Mljekarski list 7-2003

LUIIA~A

Mlijeko, hranjivi dar prirode, neophodno je za pravilan rast i razvoj svakog djeteta. O njegovoj svježini i kvaliteti, zajedno s nama brine 28.000 hrvatskih seoskih domaćinstava.

Mmmmm(u)!

Mi razumiiemo prirodu.

SRPANJ,

2003.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ KRMNE KULTIJRE Sustavi napasivanja u proizvodnji mlijeka _ _ _ _ _ _ _ _ _ 1 Sudanska trava . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3 Škola praktične nastave - spremanje sjenaže .

4 Kukuruz - kultura za kasne rokove sjetve _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 VEfERINARS1VO Lažne kravlje boginje - muzačke kvržice _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11 CENTAR ZA REPRODUKCIJU Godišnji komisijski pregled Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 GOSPODARS1VO Proizvodni i ekonomski rezultati u proizvodnji mlijeka - međunarodni pregled II. _ _ _ _ 13 IZ MlNISTARS1VA POLJOPRIVREDE Naredba o zabrani uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijetla _ _ _ _ _ _ _ 15 Počelo zbrinjavanje starih zaliha mesno-koštanog brašna . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16 Pravilnik o kapitalnim ulaganjima stupio na snagu ___ 18 KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO Mikroorganizmi i "njihov" okoliš_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 STOČARSKE IZLOŽBE III. izložba stoke i V. izložba konja Krapinsko-zagorske župaije "Zlatar 2003.''. _______ 26 VI. međužupanijska stočarska izložba "Slavonski Brod 2003.'' _ _ _ _ _ _ _ _ • _ . _____ 27 IZVJEŠĆA Agronomski fakultet u Mostaru _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 Izvještaj sa 1. godišnje skupštine Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka ___________ 28

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Suša - gdje su stručnjaci za navodnjavanje? ________ 23 Mlijeko raste na polju, a muze u staji_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29 OBITELJ I DOM

SVEfIJAKOV Sveti J akov _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32 PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) ___________________

34

PlJfOV ANJE S DANICOM Od Karlovca do Rijeke ____________________

37

SUSTAVI NAPASIVANJAU PROIZVODNJIMLIJEKA

LPiše: <.lr·c. Dubravko Maćešić Od ukupnih poljoprivrednih povrsma u RH, livade i pašnjaci čine gotovo 50%, a njihovo učešće u strukturi poljoprivrednih površina povećava se s porastom nadmorske visine.

Potencijal pašnjačkih površina je velik, ali njihovo iskorištenje sa svrhom povećanja mliječne i mesne proizvodnje ne zadovoljava jer se koriste uglavnom ekstenzivna bez ikakvih agrotehničkih mjera koje bi poboljšale florističku sliku i prinose tratine, a time i ekonomičnost proizvodnje. Sustav napasivanja mogao bi se definirati kao oruđe kojim manipuliramo da bi postigli optimalnu proizvodnju s pašnjaka, vodeći brigu o tlu, klimi, biljnom pokrovu i međuodnosu životinja i biljaka. Pravilan sustav napasivanja može poboljšati kvalitetu i produktivnost pašnjaka, produktivnost životinja, produžiti pašnu sezonu, te općenito pozitivno utjecati na okoliš.

Proizvođači mlijeka u Svijetu sve su više zainteresirani za gospodarenje pašnjacima zbog jednostavnosti primjene i fleksibilnosti različitih sustava napasivanja, te pozitivnog financijskog efekta. Hrvatski bi proizvođači, koji posjeduju adekvatne travnjačke površine, morali razmisliti o njihovom iskorištenju primjenom nekog od sustava napasivanja.

Dobar sustav napasivanja: -izbalansiran odnos broja životinja na paši i produktivnosti pašnjaka, tj. podesiti opterećenje NASTAVAK NA STR. 2~

,,...

VAŠ VRT Viseći vrt ___ ~ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38 KALENDAR RADOVA Kalendar radova za srpanj_ _________________

39

VAŠ LIJEČNIK Spavate li dovoljno??? ____________________

40

aslovnica: I uclionicipredavanj_a prate_demonstraciju rad: ro1eva za spremanJe s1enaze Foto: Jasna Govorčin, dipl. ing.

I Mljekarski /i,st 7/2003.

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: lng. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Ćičmak, prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević, Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreti, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, &-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, Grafičke pripreme i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

1

KRMNE KULTURE

Slika 1. Kontinuiranisustav napasivanja pašnjaka koje se računa prema sljedećoj formuli: Opterećenje pašnjaka Broj životinja koje pasu /

=

Cjelokupna površina pašnjaka (npr. 20 krava/ 8ha = 2,5) jednolika di_str~bucija stada unutar pašnjaka por~di sman1en1a se_lektivneispaše životinja - pravilan om1er penoda napasivanja i odmora tratme, kako bi tratina imala dovoljno vremena za oporavak i ponovni porast - održavati zdravu biljnu zajednicu sa zadovoljavajućim udjelom pojedinih biljnih vrsta (trave, mahunarke, zeljanice) - sprij_~čiti oštećenje tratine napasivanjem u stad11ukada je najosjetljivija - koristiti ekonomične metode praktične i fleksibilne. ' Travnjak je vrlo labilan ekosustav a sustavi 1spase 1ma1u presudnu ulogu u dinamičnim P:omjenama biljnog pokrova travnjaka. Korišten]~ t3a::n1~_ka n~pasivanjem ubraja se među na1va~n11ec1mben1kekoji utječu na produktivnost trava 1 mahunarki na pašnjaku. Dva su osnovna susta':'a ~apa_sivanja: kontinuirani i rotacijski, a oba 1ma1u 1 prednosti i mane. Pri odabiru na_jboljegsustava mora se primijeniti individualni pn_~tup z~ _svvakog_ P:oizvo~ač~. Kod nas se još uv11ek na1v1se konst1 kontmuiram sustav ispaše •

V

•

•

'

Slika 2: Rotacijskisustav napasivanja 2

zbog malih površina na kojima nije ekonomično raditi pregone . . ~o~ti~uirani sustav napasivanja (Slika 1) ukl1ucu1e 1ed?u trav?jačku površinu na kojoj goveda pasu t11ekomc11elevegetacijske sezone.

Prednosti ovakvog načina napasivanja: - II:-alitroškovi ulaganja u ogradu i pojilište - životinje imaju tijekom cijele vegetacijske sezo~e pns~~p na čitavu površinu što im omogućava izbor b1l1akakoje su u vegetacijskom stadiju na vrhuncu hranidbene vrijednosti - m~nj~ je rizi~ od zbijanja tla zbog manjeg opterecen1a povrsme - mliječnost može biti ista ili veća kao i kod nekog od rotacijskih sustava Nedostatci ovakvog sustava napasivanja su sljedeći:

- r~vnomje:na distribucija napasivanja na pašn1aku ~e~~o se postiže, pa životinje mogu pr:p~st1 1h _ope_t?vano pasti pojedine dijelove pasn1aka 1h b1l1ne vrste, te na taj način omogućiti širenje nepoželjnih biljnih vrsta.

To može dovesti do smanjivanja kakvoće str~ktme tratine, osobito ako se isti pašnjak konst1 na taj način duži niz godina.

T ak_ođer j~ ~od ov~kvog sustava gospodarenja te~e pn~agod1_t1 _pravilno opterećenje pašnjaka khmatsbm uv1et1makoji variraju po godinama.

Rot~cijski sustav napasivanja (Slika 2) predstavl1a pašnjak podijeljen na više pregona koji se nakon ~va½e r<:tac~j~ispaše ~dmaraju. Broj pregona vanra 1maze biti od nekolrko do 12 i više a obično se računa po sljedećoj formuli: ' Broj pregona = ?an~ odmora/ Dani napasivanja + 1 (npr. napas1van1e 4 dana, odmor 28 dana iz čega slijedi 28 / 4 + 1= 8 pregona). Sljedeći važan kor~k k~d i:rimjene rotacijskog sustava napasiv~~Ja Je 1zracu?-p_otreb_nepovršine za svaki pojedmi ~regon:_ tip 1 broJ goveda, prinos tratine i predviđ~no 1skoriš~enje tratine napasivanjem za određem vremenski period. _Glavna prednost rotacijskog sustava napasi~an1a u_?dnosu na kontinuirani sustav je u tome sto se n1ime povećava kapacitet držanja goveda za 20:30~0, a k_ao rezultat manjih gubitaka krme gazen1em uv1etovanog «skitanjem» stada po pregonu. T ~ko~er _seP,?većava udio lisne mase uslijed ravnonl:Jerniie 1spase po pregonima, što značajno sman1u1eudio nepoželjnih biljnih vrsta kao što su zelj~nice ,i. kor~vi. Rotacijskim sustavom napasivan1a veci broj goveda u kraćem vremenskom roku popase više krme i ima reduciranu selekcij~ku sposobnost izbora preferiranih biljnih vrsta. U V

Mljekarski list 7/2003.

KRMNE KULTURE

su

NSKA

T

VA

Piše;Dc1rko Uher, dipl. ing.

U našim proizvodnim uvjetima još uvijek je rijetka krmna kultura na oranicama, ali oni stočari koji je proizvode i hrane njome stoku, uvjerili su se u njenu hranidbenu vrijednost.

Sudanska trava, kao i krmni sirak, voli puno svjetla i topline pa je redovito zastupljena u tropskom i suptropskom pojasu. Medutim, zahvaljujuci selekciji uspješno se proizvodi i u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Otporna je na bolesti i dobro podnosi sušu. Ako se pravovremena kosi radi busanja (regeneracije), daje velike urode kvalitetne voluminozne krme za stoku. Sudansku travu možemo uspješno proizvoditi i na manje plodnim tlima. Ona ne traži velike količine mineralnih gnojiva, pa je i s te strane zanimljiva kao krmna kultura. Biljke narastu dva, pa i do tri metra visine, ovisno od hibrida, plodnosti tla, gnojidbi mineralnim gnojivima i dr. Sudanska trava ima više izduženog lišća od krmnog sirka. Cvat je na vrhu stabljike i u obliku rastresite metlice. Korijen je snažan, te prodire u tlo i do dva metra dubine. Nema opasnosti da će sudanska trava, kao i krmni sirak, poslije zakoroviti oranicu, jer se korijen ne regenerira i podzemno se ne rasprostire u vidu stolona kao što je to slučaj s divljim sirkom (Sorghum halapense). U našoj se zemlji ne stvaraju hibridi sudanske trave pa se u proizvodnim uvjetima nalaze uglavnom uvezeni hibridi, kao hibrid SuSu (Sjemenarna · Zagreb).

Najbolji predusjevi za sudansku travu su okopavine, jer nije neophodna uporaba herbicida, kao za one iza strnih kultura. Duboka obrada obavlja se u jesenska-zimskom razdoblju, a dopunska i predsjetvena u proljeće. Sudanska trava odlično reagira na gnojidbu stajskim gnojem, posebno ako je dodana 20 do 30 tona po ha i to prije oranja. Ako nema stajskog gnoja potrebno je dodati oko 100 kg/ha dušika, fosfora i kalija, tj. mineralnih gnojiva NPK formulacije npr.

NPK 15:15:15. Moguće je upotrijebiti i neku drugu formulaciju, tako da hraniva budu izbalansirana. Osnovnu gnojidbu, i to 1/2 do 2/3 treba zaorati, a 1/2 do 1/3 dodati predsjetveno u proljeće. Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se kada biljke sudanske trave narastu do 20 cm

Mljekarski list 7/2003.

i poslije svakog skinutog otkosa. Ukupno je potrebno u prihranama dodati 250 do 300 kg/ha KAN-a. Kao glavni usjev, sudanska trava se sije krajem travnja i početkom svibnja, tj. kada zatopli. Naknadno se sije u svibnju, a postrna krajem lipnja i početkom srpnja. Ranija sjetva daje u konačnici i veći broj otkosa. Pogodna je u proizvodnji za zelenu krmu i silažu te za proizvodnju sijena, i to više od krmnog sirka, zbog lisne mase i nježnije stabljike. Za proizvodnju sijena sije se u redove razmaka 20 cm, a u redu gušće (biljka do biljke). Za silažu sije se na razmak između redova 35 do 70 cm a za košnju, ispašu ili za zelenu gnojidbu kao siderat 15-25 cm.

Dubina sjetve je 3 cm. Norma sjetve je 25 do 30 kg/ha. Poslije sjetve površinu je potrebno dobro povaljati. Ako je predusjev bila jedna od žitarica, javljaju se korovi na koje je sudanska trava u početku razvoja osjetljiva te se primjenjuju herbicidi, isti oni koji se koriste u kukuruzu ili u krmnom sirku. Ako su sve navedene mjere poduzete, a odmah poslije prvog otkosa i prihrane dušikom, sudanska trava može kao glavni usjev višekratnom košnjom dati urode zelene mase čak i do 100 t/ha. Sudanska trava koristi se u ishrani stoke kao zelena svježa masa, silaža ili sijeno. Za zelenu krmu i sijeno kosi se pred metličanje, a za silažu kad je zrno u metlici u mliječno-voštanoj zriobi. Kasnije, kao i krmni sirak, ogrubi. U posljednjem otkosu, kad su biljke niske, može se organizirati vrlo uspješna ispaša stoke. Sudansku travu moguće je koristiti i kao stočno brašno (nakon sušenja i mljevenja). U tom slučaju, koristi se prije pojave metlica na vrhu stabljike sudanske trave . ..J

..

-.

.. , :.

~

'.

.

.-:~. , .

'

·~

,

..

.,•

\

tl ~ t

~t ,·i..'t<'

3

KRMNE KULTURE

PRAKTIČNE

ASTA E NA SUEME U

Piše: Krešimir Bošnjak, dipl. ing.

U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Centra za travnjaštvo Medvednica, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održano je predavanje na temu: PROIZVODNJA I KONZERVIRANJE KRME NA TRA VNJACIMA, te demonstracija rada strojeva za spremanje sjenaže.

Predavanje je održano 28. svibnja o. g. u nazočnosti proizvođača mlijeka iz većeg broja županija Hrvatske, predstavnika mljekarske industrije i studenata Agronomskog fakulteta.

Prvi dio susreta održan je u predavaonici Centra za travnjaštvo gdje su predavanje održali prof. dr. se. Mladen Knežević i dr. se. Josip Leto.

U predavanju prof. Kneževića naglašena je potreba spremanja kvalitetne voluminozne krme bez čega je danas teško zamisliti suvremenu proizvodnju mlijeka. Sjenaža je silirana, provenuta travna ili travnodjetelinska masa. Koristi se za hranidbu životinja u onim razdobljima godine kada nije dostupna svježa krma.

Silirati se može zelena masa s pašnjaka, prirodnih i nadosijavanih livada, sijanih travnjaka i djetelinsko travnih smjesa (DTS). Hranjivost zelene mase ovisi, pored botaničkog sastava, najviše o stadiju rasta ili zrelosti biljke. Siliraju se krmne biljke u ranijim fazama razvoja. Optimalni stadij za siliranje trava je vlatanje, najkasnije do početka cvatnje, a lepirnjača u fazi početka cvatnje. Tada je optimalan odnos hranjive vrijednosti i prinosa. Poželjna je probavljivost suhe tvari trava veća od 65%. Starenjem opada hranjiva vrijednost krmnih biljaka. Ovisno o vremenskim (ne)prilikama prvi otkos trava treba kositi od sredine travnja do kraja svibnja. Šećeri otopljeni u vodi su jedina sirovina iz koje mikroorganizmi proizvode mliječnu kiselinu 4

koja najbrže (1-3 dana) i najsnazm1e snizuje kiselost mase i tako je konzervira. Trave sadrže više šećera nego leguminoze. Sadržaj šećera je veći u stabljci nego listu i raste starenjem krme.

Oblačno i hladno vrijeme i visoka gnojidba mineralnim dušikom smanjuju razinu šećera u biljci i povisuju puferni kapacitet.

Gnojidba dušikom i kalijem imaju mali utjecaj na sadržaj šećera. Tijekom dana najviša je koncentracija šećera u travama tijekom poslijepodneva do 16 h, a u leguminozama raste do podneva kada ih treba skupljati i transportirati u silos ili balirati u roto bale. Sadržaj šećera je viši tijekom svibnja i lipnja nego u ostalim mjesecima i opada na polovinu u listopadu. Za postizanje dovoljne količine mliječne kiseline, odnosno snižavanja pH ispod 4,2, silirana masa mora sadržavati, u prosjeku 3 - 3,5% šećera.

Puferni kapacitet biljke je njena sposobnost opiranja snižavanju kiselosti (pH) silaže. Stvorena mliječna kiselina se neutralizira i ne snizuje se kiselost na potrebnu razinu za ubijanje štetnih mikroorganizama, odnosno treba se proizvesti znatno veća količina kiselina za travu/leguminozu s višim nego nižim pufernim kapacitetom da bi se kiselost dovela s pH 6 na pH 4. Visina pufernog kapaciteta određuje koliko je potrebno šećera za prirodnu mliječno kiselu fermentaciju.

Tipični puferni kapacitet trava je između 150 i 500 meq/kg ST. Visoki puferni kapacitet imaju mlade biljke (400 - 450 meq/kg ST) i opada sa starenjem brzinom od 20 meq/kg ST/tjednu osim u jesenskom porastu kada naglo raste. Gnojidba visokim količinama dušika povisuje puferni kapacitet. Isto tako visoki puferni kapacitet imaju leguminoze te se same teško siliraju.

Gubitci krme koji se prikazuju kao gubici suhe tvari i hranjivih tvari mogu se dogoditi tijekom spremanja i čuvanja krme. Prinos i Mljekarski list 7/2003.

p (vimena.

fl'llJZnhuređaja, mgekov0d& hladrjakam

Aa•ptD N - tekuće ablno sredstvo za automatsko I rućno pra,ie tekuće, kiselo sredstvo za automatsko

I ručno pranje • P3 Duett - praškasto, ka I tlfl lil'llnO {alkall1dNail)

8'edStvO za automatsko I n.Jćno pranJe, demfekciju • P3 Unisept ~ Pf811]eujutro , navečer • Zlatol

Veloucld

MR-F

- praškasto. kiselo sredstvo za~

- praškasto, alkalno sredstvo za rućno pranie I dezifekcju

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

pn]e mutnje • P3 lo-Shield

Pa

- aktivna pJena za dezinfekciJU wnena

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastitisprofilaksa

:COLAB d.o.o.

91.01 6321 600,

ax. 01 6321 633, :avrtnica 17, 10 000 Zagreb, 'IWW.ecolab.com

ECOIAB

KRMNE KULTURE kvaliteta spremljene krme su važni kriteriji pri odabiru sustava proizvodnje voluminozne krme.

Brojni su uzroci gubitaka suhe tvari i hranjivosti. Grupiraju se kao gubici na polju (respiracija, oštećenje kišom i mehanička oštećenja) i gubici tijekom čuvanja krme. Mehanički gubici obično uzrokuju veće gubitke lišća nego stabljike. Kako lišće sadrži veću koncentraciju važnih hranjivih sastojaka za životinje, pad odnosa list-stabljika uzrokuje smanjenje ukupne hranjivosti voluminozne krme. Mikrobiološka respiracija nastavlja potrošnju najprobavljivijih tvari i tako smanjuje njihovu koncetraciju u konzerviranoj krmi. Gubitak tijekom skladištenja većinom se odnosi na nestrukturirane ugljikohidrate, ali dolazi i do gubitaka proteina i promjena njihove topljivosti.

U predavanju dr. se. Josipa Lete bilo je riječi o upotrebi mineralnih i organskih gnojiva na travnjacima s posebnim osvrtom na naša dosadašnja iskustva u upotrebi gnojnice i njenoj vrijednosti kao izvora hranjiva za travnjak. Naglašeno je da 1 tona sijena iznese iz tla 17-20 kg dušika, 8-10 kg

fosfora, 20-22 kg kalija, te 6-1 O kg kalcija.

Takvi podaci ukazuju na nužnost gnojidbe travnjaka kao neizostavne agrotehničke mjere, čime se višestruko povećavaju prinosi i kvaliteta krme. Spomenuta je važnost pojedinih makrohranjiva u fiziologiji krmnih biljaka, te orijentacione količine koje se primjenjuju u gnojidbi travnjaka. Tako je navedeno da 1 kg dodanog dušika povećava prinos sijena za 13-40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla. Orijentacijske količine dušika u gnojidbi DTS-a su 40 - 100 kg/ha, ovisno o postotku leguminoza u tratini. Optimalno vrijeme primjene dušičnih gnojiva je prije početka proljetnog porasta, kao i poslije skidanja otkosa. Gnojiva s povećanim udjelom fosfora i kalija primjenjuju se u jesen ili rano proljeće, a kao orijentacijske količine navode se 50-70 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha kalija, ovisno o plodnosti tla i očekivanim prinosima. Od organskih gnojiva u gnojidbi travnjaka koriste se kruti i tekući stajski gnoj (gnojovka i gnojnica). Kruti stajski gnoj je najbolje dodati kod zasnivanja travnjaka, DTS-a, TDS-a i djetelišta, u količini od 20 do

rl.(}.(}.

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMO TEPRODAJEMO NAVELIKO IMALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG IINDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodajl možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80 Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589 DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "Su Su" Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadler" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! 6

Mljekarski List 7/2003.

KRMNE KULTURE

40 t/ha. Preporučene količine gnojnice su 203 25 m /ha. Najpogodnije vrijeme za primjenu tekućeg stajskog gnoja na livadama je tjedan dana nakon košnje ili pred početak vegetacije u proljeće, a na pašnjacima prije kretanja vegetacije i nakon završetka sezone napasivanja, kod mirnog, oblačnog i prohladnog vremena (pred kišu).

Nakon uvodnih predavanja, na parceli Centra održana je demonstracija rada strojeva za spremanje sjenaže i manipulaciju balama. Sva

pokazana mehanizacija u vlasništvu je Centra za travnjaštvo i služi prvenstveno za spremanje sjenaže na vlastitim površinama.

Silirana masa pokošena je dan prije i ostavljena da provene do optimalnog sadržaja suhe tvari (35%) koja je potrebna za siliranje. Pri siliranju travne mase s višim sadržajem suhe tvari odnosno pri sadržaju vlage manjim od 65 % otežana je sabijanje mase ako se silira u silos. Kod sadržaja vlage višeg od 65 % dolazi pak do gubitka

Ml:fekarski li.st 7/2003.

velikih količina biljnih sokova prilikom gaženja travne mase u silosu ili sabijanja u bale.

Provenjavanjem pokošene mase tijekom 12 - 24 sata smanjuje se količina vode u masi, odnosno povećava sadržaj suhe tvari (25 - 30%) u silaži trava i leguminoza pri povoljnom stadiju zrelosti.

Košnja je obavljena prednjom rotacijskom kosom sa rotoudaračima. Takav tip kosilice dodatno lomi travnu masu što skraćuje vrijeme sušenja. Prisutni su mogli vidjeti rad stroja za rastresanje i okretanje travne· mase.

Nakon košnje travna masa je rastresena iz otkosa, što pogoduje bržem i jednoličnijem sušenju, nakon čega je masa skupljena u zbojeve.

Za baliranje je korištena balirka John Deere 575 u agregatu s traktorom John Deere 6610 (115 Ks).

Prije nego što su omotane najlonskom folijom, u svakoj bali je sondom utvrđen sadržaj vlage.

Krave spremne ,~ ~

C u ....

Za Start nakon teIenJa. ~ ~~1•1•~.t Za brži oporavak krava nakon telenja

~~"~ -~~o

- ~~

~®

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i pospješivač apetita u buragu. Dodatm 1zvo1: energije uslijed laktoze i dekstroze (groždam šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja.

Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: I kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

KRMNE

Bale su potom ovijene omotačem Potinger s folijom 500 mm. Dobro sabijanje bale i kvalitetno omatanje najlonskom folijom omogućava kraće prolaženje prve, aerobne faze u procesu fermentacije. Bitno je da ta faza traje što kraće kako bi otpočeo anaerobni proces mliječno kiselog vrenja i stvaranja mliječne kiseline što je osnovni preduvjet dobrog konzerviranja travne mase i dobivanja kvalitetne sjenaže.

Poseban interes izazvao je stroj za manipulaciju balama «Manitou». Taj višenamjenski stroj za rad na farmi posebno je prikladan za utovar i istovar bala, te slaganje bala u sjenik za što je opremljen kranom i posebnim priključkom za prihvat bale.

Budući da je veliki broj poljoprivrednika zainteresiran za analizu kvalitete voluminozne krme, omogućen je i praktični prikaz

Piše: mr. se. Marko Jukić

2003. godine veliki broj županija proglasio je elementarnu nepogodu uzrokovanu nezapamćenom sušom koja je smanjila prinose voluminozne krme potrebne stočarima za ishranu stoke. Tvrtka Pioneer nudi poljodjelcima čitav niz hibrida kukuruza razne dužine vegetacije koji mogu nadomjestiti taj nedostatak.

Nažalost, 2003. godina ostat će u ružnom s1ecanju po proljetnoj suši kakvu ne pamte ni najstariji ljudi. Od veljače do kraja svibnja u većini krajeva palo je tek 10-15 litara kiše po m 2 , dok je Mljekarski list 7/2003.

KULTURE

pravilnog uzimanja uzoraka travne silaže iz okruglih bala, (slika na naslovnici) kako bi i poljoprivrednici sami na svom obiteljskom gospodarstvu mogli uzeti uzorak koji će potom dostaviti na analizu u Centar za travnjaštvo i dobiti rezultate analize kvalitete krme, što predstavlja temelj za kvalitetno sastavljanje obroka u hranidbi visoko mliječnih krava.

višegodišnji prosjek oko 1501/m 2 • Zbog ekstremne suše mnoge su livade, djeteline, lucerna ostale niske, i malih prinosa zelene mase, a mnoge jare krmne kulture preorane su jer nije bilo dovoljno vlage za nicanje usjeva. Sam po sebi nameće se zaključak da će stočarima biti vrlo teško osigurati dovoljne količine krme za hranidbu stoke. Postoji li izlaz iz takve situacije? Postoji, a zove se kukuruz. Sasvim je jasno da Iucernu, djeteline, travnjake i livade ne možemo u potpunosti zamijeniti kukuruzom kao krmom, ali u ekstremnim situacijama, kada druge hrane nema, bitno je osigurati dovoljne količine krme bez obzira na kemijski sastav.

9

KRMNE KULTURE

Slika 1: Silaža kukuruza L------------------------~

Kukuruz je djelomičan izlaz iz ove teške situacije jer je to kultura vrlo raznolika s obzirom na dužinu vegetacije. Da bi sazorili, najraniji hibridi kukuruza trebaju 60-70 dana, a najkasniji čak i više od 200 dana (tropski krajevi). Zbog toga se kukuruz može uzgajati i u brdskim područjima s vrlo kratkom vegetacijom, ali isto tako pravilnim izborom hibrida i u kasnim rokovima sjetve u područjima dužeg vegetacijskog razdoblja.

U našim klimatskim uvjetima dužina vegetacije kukuruza je oko 80 dana za najranije pa do preko 150 dana za najkasnije hibride kukuruza.

Zahvaljujući tome, najraniji hibridi kukuruza u Hrvatskoj mogu se sijati sve do 10. srpnja, teoretski i kasnije, ali zbog činjenice da je količina oborina u ljetnom razdoblju ograničena, i da kasno sijani kukuruz ulazi u razdoblje vrlo visokih temperatura, kasnija sjetva od ovog roka nije preporučljiva, osim ako se vrši navodnjavanje.

POSTRNA SJETVA POSLIJE JEČMA U PRVOJ DEKADI SRPNJA U postrnoj sjetvi poslije ječma kukuruz se može posijati u prvoj dekadi srpnja. Do nastupa prvih jesenskih mrazeva u višegodišnjem prosjeku može se nakupiti oko 900-950 efektivnih stupnjeva što omogućuje spravljanje silaže od hibrida FAO grupa 100 do rane FAO grupe 400. Sto je hibrid raniji, povoljniji je sadržaj suhe tvari u silažnoj masi, te udio klipa u silažnoj masi. U ovom roku sjetve kukuruz se za silažu može koristiti krajem listopada.

Tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. raspolaže čitavom paletom visokorodnih PIONEER hibrida kukuruza . koji su se udomaćili na hrvatskim oranicama i koji se međusobno znatno razlikuju po dužini vegetacije.

Najraniji mogu sazoriti već nakon 105-100 dana no napominjemo, da su rast i razvoj, te sazrijevanje kukuruza u kasnim rokovima sjetve poremećeni usljed ljetne suše i visokih ljetnih temperatura pa je uzgoj kukuruza bez navodnjavanja u kasnim rokovima sjetve vrlo nesiguran. Također, u kasnim rokovima sjetve ne treba očekivati onu kvalitetu silaže koja se postiže sjetvom u optimalnom roku, ali u uvjetima nedostatka voluminozne krme moguće je sjetvom kukuruza, i to što ranijih hibrida, nedostatak ublažiti.

Također je vrlo bitno istaknuti da u kasnim rokovima sjetve vrijedi jedno pravilo koje kaže da kukuruz, ako je ikako moguće, treba posijati u istom danu kad je požnjeven ječam ili neka druga kultura jer sjetva ulazi u ljetno razdoblje kad je važno sačuvati svaku kap vode bitnu za nicanje i za daljnji rast i razvoj kukuruza a na kraju i očekivani prinos. O

Tablica1:Korištenje kukuruzasijanogu 1. dekadisrpnja

HIBRID

PR39N72 PR39K38 Clarica Monalisa PR38F70 PR38P05 PR38A24 Stira PR37H24 PR37M81 PR37M34 Stefania PR36R10 Colomba

KORIŠTENJE SILAŽE

KORIŠTENJE ŠROTA VLAŽNOG ZRNA

Druga dekada listopada

Treća

Treća

Treća

dekada listopada

dekada listopada sa

dekada listopada

većim

sadržajem vode

KORIŠTENJE SUHOG ZRNA U ovom roku sjetve ne mogu dozoriti U ovom roku sjetve ne mogu dozoriti

Mljekarski Hst 7/2003.

VETERINARSTVO

Piše: mr. se. Antun Kostelić Lažne kravlje boginje očituju se manjim ili na koži sisa. U čovjeka se bolest naziva "muzačke kvržice" a javljaju se na rukama muzača. Bolest se može javiti kod teladi oko ·usana, nosnica ili na nepcu. Zbog promjena na koži sisa otežana je mužnja, a također može doći do sekundarnih infekcija na promijenjenim drugim mjestima pa bolest može biti puno teža. Važno je napomenuti, da prilikom mužnje treba biti oprezan jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. U stado bolest unose kupljene životinje. većim promjenama

UZROČNIK I NAČIN ŠIRENJA BOLESTI. Uzročnik ove bolesti

je virus koji se prenosi mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se češće javlja zimi i u proljeće kada je stelja vlažnija, zbog čega su češće ozljede sisa kroz koje virus ulazi u organizam. Preboljele životinje nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju. Čovjek se inficira mužnjom oboljelih krava.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest započinje oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa.

Nakon dva dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju a na njihovom mjestu razvijaju se kraste.

Bolest prolazi za 3-6 tjedana, ali ako dođe do ručnom ili strojnom

mehaničkih

ozljeda na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) bolest može trajati 6 mjeseci.

LIJEČENJE. S obzirom da bolest spontano prolazi, terapija mora biti usmjerena na sprječavanje infekcije i mehaničkih oštećenja na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim dijelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), antiseptičku mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste treba skinuti i spaliti.

PREVENTIVA BOLESTI. U slučaju pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i musti ih posljednje. Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje svake krave. Pod u staji potrebno je svakodnevno temeljito čistiti i dezinficirati. Muzači moraju imati gumene rukavice prilikom mužnje oboljelih životinja, ali s njima ne smiju musti zdrave životinje. Rukavice je potrebno dezinficirati nakon svake mužnje. Prilikom kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako bi spriječili unos bolesti u stado.

"MUZAČKE KVRŽICE" NA RUKAMA ČOVJEKA. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu do 1-2 cm veličine. Kvržice pucaju i na njihovom mjestu se stvara krasta. Najčešće se pojavi jedna do dvije kvržice, rjeđe pet.

Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili pošpricati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi spriječili sekundarnu infekciju. Nakon preboljenja najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci. O

Dragi čitatelji Mljekarskog lista!

U posljednje vrijeme dobivamo od vas vrlo interesantnih pisama. Neka od njih nisu za objavu u Listu, jer se ne odnose na opću problematiku, već na problem potpisnika. Na takva pisma individualno odgovaramo.

Međutim ima i anonimnih pisama, koja su u pravilu negativistička i uperena na kritiku Institucija i pojedinaca, s političkom konotacijom, pisana rječnikom kojega ne možemo koristiti u našem Listu. Pisana su navodno u ime većeg broja proizvođača mlijeka, pa čak i čitavog sabirnog mjesta, sela.

Mi ćemo vam i u buduće sa zadovoljstvom odgovoriti na sva vaša konstruktivna i stručna pitanja pa i polemična, a na način koji će koristiti vama, čitateljima Mljekarskog lista.

Uredništvo Mljekarski li,st 7/2003.

11

CENTAR

ZA REPRODUKCIJU živuće

su u Centru 4 ELITE: GODIŠNJI KOMISIJSKITrenutno 1.SORBON K-519, HB 7189 PREGLED CENTRA ZA REPRODUKCIJU USTOČARSTVU HRVATSKE d.o.o Piše:

mr. se. Ivanka Majić-Balić Rješenjem ministra poljoprivrede i šumarstva, Klasa 320-08/03-01/11 Ur. broj:525-02-03-01 od 12. svibnja 2003. imenovana je Stručno povjerenstvo koje je dana 29.i 30. svibnja izvršilo pregled Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

Povjerenstvo je izvršilo ocjenu rasplodnih grla (bikova i nerastova), izvršilo nadzor nad obavljenim preventivnim mjerama i dijagnostičkim zahvatima te ocijenilo ukupan rad Centra u 2002. godini.

Kod ocjene rasplodnih grla korišteni su podatci: o uzgojnim vrijednostima rasplodnjaka prema podrijetlu, vlastitom performance testu na rast i razvitak, uzgojne vrijednosti na osobine tovnosti kakvoću mesa, uzgojne vrijednosti na osobine mliječnosti, ocjena Tipa-vanjski izgled (konstitucija i okvir rasplodnjaka u odnosu na dob), kakvoća sjemena i plodnost rasplodnjaka (NR%).

Ocijenjena je 46 bikova simentalske pasmine, 1 bik holštajn pasmine, te 1 bik šarole pasmine a izvan konkurencije su pokazana 2 bika izvorne pasmine BUŠA Prema gore navedenim kriterijima zbog natprosječnih vrijednosti u svim parametrima Stručno povjerenstvo je ocijenilo rasplodnog bika ZIKLON K-597 HB 7448 klasom ELITA, te 9 bikova klasom I.A, 20 bikova klasom I., 12 bikova klasom II., a samo 1 bik je ocijenjen klasom III. Bik ZIKLON K-597 HB 7448 oteljen je 06.04.1994., uvežen iz Njemačke. U svibnju 2003. bio je težak 1.300 kg s visinom grebena od 158 centimetara i duljinom trupa od 203 centimetra. Za vanjski izgled ocijenjen je ocjenom 5 za tip, 5 za oblik a zbog natprosječnih ranije navedenih vrijednosti ocijenjen je najvećom klasom ELITA. U testu na vlastiti razvoj dobio je ocjene 880+39+32 a za osobine mliječnosti na 90 kćeri ima ocjene + 318 za kilograme mlijeka, +9 za kilograme mliječne masti, -0,07 za postotak masti, +8 za

12

2.BEL K-531, HB 7251

3.RHONE K-596, HB 7447

Mfjekarski list 7/2003.

CENTAR

kilograme proteina i 0,04 za postotak proteina u mlijeku.

U testu na osobine tovnosti i kakvoću mesa ocijenjen je ocjenom 104 ( 79%), u testu na plodnost (NR%) na uzorku od 5.504 plotkinje ima 69,22%.

Otac ovog bika je Zl\X 052936/16 iz linije (ZEUS-ZELOT), ocijenjen je za ukupnu uzgojnu vrijednost ocjenom 113, u testu na osobine mliječnosti na uzorku od 2100 krava dobio je ocjenu +556 za kilograme mlijeka, -0,10 za postotak masti, + 16 za kilograme masti +0,04 za postotak proteina , + 22 za kilograme proteina.

Ukupna ocjena za osobine mliječnosti je 115 (99%).

Za osobine tovnosti ocjena je 108 (97%) te za eksterijer ocjena 50.

Majka bika ZIKLON je Erle 3047122 iz linije (PLANKTON-PLATON).

Imala je sljedeće vrijednosti testa na osobine mliječnosti:

ML.- 6 921- 4,33 - 300 - 3,36 - 232 Max: 8 016 - 4,19 - 336-3,44 - 276

ZA REPRODUKCIJU

Bikovi ocijenjeniI.A klasomsu: Rb

K

IME

HB

li TIP

OBLIK

KLASA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

606 600 595 594 585 574 573 563 557

DUŽD

7464 7451 7446 7445 7427 7394 7381 7342 7329

5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 5 5 5 5 5 5 5 5

I.A I.A I.A I.A I.A I.A I.A I.A I.A

7.

8.

9.

PANDUR

SOB PAN

ELBA MAK

HOROK REMI MALI

Stručno povjerenstvo

je utvrdilo da je zdr_avstveno stanje bikova jako dobro, te da su rasplodnjaci u odličnoj kondiciji.

Rad Centra u 2002.godini ocijenjen je veoma uspješnim, a osobito je pohvaljen rad Centra u stvaranju nukleus stada BUŠE. Prema preporukama FAO-a o genetskim resursima domaćih životinja, sačuvanje genoma buše je značajno zbog njenih osobina kao što su vitalnost, visoka plodnost, dugovječnost, prilagođenost ekstremnim klimatskim i smještajnim uvjetima, te veća otpornost na bolesti. O GOSPODARSTVO

~ □ ~~ [r3J!]~ rn~ 0 ............

Wll]~ ....,.................., ..........,,_,.__._ .............~M DO□ Uvod U ovom i sljedećim člancima u rubrici Gospodarstvo bit će prikazana usporedba domaćih proizvodnih i ekonomskih rezultata s «tipičnim» mliječnim farmama u svije&i tu. Osnovu za usporedbu činit će podatci iz t3 Izvješća IFCN-a (slobodni prijevod: u Međunarodna mreža usporedbe farmi) za ,g 2002. godinu (izvorno: Dairy Report 2002, Status and Prosdpects of Typical Dairy ,~ Farms World-Wide, International Farm p::: Comparison Network).

Za pripremu članaka, u kojima će se usporediti proizvodni i ekonomski rezultati naših proizvođača mlijeka s inozemnim primjerima, korišten je godišnji izvještaj IFCN-a koji se u skraćenom obliku može vidjeti i naručiti na internet stranici http:! /www .ifcndaiBXforg.

U članku iz prošlog broja Mljekarskog lista navedeno je da se usporedbe temelje na podatcima iz Godišnjeg izvješća IFCN-a za 2002. godinu. U Mljekarski list 7/2003.

Izvješću su analizirana 72 različita tipa farmi u 24

zemlje koje predstavljaju gotovo svjetske proizvodnje mlijeka.

Za usporedivost podataka iz tako velikog broja zemalja, sa značajno različitim sustavima uzgoja krava i proizvodnje mlijeka, potrebno je imati isti pristup (metodologiju) u prikupljanju i obradi podataka.

Osnovna načela i pretpostavke za proračune - kalkulacije Izračun troškova Izračun troškova, ili kalkulacija troškova, temelji se na poslovanju mliječnih farmi, a sastoji se od sljedećih elemenata: proizvodnja mlijeka uzgoj junica za obnovu stada proizvodnja vlastite stočne hrane ili kupnja hrane za muzne krave i junice za obnovu stada Analiza se provodi prema razlikama ukupnih troškova po kilogramu mlijeka. Ukupni troškovi

13

GOSPODARSTVO

se sastoje od izdataka plaćenih u novcu za materijal i usluge rada u proizvodnji, amortizaciju, osiguranje i sl., ali i od tzv. oportunitetnih troškova za činitelje koji proizilaze iz vlasništva nad farmom - obiteljska radna snaga, korištenje vlastitog zemljišta, te vlastiti uloženi kapital.

Ovaj proračun oportunitetnih troškova mora biti pažljivo i pravilno proveden, jer predstavlja važan činitelj dohotka obiteljske farme, a u pravilu se teško određuje. Kako smo već više puta navodili u rubrici «Gospodarstvo», nezaračuna­ vanje ovih vlasničkih troškova u cijenu mlijeka pomaže obiteljskim gospodarstvima da prebrode ekonomski neuspješne ili nestabilne godine.

Takvo shvaćanje ne će biti štetno ako se radi o kratkom razdoblju. Dugoročno je potrebno pravilno zaračunavati i ove troškove kako bi gospodar ili njegov nasljednik mogao pravilno odlučiti o alternativnoj mogućnosti korištenja imovine i rada obiteljskog gospodarstva - možda u nekoj profitabilnijoj proizvodnji. U većini međunarod­ nih analiza proizvodnje mlijeka ova se skupina troškova posebno izdvaja.

Tablica 1: Proračun ekonomskihčinitelja proizvodnje mlijeka na farmi UKUPNI PRIMITCI (1+2+3l ŽITARICE - PŠENICA. JEČAM I DR. GOVEDARSKI PROIZVODI MLIJEKO, IZLUČENE KRAVE, TELAD I DR. 2 3 DRžAVNA POTPORA li. UKUPNI IZDATCI (4+5+6+7+8+9) 4 VARIJABILNI TROŠKOVI ŽITARICA 5 VARIJABILNI TROŠKOVI GOVEDARSTVA FIKSNI TROŠKOVI 6 PLAĆENA NAJAMNINA 7 8 PLAĆENI NAJAM ZEMLJIŠTA 9 IZRAČUN KAMATE NA OBVEZE Ili. NETO PRIHOD FARME U-lll IV. NEPLAĆENI TROŠKOVI (10+11+12) 10 AMORTIZACIJA 11 PROMJENA IMOVINE 12 KAPITALNI DOBITAK/GUBITAK V. DOHODAK FARME (Ili-IV) VI. TROŠKOVI OPORTUNITETA (13+14+15) 13 PRORAČUN KAMATE NA VLASTITI KAPITAL 14 PRORAČUN RENTE ZA ZEMLJIŠTE 15 PRORAČUN TROŠKOVA VLASTITOG RADA VII. PODUZETNIČKA DOBIT (V-VI)

I.

1

Za procjenu i izračune korišteni su sljedeći činitelji:

1) Troškovi rada - za unajmljeni rad su korišteni

14

tekući izdatci u pojedinoj zemlji. Za neplaćeni rad članova gospodarstva (obitelji) proračuni troškova rada rađeni su prema prosječnim cijenama najamnog rada u regiji.

2) Troškovi zemljišta - za unajmljena zemljište su korištena tekuća plaćanja po jedinici površine.

Isti iznosi su zaračunati i za vlastito zemljište pri proračunu troškova oportuniteta.

3) Troškovi kapitala - pod vlastitim kapitalom se podrazumijeva vrijednost imovine bez poljoprivrednog zemljišta, a uključeni su troškovi proizvodnje (operativni kapital). Za unajmljeni kapital je korištena realna kamatna stopa od 6% u svim zemljama, a za vlastita sredstva korištena u proizvodnji obračunata je kamatna stopa od 3%.

4) Kvota troškovi - proračun se radi prema vrijednosti kvote pri unajmljivanju ili lizingu. Plaće­ na vrijednost kvote na 10 godina je podijeljena na godišnju razinu.

5) Amortizacija - otpis korištene mehanizacije i objekata je proračunat prema jednakim godišnjim iznosima, tako što je nabavna vrijednost podijeljena s brojem godina korištenja. Dakle, nije uračunata otpisna vrijednost imovine na kraju vijeka korištenja.

6) Prilagođavanje sadržaja masnoće - sve komponente troškova i zahtjevi krmiva su proračunati prema proizvodnji mlijeka na bazi 40% m.m. (FCM fat corrected milk).

7) Prilagođavanje poreza - radi usporedivosti sve komponente troškova i prihoda nisu optereće­ ne porezima, kao što su PDV ili porez na dohodak.

8) Proračun masnoće mlijeka na 4% - izlaz mlijeka je proračunat na 4% korištenjem sljedeće formule: FCM mlijeko= (proizvodnja mlijeka*masnoća u %*0,15) + (proizvodnja mlijeka*0,4)

Tab/ica 2: Skraćeni proračun dobitka farme I. li.

Ili. IV.

V. VI. VII.

UKUPNI PRIMITCI UKUPNI IZDATCI NETO PRIHOD FARME (1.-11.)

NEPLAĆENI TROŠKOVI DOHODAK FARME (111.-IV.) TROŠKOVI OPORTUNITETA PODUZETNIČKA DOBIT (V.-VI.)

U analizama su obrađeni podatci o sustavu proizvodnje i posebni proizvodni podatci.

Mljekarski li.st 7/2003.

GOSPODARSTVO

Podatci o sustavu proizvodnje su: 1. korištena poljoprivredna površina za govedarstvo 2. udio vlastitog zemljišta 3. površine korištene za proizvodnju mlijeka udio od 1 na kojem se uzgaja krmna bilje 4. zasijane livade i pašnjaci 5. ukupno uloženi sati rada 6. udio obiteljskog rada u ukupnim satima rada Posebni podatci o proizvodnji u govedarstvu: 1. poizvodnja mlijeka u kg 4%-tnog mlijeka po kravi 2. prosječna proizvodnja mlijeka po farmi (u tonama) 3. godišnji postotak izlučenih muznih grla 4. dob prvog teljenja junica (u mjesecima) U sljedećim člancima bit će po navedenoj metodologiji, prikazani proizvodni rezultati uspoređeni s našim podatcima.

Tablica 3: Prosječni proizvodnipodatci na farmama zemalja EU-15* OPIS Proizvodn Koncentr

10% To 10% Zadn'ih 7.229 5.701 3.166 1.360 2.062 1.182 0,29 0,21

• radi se o prosječnim podatcima, a ne o rezultatima na jednoj farmi

Neki podatci o farmama i njihovi proizvodni rezultati Za kraj ovoga članka, predočeni su pi::osječni proizvodni podatci o «prvih» i «zadnjih» 10% farmi u EU-15.

Prema podatcima u tablici 3 može se zaključiti da su o rezultatima u proizvodnji mlijeka značajno iznad našeg prosjeka. Prema dostupnim podatcima i nekim procjenama o broju grla i proizvodnji mlijeka, tek manje od 0,5% naših proizvođača mlijeka nalazi se po nekim rezultatima u granicama prikazanim u ovoj tablici.

OPIS

Top10%Zadnjih10%

Broj grla po hektaru 2,7 Proizvodnost rada(tonamlijeka/radnik 324 Proizvodnost rada(litaramlijeka/sat}164,43

1,6 221 241,07

Stupanj razvitka domaće proizvodnje mlijeka još je veći problem, u usporedbi s intenzivnosti i proizvodnosti na farmama zemalja EU. Gotovo je trostruko manja površina po muznom grlu i trostruko veća proizvodnost rada na farmama razvijenih zemalja.

S većim brojem proizvođača teško se možemo približiti prosječnoj veličini osnovnog stada zapadnoeuropskih farmi, pa tako i proizvodnim rezultatima.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Naredba o zabrani uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla Piše: Nenad Matić, dipl. ing.

U Republici Hrvatskoj od 2001. godine na snazi je Naredba kojom je zabranjena upotreba proteina životinjskog podrijetla u hranidbi životinja (Narodne novine broj 8/01) kako bi se opasnost od pojave tzv. kravljeg ludila svela na najmanju moguću mjeru. Svima su poznati dobri prirasti ostvareni tim načinom ishrane. Nažalost, jedan dio zemalja (iz kojih uvozimo poljoprivredno-prehrambene proizvode) to ne primjenuje u svojoj legislativi, te je kod njih dozvoljena ishrana nepreživača (a možda i preživača) proteinima životinjskog podrijetla.

Ml:fekarskilist 7/2003.

Cilj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva je da iste standarde koje moraju zadovoljavati hrvatski poljoprivrednici u ishrani životinja čije će se meso koristiti u ljudskoj upotrebi, moraju zadovoljiti i proizvođači zemalja koje izvoze svoje proizvode u Republiku Hrvatsku.

S obzirom da nemamo službene potvrde o propisima u pojedinim zemljama, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je 30. svibnja 2003. godine Naredbu o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku transmisivih spongiformnih encegalopatija.

NASTAVAKNA STR.16

15

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Naredbom se zabranjuje uvoz u Republiku Hrvatsku: a) živih goveda, ovaca, koza, svinja, domaće peradi i riba b) proizvoda prodrijetlom od goveda, ovaca, koza, svinja, domaće peradi i riba Ova naredba stupila je na snagu 4. lipnja 2003. godine u 00:00 sati.

Navedena zabrana ne primjen1u1e se na pošiljke podrijetlom iz zemalja I. i II. kategorije prema GBR (Geographical Risk of Bovine Spongiform Encephalopathy) procjeni SSC (Scientific Steering Commitee) Europske Komisije (Austalija, Argentina, Novi Zeland ...) jer su te zemlje u višoj kategoriji i te zemlje nisu do sada imale ni jedan zabilježen slučaj kravljeg ludila.

Također se zabrana ne primjenjuje na navedene zemlje: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Republika Irska, Italija, luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Velika Britanija i Sjeverna Irska i Slovenija, sve te zemlje imaju zakonsku regulativu kojom

zabranjuju ishranu mesna-koštanim brašnom.

Zabrana iz Naredbe ne primjenjuje se na pošiljke iz zemalja za koje središnje nadležno tijelo zemlje izvoznice potvrdi Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da u hranidbi životinja koje uvozimo i u hranidbi životinja od kojih potječu proizvodi koje uvozimo nije korištena stočna hrana s proteinima životinjskog podrijetla, osim ribljeg brašna za hranidbu životinja; mlijeka i mliječnih proizvoda koji se koriste u hranidbi životinja; želatine koja nije podrijetlom od preživača i dikalcijum fosfata i hidroliziranog proteina koji nisu dobiveni u objektima za utilizaciju.

Kako će zemlje potvrđivati da posjeduju važeću dokumentaciju, tako će se i one skidati s popisa zabranjenih zemalja za uvoz. Kao posljedica ove mjere zasigurno će se i domaća prerađivačka industrija okrenuti hrvatskim proizvođačima mesa te će ova veterinarskozdravstvena mjera utjecati i na tržište poljoprivrednih proizvoda. ::J

~mm□GDcD&W~~ 0v&m□w ~O~ ~~[K]~~~LmJ~ IB~~~ ~~[b@

Ministar poljoprivrede i šumarstva .S mr.sc. Božidar Pankretić potpisao je 7.

E- svibnja 2003. godine s KARANTOM d.o.o.

-o iz Slovenije, Ljubljana Ugovor o zbri,u ·g njavanju starih zaliha mesno - koštanog ::E brašna, proizvedenih 2001. godine.

"O ~ Vlada Republike Hrvatske je donijela, ž na prijedlog svog povjerenstva, Odluku o m odabiru najpovoljnije ponude za zbrinjaX/l ii:: vanje starih zaliha mesno - koštanog brašna te prihvatila ponudu KARANTE d.o.o. od 15. travnja 2003. godine za zbrinjavanje uz naknadu troškova u iznosu od 35,00 EUR-a/t fco skladište isporučitelja.

KARANTA d.o.o. se obvezala da će u roku 15 dana od dana zaključenja Ugovora započeti s izvozom, odnosno završiti izvoz 4000 tona u roku od 3 m·eseca, a 2000 tona u roku od 5 ci)

mjeseci od potpisivanja Ugovora.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva se obvezala ishoditi međunarodnu svjedodžbu o zdravstvenoj ispravnosti pošiljke (certifikat) kojom se dokazuje da je izvršen proces sterilizacije i da je mesna - koštano brašno slobodno od salmonele, potvrdu o porijeklu mesno-koštanog brašna te nalaz ovlaštenog laboratorija o izvršenim analizama.

Ovim Ugovorom rješava se problem starih zaliha mesno - koštanog brašna poštujući sve zakonske propise Republike Hrvatske na način da se mesno - koštano brašno izvozi te tako uštedi novac u državnom proračunu.

Mesno - koštano brašno iz tekuće proizvodnje spaljuje se u Tvornici cementa Koromačno d.d. po uvjetima iz ugovora. O

-------------------------

16

Mbekarski /i,st 7/2003.

ur~ffi]= w

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb tel.: 01/2791-057. 2791-990. 2791-822 fax: 01/2792-035.e-mail:jurval@zg.tel.hr

'.ELARU

Do

. • Prikolice zastajnjak 2.S-6 t.

Prednji uto'l tovarivači mstajnjak sdod. korpom t

•

I

'tj

t

Popust

oisteka · -~=-;i;i;mnrwl ~.'...Wtl.J

~== ............,====---.....,.

i-!l~l,\'\l_;.ai.r.r<!J) 'IMIG•;)ftR

S.500,00 EVR F!IJ,:6.150.(IIEU~ QmQfae bala Mm 3100 1l,f,µ!C,I;,O.d,l""1š;n

S.999,00 EUR !"~~810.lllHi

NAPOMENA: Sve cijene suizraf.ene be'l PDV•a.

IZ MlNISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

,tf

Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, Najviši iznos investicijskepotporepo korisnikuu godiniiznosi250.000,00 kn, a najniži ribarstvui šumarstvudefiniranje modelkapitalnih jednojkalendarskoj potporuiznosi80.000,00 kn. ulaganja koji podrazumijevadodjelu kapitalnih iznoskredita,za investicijsku Zahtjevza odobrenjeinvesticijskepotporekorisnik nepovratnihsredstavakomercijalnimpoljoprivredkontinuirano tijekomgodinei to u roku nim gospodarstvima te fizičkim i pravnimosobama podnosiMinistarstvu kojesu registrirane za ribarstvoili za šumarstvo, uz od 60 danaod danaodobrenjakreditana obrascubr. 1, potporetrebapodnijeti uvjetda su upisaneu Upisnikpoljoprivrednika.

Ovim dok Zahtjevza isplatuinvesticijske kreditana obrascu se modelom finacijskim institucijamaprepušta u rokuod 60 danaod danaiskorištenja kreditiranje, ali zbog sporogobrtakapitalau poljoprivredi br.2.

Izuzetno,za krediteodobreneu 2003.godini,a prije državase ne izvlači iz sustavakreditiranjapoljoprivrede, zahtjeviza odobrenje već daje bespovratna sredstvakakobi se pokrilarazlika stupanjana snaguovogaPravilnika, potporemoguse podnijetii nakonistekaroka između komercijalnekamatei one koju može izdržati investicijske iz stavka 1. ovoga članka, a najkasnije60 dana od poljoprivredna proizvodnja.

U Narodnim novinama br.91/03.objavljen je Pravilnik stupanjana snagu ovoga Pravilnika,odnosnodo 11. o provedbimodelakapitalnih ulaganjau poljoprivredu, kolovoza2003.godine. ribarstvo i šumarstvo.

Uz zahtjev za odobrenjeinvesticijskepotpore Ovim se Pravilnikompropisujuuvjeti i načini za ostvarivanjeprava na investicijskupotporu kapitalnim prilažese: ulaganjimau poljoprivredu, šumarstvoi ribarstvo,najvišii 1. Ugovoro kreditu,originalili ovjerenpreslik; programa ovjerenod komercijalne najnižiiznosi investicijskepotpore,utvrđuju korisnikei 2. Sažetakinvesticijskog bankekojaje odobrilakredit,a koji uz ostalosadržii njihove obveze te propisuju obrasce zahtjeva za ukupnuvrijednostinvesticije,udio kreditakomercijalne investicijsku potporukapitalnimulaganjima i potvrdebanke bankeu investiciji,udiovlastitihsredstavau financiranju o visini i datumu odobrenja i iskorištenjakredita.

Investicijskapotporapodrazumijeva dodjelu nepovratnih investicijete opravdanostulaganjaodnosnoposlovni plan; sredstavaiz Državnogproračuna RepublikeHrvatske 3.

Ovjerena potvrdabankeda kreditnijesubvencioniran. kojimaMinistarstvopoljoprivrede i šumarstvasudjelujeu Ministarpoljoprivrede i šumarstvaimenujePovjerenfinanciranjuinvesticijeza koju je komercijalnabankaili stvo za kapitalnaulaganjakoje razmatrazahtjevete komercijalna financijska institucija odobrilakredit.

Prijedloga odlukeo odobrenju Investicijska potporaodobrava se samoza kredite predlažeministrudonošenje potporeza pojedinakapitalnaulaganja. u poljoprivredi, ribarstvuili šumarstvu,odobrenepo investicijske Korisnikkojemje izdanPrijedlogodlukedužanje u komercijalnimuvjetima koji nisu subvencionirani sredstvimadržavnogproračuna, proračuna jedinica rokuod 3 mjesecaod danadonošenjaPrijedlogaodluke možeprodužitirok lokalnesamoupravejedinica područne (regionalne) iskoristitikredit,ali iznimnoMinistarstvo za iskorištenje kredita, no ne dulje od 9 mjeseci,a ukoliko samouprave ili iz drugihizvora. korisnik ne iskoristi kredit u roku gubi pravo na nepo-vratna Investicijskapotporase odobravaza sljedeća sredstva. kapitalna ulaganja: Na temelju OdlukeMinistarstvoisplaćuje investicijsku a) Nabavaosnovnog stadau stočarstvu; potporu na tekući ili žiro račun korisnikai to u rokuod 60 b) Podizanje višegodišnjih nasada; dana od danapodnošenja zahtjevaza isplatuinvesticijske c) Podizanje šuma; potpore, a bit će isplaćen po redoslijeduzaprimanja d) Izgradnjai opremanjeobjekataza poljoprivred-nu zahtjeva za isplatu investicijske potpore,sukladnopredviproizvodnju i akvakulturu; đenim sredstvima u proračunu Ministarstva. e) Uređenje poljoprivrednog zemljišta; Ovaj Pravilnikstupioje na snagu 11. lipnja 2003. ~ Nabavaribarskihplovilate noveopremei me-hanizacije godine. za poljoprivredu, ribarstvoi šumarstvo; Korisnikkojije ostvariopravona proračunska g) Izgradnjai opremanjeobjekataza čuvanje i preradu Napomena: sredstva za investicijski programMinistarstva izvanokvira poljoprivrednih proizvoda i ribe. ovoga Pravilnika, odnosno poticaj za podizanje Udioinvesticijske potporemožeiznositido 25% višegodišnjih nasada,nemožezato istokapitalnaulaganje od ukupnevrijednostiiskorlštenog kredita,ali ne više ostvaritipravo na investicijskupotporupo osnoviovog od20%odukupnevrijednosti investicije.

·a ~

Pravilnika. ■

I

.H{jekarskifi.st :--:coo:-1.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

o~ w -,

-

...J

~

o

-z- zt-w o Iu

-

~ ...J :::>

-~ V:,

u

~

MIKROORGANIZMI I "NJIHOV" OKOLIŠ r

-

/roju mikroorganizama\ "-

w

koji su uzročnici bolesti i o vrsti mikroorganizama

1-4 U)

-- ~oa: a..

-o< o =:

I

Da bi mikroorganizmi uzrokovali bolest, moraju naći put ulaska u makroorganizam (čovjek i životinja).

Kada se to dogodi, kažemo da je došlo do infekcije.

Ulaskom u makroorganizam, nakon nekog vremena (specifičnog za svaku pojedinu vrstu mikroorganizama) mikroorganizmi se počinju naglo razmnožavati, pa taj proces zovemo INVAZIVNOST mikroorganizama.

Od trenutka infekcije, pa do pojave prvih znakova bolesti, mora proći određeno vrijeme koje zovemo INKUBACIJA. Hoće li doći do pojave bolesti i da li će razvoj mikroorganizama poprimiti invazivni tijek te u kojoj mjeri će se to dogoditi, ovisi o nizu čimbenika a prije svega o broju mikroorganizama i otpornosti makroorganizama (čovjeka i životinja) .

Poneki mikroorganizmi su samo uvjetno patogeni, a to znači da bolest uzrokuju samo u određenim uvjetima. Postoji i mogućnost djelovanja jedne ili više vrsta uzročnika bolesti.

o =: I~

~

"

~IKROORG~IZMI MOGU BITI PATOGENI - ŠTETNI ZA ZDRAVLJE COVJEKA I ZIVOTINJA (MOGU UZROKOVATI ZARAZNE BOLESTI) \..

Hoće

li se bolest pojaviti ovisi o:

,..--------........._

OTPORNOST ORGANIZMA ČOVJEKA

(MAKROORGANIZMA)

o virulentnosti mikroorganizama (do kojeg su stupnja patogeni)

~

>V:> ~

=: ~ ,u.... ~

~

~ ~

Mljekarski list 7/2003.

Prisustvo normalne fiziološke (mikrobne) flore pojedinih tjelesnih regija odgovorne za održavanje ravnoteže između štetnih i korisnih mikroorganizama. Ukoliko je ta ravnoteža narušena, mogu prevladati štetni uzročnici

19

r..:

Ci

~ ;;,o;:

V

PUTEVI KOJIMA SE SIRE ZARAZNE BOLESTI

o

;g

MOGUĆNOST PRENOŠENJA ZARAZE UNUTAR CJELOKUPNOG OKOLIŠA KOJE CINE ZIVI I NEZIVI IZVORI UZROCNIKA BOLESTI

V

Zivi izvori zaraze

o

Neživi izvori zaraze

~tr1 (/J

::j

~ r-'

~

tr1 -l

z

o ~ r-'

t: ~ :li

.6i .c :~

=ii$' o ~-

.2.

>t-,1

□

a!' a-

~

t.... ~

~ .....

•t

~

~

,,

►

KO)IT~TI

Mogućnost širenja zaraznih bolesti

~

T

◄ MEĐ\!~O'BNI R.AZLIČITl ►\

g ~tGEŽIVO

biloputem kontakata bilodasu životinje ibiljke korištene kao hrana ilijegotova hrana bilau doticaju sapojedinim izvorom zaraze

o

...o::;....~, ' ?.-.. ...~.

.

,_

HRANA

Mogućnost širenja

◄

Hrana i vodavrlosučesto izvor širenja zaraznih bolesti

zaraze,kontaktom hrane i vode sa svakim pojedinim izvorom

►

VODA

tr1 ;;,o;:

o

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Osobine koje određuju patogenost mikroorganizama su: 1. INV AZIVNOST, dakle sposobnost mikroorganizama za širenje.

2. TOKSIČNOST - (OTROVNOST), tj. sposobnost narušavanja fiziološkog stanja pojedinih stanica i tkiva.

TOKSIČNOST BAKTERIJA je njihova sposobnost da stvaraju otrove (toksine), pa se zovu TOKSIKOGENE BAKTERIJE. Poneke su sposobne stvarati i više od jednog otrova. Takvi otrovi mogu se stvarati u samoj bakterijskoj stanici: ENDOTOKSINI su sastavni dio same bakterijske stanice, a EGZOTOKSINI se izlučuju iz bakterijske stanice u okolinu; u slučaju infekcija izlučuju se u organizam čovjeka ili životinja.

EGZOTOKSINI mogu biti toliko jaki otrovi da u slučaju jakih infekcija nekim bakterijama mogu uzrokovati smrtnost čovjeka i životinje.

Kada govorimo o BAKTERIJSKIM TOKSINIMA, onda razlikujemo tzv.: 1. NEKROTOKSINE - to. su otrovi koji mogu uzrokovati nekrozu - odumiranje različitih tkiva i organa 2. ENTEROTOKSINE - su otrovi koji mogu uništavati sluznicu probavnih organa (želudac i crijeva) 3. HEMOLIZINE - mogu uništavati crvena krvna zrnca eritrocite 4. LETALNE TOKSINE - uzrokuju smrtnost makroorganizama (čovjeka i životinja)

Vrlo je važno poznavati: • Izvore zaraze • Puteve širenja zaraze i • Porijeklo uzročnika

To znači, da bi spriječili zarazu potrebno je utvrditi ulaznu točku uzročnika. Potrebno je konstatirati snagu zaraze i patogenost mikroorganizama, kao i mjesto gdje su mikroorganizmi disponirani.

r

Sagledavanjem izloženih činitelja (na sl. 1.) i puteva može se prekidanjem jednog od tih kritičnih puteva i čimbenika spriječiti širenje zaraze.

Izvori zaraze mogu, dakle, biti: a) nežive prirode (zrak, voda, tlo, hrana) b) žive prirode (čovjek, životinja)

Putevi širenja zaraze mogu biti: a) neizravni - zrak, prašina, tlo, zagađena hrana, zagađena voda, zagađeni pribor, alati, odjeća - insekti, glodavci, druge životinje b) izravni - različiti kontakti između osoba

Izvor zaraze može biti i zdrava osoba koja je nositelj uzročnika bolesti postala nakon preboljele bolesti ili nakon infekcije.

Izvor nekih uzročnika bolesti može biti čovjek čak tijekom cijeloga života.

Različite zarazne bolesti mogu se širiti na uže ili šire područje.

Vrlo često čujemo o tzv. EPIDEMIJSKOM OBLIKU ŠIRENJA ZARAZNE BOLESTI. Epidemija (epi = kod, pri, na; demos = narod) je, dakle, pojava neke zarazne bolesti i načina širenja kod većeg broja ljudi i učestalost na nekom području.

Endemija (en = unutar, u; demos = narod); duži oblik trajanja nekih zaraznih bolesti na nekom području i u nekim grupama ljudi.

Pandemija (pan = sve; demos = narod);

pojava, kada neka bolest (kao španjolska groznica 1918., azijska gripa 1957., SARS 2003.) zahvati veliki broj ljudi u više zemalja, pa čak kontinenata (dakle neograničeno područje).

Kako spriječiti zaraze?

Zaštita od zaraznih bolesti, te njihovo suzbijanje ukoliko se pojave, veliki je problem svake države i svakog naroda u svijetu.

Zato sve države u svijetu donose niz zakona i drugih propisa koji određuju mjere sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti.

Ove smo 2003. godine bili suočeni s

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Osobekojesu sumnjiveostajuuvijeku karantenia nadziruih zdravstveneslužbe tolikodugokolikose predviđa trajanjeinkubacijeodređene bolesti. problemom SARS-a koji je i dalje aktualan.

Ta je bolest poprimila međunarodne razmjere i postala međunarodnim zdravstvenim problemom, ali i šire od toga. Postala je ekonomski i politički problem i da je nastavljena širenje bolesti imalo bi dalekosežne posljedice. Stoga je širenje ove bolesti postala briga Svjetske zdravstvene organizacije WHO (World Health Organisation).

Prva mjera je protuepidemijska mjera, tj. sprječavanje širenja zaraze.

Kao što smo prethodno naglasili, važno je utvrditi izvor zaraze i puteve širenja. Za SARS je kao što smo informirani, izvor zaraze bila azijska mačka (kućni ljubimac).

Ubrzo su zdrave osobe postale izvorom zaraze jer su bile u kontaktu i okolišu s oboljelima, pa su u svijetu bile organizirane karantene za sumnjive osobe koje su prelazile u ili iz zemalja u kojima je bolest bila otkrivena.

Kako je SARS bolest dišnih organa imali smo priliku vidjeti osobe koje su na aerodromima, u hotelima i drugdje bile zaštićene posebnim maskama. Isto je tako bilo zaštićeno i zdravstveno osoblje koje je radilo na utvrđivanju izvora i poduzimanja mjera daljnjeg širenja.

Općenito se može reći da je pri provođenju mjera veoma važno: • čuvanje hrane te pravilni postupci s hranom • zbrinjavanje otpadnih voda • osobna higijena uz primjenu određenih sredstava za pranje • eliminacija i čišćenje otpadnih tvari koje mogu biti izvor zaraze (paljenje, zakopavanje i odvoženje na organizirane određene depoe) • zbrinjavanje bunara i pitke vode

'\.

•

sanacija gnojišta i gnojnice, te sanitarnih prostora • korištenje zaštitnih rešetki i mreža za sprječavanje ulaska insekata, te uništavanje insekata • redovno krečenje prostora • niz drugih mjera za uništavanje raznih štetnika Pri tome se primjenjuju poznati postupci: • deratizacija • dezinfekcija • dezinsekcija Sprječavanje širenja zaraze hranom: • osiguranje higijene i zdravlja osoblja koje dolazi u kontakt s hranom osiguranje higijene pribora koji dolazi u • kontakt s hranom • osiguranje čiste ispravne vode • korištenje zdravstveno ispravnih namirnica, a uništavanje i eliminacija sumnjivih • pravilno održavanje prostora u kojima se hrana priprema i čuva • u pripremi hrane koristiti postupke termičke obrade hrane (u mljekarskoj industriji to je postupak pasterizacije i sterilizacije mlijeka).

U drugim proizvodnjama hrane (prerada mesa) koriste se također različiti načini termičke obrade. U kućanstvu se koriste postupci kuhanja i pečenja hrane.

• gotovu, pripremljenu hranu važno je pravilno pakirati, čuvati u rashladnom ormaru ili ledenicama • izbjegavati korištenje stare hrane i proizvoda kojima je istekao rok trajanja

Za sprječavanje širenja nekih zaraznih bolesti postoje definirane i propisane mjere koje se moraju poštivati. Jedna od takvih mjera je organizirano cijepljenje stanovništva koje se mora obvezno obavljati u različitim životnim dobima.

)

r

Poznati su različiti načini edukacije stanovništva, a posebno školske djece i djece u predškolskoj dobi, o zdravlju i socijalnim aspektima širenja zaraznih bolesti. r

\..

22

"I

U industrijama hrane nužne su, i obavljaju se, sustavne edukacije zaposlenika koji dolaze u izravni kontakt s proizvodom. Teme edukacije su različite, od osnova higijene do posebnih osvrta na specijalistička područja i metode osiguranja zdrave i sigurne hrane.

o

M(jekarski list 7/2003.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

V

SUSA

JE

- GDJE SU

Piše: mr. se. Antun Kosteli~

I

Nakondugei snježnezime umjestoproljeća došlojeljeto.

Kišnioblacisutjednima zaobilazili hrvatske oranice, livadei pašnjake.

Posljedice suvidljive širomHrvatske nesamoštoje smanjen urod, negojedošloi dostopostotnog propadanja usjevanabrojnim površinama.

-------

...____

I sve bi to još bilo donekle razumljivo da Hrvatska oskudijeva vodom. Stvarnost je drugačija. ŽEDNI PORED VODE Hrvatska uz brojne prirodne ljepote ima veće ili manje rijeke s pritocima, te brojna jezera.

Međutim, rijeke su očito nevidljive.

Nivo podzemnih voda je dovoljno visok da bi se u brojnim mjestima ta voda mogla crpiti na površinu.

Iskreno govoreći poljoprivrednici - i ratan 1 - SVAKE se godine žale na manji urod zbog suše. A imamo li sustav za navodnjavanje?

Smiješno zvuči kada Karlovačaka županija proglašava elementarnu nepogodu zbog suše a grad leži na ČETIRI RIJEKE KOJE NISU PRESUŠILE. Isto to možemo reći i za Slavoniju, Međimurje itd. Zar su Drava, Sava, Dunav, Mura, Korana, Kupa, Mrežnica, Dobra i brojni pritoci, presušili? NISU! Političari i neke «vođe seljaka» hvale se da bi Hrvatska mogla nahraniti pola, ako ne i cijelu Europu, a da pritom uz sve manjkavosti poljoprivrede nema riješen sustav navodnjavanja gotovo ni na jednoj većoj poljoprivrednoj površini.

Slavonska ravnica svojom konfiguracijom omogućava razne sustave navodnjavanja, ali to je za naše stručnjake i poljoprivrednike, očito, znanstvena fantastika (ili se boje da bi trebali više raditi). stočari

<;;:?

o[[]J~J:00

IMfil1JZh~

G;REDOD

)RIDiID i1ill1iiru)J[P DETERDŽENT ZA HIGIJENU MUŽNJE S PJENOM ILI BEZ PJENE. Pere vime, muzilice, izmuzišta, ruke, kante * PREDSTAVLJAMO VAMJEDINASREDSTVAZA HIGIJENUMUŽNJE Uklanja mliječni i vodeni kamenac, ne KOJANAKONPRANJAI DEZINFEKCIJE NIJEPOTREBNOISPIRATI11!1 nagriza vime i ruke, neotrovan je, nije potrebno ispirati. * KUPNJOMSAMO2 SREDSTVAOBAVLJATE KOMPLETAN POSTUPAK

~~

HIGIJENEMUŽNJE.

* 100 % UŠTEDAVODEZA ISPIRANJE. * DUPLOSMANJENJEBROJAPOSTUPAKA. * BEZ PODJELENA DNEVNOI TJEDNOĆIŠĆENJE. * LABORATORIJSKE ANALIZEPOKAZUJUDA OXYLDJELUJENA SVE

Pitajte za naše cijene!

MIKROORGANIZME KOJI SE POJAVLJUJUPRIMUŽNJI,A REDOL TRENUTNOUKLANJASVEMASNOĆE , KAMENACI NASLAGE.

* JEDINASREDSTVAKOJA NISUNA BAZI OTROVNIHKEMIKALIJA, NIJE POTREBNAZAŠTITNAOPREMA,NE NAGRIZAJUKOŽUI VIME. * DEZINFEKCIJA VIMENA,MUZILICAI IZMUZIŠTANAJVAŽNIJIJE

ĆIMBENIK ZA ZDRAVOMLIJEKO• OXYLDEZINFICIRA BEZISPIRANJA I TAKOTRAJNODJELUJENA POVRŠINAMA. NE DOPUSTITE DA VAM SMANJUJU UZVRATITE EKSTRA KVALITETOM

--~O=X=YL

A

UASTEC

il;;IG'.".W::m:n:

CIJENU MLIJEKA

MLIJEKU, KORISTEĆI

I R!;__i;:?Qb.

Potražite u poljoprivrednim trgovinama i veterinarskim stanicama.

ZAGREB, KOPRivrllČKA 78, 01/3637

Mf;i,kon;ki li,st 7/2003.

336

UNIVERZALNI DEZINFICIJENS Trenutno dezinficira vime, svu opremu i uređaje koji se koriste u mljekarstvu.

Sprječava pojavu mastitisa.

Izuzetno širok spektar djelovanja na mikroorganizme.

POTVRĐENO CERTIFIKATIMA

E..U.RQPSKE UNIJE

V

U KOJOJKLASIISPORUCUJETE MLIJEKO Klasa E

Broj mi~oorg. /mi ~80.000~400.000

I.

prah/tekući

kiselo redstvo - prah/tekući, za uklan1an1ekamenca

Sredstva za njegu vimena

SAMO VRHUNSKOMHIGIJEl'IO .,,

OD POCETKA DO KRAJA .,,

POSTIZETE VISOKU konc. 1:100 (niega v1m na pn1emužnJe)

KVALITETU MLIJEKA, A TIME I VISU CIJENU •

konc na bazi glicenna 1: 1O (njega vimena poslije mužnje)

V

jamče vam proizvodi melk-creme-balzam za njegu vimena

OSTALO Sve vrste mliječnih filtera, krpa za pranje vimena, tekući sapun za ruke, mliječni test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid

i LOLITA d.o.o.Osije~ I. Kršoj avog 44 tel. 031 358 700 e-mail: lolita@os.tel.hr

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

ZBOG SUŠE U PROTEKLIH NEKOLIKO GDJE SU STRUČNJACI? U početku suše mediji su govorili o štetnim GODINA? posljedicama suše, a nitko nije postavio pitanje 2. KOLIKA JE CIJENA IZGRADNJE SUSTAVA odgovornosti u prvom redu poljoprivrednih struč­ ZA NAVODNJAVANJE KOJI BI, SKORO TRAJnjaka (i onih koji kreiraju poljoprivrednu politi- NOJ UMANJIO (ILI UKLONIO) POSLJEDICE ku). Stoga postavljamo pitanje ima li uopće u Hr- SUSE? vatskoj stručnjaka za navodnjavanje, jer da ih ima STRUKA JE ZAKAZALA! Stručnjaci su definitivno zakazali. Umjesto sustav bi bio izgrađen PUNO RANIJE, PA NE BI SVAKE GODINE JEDAN OD BROJNIH PROB- da naprave sustavni plan i riješe problem suše, LEMA U HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI BILA barem u onim područjima gdje je to moguće, npr.

Slavoniji, oni šute ili će možda tek sada pričati o SUŠA. potrebi navodnjavanja, a Hrvatsko tlo će i dalje SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE JEFTINIJI OD ŠTETE biti žedno.

Političari sada (napokon) imaju dobar izgovor Postavljamo pit~nja: 1. KOLIKE SU STETE U POLJOPRIVREDI za povećani uvoz hrane u narednom razdoblju! U

AGRONOMSKI FAKULTET U MOSTARU U okviru Sveučilišta u Mostaru 1994. godine osnovan je Agronomski fakultet, te je tako, ~ ostvarena dugogodišnja želja i potreba za takvom visokoškolskom ustanovom u tome dijelu

Bosne i Hercegovine.

Na fakultetu, za sada, postoji samo jedan smjer (opći). Dekan fakulteta, prof.dr.sc. Jakov c Pehar, naglašava da u skoroj budućnosti mora doći do odvajanja na stočarski i bilinogojski smjer što će uvelike pridonijeti poboljšanju kvalitete studija. Trenutno je na studiju 300 studenata.

Zbog posljedica rata, fakultet još ima problema s prostorom, pa se u skoroj budućnosti planira ~ dogradnja postojećih objekata, te izgradnja vlastitog pokušališta. ~ Pored nastavnog osoblja na fakultetu, pojedine predmete predaju i nastavnici Agronomskih a3 fakulteta Zagreba i Osijeka. Na fakultetu se mladim znanstvenicima poklanja puno pažnje, jer o ~ njima uvelike ovisi budućnost te visokoškolske ustanove kao i razvoj poljoprivrede u tome dijelu Bosne i Hercegovine.

Nadamo se, da će uz sve poteškoće u kojima se nalazi Fakultet, u narednom razdoblju biti bolje jer će izgradnja novih učionica i laboratorija, uvelike pomoći kvaliteti studija. t,

~

j

Studij u staji U sklopu predmeta Zaštita životinja studenti treće godine studija posjetili su pod vodstvom rzrof.dr.sc. Vlatka Rupića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu farmu mliječnih krava Višnjica pored Capljine. Na farmi je oko 800 krava holštajnske pasmine, a od toga 450 krava je u laktaciji.

Prosječna proizvodnja po kravi iznosi 7000 litara.-----------------------, mlijeka iz kojega se u sirani, koja se nalazi pored farme, proizvodi sir.

Farma je poluotvorenog tipa, goveda drže slobodnim načinom, dok se krmiva potrebna za hranidbu proizvode na 600 hektara zemljišta koje okružuje farmu.

Studenti su pokazali veliki interes za proizvodnju mlijeka i sira. Iako je temperatura zraka bila izrazito visoka, marljivo su sudjelovali u nastavi a posebno kada su direktno na kravi učili kako prepoznati zdravstveno sumnjivu životinju, te kako pregledati vime radi pravovremenog otkrivanja upale vimena.□ Ml.fekarskil~t 7/2003.

25

STOČARSKE IZLOŽBE

I lli!:NWIZI li 11J® ® o 1~10[?~ Dana 17.05.2003. godine održana je III. stočarska izložba Krapinsko-zagorske župa-

.Ef nije pod pokroviteljstvom

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u organizaciji: ].

-o Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra i -o inih. ~ Na izložbi su predstavljene četiri tU kolekcije s ukupno 17 grla goveda, a ujedno ~ je održana i aukcijska prodaja steonih junica . na kojoj su prodane četiri junice s ~ prosječnom cijenom od 11.075,00 kn.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočar­ sko selekcijskog centra koje je uručio ravnatelj dipl. ing. Krešimir Kuterovac, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. Zlatka Kuharić, Lobor, za junicu ADA Žb.

02011382, oteljenu 27.02.'01., čija je majka u III. laktaciji proizvela 5.115kg mlijeka, 2. Zlatka Kuharić, Lobor, za prvotelku MILKA Žb.

02009653 oteljenu 09.11.'00., koja je u prvoj kontroli proizvela 11,2 kg mlijeka, 3. Ivan lvanković, Desinić, za kravu simentalske pasmine ŠPEIA Žb. 02008213, oteljenu 20.02.'00., koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji od 4.859 kg mlijeka, 4. Božidar Domitran, Zlatar, za kravu BONITA holstein friesian pasmine Žb. 24001494, oteljenu 13.04.'98., koja je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji - 8.505 kg mlijeka,

13

Branki Licitar iz Krapine uručena je diploma i zvono Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra, za šampionsko grlo izložbe BEBA Žb.02000443.

Krava je oteljena 15.01.'97., a max. mliječnost imala je u Ili. laktaciji - 5.614 kg mlijeka sa 4,0 % mliječne masti i 3,3% proteina.

Na izložbi su u prikazu bile dvije krave red holstein pasmine uzgajivača Branka Horvatinčića i Zlatka Kuharića.

Na izložbi su bile tri kolekcije konja natjecateljskog karaktera, dvije kobile hrvatskog kasača i dva ponia u prikazu, te četiri zaprege.

Prvonagrađeni su : pastuh HH ROMAN 04 04764 98 kobila HH CEZA 04 04862 92 omica HH ZORA 04 05205 01 U kozarskom dijelu je predstavljena kolekcija jarica francuske alpine, a u ovčarskom dijelu: kolekcija istočno frizijske, te ovan solčavsko jezerske pasmine.

U prikazu je bio brončani tip zagorskog purana i matice uzgajivača matica. :J

26

Mljekarski li.st 7/2003.

STOČARSKE IZLOŽBE

VI. MEĐUŽUP NIJSKASTOČARSKA IZL ZBA"SLAVONSKI BROD200 .''

V

Dana 01.06.2003. godine održana je VI. međuob županijs ka stočarska iz.S a. ložba na kojoj su izlagale ~ slijedeće županije: Osje:g čko-baranjska, Vukovar~ sko-srijemska i Brodskolll posavska. Izložena je pet m kolekcija iz govedarstva s .;;> ukupno 40 grla. j Sva prvonagrađena iz0:: ložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra koje je uručio ravnatelj dipl.ing.

Krešimir Kuterovac, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

6.

Antun Jozić, Zbjeg, za šampionsko grlo izložbe DRAGULJA Žb.04012520, oteljena 28.07.'98., koja je max. mliječnost iµiala u I. laktaciji od 7253 kg mlijeka sa 4,0 % mliječne masti.

laktaciji proizvela 5321 kg mlijeka, 4. Stanko Gašić, Beketinci, za bikovsku majku simentalske pasmine ERIKA Zb. 14004786 oteljenu 05.10.'97., koja Je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji od 8904 kg mlijeka, V

Na izložbi su bile tri kolekcije konja lipicanske pasmine 1. lvan Jazbec, Ivanovac , vza natjecateljskog karaktera, te u junicu GORDANA Zb. prikazu: omice, kobile i pastuh 14019906 oteljenu 15.09.'01., hrvatski hladnokrvnjak. čija je majka u 305 dana Prvonagrađeni su : laktacije proizvela 6.786 kg Pastuh: MAESTOSOTROFETA IX-2 mlijeka, Kobila: ZENTAXI omica : KRABEXXIV 2. Vladimir Tadijal, T ominoŠampionka izložbe je kobila vac, za prvotelku MICU Žb. lipicanske pasmine ZENT A IX 11009662 iz domaćeg uzgoja, Iz svinjogojskog djela u prikazu oteljenu 09.12.'00., koja je u drugoj kontroli proizvela 28 5. Borislav Bičanić, Oštri vrh, su bili nerastovi, nazimice tovljenici kg mlijeka, za holstein friesian kravu Žb U ovčarskom dijelu u 32001922, oteljenu 15.12.'99., prikazu su bile šilježice pasmine koja je u prvoj laktaciji cigaja- Veterinarske stanice d.d. proizvela 6451 kg mlijeka sa Slavonski brod i ovan, ovnići ovce pasmine njemački merino 4,7 % mliječne masti, uzgajivača Mate Ađijevića. O Prvonagrađeni su :

3. Vladimir Tadijal, T ominovac, za kravu LINDA Žb.

03018329 simentalske pasmine domaćeg uzgoja, oteljenu 23.06. '99., koja je u prvoj Mljekarski hst 7/2003.

27

IZVJEŠĆA

Izvještajsa 1. godišnje skupštine Hrvatskogsaveza udrugaproizvođača mlijeka ----

Piše:Dam1anBogdanović, tajnik Prvo godišnje okupljanje udruga proizvođača mlijeka održano je dana 25. svibnja 2003. u Križevcima. Okupilo se 50-ak proizvođača, predstavnika udruga učlanjenih u Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka (HSUPM). Svojim prisustvom kao gosti počastili su nas g. Jakopović iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te g.

Kuterovac iz Hrvatskog stočar­ skog centra. Od predstavnika medija bili su prisutni g. Babić iz Glasa Podravine i g. Novosel iz Večernjeg lista.

Dosadašnji rad predstavio je predsjednik g. Stjepan Bistrović. Za ostvarivanje svojih postavljenih ciljeva do sada HSUPM je sudjelovao u donošenju odluka važnih za proizvođače mlijeka kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao i u razgovorima s prerađivačkom industrijom. Surađuje sa Institucijama bitnim za razvoj mljekarstva te razvija kvalitetnu razmjenu informacija među proizvođačima mlijeka.

Kako bi bolje mogli zastupati interese proizvođača trenutno radimo na uspostavljanju ureda. Dosadašnji rad se bazirao na volonterskom radu tajnika i korištenju prostora državnih i lokalnih institucija. Donesena je odluka da dobijemo profesionalnog tajnika i ured koji će moći servisirati potrebe naših udruga, te proširiti suradnju.

Djelovanjem na području cijele Hrvatske povećavaju nam se značajno materijalni troškovi.

Stoga želimo smanjiti putne i poštanske troškove uvođenjem interneta kod članova udruge.

U savez je do sada učla­ njeno 8 udruga, i to su: 28

___________________________

1. Udruga proizvođača mlijeka Međimurja

2. Udruga ratara i stočara var:,aždinskežupanije 3. Zupanijska udruga proizvođača mlijeka "Hrvatsko zagorje" 4. Stočarsko-ratarska udruga virovitička-podravske županije 5. Udruga proizvođača mlijeka osječka-baranjske županije 6. Udruga proizvođača mlijeka i mesa karlovačke županije 7. Udruga stočara Visoko 8. Udruga proizvođača mlijeka primorsko goranske županije Predviđeno je da dogodine imamo 15 udruga i jačamo dosadašnju suradnju s institucijama.

Na godišnjoj skupštini došlo je do promjene tajnika.

Dosadašnji tajnik g. Milan Husnjak podnio je ostavku. G. Bencetić je nakon toga predstavio i predložio za novog tajnika Daml·ana Bogdanovića, te ga zamo io da se kratko predstavi. Damjan Bogdanović izrazio je zadovoljstvo što će moći doprinijeti radu HSUPM. Skupština je prihvatila prijedlog za novog tajnika jednoglasno.

Predstavnici udruge proizvođača mlijeka Međimurja predložili su izmjene njihovih predstavnika. Umjesto g. Boroviććl- predsjednik je g. Vrzan.

Druga dva predstavnika su: u ime Nadzornog odbora udruge Damir Vršić 1 a u ime Upravnog odbora udruge Igor Rešetar.

Voditelj Skupštine gospodin Bencetić predstavio i novog člana Udruge proizvođača mlijeka Primorsko-goranske županije. Predstavljati će ir Marica Francisković, Zvonimir Francisković i Predrag Januš.

Skupština je odobrila prijedlog

__J

jednoglasno. Gosp. Bencetić zamolio je' da se gđa.

Francisković kratko obrati skupštini, što je i učinila ukratko opisujući udrugu i njen rad.

Nakon službenog dijela razvila se rasprava oko problema s kojima se trenutno suočavaju proizvođači mlijeka.

Zbog toga se hitno traži sastanak s nadležnim državnim institucijama kako bi se čim prije i što kvalitetnije pokušalo riješiti probleme.

Teme o kojima bi se raspravljalo su: Plavo gorivo-nekvalitetna i ograničena količina,

Problemi sa zemljištem, Mlijeko-prerađivačka industrija ne poštuje rezultate kontrolnih mjerenja kvalitete, Uvoz junica-zašto se kod neke kategorije stimulira uvoz, a drugdje ograničava, Kapitalna ulaganja-zašto se teško ostvaruju prava Skupštinu

je zatvorio g. treba

Bencetić uz naglasak da jačati poziciju seljaka.

O SAVEZU Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka je samostalni i dobrovoljni savez u kojeg se uključuju udruge radi zaštite i zastupanja interesa proizvođača mlijeka, artikuliranja ciljeva, određivanja mjera za permanentni razvoj proizvodnje mlijeka, radi međusobnog povezivanja i sudjelovanja u donošenju agrarno političkih mjera za poboljšanje ekonomskog i gospodarskog stanja proizvođača mlijeka u Hrvatskoj. O

Ml:fekarskilist 7/2003.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, rAlMl~ QD~~~o

Europska !!! Uz preduvjete: Okrupnjavanje okućnica Okrupnjavanje posjeda Izgradnja staja za više krava po jednom OPG-u.

Da bismo realizirali ovu našu perspektivu, kroz agrarnu politiku i "strategiju razvoja" neophodno je osigurati u prvom redu kreditna sredstva koja se mogu koristiti kroz cijelu godinu i to:

•U

;u; i5

~ o

..:.::: •U

~

Cf)

krediti za okrupnjavanje okućnica krediti za kupnju zemlje - okrupnjavanje posjeda krediti za izgradnju staja krediti za poljoprivrednu mehanizaciju

c.S CI) ...:

E

i:ri

>CI)

a: RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI NAŠ MOTO ZA SRPANJ: Seljak - farmer - proizvođač mlijeka i njegov poljoprivredni savjetnik S kakvim se sve problemima susrećemo u realizaciji plana razvoja pojedinog OPG-a i provedbe strategije razvoja u proizvodnji mlijeka?

Kakva je perspektiva proizvodnji mlijeka?

OPG-a

u

Kreditne linije bi trebale biti otvorene cijele godine, a prema poslovanju OPG-a, odnosno farme.

Ovdje sada dolazimo do jednog problema koji su razvijene zemlje svijeta odavno riješile.

Mene osobno jako raduje ovaj izraz "razvijene zemlje svijeta", kao da Hrvatska nije razvijena zemlja. Doduše, mi se stalno razvijamo, osobito posljednjih 10 godina uz skupe kredite

svjetskih banaka, te ćemo vrlo brzo postati jedna od "razvijenih zemalja svijeta ".

Po čemu se razlikuju "razvijene zemlje svijeta", od "nerazvijenih zemalja".

Razlikuju se samo po tome što jedni

Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292,

f\\

098/365-857

• OPREMAZA STAJE NIZOZEMSKOG

(Jcef:'J · RANI FOLIJEZA SJENAŽU I SILAŽU · NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE BALE · RANI FOLIJE ZA OKRUGLE BALE · ŠPAGAZA ČETVRTASTE BALE

PROIZVOĐAČA

BROUWERS:VEZOVI, TOPLI PODOVI, OGRADE,POJILICE PREKO300 ARTIKALA

• POLOVNAPOLJOPRIVREDNA 1 MEHANIZACIJA · PLASTIČNE FOLIJE · HANGARI

Obratite nam se s povjerenjem!

'•'-''"'"" r=--w Mljekarski list 7/2003.

li Y"H

rJII

! ·1 "'-~Ul"l,WU

29

RAZMIŠLJANJE

TEREN

S KOG AGRONOMA

rješavaju svoje probleme, drugi svoje probleme ne rješavaju ili ih rješavaju sporo, ili si čak stvaraju nove probleme.

Kako to izgleda u proizvodnji mlijeka i biznisu mljekarske industrije?

Razvijene zemlje svijeta su odavno započele i riješile probleme okrupnjavanja okućnica, okrupnjavanja posjeda, izgradnje suvremenih staja dovoljno velikih proizvodnih kapaciteta, nabave suvremene mehanizacije, te tehnološko i organizaciono kompletiranje svojih OPG-a, odnosno farmi.

Staja Ivana i FranjePovijač iz PodravskeSelnice Svi ovi zahvati rješavani su kreditima.

U Hrvatskoj također ima kredita, i će se uskoro naći. krediti se mogu dobiti.

Za to mu je potreban dobar program Hrvatski seljaci - farmeri, proizvođači mlijeka razvoja koji razrađuje uz pomoć instrukcija i imaju, međutim, samo jedan problem, a to je osiguranje kredita. Za svaki kredit trebaju jamci, a savjeta svoga poljoprivrednog savjetnika.

Za realizaciju programa razvoja potreban je danas je teško naći jamce, posebice one jamce s kredit. dovoljno velikim plaćama, a osim toga jedan od Kredit može dobiti u banci koja ima svoj jamaca mora biti i sudužnik. biznis s kreditima.

Kako riješiti ovaj problem ?

Proizvedeno mlijeko seljak - farmer isporuU razvijenim zemljama svijeta ovaj čuje mljekari, a ona prerađene mliječne proizvode. problem je odavno riješen: nema jamaca !!! isporučuje tržištu. Dakle, trguje.

Mogu li privatna građanska lica garantirati Mljekare ovise o količinama i kvaliteti svojim osobnim mjesečnim dohotkom kredite koji mlijeka koje im isporučuju njihovi poslovni se plasiraju u određenu privrednu granu i privatne partneri seljaci, proizvođači mlijeka. biznise?!

U svim europskim zemljama u sklopu Ovaj problem "tamo" nisu rješavali nacionalnih agrarnih politika postoje točno seljaci odnosno farmeri, niti ga mogu riješiti određena pravila igre i poslovanja. u Hrvatskoj.

Seljak farmer odlazi u banku i diže kredit.

Ovaj problem mora riješiti struka kroz Banka od seljaka za traženi kredit traži agrarnu politiku i biznis u mljekarskoj industriji. određena jamstva i osiguranje.

Situacija je sljedeća: tri su poslovna Na prvom mjestu to mora biti dobar razvojni privredna subjekta uključena u biznis i poslovni program iza kojega stoji država ili mljekarske industrije i međusobno povezana poslovni partner. kroz poslovnu suradnju: biznis proizvođača Tko bi trebao biti seljaku jamac za kredit da mlijeka, biznis banaka i biznis mljekara, tj. vlasnici OPG, odnosno farmi, vlasnici banaka bi realizirao program razvoja i unapređenje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj ? i vlasnici mljekara.

Tko bi trebao biti seljaku jamac za njegov Problem broj jedan. privatni biznis koji je povezan s ostala dva Seljak - farmer, vlasnik OPG-a, farme za biznisa: biznisom banaka i biznisom mljekara? proizvodnju mlijeka, treba povećati proizvodnju Privatna građanska lica ? mlijeka, odnosno treba unaprijediti i povećati svoj NE!!! privatni biznis da bi osigurao ekonomski opstanak Što privatno građansko lice (radnik, svog OPG-a · u okvirima nacionalnog tržišta. službenik zaposlenik) koje živi od radničke Također mora osigurati svoj opstanak u okviru otvorenog svjetskog i europskog tržišta u kojem plaće, ima s nečijim privatnim biznisima.

U razvijenim zemljama svijeta, na

30

Mljekarski l~t 7/2003.

RAZMIŠLJANJE

poslovnog programa razvoja biznisa, banka ulazi u poslovni odnos s poduzetnikom, farmerom - seljakom ili iza tog programa i kredita stoji njegov drugi, odnosno prvi poslovni partner, a to je njegova mljekara.

Ako u Hrvatskoj želimo izgradnju staja i ako želimo unijeti kvotu proizvodnje mlijeka koja podmiruje nacionalne potrebe Republike Hrvatske u EU, odnosno da Hrvatska ne uvozi mlijeko, mljekare bi trebale kao poslovni partneri biti seljacima jamac za programe razvoja i kredite.

Na području Koprivničko - križevačke županije ima 265 sela.

Sadašnji razvojni potencijal je od 2 do 10 staja po pojedinom selu i naselju.

Prošle godine (2002.) na području Koprivnice i Đurđevca izgrađeno je 16 novih "lauf staja". Ove godine (2003.) u pripremi su projekti za još 20, a u obradi, edukaciji i pripremi još je oko 60 OPG-a koja će tijekom ove i sljedeće godine zatražiti kredite za izgradnju staja za najmanje 25 do 60 krava.

Najveći problem s kojim se suočavaju seljaci, i ja kao njihov poljoprivredni savjetnik koji ih u tom pravcu usmjerava, educira i pomaže im u stvaranju razvojnog programa, je osiguranje i garancija za kredit.

Problem smo riješili sa P.Z. Đurđevac koja preuzima garancije kod banaka za kredite za svoje poslovne partnere seljake, proizvođače mlijeka. ~ . sv~z! s tim pitanjem nastojat ćemo organ1z1rat1 Jedan sastanak na nivou Zupanije s mljekarama Vindijom i Lurom.

Ako riješimo ovaj problem oko garancija i osiguranja kredita u roku od 5 godina Hrvatska više neće uvoziti mlijeko. ***** U prošla dva broja pisao sam o kvaliteti mlijeka koju uzrokuju bakterije i povećan broj somatskih stanica. Također smo nešto ponovili i naučili o mlijeku. Proizvodnja mlijeka je vrlo interesantna, a ujedno još uvijek veoma unosan posao.

Puno puta smo naglasili da proizvodnja mlijeka osigurava posao kroz cijelu godinu, a što

TERENSKOG

AGRONOMA

osnovu

određenog

Mije/carski list 7/2003.

Edukact/a u staji.

Stjepavni Mirjana Bistrović iz GornjegVratna i Zaklina i Darko Srbljinović iz Gorice je najvažnije i redoviti mjesečni dohodak.

Proizvodnja mlijeka je vrlo profitabilan biznis svuda u svijetu.

Problemi koji se javljaju u cijelom sistemu poslovanja s mlijekom, nazovimo to biznisom u mljekarskoj industriji, nisu nešto posebno čega nemate i u drugim biznisima. U svim poslovima problematična je kvaliteta rada i kvaliteta proizvoda, vrednovanje rada i proizvoda, te poslovni odnosi.

U samoj proizvodnji mlijeka najviše problema izazivaju naši propusti u radu, odnosno tehnologija rada.

Jedan od problema u tehnologiji je i naš način držanja krava. Kroz priloge u Plodovima zemlje na televiziji te prilozima u ovoj rubrici nastojim vam pomoći kao agronom poljoprivredni savjetnik.

U nedjelju 1. svibnja u Plodovima zemlje mogli ste vidjeti mlade ljude s područja Koprivnice koji su se posvetili proizvodnji mlijeka, odnosno koji su svoje zaposlenje pronašli u biznisu proizvodnje mlijeka.

I proizvodnja i prerada mlijeka u različite mliječne proizvode spadaju svuda u svijetu u mljekarsku industriju.

Kod nas u Hrvatskoj, nažalost, nije tako pa mnogi problemi nastaju baš zbog takvog gledišta jer proizvodnjom mlijeka bave se tamo neki seljaci, a drugo je mljekarska industrija - mljekare sa svojim biznisom.

A biznis je i jedno i drugo!

Proizvođači mlijeka i mljekare su poslovni partneri koji su međusobno ovisni u biznisu mljekarske industrije.

31

SVETI

JAKOV

~WI:'ffll JJlii1IK@W Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing.

Sv. Jakov Apostol, kojega slavimo 25. srpnja, naziva se još Stariji jer je u Apostolskom zboru dvanaestorice postajao još jedan sv. Jakov kojega nazivaju Mlađi. Sv. Jakov Stariji bio je sin Zebedejev, a apostol Ivan mu je brat. Evanđelisti Marko i Matej pišu kako je Isus prolazio pokraj Galilejskog mora i spazio ih kako sjede u lađici i krpaju mreže. Isus ih pozva da ga slijede, a oni odmah ostaviše svoga oca i najamnike u lađici i pođoše za Njim.

Tako su oni, sa sv. Petrom i Andrijom, postali prva četvorica apostola koji su mu ostali vjerni do svoje mučeničke smrti.

Sv. Jakova Gospodin je posebno počastio kada ga je sa sobom poveo na visoku goru gdje se preobrazio a haljine mu post~še sjajno bijele. Jakov se sa sv. Simunom-Petrom i svojim bratom Ivanom toliko odlikovao oko organizacije Isusovog javnog propovijedanja da su ih zvali »Sinovi groma». Nakon Isusovog Uskrsnuća postao je sv. Jakov jedan od čelnika Prve kršćanske zajednice u Jeruzalemu pa ga je židovski kralj Herod Agrippa već 44. godine dao pogubiti.

Po nekim kasnijim legendama, sv. Jakov je donio kršćan­ stvo na područje današnje Španjolske a njegovi su posmrtni ostatci u mramornom sarkofagu doplovJli na sjevera-zapadnu obalu Spanjolske u grad Compostellu te je 13skoro proglašen zaštitnikom Spanjolske. Danas se taj grad naziva Santiago de Compostella a u njegovu čast tu je podignuta velebna katedrala 1078. u rano romaničkom slogu.

32

Popularnost sv. Jakova, kojega se na španjolskom naziva SANTIAGO, pa se glavni grad Republike Chile naziva njegovim imenom. Na Kubi je grad Santiago de Cuba, a rijeka u Meksiku zove se Rio Grande de Santiago. U Argentini je Santiago de los Caballeros, pa i u Londonu postoji Palača sv.

Jamesa koja je bila sjedište engleskih kraljeva. Jedno od Katedrala Sv. ja kova u Šibeniku najviših španjolskih odličja zove se «mač sv. Jakova» a postoji i crkvica u Dubrovniku iz 1225., red vitezova istog naziva. zatim kula u zidinama, te istočno od Grada Rt sv. Jakova. Čašćenje u Hrvatskoj Na Korčuli, Lošinju i kod Kako, sv. Jakova uglavnom Rovinja nalaze se sela sv. Jakova. slave južnjački narodi, i u HrvatU biseru Jadrana, u Opatiji na skoj je velebna katedrala u njeobali, u krasnom parku je od govu čast podignuta u Šibeniku.

1506. crkvica sv. Jakova koja je Godine 1431. bio je blagoslovljen proširena 1937. Iz Popisa župa u kamen temeljac na mjestu gdje Hrvatskoj vidimo da se od 21 je bila stara katedrala također župe sv. Jakova čak 14 nalazi u posvećena sv. Jakovu. Gradnju je južnim biskupijama kao npr. u prvotna preuzeo domaći majT rogiru, Solinama, Pitvama na stor JURAJ DALMATINAC iz Hvaru, Jadranovu, Kornićima, Zadra, a kasnije su došli drugi Cisti Velikoj i dr. domaći i strani graditelji pa je do Ličani štuju sv. Jakova posvete došlo 2. travnja 1555. uz osobito u selu Bilaj (kod veliko oduševljenje građana, Gospića). I tu je crkvu narod obplemića i seljaka. Katedrala je novio nakon rata. Župe u Doneobično skladan spoj gotskog i njem Pazarištu i Starom Gradu renesansnog sloga. Duga je 38 m, široka 14, srednja lađa visoka je kod Senja pod njegovom su 19, a jedinstvena kupola 31 m. zaštitom. U sjevernoj Hrvatskoj Prekrasan portal je gotski, a župe sv. Jakova su u Prelogu, zvonik je podignut darovima Gorjanima, Gunji i Ilači.

I tako smo se, eto, prisjetili cara Franje Josipa. Unutrašnjost sv.

Jakova, revnog apostola koji krase 12 elegantnih stupova, se bez oklijevanja odazvao osam pokrajnjih oltara i vise Gospodinu.

Budimo i mi vjerni nadgrobnih raskošnih spomenisljedbenici Isusovi u svakidaška. Bila je oštećena u Domovinskom ratu, ali je popravljena pa njem našem životu. Svima štoje i dalje dostojan spomenik vanim čitateljima imena Jakova duhovnosti i stvaralačke snage ili Jakše, te gospođama Jakicama, čestitamo vrijedan imendan sa hrvatskog naroda.

Na hrvatskom jugu sv. željom da ga veselo provedu sa Jakovu u čast postoji romanička svojim najmilijima. O Mljekarski Hst 7/2003.

Otkrit ću Vam taJnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

I

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitosti

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: - predi piranje: posl!Je s ake mužnJe provesti isp,ranJe potapanjem muznih jedinica po mogućnos i u mlaku vodu, odgovaraJućim ćetkama odstraniti grublJe nakupine nečistoća. Napomena

1sp1ranjene provoditi vrućom vodom da e dođe do koagulaciJe kazeina te da se lakše splahne mltJečna emulz11a.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara ople vode otop1t1100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 81usnih žhca 1h3/4 Jogurt-čaše) U pripremlJenu otopinu potopit, muzne Jedinice i po potrebi četkom odstranili nakup ne nečistoća - n Jedinice 1sprat1mlakom vodom (može I vrućom) ---~:-"..

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

IJJ:]:D]k 1J:tn :tD :1rr~ }lkJ] .\JJiJ YJD.,lt.11Jd~ BJ,{tlYll JJJ:~J JJJ.f~JjI] JJ.~JS] i'JJJ~ književni genij William Shakespeare (č. Šekspir) koji je svojim kazališnim djelima zadužio cijelo europska država koja leži na otoku Velika čovječanstvo za sva vremena. ~ Britanija i dijelu otoka Irska a pripadaju joj Državno uređenje ,r.S i sjeverna otočja Hebridi, Orkney i Stvaranje današnjeg oblika države teklo je ·s: Shetland. S istoka mu je Sjeverno more, s postupno i t~ško. Prvotna je 1707. ujedinjena ~ juga Kanal La Manche kojega nazivaju i Engleska i Skotska čime je nastala Velika ~ Engleski kanal. Najbliža točka prema Britanija. Ona se 1801. ujedinila s Irskom te je c europskom kopnu su Denverska vrata nastao naziv «Ujedinjeno kraljevstvo Vel.Britanije udaljena samo 35 km. Sa zapada dijeli ga i Irske». Međutim većina Irske se oslobodila tog •P" od otoka Irske Kanal sv. Jurja i Irsko more, jedinstva te je stvorena slobodna Republika Irska, V) a na sjeverozapadu i sjeveru buči Atlantski ali je njen sjeverni dio ostao u današnjem UK. To ~ ocean. Dio kraljevstva Sjeverna Irska se zbilo 25. listopada 1922. nalazi se na sjeveroistočnom dijelu otoka Država je parlamentarna monarhija koja Irske odijeljen Sjevernim kanalom. nema pisani ustav nego se vlada prema većem Površina UK iznosi 244.110 km 2 • Sjeverni dio broju zakona i na temelju običajnog prava. je gorovit, prekriven vrištinama, tresetištima i Parlament se sastoji od Donjeg doma sa 659 četinarskim šumama te mnogim jezerima. Na zastupnika i Gornjeg doma ili Kuće lordova sa 705 razmeđi Sjevernog visočja i Grampianskog gorja članova. Veći broj ima doživotno pravo, a manji diže se najviši vrh Ben Nevis 1.344 m. Južni dio broj (92 lorda) ima nasljedno pravo sudjelovati u UK je uglavnom nizinski i brežuljkast s radu Doma.

Kambrijskim podbrđem na zapadu, te se naziva Na čelu monarhije je od 1952. Nj.Veličanstvo Niska Britanija. Tu je jezgra britanskog kraljica Elizabeta II. iz obitelji njemačkog stanovništa i gospodarstva. porijekla koja je 1917.preuzela prezime Windsor.

Rijeke su kratke s blagim padom, a najveća je Suprug joj je Wilim Mountbatten Vojvoda od T emza (T ames) duga 338 km i ne utječe u more Edinburga; .. nego se razlijeva. Rijeke su povezane gustom Vodeca pohticka snaga Je od 1997. mrežom kanala.

Laburistička stranka kojoj je na čelu premijer Klima je blaga oceanska, pod utjecajem Nj_.ekselencija Tony BLAIR. Stranka ima 413 Golfske struje, s mnogo oblačnih i kišnih dana, s m1esta u_ Parlamentu, a . glavna o~orbena oborinama od 1.000 do 4.000 mm godišnje.

Konzervativna stranka zapos1eda 166 m1esta, a St •vt ostalo devet malih stranaka. S upravnog stajališta p ~no;nis vo r , b'l .

OOO zemlja je podijeljena na 34 grofovije i 15 vanjskih ocet om ovoga st o Jeca i O Je 59, 739 · posjeda Glavni grad je London s 2 874 300 stano 2vnika št? znači_gu~tu naseljenost od _245po stanov~ika na obalama rijeke Temze.' Tu· su ! km . Po nacionalno] pnpadnost1 Engleza Je 801/o, podignuti Buckinghamska palača opatija 0 ~kota 10 : 0 , Ir_ac~4°( te Welšana 2o/~St ranaca Westminster, tvrđava Tower, parlament sa ~a 2,~ 1?-d.,a izb1e_ghcaok_o69.800. Zivotna_vdob zvonikom Big Ben, katedrala sv. Pavla, te mnogo Je pros1ec~o 77 godma, ah Je poras~ s~an~'v'.m~tva umjetničkih spomenika, parkova i ogromna lučka samo 0,31/o.Zdravstveno stan1e do1encad1 1 d1ece postrojenja. Nacionalni blagdan je Kraljičin Je izvrsno. rođendan koji se slavi 2. subote u lipnju.

Službeni jezik je engleski, a po pokrajinama Gospodarstvo (općenito) prema nacionalnom sastavu je: irski, škotski, Polazište britanskog blagostanja je industrijvelšanski i dr. Po vjeroispovijesti većina od 56,8% ska revolucija iz 18. stoljeća koja se osnivala na su anglikanci čija je crkva državna, zatim 15 % korištenju bogatih nalazišta kamenog ugljena. S pripada raznim protestantskim zajednicama, vremenom je počelo korištenje novih izvora katolicima 13%, muslimanima 1,4%, te mali energije, pa su ugljenokopi nestajali, te ih je danas postotci Hindusa Sikha i oko 300.000 Židova. Iz ostalo pet, što je izazvalo katastrofalne posljedice engleskog naroda proizašao je u 16. stoljeću u rudarskim područjima, osobito Welsa.

Zemljopisni položaj o.o .S Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je zapadno-

g.

V

34

_

Ml/ekarski list 7/2003.

VAMAKS®

® Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@)VETERINA d.o.o.

Vaše krave su na paši?

One trebaju: • vitamine • mikroelemente • Bovin- S- Komplex

Pružite im:

RINDAVIT TOP Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika:

marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin tel: 042 I 642 210

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 I 350 463

Međutim. otkrivanjem CJ rommh nalazišta nafte u Sjevernom moru zemnog plina u plitkom moru UK je postalo od 1975. gospodarska sila - šesta na svijetu Pods1ctuno st.· samo t1Jcne kompanije Shell, njenih naftovoda I termmala.

Osim toga. cu Je na1star 1a nuklearna elektrana na svijetu (od 1956).

Razvoj industrije počeo 1e obradom pamuka.vune i lana pa je danas u toj mdustri11 zaposlena 212.000 radnika. Ali na1veći broj radnika zapošl1ava elektrotehnička I dektroručka mdustrija te mdusm1a papira. stro1ogradn1e, kemijskih proizvoda. gume I plast1čruh masa Brodogradnja je gotovo posve propala, a zrakoplovna industrija se sman1u1e Cijela industrija sudjelu1e u ostvaren1u domaćeg društvenog proizvoda s 2Y °iu. usiu:ž:nedjelatnosti s visokih 70 % dok poljoprivreda samo sa 1 ~"o. lpak. LJK ne spada u 10 najbogatijih država na sviJetu 1er ima godišnji dohodak po glavi stanovnika 24.430 USD. a pred njom je kao deseta Finska s 2S 130 USD. Porast bruto domaćeg proizvoda 1znosJO1e2000 god 3,1 %. Nezaposlenost je 5,1 '}.,, a mflac1ja 2.9 <\o. Vrijednost uvoza nadmašu1e vrijednost izvoza za 32.S m1li1ard1USD

PONAVLJANJE

Turizam je krajem stoljeća doveo 25,4 milijuna stranih gostiju koji su ostavili oko 12 milijardi eura .

Poljoprivreda U zemlji su najzastupljeniji travnjaci i pašnjaci (6,7 milijuna hektara) na kojima pase oko 44.656 mil. ovaca. Od žitarica najviše proizvode ječam i pšenicu čime pokrivaju domaće potrebe. U uzgoju krumpira UK je deseta zemlja na svijetu, se uzgajaju i sladornu repu, mnogo povrća, a sve se više širi uljana repica. Govedarstvo je najveća proizvodnja s 11, 93 milijuna grla koje je jako stradala zbog pojave kravljeg ludila. Po godišnjoj proizvodnji mlijeka - 15 milijuna tona - UK sedma je zemlja na svijetu.

Poljoprivredna gospodarstva su velika; prosječna veličina je 72,4 ha, a prevladavaju miješana poljodjelsko-stočarska imanja. Voćar­ stvo je vrlo razvijeno. Svjetsko stručno priznanje

JE MAJKA

ZNANJA

uživa svakogodišnja Poljoprivredna Kraljevska izložba.

Ujedinjeno Kraljevstvo - Europa - Hrvatska Pristupanje UK Europskoj uniji teklo je oprezno s mnogo poteškoća te se konačno ostvarilo 1.01.1973. U Europskom parlamentu UK ima 87 zastupnika, u Europskoj komisiji 2 člana, a u vijeću od 15 ministara raspolaže s 10 glasova. U financiranju EU-a sudjeluje sa 14 %, manje od Njemačke i Francuske.

Neovisnu Republiku Hrvatsku UK je priznalo 15. siječnja 1992. U Zagrebu je otvoreno veleposlanstvo u Vlaškoj ul. 12, a odavno postoji Britanski savjet za kulturne veze s javnom knjižnicom i odjeloma za jezike u Ilici 12. Ta organizacija podržavala je tijekom dugih socijalističkih godina pouzdanje hrvatskih građana u vrijednosti i budućnost zapadnoeuropskih demokratskih misli . ..J PUTOVANJE

S DANICOM

OD KARLOVCADO RIJEKE. Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Rijetki su krajevi u Hrvatskoj koji se toliko i raznolikošću, koliko onaj kojim prolazi željeznica idući iz Karlovca do Rijeke.

Plodne se nizine izmjenjuju s gorskim poljima, nisko humlje s gorostasnim planinama; zelene se luke i sočne livade pružaju podno golemih šuma, a s kamenih visina oko se naslađuje divotnom modrinom jadranskoga mora.

Lijepo Gornje Pokuplje, sa svih je strana ograđeno niskim humovima koji se odjeljuju od Plešivice i Petrove gore, a željeznica ih ostavlja već kod Karlovca. Sa zapadne strane je starinski ističu ljepotom

Mljekarski li_st 7/2003.

Dubovac grad. Nekada su tu sjedili Frankopani koji su imali 64 grada od Drave do mora. Poslije tragične smrti bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, grad uzmu njemački generali, a nakon toga ga kupi velikaš i carski maršal Laval grof Nugent.

Preko Kupe se prelazi velikim željeznim mostom. Do Dubovca se povlači prekrasni drvored koji su 1800. ondje zasadili Francuzi kada je Karlovac pripadao francuskom carstvu. Tu započinje znamenita Lujzinska cesta koju je počeo graditi krajem 18. st. general Vukasović, a vodi sve do Rijeke. S lijeve nam strane ostaje Karlovac sa svojim prekrasnim šetalištima oko starog grada, nekada znamenite tvrđave. Dalje prema jugu nastavlja se ravno predgrađe Rakovac s uglednom zgradom realne gimnazije i velikim mlinom povrh Korane.

Vlak se primaknuo Mostanju, što nosi ime po dva mosta, od kojih jedan ide preko Mrežnice, a drugi ispod starinskog Križanića turnja preko Korane. Na dalekom istoku pokazuje se lijepa crkva i veliki župni dvor Kamenski. Nekada je ovo bio samostan časnih otaca pavlina, kojeg su krajem 15. st. razrušili Turci. Kasnije je obnovljen, a kada su pavlini morali otići služi kao župni dvor.

Crkva je poznato zavjetna mjesto koje pobožni narod izdaleka pohodi na Veliku Gospu. Željeznica se primakla Mrežnici, pa je i prati 37

PUTOVANJE

S DANICOM

na daljnjem putu. Dolina postaje sve uža, tu i tamo livade uz rijeku, a onda i njih nestaje.

Mrežnica je tamnozelena, a u proljeće i u jesen zna prevršiti svoje bregove pa prekriti čitavu dolinu, dok je za ljetne suše mali neznatan potok.

Dvjesto metara iznad Mrežnice diže se k jugu tamnozelena brdo Vinica u kojem ima dobra kamena ugljena, a u novije vrijeme kopaju iz Vinice i mramor. Uz Mrežnicu stoji čitav niz mlinova, koji su nekoć, kada nije bilo parnih mlinova, bili ~rlo značajni. Danas su uglavnom zapušteni.

Zeljeznica dalje čini veliki zavoj usporedo s Mrežnicom i sa Jozefinskom cestom koja vodi od Karlovca preko Kapele i Vratnika u Senj, a zidana je za vrijeme Josipa II. Još se jednom Mrežnička dolina širi, a tu se protegla velika tvornica pamučne robe i tkaonica pokraj mjesata Duge Rese. Tvornica je uredna, ima nekoliko posebnih zdanja za radnike, kuće za

činovnike,

desetak velikih zgrada u kojima su predionice, tkaonice i bojadisaone. Osim toga ima za radničku djecu škola i posebna bolnica. Vrlo je zanimljivo zaviriti u tu ogromnu tvornicu. Prosti, neočišćeni pamuk, što dolazi preko Rijeke iz dalekoga svijeta, poglavito iz sjeverne Amerike, najprije treba čistiti i bijeliti, onda ga na ravnim krovovima sušiti, nakon čega ide u predionicu gdje tisuće vretena namata predeni pamuk. Na svakih stotinu vretena dolazi jedan radnik koji nadgleda da se gdjegod ne bi prekinuta nit. Kada se to dogodi, stroj sam od sebe prestane raditi, nadglednik nađe prekinutu nit, dovede je do vretena i stroj opet sam dalje radi. Sva se vretena skupljaju u velikoj dvorani, u kojoj istovremeno radi sedam stotina tkalačkih stanova. U tvornici je zaposlena preko 1300 ljudi, većinom iz okolice Duge Rese, a tvornica kroz godinu proizvede 3000 km tkanine. :.J

VAŠ VRT

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

Oni koji nemaju vrt, cvijeće mogu uzgajati u posudama koje su obješene na zid, balkon, terasu ili prozorsku dasku. Vlasnici vrtova ovakvim načinom mogu dopuniti postojeći cvjetni ukras.

Uzgojem biljaka na ovaj način moguće se zaštititi od neželjenih pogleda, ukrasiti prazni zid, balkon ili terasu. Ovaj način osobito je pogodan za manje prostore.

Prije svega potrebno je razmisliti o izboru mjesta za viseći vrt. Obješene posude s biljem ne smiju ometati prolazak. Posude ne smiju biti preblizu zidu ili prozoru, kako se za jačeg vjetra ne bi razbile. Prilikom zalijevanja biljaka u visećim posudama obično se prolije nešto vode pa i zemlje, te nije preporučljivo ispod posuda imati skupocjeni tepih, namještaj i slično. Osim toga, držite li ovakve posude na prozoru, vodite računa da voda ne smeta prolaznicima ili susjedima. S obzirom na položaj na kojem želite smjestiti posude, ovisi kakvo ćete bilje saditi.

Za smještanje posuda moguće je koristiti različite košare ili nosače. Bez obzira na način na koji se posude postavljaju, konstrukcija mora biti čvrsta i stabilna, kako bi izdržala težinu posuda, zemlje i biljaka. Posude za viseće vrtove uglavnom su plastične. Takve posude dovoljno visećim vrtovima,

38

su čvrste, lagane i različitih dimenzija pa se mogu kombinirati.

Na dno posude postavite drenažni sloj od krupnog šljunka i pijeska. Koristite kupovnu mješavinu zemlje za cvijeće.

Biljke za sjenu Klorofitum (Chlorophytum elatum) biljka je dugih vriježa na kojima rastu mlade biljčice.

Jedna je od najprikladnijih biljaka za viseći vrt.

Za vrijeme rasta zalijevajte obilato, a zimi oskudnije.

Paprati ima raznih, a razlikuju se po obliku i boji

M{jekarskiLi.st7/2003.

Ilistova. Sve su bujnog rasta i vrlo dekorativne.

Bršljana ima nekoliko vrsta. Običan bršljan prilagodljiv je i otporan. Postoji i kanarski bršljan koji raste sporije i osjetljiv je na niske temperature. Listovi su zeleni ili šareni, najčešće dvobojni.

Kurika (Euonymus fotonei "Gracilis") je pogodna i za sjenovita i sunčana mjesta. Listovi su bijelo prošarani a izboji narastu do 150 cm.

Puzavac (Tradescantia) - porijeklom je iz Južne Amerike. Zimi i u proljeće biljka cvate malim cvjetovima. T. albiflora jedina je zelena I vrsta. T. albiflora "Albovittata" ima listove s uzdužnim bijelim ili svijetloljubičastim prugama.

T. fluminensis ima zelene ili crvenkaste kraće I stabljike, jasnozelene jajaste listove i purpurna naličje. Sorta "Variegata" ima žute prugaste listove. T. blossfeldiana manja je vrsta smećka­ stocrvenih listova crvenog naličja i mnoštvom ružičastih i bijelih cvjetova.

Zimzelen (Vinca major, Vinca minor) ima izboje dužine nekoliko metara. Cvate u lipnju crvenim, bijelim i plavim cvjetovima a traži dosta vode.

Biljke za polusjenu Asparagusa ima nekoliko vrsta.

A. densiflorus "Sprengeri" ima duge izboje sa čvrstim igličastim listovima, dok A. plumosus ima nježne perjaste listove. Obje vrste ljeti treba

I

~& 'fl8~mruJ

~@)~ .8

U polju je potrebno u što kraćem roku obaviti žetvu. Dok je kombajn još na njivi obavlja se obrada, gnojidba i uređenje tla.

Na ovaj se način čuva vlaga u tlu, razgrađuju ostatci od žetve i uništava korov.

Istovremeno sijemo postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu .~ gnojidbu: kukuruz FAO grupe 100, sirak, O:: suncokret, soja, heljda_i stočna repa. Srpanj je mjesec kada se izvodi kanalska i putna infrastruktura, dreniranje, ravnanje kao i drugi hidrotehnički i agromelioracijski zahvati na praznim površinama. Nakon žetve treba uzeti uzorke zemlje za kemijsku analizu tla prije jesenske sjetve. Potrebno je obaviti prvu pripremu za sjetvu uljane repice.

M!jekarski li,st 7/2003.

obilno

zalijevati,

a zimi

traže

VAŠ

VRT

zaštitu

od

hladnoće.

Nedirak (Impatiens wallerana) ima krhke, vodenaste izboje koji nose mnoštvo ružičastih, bijelih ili crvenih cvjetova cijele godine.

Pelargonije rastu uspravno ili puzajuće. Za viseće vrtove prikladnije su puzajuće, npr. P. pelatum, izboja dugih do 90 cm. Cvate raznobojnim cvjetovima gotovo cijele godine.

Lobelija je jednogodišnja biljka niskog puzajućeg rasta. Cvjeta bijelim ili plavim cvjetovima cijele godine.

Dragoljub ima vrlo duge i krhke izboje.

Listovi su zeleni, okrugli, a cvijet crvene, narančaste ili žute boje.

Biljke za sunčane položaje Slak se uzgaja kao jednogodišnja penjačica.

Cvjetovi su plave, ružičaste, ljubičaste i bijele boje.

Gazanija je tra1mca zlatnonarančastih cvjetova a slična je ivančici. Cvate cijelo ljeto. prezimljava u zatvorenom prostoru.

Postoji mnogo sorti petunije. Izaberite lijepu kombinaciju boja jer je izbor zaista velik: ružičasta, bijela, crvena, ljubičasta i plava. Sve su više ili manje baršunastog sjaja i pruga.

Prkos služi kao pokrivač tla, no u posudama djeluje vrlo dekorativno. Brzo raste. Cvate šarenim cvjetovima jednostrukim ili duplim. O Vinograd stalno štititi protiv peronospore.

Osim toga, vezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo plitko okapati kako bi se sačuvala vlaga u tlu.

U voćnjaku brati ljetne voćne vrste. Malčirati tlo. Neke voćne vrste okulirati. I dalje obavljati zelenu rezidbu.

U povrtnjaku je glavni posao zalijevanje. Tlo i dalje pripremati za sjetvu i sadnju. Prema potrebi obaviti kemijsku zaštitu povrća. Nakon što je prva kultura obrana, tlo prekopavati. Postojeće nasade treba okopavati, plijeviti i prihranjivati, što je najbolje obaviti nakon kiše ili zalijevanja.

Sijati: ciklu, mahune, mrkvu, peršin, kupus, kelj, cvjetaču, salatu, radič, endiviju, poriluk, korabicu i rotkvu. Saditi: kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, brokulu, salatu, korabicu i poriluk.

U vrtu je najvažniji posao je razbijanje pokorice tla. Ruže gnojiti i okulirati. Lukovičasto bilje je zrelo, pa lukovice treba vaditi iz zemlje.O

39

VAŠ LIJEČNIK

7

L

li;

Milijuni ljudi zbog nedovoljnog ~ spavanja potencijalno su opasni za sebe i za druge. Jedno je ispitivanje ustvrdilo da ...; gotovo 14 posto radnika radi u rotirajućim ~ smjenama što remeti njihov biološki sat. ~ Međutim, za većinu od nas problem se može pripisati televiziji, obiteljskim odgovornostima i sve dužem radnom danu, a povrh svega toga našom željom da u svoj život natrpamo što je moguće više toga.

Kada se u svemu tome nešto mora žrtvovati 1 spavanje je obično žrtva - tiha, dok dnevna pospanost ne postane ozbiljna.

Premda nije točko poznato koliko se oboljenja, nesreća i gubitaka proizvodnje može pripisati nedostatnom spavanju, ispitivači procjenjuju da je cijena toga, samo u Americi, milijarde dolara godišnje. Bez obzira koliko je zaposlenik profesionalan, koliko motiviran ili koliko dobro plaćen - mi ovdje govorimo o ljudskim fiziološkim granicama.

Potrebe za snom razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Ima ljudi koji se osjećaju potpuno odmami nakon pet sati spavanja, dok drugi trebaju deset. Premda je uobičajena potreba osam sati, prosječna osoba spava samo sedam. Usprkos velikim naporima, ljudi ne mogu sebe istrenirati na manje potrebe. Normalno funkcionirajući biološki sat čini nas pospanim sredinom popodneva (siesta), najbudnijim nekoliko sati prije odlaska u krevet i najpospanijim oko pet sati ujutro.

Milijuni ljudi pokušavaju nadoknaditi izgubljeni san dužim spavanjem vikendom, ali time ne mogu u potpunosti nadoknaditi «dug» spavanja. Bolji plan je ići na spavanje ranije, recimo 15 do 20 minuta svakog tjedna, sve dok dovoljno ne spavate noću kako bi eliminirali pospanost danju.

Za one koji ne mogu to sprovesti, najbolje je malo odrijemati po danu. Mnogi produktivni ljudi zadrijemaju tokom radnog dana. Uočene su značajne koristi od drijemanja danju čak i u trajanju od svega 15 do 20 minuta.

i

40

SAVJETI ZA DOBAR SAN Pridržavajte se onog sata odlaska u kreve oji vam pruža optimalan odmor • Razmišljajte o brigama prije nego pokušate zaspati. Rezervirajte 30 minuta tokom rane večeri kako bi napraviti kratke bilješke o svojim brigama i kako im pristupiti.

Jednom kada identificirate rješenja, manja je vjerojatnost da će vas one mučiti i «gristi».

• Izbjegavajte kofein nakon večere. Kofein je dobro poznati uzrok nesanice, a nalazimo ga osim u kavi, i u Coca-coli, čaju, kakau.

• Izbjegavajte duhan.

Nikotin može uzrokovati povišen, plitki san i nesanicu.

• Imajte zdravi obrok navečer. Pokušajte malom čašom mlijeka i s malo voća.

Eksperimenti pokazuju da ljudi bolje spavaju kada nisu gladni.

• Opustite se. Neki su ljudi previše uporni i previše rade na tome da zaspu. Ako san ne dolazi, čitajte knjigu u krevetu ili slušajte glazbu dok se ne osjetite umorni.

Problem nedovoljnog spavanja je ozbiljniji nego što je prosječan čovjek toga uopće svjestan. Čak nakon samo jedne neprospavane noći, ljudi imaju poteškoća u zapamćivanju, reagiranju na razne signale i u obraćanju pažnje.

Eksperti savjetuju: utvrdite kolike su vam potrebe za snom i tada toliko spavajte. O

•

Mljekcuski list 7/2003.

'PIO

PIONEER SJEME d.o.o.

Čuhnečka cesta21312 10040 ZAGREB Tel 01/2958-000, Fax0129887 6

svježemlijeko 'l'JinblJa

uz svježe mlijeko

·