Mljekarski list 8-2003

Teškoje odoljeti slasnom izazovu!

S ponosomvam predstavljamoprvidomaći sirementalskogtipa - rezultatiskustvai rada našihsirarskihstručnjaka iz Bjelovara.

Brižljivonjegovantijekomvišetjednogzrenja,BILOGORAC će vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkojipodsjeća na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko,glatko i elastično, s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim"očima" na prerezu.

a

a o

ce! 1 lnfo tel 0900 277 277,www.lura.hr

LURAd.d.

KOLOVOZ,

2003.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Djetelinsko travne smjese _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I

HRANIDBA Posljedice suše u hranidbi muznih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4

DJETELINSKO TRAVNE SMJESE Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa

Utjecaj hranidbe na sadržaj bjelančevina mlijeka ____ I I

VETERINARSTVO Bolesti puerperija (babinja) goveda ____ _

13 __ __ __ ___ I6

Dijagnostika i liječenje upala vimena _

KAKOPROIZVESTIKVALITETNOMLIJEKO Mikroorganizmi i "njihov" okoliš . _ _ _ _ _ _ _ Kako izračunati prosječnu kvalitetu mlijeka __

____ _ I9 _ _ _ _ 23

IZVJEŠĆE

Posjet ministra Pankretića Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28

RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA Uzgoj teladi - junadi na pašnjacima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29

OBITELJ I DOM

SVETIŠTA Aljmaška Gospa od utočišta _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3 I OBIČAJI

Belilo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

PUTOVANJES DANICOM Od Karlovca do Rijeke __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3 7

KALENDARRADOVA Kalendar radova za srpanj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38

AGROMETEOROLOGIJA Suša _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38

VAŠ LIJEČNIK 6 prirodnih sredstava za smirenje i kako ih primijeniti? _________

IZLAZAK I ZALAZAK 10. 08.

20. 08.

NASTAVAK NA STR. 2_ ~

_

_ ___ 39

SUNCA 31. 08.

I OSIJEK ! S.37 20.03 s.so 19.486.02 19.28 L

--

ZAGREB IS.47 20.176.00 20.006.13 19.41 Mljekarski Hst 8/2003.

Smjese sitnozrnih mahunarki (u širem smislu djetelina) i trava koje se koriste za ishranu stoke košnjom ili napasivanjem, odnosno kombinirano, nazivamo djetelinsko travne smjese (DTS). Smjese u kojima veći dio površine zauzimaju trave nazivamo travno djetelinske smjese (TDS). U novije vrijeme za intenzivno korištenje siju se smjese različitih kultura (sorata) trava iste vrste ili više vrsta trava. Takve smjese nazivamo travnim smjesama (TS).

Smjese imaju čitav niz prednosti u odnosu na čiste kulture trava i djetelina Smjese uglavnom daju veće prinose u odnosu na čiste kulture djetelina. Smjese u odnosu na kulturu crvene djeteline daju 5-20% veće urode mase, u odnosu na bijelu djetelinu i smiljkitu roškastu i do 40%, a u odnosu na lucernu do 10%. Samo u vrlo povoljnim uvjetima lucerna može dati jednake ili veće urode mase.

Smjese daju sigurnije urode jer zbog vremenskih nepogoda (zima, poplave), bolesti, štetnici i neodgovarajuće korištenje nepovoljno utječu na djeteline, zbog čega se mogu prorijediti, dok su trave na navedene uvjete manje osjetljive.

Smjese imaju uglavnom gusti sklop, kojim zasjenjuju tlo i priječe, odnosno zagušuju korove.

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. S1jepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. An1un Kos1elić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarlć, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Ka1arina-Zrinka Čičmak, prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević, Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,1el.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-·349, e-mail: hmu@zg.h1net.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

1

KRMNE KULTURE Smjese manje poliježu u odnosu na djeteline pa se lakše kose, a rez (otkos) je čišći i bez ostataka biljne mase, koja rriože nepovoljno djelovati na djeteline (crvenu i lucernu).

Smjese se lakše suše. Bus trava u smjesi onemogućuje kontakt pokošene mase s tlom. Na taj je način omogućeno bolje strujanje zraka kroz pokošenu masu, tako da se pokošena masa ravnomjernije i brže suši, čime se smanjuje rizik pri sušenju, ali i gubitci.

Smjese se lakše siliraju jer trave u masi imaju znatno više šećera potrebnog za procese ukiseljavanja u odnosu na djeteline, koje u masi sadrže više bjelančevina, zbog kojih se djetelinama moraju dodavati konzervansi da bi se dobila kvalitetnija silaža. U proljeće se trave mogu ranije koristiti, a u jesen duže (ljuljevi i vlasulje), jer su manje osjetljive na skraćenje dana i niske temperature. Na taj se način dobije ravnomjernije i duže korištenje zelene krme u slijedu i ravnomjerniji raspored poslova na gospodarstvu.

U smjesama je povoljniji omjer hranjiva, bjelanče­ vina naspram energiji izraženoj u škrobnoj vrijednosti koji je u djetelinama uzak i iznosi 1:3,0-4,0, dok je za krave muzare optimalan 1:4,5-6,0 ovisno o pasmini, kategoriji i laktaciji.

Smjese imaju više vlakanaca, zbog čega je manja opasnost od nadimanja.

Nakon preoravanja smjese ostavljaju veliku masu korijena koji se razgrađuje tijekom 2-3 godine. Korjenovom masom poboljšavaju se osobine i plodnost tla, zbog čega su vrlo dobar predusjev za većinu kultura, a naročito za okopavine.

Sjetvom u smjesama proširuje se područje pod djetelinama jer se smjese siju i na manje pogodna tla za djeteline, jer trave imaju manje zahtjeve prema tlu u odnosu na lucernu (najveće) i crvenu djetelinu (velike).

Smjese obično duže traju od djetelina pod uvjetom ako nisu sastavljene od jednogodišnjih vrsta trava (ljuljevi). Dužina trajanja ovisi i o izboru kultivara u smjesi, tlu i agrotehnici.

Smjese se mogu ranije vratiti na istu površinu za 1~2godine.

Djeteline, bijela i jagodasta, donekle crvena (livadne forme) te smiljkite podnose napasivanje.

Ostale vrsta djetelina uglavnom ne podnose napasivanje. Smjese sastavljene i od trava dobro podnose napasivanje pa se mogu koristiti za 2

napasivanje odnosno kombinirano korištenje.

Smjese imaju i nedostataka Troškovi nabave sjemena za neke smjese mogu biti veći u odnosu na troškove za sjeme čistih kultura. Često se ne može nabaviti sjeme određenih vrsta ili kultivara potrebnih za sjetvu. Sjeme djetelina se sije odvojeno u odnosu na sjeme trava.

Za vrijeme sjetve sjeme treba stalno miješati.

Prema potrebama na krmi i uvjetima proizvodnje, te načinu i intenzitetu korištenja podešava se agrotehnika a naročito gnojidba.

Smjese se sastavljaju po sljedećim kriterijima • način korištenja - košnja, napasivanje, kombinirano korištenje (zelena krma, sijeno, siliranje) • vrijeme trajanja (kratkotrajne, višegodišnje, dugotrajne) • kakvoća proizvedene krme • urodi mase i prikladnost za korištenje • ritam porasta i dužina trajanja tijekom vegetacije • prema uvjetima proizvodnje. i opremljenosti gospodarstva i educiranosti gospodara • mogućnost nabave sjemena određenih vrsta i kultivara na tržištu Obrada tla Lucerna prodire korijenom u tlo i do nekoliko metara. Stoga obrada tla za lucernu mora biti što je moguće dublja (više od 30 cm) kao i obrada tla za sjetvu smjese na osnovi lucerne. Za smjese na osnovi crvene djetelina ore se na dubinu oko 30 cm, dok se za ostale smjese tlo ore na dubinu 2530 cm. Za sjetvu u kasno ljeto treba izvršiti dva oranja, plitko i duboko, a za sjetvu u proljeće duboka zimska brazda.

Predsjetvena priprema tla treba biti vrlo dobra.

Sjetveni sloj do dubine 6 cm treba biti dobro usitnjen i vrlo dobro poravnan. Pripremu tla za sjetvu treba izvršiti ratilima s valjkom (rotodrljača, sjetvospremač) koji osim što usitnjavaju, ravnaju i dijelom pritisnu sjetveni sloj.

Tlo se gnoji za DTS prije osnovne obrade tla s dvije trećine količine osnovnih gnojiva a 1/3 daje se startno uz čitavu količinu dušičnih gnojiva.

Okvirna se daje: - u dušičnim gnojivima (30-50 kg/ha čistog dušika Mljekarski list 8/2003.

KRMNE

odnosno 20-30 kg/ki) - fosfora (P2 0 5) 80-120 kg/ha, 45-70 kg/kj - kalija (K2 0) 120-180 kg/ha, 70-105 kg/kj Količina gnojiva ovisi o plodnosti tla, kakvoći i količini uroda koji se želi postići, potrebama na gospodarstvu i sastavu smjese.

Danas se uglavnom tlo gnoji kompleksnim gnojivima različitog sastava i odnosa gnojiva kojima se moraju namiriti gore navedene norme.

Sjetve DTS-a Smjese se siju u proljeće u istim rokovima (ožujak i početak travnja) kao i djeteline, odnosno u kasqo ljeto (kolovoz početak rujna). U proljeće se smjese mogu sijati u nadusjev koji se koristi za krmu (zelena, siliranje), ali se bolji rezultati postižu sjetvom u golo tlo (na zimsku brazdu). Sjetva DTS-a u nadusjev ima niz nedostataka.

Sjeme se može sijati izravno, sijačicom podešenom za sjetvu sitnozrnih kultura ili ručno. Sijati treba odvojeno sjeme djetelina i mačjeg repka u jednom smjeru, a u drugom smjeru sjeme trava. Na taj se način bolje pokrije tlo.

Nakon sjetve sjeme treba plitko zagrnuti, a tlo povaljati naročito u ljetnom roku sjetve. Sijati treba plitko na dubinu od 1-2 cm u proljetnoj sjetvi, a u ljetnoj sjetvi 2-3 cm.

Mljekarski liYt 8/2003.

KULTURE

Tablica1: Najznačajnije djetelinskotravnesmjesejednu do dvijegodinetrajanja za košnjukorištenjemza zelenukrmu,sijeno,si/iranje.

Vrlo povoljno stanište za crvenu Vrsta

djetelinu svježa tla

Crvena djetelina

Manje povoljno

Povoljno stanište crv. djeteline

I staništeza crv. djetelinu

svježa do vlažna tla

vlažna do mokratla

kg/Kj.

kg/ha

kg/Kj.

kg/ha

kg/Kj.

kg/ha

20

11,5

18

10,5

10,0

6,0

5,0

3,0

5,0

3,0

8,0

4,5

3,0

1,7

5,0

3,0

5,0

3,0

5,0

3,0

1,2

3,0

1,7

Ljulj mnogocvjetni

5,0

3,0

K.lup časta oštrica

30

1,7

Vlasulja trstikasta I

kg/Kj.

kg/ha Švedskadjetelina

Mačji repak

mokra tla

I

5,0

l

3,0

30

18

2,5

1,5

I

I

-

I

Tablica 2: Višegodišnjesmjeseza košnju na osnovici/ucerne Vrsta

Lucerna Crvena djetelina Smiljkita roškasta Pahovka rana Klupčasta oštrica Vlasulja livadna Vlasulja trstikasta Ljulj mnogocvjetni Stoklasa bezosata

Povolino stanište za lucemu Granična tla Suha do vrlo Svježa do Suha tla Svježa tla zalucemu suha tla suha tla kPlha ki>/Ki. k!r/ha klZ/Ki. k.l!/ha k<>/Ki. k<>/ha k<>ll<i.k11/ha k!1/Ki. 12 27 15,5 21 12 12 7 26 15 21 5 3 2 1,2 1,2 2 2 3 3 2 3 5 2 3 2 2 1,3 3 3 2 5 3 2,5 1,5 2 5 3 3 5 3 2,5 1,5 10 6

Tablica 3: Višegodišnjesmjeseza kombiniranopašno-košnokorištenje Sviežaili vlažnatla obilnelietneoborine Vlažnado mokra Težatla Tlazacrv.

Visokarelativnavlagazraka i poplavnatla dietelinu kP/ha ke/Ki. kl!lha kl!IXi. ko/ha ko/l(i_ k2/ba kl!iKi. ke;ha kJ?/Ki. 3,0 1,7 Bijeladjet.sitnolisna 2,0 1,0 1,0 0,5 1,2 1,2 0,5 2,0 1,0 4,0 3,0 0,5 Bijeladjet.ladino 1,5 1,0 2,5 6,0 3,5 5,0 Crvenadjetelina 0,5 1,0 0,5 1,0 2,0 1,0 Švedskadjetelina 1,0 0,5 Smiljkitaroškasta Klupčasta oštrica 3,5 6,0 3,5 6,0 3,5 6,0 6,0 3,5 Engleskiljulj 6,0 3,5 6,0 3,5 5,0 10,0 3,0 3,0 Vlasuljalivadna 5,0 3,0 6,0 5,0 3,0 5,0 3,0 Vlasuljatrstikasta 3,0 20,0 11,5 17,0 5,0 5,0 30,0 4,0 2,5 Mačjirepak 1,2 Vlasnjača livadna 2,0 1,2 2,0 2,0 Rosuliabiiela

I

Ovdje su navedene samo tri grupe smjesa i to: - kratkotrajne smjese 1-2 godine trajanja na osnovici crvene djeteline za .. ..

V

V

V

V

teza vlazm1a tla za konšten1e kosn1om (zelena krma, s11eno,silaza) - višegodišnje smjese za korištenje košnjom kao i prva grupa, na osnovi lucerne za sjetvu na najkvalitetnijim tlima, uglavnom u Slavoniji - višegodišnje smjese za kombinirano pašno-košno korištenje u vlažnijim područjima ili u brdskim uvjetima.

Navedene norme sjetve su okvirne i mogu se mijenjati pre~a uvjetima proizvodnje, potrebama i opremljenosti gospodarstva. O 3

HRANIDBA

~ [) OSLJEDICE SUŠE

lJu H~IDBI

MUZNIH KRAVA dr.scF:!!J?

Klimatske promjene djeluju neposredno na životinjski organizam preko osjetila i perifernog živčanog sustava, utječu na vegetativni živčani i hormonalni sustav, a s tim na mliječnost i reprodukciju krava.

Krave imaju veliku fiziološku sposobnost prilagođavanja na vanjske klimatske promjene, a na neugodne podražaje dužeg trajanja ili jačeg intenziteta obično reagiraju smanjivanjem muznosti, promjenom kvalitete mlijeka i slabijom reprodukcijom.

Klimatske promjene obično su povezane s godišnjim dobima i vrlo značajno utječu na biljni pokrivač, rast, razvoj, količinu i kvalitetu trave i zelenih krmiva, voća, povrća, žitarica i drugih vrsta hrane, što posredno djeluje i na životinjski organizam.

Posebice su značajni utjecaji topline (vrlo visoke i niske temperature), vlage i rasporeda padalina, vjetra i sl. Tako je već uobičajeno da u mjesecima: ožujku, travnju i početkom svibnja dolazi do kratkotrajnih zahlađenja ili zatopljenja, jačih padalina i poplava, odnosno sušnih i vlažnih razdoblja, što utječe na razvoj vegetacije, na veće ili manje prinose, kvalitetu trave i ratarskih kultura.

Nakon kraće stabilizacije vremena već u srpnju i kolovozu značajno porastu dnevne temperature, pojačava se intenzitet sunčanog zračenja i dolazi razdoblje ljetnih vrućina s malo padalina (sušno razdoblje). U to vrijeme obično su već spremljene veće količine sijena i travne silaže, završena je žetva žitarica i uljane repice, a pri kraju je dozrijevanje i drugih uljarica (soje i suncokreta).

Ove godine je iznenadila suša i visoke dnevne temperature već početkom proljeća, u vrijeme kada je tek trebala krenuti vegetacija. S tim je 4

Piše:

zaustavljena ili značajno usporena vegetacija, jer mlade biljke zbog suše ne dobivaju dovoljno vlage i hranjiva iz tla, brzo se suše, a lako probavljivi šećeri brzo se pretvaraju u celulozu. Dobiva se manja količina zelene mase koja je zbog nedostatka šećera lošijeg okusa.

Stoga je opravdano očekivati u tekućoj godini nestašicu i lošu kvalitetu osobito voluminoznih krmiva, trave, sijena, travne i kukuruzne silaže.

Voluminozna krmiva određene kvalitete omogućavaju preživanje i održavanje pravilnog mikrobiološkog sastava buragova sadržaja. Vrlo su značajna u hranidbi preživača, i mora ih biti najmanje 50 do 60 % u krmnim obrocima krava jer su temeljna krmiva za proizvodnju mlijeka.

Zbog suše se očekuju manji prinosi trave na livadama i pašnjacima, svih oraničnih kultura, pa i žitarica, što znači da treba vrlo racionalna iskorištavati sva raspoloživa hranjiva upotrebljiva za hranidbu goveda.

Osobito će biti teško održavati pravilnu hranidbu krava visoke muznosti, jer krave moraju dobivati veću količinu kvalitetnih voluminoznih i sočnih krmiva koja će sigurno nedostajati u sljedećim razdobljima. Za sada su neko vrijeme u prednosti stočari koji raspolažu kukuruznom silažom i sjenažom iz prošle godine.(Tablica 1. i 2.)

Tablica 1: Osnovni krmni obrocimuznih krava u sušnompašnom razdoblju (s kukuruznom silažom) Sirovine

Ukupno sadrže SijenoDTS kg 1,0 Suhetvari kg Trava,paša 35,0 Sirovih bjelančevina g kg Kukuruzna silaiakg 15,0 Sirovemasti g Sirovevlaknine g g· Kalcija

-

13,71 U suhojtvari 1381 10,07% 372 2,71% 28,18% 3864 60,40 0,44% Fosfora 0,22% g 30,30 Magnezija 0,16% g 22,00 Energetske hranidbene vrijednosti MJNEL 75,84 5,532MJ/kg 11,68 0,85 H~ H.j.

Mljekarski List 8/2003.

Sredstva

za pranje

I daz ntekc

(vimena, muzn1h uređaja, mijekovoda, hladnjaka za mllekoi ostalog posuđa): P3 Aaapto

N - tekuće, alkalno sredstvo za autom

tekuće, kiselo sredstvo

o I rućno praqe I dezlnfektju.

• Pa

za automatsko I nxno pranie • P3 Duett - praškasto, kombi lfla10(al<ah> klaelo)

sredstvo za automatsko I ručno pn.mJeI dezinfekciju • P3 Unlsept

- praškasto. kiselo sredstvo za automatsko I

ručno pranje

ujutro I navećer • Zlatol

Veloucld

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

pnJe muznje • P3 lo-Shield

MR-F

- praškasto, alkalno sredstvo za rućno pranje i dezifekc§u • P3 - aktivna pjena za dezinfekciju vimena

- Zaštrtni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastrtisprofilaksa

·----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------···--------------------····-·----------

tCOLAB d.o.o. ~I.01 6321 600, IX. 01 6321 633, avrtnica 17, 10 000 Zagreb, rww.ecolab.com

ECOIAB

HRANIDBA Tablica 2. Osnovni krmni obrocimuznih krava u sušnom pašnom razdoblju(sa sjenažom) Sirovine SijenoDTSkg Trava,pašakg Sjenaža kg

Ukupno sadrže 1,0 Suhetvari kg 13,80 Usuhojtvari 35,0 Sirovihbjelančevina g 1515 10,98% 2,96% 14,0 Sirovemasti g 409 Sirovevlaknine 32,79% g 4525 Kalcija 0,55% g 75,70 0,23% Fosfora g 32,30 Magnezija 0,16% g 23,00 Energetske hranidbene vrijednosti MJNEL 72,39 5,246MJ/kg 10,42 0,75 H.j./kg H.j.

Dobra silaža dodana travi u ovom razdoblju može poboljšati ukusnost, uzimanje hrane i hranidbenu vrijednost krmnih obroka. Sijena je dovoljno 1 kg/dan jer krmni obroci sadrže dovoljno suhe tvari i sirove vlaknine.

Krmni obroci s travom prirodnih livada i pašnjaka u sušnom razdoblju nadopunjeni kukuruznom silažom sadrže prosječno malo sirovih bjelančevina (oko 10 % u suhoj tvari),

sirove vlaknine (oko 28 % u suhoj tvari) i kalcija (oko 0,44 % u suhoj tvari). Ovisno o količini kukuruza u kukuruznoj silaži krmni obroci sadrže višu energetsku hranidbenu vrijednost nego krmni obroci sa sjenažom (približno kao mlada trava oko 5,532 MJ NEL - 0,85 H.j./kg suhe tvari).

(Tablica 1.)

Krmne obroke s travom i kukuruznom silažom treba stoga za visoku muznost još dopunjavati drugim sirovinama koje sadrže više bjelančevina (pivskim tropom, ječmenim sladnim klicama, posijama i sl.), kao i odgovarajućim krmnim smjesama s većim postotkom bjelančevina (19 %) dobrog aminokiselinskog sastava.

Krmni obroci s travom iz sušnog razdoblja, a dopunjeni sjenažom, sadrže oko 11 % sirovih bjelančevina u suhoj tvari i energetsku hranidbenu vrijednost oko 5,246 MJ NEL - 0,75 H.j./kg suhe tvari). Sadrže prosječno više sirove vlaknine (oko 33 %) jer su lako probavljive šećerne tvari pretvorene u strukturne ugljikohidrate i masne kiseline travne silaže (sjenaže). (Tablica 2.)

Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TEPRODAJEMO NA VELIKO IMALO SJEME RATARSKOG POVRTNOG IINDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.

P.J.Vinkovci, KraljaZvonimira 80 Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589 DTS LIVADA za košnju I lspašu DTS TRAVNIK za košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadler" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! 6

M(jekarski list 8/2003.

HRANIDBA Uz krmne obroke s travom i sjenažom treba Potpunu krmnu smjesu treba davati dodavati sirovine koje sadrže energetske tvari, s kravama, ovisno o muznosti, u količini: više škroba i šećera, kao što su: sirovi repini - do 15 litara mlijeka/dan - 1,0 do 2,0 kg /po kravi rezanci, glave, repići i lom iz prerade šećerne repe, 20 litara mlijeka/dan - 3,0 do 4,0 kg /po kravi krumpir, žitarice i slična krmiva. Za višu muznost 25 litara mlijeka/dan - 4,0 do 5,0 kg /po kravi treba dodavati potpune krmne smjese s većim 30 litara mlijeka/dan - 6,0 do 7,0 kg /po kravi postotkom kvalitetnih bjelančevina dobrog Krepka krmiva (koncentrati) ovisno o aminokiselinskog i energetskog sastava. muznosti, treba ograničiti najviše do 8,0 kg /dan U navedenim osnovnim krmnim (40-45 % ukupne suhe tvari krmnih obroka). obrocima nema dovoljno fosfora (samo oko Dnevnu količinu potpune krmne smjese za višu 0,22 - 0,23 % u suhoj tvari) i magnezija (0,16 muznost treba kravama davati podijeljena na dva - 0,17 % u suhoj tvari), a uz kukuruznu do tri manja obroka. silažu može nedostajati i kalcija. U obrocima Veća količina krepkih krmiva u krmnim s voluminoznom krmom općenito nedostaju obrocima krava smanjuje broj celulolitičkih mikrominerali: bakar, željezo, kobalt, jod. mikroorganizama u buragu, slabi iskorištavanje Sve to treba i u našim primjerima dopuniti celuloze i potrošnju voluminoznih krmiva. odgovarajućom količinom mineralnoSmanjuje se gospodarski interes i poskupljuje vitaminskih premiksa ili dopunskim krmnim proizvodnja mlijeka, a nepovoljno može utjecati smjesama. na metabolizam i zdravlje krava (kisele Posebno treba naglasiti, da zbog suše i visokih indigestije).

Za hranidbu krava treba, prema mogutemperatura krmivima manjkaju minerali, mikrominerali i vitamini, jer biljke ne mogu iz suhog tla ćnostima, u prvom redu proizvesti što svojim korijenjem upijati dovoljno minerala, a kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva jer vitamini su u većoj količini uništeni visokim na taj način neće trebati veće količine krednevnim temperaturama. pkih krmiva.

Prema energetskoj hranidbenoj vrijednosti i Značajnije teškoće zbog ovogodišnje proljetsadržaju bjelančevina, osnovni krmni obroci - ne suše javljat će se u jesenskoj i zimskoj hranidbi silaža i trava - mogu uz manje dopune zadovoljiti krava, osobito visoko muznih, jer će nedostajati potrebe krava muznosti oko 10 litara mlijeka na kvalitetnih voluminoznih i sočnih krmiva: trave, dan. Za višu muznost, dakle, krave moraju te travne a posebice kukuruzne silaže. Stoga treba dobivati uz osnovna krmiva odgovarajuću koli- u ovim prilikama maksimalno iskorištavati mogućnosti proizvodnje travne silaže činu potpunih krmnih smjesa, a preporuča se potpuna krmna smjesa s 19 % sirovih bjelan- (makar i nešto slabije hranidbene vrijedčevina. (Tablica 3.) nosti) i spremiti veću količinu što kvalitetnijeg sijena, jer će veće količine biti potrebne Tablica 3: Potpunakrmna smjesaza muzne krave u zimskoj hranidbi krava. uz travu i zelena krmiva ( 19 % sirovihbjelančevina) Za slučaj većih potreba osnovne voluSirovine % Sadrži % minozne krme treba sačuvati i na pravilan Kukuruz 49,0 Suhetvari 86,00 način spremiti izvjesnu količinu zobene i Pšenica 4,5 Sirovihbjelančevina 19,19 ječmene slame te kukuruzovine, ali o tome Suhirepinirezanci 10,0 Sirovevlaknine 6,39 ćemo govoriti, kao i o kukuruznoj silaži, kada za Sojinasačma * 44% 19,5 Kalcija 0,71 to dođe vrijeme, tj. u sljedećim brojevima Suncokretova sačma* 33% 12,0 Fosfora 0,81 «Mljekarskog lista li.

Fosfonal18% 2,5 Magnezija 0,28 Krmiva 2'.apovećanje energetske i Vapnenac 1,5 Energetske hranidbene bjelančevinaste hranidbene vrijednosti 0,5 vrijednostiu kg MJNEL7,273 Sol k nih obroka 1,13 H.j.

Mineralno vitaminski premiks 0,5 U prikazima osnovnih krmnih obroka krava Ukupno 100 uzete su prosječne hranidbene vrijednosti sirovina *Potpuna krmna smjesa mora sadržavati oko 30 - 35 % u buragu stabilnih bjelančevina iz soj ine i suncokretove sačme. koje su na granici optimalnih. Pojedine sirovine Mljekarski list V2003.

7

Za brži oporavak krava nakon telenj a

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlJa krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA mogu, međutim, biti vrlo različite kvalitete a odstupanja i nedostatci zbog suše, i različitih uvjeta rasta, vrlo veliki, ponajviše u sadržaju energije i bjelančevina, a osobito nekih minerala i vitamina.

Zbog nedostatka pojedinih hranjivih tvari u krmnim obrocima ne treba odmah dodavati veću količinu potpune krmne smjese (koncentrata) jer takvo usklađivanje može izazvati u muznih krava druge poremećaje izmjene tvari.

Treba raditi tako da se proizvedu što kvalitetnija osnovna krmiva i da se na taj način smanje potrebe većeg dodavanja koncentrata. Osnovna krmiva treba dopunjavati drugim odgovarajućim voluminoznim sirovinama, a zatim dopunskim krmnim smjesama koje treba prilagoditi kvaliteti osnovnih krmiva i potrebama životinja.

U nedostatku energije krmnih obroka uz travu, travnu i kukuruznu silažu, veću količinu sijena i slično - preporuča se, za visoku muznost krava, osim žitarica upotrebljavati sirove i suhe repine rezance, melasu, krmnu repu, krumpir i druga krmiva koja sadrže veću količinu škroba i šećera.

Sirovi (svježi ili ocijeđeni) rezanci šećerne repe sadrže samo oko 10 - 15 % suhe tvari. Dobivaju se iz proizvodnje šećera i sadrže šećer kao glavnu hranjivu tvar. To su vodenasta šećerna krmiva koja sadrže malo bjelančevina (1,2 % uglavnom amidnog porijekla, NPN spojeve), 2,5 % sirove vlaknine, O,12 % kalcija i vrlo malo fosfora (0,02 %).

Svježi repini rezanci su vrlo ukusni i mogu se davati oko 15 do 20 kg po kravi na dan.

Energetska hranidbena vrijednost sirovih repinih rezanaca iznosi oko 0,15 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,16 H.j./kg (7,26 MJ NEL). Vrlo dobro djeluju na bolje uzimanje hrane i muznost krava.

Sirovi repini rezanci mogu se sačuvati za kasniju upotrebu siliranjem i to, zbog visoke vlažnosti i smanjenja iscjetka iz silaže, najbolje izmiješane sa suhim krmivima kao što su sjeckana kukuruzovina, slama i slično.

Repići, glave i lom iz prerade šećerne repe sličnog su sastava i hranidbene vrijednosti kao sirovi repini rezanci i mogu se na sličan način iskorištavati. Krupnije komade treba sasjeckati da ne dođe prilikom hranjenja do začepljenja jednjaka. Ostatci zemlje i pijeska ne smiju biti u krmivu.

Mijekarski li,st 8/2003.

Suhi rezanci secerne repe mogu se davati 3,0-3,5 kg po kravi/dan, ali ih treba prije davanja za hranu dobro nakvasiti (natopiti s 2 do 3 puta više vode), ili ih davati suho u sastavu krmnih smjesa (oko 10 %) kao što je navedeno u tablici 3.

Suhi repini rezanci sadrže oko 80 % suhe tvari, 8,5 % sirovih bjelančevina, 18 % sirove vlaknine, 0,85 % kalcija i O,1O % fosfora.

Energetska vrijednost iznosi 1,1 H.j./kg ili 6,93 MJ NEL. Vrlo dobro mogu zamijeniti dio žitarica u krmnim smjesama.

Melasa i melasirani repini rezanci sadrže više šećera, ali i mnogo kalija koji uz veću količinu trave i zelenih krmiva može. uzrokovati zdravstvene poremećaje.

Sirovi krumpir sadrži oko 20 % suhe tvari, 2,0 % sirovih bjelančevina (veći dio su spojevi nebjelančevinastog dušika - NPN spojevi 40 do 60 %) i 0,6 % sirove vlaknine. Mineralni sastav je vrlo nepovoljan jer sadrži 0,01 % kalcija i 0,05 % fosfora, i vrlo malo vitamina i mikrominerala.

Kalija ima mnogo (0,4-0,5 %) Krumpir sadrži veliku količinu škroba, vrlo visoke je energetske hranidbene vrijednosti koja iznosi oko 0,28 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,3 H.j./kg (8,1 MJ NEL).

Odraslim govedima može se davati, uz postupno privikavanje, oko 10 do 15 kg dnevno.

U većim količinama može doći do otrovanja zbog solanin glikozida (kuhanjem se uništava).

Krumpir treba davati uvijek zreo, zdrav, čist, bez zemlje i bez klica. Za hranjenje treba ga i usitniti zbog opasnosti začepljenja jednjaka.

Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom, siliranim klipom ili zrnom kukuruza i sličnim krmivima, sadrže više energije.

Tu treba bolje pripaziti na dopunsko dodavanje bjelančevina i minerala.

Za povećanje bjelančevina dobro je dodavati u osnovne krmne obroke svježi pivski (pivarski) trop ili krmne smjese s 19 % sirovih bjelančevina koje sadrže: pšenične posije, pšenično krmno brašno, osušeni pivski-trop (kom), ječmene sladne klice i slično. Potpuna krmna smjesa mora sadržavati oko 30 - 35 % u buragu stabilnih bjelančevina iz sojine i suncokretove sačme (Tablica 3.).

Svježi pivski trop je vrlo ukusno krmiva i poboljšava uzimanje drugih, manje ukusnih 9

HRANIDBA

krmiva. Sadrži obično oko 20 - 25 % suhe tvari, s oko 25% sirovih bjelančevina (35 - 40 % stabilnih u buragu), 12 % sirove vlaknine, 0,25 % kalcija i 0,60 % fosfora u suhoj tvari. Energetska hranidbena vrijednost pivskog tropa iznosi oko 0,23 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,0 H.j./kg (6,7 MJ NEL).

Zbog većeg postotka u buragu stabilnih bjelančevina pivski trop vrlo dobro dopunjava krmne obroke krava s kukuruznom i travnom silažom. Poboljšava okus i uzimanje hrane, što je osobito značajno ako se daju, u većoj količini, suha voluminozna krmiva. Povoljno djeluje na konzistenciju balege (fecesa), smanjuje proljeve i na taj način poboljšava održavanje čistoće krava, posebice higijene vimena.

Kravama se može davati oko 10 - 15 kg svježeg pivskog tropa na dan/ po kravi. Pivski trop potiče mliječnost, ali smanjuje

postotak masti u mlijeku. Dodavanjem 1 % sode bikarbone (natrijeva bikarbonata) može se popraviti masnoća mlijeka.

U većoj količini može uzrokovati jalovost krava zbog nedostatka minerala, a posebice vitamina A, D i E, što treba ispravljati dodavanjem odgovarajućih mineralno - vitaminskih premiksa i dopunskim krmnim smjesama.

Osušeni pivski trop je ukusno krmiva, dobrog dijetetskog djelovanja, slično pšeničnim posijama, osobito u hranidbi goveda. Sadrži mnogo sirove vlaknine (12-16 %) i sirovih bjelančevina (oko 22 %). Može se davati oko 4-5 kg/ po kravi/ dan, ali manje se upotrebljava zbog visokih troškova sušenja i slabije probavljivosti poslije sušen1a.

Pšenične posije su kvalitetno i vrlo ukusno krmivo za hranidbu muznih krava. Povoljno utječu na uzimanje hrane, muznost krava i kvalitetu mlijeka. Sadrže veći postotak sirove vlaknine (oko 11 %), potiču rad buraga, poboljšavaju razvoj buragovih mikroorganizama i ispražnjavanje crijeva. Sadrže oko 15 % sirovih bjelančevina od kojih je oko 25 % stabilno u buragu. U usporedbi sa žitaricama sadrže više esencijalnih aminokiselina: lizina, metionina i cistina.

Energetska hranidbena vrijednost posija iznosi oko 0,75 H.j./kg (5,5 MJ NEL). Budući da sadrže veći postotak fosfora (oko 1,0 %), značajno je krmivo koje se dodaje krmnim obrocima s malo

fosfora ili u kojima prevladava kalcij (kao što su trava i travna silaža). Posije sadrže veći postotak magnezija (0,5 %), selena (0,7 mg/kg), vitamina E (10,8 mg/kg) i više vitamina B skupine. Sadrži samo 0,08 % kalcija.

S tim u vezi, posije su značajne za dobru plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka. Dobro ih je davati kravama odmah poslije telenja, prva dva do tri mjeseca najveće muznosti poslije telenja, u vrijeme gonjenja (estrusa) i pripusta krava. Daje se obično oko 10 % posija u potpunim krmnim smjesama.

Pšenično stočno (krmno) brašno je proizvod dobiven u preradi žitarica. Za razliku od posija sadrži osim ljuske, klice i brašno žitarica. Kao i pšenične posije sadrže oko 15 % sirovih bjelančevina, ali zbog većeg sadržaja škroba i manje sirove vlaknine (oko 4 %) ima veću energetsku hranidbenu vrijednost koja iznosi oko 1,2 H.j./kg ili 7,7 MJ NEL. Od važnijih minerala sadrži oko O,11 % kalcija, 0,7 % fosfora, 0,35 % magnezija i mnogo selena 0,70 mg/kg.

Pšenično stočno brašno je zbog sitne meljave kravama manje ukusno pa se daje u potpunim krmnim smjesama oko 10 %. U većoj količini može izazvati vrlo intenzivno vrenje krmiva u buragu i uzrokovati probavne poremećaje (nadimanja).

Ako se pokošena trava, silaža i druga vlažna ili samljevena krmiva daju u štalskoj hranidbi, treba ih davati svakodnevno i to uvijek svježa. Ne smiju se duže vrijeme držati na hrpi. Vlažna, kao i samljevena krepka krmiva, vrlo lako se zbog vrenja zagrijavaju, pljesnive i kvare. Vrenjem sagorijevaju energetske i druge hranjive tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost krmiva i stvaraju toksične tvari koje mogu uzrokovati teška oboljenja krava.

Zbog lakog kvarenja i stvaranja plijesni treba sve ostatke krmiva redovito uklanjati iz valova, a valove držati uvijek čistim i urednim.

Za visoku muznost krave moraju dobivati veliku količinu tekućine sa sočnim krmivima, ali i pored toga kravama je potrebna i pitka voda, osobito u toplim i sušnim klimatskim razdobljima bez obzira dobivaju li u većoj količini suha krmiva. Pitke vode mora biti u dovoljnim količinama u blizini hranilišta, izmuzišta i na mjestima zadržavanja krava . ._J

Mljekarski list 8/2003.

HRANIDBA

U Republici Hrvatskoj plaćanje mlijeka proizvođačima izračunava se pomoću formule koja uključuje osnovnu cijenu mlijeka uvećanu za potporu države i potpore prerađivača. Formula za izračunavanje osnovne cijene mlijeka uključuje kombinaciju sadržaja mliječne masti, bjelančevina i mikrobiološku čistoću mlijeka. Do sada je cijena mlijeka bila bazirana samo na sadržaju mliječne masti. Prema najnovijem obračunu, 5 5% cijene, nosi postotak bjelančevina mlijeka.

Piše: mr. se. Goran Kiš

Sastav mlijeka

Prosječan sastav mlijeka različitih pasmina goveda prikazan je u tablici 1. Ukupna količina bjelančevina mlijeka L__ može biti podijeljena na nekoliko frakcija bjelančevina. Prave bjelančevine mlijeka predstavljaju oko 95% bjelančevina mlijeka a to su: kazein, lakto-albumin i laktoglobulin. Kazein čini oko 76-80% ukupnih bjelančevina mlijeka. Količina dobivenog sira, na bazi bjelančevina, određena je sadržajem kazeina prisutnog u mlijeku. Nebjelančevinasti dušik (NPN) ne predstavlja dio pravih bjelančevina i čini oko 5% ukupnih bjelančevina mlijeka. Taj udio nije uvijek stalan i može varirati od 4 do 8% ukupnih bjelančevina.

Tablica 1: Prosječan sastav mlijeka pojedinih pasmina goveda Pasmina Holstein Simmental Brown Swiss .Jerm

Mliječna

Bjelančevine

mast 3,66 372 4,06 4,69

3,20 3,49 3,57 3 75

Udiobjelančevine/ mliječna mast 0,87 0,94 0,88 O80

Razlike u sadržaju bjelančevina mlijeka Grafikon 1. prikazuje razlike u sadržaju bjelančevina mlijeka

holstein pasmine s tri izvora udruge u SAD

(proizvođači tri najveće mljekarske

i EU).

Raspodjela stada po udjelu bjelančevina mlijeka slična je u sve tri udruge. Oko 46-50% stada ima sadržaj bjelančevina 3,2%. Stada s bjelančevinama između 3,1 i 3,3% predstavljaju 91 % ukupnog broja krava.

Sinteza bjelančevina mlijeka Bjelančevine

mlijeka

sintetiziraju se u koji dolaze s krvlju iz drugih organa, dok su neki albumini i imunoglobulini preneseni direktno iz krvi u mliječnu žlijezdu. Aminokiseline su glavni prekursori korišteni u sintezi bjelančevina mlijeka, dok se mliječnoj žlijezdi iz prekursora

M(jekarski list 8/2003.

glukoza koristi kao izvor energije potrebne za pretvorbu aminokiselina u bjelančevine mlijeka. Čimbenici koji djeluju na bjelančevine mlijeka

Mnogo je čimbenika koji utječu na sastav i sadržaj bjelančevina mlijeka. Neki od njih msu povezani s hranidbom životinja. Oni su: 1. Pasmina (vidi Tablicu 1.)

2. Genetski potencijal - bjelančevine mlijeka svojstvo su čije se poboljšanje može uključiti u program selekcije.

Heritabilitet za udio bjelančevina mlijeka iznosi 0,5 dok je on za količinu bjelančevina mlijeka 0,2 do 0,3.

3. Dob - sadržaj bjelančevina mlijeka normalno opada kod starijih krava.

4. Stadij laktacije - sadržaj bjelančevina mlijeka visok je nakon teljenja i opada u ranoj laktaciji. Nakon pada u ranoj laktaciji njegov sadržaj opet počinje rasti s trajanjem laktacije.

5. Godišnje doba - sadržaj bjelančevina mlijeka najveći je u vrijeme jesenskih i zimskih mjeseci 6. Mastitis - ukupni sadržaj bjelančevina vrlo se malo mijenja u krava s mastitisom. U nekim slučajevima pojavljuje se i mali porast ukupnih bjelančevina mlijeka tijekom mastitisa. Ipak, taj

Grafikon 1: Raspodjelasadržaja bjelančevina mlijeka u holsteinstadima krava 60~---50

~ 40

..

"C

~ 30 o

:;; 20 :,

10

<3,1

3,1

3,2

3,3

>3,3

bjelančevine mlijeka(%)

11

HRANIDBA je porast više u NPN dijelu ukupnih bjelančevina nego u kazeinu. Promjene u proizvodnji mlijeka povezane s mastitisom važnije su nego bilo koja promjena udjela bjelančevina.

Hranidbeni čimbenici Utjecaj hranidbe manje djeluje na sadržaj bjelančevina mlijeka nego na mliječnu mast.

Promjene u sadržaju bjelančevina mlijeka uzrokovane hranidbom mogu biti samo 0,1 do 0,2 jedinice. Na sadržaj bjelančevina mlijeka mogu utjecati sljedeći hranidbeni čimbenici: 1. Sadržaj energije obroka - maksimiziranjem ukupne dnevne konzumacije energije moguće je povećanje sadržaja bjelančevina mlijeka. Najznačajniji je izvor energije, odnosno energetsko krmivo hranidba većim količinama fermentabilnih 'ugljikohidrata. Oni daju energiju koju iskorištavaju mikroorganizmi buraga i proizvode mikrobne bjelančevine. Mikrobne bjelanče­ vine osiguravaju aminokiseline koje mogu biti iskorištene u sintezi bjelančevina mlijeka. Vrsta izvora ugljikohidrata, također može biti vrlo važna. Neka istraživanja pokazuju da lako dostupni izvori ugljikohidrata, kao što je sirutka ili melasa, mogu povećati sadržaj bjelančevina mlijeka. Obrok siromašan energijom može smanjiti bjelančevine za 0,1 do 0,3 jedinice.

2. Dodavanje masti - masti osiguravaju energiju potrebnu samoj životinji, ali ne i energiju za mikroorganizme buraga. U mnogim istraživanjima dodavanje masnoća uzrokovalo je opadanje sadržaja bjelančevina za O,1 do 0,3 jedinice. Masnoće iz soje ili druge uljarice veći su problem, nego masti loja ili neke u buragu inertne masnoće. Proizvodnja mlijeka obično se poveća kada se u obrok dodaju masti. Na taj način udio bjelančevina mlijeka može opasti, no ukupni sadržaj bjelančevina proizvedenog mlijeka je povećan.

3. Sadržaj bjelančevina u obroku - zbog ob_roka siromašnog bjelančevinama, bit će smanJen i sadržaj bjelančevina mlijeka. Ipak, hranidba s više bjelančevina negoli je hranidbena potreba, ne povisuje bjelančevine mlijeka. Ravnoteža između u buragu razgradivih i nerazgradivih bjelančevina potrebna je za optimalne bjelančevine mlijeka. Sadržaj bjelančevina mlijeka povećan je; po nekim istraživa~ji~a, dod_atk_o~ zasićenih aminokiselina, kao sto Je met10mn 1 lizin. Ovi podatci dokazuju da je potrebna pravilno uravnotežena količina aminokiselina u tankom crijevu da bi dobili optimalni sadržaj 12

bjelančevina mlijeka. Korištenje različitih izvora bjelančevina u obroku pomoći će izbalansiranosti potrebnih aminokiselina u tankom crijevu životinje.

4. Krmiva - sitno mljevena, isjeckana i peletirana krmiva mogu malo popraviti sadržaj bjelančevina mlijeka. Ipak, takva krmiva mogu smanjiti ukupnu proizvodnju mlijeka i sadržaj mliječne masti. Obrok bogat voluminoz~om krmom može smanjiti bjelančevine mh1eka smanjenjem količine fermentabilnih ugljikohidrata dostupnih u buragu. Neka istraživanja pokazuju da obrok bogat silažom _kukuruza lagano može povećati bjelančevine mhJeka.

5. Tjelesna kondicija - mliječne krav~ ~oje izgube više tjelesne mase i tjelesne kond1c1Jesklone su smanjenju sadržaja bjelančevina mlijeka.

To je osobito izražena u krava rane laktacije.

6. Dodatci - istraživani su mnogi dodatci da bi se utvrdio njihov mogući utjecaj na bjelančevine mlijeka. Utjecaji pojedinih dodataka bili su, općenito, vrlo varijabilni. U nekim istraživanjima kvasci su povećali sadržaj bjelančevina mlijeka.

Dodavanje niacina u obrok kojemu su prethodno dodane masnoće (npr. neke uljarice) u pojedinim je pokusima povećao bjelančevine mlijeka.

Udio

bjelančevina

mlijeka

u odnosu

na

količinu bjelančevina

Utvrđivanje odnosa udjela bjelančevina u mlijeku i količine proizvedenih bjelanč:vi~a mlijekom, osnovno je prilikom sastavlpnJa programa hranidbe i vođenja goved_arske farm~.

Ključ u sastavljanju programa vođen1a farmom Je cijena mlijeka i njegovih pojedinih sast~jaka.

Današnji sistem plaćanja mhJeka zasnovan Je na

Mljekarski list 8/2003.

HRANIDBA količini bjelančevina i djelomično na njihovom udjelu. Povećanjem proizvodnje mlijeka povećavaju se i ukupne bjelančevine, a samim time i naši prihodi prodajom mlijeka prerađivačima.

Preporuke 1. Izabrati roditeljska grla na temelju njihovih ukupnih proizvodnih karakteristika (količina mlijeka, mliječne masti, bjelančevina).

2. Kontrola mastitisa kao dio efikasnog programa vođenja mliječne farme.

3. Utvrđivanje hranjivih sastojaka krmiva kao osnove u sastavljanju uravnoteženog obroka koji će podmiriti sve hranidbene i fiziološke potrebe krave.

4. Povećati konzumaciju ugljikohidratnih krmiva kao energetskog dijela obroka do minimalnih količina vlakana neophodnih životinji. Minimalni udio vlakana u obroku krava u ranoj laktaciji iznosi 18-20% kiselih detergent vlakana (KDV - celuloza, lignin) ili 27-30% neutralnih detergent vlakana (NDV - celuloza, hemiceluloza, lignin). Oko 75% ukupnih NDV trebalo bi biti iz voluminozne krme. To znači udio tvari koje će omogućiti 9-11 sati dnevnog žvakanja i aktivnosti buraga.

5. Obrok krava u ranoj laktaciji trebao bi sadržavati 35-40% netopljivih ugljikohidrata.

Takav obrok omogućuje buragu dostupne ugljikohidrate za stimuliranje sinteze mikrobnih bjelančevina.

6. Uravnotežiti obrok kako za ukupne bjelančevine, tako .i za pojedine frakcije bjelančevina obroka. Za krave u ranoj laktaciji preporuča se 17-18% sirovih bjelančevina (SB). Oko 60-65% ukupnih bjelančevina trebale bi biti razgradive bjelančevine, 35-40% nerazgradive i 30-35% topljive bjelančevine.

7. Upotreba smjese proteina iz različitih izvora u obroku. Takvo sastavljanje obroka smanjit će mogućnost pojave aminokiselinske neravnoteže.

8. Pažljivo razmotriti dodavanje masnoća u obrok.

One mogu smanjiti udio bjelančevina mlijeka.

Ipak, masnoće mogu povećati ukupnu proizvodnju mlijeka i smanjiti negativnu energetsku ravnotežu. Promjene u proizvodnji mlijeka i tjelesnoj kondiciji obično su ekonomski važnije od potencijalnog smanjenja udjela bjelančevina mlijeka.

9. Povećavati suhe tvari u obroku. To je osobito važno za krave u ranoj laktaciji koje treba dobro hraniti da bi se smanjilo opadanje tjelesne kondicije nakon teljenja.

10.Dati životinji neko krmiva prije žitarica da bi se smanjila kiselost (pH) buraga i promjene fermentacije u buragu. Prilikom hranjenja dati životinji energetsko krmiva prije ili u isto vrijeme kao i bjelančevinasta krmiva. To će povećati iskorištenje bjelančevina i stimulirati sintezu mikrobnih bjelančevina.

11.Pratiti konzumaciju u stadu, odnosno koliko voluminozne krme i koncentrata krava zaista pojede. Zadovoljava li dnevna konzumacija hranjivih tvari potrebe životinje?

Zaključak

Teško je promijeniti udio bjelančevina mlijeka promjenom načina hranidbe mliječ­ nih krava. Dnevna količina proizvedenih bjelančevina mlijeka povezana je s ukupnom proizvodnjom mlijeka. Povećanje ukupno proizvedenog mlijeka najbolji je način povećanja količine proizvedenih bjelančevina mlijeka/ a time i veće zarade od proizvodnje mlijeka. O VETERINARSTVO

BOLESTI PUERPERIJA (BABINJA) GOVEDA Puerperij ili babinje je razdoblje u kojem se spolni organi krave vraćaju u stanje prije graviditeta (bređosti). Izlaskom zadnjeg ploda započinje puerperij. U goveda purperij traje od 4 do 6 tjedana. U tom razdoblju na spolnim organima se odvijaju brojne promjene zbog uspostave spolnog ciklusa odnosno mogućnosti koncepcije goveda.

M(jekarski L;.st8/2003.

Piše: mr. se. Antun Kostelić Bolesti koje se često javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice ili radnice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza i ležanje poslije poroda.

ZAOSTAJANJE POSTELJICE Kod krava posteljica normalno izlazi

13

VETERINARSTVO poroda 6 do 12 sati, međutim, neki stručnjaci smatraju da je taj period duži, čak do 24 sata.

U slučaju da posteljica ne izađe u spomenutom vremenu govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti.

Zaostajanje posteljice može biti posljedica grča maternice ili kad se grljak brzo zatvori nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice).

Također može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i iscrpljujućih poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa. Teškoće pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice mogu biti uzrokovane hranidbom različitim krmivima pa mogu dovesti do pojave zaostajanja posteljice. Vrlo mali dio posteljice koji zaostane u maternici predstavlja žarište infekcije. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije očistila" treba pozvati veterinara, a ne sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu. nakon

UVRT ANJE I IZVALA MATERNICE Izvala maternice je bolesno stanje u kojem se rog maternice u kojem je bio plod najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica izađe kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se uvrće i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova počne "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu, vlasnik treba uzeti čistu plahtu, staviti ispod maternice da se ne vuče po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.

PUERPERALNA INFEKCIJA Sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda pruža povoljne uvjete za razvoj patogenih (štetnih) mikroorganizama, odnosno bakterija.

Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe, govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po čitavom 14

~ ~. ;

(,,

_,,,.,_,

. -'

,,,,,-,. --,.-." ...... ~

. •";:'°,· //_.,

' .... ,,

·:!.~.

.,✓

~.r-;.,~ "f

: --r·~..-~ .,

. ""·

'· - .,.....; ,,~· __

N'...

../

.."--✓✓

" ••

organizmu govorimo o općoj puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava javlja se iscjedak iz spolnih organa neugodnog zadaha, stidnica može biti natečena i zacrvenjena, dolazi do pada mliječnosti, gubitka apetita, prestanka preživanja, povišene temperature, začepa i proljeva. Kravu treba odmah liječiti, a krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa čak i uginuće.

PUERPERALNA INTOKSIKACIJA Osim klica, na spolne organe ili čitav organizam krave, mogu djelovati i otrovi bakterija (toksini) koji se, također, nalaze u maternici.

Djelovanje im je slično kao i kod puerperalne infekcije, pa može doći i do uginuća životinje.

PUERPERALNAPAREZA U narodu se još naziva "mlječna groznica", iako nema pojave groznice. Ova bolest se javlja u visoko mliječnih krava dobro hranjenih, posebno krmivima koja sadrže puno bjelančevina. Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima posebno kalcijem, fosforom i magnezijem.

Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mliLeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle. Zivotinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela. Bolest ne prolazi spontano već treba životinju odmah liječiti. Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka (VAM, mineralni kamen ili cigla) posebno onim kravama koje su hranjene s puno bjelačevina u obroku.

LEŽANJE PRIJE I POSLIJE PORODA Brojne bolesti muznih i zasušenih krava, kao i onih u puerperiju (babinju), manifestiraju se ležanjem životinje. Dugotrajno ležanje štetno Mljekarski list 8/2003.

VETERINARSTVO

djeluje na zdravlje životinje tako da ona nerijetko završi u klaonici zbog nemogućnosti izlječenja.

Ležanje prije poroda O ležanju prije poroda govorimo kada se gravidna (bređa) životinja ne može ustati ili se nakon ustajanja (sa ili bez pomoći čovjeka) ne može održati na nogama. Krava može leći nekoliko dana ali i tjedana prije poroda. Prvo što se kod takvih životinja uoči je da je krava «slaba» u stražnjem dijelu, pritom normalno reagira na okolinu, a apetit i preživanje su relativno normalni. Životinja se nerijetko digne ali samo na prednje noge.

Posljedica dugog ležanja može biti poremećaj u funkciji probavnih organa (indigestija), zatim se mogu javiti rane na koštanim izbočinama (dekubitusi) kao posljedica ležanja na tvrdom i nenasteljenom podu. Takve se rane mogu zagnojiti zbog čega može doći i do infekcije cijelog organizma (sepsa).

Ležanje prije poroda može biti posljedica nepravilne ishrane, odnosno nedostatka minerala (kalcija, fosfora, natrija i drugih). Bolesti su sklonije životinje stajski držane tj. one koje ne idu na pašu ili u ispuste. Ležanje krava prije poroda može biti i posljedica većeg broja (dva, tri) plodova u maternici. Krava može ležati do poroda i u slučaju da u tom razdoblju nije došlo do komplikacija, ona se nakon poroda može normalno ustati.

U slučaju da krava legne nekoliko dana prije poroda, prognoza bolesti je najčešće povoljna.

Međutim, u slučaju da legne nekoliko tjedana prije poroda, teško je procijeniti ishod poremećaja.

Liječenje

Čim primijetimo da se životinja ne diže, potrebno je pozvati veterinara kako bi eventualno pokušao naći uzrok ležanju. Posebnih metoda liječenja nema. Kravu treba pokušati podići pomoću laveža psa u staji, nalijevanjem hladne vode u uho ili električnim štapom.

U slučaju da se ne digne, kravi je potrebno osigurati dovoljno prostora koji će biti dobro nasteljen (puno slame) kako bi se izbjegla pojava rana na koštanim izbočinama. Kravu je potrebno dva puta dnevno okretati s boka na bok ali nikako preko leđa, a pritom ne smijemo biti grubi.

Hranidba mora biti kvalitetna, mladim sijenom uz dodatak koncentriranog krmiva u kojemu obavezno mora biti vitaminsko mineralni

Mljekarski Hst 8/2003.

dodatak.

Kravi moramo osigurati dovoljnu količinu pitke vode.

Vlasnik mora s kravom postupati isključivo po uputama veterinara, jer nestručna pomoć često rezultira pobačajem ili čak uginućem životinje.

Ležanie nakon poroda Ležanje poslije poroda je posljedica brojnih uzroka kao što su ozljede kostiju i mišića zdjelice ili nogu, teške upale maternice, puerperalne sepse ili intoksikacije, upale vimena ili metaboličkog poremećaja zbog nedostatne ishrane (minerali).

U užem smislu o ležanju nakon poroda govorimo tek kada ne znamo pravi uzrok ležanja životinje.

Liječenje isključivo ovisi o nalazu veterinara, međutim često je nemoguće utvrditi pravi uzrok ležanja pa je potrebno životinju pokušati dići na način opisan kod ležanja prije poroda. Važno je naglasiti, da se životinja nerijetko sama digne nekoliko dana nakon poroda. Životinju je svakako potrebno držati na debelom sloju slame kako bi spriječili nastanak dekubitusa. Dva puta dnevno je potrebno okretati životinju s boka na bok. Hranidba mora biti kvalitetna i mora sadržavati mlado sijeno, zelenu krmu (ovisno o godišnjem dobu) i koncentrat s vitaminsko mineralnim dodatkom.

U slučaju da se ne diže nakon svih poduzetih mjera, kravu je potrebno ekonomski iskoristiti.

Preventiva ležanja prije i nakon poroda Moramo naglasiti, da prave preventive nema.

Međutim, pravilnim zasušenjem (2 mj. prije poroda), smještajem i hranidbom, mogućnost pojave ležanja prije poroda značajno se smanjuje.

Obroci životinja moraju bit izbalansirani pri čemu posebnu pažnju (kao preventiva ležanju) moramo posvetiti davanju vitaminsko mineralnog dodataka u smjesi, a preporuča se i davanje stočnog kamena kojega životinja može koristiti po volji.

Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera je i držanje životinja na pašnjacima ili ispustima o čijem je pozitivnom učinku na zdravlje puno puta pisano u Mljekarskom listu.

Naveli smo da su uzrok ležanju i ozljede nastale tijekom poroda, stoga je poželjno (ovisno o mogućnostima) pozvati veterinara kako bi se porod obavio stručno bez težih posljedica ili da one budu minimalne.

15

VETERINARSTVO

Pravovremenim otkrivanjem upala vimena smanjujemo troškove liječenja i gubitke na mlijeku. Muzač mora prepoznati Kao što je poznato, upale upalu vimena kako bi pravovremena pozvao veterinara. vimena možemo podijeliti na akutne (kliničke) i kronične (subkliničke), ovisno rezultata iz Središnjeg laboratorija za kontrolu o vremenskom periodu u kojem se razviju. mlijeka. lako je Pravilnikom dopuštena gornja granica od 400.000 somatskih stanica brojnim Akutna upala vimena Ovaj oblik upale vimena razvija se u kratkom istraživanjima je utvrđeno da je kronična upala vremenskom periodu od svega nekoliko sati pa do prisutna ako je broj somatskih stanica veći od nekoliko dana. Nije ju teško prepoznati jer je vime 200.000. natečeno, bolno, toplo, koža na vimenu je Liječenje upala vimena zacrvenjena. Iz takvog vimena se najčešće muze Liječenje upala vimena provodi isključivo sekret koji može biti sluzav, vodenast, s veterinar!!! Stoga je potrebno kod uočenih primjesama ili ugrušcima krvi ili gnoja koji se promjena na vimenu (crvenilo, bolnost, otečenje, izmuzuje u obliku rezanaca. Pregled mlijeka temperiranost) ili mlijeku (sluzavo, vodenasto, s mora biti na crnoj podlozi!!! primjesama krvi ili gnoja) odnosno kod Kod ovakvog oblika upale ne možemo reći da pozitivnog mastitis testa pozvati odmah izmuzujemo mlijeko jer sekret nema osnovne veterinara. Pravovremenim i stručnim liječenjem karakteristike mlijeka. smanjujemo rizik od gubitka četvrti ili cijelog Ako sumnjamo na akutni oblik vimena, npr. vimena (životinje), pritom su troškovi liječenja ako uočimo da je vime zacrvenjena, kravi moramo niži, a manji su i gubitci na zaradi od mlijeka jer pristupiti oprezno a posebno kada prilazimo takvo mlijeko ne možemo predati. vimenu jer se kod ovakvog oblika upale javlja i bol pa životinja postaje izrazito nemirna i udara no- Preventiva upala vimena gama. Temperaturu (toplinu) koja je kod upalje- U Mljekarskom listu je puno pisano o preventivi nog vimena povišena, provjeravamo nadlanicom upala vimena. Samo ćemo napomenuti osnove uspoređujući zdravu četvrt sa sumnjivom. preventive: - higijenski smještaj Razlika temperature na koži između pojedinih četvrti može nam potvrditi sumnju na - higijenska mužnja upalu vimena.

- ispravna tehnika mužnje Uz ovaj oblik se često javlja poremećaj općeg - pravilna hranidba zdravstvenog stanja životinje: - ispravan muzni uređaj Svi navedeni čimbenici podjednako su važni 1. povišena temperatura u suzbijanju upala vimena.

2. proljev 3. gubitak apetita Je~inije spriječiti nego liječiti 4. prestanak preživanja.

Proizvođači moraju znati da upale vimena i brojne druge bolesti nanose velike ekonomske Kronična upala vimena štete u proizvodnji mlijeka. Stoga je jedino rješeKroničnu upalu vimena teško možemo nje posvetiti punu pažnju preventivi bolesti. Pogklinički dijagnosticirati jer se razvija postupno i rješna misle proizvođači, koji su nabavili lijekove duži vremenski period, tjednima i mjesecima.

Ovaj oblik upale vimena možemo sa sigurnošću (ilegalno u Mađarskoj ili Sloveniji) i koji sami «liječe», da su puno uštedjeli. Prvo nisu uštedjeli dijagnosticirati : čim se pojavila upala vimena, drugo nestručnim 1. pregledom mlijeka na crnoj podlozi liječenjem mogu samo pogoršati stanje bolesne 2. mastitis testom životinje. Važnije je posvetiti punu pažnju svim 3. brojanjem somatskih stanica mjerama koje je potrebno poduzeti kako ne bi Svaki proizvođač mlijeka imat će uvid u došlo do pojave bolesti unutar stada nego da sami zdravstveno stanje vimena u stadu na temelju posežu za liječenjem. :J Piše: mr. se. Antun Kostelić

16

Mljekarski list 8/2003.

,al ur~

Vrbovec, Eugena de Piennesa bh

to.o

tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822

= fax: O1/2792-035. e-mail: jurval@zg.tel.hr

rir1r A ' BEEAR US-82(} • ~ KS AKv!t/i, već od 10.750,00 EUR

NAJPOVOLJNIIl KREDm ILEASING, GARANCIJ~ REZERVNI DIJELOVI

.

Prikolice 1.astajnjak 2.S-6 t Prednji utovarivači 1.asve traktore! .tovarivači D stajnj,ak sdod. korpom •

'ti

•

Popust

doisteka ~ih•.

NAPOMENA: Sve cijene suizražtJle bezPDV-a.

G;REDO~ UNIVERZALNI DEZINFICIJENS Koncentriran, trenutno dezinficira ,~-__.r vime, svu opremu i uređaje u mljekarstvu. Sprječava pojavu mastitisa. Ne ispire se nakon korištenja. Nije otrovan, ne nagriza.

DETERDŽENT ZA PRANJE - S PJENOM ILI BEZ PJENEPere vime, muzilice, izmuzišta, ruke.

Uklanja mliječni i vodeni kamenac, ne nagriza vime i ruke, neotrovan je.

Ispiranje nije potrebno.

NE DOPUSTITE DA VAM SMANJUJU UZVRATITE EKSTRA KVALITETOM OXYLIREDOL

CIJENU MLIJEKA

MLIJEKU~

KORISTEĆI

NOVO!!! Uskoro OXY- vlažne maramice za dezinfekciju vimena!

AQUASTE(

Potražite u poljoprivrednim trgovinama, veterinarskim stanicama ili naručite od nas.

ZAGREB,

KOPRIVNIČKA 78, 01/3637

336

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

~//&J

Središnji laboratorij za , kontrolu mlijeka - Križevci ~

o~

11 MIKROORGANIZMI I 11NJIHOV OKOLIŠ

w -,

Upoznajmo patogene mikroorganizme (uzročnike zaraznih bolesti) koji na različite načine mogu dospjeti u mlijeko

-

...J ~

o

-z- z1-o w 1-u

~

:::> Vl

_.

-

-< ~ u

> o

~ ~

E-c

:::>

~

-cn t-

Područje mikrobiologije vrlo je složeno i kompleksno. Ponekad je nemoguće pojedine segmente prikazati jednostavnije nego što uspijevamo.

No ipak, mikrobiologija je ušla u našu mljekarsku praksu, stoga svaki mlijeka i dobar uzgajatelj proizvodnih životinja nastoji postići maksimum glede mikrobiološke ispravnosti mlijeka.

Isporučitelji mlijeka sve se češće susreću čak i s konkretnim nazivima pojedinih mikroorganizama, posebno pri liječenju proizvodnih životinja u slučaju mastitisa.

Vrlo je često potrebno uzeti uzorke mlijeka oboljele životinje i uputiti na mikrobiološku pretragu, ponekad samo iz jedne četvrti vimena. Dakle, nije dovoljno samo kontrolirati pojavu mastitisa, već treba utvrditi točnog uzročnika da bi se mastitis mogao izliječiti odgovarajućim lijekom.

Prema tome upoznajmo neke uzročnike i pojedinačno!

Stoga prije svega, na primjeru jednog od najopasnijih u nizu, saznajmo kako su mikroorganizmi dobili ime.

I u svijetu mikroorganizama postoji hijerarhijski red!

Tako su znanstvenici proučavajući mikroorganizme odredili njihovu pripadnost u: - Nadcarstvo - Carstvo - Odjeljke - Razrede - Redove - Porodice - Rodove - Vrste (a postoje i podvrste te varijeteti) isporučitelj

w

-- ~oa: -o< o ~

~

>Vl

~

~

~

,u.... CL ~

~ <

gotovo

~

~

Mljekarski hst !i/2008.

Primjer

PORODICA: Micrococcaceae ROD: Staphylococcus VRST A: Staphylococcus aureus

Vrlo je patogena bakterija (za čovjeka i životinje) poznata po stvaranju žutih kolonija na čvrstim podlogama, vrlo otporna na uvjete okoliša, osim na visoke temperature (60 °C je uništava nakon gotovo 1 sat, a to znači, da je mlijeko potrebno pasterizirati), otporna na antibiotike, dobro se drži u suhim uvjetima. Stvara niz endoenzima i egzoenzima te niz različitih toksina. Uzročnik je gnojnih upala svih tkiva i organa u organizmu. Njegova specifična stanična grada čini ga tako otpornim i tako patogenim.

19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

1. Čovjek kao izvor patogenih mikroorganizama

IZVORI I PUTE PATOGEI MIKROORGAN

Najčešće se prenose:

• Salmonella typhi i paratyphi • Shigella • Streptococcus pyogenes i drugi • Staphylococcus aureus i drugi • Corinebacterium diphterium • M ycobacterium tuberculosis

~

Niz drugih patogenih mikroorganizama.

lsp preme

2. Izvor patogenih mikroorganizama može biti ama pro odna životinja Najčešće se pojavljuju

• • • • • • • • • • • • • • •

ost mužnju

Priprema životinja za mužnju

Eliminiranje prvihmlazevamlij

L Zdrcmte

:

Brucella abortus 5. Zdravlje vimena mogu Brucella suis Brucella melitensis Njihovo prisustvo ostavlja patološke prot Mycobacterium tuberculossis samoj mliječnoj žlijezdi, a istovremeno mjenjajl Mycobacterium bovis svojstva mlijeka.

Staphylococcus aureus .. I+-.......

Kao uzročnici bovinog mastitisa pojavljuju se: Staphylococcus epidermidis 1 f< li,, Streptococcus pyogenes ·oli ne bak Streptococcus agalactiae Enterococcus faeca/is Esherichia coli (i druge enterobakterije) Leptospira Coxiella burnetii Corynebacterium bovis Patogene gljivice i plijesni te niz drugih mikroorganizama.

:20

M!jekarski list S/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

3. VODA najčešće sadrži patogene mikroorganizme

OSPIJEVANJA

I DRUGIH VIA U MLIJEKO

• Ca.mpylobacter • Salmonella typhi • Salmonella typhinurium • Esherichia coli (i druge koliformne bakterije) • Proteus • Clostridium perfringens • Streptococcus faecalis Mikrobiološka kakvoća vode značajno utječe na čistoću posuđa, pribora, opreme, pranje vimena i razinu čistoće.

lglJena ruku I Jeće muzaća

Čistoća prostora (staje)

Voda

Hrana Stelja sadrži sve mikroorganizme koji su općenito zastupljeni i dospijevaju iz ostalih izvora.

igroziti

različiti mikroorganizmi

• Et,t roco c ,s (ll cmm • ycopla ma bo,, • L , t na r,10110<:ito c.11 • o ieJla b11metii • o ardi a t roill • or 11cbn t • itntt l,o •i • I cobactcril,n, bovi • B 11cdlt, al,ort11 • eratin mare u11 • Ba i/111c r u • Jo tridimtt 11erfr111 t1 • patog n lj' ic i k a ci i niz dru ih patogenih mi ro rganiza Mljelwrski li.st 8/2003.

4. HRANA (krmiva za proizvodne životinje) najčešće sadrži: • Campylobacter • Salmonella • ]ersinia enterocolitica • Listeria monocitogenes • Bacillus anthracis • Bacillus subtilis • Bacillus cereus • Clostridium botulinum • Clostridium tetani • Clostridium perfringens • Clostridium difficile • Pseudomonas aer11ginosa • Druge mikroorganizme

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Klasifikacija mikroorganizama nastala je na Mnogi su mikroorganizmi stanovnici životemelju niza znanstvenih istraživanja i utvrđivanja tinjske kože, dlake, papaka, stoga oni lako dosmeđusobnih sličnosti među bakterijama (tako u pijevaju u mlijeko jer su redovito zastupljeni u rod Staphylococcus svrstavamo i Staphylococcus staji i okolišu. epidermidis, te druge slične bakterije) temeljenih Naročito u stajama koje nisu prozračene, ne na: mogu se ventilirati, u stajama s većim brojem Razlikovanju, odnosno sličnosti po: životinja, slabo njegovanih i održavanih, u vlaž• veličini i obliku nim prostorima posebno pogodnim za razvoj • staničnoj građi različitih patogenih gljivica i plijesni te drugih • fiziološkim osobinama mikroorganizama.

• njihovom odnosu prema okolišu Najčešće se tu nalaze mikroorganizmi • pokretljivosti dospjeli krmom, vodom, prašinom, ali ih prenose i • biokemijskoj aktivnosti načinu razmnožavanja različiti glodavci i insekti.

• sposobnosti stvaranja spora • stvaranju enzima i toksina Voda je jedan od glavnih čimbenika u preno• njihove patogenosti šenju uzročnika zaraznih bolesti ali i drugih • genetičkim osobinama mikroorganizama štetnih za mlijeko.

• te nizu drugih vrlo složenih osobina.

Kako voda za piće i pripremu hrane u kućanstvu tako i voda za piće životinja, za pripremu obroka, pranje i održavanje životinja i opreme U shemi se može uočiti da pojedini mora biti čista i mora kakvoćom zadovoljavati i mikroorganizmi mogu dospjeti mikrobiološke standarde . u mlijeko iz više izvora Stoga vodu u bunarima i vodu koju na druge načine crpimo iz dubine zemlje treba redovito kontrolirati. Čovjek je glavni čimbenik u svakodnevnom Upotrebljavati se može samo kvalitetna čista kontaktu sa životinjama i pri obavljanju poslova voda! čišćenja, mužnji te brigom za životinje. Pri tome može značajnije utjecati na sprečavanje svih ostalih izvora opasnosti i sprečavanju puteva prenoUkoliko gospodarstvo nije u mogućnosti šenja različitih uzročnika zaraznih bolesti. osigurati dovoljne količine pitke vode Briga o osiguranju kvalitetne krme i vode, za održavanje proizvodnje, proizvodnja udobnijeg i čišćeg okoliša za životinje, te njihova mlijeka nema perspektive. svakodnevnog utjecaja glavni su zadaci svakog uzgajivača životinja.

PRAVILO DOBRE PROIZVOĐAČKE PRAKSE Životinja kao izvor patogenih mokroorganizama drugi je glavni čimbenik ali u rukama čovjeka.

Vanjski dijelovi tijela životinje (egzogeni izvori), te vime kao endogeni izvor čine cjelinu kao izvor patogenih mikroorganizama, iz koje potječe mnoštvo onih koji se mogu prenositi putem mlijeka. Osim što su uzročnici zaraznih bolesti, oni su i uzročnici promjena sastava i svojstava mlijeka.

22

Krmiva - loše proizvedena stočna hrana na močvarnim livadama koja sadrži truležne bakterije

i djeliće tla, često je izvor različitih bakterija iz roda Bacillus i Clostridium vrlo patogenih i štetnih za mlijeko.

Loše priređena silaža i loše čuvana također može biti izvor istih mikroorganizama. Loše čuvane žitarice (u skladištima gdje prevladavaju gljivice i plijesni) često mogu biti tako zagađene da je neophodno isključiti ih iz obroka za životinje.

Njihovi metaboliti mogu biti toksični do te mjere da mogu uzrokovati i smrt životinje (konzumirani u većoj količini i dužem razdoblju), a izlučuju se mlijekom.

Mljekarski list 8/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

a)

Izračunavanje prosječne kvalitete mlijeka za mliječnu mast i bjelančevine

Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

Za izračunavanje prosječne kvalitete mlijeka koriste se analize mlijeka (minimalno dvije) u toku obračunskog mjeseca (1. - 30.).

Prosječna vrijednost izračunava se kao aritmetička sredina između dvije (ili više) analize.

Ako u toku mjeseca imamo više analiza, sve analize ulaze u izračunavanje prosječne kvalitete mlijeka za m.m. i bjelančevine.

Prim1er:2)

Primjeri: I)

%bje!.

%m.m.

3,45

%bjel.

Prosječna

3,23

vrijednost

Izračun se radi kao

4,08

aritmetička sredina

3.48

Prosječna

3,45;4,07 =3,76

3,35

vrijednost

,----Ovdje imamo slučaj da je analiza %m.m. iznad 4,6.

Premanaputku za

Izračun prosječne

vrijednostije

4,6~356 =4,08

izračunavanje prosječne

kvalitete mlijeka (MPŠ) vrijednosti iznad 4,6 % m.m. se uzimaju u izračun prosječne kvalitete mlijeka kao 4,6 % m.m.

Izračun se radi kao aritmetička sredina

334~423;3,78

Primjer: 3)

%m.m.

4,95

~------t

1-----

%bje!.

4,05

Budući da je po Uredbi o ciljnoj cijeni

4,05+4 I ; 4 075 2 ' -+----a.

4,46

Prosječna

vrijednost

mlijeka maksimalno plaćanje bjelančevina 4% uvijek se ako je Izračunati prosjek većlod4% piše4%.

4,3 Izračun

prosjeka je na

sljedeći način:

% m.m.je veći od 4,6, pa se za izračun koristi 4,6 % m.m.

4,6 + 4,46 ; 4,53 2

Budući

da je po Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka maksimalno plaćanje m.m. 4,3 %, uvijek se ako je Izračunati prosjek veći od 4,3 % piše 4,3 % m.m.

---_-_:=__J

Primjer: 4)

%m.m.

Kada nedostaje jedna analiza u izračun se uzima zadnja analiza iz prethodnih mjeseci 4,46 %

Prosječna

vrijednost

4.46 + 3,98 = 4,22 2 4,46%-zadnja analiza iz prethodnih mjeseci ulazi u izračun prosjeka.

Ml:fekarski list 8/2003.

3,98

3,72

4,22

3,91

Nedostaje analiza i u izračun se uzima zadnja analiza iz prethodnih mjeseci- 4,1

4,1 + 3.72 = 3 91

2

'

4,1 %- zadnja analiza iz prethodnih mjeseci ulazi u izračun prosjeka.

23

V

U KOJOJKLASIISPOKUCUJETE MLIJEKO Klasa E

Broj

m1kr rg. /mi.

~80.000~400.000

I.

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena i mljekovoda

----

-----.~-

D lužnato sredstvo pr

lužnato sredstvo s dodatkom klora

prah/tekući

cauntS kiselo sredstvo• prah teku 1 za ukJan1an1ckamenca

SAMO VRHUNSKOM HIGIJENO V

OD POCETKADO

Sredstva za njegu vimena

V

POSTIZETE VISOKU

cawlitĐITERID k1.mc.1:100 (n1ega vime a pn1e muž.n1e)

KVALITETU MLIJEKA, V

A TIMEI VISU CIJENU

konc. na bazi glicenna 1: 1 (njega vimena poslije mužnje)

jamče vam proizvodi melk-creme-balzam za njegu vimena

OSTALO

7

Sve vrste mliječnih filtera, krpa za pranje vimena, tekući sapun za ruke, mliječni test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid

i LOLITA d.o.o.Osije I. Kršnjavog 44 tel. 031 358 700 e-mail: lolita@os.tel.hr

KAKO PROIZVESTI KVALITETNOMLIJEKO Primjer: 5)

%m.m .

... _l--------J Kada nedostaju dvije analize za izračuo prosjeka uzimaju se ...~----; dvije zadnje analize iz prethodnih mjeseci Pr~sječna

3,98 + 4,46

______

4 22

3,88

=_ _ _ --~/....,_,_3_,_72_+_4~,l~=-

-,;+-l-~

4 22

2

% bjel.

------

'

2

3,98 i 4,46 su dvije zadnje analize iz prethodnih mjeseci

3

3,72 i 4,1 su dvije zadnje analize iz prethodnih mjeseci

I

Razlog nedostatku analiza je u najvećem broju slučajeva promjena šifre proizvođača, prelazak na drugo sabimo mjesto, prelazak u drugu mljekaru ili se mijenja nositelj proizvodnje mlijeka ili u toku mjeseca nije bilo dovoljno uzoraka.

Ako je uzorak za % m.m. proglašen nedosukladnim onda se ni za bjelančevine ne uzima u izračun prosječne vrijednosti

Primjer: 6)

Za analize % m.m. koje su veće od 6,8% piše oznaka nesukladan.

Ovaj rezultat ispitivanja ne uzima se u izračun prosječne vrijednosti nego se za izračun koristi prethodna analiza proizvođača za m.m. i za bjelančevine.

Prosječna

vrijednost

%m.m.

7,8

% bjel.

3,3

4,5

4,3

4,24

3,96

3,98 + 4,5 = 4 24 2 ' 3,98% je posljednja analiza koja ulazi u izračun prosjeka jer je 7 ,8 % m.m. proglašeno nesukladnim.

E b)

3,72 + 4,2 = 3 96 2 ' 3,72 % je zadnja analiza iz prethodnog mjeseca.

4,3 % bjelančevina Ako je vrijednost bjelančevina veća od 4,2 % ona se prema naputku MPŠ-a u izračun uzima kao 4,2 % bjelančevina.

veći

Nesukladne analize su sve one kojima je% m.m. od 6,8% Ove analize zbog velike mogućnosti greške u samom uzorkovanju ne ulaze u izračun prosjeka, nego se analiza ponavlja ili se uzima prethodna analiza za izračun prosjeka.

Izračunavanje prosječne·kvalitete mlijeka

za broj somats½.ih stanica Analiza broja somatskih stanica radi se minimalno jednom mjesečno za proizvođače mlijeka.

Izračun prosječne vrijednosti broja somatskih stanica radi se prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka koji je u ovom dijelu usklađen sa direktivama EU. Izračun se radi kao geometrijska sredina posljednja tri (3) mjeseca.

To znači:

Primjer1) broj s.s.

372.000

Ako je samo jedna analiza i u prethodnim mjesecima nije bilo analiza ne može se izračunati prosječna vrijednost.

---..

-----Primjer2) broj s.s.

Ako su dvije analize 280.000 i 372.000, također se ne može izvršti izračun prosjeka broja somatskih stanica.

280.000

~ AxBxC = P ~ treći korijen A - broj somatskih stanica (jedan mjesec) B - broj somatskih stanica (drugi mjesec) C - broj somatskih stanica (treći mjesec) P - prosječan broj somatskih stanica M(jekarski list 8/2003.

Primjer3) 3 ~----------

broj s.s.

~ 372 000x280 000x350 000=331159

350.000

Za izračun su potrebne tri analize i izračunava se geometrijska sredina za prosječnu vrijednost somatskih stanica koja je u ovom slučaju 331.159.

331.159-

....

25

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Ako se ne može izračunati prosječna vrijednost u izvještaju (za proizvođače) ostaje prazno mjesto.

Ukoliko proizvođači imaju kontinuiranu isporuku mlijeka svaki mjesec, te nije bilo promjene šifre proizvođača, proizvođači će kroz praćenje analiza broja somatskih stanica zadnja tri mjeseca ispitivanja moći utvrditi prosječnu vrijednost broja somatskih stanica, (geometrijska sredina).

Ako je isporuka mlijeka neredovita ili nedostaje analiza broja somatskih stanica za jedan od prethodnih mjeseci, postojeći informatički programi za izračune koriste analize iz prethodnih mjeseci (do šest mjeseci starih za broj somatskih stanica).

Ako radimo izračun za travanj, a nedostaje nam analiza u ožujku program izračunava prosječnu vrijednost iz analiza (travanj, veljača, siječanj).

c) Izračun prosječne kvalitete mlijeka za broj mikroorganizama (CFU. Direktiva EC 92/46) Broj mikroorganizama izražava se kao broj kolonija mikroorganizama. Prema Pravilniku o kvaliteti mlijeka izračun prosječne kvalitete mlijeka izračunava se kao geometrijska sredina analiza iz dva prethodna mjeseca.

Mjesečno se za analizu broja mikroorganizama radi minimalno jedna analiza mjesečno. ~ =p

1/drugi korijen

Primjer 1) broj m.o.

58.000 Ako je ovo jedina analiza proizvođaču, onda se ne može izračunati prosječna vrijednost.

Primjer2) broj m.o.

102.000

-V58 000 X 102 000 = 76 915 Izračun prosjeka radi se kao

geometrijska sredina dva mjeseca minimalno jedna analiza

A - analiza (iedan mjesec) B - analiza (drugi mjesec) P - prosječna vrijednost analiza

76.915

mjesečno.

Ako se ne može izračunati prosječna vrijednost u izvještaju (za proizvođače) ostaje prazno mjesto.

Ukoliko proizvođači imaju kontinuiranu isporuku mlijeka svaki mjesec, te nije bilo promjene šifre proizvođača, proizvođači će kroz praćenje analize broja mikroorganizama zadnja dva ispitivanja moći utvrditi prosječnu vrijednost broja mikroorganizama (geometrijska sredina).

Ako je isporuka mlijeka neredovita ili nedostaje analiza broja mikroorganizama za jedan od prethodnih mjeseci, postojeći informatički programi za izračune koriste analize iz prethodnih mjeseci (do šest mjeseci starih za broj mikroorganizama).

Ako radimo izračun za travanj, a nedostaje nam analiza u ožujku program izračunava prosječnu vrijednost iz analiza (travanj, veljača,).

d) Svrstavanje mlijeka u klase Mlijeko se svrstava u klase na osnovi Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka kao i Uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka. Svrstavanje u klase vrši se na osnovi prosječnog broja mikroorganizama i prosječnog broja somatskih stanica. Ukoliko bilo koji od ovih prosjeka nedostaje svrstavanje u klase ne može se obaviti, te rubrika za klasu ostaje prazna.

Mlijeko E klase je ono kojem je prosječan broj somatskih stanica manji od 400.000 i prosječan broj mikroorganizama manji od 80.000.

26

Mlijeko I klase je ono kojem je prosječan broj somatskih stanica manji od 400.000 i prosječan broj mikroorganizama 80.000 - 100.000.

Mlijeko II klase je ono kojem je broj somatskih stanica

broj mikroorganizama

400.000 - 600.000

100.000 - 400.000

Mlijeko je u II klasi ako ima 50.000 mikroorganizama i 450.000 somatskih stanica i ako ima 250.000 somatskih stanica i 150.000 mikroorgamzama.

M~ekarski list 8/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Mlijeko III klase je ono kojem je broj somatskih

broj mikroorganizama

stanica

>400.000 bez obzira na bro · mikroor anizama

bez obzira na bro · somatskih stanica > 600.000

To znači da mlijeko koje ima > 400.000 m.o. bez obzira na broj somatskih stanica (koji može biti i 250.000) svrstava se u III klasu.

Isto tako ako je broj somatskih stanica > 600.000, a broj mikroorganizama može biti manji (50.000) mlijeko se svrstava u III klasu.

Tumačenje rezultata

Prilikom svrstavanja u klase uvijek se uzima veći prosjek (bilo m.m. ili s.s.), tako da uvjet za klasu mora biti i broj somatskih stanica i broj mikroorganizama.

analize mlijeka za proizvođače

HRVATSKI :STOCARSKO SELEKCUSKI CENTAR 1a poslove- ~elekci,it- u !'itut:arst, u i poljoprivredi

Lstancn'a

l1r.1C!II/ \(';~.F.R. IL1r· PL JNl

1

•1

.: 111.1il.k,.-c,u 1.1-:.lunt·l.hr wwv. h~...,_hr

'i.lR()

;-..::!~IW01,-1 IU004',1,U)J •'.Sfl 2.>,VfMHll-1100.'(11266 Hl'Ji

K~l.'l

'-1..l,rl(.~I f:HtoJ· 12;11<1-1

111IIH

Podaci o proizvođaču Ime i prezime Adresa staoovanja

Zagwlb, 07.06.2003. Šifra pmlz:,.oodeča: 00100030001 Sablmo mjesto: ANTUNOVAC 2- CUL.AK

M\'Oktnl:WRA

Rezultati analize za protekli mjesec Rezultati analize mlijeka za 05. mjesec (svibanj) 2003. godine Datum

Dal\Jm

waza

lsr,Jtivanja

01.05.2003 01.05.2003

03.05.2003 04.05.2003

10.05.2003

13.05.2003

~~~:a..,i.,tu

KVALITETAMLIJEKA

.... ' '

___..

6 Napomena

'lo•JJun .

10.CO'.l 4,,0

~17 4,28

3,23 3,37

8,65 8 78

3,30

•.12

29,000

127.2~

7.071

E

Napomena ukoliko je uzorak proglašen nesukladnim ili postoji druga primjedba o kvaliteti mlijeka

OBRAĆUN POTPORE za proizvedfflo mlijeko u mjlilHC TRAVAHJ 2003.god.

Prolzved•OII kolftln1

U lltmnli

PodrutJa

IZVJEšćE o obuetm b'oikova

8.◄71,81 lm

Tat.i uvjetigospodarenje

5124

illpllJ\l'anja 1Milttitt9

mlljt,ka po l"KW"lhna doepfeUh owYRII

07.06.2003.

~\lffl:

Cu:mikoveotivaze: Po raćuoo DI o.tuµlk ftnoM

Za ISPLATU rarma1:

25,00 kJJ

6.AoC6,61 kn

unitonskomro'-uoa rafun kori5nb. bfOj: 068150013955(ERSTE & STEJERMARKBANK.tirotlJtt.H'I; 24ll2006-10312đ2fl50)

llplal.aće billlmC«la

Napomona: Sve eventualne nMOa10Stipodafaka (to!itn• mlijeka, podrufje, brntune pisano na rill6u adnt&u,Zagreb, lllca 101.

RAĆUN

R-1

brof:

03001&4908

Izračunata klasa

I benkl), moftmo prijavi!&

JMBG/MB: 1901964317209 Datum: 07.06.2003.

Područje znači da li se objekt za

proizvodnju nalazi na području težih uvjeta gospodarenja (povećan iznos potpore) ili pod ostalo područje (nije povećan iznos potpore).

lapltlv8nje kvaHletem11,5kaZli lYibanj 2003.

UKUPNO: SkJYin:~iu.

Poz:v119t,,q:

1)1.1))()018C90l!I

09.n.

20.49

PODACI SU OSRAĐENI NA ELEKTRONICKOM RAĆUNALUI VA2EĆ1 SU BEZ 2:IGA I POTPISA

Poraz:22,00%:

20,49 kn 4.51 lu1

UKUPNO ZA PLA Trn:

25,00 kn

Ravnetoij: Krešlmir Kut&rovac,dipUng.

za drugi prethodni mjesec (siječanj) Ukoliko ovi podaci nedostaju (o obračunu potpore), znači da mljekara nije na vrijeme, do štampanja obrazaca, dostavila ispravne podatke o isporučenim količinama mlijeka za dotičnog proizvođača, te zbog toga obračun potpore nije bilo moguće odštampati. Obračun će biti napravljen po dostavi ovih podataka.

Izvještaj o obustavi troškova ispitivanja, te iznosu potpore za isplatu. Ispod izvještaja se nalaze podaci i o broju računa, nazivu banke i korisniku poticaja na čije će ime biti uplaćen novac.

Obračun potpore

M(jeka.rskili.st 8/2003.

R - 1 Račun za izvršenu uslugu ispitivanja kvalitete mlijeka za protekli mjesec

27

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

U toku proteklog perioda rada SLKM se pojavio veliki broj problema sa: • distribucijom izvještaja; • promjenom šifri proizvođača; • nedostatnom bazom podataka za isplatu potpora.

Da bi poboljšali rad i rješili navedene probleme Hrvatski stočarski centar je pokrenuo sređi­ vanje baze podataka, te uvođenje JLB-a, (jedinstvenog laboratorijskog broja) za proizvođače mlijeka.

JLB (jedinstveni laboratorijski broj) za proizvođača (gospodarstvo) JLB će biti jedinstven za proizvođača i pratit će ga tokom isporuke mlijeka bez obzira na promjene isporučitelja mlijeka.

Podatke u bazi arhivira i sređuje SLKM. Svaku promjenu u podacima proizvođač i mljekara dužni su dostaviti SLKM koji navedenu promjenu ažurira. Svi proizvođači su dobili ispis iz baze sa zamolbom da ukoliko nisu ispravno

odštampani podaci izvrše ispravku istih, te da ispravne podatke vrate u SLKM.

Druga značajna promjena je u distribuciji bar kod naljepnica Svaki proizvođač dobit će bar kod naljepnicu zajedno sa iskaznicom proizvođača mlijeka na kućnu adresu.

Proizvođači su dužni prilikom isporuke mlijeka sa sobom imati iskaznicu sa bar kod naljepnicom kako bi kada se uzimaju uzorci za SLKM proizvođači dali bar kod naljepnicu osobi koja uzima uzorke mlijeka te obilježili uzorak mlijeka proizvođača.

Sve ove promjene idu u cilju poboljšanja sustava i sigurnosti identifikacije uzoraka za SLKM, boljoj i točnijoj razmjeni podataka između SLKM i mljekara kao i u cilju brže i jednostavnije isplate državne potpore za mlijeko.

U sljedećem broju Mljekarskog lista detaljno ćemo objasniti izračun cijene mlijeka na osnovu prosječne kvalitete i klase mlijeka. O IZVJEŠĆE

Posjet ministra Pankretića Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijek Piše:Damjan Bogdanović, tajnik U Karlovcu je 10. lipnja 2003. g. održan sastanak Izvršnog odbora HSUPM na imanju g.

Blažića. Kao gosti pozvani su ministar Pankretić, g. Pažur, g. Kuterovac i g. Čičmak. Sastanak je održan zato da se, uz tekuće probleme, s ministrom Božidarom Pankretićem počnu rješavati problemi istaknuti na sastanku Izvršnog odbora 25. svibnja 2003. Tada su istaknuti ovi problemi: plavo gorivo-nekvalitetna i ograničena količina, problemi sa zemljištem, prerađivači ne poštuju rezultate kontrolnih mjerenja kvalitete mlijeka, problemi oko uvoza junica, kapitalna ulaganja - zašto se teško ostvaruju prava?

Problem sa zemljištem prvi je istaknut, a odgovarao je g. Pažur. Pohvalio je Savez za suradnju s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, zatim je iznosio statističke podatke o zemljištu u Hrvatskoj. Naglasio je kako se program relativno dobro ostvaruje, ali brzina primjene ovisi o općinskim načelnicima i gradonačelnicima. Drugi problemi nastaju u katastru i gruntovnici koji nisu direktno pod 28

njihovom nadležnošću. U procesu je premjeravanje neusklađenih 50.000 čestica na razini države. Najviše, što se tiče raspodjele zemlje, napravila je Osječka županija. Kod zakupa se javlja problem jer se postižu vrlo visoke cijene za zakup, a ima problema i s povratom zemljišta.

Druga tema je bila program o kapitalnim ulaganjima i kako bi ga poljoprivrednici mogli iskoristiti. Ministar Pankretić rekao je da se dotični program odnosi samo na tržišna gospodarstva kojima je odobren kredit u komercijalnim bankama. Također je pojasnio da u tim kreditima ne smije biti drugih oblika poticaja. Za detalje nas je uputio na Pravilnik o kapitalnim ulaganjima. Nadalje je govorio, kako će u budućnosti biti promijenjen sustav poticaja, te se neće moći direktno poticati poljoprivredni proizvodi. Za neke moguće daljnje planove rekao je kako postoji mogućnost za agro-banku.

Na problem Plavog goriva ministar je kratko odgovorio da će tražiti neograničenu količinu te da se razmatra mogućnost da svaki proizvođač dobije INA karticu preko koje će se dobivati gorivo.

M?fekarskiLi,st8/2003.

IZVJEŠĆE

Naš gost g. Čičmak pitao je između ostalog ministra kako kroz 5 godina riješiti pitanje nedostatka mlijeka, te može li se zapuštena zemlja dati besplatno. Ministar mu je odgovorio da tekućim aktivnostima nastoje riješiti te probleme.

Ministar je rekao da, što se tiče uvoza junica, moramo sačuvati svoju zemlju čistom od bolesti kako bi bili konkurentni. Teškoće koje nastaju moraju se riješiti boljim organiziranjem i udruživanjem proizvođača. Također je rekao, da se kontrolna testiranja mlijeka i priznavanje rezultata moraju riješiti u suradnji sa Hrvatskim

stočarskim centrom.

U međuvremenu pogledali smo zajedno s gostima farmu g. Blažića. Na farmi je 30 muznih krava holštajn pasmine i 20 junica. U budućnosti namjerava držati 50 krava za što je već izgradio objekat.

Ministar Pankretić je rekao kako podržava ovakve sastanke u kojima sudjeluje više udruga jer je tako moguće bolje rješavati probleme.

Na kraju sastanka zaključili smo da treba više ovakvih susreta usmjerenih na sudjelovanje u procesu donošenja odluka, a ne ispravljanje odluka koje su već donesene. O

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

" Piše: Nikola Jagačić, dipl. ing.

Junice dozrele za pripust i mlade krave možemo uzgojiti u štali ali i puštati na pašnjak. Takav sustav othrane teladi preporuča se tamo gdje ima uvjeta ili gdje se uvjeti mogu osigurati tj. dovoljna vršina kultiviranog pašnjaka. Uzgoj teladi na paši je jeftiniji.

L:

ravaju uzgoj junica, odnosno mladih krava za pripust.

U priloženoj tablici prikazane su količine hrane i prihrane iz čega se vidi da telad stara 2-4 mjeseca može postići na paši 0,6 kg uz dodatak mlijeka i koncentrata, a do 5 mjeseci samo uz dodatak koncentrata bez mlijeka. Teladi-junadi staroj od 6 mjeseci na više dovoljna je samo dobra ispaša pa da postignu dnevni prirast 0,6 kg.

Starijoj junadi dnevne su potrebe paše veće, do 30 kg i više, ovisno o kvaliteti paše i individualnim osobinama grla.

Za telad je najkritičniji treći mjesec života jer ne dobiva više mlijeko kao prihranu uz pašu. U toj dobi valja obvezno obroku dodavati koncentrat.

Ako bi se u toj starosti (2-3 mj.) izostavilo davanje mlijeka i koncentrata, dnevni prirast bio bi tek oko 0,3 kg. U petom mjesecu starosti telad već može pojesti toliko trave da je prirast 0,6 kg pa i više dnevno.

Ispašom su osigurani vitamini, bjelančevine i minerali potrebni životinjama.

Trava sušenjem gubi do 30% svoje vrijednosti; suha tvar se povećava 16-24%, a smanjuju se do 4% sirove bjelančevine. Pokošena zelena trava gubi dio svoje vrijednosti ako nije na pašnjaku.

Zbog visoke hranjive vrijednosti slatkih trava, pravilnim iskorištavanjem, mladunčad se odlično razvija i otpornija je na različita oboljenja.

Kretanje na suncu i svježem zraku pozitivno djeluje na Tablica 1: Količina hrane i prihrane teladi stare od 1. do 22. mjeseca razvoj srca, pluća, mišićja, Prosječna težina Potrebna dnevna količina hrane po grlu kg Starost u Prosječni dnevni mjesecima pri kraju kosti, a osobito na ispravan Paša prirast perioda porasta Puno Koncentrat razvoj nogu i papaka.

GRAMA ki! mliieko Telad stara 5 mjeseci 0.20 600 48 o.os 6 do 1 mi. može na dobrom pašnjaku 3 00 1-2 mi.

600 66 4 o.so 1,20 6 00 600 84 1 2-3 mi. postići 0,5-0,6 kg dnevnog 12,00 102 O 80 3-4 mi.

600 prirasta bez prehrane, a grla 16,00 120 0,20 600 4-5 mi. stara 12 mjeseci, ovisno o 20,00 138 5-6mi.

600 pasmini; mogu postići 1 kg, 23 00 192 6-9mi.

600 pa i više, dnevnog prirasta.

26 00 600 246 _2:.!2mi.

31,00 12-15 mi.

500 291 Ispaša i dobro držanje 31.00 18-22 mi.

500 396 junadi tijekom zime osiguMljekarski list 8/2008.

29

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

«stanište» da se sačuva osobito mlađa telad od nepogoda: hladnoće, kiše, vjetra i žege.

Telad ne treba izvoditi na pašnjak rano u proljeće. Na pašnjaku, sustavom pašno_g uzgoj_a'. treba osigurati čistu vodu iz bunara, cisterne ih izvora. Pristup vodi, vodopoju, mora biti dobar bez blata i gnoja, s tvrdom podlogom .

Ako pristup vodi nije slobodan, blago valja napajati 4 puta dnevno. .

Dobro je da prije izgona teladi veterinar .. :N'\11 ,. prekontrolira opskrbljenost pašnjaka, ~ig_ijenu,_ tj .

I' da nije zaražen parazitima, jer obol1en1a toliko .'-~\JJl\l• '~~~~::r.., ,,, '" iscrpljuju telad da je često visok postotak uginuća: .,l t"t Oboljenja se suzbijaju smjenom pregona. Pregom l ~ se koriste redom, a broj pregona se određuje na osnovu veličine i kvalitete pašnjaka, te broja i uzrasta podmlatka koji pase.

Teladi, odnosno junadi, dolaskom u štalu Podmladak ostaje u jednom pregonu 3-5 (pred zimu) uglavnom se smanjuje prirast što se dana, tj. dok nova tratina poraste a to je 30-40 može popraviti proljetnom ispašom, ako to dana ovisno o oborinama, gnojidbi i sastavu trave. smanjenje nije bilo prevelika.

Ako svu travu blago ne popase za 5 dana, ona Princip je da mlada stoka pase zasebno od postaje grublja pa je treba pokositi za sijeno. stare, ako su na istom pašnjaku. No najbolje je da Na kraju, želimo istaknuti da je u Posavini mlada grla imaju svoj odvojeni pašnjak. na prirodnim pašnjacima, bez ograda i prego~a i Pašni način uzgoja teladi preporuča se osobito na ekstenzivniji _način, tijekom niza godma obiteljskim gospodarstvima koja imaju d~voli:no uzgojena tisuće teladi, junadi i mladih krava i to velik kultivirani pašnjak bogat travnod1etelm- vrlo jeftino. Telad je s materama na ispaši od skom smjesom, a da je, po mogućnosti uz nas- ranog proljeća do kasne jeseni. tambu - farmu i da se može primijeniti pregonsko Taj se način iz objektivnih i subje~tivni~ napasivanje. razloga napušta, a uvodi se sve više uzgoj teladi Ako je pašnjak udaljeniji od stočarsko-gospo­ na kvalitetnim pašnjacima, ili u štalama, odnosno darske farme, onda treba osigurati nadstrešnicu, kombinacijom, stajsko-pašno držanje i uzgoj . ..J

..

.

~,..

(

Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac,047/654-292,

(\\

(Je(!!)

098/365-857

· OPREMA ZA STAJE NIZOZEMSKOG V

PROIZVOĐAČA

V

· RANI FOLIJEZA SJENAZU I SILAZU · NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE BALE · RANI FOLIJEZA OKRUGLE BALE · ŠPAGAZA ČETVRTASTE BALE

BROUWERS: VEZOVI, TOPLIPODOVI, OGRADE, POJILICEPREKO300 ARTIKALA

• POLOVNAPOLJOPRIVREDNA I MEHANIZACIJA · PLASTIČNE FOLIJE · HANGARI

Obratite nam se s povjerenjem!

30

Mljekarski list 8/2003.

ALJMAŠKA

GOSPA

OD UTOČIŠTA

ALJMAŠKA GOSPA ODUTOČIŠTA Priredio i napisao: Stjepan Keglević, dipl. ing.

U najistočnijem dijelu hrvatske ravnice, tamo gdje se gotovo pod pravim kutem već milenijima tiho vjenčavaju Drava i Dunav, smjestilo se ušoreno selo Aljmaš, 25 km udaljeno od Osijeka. Zemlja je tu za ratare plodna, ali i za vinogradare aljmaških brežuljaka što se blago dižu iznad desne obale Dunava koji svoju silu tu ne gubi.

U mađarskim spisima Aljmaš se prvi puta spominje 1338., a njegovo ime možda potječe od riječi "alma,, što na tom jeziku znači «jabuka,,. Povijesne podatke o Aljmašu i njegovu Gospinu svetištu objavljujemo prema knjizi ))Slavonija i Baranja - Sakralno turistički vodič)) pisca ]urja LONČAREVIĆA iz 1985.

Gospa donosi slavu Aljmašu Uzroci slave bili su teški. Počeli su naime progonom otaca isusovaca iz Baranje koja je tada bila u ugarskom dijelu austrijske monarhije gdje je dio mađarskog visokog plemstva širio protestantizam, odnosno njegovu frakciju kalvinizam, oštrog protivnika rimokatoličke crkve. Tako su isusovci godine 1704. morali pobjeći iz Baranje, ali su ponijeli i svoj Gospin kip. Došavši u Aljmaš pitali su narod: »Gospa kod vas traži utočište - da li je primate?» Narod oduševljeno odgovori da ju prima, a isusovci im odvratiše: »Kad joj dajete utočište, tada ju nazivajte - GOSPOM OD UTOČIŠTA. Seljaci prionuše na posao i 1715. bila je završena crkva Gospi u čast. Župa se u Aljmašu spominje od 1807. pod nazivom Pohođenja Marijina. To je mala župa ali živi jakim vjerskim životom, a hodočasnici su počeli dolaziti već u prvoj polovici 19. stoljeća.

Međutim, stigla su nova iskušenja pa je 1846. selo zahvatio požar u kojem je izgorjela crkva, Gospin kip i vrijedni zavjetni darovi. Novi kip (izrađen u Beču) koji se i danas časti darovao je 1875. veliki dobrotvor nadležni biskup Josip Juraj STROSSMA YER. Tijekom godina broj hodočas-

Mljekarski list 8/2003.

nika se povećavao na oko 12.000 pa su za njih izgrađene nadstrešnice, desetak soba - ispovjedaonica, pomoćna kapelica. Dovedena je pitka voda, pored tri stara zvona uvedeno je još pet elektronskih da veselo pozdravljaju Gospu i njene umorne ali sretne hodočasnike koji su stizali od Bijele nedjelje pa sve do zadnje nedjelje u rujnu.

Dolazili su iz Vojvodine, Bosne, Baranje i cijele Slavonije. Tu su dobivali duhovne snage za življenje u našoj sv. vjeri u kojoj nam je jedini spas.

Gospa prognanica Sretni dani oko nastanka slobodne Republike Hrvatske početkom devedesetih godina 20. stoljeća bili su Podunavskim Hrvatima zagorčeni srbočetničkom agresijom zbog koje su Aljmašani morali šleperom, 1. kolovoza 1991. pod smrtnom opasnošću, ostaviti rodno selo i pobjeći u Osijek.

No, to nije bilo sve! Prastara mržnja i zavist na sve lijepo što je stvorio hrvatski narod navelo je neprijatelja da do temelja sruši 1992. crkvu u Aljmašu od koje je ostao samo dio desnog zida.

Nepokolebivi narod nije zapao u očaj i nije taj ostatak zida nazvao «zid plača» nego «zid nade», što se za sedam godina pokazalo opravdanim.

Pod ruševinama crkve kip Gospe od utočišta čudesno je spašen i tek malo okrnjen. Hrabri vjernici odnijeli su ga u Osijek gdje je Gospa prognanica dobila za sebe utočište u Domu sv.

Vinka u ulici J.J. Strossmayera br. 69. Prognani Aljmašani tamo su je redovno posjećivali i molili se za svoj sretan povratak u čemu su i bili uslišani.

Slavni povratak Konačna pobjeda dobra i pravde je neminovna. Istog dana, tj. 1. kolovoza kad su Aljmašani u suzama plovili Dunavom u progonstvo, toga dana 1998. istim su šleperom Aljmašani

31

ALJMAŠKA

GOSPA

OD UTOČIŠTA

vratili svoju Gospu u njeno staro utočište u Aljmaš. Na novim temeljima, bliže Dunavu, upravo završavaju novu crkvu koje je gradnja 2 počela 23. srpnja 2001. na površini od 450 m • Radove izvodi osječka tvrtka «Gradnja)).U Glasu koncila br. 26/2003. piše da je arhitektonsko rješenje župna-pastoralne crkve u Aljmašu »ori~inalno / sakralna / monumentalno i c1·elovito».To Je djelo mladih zagrebačkih arhitekata: Maje FurlanZimmermann, Ive Gajšek i Mirka Buvinića.

Vrhunsku slavu doživio je Gospin kip od utočišta zaogrnut plaštem nebesko plave boje s djetešcem Isusom u naručju, kada ih je zlatnim krunama okrunio naš Sv. Otac lvan Pavao II. u Osijeku na dan 7. lipnja 2003.

U svim teškim i radosnim danima i godinama brižno prati Aljmašku Gospu nfen odani i mudri župnik vlč. gosp. Ante MARKIC i to već od 1973. godine. Rodom je iz Istočne Hercegovine gdje je osnažen patništvom i tvrdoćom svoje rodne grude, a desetljećima obogaćivan plemenitim bogatstvom plodne Slavonije dao sve od sebe za svoje župljane i hodočasnike kojih, oko 25.000, potpuno pripremljen očekuje za ovogodišnj~ Veliku Gospojinu. Njihov broj će se još povećavati u svim nedjeljama kolovoza i rujna, a osobito na Malu Gospu i Ime Marijina. U novije doba dolaze vjernici iz svih krajeva mile nam Hrvatske: Dalmacije, Hrv. Primorja, Istre, Carskog Kotara, Zagorja, Međimurja i sva sila od davnina vjernih Slavonaca i Baranjaca. Vlč. gosp. župniku na velikoj pomoći stoji Bratstvo Isusovih malih sestara Charlesa Foucolda koje su «pravi evanđeoski ukras aljmaškog prošteništa)) kako to piše na Internetu. Budući da se naš hrvatski puk najbolje moli kada pjeva, ispjevao je A. Nikolić - Tuca ovu dragu pjesmicu čije stihove mi je vlč. gosp. A. Markić najspremnije izdiktirao telefonom: Gosponaša od Aljmaša Gdje se spaja Dunav i Drava Tu je rodnoselomoje, Tu se slavi Gospa naša Gospa od Aljmaša!

(J83rJEJll Jl O pranje,rofanjei pegfanjeveša Piše: Zlata Kovač Mnogi su običaji i navike naslijeđeni još od davnine.

Ispričat ću vam kako su nekada naše mame, bake i prabake održavale red i čistoću odjeće, posteljine, stolnjaka i uopće kuće.

U mojem rodnom selu, Koprivničkom Ivancu, i okolnim mjestima našega kraja u Podravini, nekada nije bilo niti se znalo za deterdžente pomoću koj~h se vrl~ brzo i l~ko skida prljavština s rublja. Da 61 se odrzala 1 osnovna higijena u kućama se snalazilo na razne načine i s puno truda i muke održavala neophodna čistoća. Osnovno sredstvo koje su koristile za pranje i čišćenje bio je "pepel" od drveta iz kojeg se pravila lužina ("lug"). Treba znati da je i u prošlom stoljeću drveni pepeo mnogo značio u domaćinstvu, pa je pomna spreman u vreće a onda u drvene sanduke i čuvan za I • • kuhanje "luga" (lužine) potrebnog za pran1e 1 bijeljenje rublja i većeg platna - "belilo".

Manje količine robe, "flake" i kuhinjske krpe iskuhavane su u loncu, u razrijeđenom lugu.

«Veliki veš», je stavljan u veliku drvenu bačvu, "čebricu" s malim otvorom pri dnu.

Plahte od lanenog i kudjeljnog platna, krevetnina i jastučnice, stolnjaci, stolnice, nastavakna slr. 34.

Vratismose rodnidome Čamcu starom,ušću svome, Vratili smo Gospu našu Gospu našu u A/j mašu.

Zavjet svojja Tebidajem Zaštitnice svih Hrvata Hvala Tebi,Majka naša, Gosponaša od Aljmaša!

82

.M(jekarskilist 8/200.1.

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: - predfsplranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanjem muznih Jedinica po mogućnosti u mlaku vodu; odgovarajućim četkama odstraniti grublJe nakupine nečistoća. Napomena· ispiranje ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne mliječna emulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 jogurt-čaše). U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi četkom odstraniti nakupine nečistoća.

KETIHGA INDUSTRIJ 31• 513 • 513; fale: 031 · 513 PRODAJA , • 513-577,111!1·031-513

SAPONIA .,...._ ....,

,.......,..d.dOoljet.

0upca2.'1-

-

OBIČAJI

muška i ženska odjeća i sav bijeli «veš», prethodno je namočen u vodi, a zatim stavljen u tu drvenu čebricu, pa prekrio «kudelašnom plahtom» preko koje je nalivena vruća lužina. Ta plahta je služila kao 11 filter" da pepeo ne prijeđe na rublje nego samo vrela lužina. Čebricu su opet prekrile drugom plahtom i gunjom, šatorom, kako bi se što duže zadržala toplina unutar čebrice, da se što bolje "dunsta", a u stvari skida prljavština i dezinficira.

Nakon nekog vremena, kada je roba ohlađena, na onaj otvor čebrice ispustili bi lužinu i ponovo po nekoliko puta ulijevali lužinu u čebricu na složeni veš za pranje. To pranje 11 dunstanje 11 trajalo je nekada i po dva tri dana, a zatim smo išli prati "belilo".

Mali su veš žene prale u dvorištu pored zdenca, ili na obližnjoj grabi. To su iskopane male grabe u koje se slijevala kišnica u vrtu ili na 11 bereku 11, na zajedničkom zemljištu, jako podvodnom, i nije se koristilo za druge potrebe sela. Za pranje veša dio grabe je bio ograđen pletenim plotom od pruća ("pleterom"), a ulaz je imao male stepenice 11 11 također ograđene prutima da se ne bi zemlja urušavala i mutila voda.

Kad je moja baka išla na grabu, nosila je na glavi drveno korito s vešom a u rukama 11 pralku", drvenu napravu kojom je po vešu lupala. Iako još mala, išla sam s njom i ispod ruke nosila malu struganjku i dve tri krpice 11 veša." To me jako veselilo jer sam smjela gacati po vodi i travi pored te grabe gdje je baka prala.

Kada se pak pralo 11 belilo 11, bilo je posebno veselje osobito ljeti kada je bilo toplo i lijepo vrijeme. Išli smo na potok Gliboki, pritok rijeke Drave, i to na jedno mjesto kod mosta koje smo zvali 11 kod Ungerovog melina".

Za nas djecu, to je bila posebna radost.

Ujutro, poslije doručka, kada je već sunce malo zagrijalo i vidjelo se da će dan biti pravi, tata je upregnuo konje, a na kola su naša mama, bake i još po koja žena nametale veš iz belila - čebrice i gore stavile korita, struganjke i drvenu klupu za pranje.

Ta je klupa bila drugačija jer je imala dvije noge kraće a dvije duge i to zato jer su se kraće stavljale u vodu, a dulje su bile na dijelu obalešljunčanom sprudu.

34

Na tim klupicama se "pralkom" lupalo po vešu. Tako se veš prao i ispirao. Druge su žene prale na koritu koje su okomito držale naslonjeno na sebe i uronjeno u vodu, a veš bi lupale na udubljenom dijelu korita u vodi. Kako je potok Gliboki tada bio bistra voda, vidjelo se kako prljavština s lugom odlazi, a čista voda lijepo ispire veš.

Nakon pranja taj su veš rasprostirale po okolnom grmlju, malom drveću pa i livadi da se ocijedi, a neki bi se komad, prije odlaska kući, već djelimice osušio.

Svježinu veša i platna opranog u bistroj vodi, izloženog blagom povjetarcu i toplom suncu kraj livade i cvijeća, osjećam i danas.

Djeca su se kupala i praćakala u plićaku u toj čistoj i toploj vodi, sunčala na pijesku i šljunku ili pak trčala po livadama, brala cvijeće i bezbrižno se igrala.

Oko podne, iako još belilo nije bilo gotovo, mi smo sjeli na travu, baka je rasprostrla stolnicu, a iz košare izvadila hranu, koja je svojim mirisom vabila na jelo. To je bio obično pečeni picek, sir s vrhnjem ili prgice, kuhani buncek i kuhana jaja, kruh pečen u krušnoj peći, 11 trepana" pogača, mladi luk, možda i paradajz ili kiseli krastavci, dakle ono što je već bilo u to doba godine, a nama je baš sve išlo u slast.

Kobile su pasle travu ili jele sijeno zavezane za kola.

Tata je obično otišao prijatelju u mlin ili kumovimaa u obližnje selo Đelekovec na ugodni razgovor.

Znalo se dogoditi da dođu i žene iz drugih sela na pranje velikog veša, pa nas je znalo biti mnogo. Pričale su razne novosti, smijale se i sa zadovoljstvom radile taj ne baš lagan posao.

Za nas djecu to je bio cjelodnevni izlet.

Na isti način se izbjeljivala i pređa11predivo"pai kudelašno i laneno platno.

To je, međutim, bilo mnogo teže jer se radilo zimi. Ta se pređa i platno pralo na grabi koja je često bila prekrivena ledom. Muški su sjekirama razbijali led da bi žene mogle prati, a žene bi uz sebe imale lonac tople vode, kojom su svako malo zagrijavale promrzle ruke. Kod tog izbjeljivanja velika je pomoć bila zima, smrzavica. Pređu i platno namočile su u vodi i stavile da promrzne i na taj način se izbijelilo. nastavaknastr.37 . .. lvf!jekarski list 8/2003.

VAMAKS®

p®

Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@)VETERINA d.o.o.

Vaša su goveda na paši?

SCHAUMANN Leckmasse Prednosti Leckmasse • Laka primjena • Otporna na kišu • Vrlo ukusna • Vitamini • Mikroelementi Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika:

marcoo d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin te!: 042 / 642 210

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 / 350 463

''POLJOSTR{}J" a.o.o.j I

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726 186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:

• MOGUĆNOST KREDITIRANJA• •NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

OBIČAJI

Nakon pranja i sušenja, platno i plahte i sav veš se "rolao''.

Komad po komad su namatale na okrugli drveni "rolač" a na njega su stavile korito u kojem je nekada bilo dijete ili teži kamen pa je mama ili baka korito rolala.

Kasnije su glačale glačalima u koje su stavile žar od drvenog ugljena. Bilo je i pegli u koje su stavljale posebni, u peći užareni, umetak od gusa i

glačala tako vrućim glačalom.

Tako je to bilo nekad, kad nije bilo struje, vodovoda, veš mašine (perilice), centrifuge, sušilice, deterdženata svih vrsta.- Bilo je to doba "pepela i luga", "rolača" i "čebrice", čiste izvorske vode, potoka i kišnice, ali puno vremena za pričanje i međusobne susrete, razgovore, smijeh i veselje, čega je sada, nažalost, sve manje. ~ .(\-...-<~~

:i,~TOVA~~ ODKARLOVCA DORIJEK(II •) ~.-. <:: DANicou , ~--

:.CY..(

.-.....,

Košare ili Jo---· . -- <l--sipdol, odakle Mrežnicu s obje strane opasuju niski zeleni se dolazi u ravhumovi ispresijecani dolinama, a tek se tu i tamo no Ogulinska javlja tamnocrvena, slabo·rodna zemlja. Od Sv. polje, nad koPetra kraj se pomalo mijenja. Posred slabih i im se diže travnjaka i guste stelje izviri svijetlo sivi 1182 m visoki vapnenac, a što dalje, sve ga više ima. Umjesto Klek. lijepih pravilnih dolina, javljaju se oble ponikve.

Ogulin je Željeznica se sve više diže. Trebalo je na mnogim vrlo lijepo i mjestima presjeći kamenu goru, da bi pruga uredno mjesto imala ravan put. Mrežnica je ovdje tamnou ravnici. Nemodra; zarovala se u duboku jarugu između kada je Ogulin okomitih crvenih i sivih stijena. Uz Jozefinsku bio sijelo Ogucestu stari je frankopanski grad: Zvečaj-grad. linske regimen• Malo po malo odmiče se željeznička pruga od te, a danas je sjedište Zupanije modruškoMrežnice, a kod Generalskog stola je ostavlja. riječke. Dvije su znamenitosti Ogulina: starinski Od te postaje lijepa cesta vodi do toplog grad u kojem je danas tamnica, i silni ponor kupališta Lešća. To je kupalište dao urediti Đule ili Dobre. Ta je rijeka sebi tu zadrla duboko maršal Nugent koji je stanovao u Bosiljevu korito, a baš u sredini mjesta Ogulina ne nalazi nedaleko Lešća. Iza Generalskog stola prelaze više puta na polju, nego podzemnom pećinom tračnice vrlo visokim, dugim mostom preko teče dalje. Rijeka se vere između stijena visokih i potoka Globornice, pa ulaze u postaju Tounj. Tu do 60 m. U vrijeme suše voda se sasma smanji. se pokazuje prva kamena glava goleme planine Od Ogulina se zalijeće željeznica u usku dolinu Kleka. Nedaleko postaje diže se stara tounjska Dobre, pa je dalje prati sve do Komorskih tvrđava s tornjevima i starinskom kapelom.

Moravica prelazeći rijeku preko četiri mosta, a Žitelji tounjski i okolišnih sela poznati su kao na četiri mjesta valjalo je načiniti tunel. Dobra "žicari", jer radeći na željeznici ili u brzojavnoj se primiče od 600 do 700 m visokim planinama službi, vrlo su vješti u namiještanju žica. Iza obraštenim visokim bukvama. Tu se javlja i prva T ounjskog grada, podno samog željezničkog crnogorica. nasipa, jedno je jezerce iz kojega izvire jedan Na sljedećoj postaji, Vrbovskom, križaju se krak rijeke Mrežnice. To nije pravo vrelo, već tu dvije ceste: Lujzinska i Karolinska, nazvana po Mrežnica po treći put izvire, budući da velikim Karlu VI. U dubokoj kotlini, oko koje je po dijelom protječe podzemnim spiljama kojih baš vrhovima rastepena Vrbovska, nalazi se tvornica u ovom kraju ima dosta i zbog kojih je bilo vrlo drvenih daščica (tavoleta). teško graditi prugu od Karlovca prema Rijeci.

Još kratak čas prati željeznica Dobru Željeznica obilazi dalje 400 m visoko brdo uspinjući se sve više, pa napokon dolazi do Krpel, prelazi preko Skradničkoga sedla i velike postaje Komorskih Moravica koje leže 420 dubokim se kamenim prosjecima bliži postaji m nad Jadranskim morem. O

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing

Mljekarski list 8/2003.

37

KALENDAR o.o

.s o. ;.a

RADOVA

KALENDAR RADOVA ZA KOLOVOZ

U polju - plitko oranje prethodno prašenih strništa. Djetelinu za sjemensku proizvodnju valja kositi. Ranije sorte krumpira već možemo vaditi, probirati i spremati za sjeme. Zasijati uljanu repicu, travne i travno-djetelinske smjese kao i čiste trave ili djeteline. Kraj mjeseca krajnje je vrijeme košenja otave.

Vinograd zaštititi od pepelnice i sive plijesni. Krajem mjeseca prikraćivati mladice.

Ranozrele stolne sorte sada odlistavaju pa bi ih trebalo mrežama zaštititi od ptica i kukaca ..

Prema potrebi vezati mladice, plijeviti korov kako bi vinograd bio uredan. a; U voćnjaku brati ljetne sorte voća. Otvoriti i:s::; zelenu rezidbu, zatim cijepiti na spavajući pup. Ako if ..~ "-~ -,,_(~ je vrijeme suho, voćke treba zalijevati.

I • ......

Povrtnjak zaštititi od bolesti i štetnika. Ako je ~(ti b1'"' <ii,_,·c,~-!<.-...r,,,;i•-1 vrijeme suho, povrće treba zalijevati. Nakon berbe tlo ~.,,.,.. ,\,,,. prekopati. Sijati: blitvu, mrkvu, peršin, mahune, salatu, :,,n radič, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac i matovilac.

C Saditi: cvjetaču, kupus, kelj, kelj pupčar, brokulu, salatu, radič, endiviju, raštiku, korabicu, poriluk i ljutiku.

U vrtu obrezati crnogoričnu živicu. Crnogorično ·y. "~: drveće sada valja saditi i presađivati. Ocvale trajnice ..,..,,:•~~5.·~•: ..•:.a:, I razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće saditi na ~tvoreno.o )(/)

___

~· r

agrometeorologija )) J

Utjecaj ovogodišnje suše na stanje livada pa i ratarskih kultura, dugo će se pamtiti. Urod kukuruza, soje, suncokreta, a pogotovo šećerne repe u Slavoniji i Baranji bit će umanjen za polovicu od očekivanog. No, i izgled livada tijekom lipnja nije obećavao očekivane otkose jer je njihova boja bila svijetlo zelena, a ponegdje već i žuta. Uostalom, pa kako i ne bi kada je ovaj mjesec bio najtopliji u posljednjih 40 godina. I tako, razmišljajući o štetama od ovogodišnje suše moramo istaknuti, da je pojave suše bilo i ranijih godina, ali tako rana njena pojava i tako dugo njeno trajanje, kao ove godine u Hrvatskoj se ne pamti.

Suša je ove godine počela u drugoj dekadi veljače kada je na meteorološkim postajama u Zagrebu pa i u Osijeku izmjeren samo 1 mm oborine. Vrijedno je istaknuti, kako je u posljednje 43 godine u Zagrebu tijekom ožujka samo jednom, a u Osi jeku čak ni jednom, nije izmjerena manje oborine nego ove godine. No, i tijekom travnja u Osijeku - posljednje 43 godine - nije 38

., •\~~

Piše: mr. se. Dražen Kaučić. agrometeorolog izmjerena manje oborine od ove godine. Dakle, iz mjeseca u mjesec sadržaj vode u tlu bivao je sve manji, odnosno njene su količine u cijeloj Hrvatskoj u plićim slojevima tla, odnosno na dubini tla zasijanog sjemena ratarskih kultura, bile vrlo blizu donje granice fiziološki aktivne vode u tlu. Podsjetimo se, donja granica fiziološki aktivne vode u tlu je vlažnost venuća, odnosno to je vlažnost tla pri kojoj biljke više nemaju na raspolaganju lako pristupačnu vodu. Zbog toga, koriste vodu koja se većim silama drži za čestice tla pa je rast biljki usporen.

Potrebu natapanja ratarskih kultura u Hrvatskoj su mnogi poljodjelci ozbiljno shvaćali.

Do ove godine manjak vode u tlu tijekom proljetnih mjeseci nije zabilježen u tlu istočnih pa i zapadnih krajeva Hrvatske. Primjerice, na Glavnoj agrometeorološkoj postaji u Križevcima, i to u praškastoj ilovači, 15. svibnja ove godine na 10 cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo je 24 1, a na 50 cm dubine 119 I vode na četvornom metru.

Sada je trenutak da se razmišlja o natapanju, ali ne na način da se natapanje koristi samo u slučaju ponovne pojave suše, nego da se kontinuiranim Mljekarski li.<;t8/2003.

AGROMETEOROLOGIJA korištenjem sistema za natapanje prekine s takozvanom poljoprivredom "suhog ratarenja".

Naše su želje da nam poljoprivreda bude intenzivna, suvremena a njeni proizvodi što jeftiniji. Pomalo je sramotno da u Albaniji natapaju 54% a u Hrvatskoj samo 0,1% obradivih površina. U svijetu se danas natapa 18% obradivih površina. No, na spomenutim se površinama proizvodi čak više od 33% hrane u svijetu.

Moramo, ipak, sami sebi priznati da do sada problem nazvan "suša" nismo ozbiljno shvaćali.

No, na brojnim znanstvenim· skupovima posljednih 10 godina agronomi, šumari, biolozi pa i meteorolozi upozoravali su na pojavu i

posljedice suše u Hrvatskoj. Prisjetimo se, Hrvatsko hidrološka društvo organiziralo je 1993. godine okrugli stol samo o suši, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1998. godine organizirala je znanstveni skup: "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama". Izgleda da je sve to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Suše će biti i u godinama koje dolaze, pa zato iskoristimo sve do sada napisana a brojnim projektima i znanstveno dokazana. Objedinimo znanje agronoma, šumara, biologa i meteorologa pa pokušajmo u godinama koje dolaze ublažiti posljedice moguće pojave suše.

VAŠ LIJEČNIK

PRIRODNIH SREDSTAVA ZASMIRENJE Piše: dr. Ivo Belan Ovdje je navedeno šest takvih prirodnih pomoćnih sredstava koja su se pokazala najboljima tijekom znanstvenih ispitivanja. Neka od njih bila su ispitivana u usporedbi s diazepamom (Normabel, Apaurin), jednim od najčešćih lijekova za smirenje, i pokazali su se djelotvornima.

Upamtite, ovo su prirodna pomoćna sredstva koja brzo olakšavaju napetost i koja pomažu u svladavanju stresova. Međutim, ako vaš nemir i tjeskoba i pored toga ne prestaju ili postaju pretjerani, potrebno se konzultirati s liječnikom.

Preuveličajte - «napušite» stres. Ako se ne želite slomiti pod stresom, pokušajte nešto potpuno suprotno, to jest pokušajte na neki način, na primjer, prasnuti u smijeh. Srdačan, krepak smijeh općenito se smatra jednim od najboljih načina neutraliziranja stresa. Međutim, često se teško prisiliti na smijeh u nekoj napetoj situaciji. Ipak, eksperti su izmislili tehniku koja pomaže u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu. Da bi olakšali napetost, situaciju «napušite» nesrazmjerno do točke apsurdnosti i komičnosti. To može potaknuti smijeh i olakšati neugodnu situaciju. Evo kako to izgleda na jednom primjeru. Recimo da ste zapeli u najvećem prometnom krkljancu, u dugoj koloni automobila. Umjesto da u sebi bjesnite, psiholozi preporučuju da na glas opisujete najstrašniji scenarij koji možete zamisliti, a koji bi vam se mogao dogoditi. «Ovdje ću biti zaglavljen satima. Ovi se automobili neće n i k a d a pomaknuti. Službene osobe morat će zatvoriti auto-put i zračnim putem odvoziti nas. Naravno,

Ml_jekarskili.si 8/2003.

i kako ih primijeniti

?

Činjenica je da ne možemo izbjeći stresne situacije. Naša najbolja obrana je olakšati napetost što je brže moguće i to ne lijekovima ili nekim žestokim pićem, nego nekim prirodnim «trankvilizantom» (sredstvo za smirenje). Dakle, sredstvom koje će smiriti nerve ali neće istovremeno smiriti i umrtviti životnu energiju ili vas dotući nizom neželjenih nuspojava.

om ce vjerojatno upotrijebiti helikopter za odvoženje svih ovih automobila. Dok oni stignu do mene, moja će djeca već odrasti, oženiti se i imati svoju djecu. Nitko više neće ni znati tko sam ja». Dr. Elkin Allen, stručnjak za pitanja stresa kaže: »Preuveličavanjem, pretjerivanjem situacije do točke besmislenosti, počinjete se smijati sami sabi. To pomaže da postavite situaciju u perspektivu». A perspektiva je prirodno smirenje, jer stres obično nije uzrokovan situacijom, nego načinom kako mi vidimo situaciju.

Smirenje uz pomoć glazbe. Istraživanja na ovom području još nisu završena, ali nekoliko znanstvenika smatra da sviranje tihe, umirujuće glazbe u kirurškim salama može smanjiti opseg potrebne anestezije u pacijenata. Isto tako, glazba može umiriti pacijente u zubnim ambulantama.

Većina eksperata kaže da relaksirajuća glazba mora biti spora, tiha i instrumentalna, jer tekst pjesme može negativno utjecati na raspoloženje.

Međutim, nemojte očajavati ako vam je Bach dosadan. Dr. Cherly Maranto, predsjednik američkog udruženja za terapiju glazbom kaže da dvi39

VAŠ LIJEČNIK je najvažnije karakteristike umirujuće glazbe mogu biti poznavanje takve glazbe i posebna sklonost prema njoj. Eksperimentiranjem pronađite što na vas najbolje djeluje. Pokušajte sljedeće: mirno sjedite zatvorenih očiju, polako <lišite (dok brojite do četiri udišite i istim tempom izdahnite) i slušajte glazbu. Zamislite kako nate teku preko vas slično vodopadu, ispirući napetost i ostavljajući vas s osjećajem osvježenja.

Hodajući izmaknite se napetosti. Pred 15ak godina utvrđeno je da 15 minuta hodanja smiruje bolje nego meprobamat, lijek za smirenje.

Istraživači počinju otkrivati u kolikoj vas mjeri jedno kratkotrajno hodanje može osloboditi zabrinutosti i tjeskobe.

Profesor psihologije Robert Thayer s kalifornijskog sveučilišta u Long Beachu, obavio je nekoliko ispitivanja učinka 10-minutnog žustrog hoda.

On je izvijestio da su se njegovi ispitanici nakon hodanja osjećali manje napeti a krepkiji.

U jednoj studiji, svaka je od osamnaest osoba pojela po jedan komad čokolade a nakon 30, 60, i 120 minuta opisivali su kako se osjećaju. Zatim su te iste osobe žustro, brzo hodale i opet nakon istih vremenskih razmaka od njih je zatraženo da opišu koliko se osjećaju napeto ili opušteno. Ispitanici su primijetili da nakon hodanja imaju više energije i da su manje napeti nego nakon konzumiranja čokolade. A i učinak je trajao oko 2 sata.

Dr. Thayer je ustanovio da su ispitanici, koji su hodali na pokretnom sagu u kabinetu za ispitivanje, govorili o smanjenju napetosti koje je bilo otprilike isto kao i onih koji su hodali u nekom slikovitom okolišu. On smatra cla su za smanjenje napetosti odgovorne određene kemijske supstance koje se otpuštaju u mozgu za vrijeme hodanja.

Pričajte, povjeravajte se. Jeste li nervozni i napeti zato što ćete morati održati neki govor?

Kažite nekom o tom svom problemu. Jeste li uskoro pred rastavom braka? Podijelite s nekim taj svoj nemir i zabrinutost. Bojite li se da ćete dobiti otkaz na poslu? Povjerite se nekom.

Istraživajući svoj strah vi ga točno definirate i locirate. Katkada, onaj koji sluša takvu ispovijest (a posebno onaj koji je već doživio isti problem), može odstraniti osjećaj izolacije koja često pogoršava emocionalni stres. «Ono što uzrokuje stres . i napetost mi često zadržavamo u sebi.

Pronađite nekoga u svom životu s kim možete razgovarati kad počinjete osjećati zabrinutost» kaže dr. Jerilyn Ross, direktor psihijatrijskog centra u Alexandriji (Virginia).

Ako se odlučite pričati, ovdje je nekoliko 40

smjernica za to ispovijedanje, otvaranje prema drugom. Otvorite se samo onome tko stvarno vodi brigu o vašim interesima, razgovarajte s onim tko stvarno sluša. Ako osjetite da je slušatelju dosadno ili je dekoncentriran, on je vjerojatno upravo takav. Pripazite na nagle, iznenadne porive da govorite: ako se odlučite ispovijedati, pričekajte jedan sat i vidite osjećate li se još uvijek isto.

«Isperite» iz sebe zabrinutost. Kupka koja najbolje relaksira je ona s temperaturom vode od 37,5-38,5 stupnjeva. Za razliku od toga, mnogo toplija voda «šokira» nervni sustav, uzrokujući da se mišići stisnu. Međutim, umjereno topla voda smiruje čovjeka, povećavajući krvnu cirkulaciju i opuštajući mišiće. Stručnjaci smatraju da zagrijavanje tijela može čak uzrokovati biokemijske promjene u organizmu koje induciraju, između ostalog i dublji, čvršći san.

Regulirajte ritam disanja. Kad nastupi zabrinutost, srce ubrzava rad, disanje postaje površno i ubrzano. Međutim, obrnuvši simptome stresa tj. dišući polagano i duboko može vam uspjeti umiriti se gotovo trenutno.

Dubokim disanjem tijelo otpušta umirujuće hormone endorfine. Tehnika je jednostavna.

Polako udahnite kroz nos ugodno šireći trbušnu stijenku a nakon toga grudni koš. Tada otpuštajte dah opet kroz nos (sporije nego što ste udisali) i tiho izgovarajte: »Opusti se.» Odredite, npr., neke situacije u kojima ćete duboko disati jednu ili dvije minute tijekom dana.

Kada dođete kući prakticirajte 10-minutnu tehniku dubokog disanja. Nakon nekoliko mjeseci, možda čak i tjedana, počet ćete automatski disati sporo i duboko kad god ste napeti ili tjeskobni. :.J Ml.fekarski li,st 8/2003.

I

FAISae

l>inOl)a

uz svježe mlijeko

··