmatra i objašnjava, što olakšava praćenje bitnih procesa u mlijeku i proizvodima od mlijeka pod utjecajem različitih činitelja.

CIJENA KNJIGE IZNOSI 150,00 KN

KONTROLA I OCJENJIVANJE KAKVOĆE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš

,~~~~~~H::,· .~,~..

-~~:~-i-T-~·:J/:: ..·...._.,_..,. ___ ___ "I!'.

'~

,~

~~~~ :J:t~{-~~~y~

CIJENA KNJIGE IZNOSI 80,00 KN

Ovo dopunjeno II. izdanje-sveučilišni udžbenikkorisno je štivo, kako za one koji vrše kontrolu mlijeka i mliječnih proizvoda, tako i za one koji ih proizvode.

Jedinstvena je to djelo u našoj mljekarskoj literaturi i svakako zaslužuje pozornost stručnjaka. Stoga bi trebalo naći mjesto u svakoj biblioteci, pa ga svesrdno preporučamo svima koji se bave proizvodnjom, preradom i kontrolom mlijeka ili se namjeravaju tom proizvodnjom baviti.

Dopunjeno izdanje pripremili su: prof.dr.sc. Jasmina Havranek i mr.sc. Slavko Kirin, koji su djelo dopunili opisom metoda kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda, koje se nalaze u izvorniku, a sve u skladu s dostignutim stupnjem razvoja laboratorijske tehnike i standardizacije analitičkih metoda ..

Narudžbu za navedena izdanja možete izvršiti na adresu: HRVATSKAMLJEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/3, ZAGREB • Tel./Fax: 01/4833 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr

IZ CENTRA

ZA REPRODUKCIJU

GODIŠNJI PREGLED CENTRA ZAREPRODUKCIJU@ OD O ~ ~ r::awv 8~ .Križevci, o4. npnja, 2004:go Preko 200 uzvanika: stočara, stočarskih stručnjaka agronoma, veterinara iz niza institucija i organizacija, gotovo iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja, predstavnika političkih organizacija i vlasti pozdravio je direktor Centra dr. se. Pero Božić.

Uzvanicima je katalogom predstavljena 37 bikova, i to 35 iz domaćeg uzgoja (stanica VARAŽDIN) od bikovskih majki naših --------uzgajivača, a samo dva bika podrijetlom iz

Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing

Tijekom svibnja ove godine promovirano je i Godišnje izvješće o radu HSC na selekciji u stočarstvu.

Nakon agresije na našu domovinu i mirne reintegracije 1995. g. kada je uništeno naše gospodarstvo svedena na samo

Njemačke.

Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i vodnog gospodarstva izvršilo je ocjenjivanje, i to: 5 bikova II. klasom, 21 bika I. klasom, 10 bikova I.A klasom i 1 bika Elitom.

Osam starijih bikova testirana je na meso a tri bika na meso i mlijeko. Bik Rhone, oteljen 1994. g. ima 137 kćeri koje su u standardnoj laktaciji proizvele prosječno 5 646 kg mlijeka s 3,87% masti.

Većina bikova oteljena je 2000./2003. godine, a samo jedan 1994.g., jedan 1996.g., jedan 1997.g., dva 1998.g. i pet 1999.g. Obitelj BASREK iz Gostovića sada ima četiri bikovske majke, što je najviše u RH.

38

278 24 7 plotkinja, umjetnim osjemenjivanjem ili 74%; 46 360 plotkinja (ili 2%) sjemenom 54 bika poznatog podrijetla, a 69 316 ili 24% sjemenom bikova nepoznatog podrijetla.

Prije 30 god. (1974.) od 578 515 plotkinja umjetnim osjemenjivanjem obuhvaćeno je 320 679 plotkinja ili 55% sjemenom bikova poznatog podrijetla, 96 976 plotkinja ili 17% sa 821 sjemenom bikova nepoznatoga podrijetla, nekontrolirana su osjemljene 160 864 plotkinje ili 28%.

2003.g. od 269 824 plotkinje, umjetnim osjemenjivanjem obuhvaćeno je 211 499 plotkinja ili 78,53% sjemenom bikova poznatog podrijetla, 7 021 plotkinja ili 2,58% sjemenom bikova nepoznatog podrijetla, a nekontrolirana 51 304 plotkinje ili 18,89%. ;.:J

obuhvaćeno je 204 295 plotkinja

Mljekarski list 08/2004.

~=~=====~===~======~ IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE O,BVIJ s oSUBVE,NCIJAMA uPOLJORIVRE ' ŠUMAR rv I OVTV Z GREBAČ Ž 'I'E županija donijela je Odluku o I Piše:lvanka Bišćan, dipl. ing.

1

Zagrebačka

j

subvencijama u poljoprivredi, šumarstvu lovstvu na području Zagrebačke županije. ..._____________________

i

rasplodnoj krmači i 800,00 kuna po rasplodnom i licenciranom nerastu . _. - Subvencija za U.O. krava plot-

Subvencije u stočarskoj proizvodnji odnose se kinja provodi se putem gradova i općina u na: Zagrebačkoj županiji u iznosu od 50,00 kuna po - Uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, suhosjemenjenoj kravi plotkinji. vencija se dodjeljuje u iznosu od 20,00 kn po Sviiznosisubvencijazapojedinuproizvod-nju pčelinjoj zajednici.

Minimalna poticajna u poljoprivrednom gospodarstvu koje ima sjedište, količina je 35 pčelinjih zajednica. odnosno prebivalište na području Žumberka Uzgoj i držanje rasplodnih ovca, ovnova, uvećavaju se za 50%. Odlukom su propisana koza ijaraca, subvencija se dodjeljuje u iznosu naselja sa područja Žumberka na koja se odnosi od 60,00 kn po jednim rasplodnom grlu. uvećanasubvencija.

Minimalna poticajna količina je 20 rasplodnih Rok za podnošenje zahtjeva za stočarsku grla. proizvodnju bio je propisan do 30. lipnja 2004.

Uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja _ godine. Izmjenom i dopunom Odluke rok za hrvatski posavac i hrvatski hladnopodnošenje zahtjeva za subvencije u stočar­ krvnjak i turopoljske pasmine svinja, skoj proizvodnji je pomaknut do 31. kolosubvencija se dodjeljuje u iznosu od 300,00 kuna voza 2004. godine. po rasplodnoj kobili, 1.000 kuna po rasplodnom Za sve ostale informacije obratite se na tel: i licenciranom pastuhu, a 500,00 kuna po 6009-427; 6009-426 :...J

.-n rrrmm

~ ~ ~ [!]

Tri natjecatelja s najboljim vremenom

Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, šišanja ušli su u drugi krug natjecanja.

Udruga uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke U dugom krugu mjerilo se vrijeme županije organizirala je PRVO ŽUPANIJ- šišanja tri ovce. Prvo mjesto osvojio je SKO NATJECANJE U ŠIŠANJU OVACA. Mihael Vuk s vremenom od 10,19

'--------------------..1 Natjecanje je održano 5. lipnja 2004. u ekološkom ozračju netaknute Žumberačke prirode na obiteljskom gospodar~ stvu Zvonka Vučinića u Goljaku, koji je 2:; jedan od najvećih uzgajivača ovaca na području Zagrebačke županije.

U prvom krugu natjecalo se 9 natjecatelja: Mihael Vuk i Mario Blažek iz Bjelovarskobilogorske županije; Mario Šlogar, Robert Tkalec, Tomislav Žeželj i Zvonko Vučinić iz Zagrebačke županije; I van Kulundžić iz Brdskoposavske županije; Danijel Cerančević i Josip Čajkovac iz Vukovarska-srijemske županije. jj

s::

l

Mljekarski li_st 08/2004.

minuta; drugo mjesto osvojio je Mario Šlogar s vremenom od 11,05 minuta, a treće Robert Tkalec, s vremenom od 12,16 minuta.

Posebna nagrada za najljepše ošišanu ovcu pripala je Zvonku Vučiniću.

Obzirom da sve više raste zanimanje za ovom proizvodnjom, uzgajivačima ovaca javljaju se i određeni problemi vezani za zbrinjavanje ovčje vune.

Stoga je predsjednik U druge uzgajivača ovaca i koza Zagrebačke županije u svom izlaganju naglasio da je ovakva manifestacija vrlo korisna, i predložio da ona postane tradicionalna, te se ubuduće održava svake godine u mjesecu svibnju, u Žumberku.

39

POVIJEST

HRVAT A

.l

Nakon miroljubivog kneza Trpimira na hrvatskom kneževskom ,__,. prijestolju je borbeni i hrabri ] Domagoj, koji nije iz obitelji

~ s::

Trpimirović.

i..________________

_.

.i Na bizantskom prijestolju u Carigradu je

poduzetni BAZILIJE I. koji je odlučio sve slavenske zemlje na Balkanskom O::: poluotoku kao i uz istočnu jadransku obalu čvrsto držati u svojoj vlasti, a u vjerskom pogledu u pokornosti prema carigradskom patrijarhu Ignatiju.

Budući da je Venecija (Mleci) bila odana Bizantu, često je bila cilj Domagojevih pomorskih napada na mletačke gradove u Istri. Zbog toga je mletački dužd URSO PATRICIJAK skupio znatno brodovlje i krenuo prema Bijeloj Hrvatskoj. Domagoj, uvidjevši nadmoćnog neprijatelja, ponudi mir i taoce, koje dužd prihvati, i tako nastane privremeni mir. Međutim, zapisali su povjesničari, Domagoj se ni milom ni silom nije htio pokoriti Bizantskom Carstvu.

Ponovne borbe sa Saracenima Knez Domagoj je priznavao vrhovništvo Rimsko-njemačkog carstva te je na poziv cara LUDOVIKA II. sudjelovao sa svojim borcima u oslobađanju grada Barija. Njegove, kao i neretljanske borce, dovezli su pod Barij dubrovački brodovi. Tom poduhvatu pridružio se i Bazilije I. te su zajedničkim snagama 2. veljače 871., nakon što je 30 godina bio u vlasti Saracena, oslobodili Barij.

Tim uspjehom nisu prestale borbe sa Saracenima i drugim arapskim plemenima koji su već u ožujku 8 72. s otoka Krete došli u J adran i poharali mnoge hrvatske gradove, napose otok Brač, a mnoge zarobljene otočane poveli sa sobom. Bazilije je, međutim, spretno iskoristio prisustvo svojih snaga u Jadranu i podvrgao Neretljane svom vrhovnom gospodstvu.

Najgori knez Slavena Zbog sukoba jedne Domagojeve i jedne

vS ,~

40

illf ~ ~DJil©ID

~ ~ ~~ĆDo mletačke lađe kod Pirana, nastali su ponovni ratovi koji su trajali do Domagojeve smrti.

Njegovi su strijelci navaljivali i na obalne gradove s romanskim stanovništvom koje ga je tužilo Papi NANU VIII. nazvavši Domagoja »Sclavorum pessimus dux» što će reći «najgori knez Slavena». Papa uputi pismo Domagoju s počasnim naslovom»Slavnom knezu Domagoju» ali ga dalje očinski opominje da spriječi bijesne gusarske napade na kršćanske gradove, te mu na kraju pisma i ovo kaže:» Tko grijehe i zločine, ako ih može, sam ne ispravi i ne zapriječi, kriv je kao daihjesampočinio.»

Ovo je pismo slabo koristilo jer su hrvatske posade sa svojih brodova opet opustošile četiri grada a 30 mletačkih brodova su Hrvate tako razbili da se «nitko od njih nije svom domu povratio. Mlečani su, naime zarobljenike prodali u tuđinu kao robove.

Papa Ivan VIII. poslao je Domagoju još jedno pismo moleći ga da urotnike koji su mu o glavi radili ne kazni smrću nego izgonom iz zemlje. Iz toga proizlazi daje u Domagojevoj kneževini bila skupina nezadovoljnika poticana iz Carigrada, jer je bilo očito da Domagoj čvrsto stoji uz Rimi Zapad. Uz nezadovoljnike su, iz osobnog interesa, pristajali i prognani sinovi kneza Trpimira. Unutrašnje borbe su izgleda trajale više godina na kopnu i moru jer je tijekom borbi Domagoj umro 876. Naslijedio gaje, prema samo nekim povjesničarima, sin INOSLAV kojega je vrlo brzo s bizantskom pomoći zbacio s prijestolja ZDESLAV potomak Trpimirov.

Povjesničar Ferdo ŠIŠIĆ smatra da je Domagoj bio krepak vladar koji je umio snažno zahvatiti u tadašnju svjetsku politiku na objema obalama Jadranskog mora. To su priznale i suvremene generacije Hrvata podignuvši Domagoju monumentalni spomenik u mjestu Vid nedaleko Metkovića. .J M(jekarski list 08/2004.

Đugogodišnja tradicija prodaj<-'steonih junica proizvoclačinza. rr1ljekarama i trgot?cinwdiljPm .';rijPta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, NJEMAČKE i MAĐARSKE. <Preskočit<: posred, ,ike>

kupite junire direkt1tood

proizr:;odača!

<.Buditekorak ispred!

L,r,P.stirajtl: u bolju bit.ducnost!

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci

lnter-Ago ....

Telefon: 048681393,fax:.

048681394 Mobiteli: 0916170696,0916170636

SREDNJOŠKOLCI

SREDNJOi DLCl ■ NAU6ENI ZAIIRU

Život srednjoškolaca nakon upisne groznice teče uobičajeno. Izbor zanimanja djece sa sela počesto ovisi o mogućnostima obitelji. Sav trud roditelja '<:.) školu u pokušaju pronalaženja .....

Strukovne škole nude kraći kroz osnovnu ;:;, -l:11 put do samostalnosti u budu- interesa i razvoja radnih navika može oplemeniti ćem poslu. Sadržaji koji raščla- pravilan izbor zanimanja. · ,~ njuju struku u najsitnije detalje._ _____________________ _

r:;

e. provlače četverogodišnjega !:'.

t:=============================

se tijekom tro- ili obrazovnoga razdobf: lja i traže djetetovu zainteresiranost. ~ ~ Posljednje godine školovanja praktična ~ primjena naučenoga ima veliki značaj. Ti praktikumi podrazumijevaju usklađe­ nost škole s cjelokupnim poduzetništvom ( malo, srednje, veliko), pa škola dobiva potvrdu svoga rada s djecom, a poduzetnici uvid u mogućnosti budućih radnika. Stare navade veza, rođaštva i sl. brzo padaju pod naletom potreba posla pa je i srednjoškolcima jasno da tržište rada ne trpi površnosti.

Selo je prirodno okrenuto potrebama prehrambene industrije i kroz nju prolaze različite struke.

Mljekarska škola u Križevcima educira srednjoškolce za zanimanja u mljekarskoj djelatnosti: od priprave u proizvodnji mlijeka, organizacije sakupljanja i predaje mlijeka, do prerade u industriji. Najtraženije zanimanje je mljekarski tehničar.

U poljoprivrednoj školi je nekoliko trogodišnjih ili četverogodišnjih usmjerenja (ovisno o struci): ratarstvo, stočarstvo, i dr.

Prehrambena-tehnološka škola ima također nekoliko zanimanja usmjerenja: • prehrambeni tehničar osposobljava se za vođenje poslova primanja, čuvanja i uskladištavanja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Organizira i vodi cijele proizvodne linije u tehnologijama prerade mlijeka i mliječnih proizvoda, prerade mesa, ribe, voća i povrća; mlinarstva, konditorskih proizvoda, šećera, ulja i masti, alkohola, kvasca i sl. Zapošljavaju se u prehrambenoj industriji i obrtništvu;

-12

• mlinar, radi na preuzimanju sirovina za mlinarsku preradu, određivanju kakvoće sirovina, proćišćavanju, sušenju sirovina, crnom i bijelom čišćenju. Pripremaju i rade na mljevenju, razvrstavaju gotove proizvode, pakiraju ih i uskladištavaju. U tehnološkom procesu mljevenja rukuju različitim strojevima i uređajima;

• pekar radi na preuzimanju brašna i drugih materijala za proizvodnju pekarskih proizvoda.

Obavljaju strojno i ručno miješanje i oblikovanje tijesta, kontroliraju tijesto, pripremaju peći za pečenje, peku različite pekarske proizvode.

Pripremaju otpremu proizvoda do potrošača.

Pekari u radu koriste različite strojeve i uređaje; • mesar radi na poslovima od preuzimanja stoke za klanje pa sve do obrade pojedinih dijelova i razvrstavanja mesa. Proizvode kobasice i ostale suhomesnate proizvode, te pripremaju za skladištenje i otpremu iz skladišta; • rukovatelj prehrambenim strojevima radi samostalno na pojedinim uređajima i strojevima u tehnološkom procesu prehrambene industrije, obavlja poslove prihvata i manipulacije sirovina u skladištima, industrijskim pogonima i hladnjačama.

• veterinarski tehničar radi na uzgoju i zdravlja domaćih životinja, sprječa­ vanju širenja bolesti, liječenju životinja u veterinarskim ustanovama ili na gospodarstvima.

Djeca na selu struku doživljavaju u skladu s mogućnostima i ponudom posla. Seoska gospodarstva trebaju mlade stručnjake iz različitih područja. Zanimanja kojih ima na pretek zaživljavaju onoga trenutka kada tržište očuvanju

.llljekorski list OV200-1.

=======================SREDNJOŠKOLC pokaže interes za proizvod sa sela. Kako u poplavi uvoza osigurati proizvodnju?

Kvalitetnim i osmišljenim poticajima, objedinjavanju proizvođača i prirodnom proizvodnjom.

PRIČE

Roditelji mogu djeci pomoći u odabiru zanimanja, a na djetetu je da svoje odrastanje zaokruži pravilnim izborom zanimanja i naučenost za struku dovede do novih životnih vrijednosti. ■

BAKE ANI CE======================

zovem drugu djecu kad njih nigdje nema.

Zovem, zovem, ali nitko se ne odaziva.

Mislim da se zezaju, ali prođe dosta vremena a ja sama. Osjetim neku nelagodu, neki se strah uvuče u mene pa pozovem stado i zaputim se s ovcama kući.

Nasred puta ugledam djecu i nekoliko seljaka kako mi trče ususret.

- Živa si, sunce moje! - viče majka.

- Zašto ne bih bila živa?-čudim seja.

Tek onda od djece saznah da sam jurila za vukom a ne divljom svinjom. Stanem kao ukopana, noge mi klecaju, srce divlje udara. Seljaci mi prilaze, zagledavaju nevjerujući da nemam ni ogrebotine.

Tapšaju me po ramenima i hvale moju hrabrost.

Ma kakva hrabrost? Pobjegla bih kao i drugi da sam znala da je vuk. Mislila sam da je vuk puno veći i da je crn kad tako grozne priče o vuku pričaju, a on nije veći od psa, skoro da ga i ne vidiš od ovaca. Kad sam se malo smirila, stanem se smijati kao luda, smijati se svojoj ludosti i neznanju koje je spasila janjetu život. ■

Bila je rana jesen. Djeca pošla u školu. Imala sam šest godina i govorila kako ću iduće godine i ja biti đak. Pa ako već nisam išla u školu, mogla sam se igrati škole. Znate djeco tu igru, svi je igrate. Nacrtaš školu kredom, ili u pijesku ili na zemlji pa kroz nju tepeš kakvu kutijicu ili komadić crijepa na jednoj nozi.

-

Tako smo se igrali dok su ovce pasle u pašnjaku Popića dolu koji je bio dosta daleko od sela pa smo tamo tjerali ovce tek u jesen kad nigdje bliže nije više bilo trave. Bijaše to lijepa zelena dolina s tri strane okružena hrastovom šumom. Na rubu šume izvirala hladna zdrava voda, ljeti hladna kao led, a zimi topla da je mogla trava rasti oko nje. Izvor smo zvali Mlada vodica.

Našu igru prekinuše uzbunjene ovce.

Gledam kako kroz ovčje stado lijevo - desno trčkara neobično sivo čupava stvorenje. Pomislila sam daje divlja svinja jer još nikada ne vidjeh ni vuka ni svinju. Potrčim ovcama, a vuk već ugrabio mlado janje, rekli bismo šilježe. Zgrabio ga zubima za vrat i nosi prema šumi. Janje mekeće. Sustignem vuka i udri ga štapom.

Vičem:

- Pusti moga Zvončića, lopove divlji, svinjo prokleta!

Zbunio se vuk, ali skoči preko kamene ograde a janje ne pušta. Zbunim se i ja čudeći se kako svinja može skakati preko zida. To još nisam čula.

Skočim ija, opet ih stignem i udri pa udri. Ne može vuk brzo bježati s janjetom u ustima, umorio se pa odustao. Pustio janje i pobjegao u šumu. Jadni se Zvončić sav tresao od straha, privio se uz mene i drhti. Pregledam ga i vidim da nije nigdje ozlijeđen. Ni kapi krvi. Nosila ga zvijer pažljivo kao svoje mladunče. Ponesem sretnajanje stadu i 111/(jekarski Li,t 08/2004.

·

VAŠ VRT

00

~@ [DO [1D [3

Piše: Dar/w Kantoci, dipl. ing.

Gotovo da ne postoji park u kojem ne raste poneki grm. Ukrasno grmlje često je u velikim vrtovima, a idealno pristaje u male vrtove i terase: zimzeleno i listopadno, visoko i nisko, cvatuće i sa dekorativnim listovima.

50 x 50 x 50 cm. Prilikom sadnje pognojite biljku lopatom stajskog gnoja. Nakon sadnje biljku dobro zalijte. Ako su sadnice kontejnirane mogu se saditi cijele godine, a ako nisu, sadnja se obavlja u kasnu jesen ili rano proljeće.

MNOGOBROJNEVRSTE Kada kupujete ukrasno grmlje izaberite zdrave i ne previše stare sadnice. Najprikladnije su one dvogodišnje i trogodišnje. Zamolite osoblje rasadnika da vam biljke prirede za sadnju, što znači da crnogorične biljke moraj_u biti balirane, a listopadnim vrstama potrebno Je podrezati nadzemni dio i korijenje. Osim toga, potrebno je znati konačnu veličinu grma, jer ponekad nije dovoljno odabrati određenu vrstu, važna je i sorta. Moguće je pronaći mnogobrojne sorte patuljastog rasta koje su prikladne za sadnju na kamenjaru ili u sandučićima na terasama.

Prije sadnje grma, iskopanu jamu treba ostaviti neko vrijeme da se provjetri. Veličina jame ovisi o dimenzijama sadnica, a uglavnom je

Ukrasnogrmlje Berberis(žutika)

-H

Od zaista velikog broja vrsta spomenut ćemo one najčešće uzgajane.

Aucuba ili zlatna naranča naraste do 3 m visoko. Osjetljiva je na hladnoću paje valja saditi na zaštićenom položaju. Ne podnosi mjesta rano obasjana suncem. Najčešće su sorte sa žutim točkastim listovima. Vrlo je prikladna za gradske vrtove a najviše joj odgovara kiselo tlo bogato humusom.

Berberis ili žutika obuhvaća više od 200 vrsta i sorti. Ima ih zimzelenih i listopadnih vrsta. Najčešće se uzgaja Berberis thumbergii.

Sve su vrste berberisa trnovite, a otrov trnja izaziva upalu kože.

Buxus ili šimšir zimzeleni je grm koji se rezidbom može oblikovati. Bez šišanja može narasti 5 m visoko. Razmnožava se reznicama, no ukorijenjavanje traje nekoliko godina.

Calycanthus, kalikantus spororastućije grm tamnocrvenih cvjetova koji mirišu na ananas.

Naraste do 2,5 m visoko. Sorta "Purpureus" ima ljepše listove i bogatije cvate.

Chaenomeles ili japanska dunja ima cvjetove slične cvjetovima jabuke u ružičastoj, narančastoj i crvenoj boji. Plodovi su također slični jabukama, i žute, žutozelene ili zelene boje.

Ovisno o sorti, visina im iznosi od 50 cm do 2 m.

Cotonoaster, dunjarica ili patuljasta zimzelena i listopadna mušmula, jedan je od najpopularnijih grmova, ali je podložna napadu plamenjače. Sve sorte imaju bijele cvjetiće i crvene bobice. Visina ovisi o sorti, a kreće se od 15 cm do 2,5 m. Zimzelene sorte osjetljive su na mraz pa ih je potrebno saditi na zaštićenim mjestima.

Euonymus ili kurika obuhvaća vrlo različite vrste grmova. Najljepši je E. alatus, grm koji naraste do 2 m. E. sachaliensis ima velike, upadljive crvene plodove, a naraste do 4 m. Sve vrste u jesen dobivaju prekrasne boje.

J!f(jekarski list 08/2004.

VAŠ VRT

Forsythia ili forzicija grm je koji vrlo rano cvate, a rascvjetane grane mogu poslužiti kao cvijeće za vazu. Isključivo cvate nakon mraza, a u godinama kada krajem zime nema mraza cvatnja može izostati. Najraskošnije cvate Forsythia intermedia "Lynwood".

Hippophae ili pasji trn grm je koji naraste do 3 m, a idealan je za mediteranska područje jer podnosi jake vjetrove. Raste na svakom tlu a može podnijeti i jaču sušu. Za uspješan uzgoj potrebno je posaditi mušku i žensku biljku.

Prunus laurocerasus ili lovor višnja zimzeleni je grm kožastih listova i bijelih grozdastih cvatova. Brzo raste na svakom tlu, a podnosi sjenovite i sunčane položaje, što ovu biljku čini najskromnijim grmom. Ovisno o sorti, naraste od 1 do 4 m visoko.

NJEGA GRMLJA Posađeno grmlje ne traži mnogo njege, ali ga nemojte ostaviti da raste bez ikakve kontrole i povremenih intervencija.

Prilikom uzgoja grmlja trebat će vam škare kako bi ih održavali urednim. Dobro će im doći i povremeno okopavanje i prihranjivanje, osobito u doba cvatnje. Ljeti je potrebno povremeno zalijevanje.

Svakih nekoliko godina grmlje prorijedite tako da u sredini porežete stare grane.~ PRIČE BAKE ANICE

Kneza i njegove konje znali su i u udaljenim selima jer je posjećivao druge knezove, a odlazio je i u daleke gradove na stočne sajmove kupovati i prodavati stoku. Volio je društvo i veselje. Dok se u čijoj kući ili gostionici šalio s prijateljima, konji su upregnuti u kola strpljivo stajali na putu s naramkom sijena ispred sebe.

Katkad bi ga i satima čekali. Kući bi znao poći tek kad je mrak pao, a bilo bi i nekoliko sati vožnje do našeg sela.

Popne se knez na kola, namjesti sebi ležaj na ostaku sijena, uzde zaveže za sjedište 1 poviče:

- Gardijane, Gizda, djeco moja! Idemo kući.

I konji mirno krenu sami upravljajući kolima. To drugi konji ne bi umjeli. Knez legne i pjeva, isprva glasno pa sve tiše dok ne zaspi.

Onda u mraku samo čuješ zvuk konjskih kopita i klepetanje metalnih obručeva na drvenim kotačima, a vidiš siluete i vatrene iskrice koje sijevnu kad potkova udari kamen. Skreću konji na križanjima i ne pogriješe cestu. Kad dođu do rijeke, stanu ispred skele. Skelar priča da nikada nisu ušli u vodu. Zaržu i udaraju kopitima o kamenje da probude skelara, a ovaj ih povede na skelu i preveze preko rijeke a da kneza ni ne probude. Još nekoliko kilometara u brdo i stignu ispred svoje kuće.

Kneževa žena uvijek budna dočeka muža.

Ne zahtijeva to knez, nego je ona bila tako odgojena da poštuje muža, da ga uvijek mora ispratiti i dočekati. Jedne gaje tople ljetne večeri dogo čekala na kućnom pragu dok je s lovcim dijelio ulovljenog divljeg vepra. Čekala, čekala pa sjedeći zaspala. Kad je knez našao usnulu ženu na vratima, tiho juje prekoračio i u mraku legao na krevet. Dugo je budan čekao dok se žena nije probudila i ušla u sobu vidjeti koliko je sati, a onda se grubo našalio optužujući je da noću nije kod kuće nego lunja po selu. Nije zamjerila mužu jer je znala kakav je veseljak.

Već izdaleka prepozna žena konjski hod, otvori drvenu ljesu i konji dovezu svog usnulog gospodara ravno u dvorište. Mirna žena odveže znojne konje, odvede ih u staju i napoji pa tek onda probudi muža i povede ga u kuću. Mnogi su htjeli kupiti Gardijana i Gizdu, htjeli imati tako rasne i pametne konje. Nudili knezu silne novce, ali ovaj ni čuti nije htio o prodaji. Ta kakvim se novcem može naplatiti odanost vjerne životinje?

m~rrmm

-

L---~-----------------=-==--.==i

'-+.:..

~

Djed Pavao Mikin bijaše seoski knez, danas bismo rekli kao neki predsjednik .::' ::s sela. Nije baš imao neku vlast, nego je to Ć::: bila više neka čast. Ipak, kad bi se kakva nesreća dogodila, policja je prvo njega ~ pitala o mještanima ili kad bi tko _8 nepoznat došao u selo, upu]ivali smo ga r knezu. Nitko ga nije ni zvao imena nego t_ mu titula postade nadimak.

Imao je najljepše konje u okolici, _ smeđeg Gardijana i bijelu lipicanku Gizdu. Kad bi se knez nedjeljom vozao u novim žuto obojanim zaprežnim drvenim kolima, konji su tako ponosno kaskali uzdignutih glava kao da su znali da su ukrašeni svečanom ormom. Njihova pamet nije nimalo zaostajala za izgledom što su puno put dokazali. ~

J

J:

Mljekarski list 08/2004.

45

VAŠ VRT

Piše: Darko Kantoci/ dipl. ing UPOLJU N astavlja se uređenje tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa, kosi djetelina za sjemensku proizvodnju i vade ranije sorte krumpira koje ćemo probrati i skladištiti za sjeme. Sijat ćemo uljanu repicu, travne i travno-djetelinske smjese kao i čistu travu ili djetelinu.

Kraj kolovoza zadnji je rok za košenje otava.

UVINOGRADU Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca treba obaviti prikraćivanje mladica. Ranozrele stolne sorte se odlistavaju pa bi ih bilo dobro mrežama zaštititi od ptica i kukaca. Prema

Tl'('(rr-1 (NIrvrpn J.!..l~\J\J..l..llMilan Paun,pro{

Piše:

Kolovozu otuda je ime ... zato što se svaka 'rana s polja vozi do svojega stana.

J. S. Relković U srpnju je ljetina na njivama požnjevena i složena u stošce, krstace, križake da se osuši, a u kolovozu je valja dovesti kući s polja dok je još suho i toplo. Potom se mlaćenjem i gaženjem odvajalo zrnje od slame, a na vjetru je čišćena pljeva iz zrnja. Tako je kolovoz dobio ime po kolima koja dovoze ljetinu, a tako mu naziv tumači i pjesnik Kanižlić: "Tu kolovoz vozi žito, slamu, sina."

Kolovoz kao naziv mjeseca zapisan je još u 13. st. Složen je od dviju riječi kola i voziti. Kola su zaprežno vozilo koje su vukli konji, volovi ili krave. Kola su vozilo koje ima kotače, a kotač se zvao kolo ili koleso. Kolo znači i krug, kružni 46

potrebi mladice vezati uklanjati korove, održavati urednost vinograda.

UVOĆNJAKU Berba ljetnih vrsta voća. Provodi se zelena rezidba i cijepljenje na spavajući pup. Ako nema kiše, voćke je potrebno zaliti.

UPOVRTNJAKU Pojačan je napad nametnika pa je potrebna redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više povrće treba zalijevati. Poslije berbe kultura prekopati tlo. Sijati: blitvu, mrkvu, peršin grah-mahunar, salatu, radič, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus a sadi: cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk i ljutika.

UVRTU Obrezati crnogoričnu živicu. Crnogorično drveće saditi i presađivati. Ocvale trajnice razmnožavati dijeljenjem. Zimsko cvijeće saditi na otvorenom. O

HRVATSKI NAZIVI MJESECA oblik. Tako i danas znamo za izraz kolo sreće.

Prijedlozi oko, okolo nastali su od izraza o kali (oko kola) u značenju kretanja u krug. Slično je nastala i imenica kolač, okrugla slastica, u obliku kola. Imenica kolač je iz hrvatskogajezika prešla i u mađarski, rumunjski, albanski i turski jezik.

Značenjski su povezane i imenice okolica, okolina (okruženje) i okoliš (priroda).

U narodu je poznat izraz vilino kolo za vrtlog lišća koji na tlu stvara vjetar. Vjerovalo se da to vile plešu kolo i da bi odnijele sa sobom čovjeka koji bi stao u taj krug. Za zviježđa Velikog i Malog medvjeda postoje i nazivi Velika kola i Mala kola.

Složene riječi nastale slično kao kolovoz kolovođa, kolodvor, kolotura, kolovrat, kolosijek, kolotrag, kolotečina ...

Ostali zabilježeni nazivi za kolovoz gospodičnjak, agušt ...

Međunarodni naziv august potječe od počasnog naziva August (uzvišeni, časni, sjajni) za rimskoga cara Oktavijana, a tako je nazivan šesti mjesec rimskog kalendara. :.J Mljekarski list 08/2004.

====================~ A GROME TE O ROLO G I JA

=

",luo_e·:,če:l __ bitri 0111-un:d:i"n~u: ..

-

-....._.~

Obrana od tuče ove će se godine provoditi samo djelomično. Naime, svi radarski centri rade kao i proteklih godina, ali ove godine se neće provoditi zasijavanje oblaka raketama, već samo prizemnim generatorima. Rakete su skupe, nepouzdane, neefikasne itd. O uzrocima svega navedenog o raketama nema smisla više raspravljati. Narod bi rekao: "Nekad bilo sad se samo spominjalo".

Dakle, tuče će i ove godine biti. Negdje više ili manje, a ponegdje čak i ništa. Kad je tome tako, prisjetimo se što je to tuča i kako ona nastaje. Tučaje oborina sastavljena od kuglica ili nepravilnih komada leda. Polumjer im može biti od 2 do 25 mm ili čak i veći, a najčešće pada iz oblaka koji zovemo Cumulonimbus.

Navedeni oblaci se razvijaju na visinama od 2 km, a mogu narasti do visine od 10-tak kilometara. Boja im je olovna. Gornja strana tih oblaka je uvijek plosnata, glatka i često se širi u obliku nakovnja. Između tla i oblaka -

-

-

-

pojavljuju se iskidani magličasti oblačići koji u čovjeku izazivaju strah. U ostalom pa kako i ne bi kad njihovom pojavom dolazi do pojave jakog vjetra, sijevanja i grmljavine. No, da bi došlo do pojave tuče, uzlazne i silazne struje moraju u Cumulonimbusu biti izrazito velike, temperatura na vrhu oblaka mora biti ispod O Celzijusovih stupnjeva a zrno tuče mora po više puta kružiti od baze do vrha oblaka.

Dakle, zrno tuče prelazi po više puta svoj put dug i po nekoliko desetaka kilometara. U slučajevima kad zrna tuče ne narastu do prevelike veličine, opadanjem se tope i eto nam pojave pljuskova kiše.

Oduvijek su poljodjelci razmišljali kako zaštiti usjeve od tuče, i što učiniti da ne dođe do nje. Uostalom, još i danas stariji ljudi pričaju kako su, kad bi ugledali tučonosni oblak, pucali iz mužara ili zvonili crkvenim zvonima vjerujući da će tako otjerati teške i crne oblake.

Možemo li vjerovati da su uspjeli?

-

·~~Kako· su:rakete branile naša polja, vinograde ivoćnjake" li

Obrana od tuče, a korištenjem raketa provodila se u Hrvatskoj unazad više godina.

Kako se ove godine takav sistem obrane više neće provoditi, vrijedno je opisati sistem djelovanja protugradnih raketa. Možda će se jednog dana netko s nostalgijom prisjetiti 70tih, 80-tih i 2000-tih godina kad su protugradne rakete branile naša polja, vinograde i voćnjake.

Dakle, krenimo redom. Rakete su se usmjeravale prema oblacima u kojima su nastajale jezgre leda, a to su vidjeli samo djelatnici zaposleni na radarima. Prema naredbama s radarskog centra rakete su se usmjeravale i ispaljivale točno u oblak gdje je nastajala tuča. Raketa je osim pogonskog

Mljekarski li.st 08/2004.

goriva u sebi nosila i prašinu srebrnog jodida.

Dolaskom u oblak ta je rekata isijavala čestice srebrnog jodida oko kojih su se stvarale jezgre leda. Kako je tih čestica bilo jako mnogo, zrna leda su postala mala pa su se padanjem do tla otopila i dolazilo je do pojave na tlu ne više tuče, več pljuska kiše. Dakle, raketama se nije razbijao oblak, već se njima donosilo u oblak mnoštvo sitnih čestica prašine navedenog reagensa. O

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 08.

20. 08. 31. 08.

OSIJEKS.37 20.03 S.SO 19.486.02 19.28

ZAGREB S.47 20.17 6.00 20.00 6.13 19.41 47

VAŠ LIJEČNIK======================~

WD~ lOO@fb 11-®Jffi®f UJ Piše:dr.IvoBelan

I

mt)~\~~

manja nego njihovih svjetovnih sugrađana.

Na Yale sveučilištu proučavali su 2 812 starijih ljudi i utvrdili da je dvostruko veći broj moždanih udara u onih koji nisu nikad ili su rijetko išli na misu negoli onih koji su tjedno odlazili u crkvu.

Profesor Hervert Benson s harvarskog medicinskog fakulteta iznio je novo razumijevanje filozofije koja uključuje vjeru u proces izlječenja. On tvrdi da je 60 do 90 posto posjeta liječniku zbog nekog oboljenja povezanog sa stresom. Tu su uključeni: krvni tlak, neplodnost, nesanica i srčanožilne bolesti.

Benskon je pokazao, da opušten na stanja uz molitvu i meditaciju smanjuju utjecaj streshormona kao što su noradrenalin i adrenalin. On kaže, da ponavljanje molitve usporava ritam srčanih otkucaja i disanja, smanjuje krvnih tlak i čak usporava moždane električne valove, sve bez lijekova i kirurškog zahvata.

Stres također oštećuje imunološki obrambeni sustav, čineći da producira upalni agens nazvan interleukin - 6 povezan s češćom pojavom kroničnih bolesti, dijabetesa, raka i srčanožilnih oboljenja. Dr. Koening je našao visoke koncentracije interleukina - 6 u krvi ljudi koji rijetko odlaze u crkvu. Oni pak koji su redovno odlazili na mise imali su znatno manje razine interleukina - 6 u krvi. To znači da se oni bolje nose sa svakodnevnim stresovima, što je objašnjeno njihovim jačim imunološkim sustavom.

Doktorica Iris Keys, internista u državnoj bolnici u Baltimoru, kaže da je tijekom niza godina svojeg rada uvidjela da se religiozni pacijenti uglavnom striktno pridržavaju propisane terapije, prehrane i tjelovježbe, ako medicinsku znanosti kombinraju s molitvom koja bodri i istovremeno pruža utjehu pacijentima.

Jedan filozof je rekao: «Ljudski život je jedan od Božjih čuda i Bog liječi kroz liječnike.» LJ

Danas je pouzdano poznato da duboka vjera ima medicinski značaj. Dr. Harold Koening, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Duke sveučilišta, pionir je znanstvenog ispitivanja moći vjere u procesu ozdravljenja.

On i njegovi istraživački tim proučavali su tisuće Amerikanaca u zadnjih dvadesetak godina i skupili snažne dokaze da vjera ne samo unapređuje opće zdravlje, nego pomaže oporavak i ozdravljenje od ozbiljnih oboljenja.

Dr. Koening kaže: «Moleći se Bogu religiozni pacijenti postižu određeni indirektni oblik kontrole nad svojom bolešću. Oni vjeruju da nisu sami u svojoj borbi i da je Bog osobno zainteresiran za njih. To ih štiti od psihološke izolacije koju pogađa toliko mnogo oboljelih od neke teške bolesti.»

U jednom ispitivanju koje je dr. Koening proveo na 455 starijih bolničkih pacijenata utvrđeno je da su oni koji su odlazili u crkvu više odjednom tjedno boravili u bolnici na liječenju u prosječno četiri dana. Oni pak koji nisu nikada ili su rijetko odlazili u crkvu bili su hospitalizirani oko 10 do 12 dana.

Od nedavno su i drugi znanstvenici počeli izvješćivati o sličnim nalazima. Rezultat toga je da sve više bolesnika počinje prihvaćati ulogu koju vjera ima u procesu izlječenja.

U studiji provedenoj na Medicinskom fakultetu u Dartmouthu utvrđena je 14 puta veća vjerojatnost da će srčani bolesnici umrijeti nakon kirurškog zahvata ako se nisu uključili u grupne aktivnosti i ako nisu našli utjehu i osjećaj olakšanja u religiji.

Ispitivači u lzraelu obavili su ispitivanje na 3 900 ljudi koji su živjeli šesnaest godina u kibucima i utvrdili da je smrtnost (od srčano­ žilnih bolesti i raka) religioznih ljudi za 40 posto

48

MlJekarski list 08/2004.

PIONEER®1189 PIONEER® 1189• za boljusjenažui silažu PIONEER®1189 je naravni biološki dodatak za siliranje vlažnog mljevenog klipa i zrna kukuruza.Sadržijedan specifičan soj bakterijamliječno kiselog vrenja, koji je prilagođen upravo za brzo fermentiranjevlažnogmljevenog klipa i vlažnogzrna kukuruza.

Upotrebom lnokulanta1189 postižese: • znatnobrževrenje,(iakosesačuva višeenergije i hranjiva) • vlažni siliranišrotostaje svježi kvalitetan duževrijeme (pogotovo) utoplijimmjesecima) • smanjujese mogućnost zagrijavanjai kvarenjamase • povećana uzimanje hraneodstraneživotinja • veći prirast Viša aerobna stabilnost siliranog zrna •

PIONEER.1189

■

kontrola

Oh

20h

50h

75h

100h

125h

TOV JUNADI O)

-"' ::,

TOV SVINJA 350 ~--------~~-----,

110

106,8

C1.)

E

108

C1.)

1G6

32 C:

C1.)

~

::, 345 -1---------

Cl.)

E

-"'

""O

C1.)

·o

104

::,

102

o..

C:

.8

ro ro (JJ C:

"' E ro

·c

~ > N

·a

~

340 -+--------

Cl.)

100

98

""O

·g: 335 ..,_ ______ C1.)

_

::,

98,74

C:

.8

~

330 +---

330

ro

96

(JJ

94

1i5

a: 92

C1.)

E 325 +---

~

,S: 320 ~--'

Tehnologija kojadajeviše!·

•■

■

PIONEER"1189■

■

•

l9petp'UU! ~ipcmwdJi! PRVI U HRVATSKOJI SVIJETU Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VIVIS tekući voćni jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj

PET boci od pola litre.

Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje.

t'tnblja

Jl!wtiJe na ja5 !