Mljekarski list 7-2004

b

ura

Zavašupotpunu ravnotežu vww.lura.hr / lura-info@lura.hr

besplatni potrošački telefon 0800 277 27i

SRPANJ,

2004.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ ZLATNI ROG______________________________

I

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Čišćenje i dezinfekcija opreme za mužnju - mljekovodni sistem _____________________

23

Rezultati uzgojna selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske ______________________

26

KRMNE KULTURE Postrna sjetva - veće iskorištenje tla _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Uzgoj kukuruza za siliranje u postrnoj sjetvi _ _ _ _ _ 4

IZ MINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP _____________________ 27

HRANIDBA Hranidba krava u kasnom razdoblju vegetacije _ _ 7 Punomasna, pržena (tostilirana) soja u hranidbi mliječnih krava _________________________ 12

RAZMIŠLJANJE TERENSKOGA AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji ___________ 30 Raste broj krava holstein-friesian pasmine u Republici Hrvatskoj ______________________ 34

VETERINARSTVO Pogrješke muzača ________________________ Dezinficijensi u mlijeku ____________________

IS I7

GOSPODARSTVO Razvitak mljekarske proizvodnje - Zašto ne može brže i bolje? ______________________

I8

OBAVIJEST Posjeta učionici u polju - pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu - područje krmne kulture _________________ 3 7 OBITELJ I DOM . ____________ . ___________ 38 - 48

ZLATNI ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište KRITERIJIZA DODJELU «ZLATNOGROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.

-------~------------¾<:-------------~------------~-----Ime i prezime

: Napomena: XPopunjeni obrazac s , podatcima za mjesec : LIPANJ dostaviti ti: jekom srpnja o.g

proizvođača:

Adresa: Broj krava:

I

Količina mlijeka isporučena

: Za eventualna do: datna objašnjenja iz: volite nazvati Hrvat' sku mljekarsku udX : rugu 01/4831-265.0

mljekari (litara):____ ____ .......... .

Klasa isporučenog mlijeka: ..

~I

Datum predaje obrasca i potpis: .................................. ..

I I I ______

-;::,<- ___________

->'i,

____________

~-

___________

-~

_____

I I

RedakclJsklkolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher. Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak, Redaklorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Ćičmak, prof., Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Uprava I uredništvo: Zagreb. llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, &-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, CIJana: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 primjeraka

KRMNE KULTURE

Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati niz kultura kojima se potpuno iskoristi tlo i veći dio sunčeve energije te proizvede zelena krma, silaža i zrno za ishranu stoke tijekom jesenskog razdoblja.

Q.)

,u,

Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultura siju se postrne kulture za ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. Mogu se sijati mnoge kulture ovisno o potrebama, mogućnosti i opremljenosti gospodarstva te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.

Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u oranični sloj dospije velik broj sjemenki raznih korovnih vrsta koje će idućih nekoliko godina klijati i stvarati velike poteškoće pri zaštiti usjeva.

Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u početku srpnja pa do sjetve u proljeće iduće godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti posebice u onim područjima u kojima padne više kiše a raspored ljetnih oborina je ujednačeniji, pa je sjetva postrnih usjeva sigurnija. i;C

Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura kraće vegetacije a prilagođeni uzgoju u toplije doba godine, odnosno kultura koje se mogu u jesen duže iskorištavati na razne načine, ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi proizveli što je moguće veću masu po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima za proizvodnju. U tu se svrhu često siju smjese kultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine da bi u određenim uvjetima, a u kratko vrijeme, osigurali kvalitetnu krmu koju je moguće više mjeseci upotrebljavati na predviđeni način.

Selekcionirane su brojne sorte i hibridi kraće vegetacije koje prilagođene uzgoju na višim temperaturama daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u predviđeno vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelikog udjela

y

PRODAJA,MONTAZAI SERVISMUZNIH UREĐAJA ~ ZA KRAVE,OVCEI KOZE

2500

BESPLATNI SAVJETI!

PROIZVODA

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE!

-SVEZA SVINJE -SVEZA OVCEI KOZE -SVEZA KRAVEI KONJE

Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad 1

Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482 E-mail:gumex-eko@inet.hr

OPREMA ZA FARME

2

GUffllX

·-

Mljekarski List 07/2004.

KRMNE KULTURE vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak), jer se od viška proizvedene krme siliranjem dobije sendvič-silaža koja je obično bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Kako stoka pojede veću količinu ove silaže postižu se bolji učinci u proizvodnji.

Agrotehnika za postrne usjeve Imaju li se u vidu specifične okolnosti postrne sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je izmijenjena u usporedbi s agrotehnikom za usjeve u redovnom uzgoju. Budući da je nedovoljna količina vode glavni razlog sporednog značenja postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje čuvanje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla).

Temeljno pravilo je da se osnovna obrada tla za postrne usjeve izvede u što kraćem roku i sa što manjim brojem zahvata. Što se tiče izbora oruđa, najpogodnija je freza zbog integralne obrade tla.

Ona ujednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti klasična oruđa (lemešni plug, tanjurače, drljače, sjetvospremač). Odmah nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba preorati strnište na dubinu 15 do 20 cm. Nakon oranja odmah treba zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj.

Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. Budući da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna negoli u glavnoj sjetvi, i količine gnojiva za tu namjenu su manje. Za većinu postrnih usjeva po hektaru je dovoljno 60-80 kg dušika (N), 40-60 kg kalija (:KiO)i isto toliko fosfora (P 20 5). Dodatno bi trebalo povećati količinu dušika

za 25 kg/ha ako se slama zaorava, odnosno ostavlja u tlu. Nakon obavljene sjetve površinu treba povaljati rebrastim valjkom da bi u tlu bilo dovoljno vlage. Nakon valjanja tla glatkim valjkom tlo treba vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetva zahtijeva posebnu pozornost. U pravilu se sije nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima količina sjemena trebala bi biti oko 30 % veća jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što značajno prorjeđuje sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava u prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti, vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve, ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom odgovarajućih herbicida. Zaštitu od štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida u vrijeme sjetve.

Za hranidbu stoke zelenom krmom u kasnu jesen poželjno je sijati razne kupusnjače: krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudansku travu, uljanu rotkvu-rauolu, podzemnu korabu, stočnu mrkvu, soju te suncokret (tablica 1.).

Navedene kulture mogu se kositi ili napasivati goveda (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni, a još bolje zimi ovce i koze u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i u početku proljeća kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu.

J Kupusnjače-krmni kelj, repica-petranova rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i tečnija silaža koju stoka rado jede. U

Tablica 1: Postrnikrmni meduusjevi Vriieme Kultura Kukuruz• zelenakrma Kukuruzza silažu Šećerni sirak-zelena krma Šećerni sirakaza silažu Sudanska trava-zelena krma Stočni kelj PerkoPVH-krmnerepice Uljanarotkva Podzemna koraba Stočna mrkva Sojaza zelenukrmu Suncokret

Sjetva

Korištenje

Stadiji oblikkorišteaja

20.06.-20.07.

Po potrebi Vegetat.porast-mliječna zrioba 20.06.-20.07. U fazimliječne zriobe Mliječno-voštana zrioba 20.06.-20.07. Po p0trebil-2otkosa Vegetativni porastdometličania 20.06.-20.07. l otkos Mliječno-voštana zrioba 20.06.-20.07. Po notrebil-2otkosa Vegetativni porastdo metličanja 20.06.-31.07.

Po potrebi Vegetativni porast 20.06.-15.08. Po potrebil-2otkosa Vegetativni porast 20.06.-01.08.

Vegetativni porast Po Potrebi 20.06.-15.07.

Jesen-zima Korijen,glavei lišće 20.06.-20.07.

Jesen-zima Korijen 20.06.-15.07.

Po potrebi Formiranjemahuna 20.06.-15.07.

Po potrebi Ve~etativna masa

M/jekarski [i,st 07/2004.

Urod zelene masetiha 30-50 30-40 40-50 30-40 30-40 30-80 30-40 30-60 25-55 20-40 20-55 45-50

U zelenojmasi Surove Škrobna Suhe bjelančevine vrijednost tvariu% u% u% 16-24 1,9-22 10-13 24-28 14 O 22 16-24 1,5-2,2· 10-11 22-24 1,9-2,0 14 22-26 1,9 14 11-14 1,8-2,8 8-10 6-7 7 9-16 2,1-2,7 8-14 5,7 22 8-14 I9 8,3 10-19 0,8-1 5 6-8 20-26 3,5-4,7 10-13 10-16 1,3 6,7

3

KRMNE KULTURE

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

prisutnu vlagu u zemljištu. Iz tog razloga, istog dana po skidanju žita treba uzorati zemljište i obaviti sjetvu. Mada je poznato da je za silažni kukuruz karakteristična nešto veća gustoća biljaka (za oko 10-20%), ukoliko ga sijemo kao postrnu kulturu, gustoća treba ostati ista kao za proizvodnju zrna kukuruza, jer nicanje i razvoj biljaka protječe u uvjetima s manje vlage.

Poželjno je nakon sjetve obaviti i valjanje, čime će se dodatno sačuvati prisutna vlaga, i smanjiti njena isparavanje. I pored svega toga, zalijevanje parcela silažnim kukuruzom predstavlja jedinu sigurnu garanciju ne samo za visoke i isplative prinose, već i za uspješno nicanje.

Do sada se u svijetu i kod nas malo radilo na stvaranju posebnih hibrida kukuruza namijenjenih proizvodnji silaže. Razlozi su višestruki, a jedan od njih je taj što je najvažniji proizvod i za silažni kukuruz, također, zrno. Iz tog razloga se za spremanje silaže i danas koriste hibridi čija je namjena proizvodnja zrna. Zbog kratkog perioda vegetacije za postrnu sjetvu kukuruza preporučuju se hibridi FAO grupe zrenja 100 i 200, jer jedino oni imaju šansu da do prvih mrazeva stignu u fazu potrebne zrelosti za dobivanje kvalitetne silaže. Prinosi postrnog silažnog kukuruza iznose i do 40000 kg/ha, pa i više. U suhoj tvari postrnog kukuruza ima oko 11 % sirovih proteina, a u smjesi sa sojom ili nekim drugim kulturama i 13-14 % proteina. Smjesa postrnog kukuruza i soje predstavlja odličnu kombinaciju za proizvodnju kvalitetne silaže, pri čemu kukuruz osigurava potrebne šećere za uspješnu fermentaciju, a soja povećava prosječni sadržaj suhe tvari. _J

Jedna od nedovoljno iskorištenih mogućnosti za proizvodnju značajnih količina stočne hrane u našoj zemlji je sjetva naknadnih i postrnih usjeva. Na taj način se proizvode ne samo dodatne količine hrane, već se krajnje racionalno koriste raspoložive poljoprivredne površine, koje nakon ubiranja glavnog usjeva ostaju u drugom dijelu vegetacije neiskorištene i prepuštena korovima. Mogućnosti za drugu žetvu (odgovarajuću temperaturua i broj dana) ima većina naših poljoprivrednih područja.

Međutim, glavni

i ograničavajući faktor za uspjeh druge žetve je količina vlage, koja se u potrebnoj mjeri ne može osigurati iz padavina, pa navodnjavanje postaje neophodna agrotehnička mjera.

Druga žetva se odnosi na uzgoj biljaka za proizvodnju zrna, ili za proizvodnju biomase. Za oba oblika proizvodnje koriste se slične agrotehničke mjere, dok je osnovna razlika u rokovima sjetve, čime je uvjetovana i namjena tako uzgajanih usjeva. Kao najinteresantniji naknadni usjevi za zrno jesu soja i suncokret, ali je njihovo uzgajanje iz druge sjetve dosta "rizičan" posao, jer im najčešće ne ostaje dovoljno dana vegetacije za puni ciklus i postizanje prinosa koji bi opravdali materijalna ulaganja. Iz tog razloga je daleko interesantnija i uspješnija proizvodnja biomase za spremanje silaže, a kao najznačajnija kultura za ovaj vid proizvodnje je kukuruz.

Kod nas se kukuruz kao glavni usjev uzgaja u svrhu proizvodnje zrna, te je postrni uzgoj kukuruza za silažu najbolji način da se iskoriste slobodne površine nakon žetve žita. Sjetvu postrnog kukuruza treba obaviti odmah poslije skidanja pšenice ili ječma, da bi kukuruz imao što duži period vegetacije, ali i da bi iskoristilo 4

Mljekarski li,st 07/2004.

PROIZVOĐAČI MLIJEKANA SEOSKIMGOSPODARSTVIMAI NOVIHRVATSKI PROIZVOD ZA EUROPSKU KAKVOĆU MLIJEKA ORIJENTACIJSKI TEST ZA OTKRIVANJE POVEĆANOG BROJA SOMATSKIH STANICA OMOGUĆAVA SVAKOM INDIVIDUALNOM PROIZVOĐAČU MLIJEKA DA NA LAKO SAVLADIV, BEZOPASAN, JEFTIN I POUZDAN NAČIN SAMOSTALNO VRŠI KONTROLU POČETNE KAKVOĆE MLIJEKA SVOJIH KRAVA.

®INDIKATOR JE NOVO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE SUBKLINIČKIH I KRONIČNIH MASTITIČNIH OBOUENJA. S(.']n1,ffeco· •INDIKATORPREVENTIVNO UTJEČE NA NJIHOVO SUZBIJANJE I PRVO JE REGISTRIRANO HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE POVEĆANE KOLIČINE SOMATSKIH STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU. TROŠAK KORIŠTENJA TESTA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA, SMANJENJE GUBITAKA ZBOG POSUEDICA PRIKRIVENIH UPALA VJMENA. I TIM JE U SVEZI I ODREĐENA MATERIJALNA SIGURNOST PRI OTKUPU ZAJEDNIČKOG MLIJEKA S VIŠE SEOSKIH GOSPODARSTAVA KAO I PRI NABAVI KRAVA. I • 1ND1KJ:\TOR omogućava: 0 VIŠU OTKUPNU CIJENU ZA ISPORUČENO MUJEKO; 0 POVEĆANJE KOLIČINE IZMUZENOG MUJEKA; 0 MANJE TROŠKOVA ZA UJEČENJE I IZLJEČENJE; 0 PRAĆENJE DJELOTVORNOSTI PODUZETIH MJERA I POSTUPAKA HIGIJENSKE PREVENTIVE I WEČENJA; 0 KONTROLU HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI MUJEKA S

. DVA JU VIŠE GOSPODARSTAVA; 0 KONTROLU ZDRAVSTVENOG STANJA VIMENA PRI

KUPNJI KRAVA. Kontrola EKONOMIČNOST

SgmaTe

@

kakvoće:

HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT Odobrenje:

TESTIRANJA REZULTAT MINISTARSTVO POUOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I JE NISKIH TROŠKOVA VODNOG GOSPODARSTVA RH, UPORABE ,. -a: UPRAVA ZA VETERINRSTVO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA KOŠTA U PROSJEKU MANJE OD lKN / TESTIRANJU * (*) na bazi troška za tjedno testiranje svih četvrti vimena 3 krave kroz period 305-dnevne laktacije.

HRVATSKI PROIZVOD

d.o.o.

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec okreni Tel. 042 207 990; Fax. 042 207 991

••• ··Mastitis je najskuplja bolest mliječnih krava koja za 10 - 30% smanjuje proizvodnju, cijenu i prodaju mlijeka, te za 1,6 puta povećava izlučivanje krave iz proizvodnje.

Krave, čije mlijeko sadrži više od 200 000 somatskih stanica u 0,001 litre ili mililitru (mi) mlijeka imaju mastitis. I na najboljim farmama mastitis se javlja u 30% krava godišnje. Jedan klinički slučaj znači 9 subkliničkih mastitisa. Cijena liječenja po kravi iznosi 840 kn. Klinički mastitis, ili onaj čiji su znakovi vidljivi, košta 420 kn/kravi, a procjenjuje se da još toliko koštaju subklinički mastitisi, čiji su znakovi nevidljivi.·· •.. ( doc. dr. se. Darko Grbeša, Mljekarski

list br.3, Zagreb, ožujak 2003. godine)

... ··Bolesti vimena treba u prvom redu spriječiti, no ako do njih ipak dođe, dobro ih je što prije otkriti i tako štetu koja se sastoji od gubitka mlijeka, troška lijeka i liječenja, te ranijeg izlučivanja oboljelih grla. Prvu sumnju na bolest mogu postaviti sami stočari ili muzači koji su svakodnevno uz kravu i najbolje mogu uočiti i najmanje promjene u mlijeku i na vimenu. Ako se pri tom služe i pomoćnim sredstvom za otkrivanje nevidljivih promjena u mlijeku iz naizgled zdravih četvrti vimena, šanse za uspjeh liječenja su veće a šteta manja. ··... spriječiti i umanjiti

(Prof.dr.sc. Marijan Cergolj, Klinika za porodništvo Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osvrt na SGmaTest., _ orijentacijski test za otkrivanje somatskih stanica u mlijeku muznih krava, Zagreb, 2003. godine.) priručnik B. Uhlika:

SQ>maTest® Komplet Orijentacijski

test za otkrivanje

povećanog broja

somatskih

stanica u svježem mlijeku.

Sadržaj kompleta: #SomaTest„lndikator: 2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih četrti vimena); # SQmaTest®egronomski oblikovane bočice za doziranje; # SQmaTest•dozator; # SQmaTest„testator; #SQmaTest• - orijentacijski test za otkrivanje somatskih stanica u mlijeku muznih krava, Praktični priručnik za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvima©; #SomaTest®korak-po-korak uputa za korištenje

SGmaTest®INDIKATOR Dijagnostičko sredstvo

za otkrivanje povećanog broja somatskih stanica u svježem mlijeku.

Koristi se isključivo uz nabavljeni pribor, priručnik i uputu iz SomaTest„Kompleta!

Sadržaj kompleta: #SomaTest•1ndikator: 500 mi (za više od 40 testiranja svih četvrti vimena); doziranje; # SQrnaTest9dozator

# SomaTest®egronomski oblikovana bočica za

--+<-------~-------~-------+<-------~-------~-KUPON ZA NARUDŽBU SGmaTest ® -A PO PROMOTIVNOJ CIJENI Naručujem jedan

D SGmaTest® Komplet 7D SGmaTest® INDIKATOR-

(u praznom

Cijena:

Cijena:

kvadratiću označiti predmet

79,80 kn*+ 24,90 kn***+

Ime i prezime: ______________________ Adresa (ulica i kbr., mjesto):

troškovi poštarine** troškovi poštarine** _

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

________________________

Poštanski broj i mjesto: __________________________ Telefon/mobitel:

------------

Mlijeko dajem u otkup:

narudžbe):

_ _

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

Ooa □ Ne. Naziv mljekare: _________________

(obvezno ispuniti) (obvezno ispuniti)

DD _

FARMd.o.o. će sačuvati podatke koje ste naveli u ovoj narudžbi. Očekujemo da nam javite svoja iskustva i rezultate postignute llstu". Kupnjom SomaTest„kompleta 'iJ ostvarujete pravo na popust pri kupnji ostalih naših proizvoda i usluga za unapređivanje proizvodnje mlijeka koji će se uskoro pojaviti c#< I na tržištu; popust je trajan i iznosi 15% od redovne maloprodajne cijene!

\li korištenjem SomaTest'!.a. Vaša zapažanja i sugestije rado ćemo objavljivati u "Mljekarskom

+

I *

Promotivna cijena sadrži PDV i važeća je samo za pretplatnike "Mljekarskog lista". Ekskluzivna prodaja pretplatnicima trajat će do 31. kolovoza 2004. godine. Od 1. rujna započinje distribucija SGmaTest a krajnjim korisnicima putem ovlaštenih zastupnika, strukovnih udruženja, institucija i mljekara. ** Iznos koji odgovara poštarini i manipulativnim troškovima naručitelj se obvezuje platiti poštaru ili na pošti kod preuzimanja pošiljke *** Cijena s PDV-om za krajnje korisnike koji već posjeduju SGmaTestgKoinplet.

I

---~------~-------~-------~-------~-------~--

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec

========================~

HRANIDBA

HRANIDBA KRAVA U KASNOM RAZDOBLJU VEGETACIJE C) rn

"6 Q,)

>00

p::

šnju proizvodnju mlijeka i najbolju plodnost. Najmanje ima ponovljenih pripusta, krave lako ostaju ponovo steone i imaju najkraće međutelid­ beno razdoblje. To je uostalom najprirodniji ciklus reprodukcije krava i to razdoblje treba iskoristiti za pripuste i oplodnju, posebice krava slabije plodnosti.

U uvjetima suvremene stočarske proizvodnje, s dobrim izborom i planskom proizvodnjom kvalitetnih krmiva tijekom čitavog godišnjeg razdoblja, a zatim uz pravilno držanje i hranidbu krava, može se i treba sačuvati kontinuitet visoke proizvodnje mlijeka i reprodukcije krava tijekom čitave godine neovisno o godišnjim i vremenskim promjenama. To je također od interesa za rad mljekara i redovito snabdijevanje tržišta mlijekom.

U kasnijim razdobljima vegetacije povećava se u travi postotak suhe tvari (do 22 i 24 %) i povećava sirova vlaknina (od 4,4 do 7,5 %).

Smanjuje se energetska hranidbena vrijednost, probavljivost i iskoristivost krmiva, zbog čega krave uzimaju i manje hrane. Sijeno se stoga može smanjiti na samo oko 1,0 do 2,0 kg/dan, a krmne obroke prema muznosti treba nadopunjavati krepkim krmivima (koncentratima) s kojima će se poboljšati tek, uzimanje, probavljivost i iskoristivost hrane.

Sa starosti tratine povećava se suha tvar i sirova vlaknina. Smanjuje se probavljivost i energetska hranidbena vrijednost krmiva što uzrokuje slabiju muznost i pad kvalitete mlijeka. To se posebice očituje dolaskom vrućih i sušnih mjeseci, jer se zbog velikih vrućina tratina slabije obnavlja, suši i postaje manje ukusna.

Krave uzimaju manje hrane, i značajno se smanjuje potrošnja i iskorištavanje teže probavljivih suhih voluminoznih krmiva.

Najveći prinosi travne mase u normalnim prirodnim uvjetima dobivaju se u mjesecima travanj - svibanj. Slobodnom pašom na određenom prostoru krave obično na početku probiru ukusniju i kvalitetniju travu, smanjuje se kvaliteta tratine i treba intenzivnom pašom (pregonskim napasivanjem), košnjom i gnojidbom produžiti vegetativna razdoblje, omogućiti bolji rast i racionalnije iskorištavanje trave.

Već u lipnju dolazi do depresije rasta trave, a u srpnju i kolovozu se značajno smanjuju prinosi i kvaliteta travne mase (za 50 pa i 60 %). S tim se smanjuje količina uzimanja hrane, što značajno utječe i na količinu i kvalitetu mlijeka.

Optimalno je, stoga, u gospodarstvima, u kojima prevladava sustav hranidbe krava sa svježim zelenim krmivima, da su i ciklusi reprodukcije krava usklađeni s količi­ Tablica 1: Osnovni krmni obroci u kasnom pašnom nom i kvalitetom zelenih krmiva, odno- a) razdoblju sno: telenje krava u veljači i ožujku, Sirovine Ukupno sadrže visoka laktacija, pripusti krava i oplod- Siieno ki! T 1,0 Suhe tvari " 12 960- u ST % nja u travnju, svibnju i lipnju, tako da Trava oaša ki! I 55 O Sirovih bielančevina 11 1 508 - 11,64% Sirove vlaknine 4 150 - 32.02% visoka gravidnost i zasušenje dolaze poKalciia I! 67 60 - 052% novo ujesen i zimu.

Fosfora R 28 95 - 0,22% Mal!Ileziia !!

24,08 - 019% U takvom reprodukcijskom ciklusu Energetske hranidbene krave imaju prema svojim potrebama, vrijednosti MJNEL 71,350 5,505 /kg 10,37 0,80 /kg H.i. najkvalitetniju prehranu, najveću godi-

..

M(jekQl:~ki list o-:/2004.

Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave

,. ...,_.~ _,_

··-·--:t .....

Kompleks energije-proteina-aminokiselina-šećera-sumpora Prednosti s ladoma: Ciljevi Sano:

L. Sano želi, da Vi s kravama zaradite

novac, jer

1. Povećava količinu mlijeka 2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku 3. Poboljšava plodnost 4. Štiti od pojava deficita i gubitka teiine 5. Redovna plodnost

• Sano treba platno sposobne kupce • Sano kupci moraju biti najbolji • Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce • Sano želi zadovoljne, stalne kupce.

?. Kako s kravamazaraditinovac: • velikom

količinom mlijeka

• svake godine povećanje za 500 litara • puno proteina i masti u mlijeku • svake godine jedno zdravo tele

3. Što učiniti, da bi se s kravama

zaradio novac?

• napajati telad sa Sano Milsan.

• po teletu trebate 40 kg = ca. 300 kn

• 1 litra Milsan stoji O,94 kn.

• 1 litra prodanog donosi ca 2.85 kn.

S. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,S0 kn dnevno.

• zdravo vime i papci

kravljeg

mlijeka

To donosi oko 10 litaramlijekadnevno više = 28,50kn!

To znači: 15 kn više po kravidnevno, a godišnje 4.575 kn veće dobiti putem Lactoma.

6. Uz to: • poboljšana

plodnost

• mlijeko za telad po litri stoji L13kn

• bolje zdravlje

• uz 400 litara zamjene. to je 1.140kn više za mlijeko.

• više masti i proteina

• vaša dobit: 840 kn.

4. Svojoj kra,i trebate davati: • puno zraka. i tijekom zime

Sano ovo povećanje proizvodnje i uspjeh potvrđu_je svakodnevno na desecima ti-,uća gospodarstava.

I Vi možete biti među njima!

Va.~Sano partnerrado će Vas savjetovati!

ZanimaVa.'iTMR miješalica?Sano ima dobreponudeza prodajui najam.

Uputa za hranidbu: Količina mlijeka koju krava daje odlučujuća je za količinu primjene:

20 litaramlijeka = 3 kg Lactoma 25 litaramlijeka = 5 kg Lactoma 30 litara mlijeka = 7 kg Lactoma 35 litaramlijeka = 9 kg Lactoma 40 litaramlijeka = 11 kg Lactoma umiješati u hranu kao potpuni ohrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10g / litri mlijeka.

• puno svjetla. i tijekom zime

sastav:sojinasatma, satrna uljane repice, ruanci !ecerne repe, kukuruz, proizvodi i nusproizvodi pekarskelndustrij~. laktoza, saharoza, glukoza, fruktoza, magnezij-sulfat.

• puno vode. i tijekom zime

Kemijski5astav:18.5% sirovog proteina, 5,0% sirove vlaknine, 2,0% 1irove mani, 46% 1kroba i !e{era, 4,0% pepila, 0,7~, sumpora. 7,5 MJ NEL,203 g nXP/kg,I, 1% lizina, 0,4% metion.na. 0,8% metionina i cistina,0,2% triptofana, 300 mg niacina.

Sano- SUvremenahranidbaživotinjad.o.o., Industrijskac., 44317 Popovača, tel.: 044/568000, fax: 044/670816

HRANIDBA

Za visoku muznost dobro uravnoteženi Muznost 35 I mlijeka Muznost 15 I mlijeka Osnovna krmiva krmni obroci + 10 kg smjese (19% SP) +2 kg smjese (19% SP) Iako se smanjuje g +1 720 = 14 680 - u ST Suhe tvari +8 600 = 21 560 - u ST Sirovih bjelančevina g + 382= I 890 - (12,87 %) +1912= 3 420 - 05,86%) hranidbena vrijednost Sirove vlaknine g + 99 = 4 249 - (28,94 %) + 495= 4 645 - (21,54%) osnovnih krmnih obroKalcija g + 14,0 = 81,60 - (0,56%) + 70 = 137,60 - (0,64%) ka treba nastojati da se + 77 = 105,95 - (0,49%) Fosfora g + 15,4 = 44,35 - (0,30%) Magnezija + 4,4 = 28,48 - (0,19%) + 22= 46,08 - (0,21 %) i u ovim uvjetima saču­ Energetska hranidbena va što duže visoka vrijednost MJNEL +15,146= 86,496 - (5,8921kg) + 75,73 = 147,08 - (6,8221kg) proizvodnja i kvaliteta H.j. + 2,30 = 12,67 - (0.86 /kg) + 11,50 = 21,87 - (1,01/kg) ~-----------------------------' mlijeka. To je moguće ako krave uz travu dobivaju prema moguKoličinu teško probavljivih suhih volumićnostima i druga sočna krmiva, krmiva veće noznih krmiva (sijena i drugih sličnih krmiva) treba smanjiti i zbog velikih vrućina koje obično energetske vrijednosti i bolje probavljivosti (pivski trop, repine rezance, dobru travnu i već vladaju u tom razdoblju, jer probavom teško probavljivih voluminoznih krmiva povisuje se kukuruznu silažu i sl.). Krmni obroci moraju nadalje biti dobro izbalansirani sa svim tjelesna temperatura krava i pojačava stresno hranidbenim sastojcima, a to se postiže stanje i reakcija organizma na visoku tempedodavanjem odgovarajuće količine krepkih raturu okoliša. krmiva (koncentrata) i obvezno izdašnom Razdoblje ljetnih vrućina posebice je količinom pitke vode. nepovoljno, jer i zbog toplinskog stresa značajno se smanjuje uzimanje hrane i muznost krava, snižava sadržaj masti i bjelančevina u mlijeku.

Ukupna količina sirovih bjelančevina u travi u tim razdobljima iznosi oko 2,3 do 2,5 % (11 - 12 VIROVITICA. J.J. štrosmajer % u suhoj tvari), a lako topljive i probavljive • štednjacina krutagoriva sirove bjelančevine (amino-spojevi) pretvaraju • štednjaci zacentralno grijanje • peći nakrutagoriva se u prave bjelančevine, i iznose prosječno 20 do • kotlovizakamine, kalijevepeći 30 % od ukupnih sirovih bjelančevina.

• dijelovizazidanepeći Slabija je i energetska hranidbena vrijednost trave prirodnih pašnjaka koja iznosi oko 1,23 MJ Mogućnost NEL ili 0,18 H.j. /kg, odnosno ispod 6,0 MJ NEL ili prilagođavanja dimnih izvoda 0,80 H.j./ u kg suhe tvari krmnih obroka, što je i vodovodnih priključaka prema nedovoljno za visoku muznost krava, odnosno želji kupca. potrebno je dodavati veću količinu krepkih krmiva (koncentrata). Tablica 1 a) i b) I Osnovni krmni obroci s travom starije PEĆI NAPILJEVINU ZA vegetacije - s naših prirodnih travnjaka - prema CENTRALNO GRIJANJE energetskoj hranidbenoj vrijednosti i sadržaju za grijanjeprostorija,objekata bjelančevina većinom zadovoljavaju krave s i kompleksastanovanja, plastenika,staklenika,farmi i muznosti oko 10 - 12 litara mlijeka na dan. radioničkih prostora Posebice nedostaje energije, a od minerala naročito fosfor. b)

.

Mljekarski list 07/2004.

9

HRANIDBA

To se postiže dodavanjem u krmne obroke lakše probavljivih krepkih krmiva, bolje hranidbene vrijednosti. U izvjesnom smislu to povećava prosječnu cijenu krmnih obroka, međutim, s većom muznosti postiže se niža prosječna potrošnja, pa i cijena suhe tvari krmiva za litru proizvedenog mlijeka, jer se količina i vrijednost osnovne i uzdržne krme dijeli s većom količinom mlijeka.

Primjerice, krave tjelesne težine oko 650 kg, s muznosti 10 litara mlijeka/dan moraju dobivati dnevno oko 14 kg suhe tvari krmiva (oko 2,2- 2,4 kg suhe tvari krmiva/ 100 kg tjelesne mase), što iznosi oko 1,4 kg suhe tvari krmiva za litru mlijeka. Već iznad 20 litara mlijeka/dan krave moraju dobivati oko 17,5 kg suhe tvari krmiva/dan, a to iznosi 0,88 kg suhe Tablica 2: Potpuna krmna smjesa za muzne krave uz tvari krmiva za litru mlijeka, a za 35 travu i zelena krmiva litara mlijeka/dan 22,8 kg suhe tvari Sirovine % Sadrži % krmiva ili samo 0,65 kg suhe tvari Kukuruz 45,3 Suhe tvari 86,00 krmiva za litru mlijeka (Tablica 3).

Pšenica 10,0 Sirovih bielančevina 19,12 Dakle, s višom muznosti smaPšenično knnno brašno 10,0 Sirove vlak:nine 4 95 Soiina sačma (44% SP) 18,0 Kalcija 0,70 njuje se prosječna potrošnja suhe Suncokretova sačma (33% SP) 12,0 Fosfora 0,77 tvari krmiva za proizvodnju litre Fosfonal (18% P) 2,0 Mal!lleziia 0,22 mlijeka, što se postiže dodavanjem Vapnenac 1,7 Energetske hranidbene veće količine krepkih krmiva (konSol 0,5 vrijednosti ukg MJNEL 7,573 centrata) Mineralno vitaminski oremiks 0,5 u odnosu na osnovna H.j.

1,15 Ukuono 100,0 volmninozna krmiva sve do omjera 52 : 48 % suhe tvari voluminoznih : Svježa zelena krmiva u hranidbi krava su krepkih krmiva. najisplativija krmiva za proizvodnju mlijeka. S kvalitetnim zelenim krmivima Tablica 3: Potrebe krmiva za muznost krava (650 kg težine) treba poticati visoku muznost, a uz to je potrebno dodavati i Za Dnevni krmni obrok Krmiva muznost - krmivakrepka krmiva (koncentrate), osnovna krepka omjer ukupno za 100 kg za litru jer za višu muznost krave kg /dan kg/ dan 1/dan % kg /dan tjel. mase mlijeka* moraju dobivati prema normaUzdržna 13,0 13,0 2,0 tivima dobro izbalansirane + mlijeka 13,0 2,1 5 litara 96: 4 13,5 2,70 05 krmne obroke s više energije, 10 litara 13,0 14.0 22 1,40 1.0 93, 7 bjelančevina i drugih hranjivih 15 litara 13,3 84: 16 2,4 2,5 15 8 1,05 tvari, a manje sirove vlaknine 20 litara 13.5 4,0 2;1 0,88 77: 23 17.5 25 litara 12,2 7,0 64: 36 19,2 3,0 0,77 (ukupno 17 - 21 % sirove 30 litara 11,8 56: 44 20,8 3,2 0,69 9,0 vlaknine u suhoj tvari).

11,8 3,5 35 litara 11.0 52:48 22 8 0,65 Razmjerno s većom muzi uzdržne nosti krave povećavaju uzima- *Uključene potrebe U sljedećem broju čitajte: nje i ukupnu potrošnju krmiva.

- Krmni obroci muznih krava s travom i silažom Za višu muznost u kasnijem razdoblju vegetacije krave moraju dobivati uz navedena osnovna krmiva prema muznosti odgovarajuću količinu potpunih krmnih smjesa i to: za muznost oko 15 litara mlijeka /dan -2 kg potpune krmne smjese, a s povećanjem do 35 litara mlijeka /dan do 1Okg krmne smjese.

Potpune krmne smjese za višu muznost moraju sadržavati najmanje 19 % sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,15 H.j./kg ili oko 7,500 MJ NEL. Zbog nedostatka fosfora u osnovnim krmnim obrocima odnos kalcija i fosfora u potpunim krmnim smjesama mora iznositi 1 : 1 ili veći postotak fosfora. Tablica 1 a), b) i Tablica 2.

10

M~ekarski list 07/2004.

ACTELLIC

50 EC

insekticid velikih mogućnosti------

syngenta

Pripremio: Ivica Malovic, dipl. ing.

Rijetki su preparati s tako velikom mogućnošću primjene, širokim spektrom djelovanja, a istovremeno vrlo povoljnim toksikološkim osobinama.

Preparat sadrži aktivnu tvar pirimifos-metil koja djeluje na tri načina: - kontaktno, želučano i fumigantno (putem para) . da djeluje putem para omogućuje suzbijanje insekata skrivenih u krošnji, pod plastenika ili staklenika što je vrlo značajno u uvjetima slabije kvalitete primjene, ali i činjenice da su brojni štetni insekti često izravno nedostupni sredstvu (lisne uši, štitasti moljci, skladišni štetnici). Upravo zbog toga velika je prednost Actellicajer suzbija štetnike izravnim kontaktom, zatim štetnik se hrani poprskanim dijelom biljke, ili sredstvo djeluje parama.

Sposobnost preparata

lišćem ili u nepristupačnim dijelovima skladišta,

ACTELLIC 50 EC- je istovremeno insekticid i akaricid koji djelotvorno suzbija mnoge štetnike u: ratarstvu, voćarstvu, povrćarstvu, komunalnoj higijeni, skladištima (praznim) i na uskladištenoj robi.

ACTELLIC- Mogućnosti primjene: Voćarstvo

U konc: 0,05 - 0,1% (50-100 ml na 100 1 vode) učinkovito suzbija najznačajnije štetnike kao što su: koprivina grinja (Tetranychus urticae), crveni voćni pauk (Panonychus ulmi), zelena breskvina uš (Myzus persicae), lisne buhe (Psylla spp.) i voćne muhe (Ceratitis spp.).

Ratarstvo i povrćarstvo U dozi od 0,5-11/ha koristi se za suzbijanje: crne repine uši (Aphis fabae), zelene lisne uši (Myzus persicae) na duhanu, kupusne leptiraste uši (Aleurodes brassicae), žitnih stjenica (Eurygaster spp), repičinog sjajnika (Meligethes aeneus), bijele mušice (Trialeurodes vaporariorum).

Zbog kratke karence (od 7 do 14 dana) primjenjuje se u povrtlarskoj proizvodnji, kako na otvorenom tako i u zaštićenim prostorima.

Komunalna higiiena Actellic je vrlo efikasan u komunalnoj higijeni jer moljce i mrave.

učinkovito uništava:

komarce, uši, stjenice, žohare,

Tretiranie skladišta Actellicom možemo suzbijati brojne skladišne štetnike (brašnare, žiške, moljce, skladišne grinje i dr.) prskanjem zidova i podova skladišta ili tretiranjem robe u skladištu.

Prije prskanja skladišni prostor treba dobro očistiti, a tek sedam dana nakon tretiranja moguće je unošenje robe u skladište.

Actellicom se može zaštititi i roba u vrećama tako da se poprskaju vanjske površine vreća.

ACTELLIC50 EC svojom cijenom i pakiranjem od 100 ml i 11 svakako udovoljava zahtjevima različitih potrošača.

HRANIDBA

~ ~ I Piše: mr. se. Goran Kiš

Preživači (krave, ovce i koze) se mogu hraniti

punomasnim sojinim zrnom bez ikakve prethodne obrade, iako u hranidbi mliječnih krava trebamo biti oprezni. Razlog opreza proizlazi iz činjenice da za hranidbu mliječnih krava koristimo ureu ili slična krmiva.

Sirovo sojino zrno sadrži enzim ureazu koji u kontaktu s ureom uništava njezino efikasno djelovanje.

Osim toga, smjesa namijenjena mliječnim kravama sadrži ureu i mljeveno, sirovo sojino zrno koji prilikom skladištenja i čuvanja postepeno mirišu na amonijak. Zbog raspada uree i otpuštanja amonijaka, urea ne bi trebala biti dodavana u obroke koji sadrže sirovo, mljeveno sojino zrno.

Termička obrada sirova sojina zrna inaktivira enzim ureazu, produžuje vrijeme skladištenja i čuvanja sojina zrna razaranjem enzima lipaze, te povećava sadržaj by-pass bjelančevina u punomasnoj soji.

Istraživanja posljednjih godina dokazuju važnost by-pass (u buragu nerazgradivih) bjelančevina u hranidbi visokomliječnih krava.

By-pass bjelančevine su one bjelančevine koje i zaobilaze fermentaciju u buragu krava, a apsorbiraju se u tankom crijevu. S porastom proizvodnje mlijeka potreban je stalni izvor bypass bjelančevina koje će izbjeći mikroorganizme i fermentaciju u buragu te zadovoljili potrebe mliječnih krava. Općenito se smatra, da bi oko 35 do 40% od ukupnih bjelančevina trebale biti bypass bjelančevine.

Toplinski obrađena sojino zrno sadrži 33 do 44% bjelančevina, 15 do 22% sirovih masti i sadržaj vlage oko 12%. Prosječni sadržaj by-pass bjelančevina, od ukupnih bjelančevina, za pravilno termički obrađenu soju je oko 60%.

Prženje sojina zrna vrlo je dobar način upotrebe sojina zrna u hranidbi domaćih životinja zbog sadržaja by-pass bjelančevina i masti. U obrocima mliječnih krava dobro ga je kombinirati sa svim voluminoznim krmivima, a 12

može sačinjavati i do maksimalnih tvari obroka suhe tvari.

18% suhe

Tablica 1: Prosječna hranjiva vrijednostsoje i nekih sojinih nusproizvoda

l Hranjive tvari Punomasn~ : Puoomasna \ Sojina sačma, Sojin.•. ••.čma• . ! (o/o) '. soja, pržen~ soja, sirova I 44% SB 48°/4 SB 1·

! Sirove bjelan. : By-pass od SB

i

38,00

38,00

~.'.~

48,00

J

60,00

26,00

-~•~

35,00

18,3

i Sirovemasti

:

J

17,7

J

1,4

: KDV _ _ _ _

J__ 8,00 _ j_

8:90

_j _

8,90

: Ukupne ~ probavljive HT

'1 84 ,00 I~ ~onn j

:_~EL

1,0

I

77,00

_i__ _5_,3Q___

75,00

_C~!~~i __ _?_:~~__I __ 8,J_~-_1~_8_,,~

I

I

j

___

I____ 8,34

i

:

SB - sirove bjelančevine, KDV - kisela detergent vlakna, HT - hranjive tvari, NEL - neto energija za laktaciju, MJ - mega Joula

Dva su osnovna tipa i najčešća načina prženja sojina zrna. Prženje soje u bubnju ili u visoko temperaturnom sušioniku zrno soje se prevozi preko perforiranog poda kroz koji se upuhuje vrući zrak. Prženjem u bubnju sojino zrno ubacuje se u rotacioni bubanj gdje se visoka temperatura postiže najčešće otvorenim plamenom i u kojemu zrno ostaje odjedne minute do pola sata, ovisno o tehnologiji prženja. Ako smo sojino zrno pržili na nižoj temperaturi, tada je sadržaj bypass bjelančevina znatno smanjen. S druge pak strane, prženje na previsokoj temperaturi izaziva Maillardove reakcije zbog kojih su bjelančevine nedostupne tankom crijevu. Osim toga, neodgovarajućim prženjem smanjuje se i količina dostupnog lizina. Zato je potrebna kontrola prženja sojina zrna da bi znali kakve je

Mljeka,rskili.st 07/2004.

• P3 Oxyfoam • P3

lo shield

• P3

BILI gard

Ecolab

(pakiranja 1 kg) = popust 10 %

d.o.o.

Vaš stručni savjetnik

o--------------------------------------------------------------------0

• 098 245 498

Zavrtnica 17 • 10 000 Zagreb www .ecolab.com

• tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633

HRANIDBA

kvalitete krmiva koje nabavljamo. Za kontrolu kvalitete postupka prženja sojina zrna koristimo dvije metode: test aktivnosti ureaze i indeks disperzije bjelančevina.

Osim samog postupka prženja soje, na kvalitetnu upotrebu i proizvodne rezultate mliječnih krava utječe i veličina čestica prilikom mljevenja koja može utjecati na način iskorištavanja bjelančevina. Bjelančevine iz manjih čestica soje brže se razgrađuju u buragu nego bjelančevine iz većih čestica soje.

Pržena soja je vrlo ješna i ima visoku koncentraciju hranjivih tvari (probavljiva vlakna, mast i protein). U većini istraživačkih pokusa pržena soja zamijenjena je smjesom sojine sačme i žitarica (uglavnom kukuruz). Tako je moguće podmirenje visokim koncentracijama hranjiva u obroku uz smanjenje topivih ugljikohidrata (mogućnost metaboličkih poremećaja) iz žitarica.

Tablica2: Najviši postotni udjeli punomasne,pržene soje u odnosu na sojinu sačmu (I kakvoće) u obrokukrava Hranjivetvari(g/kg)

Tablica 3: Proizvodnjai sastav mlijeka krava hranjenihrazličitom razinompržene soje

Punomasnasoja,pržena Sojinasačma

Telad, 60 - 100 kg

10

Telad, 150 kg

15

20 20

Tov

15 18

35 35

Krave mliječne

Posljednjih godina istraživana je upotreba soje i njenih nusproizvoda u hranidbi mliječnih krava. Istraživanja dokazuju da krave hranjene prženom, punomasnom sojom proizvode više mlijeka i mlijeka korigiranog na mliječnu mast, od krava koje su jele sirovo zrno ili sojinu sačmu.

Zamjenjivanjem sojine sačme termički obrađe­ nom punomasnom sojom u obroku krava, konzumacija obroka ostaje na željenoj razini a mliječnost se povećava za oko 8%.

Do poboljšanja u proizvodnji dolazi zbog bolje iskoristivosti hranjivih tvari u odnosu na korištenu energiju za proizvodnju mlijeka.

Znanstvenici su dokazali bolju iskoristivost metaboličke energije za sintezu mlijeka od 10% u obrocima koji su sadržavali punomasnu soju, što se može objasniti povećanjem iskoristivosti masti iz ponuđenog obroka, odnosno smanjenom sintezom vlastitih endogenih masti iz octene i maslačne kiseline.

Udioprženesoje,% ST

kg/dan

o 38.35 3.21 3.09

12 41.25 3.18 3.02

Brouwers

oprema

Mlijeko, proizvodnja Mlijeko,mliječna mast Mlijeko,bjelančevine

l '1. 1

hfl I

j

ćI

1

/·

"

18 42.70 2.99 2.99

24 42.70 3.01 3.01

za staje;

Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Eolije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex

Polovno: Mehanizacija,

hangari

Instalacija; Izmuzišta,

stajske

opreme

Partner:

Surge Ned ogro d. o. o_, Mekušanska ,-.\ \

~\--:7'1..

at{JJ

/..;.

cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: oedagro@hj btne;t..br

I

.!!ljekarski list o-:/200-1.

=======================~VETERINARS V

V

POGRJESKEMUIACA Uz primjenu Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, potrebno je ponovo skrenuti pozornost na pogrješke tijekom mužnje koje djeluju na količinu i kvalitetu izmuzenog mlijeka, zatim na zdravlje vimena, a samim time i na cijenu prilikom otkupa.

POGRJEŠKE MUZAČA SU: 1. NEREDOVITO I POVRŠNO ČIŠĆENJE STAJE PRIJE MUŽNJE. U slučaju da staja nije očišćena prije mužnje, povećava se mogućnost zagađenja mlijeka.

2. BUKA U STAJI ILI IZVAN STAJE (TRAKTOR, LAVEŽ PASA, PREGLASNI KOMPRESOR). Mnogi zanemaruju činjenicu da je buka stresna za kravu, što rezultira manjom količinom pomuzenog mlijeka. Krave se ne naviknu na buku, pa je u staji tijekom mužnje potreban mir i tišina.

3. GRUB POSTUPAK S KRAVAMA. Prilikom čišćenja staje, kao i za vrijeme mužnje, krave ne smijemo tući. Ako je tučemo, ona luči hormon koji koči izlučivanje mlijeka.

4. NEODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE (PRANJE RUKU). Muzači moraju biti svjesni da prljavim rukama također mogu klicama zagaditi mlijeko, posebno ručnom mužnjom.

5. NEPRANJE VIMENA I SISA. Pranje vimena i sisa osnovni je preduvjet čistog mlijeka, tj. bez klica. Pranjem se, također, vime masira pa krava lakše otpušta mlijeko.

6. PRANJE VIMENA HLADNOM I PRLJAVOM VODOM. Hladna voda dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a time i do smanjenog lučenja mlijeka. Pranje prljavom vodom isto je kao i nepranje.

7. BRISANJE VIMENA PRLJAVOM KRPOM. Brisanjem vimena prljavom krpom također povećavamo mogućnost zagađenja mlijeka.

8. ISTOVREMENO PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMAU STAJI, A KRAVE SE MUZU JEDNA PO JEDNA. Pranjem vimena ujedno Mljekorski bit 07/2004.

Piše: mr. se. Antun Kostelić

masiramo vime, pa krava počne otpuštati mlijeko. U slučaju da mužnja ne počne odmah nakon pranja i brisanja, dolazi do kočenja izlučivanja mlijeka. Osim toga, krava može uprljati vime dok ne dođe na red

zamužnju.

9. IZBJEGAVANJE MASAŽE VIMENA PRIJE MUŽNJE. Masažom vimena potiče se lučenje hormona oksitocina koji stimulira otpuštanje mlijeka što omogućava mužnju.

10. IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROLE PRVIH MLAZEVA. Prvi mlazevi mlijeka uvijek sadrže više klica pa ihje potrebno odmusti. Prve mlazeve potrebno je pregledati na crnoj podlozi, a ne izmuzivati na pod.

11. NEOBAVLJANJE MASTITIS TESTA. Mastitis test je najvažnija mjera kojom muzač provjerava je li vime upaljeno. Cijena plitice i regensaje nemjerljiva s cijenom gubitka mlijeka ili cijele četvrti vimena zbog prekasnog uočavanja upale vimena jer su troškovi liječenja veliki, a rezultat liječenja upitan.

12. NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA NAKON MUŽNJE. Zadnji mlazevi su bogati mliječnom masti. Zaostalo mlijeko u vimenu povećava mogućnost upale vimena.

13. PRETAKANJE MLIJEKA U STAJI. Pretakanjem mlijeka u staji povećava se mogućnost zagađenja mlijeka prašinom iz staje.

14. KONTROLA KRAJA STROJNE MUŽNJE; MUZILICA JE PRIKLJUČENA A VIME PRAZNO. Mužnjom praznog vimena nadražuje se i oštećuje sluznica unutar sise što može dovesti do upale vimena.

15. NEREDOVITO ČIŠĆENJE I NEODRŽAVANJE MUZILICE. Mlijeko se zagađuje ako dolazi u kontakt mlijekom koje se zadržalo u muznom uređaju. Nakon jutarnje mužnje nismo oprali muzni uređaj, a muzemo i navečer.

15

di BEl.A1IUS P/A MINSK

TRACTOR

WORKS

. . LOVI · · o

TALNllfUEA 4

BELARUS-820.2 (81KS)

Nova inija Ravni prednjimost

NOVO! PREDNJA HIDRAULIKA I KARDAN! Odsadai s klimauređajem!

VETERINARSTVO

16. NEISPRAVNI MUZNI STROJ. N eispravnan muzni stroj može oštetiti vime ili je njime mužnja nepotpuna.

17. GRUBA I NEPRAVILNA RUČNA MUŽNJA. Gruba i nepravilna mužnja izaziva bol te krava slabije izlučuje mlijeko.

18. MUŽNJA U KANTU IZ KOJE SMO PRALI VIME. Takva kanta je zagađena klicama i u nju ne smijemo musti mlijeko.

19. PREKIDANJE MUŽNJE. Često muzač prekida mužnju kako bi ispraznio kantu u koju muze, a ponovnom mužnjom krava luči manje mlijeka.

20. IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA KRAVE. Krava prilikom mužnje maše repom s kojeg nečistoća pada u muzlicu, stoga je rep potrebno fiksirati vezanjem ili stavljanjem imobilizatora. Također, tako sprečavamo kravu da repom udara muzača po glavi. :J

ffimm[?[g]J[ET{] rnmmJ[fil!J

Aše: mr. se. Antun

Kosrelić

To poboljšanje je i razumljivo jer su .-----------------------~ Primjenom Pravilnika o kakvoći svježeg siromnogi proizvođači primijenili pravilnu tehniku mužnje te razna sredstava za vog mlijeka, odnosno novim načinom obračuna pranje i dezinfekciju vimena i stroja za cijene nakon otvaranja Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima (a prema mužnju. tvrdnjama mjerodavnih osoba) u Hrvatskoj je u Dezinfekcijom do «kvalitetnog» proteklom razdoblju znatno poboljšana higimlijeka Postavlja se, međutim, pitanje kako jenska ispravnost mlijeka. ta sredstva utječu na kvalitetu mlijeka, ..______________________ _. dakle i na zdravlje potrošača, u slučaju nepravilne primjene.

Znamo da ostatci antibiotika u mlijeku, osim što smanjuju njegovu vrijednost kao sirovine, znatno ugrožavaju zdravlje ljudi, a osobito djece.

Danas se kemijska sredstva za dezinfekciju u mužnji primjenjuju u velikom broju staja širom Hrvatske, a njihovu primjenu nitko ne kontrolira.

Brojni proizvođači mlijeka ne znaju pravilno koristiti navedena sredstva koja zbog neznanja završe u mlijeku. Do danas ni jedna institucija (barem koliko je nama poznato) nije pokušala utvrditi ostatke dezinficijensa u mlijeku ili pak javnost nije upoznata s rezultatima ako ihje bilo.

Na tržištu su kemijska sredstva za dezinfekciju prije mužnje i za zaštitu vimena između dviju mužnji.

Navedena sredstva omogućavaju, uslijed pravilne primjene, proizvodnju higijenski ispravnog mlijeka uz uvjet da su tehnika i stroj za mužnju ispravni.

Mljekarski list 07/2004.

Dezinficiranjevimena

Zbog nepravilnosti u primjeni tih sredstava dolazi do zagađenja mlijeka, a za pojedine skupine dezinficijensa je utvrđeno da mogu štetno djelovati na zdravlje vimena, posebno sisa. Proizvođači promiču primjenu sredstava za zaštitu sisa između dviju mužnji jer na koži sise 17

VETERINARSTVO

stvaraju sloj koji ne propušta mikroorganizme i zatvaraju sisni kanal.

Zbog žurbe, muzači često ta sredstva ne uklone temeljito sa sisa prije sljedeće mužnje pa ona zagađuju mlijeko prilikom mužnje. Budući da je koža na sisama hrapava, uklanjanje tih sredstava je otežana i sporije. Navedena sredstva nisu nužna u stajama, zadovoljavajućih higijenskih uvjeta. Na temelju vlastite procjene ili po savjetu stručnjaka vlasnik će odrediti vrstu sredstva za dezinfekciju a ne po preporuci prodavača kojima je u interesu prodati što veću paletu proizvoda bez obzira postoje li objektivni razlozi za primjenu.

Muzilicu valja prati kemijskim sredstvima nakon svake mužnje. Međutim, proizvođači mlijeka moraju se držati uputa proizvođača takvih sredstava što, nažalost, često NE ČINE. Mnogi proizvođači nakon pranja (ako ih uopće operu) urone sisne čaške u otopinu dezinficijensa gdje ostaju do sljedeće mužnje.

Prije mužnje ne isperu ih čistom vodom nego mlazevima mlijeka tijekom mužnje. Događa se da uopće ne isperu dobro sve dijelove muzilice nakon pranja dezinfekcijskim sredstvom.

Ekološki dezinficijensi Danas je uobičajeno govoriti o ekološkoj proizvodnji.

A što je s dezinficijensima namijenjenim za higijensku mužnju? Pojedini su proizvodi za pranje muznih uređaja toliko

agresivni da muzač mora imati gumene rukavice prilikom korištenja takvih sredstava. Je li to ekološki, neškodljiv proizvod, pogotovo ako muzač ne ispere dobro muzilicu poslije primjene takvog sredstva koje sljedećom mužnjom završava u mlijeku.

Pojedini proizvođači dezinficijensa, nažalost, uopće NE NAVODE KEMIJSKI SASTAV TIH PREPARATA pa stručnjaci itekako mogu zaključiti o kakvom je proizvodu riječ.

Proizvođači dezinficijensa

su svjesni da je vrlo bitan utjecaj njihova proizvoda na zdravlje ljudi, životinja i okoliša pa je sve više dezinficijensa čija je primjena neškodljiva ali im je, nažalost, cijena znatno viša.

Dezinfekcijaje potrebna!

Primjena dezinficijensa svakako je potrebna u higijeni mužnje, međutim, osim cijene i učinka na higijenu, potrebno je posvetiti pažnju i mogućem utjecaju tih sredstava na zdravlje ljudi i životinja.

Do danas u Hrvatskoj nije organiziran stručni skup na kojemu bi bili razmatrani utjecaji ostataka dezinficijensa i ostalih tvari u mlijeku koji mogu ugroziti zdravlje ljudi. Očito čekamo (po običaju) da nam netko iz Europske unije dođe provesti (i naplatiti) istraživanje jer sami za to, nažalost, nemamo interesa. Novac nikako ne smije biti problem kada je u pitanju zdravlje ljudi. Q GOSPODARSTVO

RAZVITAK MLJEKARSKE PROIZVODNJ 'O. ZAŠTO NEMOŽEBRŽEI BOLJE? .[o ~

~

u:,

f..:

.. ~

.... ~ o )~

~ ~

18

U nas se često po medijima, i od stručnjaka i od laika, poteže pitanje stanja i mogućeg razvoja domaće proizvodnje.

Svi o tome znaju sve, i svi su uvjereni da je baš njihov model jedino pravo rješenje za sadašnje i buduće probleme naše poljoprivrede.

Ne bez opravdane podloge, govori se kako o poljoprivredi i nogometu svi znaju sve, i svi „mogu" biti ministar poljoprivrede ili nogometni izbornik. Jedni svoje sumnje o uopće mogućem bržem razvoju proizvodnje mlijeka temelje na činjenici da nam većinu proizvođača čine mala obiteljska

Mljekarski list 07/2004.

GOSPODARSTVO gospodarstva, gospodarstva s manje od 5 muznih Činjenica je da preko trećine ukupnih grla. Po starom načelu „pleti kotac kao otac" poticaja i naknada otpada na govedarstvo i drže i hrane krave kao u stara vremena, ne da naša proizvodnja nije na pravi način upuštajući se u veće promjene i primjene novih reagirala na ovakvu stalnu državnu potpotehnologija. Jasno da su im i prinosi, odnosno ru. Konačno, iako s debelim zakašnjenjem, to se muznost po grlu na istoj razini kao u davnini. To moglo čuti i na nedavnoj prezentaciji govedarznači, više nego dvostruko manje mlijeka od skogprograma u resornom ministarstvu. proizvodnog kapaciteta, što predmijeva po Za jedan dio gospodarstava su uvjeti „ nekoliko tisuća kuna prihoda manje od mlijeka, sedam godina debelih krava" - koji su nego što je to objektivno moguće. obilježeni relativno visokom proizvođačko­ S takvom strukturom proizvođača koji prodajnom cijenom, dobrim poticajima i nemaju nikakve podloge za razvoj, bez potpune povlaštenim kreditima u mljekarskoj proizvodpromjene cjelovitog sustava financijske i nji - bili vrlo dobar način za uspostavljanje suvreedukacijske podrške, nemoguće je u kraćem mene mljekarske proizvodnje. Kad se govori o razdoblju značajnije unaprijediti proizvodnju na suvremenoj mljekarskoj proizvodnji u obidržavnoj razini.

Tek mali broj takvih teljskim gospodarstvima s punom ekonomproizvođača spreman je poslušati savjete skom uspješnosti misli se na: stručnjaka, nabaviti suvremenu muznu opremu, - osnovno stado s više od 20 muznih grla promijeniti način hranidbe te tako unaprijediti - tehnološki i oganizacijski dobro izgrađene 1 muznost po grlu i vrlo često smanjiti radne opremljene staje napore u proizvodnji mlijeka s istovremenim - dobro organizirana proizvodnja povećanjem dohotka. vlastite stočne hrane Drugi su „stručnjaci" uvjereni da na te-dobra organizacija rada melju dobrih rezultata manjeg broja gospodarSamo ovako „grubo" naProizvođačko stava, koji su u posljednje vrijeme organizirali brojana obilježja mljekarprodajna vrlo uspješne farme, unapređenje proizvodnje ske farme, u uvjetima vicijena mlijeka može i mora biti bolje i brže. mlijeka soke otkupne cijene mliJednostavno, podržimo samo gospo- ~-----------"'I jeka u odnosu na okrudarstva koja će imati dovoljno znanja, ženje, s dobrom muzzemljišta i poljoprivredne mehanizacije nošću i primjerenim za kvalitetnu proizvodnju vlastite utrošcima rada Poticaji za ostavljenu stočne hrane.

Poduprimo one daju: žensku telad uzgajivače čije krave simentalske i držanje krava pasmine proizvedu preko 4 ili 5 tisuća litara mlijeka ili uzgajivače krava holstein pasmine koje daju preko 7 tisuća f__ ______________________ ....._ litara mlijeka.

Kao i obično, ni jedna strana nije potpuno u krivu ili Povlaštene kreditne linije u govedarstvu (MPŠ, Županijski ..) pravu, a istina je negdje u sredi- L------------------------------~ Skica: Uv;eti sedam godina debelihkrava ni.

11

11

Ml.fekarski list 07/2004.

19

GOSPODARSTVO - visoku ekonomičnost, proizvodnost i rentabilnost - isplativost projekta potpuno novog ustrojavanja proizvodnje ili udvostručenja postojećih kapaciteta - punu konkurentnost očekivanim proizvodnim uvjetima u budućem poslovanju

Što se dogodilo s našim proizvođačima u „sedam godina debelih krava"?

Struktura proizvođača nije se značajnije promijenila.

Gotovo 2/3 ukupnog broja proizvođača mlijeka (77 tisuća proizvođača prima državne poticaje za mlijeko) u Hrvatskoj posjeduje manje od 4 muzna grla, a manje od 5% proizvođača posjeduje više od 10 muznih grla te, uvjetno rečeno, ostvaruje punu uposlenost i egzistenciju dva radno aktivna člana prosječne obitelji, odnosno obiteljskog gospodarstva.

Ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj takvom se strukturom proizvođača nije hitnije promijenila, a zabilježeni porast otkupa mlijeka tekje rezultat visoke otkupne cijene mlijeka, što se dugoročno vrlo teško može održati, pa na temelju toga ne možemo očekivati stalnu ponudu mlijeka za domaću preradu i potrošnju.

Nažalost, praksa pokazuje da se ovaj dio Grafikon 1: Struktura proizvođača mlijeka

10-15 krava

34%

20

16 i više krava 1%

populacije proizvođača mlijeka, s 1-3 muzna grla u osnovnm stadu, vrlo rijetko odlučuje na povećanje broja grla, odnosno intenzivniju, komercijalnu proizvodnju.

Oko 26 tisuća proizvođača mlijeka s 4-9 muznih grla u osnovnom stadu dobrim su dijelom oni koji su u ovim, za mljekarstvo povoljnim, godinama povećali svoju nekadašnju proizvodnju ili su kao „novi" ušli u mljekarstvo upravo zbog relativno povoljnog položaja u odnosu na druge poljoprivredne proizvodnje.

Dostaje proizvođača iz ove skupine u proizvodnji opterećeno kreditima na kojima su temeljili organiziranje sadašnje proizvodnje.

Kad se kao sljedeće ograničenje uzme prosječna veličina zemljišnog posjeda, može se pretpostaviti kako tek manji dio ove populacije može činiti osnovu budućeg unapređenja proizvodnje mlijeka u nas.

I što se događa s prosječnom proizvodnjom naših gospodarstava?

Onih 1% s više od 16 krava u pravilu dobro iskorištava muzni potencijal (4-5 tisuća litara sminetalske, 6-8 tisuća litara holstein pasmine).

Populacija s 10-15 muznih krava u poslovnom se smislu dijelom ponaša slično. Nastoji što više iskoristiti proizvodni potencijal muznih grla kako bi prihodi i dohodak po grlu bili što veći. No, nije rijetkost naći proizvođače čija je muznost po grlu značajno niža od lako mogućeg. Pritom se nalaze različiti objektivni i subjektivni razlozi proizvodnje manje od moguće: mali zemljišni posjedi, suša, slabi potencijal uvezenih junica ili junica iz domaće proizvodnje i slično. Neovisno o tome što neki primjeri iz prakse te istraživanja znanstvenika i stručnjaka pokazuju da se i u ekstremnim uvjetima .____ 1-3 krava proizvodnje, sa stajališta klimatskih 61% prilika i ograničenja posjeda i stada odgovarajućom tehnologijom može (i mora) proizvesti puno bolje od sadašnjeg.

Mlj'ekarski list 07/2004.

11

G.E.R. KOMPANIJA" d.o.o.

Buzet, Trstenik 20, tel. 052 / 660 229

Poštovani naši uzgajivači mliječnih goveda!

Posebno mi je zadovoljstvo da Vam se mogu ponovo predstaviti i to kroz liniju naših proizvoda između kojih ističemo ;

ENERGETOL IJB -je dragocjenizvorenergije,jer kodkravamuzara

ENERGETSKI BILANS je NEGATIVAN svedo6.-8. tjednalaktacije , a najviši je u samom početku laktacije * pomanjkanje energije nepovoljno utječe nastvaranje gonadotropoih hormona l LHi FSH) 1' 2 kgENERGETOLA II Bsadržineophodnu količinu OMIG.\3 masnekiseline zanormalno funkcioniranje reproduktivnog aparata GLIKOGFR

dnblJe

l ~ ·u uog Jta

• koJ

J

'ltech®-najbolji izbor za Vašu kravu muzaru i 1Ijeno tele ...naturally

COW-PLEX 2+5

je posljednja riječ znanosti u prehrani mliječnih krava

* snažna je prirodna ANTIOKSIDACIJSKA formula * smanjuje opseg proizvodnih bolesti kao što su PLODNOST MASTITIS i LAMINITIS "' smanjuje broj somatskih stanica za 25 000 * - smanjuje broj infekcija vimena za 5 % * - povećava se broj koncepcija za 6 % * - povećava se DOBIT farmera-stočara

INAULOŽENASREDSTVAOSTVARUJESE

sx VEĆADOBITI IM

K4 .....

..

· ··

ŽI OT .............k n te'i

"u kon ne mikrollore u ta ro

gt an uI

TJBJOTIKA ·· i OR

Zahvaljujemo se svi našim klijentima na iskazanom povjerenju i nastavku našeg uspješnog poslovanja S poštovanjem Vaš dr. vet. med.

GOSPODARSTVO

95% proizvođača u nas ima također različite proizvodne rezultate. Neovisno o ponekad previsokim troškovima proizvodnje mlijeka malog broja grla, jedan manji dio gospodarstava ima vrlo dobru muznost po grlu.

Ipak, većina gospodarstava iz ove skupine ima obilježja ekstenzivne proizvodnje, neodgovarajuće držanje i hranidbu goveda. Ostaju u sustavu mljekarske proizvodnje tek zbog kratkoročno povoljnih uvjeta proizvodnje (prodajna cijena, poticaji u govedarstvu).

Nažalost, uvjeti poticanja mljekarstva u zadnjih 10-ak godina poticajni su jedno vrijeme za napuštanje proizvodnje mlijeka ove najbrojnije kategorije proizvođača ili za uključivanje „novih" proizvođača, koji iz opreza ili zbog ograničenja opremljenosti gospodarstva, zadržava ovakvo vrlo malo stado.

A svi ovi proizvođači imaju iste uvjete poticanja proizvodnje. I nitko ih ne pita na koji način drže muzna grla, na koji način proizvode i koliko proizvedu stočne hrane, kako hrane grla, kako ih njeguju i muzu. Iz proračuna se jednostavno distribuira novac prema ostvarenoj količini mlijeka predanog u otkup. Određeno Preostalih

povećanje odgovornosti proizvođača u posljednje

je vrijeme određeno zahtjevom kvalitete, sukladno stalnom uzimanju laboratorijskih uzoraka.

I tako, stalno imamo zatvoreni krug: - veliki broj proizvođača, - relativno malo osnovno stado - relativno malu prosječnu muznost, - relativno velika proračunska ulaganja u poticanje i razvoj proizvodnje, - zadržavanje istog obujma proizvodnje i otkupa na državnoj razini.

Institucije državne potpore unapređenju proizvodnje (savjetodavna, stočarska i veterinarska služba, fakulteti i instituti i sl.) u pravilu su nemoćne kad predlažu nove tehnologije i tehnološka rješenja. Njihovo je da savjetuju i predlažu, a proizvođači korisnici proračunske državne potpore u mljekarstvu mogu ali ne moraju te savjete i ponude prihvatiti.

Zato imamo pojedinačne vrlo uspješne primjere obiteljskih govedarskih farmi. Imamo i farme koje su po svemu usporedive s farmama u razvijenim zemljama. No, imamo i prosječnu muznost ispod 3 tisuće litara mlijeka kad gledamo sveukupno proizvodnju i proizvođače.

Budući sustav potpore razvitku govedarstva ne predviđa neke veće promjene u podupiranju muznosti po grlu.

Predviđena veća ulaganja temelje se na relativno malom broju gospodarstava u odnosu na sadašnjih ukupnih 77 tisuća. Zato je planirani porast muznosti s oko 3 tisuće na 4 tisuće u govedarskom programu razvitka - koji je donijelo resorno ministarstvo, a koji bi bio realiziran u sljedećih nekoliko godina - vrlo realan i s tog stajališta nimalo pesimističan, kako se ponekad tvrdi.

Jasno da se struka nipošto ne smije miriti s takvim stanjem, nego treba i mora nastojati da bar i na manjem uzorku proizvođača mlijeka imamo što uspješniju proizvodnju. Tako će bar jedan dio proizvođača doživjeti ulazak u EU s manje bojazni za svoje poslovanje i opstanak.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

čdćl&JIIIIZIDIICUAOPlm

u JfUŽI.R1.JIIJIIOVODII mn• Mljekovodni sistem strojne mužnje može se upotrebljavati u staji ili u izmuzištu.

Ako sustav ne rastavljamo, za čišćenje i dezinfekciju potreban je poseban izbor sredstava (deterdženata i dezinficijensa) kao i detaljno poštivanje preporučene koncentracije, temperature vode, vremena čišćenja i dezinfekcije.

Mljekovodi su različito dugački. U izmuzištima su kraći, u stajama mogu biti izrazito dugački, a s njihovom dužinom povećava se površina s kojom mlijeko dolazi u dodir. Loše očišćene površine najveći su izvor kontaminacije mlijeka.

Mljekovodi moraju biti izvedeni bez oštrih zavoja, sa što manje uspona i padova da se mlijeko, a osobito mliječna mast ne ošteti ili potpuno ne izluči u mljekovodu.

Mljekovodi su izrađeni iz različitih materijala. Najčešće susrećemo plastiku, staklo ili nehrđajuće željezo. Plastični (polietilenski) su uvijek u jednom komadu i moraju imati glatku unutarnju površinu. Stakleni i željezni su sastavljeni iz kraćih komada povezanih spojnicama. Stakleni mljekovodi su glatki, a željezni manje.

Posebnu pažnju treba obratiti spojnim mjestima da ne smetaju protoku mlijeka i sredstvima za čišćenje/dezinfekciju i tako ne postanu izvor zagađenja.

Suvremeni mljekovodni sustavi imaju automatsko, programirano cirkulacijsko pranje i dezinfekciju čime se smanjuje utjecaj muzača na tijek čišćenja. :ba bi izbjegli kontaminaciju zbog oštećenja brtvi (s njim je povezan nastanak hrapave spužvaste površine, koja se ne može učinkovito čistiti) i nedovoljnog brtvljenja, jednom godišnje mljekovod treba rastaviti i zamijeniti brtve.

Najveća razlika povezana sa čišćenjem i dezinfekcijom mljekovodnog sistema između sustava u staji i izmuzišta je u pranju muznih jedinica. Kod muž nje u staji moramo muznejedinice prenašati iz mljekarnice u ~-----------~ staju i za pranje natrag u mljekarnicu, dok u izmuzištu ostaju na stalnom mjestu, a sisne čaše priključujemo na uređaj za pranje (u mljekarnicu ih odnosimo za temeljitije ručno čišćenje i zamjenu sisnih guma).

Mljekovodni sustav u staji Nakon mužnje vanjsku stranu muzne jedinice operemo čistom vodom.

Mljekarski li,st 07/2004.

23

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Moguće su različite izvedbe čišćenja:

1. Muznu jedinicu u mljekarnici priključimo na cijev za pranje mljekovodnog sustava, a kolektor sa sisnim čašama položimo u korito. Vodu, odnosno otopinu sredstva za čišćenje i dezinfekciju, podtlak usisava kroz muznujedinicu. Sredstvo kruži po mljekovodu, a protočna jedinica ga vraća natrag u korito.

2. U mljekarnici kolektore sa sisnim čašama položimo u korito i muzne jedinice priključimo na automat za pranje muznih jedinica koji služi za njihovo dnevno čišćenje. Cijev za pranje mljekovodnog sustava stavljamo u korito da se pomoću podtlaka izvede kružno čišćenje mljekovoda.

U oba primjera muzač u koritu treba pripremiti vodu odnosno otopinu za čišćenje i dezinfekciju te osigurati poželjnu tempera~-------~ turu i koncentraciju otopine.

3. Kod automatizirane izvedbe u posudu automata za pranje dodamo sredstvo za čišćenje i dezinfekciju. Količina ovisi o dužini mljekovoda i količini vode. Kolektore sa sisnim čašama- položimo u korito i muzne jedinice priključimo na mljekovod. Automat za pranje uključimo na program pranja koji sam izvodi cjelovit program ispiranja i pranja, sve do završnog ispiranja.

• • • •

=

4. Kod automatizirane izvedbe s glavama za pranje, muzne jedinice priključujemo na posebne glave za pranje. Na taj način su muzne jedinice i mljekovod uključeni u programirano cirkulacijska pranje i dezinfekciju.

U svim primjerima, nakon završetka programa pranja muzne jedinice objesimo u mljekarnici da se suše.

Prije ponovne mužnje mljekovod i muzne jedinice isperemo čistom vodom.

Mljekovodni sustav u izmuzištu Muzne jedinice nakon mužnje ostaju priključene na mljekovod. Sisne čaše stavimo u glave za pranje.

Mljekovode, mljekomjere i muzne jedinice operemo pomoću automata za pranje koji je u mljekarnici.

Prije ponovne mužnje pomoću automata za pranje cijeli sistem isperemo čistom vodom.

Sam tijek čišćenjajednakje kod nisko ili visoko postavljenog mljekovoda.

Tjedno čišćenje i dezinfekcija

muznihjedinica

Osim opisanog čišćenja i dezinfekcije opreme po svakoj mužnji muzne jedinice treba jednom tjedno rastaviti, pregledati, temeljito očistiti i dezinficirati. Posebnu pažnju treba posvetiti sisnim gumama i mljekovodu. Sisne gume su izložene snažnoj mehaničkoj upotrebi te kemijskim utjecajima mliječne masti i sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Kemijskim utjecajima izloženi su također mljekovodi i brtvila.

24

M{jekarski list 07/2004.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Sisne gume su pri mužnji u neposrednom dodiru sa sisama. Od njih u najvećoj mjeri ovisi ne samo kvaliteta mlijeka nego i kvaliteta mužnje (količina mlijeka i zdravlje vimena), zato moraju biti mekane, elastične i glatke. Stare, oštećene, neelastične, ispucale i prljave sisne gume pogubne su za količinu i kakvoću mlijeka kao i za zdravlje vimena.

Za dobro stanje sisnih guma potrebna je odgovarajuća njega. Moramo imati dva kompleta sisnih guma koje mijenjamo jednom tjedno.

Preporuča se jednom tjedno - najbolje u ponedjeljak (jer je u nedjelju najveća vjerojatnost manje efikasnog čišćenja) iz,Tšiti temeljitije čišćenje muznihjedinica.

Odmah nakon mužnje operemo muznu jedinicu po uobičajenom postupku, s tim da propustimo završno ispiranje

Muznu jedinicu potpuno rastavimo

'c

.,

, .

'

~

V

__,----r

i!~j

~ Sisne gume namoc1mo u uobičajenu otopinu sredstva za čiščenje i dezinfekciju na temperaturi 80-90°C i ostavimo da djeluje 30 minuta. Na taj način razgradimo mliječnu mast koja oštećuje gume, a djeluje i na druge ostatke mlijeka.

Zatim sisne gume u istoj otopini očistimo četkom, kako bismo odstranili razgrađene ostatke mlijeka. Ruke, od topline i deterdženta te dezinficijensa, zaštitimo čvrstim gumenim rukavicama.

I ostale dijelove muzne jedinice kolektor, cijev za mlijeko i poklopac kante operemo četkom u istoj otopini.

Sisne gume pregledamo i dobro isperemo čistom vrućom vodom ..... .

Mljekarski lwt 07/2004.

25

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

...te ih ostavimo na sušenju u tamnom i suhom prostoru

Sve druge dijelove muzne jedinice isperemo čistom vrućom vodom i ostavimo da se osuše.

I

1

POREDPRANJA, NAKON SVAKEMUŽNJE- JEDNOMTJEDNO MUZNUJEDINICU RASTAVIMO, PREGLEDAMO, TEMELJITO OČISTIMO I ZAMIJENIMO SISNEGUMEREZERVNIMA.

Uzmemo drugu garnituru sisnih guma i sastavimo muznu jedinicu te ju objesimo na uobičajeno mjesto.

Obje garniture sisnih guma svake godine zamijenimo novima. Na taj način uvijek su u upotrebi kvalitetne sisne gume (elastične i bez pukotina), a rezultat će biti: • Kvalitetnijemlijeko •Većakoličinamlijeka • Zdravo vime • Brža mužnja ■

....

m,■CUIDll4M

11l!OČAIIIVl1 IIPUII.IIIIIVAIID

Pripremila: Vesna Bulić, dipl.ing.

Govedarstvo Od ukupno 223 954 krave u Republici HrTabelarniprikaz selekcioniranihkrava u 2003.g. vatskoj 2003. godine selekcijom je Kontrola Kontrola Sveukupno obuhvaćeno 139 959 grla (62,49%). Na Pasmina mliječnosti rasploda obiteljskim gospodarstvima pod seBr. Br. Br. Br. Br. Br. uzg. uzg krava uzg. krava krava lekcijom su 133 064 krave, a na farmama Simentalska 31 429 77 478 23 610 108 907 4 383 19 227 6 895 krava. Ovakav selekcijski obuhvat Holstein Friesian 1 238 1 831 26194 14 880 li 314 596 rezultirao je i zainteresiranošću naših I 210 Smeđa 44 445 3 702 4 147 1 166 Tstarsko e.ovedo 94 94 277 277 uzgajivača 1 dugogodišnjeg uzgojnoSlav. sriiem. nodolac 49 49 selekcijskog rada.

Hereford 3 302 302 3 -

I

Brojnogstanje rasplodnihgovedaod 2000. do 2003.godine Godina

Ukupni br. krava

Krave obuhvaćene uzgojno selekcijskim radom Obiteljske Velike farme farme Ukuono

2000.

2001.

2002.

2003.

214 666 219 782 224 078 223 954

85 459 91 235 101 157 133 064

:26

7 439 7 606 7 367 6 895

92 898 98 841 108 524 139 959

Charolais Busa Ukupno:

% 39 81 44 97 48 43 62.49

-

-

5 021

46 754

3 2 21 733

78 5 93 205

3 2 26 753

78 5 139 959

Od ukupnog broja 46 754 grla obuhvaćeno je selekcijom i kontrolom mliječnosti, 93 205 krava kontrolom rasploda.

Najveći postotak uzgajivača 2003. godine još uvijek je uzgajalo samo 1-3 grla. Ipak, moramo konstatirati da je u protekle dvije godine očit Jf{jekarski li,st 07/2004.

I

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

pomak, paje sve ove godine 12 % uzgajivača manje u ovoj skupini.

Veličina stada, te broj i postotak uzgajivača 2003. godine prikazanje u sljedećoj tablici: Veličina stada

1-2 Broi 5 310

% 19,85

3 Broi 5 983

4 % 22,36

Broj 4 746

5 6-10 Broj i postotak uzgajivača Broj Broj % % % 17,73 3 205 11,98 5 668 21,19

Prema pasminskoj strukturi selekcijski je simentalska pasmina 108 907 krava (77,814%), holstein-friesian 26 194 krave (18, 715%), smeđa 4 14 7 krava (2,963%), a ostale pasmine (istarska govedo, slavonsko srijemski podolac, buša, hereford i charolais) 711 krava (0,51%).

Proizvodni rezultati kontroliranih krava također su značajno veći, paje u 2003. godini, na obiteljskim gospodarstvima i farmama zaključenih standardnih laktacija 19 706 simentalske pasmine s prosječnom proizvodnjom od 4 620 kg mlijeka s 4,01 % mliječne masti i 3,36% proteina.

Na obiteljskim gospodarstvima i farmama je 7 500 zaključenih standardnih laktacija krava holstein-friesian pasmine s prosječnom proizvodnjom od 6 320 kg mlijeka, 3,90% mliječne masti i 3,31 % proteina.

Bikovske majke simentalske pasmine u 2003. godini imale su 366 zaključenih standardnih laktacija s prosječnom proizvodnjom od 6 37 4 kg mlijeka, 4,08% mliječne masti i obuhvaćena:

IZ MINISTARSTVA

11-15 Broj 1 240

16 i više

% 4,63

Broj 604

% 2,28

Laktacijska proizvodnja mlijeka u standardnoj laktaciji simentalske pasmine (2000. - 2003.g.)

Prvih 305 dana Ukup. laktacija

/2fmlijeko/2fmlijeko % kg kg masti

2000.

24505

4020

156

3,89

135

3,36

2001.

23205

4175

163

3,91

140

3,36

2002.

23196

4426

178

4,02

150

3,40

2003.

21480

4620

185

4,01

155

3,36

God.

zaključ.

Protein Protein kg %

3,42 % proteina. Dakle, pozitivan je pomak pomak u sva tri mliječna parametra.

U provedbi uzgojnog programa za simentalsku pasminu u 2002. godini korišteni su bikovi 30. kruga usmjerene oplodnje, paje 414 bikovskih majki osjemenilo šest bikova: Malhax, Dionis, Ress, Rene, Ewein i Haxzeus. Od ukupno 269 824 plotkinja 78,53% je umjetno osjemenjeno, a prirodnim pripustom poznatog porijekla 2,58%. N ekontrolirano je osjemenjeno 18,89% no nadamo da će i ovaj postotak u dogledno vrijeme biti mnogo manji. ■

POLJOPRIVREDE

11

Ili Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Tržište junadi Pripojenjem deset novih članica Europskoj Uniji u prvih je desetak dana svibnja 2004. godine na tržištu junećeg mesa došlo do pada cijena u mnogim dotadašnjim članicama Europske zajednice.

11?/ekarskiList 071200"1-.

U odnosu na kraj travnja cijene su početkom svibnja pale za 3,6%. No nakon prvih negativnih tendencija u zemljama EU-15 uslijedio je lagani rast cijena. Rast cijena evidentiran je i u «novim» zemljama Europske zajednice. Ulazak u Europsku uniju rezultirao je rastom

Kvalitetne

rasplodne

steone junice iz l"ijemačkel

f Govorimo hrvatski- ~ javite nam se radi individualne ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske

populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedeno: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com

Germany • d-87 452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

lako je nakon dužeg vremena ponovno cijena prije svega u Poljskoj u kojoj se početkom lipnja bilježe 15% više cijene u odnosu na početak dozvoljen uvoz goveda u RH iz gotovo svih zemalja svibnja, u Češkoj 3,9 % i Mađarskoj 3,57%. Europske unije u narednih dva mjeseca ne očeku­ Spomenute zemlje bilježe i povećanje izvoza. jemo značajnije promjene na hrvatskom junadi, odnosno ne očekujemo pad cijena živejunadi.

Poljska je u svibnju povećala izvoz hrane u ostale zemlje EU za gotovo četvrtinu u odnosu na Tržište teladi svibanj prošle godine. Prodaja u EU-15 povećana Tijekom protekla tri mjeseca na tržištu je za 15 % u odnosu na svibanj 2003. godine, a Hrvatske bilježimo stalni rast cijena teladi siposebno je povećan izvoz goveđeg mesa. Ulazak mentalske pasmine. Cijene su u odnosu na 10. tj novih članica rezultirao je i porastom cijena o.g., u tjednu u kojem bilježimo najnižu cijenu od junećih trupova i u nekim dotadašnjim člani­ 1997. godine, u 24. tj. više za 22%. Na konticama EU. Tako je u Švedskoj cijena junećih nentalnom području cijene teladi bile su od 17 do trupova porasla za 4,2%, u Irskoj za 4, 1%, 25 kn/kg dok su na području Dalmacije i Austriji 3% i Velikoj Britaniji za 2,3%. Prosječna Primorja bile od 19 do 28 kn/kg. Ne europskom cijena junećih trupova EU-25 početkom lipnja tržištu tovna telad starosti od 8 do 21 dana o.g. iznosila je 262, 70 Cijena stoke na stočnim sajmovima RH u razdoblju od eura/lO0kg. Najniža cijena ju07.06. do 13.06.2004. godine u kn/kg nećih trupova u EU-15 zabiljetele simental (80<160 krava simental (za bik simental (>450kg) žena je u Belgiji i iznosila je kql klanie 210,09 eura/l00kg dok je 1.Min Prosiek 1.Min 2.Max Proslek 1.Min 2.Max Prosiek 2.Max 6,00 23,00 24 00 23,50 13,00 13 00 13 00 6 00 6 00 najviša cijena bila u Grčkoj 370 Babina Greda Benkovac 15,50 ---24 00 24 00 24 00 15 00 16 00 ------eura/kg. U zemljama EU-10 12,00 5 00 D. Stubica 19,00 20,00 19,50 12,00 12,00 5 00 5 00 najniža cijena evidentiranaje u Daruvar 12,00 4,00 7,00 5,50 23 50 11 00 13 00 22 00 25 00 Latviji 159 eura/100 kg, a naj- Đakovo 24,00 25,00 24,50 11,00 11,50 11,25 8 00 8,00 800 5,00 Garešnica 20,00 22 00 21 00 11 00 12 00 11 50 400 6 00 viša na Malti 321,09 eura/100.

Gospić --23 00 24 00 23,50 12 00 1300 12.50 ------Na hrvatskom tržištu od Ivanec 18,00 19 00 18 50 ------ ---- --- ---- ---ožujka 2004. godine na ovamo lvanlska 12,00 18 00 20 00 19 00 12 00 12,00 ------20,00 21,00 20,75 12,00 13,00 12,63 6,50 6 50 6 50 bilježimo rast cijena. Velika po- Koorivnica Križevci 20 00 20 00 20 00 11 00 12 50 1163 -------nuda koja je okarakterizirala Nova Gradiška ---------- 11.00 11,00 11,00 ---- ----- ----početak godine, smanjena je Ogulin 23,00 23,00 23,00 12,00 13 00 5,00 5 50 12 50 6 00 kroz interventni otkup, a tre- Omiš 15,00 14,50 9,00 9,00 9,00 24 00 2500 24 50 1400 24,00 25,00 24,50 nutna ponuda zadovoljava po- Otočac ---- ---- ---- --- ---- - --Perušica 22 00 24,00 23 00 -------------tražnju. Nešto veću ponudu Petrinia 8,00 7 00 21,50 12,50 13,00 12,75 6,00 21.00 22,00 zabilježili smo jedino na Popovača 20,00 22 00 21,00 11 50 6 00 12 00 11 75 5 50 6 50 području

Virovitičko-podrav­

ske i Požeško-slavonske županije. Prosječna cijena bikova simentalske pasmine na tržištu Hrvatske u 24. tj. o.g. iznosila je 12,35 kn/kg i viša je u odnosu na kraj svibnja za 4,5%.

Na području Slavonije, Baranje, središnje i sjeverozapadne Hrvatske cijene bikova simentalske pasmine bile su od 10 do 13 kn/kg dok su na području Dalmacije, Istre i Primorja cijene bile od 12 do 16 kn/kg.

Mljekarski li.st 07/2004.

Poreč

Požeqa

----

---

---

---

----

---

--

---

----

2300

25 00

2450

12 00

12 50

500 6,00

4 50

----

----

----

12 00

13 00 12,00

12 00

4 00 5,00

Sini

32,00

32,00

32,00

---

---

---

----

---

----

Sisak

23 00 19,00

22,50

11 00 11,00

12 00 12,00

11 50 11,50

4 00 5,00

7 00

Slatina

22 00 17,00

5 75 5,00

Slavonski Brod

24 00

24 00

24 00

---

----

21 00

20.00

---- ----

---

19 00

----

---

Sv. I. Zelina Varaždin

-----

18,00

19,00

18,50

12,00

13,00

12,50

Velika Gorica Vinkovci

19 00 20,00

23 00 21,00

21 00 20,50

12 00 11,00

12 00 12,00

12 00 11,50

Virovitica

19 00

22 00

10.00

12.00

Vrbovec Zadar zaqreb

21 00 19 00

22 00 21,00

20 75 21,50 20 00

11,00

13 00

1200

19 00

25 00

22 00

11 00

1300

1213

Zlatar Bistrica

19,00

20,00

19,50

13,00

13,00

Hrvatska

17,00

32,00

21,66

10,00

16,00

Rileka

18,00

--

----

5,00

5,50

----

---

---

5,00

6,00

5 50

8 00

8,00

8,00

----

---

----

11,00

5 00

6 00

5 50

---

----

----

----

6.00 6,00

5,50

13,00

500 5,00

12,35

4,00

9,00

5,60

--550

29

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

prodavala se početkom lipnja po prosječnoj cijeni od 266 eura po komadu što je u odnosu na kraj svibnja više za 9 centi. Najviše cijene evidentirane su u Italiji gdje se po komadu plaćalo 391 euro dok je najniža cijena evidentirana u Nizozemskoj 229,9 eura. Na tržištu Njemačke muška telad holstainske pasmine, starosti do četrnaest dana i ne teža od sedamdeset i pet kilograma, prodavana je početkom lipnja po cijeni od 169 do 184 eura/kom dok su ženska telad holstainske pasmine prodavana po cijeni od 61 do 114 eura po komadu.

Krave za klanje U 2004. godini cijene krava za klanje na najnižoj su razini od 1997. godine. Prosječna cijena tijekom cijele godine nije bila više od 6,35 kn/kg. U lipnju su krave prodavane po prosječnoj cijeni od 5,60 kn/kg. Na području kontinentalne Hrvatske cijene su bile od 4 do 6 kn/kg za starije krave manje kakvoće koje se najčešće koriste u preradi, dok su do 8 kn/kg bile mlađe krave. Na području Dalmacije i Primorja cijene krava su bile do 9 kn/kg. I tijekom sedmog i osmog mjeseca očekujemo slične cijene na hrvatskom tržištu . ..:J

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO R_ ASTE NA POLJU,-_ Tablica2: Bilancaproizvodnjemlijeka

li\ ~~ QD~u~u

Kategorijafarme Broj farmi Broj krava Prosječna proizvodnjapo kravi

42300 169200 2 500

Ukupnaproizvodnjamlijeka

423 000 000 litara

Kategorijafarme Broj farmi Broj krava Prosječna proizvodnjapo kravi

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI

Naš moto za srpanj: Probudite se, trkaje počela! program razvitka!

Zašto se tako dugo čekalo s tim našim razvitkom ? A, nakon tog našeg razvitka što nas čeka u EU ???

Konačno operativni

U Hrvatskoj do sada kao da nije bilo stanja, preduvjeta, perspektive i razvoja, tek sada kada nam Europska Unija na osnovu svog razvoja i svoje razvijenosti, sa svojim normama i kvotama bude zajašila na vrat, tek se sada pojavio i «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj». Program kakav nema ni jedna europska zemlja. · Zašto?

U Mljekarskom listu broj 5 piše na stranici 30 i 31 sljedeće: Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj koji bi se kroz kraće vrijeme 30

Male farme (4 krave)

Ukupnaproizvodnjamlijeka

Adaptiranefarme (15 krava) 6 000 90 000 4 500 405 000 000

trebao početi ostvarivati.

A zašto se RAZVOJ nije do sada ostvarivao?

«Polazeći od činjenice da dosadašnja proizvodnja mlijeka i goveđega mesa ne zadovoljava naše potrebe u Programu su utvrđene potrebite količine te određene kategorije farmi koje osiguravaju željenu proizvodnju.»

Autortekstadr. se. IvanJakopović Postavljam pitanja: - na kojoj će ekonomskoj osnovi ove farme proizvoditi mlijeko i na kojoj će ekonomskoj osnovi poslovati ova gospodarstva unutar EU? - koja će europska pasmina krava i po kojoj suvremenoj tehnologiji godišnje proizvoditi prosječno 2 500 litara mlijeka, da bi za Republiku Hrvatsku bila proizvedena i osigurana količina mlijeka od 423 milijuna litara?

Molim cijenjenog autora Temeljnih odrednica Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj da hrvatskim seljacima, proizvođačima mlijeka i nama agronomskim Mljekarski lu;t 07/2004.

RAZMIŠLJANJE stručnjacima u sljedećem broju Mljekarskog lista odgovori na ova pitanja: Koliko će iznositi mjesečni osobni dohodak zaposlenih na ovim farmama?

Koliko za prvu kategoriju farmi?

Koliko za drugu kategoriju farmi s kreditnim zaduženjima za predviđene adaptacije, a koje moraju osigurati sljedećih 405 milijuna litara mlijeka.

U istom broju Mljekarskog lista na stranici 34 piše: Veliki problem većini proizvođača predstavljat će značajno smanjenje proizvođačko prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit će kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine. Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje proračunskih sredstava za potporu. ( autor doc. dr. se. Zoran Grgić) Molim cijenjenog autora da također u sljedećem broju Mljekarskog lista hrvatskim seljacima, proizvođačima mlijeka prikaže ekonomsku računicu proizvodnje 423 000 000 litara mlijeka za prvu kategoriju farmi i sljedećih 405 000 000 litara za drugu kategoriju farmi i dali će to uopće biti moguće po cijenama i uvjetima unutar EU.

Dalje, u istom broju Mljekarskog lista na stranici 42 i 43 piše: O Programu razvitka govedarske proizvodnje očitovanje je sačinilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, odnosno grupa autora. « U načelu slažemo se s Programom razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a posebno što se tiče proizvodnje mlijeka.

No, smatramo da treba s autorima tog programa porazgovarati i kroz razgovor ih informirati o svim problemima na terenu.»

Autor Stjepan Bistrović za Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka.

Na zdravlje!

I ispade sada da autori «Programa razvitka» nisu prije izrade Programa, sjeli za stol s predstavnicima Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka i informirali se o svim problemima na terenu, iako su program izradili za njih i to za uvjete unutar EU. Mljekarski list 07/2004.

TEREN S KOG AGRONOMA

Također

molim cijenjenog autora da kao koji je prošao sa svojim OPGom proces razvoja od tradicionalne tehnologije i organizacije gospodarstva do suvremene europske farme, da svoje viđenje i odgovore na gore postavljena pitanja.

Po ovom Programu za potrebe Republike Hrvatske osobno smatram upitnom mogućnost osiguranja prvih 423 000 000 litara, kao i drugih 405 000 000 litara mlijeka, a također i ekonomsku sudbinu 42 300 farmi + 6 000 farmi. Upitna je i ekonomska sudbina 169 200 krava+ 90 000 krava.

Mnoge su firme i poduzeća u Republici Hrvatskoj, zbog zastarjele tehnologije, loše organizacije unutar poduzeća, loše organizacije tržišta i ekonomske nepismenosti rukovodećeg kadra, otišla u stečaj a radnici na biro rada.

Je li se ista opasnost nadvila i nad naše selo, a u ovom slučaju i na našu proizvodnju mlijeka.

I reče mi jednom prilikom jedan stručnjak: «Ma daj, mani, što se ti oko toga sekiraš? Dok to dođe na vidjelo mi ćemo biti u penziji».

Na zdravlje još jedanput!

I tako, sjedim pred kompjuterom, brinem svoje i vaše brige, jer to je moj izbor, i smišljam što bih pametno napisao a da do sada već nije napisano ili rečeno. Na ekranu imam jednog malog psa kome se iznad glave pojavi žaruljica, što znači našao si misao i dobro rješenje. I dalje zurim u ekran i smišljam mudrosti koje bih trebao napisati kako bi vi, proizvođači mlijeka, konačno već jednom razvili hrvatsku proizvodnju mlijeka, ili je barem povećali.

Taj mali pesek maše repom, a zatim se zadnjom nogom češe kao da mi hoće reći, pazi što pišeš. A onda mu se ponovno pojavi žaruljica, a ha smislio si opet nešto, o toj tvojoj travi i kravi. Jel' travu treba pokositi dok je mlada, zelena i sočna s puno proteina i energije od koje krava može proizvesti puno mlijeka ili kad ostari i pretvori se u sijeno-slamu.

Nikako da se pomakneš dalje od te tvoje trave i krave.

I tako, reče mi jedan stari Ličanin: «Ja pokosi ono porosi, ja prevrni ono pocrni». «Proda ti ja krave, a travu neka kosi i krave neka muze tko hoće». «Ostario ja, ostarilai baba, ostario i traktor, a penzija 450 kuna. I što da mu radiš, meni i babi za kafu, cukar i duvan dosta». A struju?»

Prošle godine bije te suša, ove godine kiša.

Stari traktor i tupa kosa. Lijepo i sunčano vrijeme 3 do 4 dana, a ti ne gledaš prognozu vremena. proizvođač mlijeka,

31

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

Četvrti dan pokosiš, peti dan sušiš, a šesti dan okrene kiša.

«Ben ti poljoprivredu i takov posal. » U našem govedarstvu i proizvodnji mlijeka ima puno mudrosti. Od strategije, uzgojnog programa, selekcije, pa do držanja krava vezanih lancem u zatvorenim i zagušljivim stajama i košenja livada po sistemu sijeno-slama.

Sve mi znamo i radimo baš onako kako treba, od struke do prakse. Opet ovaj moj pesek na ekranu nešto njuška, pa začuđeno gleda, pa maše repom, pa gleda lijevo - desno kao da kaže: «A opet nemate dovoljno junica pa ih morate uvoziti kao i mlijeko. A imate li vi dovoljno eura za uvoz mlijeka i junica? Nemate! Pak bute morali posuđivati te eure. A što posuđujete eure, odnosno dižete međunarodne kredite za uvoz junica i uvoz mlijeka povećavate zaduženost vaše lijepe Hrvatske, dakle povećavate državni dug. Mlijeko u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, a junice sve do Nizozemske i Finske ne možete kupovati za kune. Za to trebate eure. A znaš li ti da se euri ne štampaju u Hrvatskoj. Da bi došao do eura moraš proizvoditi i izvoziti svoje proizvode. Ta vaša računica oko klanja ženske teladi i tova junica koje ste nekada prodavali Talijanima, kao desert, hrvatski je proizvod hrvatske pameti, a vidiš dokle vas je dovela. Sve te eure koje ste zaradili na izvozu utovljenih junica potrošili ste na uvoz mlijeka i tuđih junica i još vam nije bilo dosta, nego se morate zaduživati kod MMF-a. Taj vražji MMF (Međunarodni monetarni fond) dođe nekako ovako: «Mi vama lovu, vi kupite naše mlijeko i naše junice za našu lovu, naša lova se vratila nama natrag, a vi ne samo da ste nam ostali dužni nego nam još morate vratiti toliko love, kredit i + kamate. Mi radimo, imamo dolare i eure, a imamo i mlijeka i junica za izvoz. A vi nemate ni mlijeka, ni junica, a bome ni eura.

Budući da od poljoprivrede tako malo izvozite, možda biste mogli prodavati ideje i pamet ·kao, recimo, razvojne programe. Ideje, pamet i razvojni programi uvijek se u svijetu dobro prodaju.

Doduše, ne može se reći da i vi ne radite, samo vam je politika i računica nekako loša.

E, moj magister, sada se ti misli.»

I ode pesek s ekrana, nesta negdje u kompjuteru.

Uvoz junica i bikova, uvoz sperme, umjetno osjemenjivanje i selekcija već 50 godina, aukcijske

32

prodaje junica, besplatno umjetno osjemenjivanje, krediti, premija, poticaji, uzgojni program, strategije i reforme i na kraju operativni program i - tu smo gdje smo.

I opet se na ekranu pojavi pesek : «A, travu još niste pokosili? Žensku telad još uvijek koljete?»

Mljekarski list broj 5 pročitao sam najmanje 3 ako ne i 5 puta. Stanje, preduvjeti, zahtjevi, perspektiva razvoja, promjena proizvodnih sustava - i nikako ne mogu dokučiti kako u okviru EU proizvesti 423 000 000 litara mlijeka na 42 300 farmi sa 169 200 krava i prosječnom proizvodnjom od 2 500 litara mlijeka godišnje po kravi. Koliko li ta krava ono daje mlijeka dnevno u vrhu laktacije?

Domaća zadaća:

Svi proizvođači mlijeka: manji, srednji i veći koji uz krave drže i svinje, papir i olovku u ruke!

Da vidimo što kaže računica.

1 prase od 100 kg sada možeš kupiti za 800 do 900kuna.

1 prase od 100 kg pojelo je najmanje 300 kg smjese, (kukuruz, posije, ječam, zob, soja, mineralno vitaminski dodaci).

Ako jedna krava pojede 300 kila smjese, od te smjese proizvesti će najmanje 600 litara mlijeka.

600litaramlijekax2,7kuna = 1620kuna Eto ti računice! Treba li to još i nacrtati?

Ne brigaj brigu oko svinja. Tu brigu neka brinu svinjogojci.

Tvoja briga je kako podignuti proizvodnju mlijeka po kravi u vrhu laktacije za 2 do 3 litre, što godišnje po kravi nosi od 800 do 1000 litara mlijeka, a u kunama 2 160 do 2 700 kuna, pa puta 5 ili 10 krava.

Nema tu puno mudrosti ni nauke. Mljekarski list je zato da se čita, pa ako ti nije dosta jednom, pročitaj ga dva puta!

Određivanje kvota - proizvodnje mlijeka svakim danom je sve bliže.

PROBUDITE SE, trka je počela. Više nije 5 minuta prije 12, već je 5 minuta poslije 12.

NEMOJTE POSLIJE REĆI - NISMO ZNALI. Gradite štale od dasaka, kupujte junice, krave, žensku telad. Sve raspoložive kredite sada treba uložiti u proizvodnju mlijeka.

I još jednom, okanite se svinja i tova junadi.

Time neka se bave svinjogojci i tovljači. I njima slijede kvote. :.J Mljekarski list 07/2004.

I

aviso u · odniu. m,U idobro zaravUe Rrav

@vETERINAJ.o.o.

Svelonedeljsko 2, Kclinovica, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefoh: 01 /33 88 600 e·mail: inloOveterino.hr,

www.veterina.hr

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

• Piše: Josip Haluška, dipl. ing.

Holstein pasmina krava uzgajana je prije rata uglavnom na velikim mliječnim farmama bivših kombinata. Ratno stanje, privatizacija i vlasnička transfomacija bivših kombinata utjecali su na pad brojnog stanja holstein krava.

RHje 17 velikih farmi krava mliječne holstein pasmine (po 412 krava), od kojih je šest farnii privatizirano.

Proizvodni kapaciteti ove pasmine nedovoljno se koriste. Velike farme imaju veću proizvodnju po kravi u odnosu na male obiteljske farme. Te farme imaju bolju tehnologiju proizvodnje, bolju hranidbu i bolji stručni kadar u odnosu na male obiteljske farme koje bi trebale predstavljati model za unaprjeđenje proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Brojno stanje.

Prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra u 2003. godini bilo je ukupno 223 954 krava svih pasmina. U odnosu na 2002. godinu ukupni broj kravaje smanjen za 124 grla, dok je broj krava holstein pasmine povećan za 3 624. U Republici Hrvatskoj u 2003. godi_ni bilo je 26 194 krava holstein pasmine smještene na 1 832 obiteljske farme i 1 7 velikih farmi. Od ukupnog broja krava pod kontrolom mliječnosti je 14 880 krava ili 57 % (8862 krava na OPG i 6018 krava na velikim farmama), a pod kontrolom rasploda 11314 krava.

Neke farme su nestale, neke su privatizirane preko stečaja, a dio velikih farmi je pred privatizacijom.

Budući da se posljednjih nekoliko godina, zbog vrlo dobrog ekonomskog položaja proizvodnje mlijeka, na obiteljskim gospodarstvima povećava broj krava holstein pasmine, treba posvetiti veću pozornost uzgoj no-selekcijskom radu ove pasmine. Neki uzgajatelji holstein pasmine krava u RH, zbog povećanja proizvodnje mlijeka po kravi a time i novčanih dobitaka od mlijeka, zainteresirani su za što veći genetski potencijal krava i što brži genetski napredak ove pasmine. Hrvatski stočarski centar, Savjet programa za provedbu uzgojno selekcijskog rada u govedarstvu RH, uz podršku centara za reprodukciju i uzgajatelja krava holstein pasmine smatraju da treba obnoviti uzgojni program i za ovu pasminu.

Tablica 1: Brojnostanje krava HF pasmine u razdoblju2000. do Holstein pasmina je u 2003. godine svijetu najviše zastupljena Ukupanbroj Pod Broj Pod Broj Razlika lndex mliječna pasmina goveda. To Godina kravasvih kravaHF mliječnom kontrolom uzgajatelja brojagrla pasmina pasmine kontrolom rasploda je ujedno i najmliječnija pas-r 2000. 214 666 13 211 18 606 5395 100 1 653 2001. 219 782 20 329 13 331 102,38 6 998 1 755 + 5116 mina s prosječnim genetskim 2002. 224 078 22 570 14 217 8 353 1 755 + 4 296 101,95 kapacitetom iznad 10 000 kg 2003, 223 954 26194 99,55 14 880 11 314 1 850 -- 124 I mlijeka. U RH ova se pasmina sve više uzgaja, a s njom se ostvaruje najveća Broj krava u RH u 2003. godini u odnosu na dobit po kravi.

2002. godinu bilježi blagi trend pada, a broj U RH u 2003. godini bilo je 690 uzgajatelja krava HF pasmine bilježi rast za 16 % ili 3.624 koji drže više od 15 krava (prosjek 22,86 krave), a krave. Raste broj krava pod kontrolom mliječno­ od tog broja 120 je uzgajatelja holstein pasmine sti i broj uzgajatelj a ove pasmine. U razdoblju od (prosjek 24,63 krave). Pored obiteljskih farmi u 1997. do 2003. godine u Hrvatsku je uvezeno

1--

.lfljelwrski h~t 0-:/20('4.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

krava ili 50 % nalazi se u razredu s proizvodnjom mlijeka većom od 6 000 kg. Očito je da u Hrvatskoj postoji dobar genetski kapacitet holstein pasmine za Tablica2: Brojkrava pod kontrolommliječnosti visoku proizvodnju mlijeka.

Gospodarstvo Brojkrava Brojuzgajatelja - farmi Prosječna veličina stada Uzgoj krava holstein pasmine u 594 14,91 Obiteljskefarme 8 862 RH usmjerenje na ostvarenje visoke Velikefarme 334,3 6 018 18 proizvodnje mlijeka formiranjem 14 880 612 24,31 Ukupno proizvodnih kapaciteta budućih generacija životinja za takvo korišteTablica3: Brojkrava pod kontrolomrasploda nje.

Gospodarstvo Brojkrava BrojuzQaiatelia - farmi Prosječna veličina stada Planom razvoja govedarske Obiteljskefarme 11 104 1238 8,97 proizvodnje u RH očekuje se znaVelikefarme 1 210,00 210 čajno povećanje broja krava holstein Ukupno 9,13 11 314 1239 pasmine, a time će se povećati Na obiteljskim farmama ukupno je 19 966 aktivna uzgojna populacija i mogućnost bržeg krava kod 1 832 uzgajatelja, a prosječna veličina genetskog napretka ove pasmine stadaje 10,90 krava. Na velikimfarmamaje 6 228 krava na 17 s farmi prosječno 366 Tablica 6: Pregleduzgajate/javećeg brojakrava holstein pasmine po tipu gospodarstavau 2003. godini. krava. Od 26194 krave 11314 nije obuhvaćeno kontrolom mliječnosti (43 %). U pasUkupan broj Prosječna veličina Brojuzgajatelja Redni Tipgospodarstva stada broj -farmi krava minskoj strukturi krava pod selekcijskim 24,63 obiteljske farme 121 2981 1. Soec. obuhvatom holstein pasmina je zastupljena 2290 382,00 farmeprivatizirane 6 2. Velike s 18, 71 % , a od ukupnog broja krava u RH s 395,00 farmepoduzetničke 11 4740 3. Velike 10.011 72,54 4. Ukupno 138 11,69 %. Prosječno trajanje servisnog razdoblja iznosilo je 164 dana, a prosječna Oko 60 % krava nalazi se na malim farmama dob krava 4 godine. koje drže do 4 krave i adaptiranim farmama do 8 500 steonih junica iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Mađarske i Švedske.

l0krava.

Glavne karakteristike današnjeg goveGospodarstvo do 1 godine preko1 godine Ukupno darstva u Hrvatskoj su male, usitnjene, skupe i Obiteljskefarme 13414 8 171 5 243 6 787 Velikefarme 3 257 3 530 nefunkcionalne obiteljske farme, iako 8 773 20 201 Ukupno 11428 predstavljaju glavni izvor mlijeka. Bez obzira što su velike mogućnosti za stočarsku proizvodnju, Tablica 5: Prosječna laktacijska proizvodnja Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka i drugih mlijeka krava pod selekcijskim stočarskih proizvoda ni za vlastite potrebe. obuhvatom u 2003.godini Hrvatska ima idealne prirodne uvjete za Standardna laktacija 305dana Ukupno Tip proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mlijeka je Zaključenih Broj Mlijeka j MasliMasliProteina j Proteina gospodarstva laktacija laktacija jedna od najprofitabilnijih poljoprivrednih kQ ko % kQ % 0biteliske farme 5815 5279 6027I 243 4,04 196 3,25 proizvodnji u Hrvatskoj. Prosječna potrošnja Velike farme 2320 2221 7018I 253 3,61 243 3,25 mlijeka i mliječnih proizvoda po stanovniku je Ukupno 8135 7500 6320I 246 3,90 209 I 3,31 mala. Male obiteljske farme ne mogu plaćati sve U odnosu na 2002. godinu proizvodnja stručne profile u stočarstvu koji bi trebali mlijeka holstein pasmine bilježi trend porasta u unaprijediti njihovu proizvodnju. Obiteljske prosjeku za 1 % ili 39 kg po kravi. Preko 4 000 farme ne koriste najbolje tehnologije

Tablica4: Brojženskog rasplodnogpodmlatka

1//jekarski list rr:,2orN.

V

•

islava22, telefon:048 681

IZIIALEUPOŠLA SAMSTEONA,

POTELJENJA VIŠE NEMAPUNO vtEMENA lATOtASX.UCNIIOJE nAVI

11A SMJESTIM SEUTOPLOJ $TALI

V SOKO KVALITE

STEO

JU

CR

LAC

AU

HOL TEI

'

I

SELEKCIJE ~

Tablica7:Pregledspecijaliziranihfarmipo županijama;farmes više od 15 krava holsteinpasmine

proizvodnje, a imaju problema i s hranidbom.

Management Red Veličina stada- brojkrava Ukupno obiteljskih farmi je loš i .broj Županija- HSCslužba 15- 30 30-50 50-100 Višeod 100 uzgajatelja neorganiziran.

Te farme je 1. Zaorebačka - Vrbovec 1 4 5 - Sv.I.Zelina 2 2 potrebno organizirati u interes- V.Gorica 1 1 2 na udruženja. Današnji sustav 2. Sisačka - moslavačka 1 3 4 3. Varaždinska obrazovanja stručnjaka agrono6 6 I 4.

Koprivničko - križevačka m a nije prilagođen načinu - Koorivnica 4 1 5 I proizvodnje hrane na obiteljskim - Križevci 3 3 - Đurđenovac 5 3 8 farmama. Model proizvodnje -Sv. I. Zabno 1 4 1 6 mlijeka u Hrvatskoj trebala 5. Bielovarsko - biloaorska 9 1 10 - Daruvar 4 2 6 I bi biti obiteljska farma koja 2 6. Požeška- slavonska 2 sama proizvodi sva potrebna 7. Brodsko- posavska 5 1 6 krmiva.

Potrebno je držati visoII 8. Osiečko - baraniska 7 2 9 10. Vukovarska - srijemska 5 1 6 ko proizvodne krave, graditi 11. Međimurska 25 1 3 29 jeftinije objekte i kapital ulagati 4 1 5 Ostaležuoaniie( 5 ) 7 1 8 u opremu i mehanizaciju. ObiteljI Ukupno 100 14 5 2 121 I ske farme u Hrvatskoj su siromašne i zemljištem i kapitalom. Projekcija proizvodnje i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuje da u Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za uspješan razvoj proizvodnje mlijeka, i da će se holstein pasmina i dalje širiti na obiteljskim farmama.

I

I I

B"'"'"''"

I

Mljekarski bit 07/2004.

OBAVIJEST

WwillvlE1fill aJ@CIDm~ UJIRC)[LlJJJ o

_,.__,_...._.,.._ ...........,_ ._.r-.__,._.._~-,~-........

---- .......

-

o~~~

(!J~ Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja kreirani su novi krmni grašci bijelog cvijeta i zrna (slatki) visokog tipa rasta.

02.06.2004. g. održana je radionica na pokušalištu Agronomskog fakulteta Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja. Prikazane su osobine i produktivnost novih kreacija ozimog krmnog graška. Učionici u polju prisustvovali su predstavnici Mljekarskih industrija: - Lura d.d. iz zagrebačke i bjelovarske regije - Predstavnici i farmeri Krapinsko-zagorske županije, Koprivničko-križevačke županije - Predstavnici HZPSS na čelu s načelnikom Odjela za ratarstvo gospodinom dr. se. Ivanom Danjekom

POUOPRIVREDNICI

KREDITI

...

KOOPERANTI

LURE

PRUEVREMENA ISPLATA ZA MLUEKO

POSLOVNI CENTAR ZAPOLJOPRIVREDNU POŽEGA 272922 KLLIEffTELU BJELOYAR 24f 222 ~ VARAŽDIN 403429 KOPRNNICA 621478 IVANEC 784535 WIOVITICA725541 VINKOVCI 331622 SISAK 524432

I~,

luwanteii Ml:fekarski list 07/2004.

~

- Studenti Agronomskog fakulteta usmjerenja Ratarstvo, Mljekarstvo, Stočarstvo - Predstavnici HMU na čelu s predsjednikom gospodinom Jurjem Čičmakom, dipl. ing. i firme Floret d.d.

- Učenici Srednje poljoprivredne škole Zagreb Učionici je prisustvovalo više od 50 zainteresiranih farmera. Izostala je Hrvatska televizija pod izgovorom da im kiša ometa tehničku izvedbu snimanja, a bili su najavljeni.

Održana su zanimljiva predavanja o mogućnostima upotrebe stočnog graška u različitim smjesama (s raži, tritikale, pšenicomna slici i zobi) za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme tijekom proljeća, od kraja travnja (smjese s raži) pa do sredine lipnja (smjese s zobi). Sve se smjese mogu koristiti kao zelena krma, a smjese graška s pšenicom i zobi mogu se i silirati, a u vrlo povoljnim uvjetima i sušiti za sijeno.

Farmerima su prvi puta predstavljeni novi proizvodi ozimog stočnog graška kreirani na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta (prof. dr. se. Zvonimir Štafa).

Gustoća sjetve je različita. Također je prikazan i učinak bakterizacije na stočnom grašku sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae selekcioniranom na Zavodu za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta. Kako nove kreacije, omjeri gustoće sjetve i bakterizacija utječu na urode mase prikazano je vaganjem u polju, što je izazvalo veliko zanimanje farmera. Osobito su zainteresirani za mogućnost nabave sjemena i sojeva za bakterizaciju te tehnologiju proizvodnje krme u slijedu.

Najčešće postavljena pitanja bila su: -kako, kada i na koji način viškove proizvedene mase iskoristiti -kako i kada silirati tako proizvedenu masu -koliko se mase može proizvesti po jedinici površine (utvrđeno je na poljskoj vagi). O 37

OBIČAJI

GOD~ ~ wadJQD NIJELIJEPO, ALI ,--------~JE Često spominjane

moje priče u Ml,jekarskom listu od 2000. godine, već su vam u mnogo čemu poznate. lwđena sam davne 1940. u prelijepom selu Koprivnički Ivanec, a živim u gradu Koprivnici koji je manje od 5 km udaljen od mojeg sela. Često idem u svoje selo gdje je "stara hiža" u kojoj živi moja mama, a na našem groblju pokopani su moji najmiliji.

'------------------------• lako nije lijepa, na uglu - križanju - ulice, stoji stara hiža okružena drvećemjabuka, šljiva, bresaka, oraha, tepka krušaka, nekoliko borova i još kojeg stabla. Zelena trava u dvorištu i cvijeće u prozoru i oko kuće.Najveći dio toga prepušteno je volji prirode da raste kako želi i može. Tu, u tom okruženju, dio je i moje duše jer su čovjek i priroda vezani dušom čitav život.

A život ima svoju ljepotu i darove. Život svakome piše priču.

Nije dvorište lijepo dotjerano ni uređeno ali je srcu drago, jer su po toj travi u tom dvorištu, pod tom kruškom,jabukom ili orahom, boravili, hodali ili sjedili i odmarali se moji djed i bake, otac, moja braća ija.

Pod krošnjama tog drveća prekrasna je hladovina i uvijekje povjetarac za vrijeme ljetnih vrućina.

Miris cvijeća i sada osjećam. Ima tu i nečeg drugog što je isto kao i prije, a to su moja sjećanja koja u tom dvorištu i na tom "raskršću" ulica još žive.

U kući veliki broj različitih poznatih stvari od najranijeg djetinjstva, potamnjele slike iz kojih me gledaju meni poznata i tako draga lica.

Svaka sveta slika ima neko značenje: Posljednja večera, Sveta obitelj, Isus u krilu majke Marije, Raspelo kupljena navodno jako davno u Mariji Bistrici i dr. Tu je i stari namještaj, spavaća soba ručnim radom nekadašnjih majstora vješto izrađena iz drveta trešnje s prekrasno naglašenim prirodnim urezima godova drveta. Veliko ogledalo - psiha - s

38

SRCU DRAGO

dva ormarića, svaki s jedne strane kako se to radilo onih 20tih godina prošlog stoljeća. Uz jedan zid dva veća ormarića, a uz drugi dva velika visoka ormara šifunjeri. U sredini bračni krevet prekriven vilanima na krevetu, i trokrilni jastuk brokat ručni rad s u sredini našlingana dva anđela, a na sred kreveta sjedi oveća lutka u tradicijkskoj ivanečkoj narodnoj nošnji, također ručni rad "Ivanečki vez". Između psihe i kreveta još je mjesta za mali ovalni stolić i dva stolca, izrađeno iz trešnjeva drva.

U drugoj sobi- hiži -namještaj mojega djeda još iz 1917. godine: ormar, krevet i kredenc s izrezbarenim: ptičicama, golubovima i cvjetnim motivima - prava umjetnička djela ondašnjih majstora. Veliki stol od orahova drveta i stolci s kožnim umetcima - okovanim čeličnim čavlićima. Sa stropa visi velika lampa, a petrolejska lampa s cilindrom stoji na jednom dijelu ormara. Tu su i svjećnjaci za posebne prilike, pa "singerica" moje bake, a na zidu u drvenom okviru vura na bate.

Iz hodnika se ide u kuhinju u kojoj još uvijek osjećam one nekadašnje mirise, posebno čurki­ krvavica, kobasica, prezvuršta i drugog, za što je trebalo mnogo mirodija: šafran, najgverc, kumin... Tu je još ista velika zidana peć, kuhinjski kredenc, veliki stol i štokrli (stolice bez naslona) sve od masivnog drveta kao i drveni pod. Sve je to svake subote i pred svetke (blagdane) ribano lužinom, ispirano toplom vodom zagrijanom na peći. Tu su kuhinjska vaga, mlinci za orahe, mak, papar, pa i za crnu kavu, guseni avan, drveni mužar, razne cjediljke, sita, struganjke, zdjele, tiganji, ranje i lonci. Tu su i tanjuri, žlice i vilice, neke još od aluminija, i pokoji nož ili nožić. Pribor zajelo od porculana ili staklene čaše mogli smo samo gledati u bakinom kredencu, a korištene su samo nekada u velikim prigodam, "da se ne potere".

Mljekarski list 07/2004.

OBIČAJI

Na zidovima kuhinje vise požutjele kuhinjske krpe, izvezeni ručni rad na domaćem platnu, s raznim porukama: "Kuharice budi čista da se suđe uvijek blista"ili "Kuharice manje zbori da ti ručak ne prigori" Pored kuhinje je špajza u kojoj je "stelaža" s policama. Na zidu visi "zdeljnjak" na kojem su zemljane zdele, tunjaki, vrčevi, pored je metalni držač na zidu na kojemu su poklopci za lonce i ranjgle, tu vise šefle i točeri i druga pomagala u kuhinji. Tu su lodrice za mast i maslo, krušnjak za čuvanje kruha, a ima i nešto suhog mesa i špeka kojeg je uvijek moralo biti pri ruci.

Sve su to stari odstajali predmeti koji se već godinama ne koriste; neki oštećeni zubom vremena i nagriženi rđom i prašinom i nisu više onako lijepi kao u doba moje mladosti, ali su još uvijek dragi jer mi vraćaju sjećanja na razne zgode i nezgode mojeg djetinjstva.

Točno znam točno koji je predmet kada i u koje svrhe korišten. Tako su zemljana veća cjediljka i drveni tanjur trebali za spremanje slatkog sira za «treblače» kukuruza. "Zemljani pekač s poklopcom korišten je za pečenje guske ili race za određene blagdane U skrs, Svi sveti, Dušni dan, Božić ili u nekim drugim svečanim prilikama kao što su krstitke i slično.

Isto tako pamtim i neka jela koja je baka spremala za takve dane od kojih bi zamirisala

cijela kuća. Za "kolinje," a to je bilo pod kraj studenoga oko J endraša, spremana su fina dinstanajetreca s komadima friške svinjetine na prepečenom luku i začinjena paprom, paprikom, češnjakom. Obvezno je tada kuhana svinjetinafrišketina- i "kiselo zelje z lagva."

Meni je to bilo osobito dobro. Kada smo se mi djeca gladni vraćali iz škole, od početka ulice osjetili smo miris te fine hrane.

Crne čurke-krvavice punjene su hajdinskom kašom s mnogo mirodija: najgverc, papar, paprika i drugo, ili bijele čurke punjene s kašom od bera također začinjene najgvercom, paprom, paprikom i kuminom. Kobasice, prezvuršt, čvarki i hladetina, mirisava friško taljena svinjska mast. Posebni komadi pečenog svinjskog mesa stavljani su u "lodricu"i zalijevani tom masti za proljeće i ljeto. Ako je obrađivano meso od više svinja, posao je potrajao i više dana jer se sve moralo uredno pripremiti za dugu zimu i dio nadolazećeg proljeća i ljeta.

Posebno su pripremane šunke, špek, vratina, bunceki koji su poslije "paca" dimljeni na tavanu ili u sušnici. Sve je to bio svojevrsni "obred" kojem smo se svi radovali, makar su se stari dobro naradili.

U toj kući još živi naša stara mama, jedina čuvarica uspomena iz prošlosti koje prenosi na nas i na svoje unuke i praunuke.

VAŠ VRT

Piše:DarkoKantoct~dipl. ing.

sljedicu jer hladna voda negativno djeluje na biljku. To je isto kao da ste skočili u ledeni potok. Večernje zalijevanje je bolje, ali ne i optimalno, osobito ako u vrtu imate puževe golaće.

JUTARNJE ZALIJEVANJE JE NAJPOGODNIJE Ujutro su biljke rashlađene i ne će se "šokirati" od hladne vode. Biljke mogu dobro upiti vodu i kada sunce postane jače. Vrtne biljke tijekom tjedna trebaju oko 200 mm/m 2 ili 200 1 vode. Nedostatak padalina u toj količini treba

Pravilno zalijevanje sigurno nue nauka, no mnogima predstavlja problem. Previše ili premalo je najčešći slučaj, pri čemu ovi ekstremi ne će biljku "ubiti", ali će sasvim sigurno biti lošijeg rasta i manje otporni na bolesti i štetnike.

GRJEŠKE U ZALIJEVANJU Često zalijevamo dok površina zemlje naizgled ne potamni. Ovo je pogrješno, jer većina dragocjene vlage ispari i ne dospije do korijena.

Zalijevanje za podnevne žege ima dodatnu poMl:fekarski list 07/2004.

39

VAŠ VRT

nadoknaditi zalijevanjem. Treba znati da zemlja čuva određenu količinu vlage nakon dobre kiše.

Zlatno je pravilo da je bolje zalijevati rjeđe i obilno, nego češće i samo površinski. Tko želi znati točnu količinu vode, može na istaknutom mjestu u vrtu postaviti širu posudu na kojoj će obilježiti milimetre. Svaki milimetar taloga od padalina odgovara količini od l l/m 2 u vrtu. Tako možete mjeriti i količinu vode za zalijevanje ako koristite neke raspršivače.

SPRJEČAVANJE ISPARAVANJA Okopavanjem se istovremeno popravlja rastresitost i sprječava kapilarno isparavanje iz tla. Djelotvorna zaštita od isparavanja vlage iz tla je malčiranje. Pokrivanjem gredica u vrtu

slamom, sijenom, pokošenom travom ili usitnjenom korom drveta sprječava se stvaranje pokorice ali i razvoj korova koji kultiviranim biljkama uzimaju potrebnu vlagu. Malčiranjem se istovremeno stimulira razvoj zemljišnih mikroorganizama.

SAKUPLJANJE KIŠNICE Vodovodna voda je skupa i ponekad je nema dovoljno pa za zalijevanje vrta treba sakupljati kišnicu. Kišnica je mekša od vodovodne vode i bolja za većinu biljaka. Sakupljanje kišnice može početi tako da se postave bačve ispod ili oko oluka. To, naravno, znači da ćemo više zalijevati kantom, no i biljkama treba pomoći za ljetne suše.O

LJETNI AVJ ETI ~'

--P-iše_:_D_a,_k_o K_a_n_ro_ci,_d_ip_I._i_ng_. _

možete saditi i u povrtnjaku između graha, krastavaca i cvjetače. Kadifica ne privlači kukce već ih tjera. Međutim, lišće kadifice rado jedu puževi. Da biste biljku obranili od puževa, najbolje je oko nje posuti piljevinu.

Od grane do grm.a Želite li od grane ruže uzgojiti novu biljku?

Nije teško kao što se čini. Od ruže koju želite uzgojiti uzmite cvijet sa stapkom dugom oko 20 cm i barem 3 para listova. Donji par uklonite i utaknite stapku u lonac napunjem finim supstratom. Prije toga reznicu možete umočiti u hormon koji će pospješiti ukorjenjavanje. Reznicu pokrijte staklenkom ili plastičnom folijom a sve skupa smjestite na kakvo sjenovito mjesto u vrtu. Supstrat u loncu stalno mora biti vlažan.

Kada se pojave novi listovi, skinite zaštitni pokrov. U jesen mladu biljku možete presaditi na stalno mjesto u vrtu uz obvezno nagrtanje kako se ne bi smrzla.

Prijeputa Prije no što spremite opremu za plažu, pregledajte vrt! Želite li da vas dočeka cvatući vrt, prije odlaska na ljetovanje morate mu

Svaki, pa i najmanji vrt radilišteje u kojem radovi nikada ne prestaju. Svaka biljka živo je biće koje ovisi o našoj brizi i njezi, pa u predstojećim vrućim danima nikako ih ne smijete zaboraviti.

Ruže Vrtnim ružama potrebna je stalna pažnja i njega. Do kraja srpnja prihranjujte ih otopinom kakvog mineralnog gnojiva. Nakon toga nikakvo gnojenje nije dopušteno jer mladi izboji moraju prije zime dobro odrvenjeti i preživjeti zimu.

Ocvale cvjetove redovito treba uklanjati prije no što latice počnu same otpadati. Eventualne otpale latice treba pokupiti, jer moguća je pojava pepelnice ugrožava ruže čak i iduće godine.

Ako na ružama primijetite lisne uši, nemojte ih odmah tretirati kemijskim sredstvimajer će ih možda uništiti ptice i korisne bubamare. Ptice će, osim toga, uništiti i druge štetne kukce pa im negdje u vrtu postavite pojilište. Kao preventivnu mjeru protiv ušiju, među ruže posadite koju kadificu i dragoljub. Lišće dragoljuba sadrži tvar koja privlači štetnike. Osim toga dragoljub

40

Jl,fljekarski list 07/2004.

======================= VR posvetiti jedan dan. Prije svega potrebno je oplijeviti korov. Nakon toga vrt treba dobro zaliti. Ukoliko imate mogućnosti, tlo u vrtu dobro je prekriti slojem treseta pa zatim zaliti.

Lišće ukrasnog grmlja i drveća tijekom ljeta ispari mnogo vlage, zato ukrasnim grmovima i drveću uklonite stare i prekobrojne izboje.

Cvatućim trajnicama odrežite što više cvjetova.

Rezanjem cvjetova sprječava se stvaranje nepotrebnog sjemena. Čim trajnica počne stvarati sjeme, cvatnja znatno slabi. Što se sobnog bilja tiče, najbolje bi bilo zamoliti prijatelja ili susjeda da pripazi na njih.

Ako nemate odgovarajuću osobu, morate se

Piše: Darko Kantocr~ dipl. ing U POLJU Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kvalitete priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obradu, gnojidbu i uređenje tla valja obaviti "dokjejoš kombajn na njivi" radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.

U isto vrijeme sijati postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soju, heljdu, stočnu repu i rauolu.

Srpanj je mjesec izvođenja kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, lumizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na oslobođenim površinama tla. Nakon žetve treba uzeti uzorke tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obaviti se prve pripreme za sjetvu uljane repice. l1{jekarski list O"::lOU4.

drugačije snaći. Biljke složite na hrpu

na sjenovitom dijelu balkona ili u najsvježijoj prostoriji u stanu. Pogodna je svijetla kupaonica, ako nije okrenuta prema suncu. Takvu prostoriju blago zasjenite pa će ispariti manje vlage. Ili, lonce s ukrasnim biljem stavite u kadu, odvod začepite a kadu napunite manjom količinom vode.

Moguće je lonce s biljkama ukopati u veći lonac napunjen tresetom i dobro zaliti. Na dno većeg lonca stavite sloj šljunka debljine 5 do 10 cm, na koji dolazi manji lonac pa se tek tada puni tresetom.

U veće lonce možete postaviti preokrenutu plastičnu bocu s rupom na čepu kroz koju provuci te vrpcu pamučne tkanine. ■

U VINOGRADU Stalna zaštita prema uputama antiperonosporne službe. Vezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo prekopati uglavnom plitko da se spriječi isparavanje i sačuva vlaga. Njegovati posađene cjepove i uklanjati brandus.

U VOĆNJAKU Berba ljetnih vrsta voća, zatim malčiranje i okuliranje i nekih voćnih vrsta. I dalje obavljati zelenu rezidbu.

U POVRTNJAKU Povrće je "žedno", treba ga sve vise zalijevati. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće zaštititi prema stanju i napadima nametnika. Prekopati tlo nakon obranih kultura.

Okopavati, plijeviti i prihranjivati povrće nakon zalijevanja ili kiše.

Sijati: ciklu, grah-mahunar, mrkvu, peršin, kupus, kelj, cvjetaču, salatu, radič, endiviju, poriluk, podzemnu korabu, rotkvu i korabicu.

Saditi: kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, brokulu.

U VRTU Najvažniji je posao razbijanje pokorice.

Ruže je potrebno gnojiti i okulirati.

Lukovičasto bilje je sazrela, pa lukovice izvaditi iz zemlje.

-1-l

POVIJEST

HRVAT A

Kneza Mislava je oko godine 845. naslijedio knez Trpimir no nije poznato je li s njim bio u srodstvu.

Naslijedio je kneževinu u mirnom stanju pa nisu zabilježeni napadi Hrvata ili drugih Slavena s istočne obale Jadrana na mletačke brodove . .._.________________ _.

0-::

Hrvatske plovidbe bile su trgovačkog značenja. Povjesničar, bizantski car KONSTANTIN VII. PORFIROGENET (905.-959. ) iznosio je tvrdnju o mirotvornosti Hrvata. Zabilježena je doduše na početku Trpimirova vladanja jedna njegova pobjeda nad bizantskim namjesnikom u Zadru, nakon čega su uslijedili dobri odnosi s bizantskim gradovima, a osobito sa Splitom.

Kako smo spomenuli, već je knez Mislav širio granice kneževine na područje današnje Bosne i stigao do same Drine i time zadobio zajedničku granicu s Bugarskom. Tu je vladao knez BORIS koji je, svladavši srpske knezove, namjeravao proširiti državu do jadranskih obala. Oko godine 853. g došlo je do hrvatskobugarskog sukoba u kojem su Hrvati pobjeđivali, pa su Bugari Trpimiru ponudili mir poslavši mu darove. Trpimir je darove primio, čak i uzvratio što je rezultiralo mirom i prijateljstvom.

Izgradnja države Nastavak razdoblja mira omogućio je Trpimiru unutarnje uređenje kneževine po uzoru na Franačko carstvo kojemu je samo formalno priznavao vrhovništva. Suvremeni hrvatski povjesničar Ivo GOLDSTEIN u svojoj knjizi «Hrvatski rani srednji vijek» (Zagreb, 1995.) naziva ovo Trpimirova vladanje PRVI VRHUNAC HRVATSKE DRŽAVE. Ova tvrdnja, između ostalog, ima i svoju pisanu dokumentaciju u Trpimirovoj povelji od 4. ožujka 852. kojom splitskoj nadbiskupiji potvrđuje )~

U IX. STOLJEĆU KNEZTRPIMIR845.-864.

Mislavove darovnice i daje nove posjede u Putalju. U toj povelji sebe naziva « s pomoću Božjom knez Hrvata « i to je prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim spomenicima.

Svoju zemlju naziva «regnum chroatorum» gdje riječ «regnum» ne znači kraljevstvo nego državu.

Takvom razvoju pogodovalo je ubrzano pokrštavanje i osnivanja gradova na morskoj obali kao što su: Biograd, Skradin, Karin, Drniš i utvrda sv. Ane kod Šibenika.

Po uzoru na franački dvor Trpimir se okružio županima, organizirao dvorsku pisarnicu te imao dvorskog kapelana Martina.

Sve to Ivo Goldstein ocjenjuje tvrdnjom »počinje se afirmirati hrvatski državni identitet» Prosvijećeni i pobožni knez Trpimirovu naobraženost dokazuje njegovo prihvaćanje benediktinca GOTTSCHAL-a , jednog od najučenijih redovnika u tadašnjoj Europi, pa je dao sagraditi samostan s crkvom

Natpis kneza Trpimira 1/(jekarski List o-:20114.

POVIJEST

odakle su benediktinci širili prosvjetu i napredno gospodarstvo.

Samostan je podignut u RIŽINICAMA, nedaleko Klisa, a među maslinama, vinovom lozom i smokvama. Od te crkvice pronađenje, srećom, dio kamenog zabata na kojem se i danas čita «Pro duce Trepim.» što znači «za vrijeme kneza Trpimira» Svoju pobožnost pokazao je knez Trpimir hodočašćem sa svojom. suprugom i sinom. Petrom u današnji grad Cividale gdje je bilo sjedište Akvilejskogpatrijarhata.

Tu se častio Čanadski evanđelistar kojega je po pobožnoj predaji napisao sam sv. Marko. Na priloženim folijama zapisivani su ugledni hodočasnici pa se među njima nalazi i ime našega kneza Trpimira.

Potkraj njegova vladanja pojavio se između

HRVAT A

Carigrada i Rima začetak crkvenog raskola kojega posljedice i danas traju. Nosioci oštrih ideoloških borbi i međusobnog izopćivanja bili su u Rimu papa Nikola I. a u Carigradu patrijarh Fotije. Sve je to imalo nepovoljan utjecaj upravo u kneževini Hrvatskoj i susjednim bizantskim gradovima gdje su se posebno ukrštavali rimskocarigradski interesi. Međutim, do konačnog raskola došlo je tek 1054. godine.

Trpimir je imao tri sina: Petra, Zdeslava i Mutimira, ali ga nijedan nije naslijedio, nego na kneževsko prijestolje dolazi DOMAGOJ član neke druge obitelji koja je držala posjede oko Knina. Ipak se kneza Trpimira smatra praocem dinastije TRPIMIROVIĆA koja je, uz neke izuzetke, vladala do pred kraj 11. stoljeća. ■ ZA VAŠ VRT

LIPA■ SVETO DRVO STARIH SLAVENA Prema staroslavenskoj legendi lipa je zaštitnica doma. U praksi, ovo je drvo mirisno, stvara ugodnu sjenu, medonosno je i ljekovito.

Lipa je sveto drvo starih Slavena prema čijem je vjerovanju zaštitnica kućnog praga i vatre. Koristili su je za obnavljanje vatre i kao lijek za mnoge bolesti. Velik broj topografskih imena izvedenih iz naziva ovoga drva (Lipik, Lipovljani...) pokazuje da je nekada na našim prostorima lipe bilo znatno više i daje poštovanje prema njoj bilo vrlo izraženo.

Cvatnja lipe (Tilia sp.) počinje krajem prve dekade svibnja i traje sve do početka srpnja. Prvi cvatu hibridi iz kompleksa Tilia intermedia, a početkom srpnja cvate japanska crna lipa (Tilia japonica). Ovako dug period cvatnje nema nijedan rod šumskog drveća. Cvijet svih vrsta lipe je medonosan i ljekovit.

Lipe su brzorastuće vrste i dosežu zavidne dimenzije i duboku starost.

Na mnogim mjestima u nas mogu se naći stabla rane i bijele Mljekarski list 07/2004.

lipe stare preko 300 godina. U drvoredima naselja ovo je najčešće sađeno drvo, zbog svoje otpornosti i brzine rasta, lijepe i sjenovite krošnje. Dobro podnosi rezidbu i ima ugodan m1ns. Čaj od cvijeta lipe djeluje na cijeli organizam umirujuće, podstiče znojenje i čisti krv od raznih otrova. Preporučuje se kao svakodnevni napitak nervoznim osobama sklonima stresu i onim koje muči nesanica. Kao preventivni napitak lipov čaj, s lipovim medom, povoljno djeluje u sprječavanju arterioskleroze, upale vena, angine pektoris i infarkta.

Lipov cvijet treba brati sa stabala koja rastu na rubu šume, dalje od naselja i prometnica.

Nikako ga ne treba koristiti sa stabala u gradskim drvoredima, jer ni pčele to ne čine.

Pčele, ptice i kukci dobar su putokaz s kojeg se drveta može koristiti list ili cvijet za pripremu čaja.

Smatra se, da je najdjelotvorniji čaj od rane ili krupnolisne lipe koja cvate u drugoj polovini svibnja. Lipov med je od davnina poznat kao lijek. Izvjesno je da su naši stari od lipovog meda pravili medovinu. ■ -t3

SOBNO

~

BILJE

rn00

Kaktusi su većinom porijeklom iz pustinjskih krajeva Srednje i Južne Amerike, a to nam govori da ih je najbolje uzgajati na sunčanom položaju.

Različiti oblici kaktusa najmanjq, su moguća transpiratorna površina za određeni volumen vode.

Odebljala stabljika zapravo je spremište u kojem biljka tijekom dugog sušnog razdoblja čuva vodu. ~~ Većina kaktusa ima bodlje koje služe -2 za skupljanje rose, ali ujedno štite .: biljku od raznih štetnika. ,S ~ Mnogobrojne vrste kaktusa omogućuju ~ nam razne kombinacije uzgoja. Kako ove ~ biljke relativno sporo rastu, godinama ih ~ možete uzgajati u malim lončićima. ~ Zbirku kaktusa smjestite na sunčano mjesto, najbolje ono okrenuto prema jugu. Možete ih držati na prozorskoj dasci, balkonu, terasi ili vrtu.

Za uzgoj kaktusa najbolja je mješavina jednog dijela vrtne zemlje, jednog dijela lisnjače i dva dijela pijeska. Na tržištu su i specijalne mješavine zemlje baš za kaktuse. Po potrebi kaktuse treba presađivati, a najbolje vrijeme za presađivanje je rano proljeće. Prije presađivanja poprskajte kaktus vodom jer će tako omekšati bodlje i manje će se oštetiti. Zbog bodlji kaktus je teško držati rukom, pa za njegovo pridržavanje koristite veliku pincetu ili papirnatu traku.

Uobičajeno je mišljenje da kaktusima ne treba :_: .&

44

puno vode, što je samo djelomično točno.

Pravilnim uzgojem većina kaktusa će dobro napredovati i vrlo dekorativno cvjetati. Ovisno o vremenskim prilikama, kaktuse početkom proljeća iznesite na otvoreno, na već navedena mjesta. Kada su temperature umjerene, do 25° C, zalijevajte kaktuse jednom tjedno. Ukoliko se na njima pojave cvjetni pupovi, zalijevajte ih češće, dva do tri puta tjedno, uz prihranjivanje jednom u dva tjedna. Za vrijeme ljetnih vrućina kaktuse treba zalijevati svakodnevno, a prihranjivati jednom tjedno, sve do kraja kolovoza, i to specijalnim mineralnim gnojivom za kaktuse.

Krajem kolovoza.-----_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_~ prorjeđuje se i zalijevanje koje se krajem listopada sasvim obustavlja. Ovisno o vremenskim prilikama, krajem listopada ili početkom studenog, kaktuse smjestite u zatvorenu i svjetlu prostoriju gdje će prezimiti na temperaturi 5 do 8° C. Zalijevanje nije potrebno. O Mljekarski list 07/2004.

PRIČE BAKE ANICE

CPB00 l3 @~@m □@L___Prip-remio:-Milan_Paun,

p------'rof

Dobro je zapamtila batine koje je primila od njega pa nikada nisu jedno drugom vjerovali. Štene nazvasmo Bumbar jer bijaše debelo a maleno, kao bumbar, rekli bismo. Bio nam je igračka i nikada ga nismo vezali na lanac. Toliko sam ga voljela da bih ga i u krevet ponijela da sa mnom spava samo daje majka dopuštala. I kad je odrastao, ostao je veseo i zaigran kao štene. Sva seoska djeca su se vješala po njemu, jahala ga, natezala za uši gurala mu ruke u zube, a onje sve strpljivo podnosio i nikada nije ni zalajao. Postolar nije mogao vjerovati da tako mirnog psa rodi opasna majka, aja mislim da ni majka nije bila opasna nego juje takvom načinila postolareva šiba.

Kad bi tko od odraslih uzeo dijete u ruke, Bumbar bi ga natezao zubima za nogavicu hlača ili suknju kao da je ljubomoran što se još netko igra s djetetom ili kao da čuva dijete. Na Bumbara se nije smjelo vikati. Tako bi se naljutio da se nekoliko dana nije htio igrati. Imao je odlično pamćenje.

Djed Gaša je hodao oslanjajući se o štap.

Bumbar se uputio da ga upozna njuhom, da ga onjuši, a djed se prepao i štapom udario psa. Od tada je Gaša postao jedina osoba na koju je Bumbar lajao. Nikada mu nije oprostio i između njih nasta nepovjerenje.

Primijetili smo da se često blizu našeg dvorišta pojavljuje kuja škotskog ovčara. Nitko nije znao čija je jer ne bijaše iz našeg sela. Otkrili smo da spava u napuštenoj kolibi i vidjeli da joj naš Bumbar odnosi svoju hranu. Zato smo počeli i njoj ostavljati hranu pa kad se uvjerila da joj ne prijeti nikakva opasnost, osmjeli se, uđe u dvorište i leže do Bumbara. Odmah primijetimo da je skotna. Nikada nismo saznali otkuda ju je Bumbar doveo. Svi seljani se čudili neobičnoj M(jekarski li.st 07/2004.

psećoj ljubavi

i govorili da se Bumbar oženio. U skoro dođe i devetoro štenića na svijet, jedno ljepše od drugoga koje razdijelismo po selu.

Iz drugog sela došao Markan Ciglarev pa priča kako mu divlje svinje noću čine štetu na mladom kukuruzu jer je polje tik do šume. Došao zamoliti za pomoć.

Imamo dva psa pa neka mu posudimo Bumbara.

Vezat će ga uz drvenu kućicu pa će svinje bježati od kukuruza. Ali kako će Bumbar podnijeti lanac kad nikada nije vezan, zapitkivali smo se i nerado odlučili neka pokuša. Noću sam mislila kako je psu samom na polju svezanom pred divljim svinjama. Čula sam daje tako nečijeg psa vepar potrgao, ali me tješilo da je Bumbar pametan i snažan pa će se već nekakao snaći, a snašao se već prve noći.

Ujutro nađosmo Bumbara pred pragom.

Veselo maše repom i mazi se sretan što nas vidi.

Izvukao glavu iz kožne ogrlice i pobjegao kući.

Markan opet došao čudeći se kako se pas mogao osloboditi. Majka dopustila da ga opet odvede, a mi negodovali. Tješila sam se da će se opet osloboditi.

Markan stegnuo ogrlicu jače, a Bumbar potezao lanac i prekinuo žicu koja je zamjenjivala jedan kolut pa opet došao kući. Onda ga majka više nije dala jer kao daje suđeno da bude kod kuće.

A jednom je bio i ukraden. Nije ga teško ukrasti kad je bio miran. Poslije smo saznali daje bio u dvadesetak kilometara udaljenom selu.

Prvi put kad se oslobodio lanca pobjegao je i tražio put kući, ali nije znao pronaći pa se vratio novom gospodaru kradljivcu. Mislili lopovi daje pas prihvatio da mora kod njih živjeti pa ga više nisu čuvali, a Bumbar svakodnevno istraživao putove na sve strane svijeta. Odlazio sve dalje dok nije otkrio pravi put i nakon dva mjeseca zatočeništva stigao kući. Svi ukućani se već pomiriše da ga nikada neće vidjeti samo sam ja vjerovala u Bumbara i svake se večeri molila da uspije. Našoj sreći nije bilo kraja kad se pojavio.

Bumbar je dugo poživio i nismo nikada više imali tako vjernu odanu životinju kao što bijaše Bumbar.

Dobili smo tog psića maleckog kao stisnuta šaka od škrtog i zlog postolara koji je od kravlje kože izrađivao cipele. Štene nam je dao samo da ga ne mora hraniti, a bojao se, poslije nam je priznao, da bi moglo biti opasno kao njegova majka kojoj se ni On_Jl,ijeusuđivao prići.

45

DJECA

NA SELU

[;@WdJ@:ffi@:(lb[J@: ©@IBJ@@~®0:& OD @IB□ul3~0

...----,

Osmoškolci razmišljaju o mogućem izboru zanimanja i često se pronalaze tamo gdje je većina vršnjaka. Zajedništvo najčešće doživljavaju na ''-l .... S djecom je moguće lakše i višednevnom izletu, «maturalcu», pa doživljeno ~ strpljivije razgovarati, jer su iskustvo poprima prve crte «ozbiljnosti». razgovori sadržajniji. se._ ______________________ _ 'L--_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_-_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ --, _____

~

Vraća

i:!

,~

vjera osmoškolca u obitelj, njezinu dobronamjernost i dijete osjeća veliku '<..:.. brigu roditelja za njegovu budućnost. ~ Roditelji na selu mogu više utjecati na ,~ razvoj djetetovih radnih navika jer je i:i:: opseg poslova na selu puno veći. Isto tako rad na selu obogaćuje iskustvo stapanja s prirodom a time se jača strpljivost, temeljitost i druge ljudske vrijednosti.

Slušajući kolege sjetih se priče o osmoškolcu koji je kasnio na prve popodnevne sate u školi.

Nije bio problematičan đak, malo svoj, podbadalački bistar. Zabrinutost učitelja bivala je sve veća jer nije znao razloge izostajanja. Kada je učitelj provjeravajući znanje postavio pitanje: «Reci mi gdje sve možemo primijeniti elektromotor?» - učenik odgovori: - «Gotovo svugdje, samo ne kod mog tate na traktoru, jer već tjedan dana pokušavamo pokrenuti brisače na kabini traktora, a kako stalno nešto pada ne možemo se odvesti u polje». Naravno, dječak je pomažući ocu u poslu kasnio u školu.

Iskustvo koje je stekao na stroju nemjerljivoje. Roditelji su ispričali izostanak djeteta, a učitelj im je darovao neke sitne dijelove (stopice) koji su pokrenuli motor i

~

e

vikend odlučila provesti s dečkom, srednjoškolcem.

Slagavši roditeljima da ide rođakinji u drugo selo, odlučila je cijeli dan ne doći u školu. Na informacijama, nekoliko dana poslije, roditelji su saznali za cjelodnevni izostanak. Sva u suzama osmoškolka priznaje ispad. Roditelji su u čudu. Povjerenje je načeto.

Majka skuplja hrabrost i iskreno razgovara sa kćeri. Otac se pokušava pribrati i nadljudskim naporom kontrolira svoj bijes. Uz večernju molitvu postavlja si pitanje: Gdje smo to pogriješili?

Obiteljske spone nisu popucale. Vjera ih je vratila u svakodnevnicu ispunjenu brojnim problemima i novim životnim situacijama. Djeca su pokušala pokazati svoje promišljanje o životu, možda pomalo naivno i nezrelo, skupljajući iskustva i stavljajući obitelj na kušnju. Ozbiljnost koja dolazi rađa odrasle ljude. ::J

brisače.

Pobijedila je vjera u obitelj.

Dječak je imao povjerenja, učitelj također. Život je iznjedrio probleme koje je sloga uspješno riješila.

Drugi primjer govori o zaljubljenoj osmoškolki koja je 46

Mljekarski fi,st 07/2004.

AGROMETEOROLOGIJA I

,;Užjj3jpio1 unaltopf Hem ~111jese~u."·Kaučić.

Piše: m-r.se. ;ra;en

-

-

Srpanj je najtopliji mjesec u godini.

Primjerice, srpanj je od lipnja u Zagrebu topliji čak za 1.7 °C. Maksimalna temperatura zraka u srpnju u 0sijeku može narasti i do 40.3 °C (1950. godina). I prosječne višegodišnje vrijednosti oborina u srpnju su najmanje.

Primjerice, u 0sijeku padne 23 mm manje oborina nego tijekom lipnja.

I tako, dok promatramo jadne biljke kako bespomoćno provode dane ljetne žege, mi ćemo potražiti spas u hladovini. Vode nam neće nedostajati. A biljkama? Koliko je biljkama stvarno potrebno vode teško je napisati, jer količina vode za stvaranje 1 kg suhe tvari nije ista za sve biljke. Primjerice, kukuruzu je tijekom vegetacije potrebno 3601, pšenici 490 1, krumpiru 500 1, a lucerni čak 850 1 vode. No, iako je voda biljci potrebna za cijelo vrijeme trajanja vegetacije, ipak postoji jedno razdoblje kad njen manjak u tlu najviše utječe na visinu prinosa. Kukuruzu, krumpiru pa 1 rajčici kritično je razdoblje u vrijeme cvatnje.

Tlo će ovog mjeseca vrlo često biti suho. No, to biljci ništa ne znači jer ona u svakom trenutku sebi traži odgovarajući sadržaj vode.

Biljci je pristupačna samo takozvana kapilarna voda, a to je voda koja se nalazi u kapilarnim porama tla. Kad u tlu nestane kapilarne vode, odnosno kad se sadržaj vode u tlu spusti tako nisko da se voda za čestice tla drži silama od 15 do 30 atmosfera, fizioološke aktivnosti biljaka

~grometeorolog

-

prestaju, tj. biljke venu. Rast, tj. život takvih biljaka više se ne može nastaviti. Eto, to je odgovor poljodjelcima u Dalmaciji, pa i u dijelu Slavonije, kad tijekom ovog mjeseca njihove oranice postanu suhe pa biljke venu 1 odjednom cijeli trud oko sadnje 1 svih agrotehničkih zahvata postane uzaludan. No, tako je to u poljoprivredi za koju se s pravom govori daje tvornica pod vedrim nebom.

I tako razmišljajući o vodi, odjednom shvatimo kako je samo ona u našim svakodnevnim promjenama ostala stalna. Naime, njeno kruženje u obliku kapljica ili vodene pare od oblaka do mora i jezera i ponovno do oblaka neprekidno traje. Za čovjeka i biljku voda je nešto sveto. No, nažalost to shvatimo tek kad je nema dovoljno. Njeno prisustvo u tlu čini nam se tako jednostavnim, a nije jer se u tlu voda nalazi u različitim oblicima. Prisjetimo se vode u tlu u obliku vodene pare, prisjetimo se i kako voda u tlo ulazi zajedno sa zrakom iz atmosfere i kreće se upravo u smjeru strujanja zraka kroz tlo.O

~================== IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA I O.07.

20. 07. 31.07.

I ' OSIJEK5.05 20.355.15 20.275.27 20.15 I

ZAGREB 5.14 20.485.24 20.405.37 20.27 .

HRVATSKI NAZIVI MJESECA Piše: '---'"~- Milan Paun, pro( Srpanj misec od srpa i žetve zove se ...

J. S. Relković Mjesec srpanj nazvan je po srpu, svinutom oštrom oruđu kojim se žanje žito ili trava. Srpanj je mjesec žetve ljetine na poljima: ječma, žita, raži, zobi i sl., a nekoć se želo ručno, srpom.

Mljekarski list 07/2004.

Žeteoci lijevom rukom uhvate nekoliko klasova žita, a desnom srpom odrežu stabljike. Skupina odrezanih biljaka je snop i vezan je konopcem, obično raženim. Žetva je seljacima najvazmJI događaj u godini. O njoj je ovisilo bogatstvo obitelji, hoće li ili neće biti gladi.

Srpanj je nekada nazivan i veliki srpanj, a mali srpanj je bio lipanj jer u našim krajevima žetva ječma počne već u lipnju. Srpanj je ponegdje bio naziv i za mjesec kolovoz, a tako se i 47

HRVATSKI NAZIVI MJESECA danas naziva kolovoz u slovenskom i češkom jeziku. U Češkoj, na sjeveru, žetva počinje u kolovozu. Za srpanj je korišten i naziv jakovšćak po svecu J akovu koji se slavi u srpnju.

Vinogradari upotreblajvaju kosir, alatku vrlo sličnu srpu, da bi njome skraćivali vinovu lozu. Srpac ili srpec su također nazivi za srp.

Srpak ili srpacje i ime za biljku žute boje.

Ostali zabilježeni nazivi - veliki srpanj, srpan, srpenj, srpen, serpen, srpanj vrući, žetvaj,

jakopovčak, jakopovščak, jakovčak, lulj, jul, julij,

julije ...

Međunarodni naziv jul (juli) nastao je u Rimskom Carstvu kao naziv petog mjeseca tadašnjega kalendara prema imenu slavnog cara Gaja Julija Cezara koji je rođen u tom mjesecu.

Prema Gaju Juliju nazvan je ijulijanski kalendar uveden 46. g. pr. Krista, a danas je još u uporabi u Rusiji i . Srbiji. Za našim gregorijanskim kalendarom kasni dva tjedna. ::.J

VAŠ LIJEČNIK Piše: dr. Ivo Belan

Za toplijeg vremena učestaliji su slučajevi trovanja hranom. Ponegdje oboli i veći broj (judi istovremeno.

Proljev ili dijareja je pojava jedne ili više vodenastih ili kašastih stolica dnevno i može biti simptom raznih patoloških stanja.

Ljetni proljevi, koji su prilično česta pojava, uglavnom su uzrokovani bakterijama ili njihovim toksinima u zagađenoj hrani. Najčešće je to meso, mlijeko, sladoled, kolači, voda, itd.

Od bakterijskih uzročnika najčešće su salmonele, šigele, ešerihija koli, stafilokoki i streptokoki. Patogeni organizmi mogu biti i virusi, paraziti i gljivice. U akutnoj fazi bolesnik može nekada izgubiti velike količine tekućine i elektrolita, što dovodi do isušenja organizma (suha koža, smanjena mokrenje, grčevi u listovima). Ovo se stanje zove gastroenterokolitis. Pored proljeva, javlja se i mučnina, povraćanje i grčevi u trbuhu. U stolici se mogu naći krv, sluz ili gnoj. U težim slučajevima obilan proljev je praćen povišenom temperaturom i groznicom.

U ljetnim mjesecima ima najviše muha i one mogu vrlo lako prenijeti zarazu na hranu, osobito na nekuhanu.

Ako se jak proljev i povraćanje pojavi u djeteta, onda se to stanje mora shvatiti posebno 48

ozbiljno. Nagli gubitak tekućine iz organizma dovodi do dehidracije koja kod male djece nastupa vrlo brzo i zahtijeva specijalistička liječenje u bolnici.

Proljevi nisu rijetka pojava među turistima koji ljetuju u kraju ili kampu niskog higijenskog standarda sanitarnih čvorova.

Svakako, proljev može nastati i zbog niza drugih faktora. Tako se na primjer, neurogeni ili emocionalni proljev javlja zbog velike psihičke napetosti (npr. ispiti). Proljev prati i bolest debelog crijeva - ulcerozni kolitis, zatim funkcionalni poremećaj debelog crijeva iritabilni kolan itd. U svakom slučaju, liječnik će pronaći pravi uzrok i propisati odgovarajuće liječenje. Nemojte sami sebi određivati lijekove.

Ako ima više slučajeva proljeva u vašoj okolini, svakako obavijestite liječnika.

Liječenje dijareje je medikamentozno i dijetetski. Svrha dijete je nadoknada tekućine, elektrolita, vitamina i hranjivih tvari koje nedostaju. Dobra osobna higijena, osobito pranje ruku poslije nužde, izuzetno je važna preventivna mjera. Voće i povrće valja uvijek prati, a ljeti posebno. Hranu treba propisno čuvati i, jasno, izbjegavati onu za koju mislimo daje zagađena.

Sve ovo dobro je držati na umu, jer proljev nije nimalo bezazlen. Na koncu, zašto bi često iz sjedećeg položaja gledali vrata nužnika. :.J Mljekarski li<it07/2004.

PIONEER®1188

PIONEER®1188 • za boljusjenažui silažu ~~~_::-~====

,~~~-.......,---=-~

PIONEER®1188 je naravnibiološki dodatakza spravljanjesjenažei siliranje (lucerna,DTS,trave, kukuruz), koji sadrži 6 posebno izabranih naravnih sojeva bakterija mliječno kiselog vrenja, koji smanjuju gubitke u procesu spravljanja sjenaže silaže, a prije svega poboljšavaju krmnu vrijednost sjenaže i silaže.

PIONEER® 1188

planatarum DSM 4787 Lactobacillus planatarum DSM 4784 Lactobacillus

sastavljen je od sljedećih rodova:

Lactobacillus planatarum DSM4785 Enterococcus faecium DSM 4788 Lactobacillus planatarum DSM4786 Enterococcus faecium DSM 4789 Najmanje100.000živihbakterijamliječno kiselogvrenjana gramsilažes dokazanomsposobnošću djelovanjau razllčltlm vrstamaosnovnekrme.

Pripremakvalitetnesilažeposljedicaje odličnoga planiranja, izboraodgovarajućeg hibridate dobretehnikesiliranja,a nikako nesmijebitiprepuštena slučaju ili sreći. Pomoću silažnog dodatka PIONEER'"1188 vrlo lako dobru silažu učinimo još boljom.

Višegodišnjimpokusima,znanjemi ulaganjemu razvojrazvili smonajboljisilažnidodatakza Vas.

UpotrebomPIONEER"" 1188postižese: • viša krmnavrijednostsilažekrozbolju probavljivostsilaže • povećana uzimanjeosnovnekrme(krave,muzare,tovljenici) • dokazanevišu mliječnost i prirastte tako optimalanuspjeh gospodarstva

• PIONEER® 1188je prikladanza svevrstekrmekojese lako siliraju:travnasilaža(1.do 4. otkos),kukuruznasilaža,lucerna, siliranikukuruzniklip,siliranokukuruznozrno.

• Pridobrojtehnicisiliranjai pravilnom doziranjuPIONEER® 1188 dajetrajnu silažute poboljšavakrmnuvrijednostvašesilaže.

• Podrazumijeva se dobrosabijanjeovisnoo vrstikrmei suhe tvari kao i pravilni ostali postupci u procesu siliranja.

Pokusiprof.dr. RobertaZimmeraprovedenina "Belju"tijekom2001/2002. godinedokazalisu da je upotrebom Pioneerinokulanta1188proizvodnjamlijekaporaslaza 9,4%,a mliječna mastza2,9%.

PIONEER® 1188povećava dnevniprirast tovnihgoveda,FALBraunschveig

PIONEER® 1188povećava mliječnost prosjek6 mliječnih pokusa 355.------------------,

1340.-----------------,

349

350+-------------------;

1329

1320~--------

345+---------340---------335----------

1300...---------

330..._ ________ Q)

~ 'iii

-<ti

-"' Q)

1280+---------

_ C <ti

325 320 315

==--310 E 305 O) -"' 300

318

~1280-T--------t,

~

1240...;..._ __

-~

·c 1220~--

ai

C -o 1200..,___ __

Tehnologija kojadajevišer

<Jpetpwi! ~ i pomiltiJi! PRVIU HRVATSKOJ I SVIJETU Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VIVIS tekući voćni jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj

PET boci od pola litre.

Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina I sl., prijeko potrebne za zdravlje.

t'inbijQ

JllwtiJe na ja5!