Mljekarski list 6-2004

V

Sto ste danas učinili za svoj imunitet?

Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja ruine LGG-a u organizmu? LGG čini dio prirodne probavne mikroflore i doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekcije i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se prirodni LGG i jača imunitet.

Učinkovito djelovanje BioAktiva LGG klinički je dokazano. Dovoljan je jedan BioAktiv LGG svaki dan da si osigu~"reporučenu dnevnu dozu LGG-a.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA PREPOZNALO JEVRIJEDNOST KLINIČKIH - ISPITIVANJA. Stručno po,jerenstvo za prehrambene

dodat~e M.nistarst,a zdravstva izdaloje R:ešenje kojim se potvrduje da proizvodi s dodatkom LGG-a potiču obsambene sposobnosti organ,zma i pomažu uravnotcfon1u prolJave. Klasa: UP/i 541-02/03-0 I/484

DNEVNA DOZA IMUNITETA

LIPANJ,

2004.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ

ZLATNI

ZLATNI ROG _____________________________

_

KRMNE KULTURE Glavne bolesti i štetnici kukuruza i zaštita od njih _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Optimalno vrijeme skidanja usjeva kukuruza za siliranje cijele biljke _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 Zaštita kukuruza od korova i primjena herbicida _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6 HRANIDBA Hranidba teladi - sijeno i koncentrat ____________

10

OBAVIJEST Kako postati mljekarski tehničar _______________ I. LIPANJ - SVJETSKI DAN MLIJEKA ____________

12 16

GOSPODARSTVO Plan provedbe programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj __________ 18 IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA Komisija ICAR pozitivno ocijenila rad Hrvatskog stočarskog centra ________________ 23 Stočarske izložbe u 2004. godini _______________ 24 Čišćenje i dezinfekcija opreme za mužnju ________ 25 AKTUALNO IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Promjene u sustavu potpora . _________________ 27 Stanje na tržištu stoke u 2003. i 2004. godini ______ 29 VETERINARSTVO Začep jednjaka goveda ___________ .- _________ 31 KrpeljivosL ______________________________ 32 Mlijeko ne može biti inficirano niti mastitično _____________________________ 32 OVČARSTVO Proizvodne odlike istočnofrizijskih ovaca u Republici Hrvatskoj ________________

35

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji ____________ 38 Njega i higijena uvijek je potrebna stoci. _________ 40 OBITELJ I DOM ____________________________ i""- - - - - -:}<-

- - - - - - - - - - -

42

ROG

Godišnjanagrada Hrvatske mljekarskeudruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.

-:K=- - - - - - - - - - - - -:K=- - - - - - - - - - - - -~

- - - - -,

, Napomena: I

Ime i prezime

X Popunjeni obrazac s

proizvođača: ................ .

podatcima za mjesec SVIBANJ dostaviti tijekom lipnja o.g

Adresa:.

Broj krava: Količina mlijeka isporučena mljekari (litara): .

Klasa isporučenog mlijeka:....

X Datum predaje obrasca i potpis:. : I

Za eventualna do·······------·--··· datna objašnjenja izvolite nazvati Hrvat~ sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.

,_ - - - - - -:><:::- - - - - - - - - - - -:><:::- - - - - - - - - - - -:><:::- - - - - - - - - - - -X-

'O

- - - - -'

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko

Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Redaktorica: dipl. ing. Vera Volaiić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

®~;ri~&©~

il ~JIB

[) ,._.,..r&~·-== od klijajućeg sjeQ mena pa do zrelosti, a i -a kasnije u skladištima, ku-~ kuruz napadaju i prave mu ~f manje ili veće štete razne ..c: :::i gljivične, bakterijske, vi.§ rusne i druge bolesti te šteO tnici, najviše kukci. Na dev setke bolesti i štetnika je ci:: poznato kod kukuruza, no samo neke od njih mogu u našim uvjetima izazvati veće štete odnosno smanjiti mu prinose.

Bolesti Među bolestima najvažnije su one koje izazivaju trulež stabljike i korijena te trulež klipa, a zatim jedna lisna bolest pod nazivom siva pjegavost lista. Lisne rđe i snijet u našim uvjetima rijetke su bolesti na hibridima kukuruza. Štete od navedenih bolesti mogu se umanjiti širom plodosmjenom i izmjenom kukuruza s kulturama koje pripadaju drugim botaničkim porodicama. U tom pogledu najbolje su mahunarke, uljana repica, šećerna repa i druge. Glavna mjera zaštite kukuruza od cii

Počevši

•.-<

)U)

najvažnijih bolesti je uzgoj dovoljno otpornih hibrida, a što je istaknuto u poglavlju o njihovom izboru za sjetvu. U normalnim uvjetima na usjevima kukuruza ne provode se kemijske mjere suzbijanja bolesti primjenom fungicida. No, sjeme i mlade biljčice hibrida kukuruza mogu biti napadnuti od bolesti koje izazivaju trulež klipa kao i od nekih drugih mikroorganizama u tlu nakon sjetve. Tu nema dovoljno otpornih hibrida i postoji mogućnost velikog propadanja sjemena i mladih izniklih biljčica, osobito kad nakon sjetve vlada hladno i vlažno vrijeme. Zato se sjeme obavezno zaštićuje

POJILICE ZAGOVEDA SAVENTILOM .ljevvfbni~tt Eujttn · ljevanjelakih obojenihmetala ~~• I SUSTAVOM ZAPRIČVRŠĆIVANJE · izrada umjetničkih kipova ~ unikatnih odljeva i

i

• jednostavna ugradnja • više modela • garancija 3 godine • najpovoljnije na tržištu • 100% hrvatski proizvod • cijena već od 130 kn + PDV • količinski popust • dostava osigurana

2

Madžarevo254a HR-42220 Novi Marof

Narudžbe na: Tel: 042 611 412 042 205 300 Fax: 042 205 100

Mljekarski list 06/2004.

KRMNE KULTURE odgovarajućim

kemijskim sredstvima pri njegovoj doradi kod proizvođača sjemena.

Znači, u trgovinama sjeme mora biti tretirano tim sredstvima pa poljoprivrednici proizvođači kukuruza ne trebaju poduzimati nikakvu dodatnu zaštitu protiv ovih bolesti. Štetnici Gledajući u cjelini, najveće štete kukuruzu čini kukac kukuruzni moljac čije gusjenice buše stabljiku pa može doći do loma, a kasnije mogu ući u klip i izgrizati zrna. Njegove gusjenice prezimljuju u stabljici kukuruzovine i zato je važna mjera suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza. Oni poljoprivrednici kojijoš sijeku kukuruzovinu i koriste je u svom domaćinstvu trebaju je svakako uništiti do sredine svibnja. Time se spriječava izlazak leptira moljca iz kukuruzovine i ponovni napad usjeva kukuruza. Postoje razlike u otpornosti hibrida kukuruza na ovog štetnika pa se štete mogu smanjiti izborom otpornih hibrida. lako postoji mogućnost kemijskih mjera zaštite, one se u širokoj praksi praktično ne provode. Na određenim parcelama i u pojedinim godinama velike štete kukuruza mogu nanijeti zemljišni štetnici, a među njima na prvom mjestu žičnjaci. Njihove ličinke, koje su tvrde i izgledaju kao 3-4 cm dugi komadići žute žice, oštećuju,jedu korijen i donji podzemni dio kukuruzne biljke već u samom početku vegetacije nakon sjetve i nicanje. Tako uništavaju pojedine biljke i prorjeđuju sklop, a mnoge preostale biljke slabije rastu. Ako ih ima puno mogu potpuno uništiti veliku površinu usjeva kukuruza. N ajčešće prave velike štete kad se kukuruz sije iza lucerišta, djetelišta ili travnjaka, ali i kad se često izmjenjuje s usjevima guste sjetve kao što je pšenica. Svi hibridi kukuruza mogu biti oštećeni ili uništeni od napada žičnjaka, što znači da nema otpornih hibrida. Zato se njihovo suzbijanje može vršiti jedino primjenom odgovarajućih zaštitnih sredstava insekticida. No, kad se opaze štete od žičnjaka na usjevima kukuruza kasno je za njihovu primjenu. Insekticidi moraju biti uneseni u tlo i blizu biljaka kukuruza, a to je moguće izvesti prije sjetve ili istovremeno sa Mljekarski list 06/2004.

sjetvom, tj. u vrijeme kad se ne vide štete od se može utvrditi njihova brojnost, a što je temelj za donošenje odluke o primjeni insekticida. Utvrđivanje brojnosti žičnjaka provodi se kopanjem jama površine 25 x 25 cm i dubine jedne štihače na nekoliko mjesta na parceli. Ako je parcela manja dovoljno je 5-6 takvih jama, a kod većih parcela od nekoliko desetaka hektara treba u prosjeku uzeti jednu jamu po hektaru. Iskopana zemlja iz svake jame se stavlja na plastičnu foliju, dobro se zdrobi i traže se žičnjaci i broje. Ukoliko poljoprivrednici nisu sigurni u raspoznavanje ličinaka žičnjaka trebaju sve nađene insekte spremiti (najbolje u staklenku u 70 % alkohol) i odnijeti u svoju savjetodavnu službu stručnjaku za zaštitu bilja.

Nalaz se izražava u broju žičnjaka na m 2 tako da se prosječni broj žičnjaka po jednoj jami (ukupni broj žičnjaka u svim jamama podijeljen s brojem jama) pomnoži sa 16. Množi se sa 16 jer 1 m 2 ima 16 jama 25 x 25 cm. Već mali broj žičnjaka od 1-2 na m 2 u suhljim istočnim i 3-5 u vlažnijim zapadnim krajevima ukazuje ria potrebu primjene insekticida. Ovo vrijedi za one parcele kukuruza koje se istovremeno dobro štite od korova plošnom primjenom herbicida, odnosno na kojima kukuruz nije zakorovljen u početnom porastu. Žičnjaci napadaju i korjenje korova pa ako su oni prisutni manje su štete od žičnjaka na kukuruzu.

Primjena odgovarajućih zemljišnih insekticida protiv žičnjaka (npr. Dursbana, Pirifosa, Volatona, Ekaluxa ili Geocida, Karbofurana i dr.) može se vršiti plošno prskanjem ili razbacivanjem po površini tla prije završnog plitkog prohoda strojeva za pripremu tla za sjetvu kojima se oni unose u tlo. Ovaj načinje zgodan za primjenujer ne traži posebnu opremu, ali s druge strane troši puno insekticida po hektaru i s gledišta zaštite okoline nije dobar. Jedino bi ga trebalo primijeniti kada se utvrdi velika brojnost žičnjaka. Drugi prihvatljiviji način primjene insekticida je primjena istovremeno sa sjetvom i njihovo polaganje u trake sa strane sjemena. Sve suvremene sijačice imaju opremu za ovakvu primjenu insekticida. Mnogi poljoprivrednici koji brinu o žičnjacima, koriste treći, njima vrlo žičnjaka. Ali tada

3

KRMNE KULTURE prihvatljiv način primjene insekticida, tretiranje sjemena. Ovaj način je dobar kod slabije brojnosti žičnjaka. Za tretiranje sjemena navlaživanjem koristi se npr. Gaucho ili Mesurol koji ujedno pruža zaštitu i od ptica (vrana, fazana i dr.). U najranijim fazama porasta, kukuruz mogu napasti sovice pozemljuše ili podgrizajuće sovice čije gusjenice (sjajne tamnozemljaste boje, narastu do 5 cm, savijaju se pri dodiru) u sumrak pregrizaju biljčice nisko, jedu lišće i tako prorjeđuju usjev. Ako se pojave u broju od 1-2 gusjenice na m 2 potrebno ih je suzbijati prskanjem usjeva

kukuruza odgovarajućim insekticidima ili rasipanjem zatrovanih mamaca ispred fronte širenja. Ostali štetnici kukuruza koji se mogu u nas sporadično pojaviti, kao što su kukuruzna pipa, buhač, žitni balac, švedska mušica, danas su od malog značaja. Za novopronađenog štetnika u nas - kukuruznu zlaticu, koja nam je prenesena iz SAD gdje čini velike štete na kukuruzu, obavezno bi se trebala suzbijati u istočnom dijelu Hrvatske gdje radi zadnjih godina velike štete na kukuruzu pogotovo ako se uzgaja u monokulturi. :::J KRMNE KULTURE

~~

~~........ f!&~@Ilill Tehnološka zrelost kukuruza za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od oko 65 % da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. Previ>~ še vlažna silaža (> 70 % vode) može sporo ~ fermentirati i cijediti se iz silosa. Cijeđenjem dolazi do osjetnog gubitka hraniva (tablica 1.), naročito topivog dušika i ugljikohidrata,

a

Tablica 1. Očekivani gubitci suhe tvari kukuruzne silaže tijekom ubiranja, spremanja i hranjenja.

Sadržaj vode u silažnoj masi u %

Gubitci u suhoj tvari u % U polju U silosu U hranjenju

Ukupno

>70

4,0

13,7

4,0

21,7

60-70

5,0

6,3

4,0

15,3

<60

16,2

6,3

4,0

26,5

može doći i do oštećenja silosa. Nasuprot tome, presuha silaža imat će paketiće zraka u silažnoj masi koji sprečavaju anaerobnu fermentaciju i omogućavaju razvoj gljivica i plijesni.

4

mr

ffiYJITT

Tablica 2: Prinos i kvaliteta silažne mase u ovisnosti o vremenu siliranja Stadij zrelosti Sadržaj Prinos suhe Surovi NDF, Probavljivost, vode,% tvari, tiha protein,% %* zrna % Početak voštane 79,0 12,5 9,9 48,0 73 zriobe

1/2 mliječne crte

66

14,1

9,2

45,1

80,0

¼ mliječne crte

63

14,3

8,9

47,3

79,6

Fiziološka zrelost

55

14,8

8,2

47,4

78,6

NDF" Neutralna deterdžentska vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin)

Optimalno vrijeme ubiranja i sjeckanja kukuruza u polju može se dosta precizno procijeniti pomoću tzv. mliječne crte na zrnu (slika 1.).

Mliječna crta pojavljuje se četrdesetak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postepeno se spušta prema donjem dijelu zrna. To je granica između tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu.

Kada je mliječna crta ispod donje polovice zrna, odnosno tvrdi dio zrna zauzima 2/3 do 3/4 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza, kreće se oko 65 %, dok je vlažnost zrna oko 40-45 % (tablica 2.). U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme M~ekarski /i,st 06/2004.

KRMNE KULTURE TVRDI DIO ENDOSPERMA

MLIJEČNA LINIJA MEKI DIO ENDOSPERMA

Slika 1: Presjek kukuruznog klipa

za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom području i vegetacijskoj sezoni. Ukoliko se vrijeme siliranja odgađa do fiziološke zriobe zrna dolazi do malog pada sadržaja surovih proteina, dok vrijednost sadržaja surovih vlakana i postotak probavljivosti i dalje ostaju relativno konstantne (tablica 2.). Međutim, treba reći da je u suhoj prezreloj silaži osjetno manja probavljivost stabljike, a sama silaža sadrži manje vitamina A i E. Nadalje, takvoj suhoj silaži je prilikom spremanja u silos potrebno dodavati vodu što je dosta nepraktično zbog relativno velikih količina vode potrebne da bi se silažna masa navlažila do optimalne vlažnosti od65%.

U slučaju daje usjev kukuruza namijenjen siliranju bio oštećen mrazom prije nego što je došao u optimalni stadij za siliranje (65% vode tj. 35% suhe tvari) treba ga ostaviti u polju dok se ne osuši do vlage koja omogućuje kvalitetno siliranje odnosno čuvanje u silosu. Zanimljivo je da se i od usjeva kukuruza koji je pretrpio jaku sušu tijekom vegetacije, pa ima povećan sadržaj suhe

Slika 2: Zrno kukuruza i mjesto gdje se može naći točka M[jekarski liYt 06/2004.

Slika 3: Kukuruz za siliranje tvari te od kukuruzovine koja ostaje u polju nakon ručne berbe klipova može dobiti silaža zadovoljavajuće kvalitete. No, tu biljnu masu treba sasjeckati na što manju dužinu sječke (3-6 mm) čime će se osigurati dobro sabijanje, te obavezno dodati vodu ili neku zelenu krmu za vrijeme punjenja silosa. ■

U broju 7. Mljekarskog lista čitajte o: Tehnici siliranja kukuruza 5

KRMNE KULTURE

Utvrđeno je

Kao i većini drugih kultura, korovi i kukuruzu nanose velike štete. Oduzimaju mu hraniva, vodu, svjetlo, prostor nad i pod površinom tla što redovito rezultira umanjenim prinosom.

Zbog svoje širokoredne sjetve i usporenog početnog porasta, već u startu kukuruz mogu nadvladati korovi, umanjiti mu porast i izazvati venjenje. Koliko će se smanjiti prinos uslijed prisutnosti korova, ovisi o vrsti i brojnosti korova te o uvjetima okoline.

da prosječno prinosa zakorovljenih usjeva kukuruza, u i odnosu na usjeve čiste od Š korova, iznosi oko 50 %. U ~ rijetkim slučajevima može izq nositi samo nekoliko postota,~ ka, a isto tako u rijetkim sluča0:: jevima čak do preko 90 %. Iz navedenog razloga od kada postoji ratarstvo i od kada se uzgaja i proizvodi kukuruz, potrebno je suzbijati korove. Do prije 50 godina korovi su uništavani pljevljenjem, ručnim kopanjem ili oruđima, počevši od obične drljače do međurednih kultivatora. Danas se načini suzbijanja korova ili kombiniraju ili su dopuna suzbijanju primjenom odgovarajućih kemijskih sredstava (herbicidima), a mogu biti i izostavljeni. Mehaničke mjere, a među njima međuredna kultivacija kao glavna mjera, ne mogu potpuno suzbiti korove, prije svega u samim sjetvenim redovima. Zato je takvim suzbijanjem korova prinos kukuruza također manji. Smanjenje može iznositi svega par postotaka ali i preko 40 %, odnosno u prosjeku oko 15 %. Znalačka primjena herbicida daje u 80 do 90 % slučajeva usjeve kukuruza čiste od korova.

Da bi se to postiglo, treba poznavati korove na svojim parcelama, izabrati odgovarajući herbicid, odnosno kombinaciju herbicida, i primjeniti ga u pravo vrijeme i na pravi način.

-~--smanjenje

f

Vrijeme i način primjene herbicida na površinama zasijanim kukuruzom Sve herbicide moguće je primijeniti: 1. Prije sjetve kukuruza 2. Nakon sjetve a prije nicanja kukuruza 3. Nakon nicanja kukuruza 6

U svakom od rečenih rokova, herbicid je moguće primijeniti prije ili nakon nicanja korova. Prije nicanja korova primijenjuju se herbicidi postojani u tlu (rezidualni ili perzistentni), a korovi ih upijaju korijenom. Nakon nicanja korova primijenjuju se kontaktni ili translokacijski herbicidi. Kontaktni herbicidi u dodiru s biljkom sprže zelene dijelove korova. Biljka ih iz lista ne premješta u korijen pa ne djeluju na korove koji se, osim sjemenom, razmnožavaju i vegetativnim organima pod površinom tla.

Translokacijske herbicide biljka (nakon primjene) postupno upija listom, asimilatima (sokovima) ih premješta iz lista u organe pod površinom tla. Zbog toga ovi herbicidi mogu uništavati i višegodišnje korove.

Primjena herbicida prije sjetve kukuruza Prije sjetve kukuruza primjenjujuju se hlapivi i na svjetlost osjetljivi herbicidi koje je, nakon prskanja potrebno oruđem unijeti u tlo.

Unošenje u tlo (inkorporacija) na dubinu 8 do 10 cm potrebno je obaviti tanjuračom, sjetvospremačem ili nekim oruđem s rotirajućim radnim tijelima. Primjenom hlapivih i na svjetlost osjetljivih herbicida, veoma je važno pridržavati se Ml.fekarski list 06/2004.

======================~ propisanih uputa. Osobito je važno herbicid unijeti u tlo unutar propisanog roka jer u protivnom ne će djelovati na korove. U područjima s nedovoljnom količinom ili nepovoljnim rasporedom oborina, moguće je u tlo unijeti i herbicide koji nisu osjetljivi na svjetlost i koji nisu hlapivi.

Na ovaj način pospješuje se njihov učinak na korove i u sušnim uvjetima. Ako se odlučimo za ovakav pristup, u pravilu herbicide ne unosimo dublje od 5 cm u tlo. Duboko unošenje razrijedit će datu dozaciju herbicida te umanjiti učinak na korove.

Primjena herbicida nakon sjetve a prije nicanja kukuruza Nakon sjetve, a prije nicanja, primijenjuje se većina selektivnih, uglavnom postojanih (rezidualnih) herbicida, koji duže vrijeme zadrže herbicidni učinak. Djelotvornost im ovisi o oborinama. Korovna biljka ih upija korijenom pa je stoga potrebna umjerena kiša da ih, nakon primjene, s površine tla unese u plitki površinski sloj gdje kliju korovi. Izostanu li nakon tretiranja kiše, izostat će i učinak na korove. Budući da ne ulaze dublje u tlo, ne uništavaju višegodišnje korove.

Primjena herbicida nakon nicanja kukuruza Nakon nicanja kukuruza, djelotvorni su kontaktni, translokacijski (sistemični) ali i postojani (rezidualni) herbicidi. Kontaktni i postojani herbicidi uništavaju jednogodišnje, a translokacijski i jedno i višegodišnje korove.

Primjena herbicida nakon nicanja kukuruza, uništava korov ali ne i kukuruz, ponajprije zbog faza razvoja kukuruza, dozacije herbicida, te anatomskih, morfoloških i fizioloških razlika između kukuruza i korova. Primjena herbicida prije ili poslije propisanog roka redovito šteti razvoju kukuruza, oštećuje ga i može ga uništiti (fitotoksično djelovati).

Herbicidi djeluju fitotoksično na kukuruz kada tretiranje obavljamo kasno i po toplom vremenu. Osobitu Ml:fekarski list 06/2004.

KRMNE KULTURE

pažnju trebalo bi usmjeriti na primjenu herbicida u trake iznad sjetvenog reda, a u.* međuredu trebalo bi korov suzbijati kultivacijom. Ovakvim pristupom, . uz ekonomičnije suzbijanje korova, bio bi smanjen unos herbicida u okoliš, što ijest svrha suvremene zaštite bilja.

Temeljne preporuke za primjenu herbicida na površinama zasijanim kukuruzom Nakon sjetve a prije nicanja kukuruza, na dobro pripremljenom tlu treba primijeniti djelotvornu kombinaciju herbicida za uništavanje jednogodišnjih širokolisnih korova i jednogodišnjih trava. Gotovo uvijek se upotrebljava Gesaprim ili neki drugi herbicid na istoj osnovi.

Njemu je potrebno dodati jedan od herbicida koji uništava trave, npr. Dual 960, Bravo, Trophy, i drugi. Postoje i već gotove formulacije kao što su npr. Bravo/Radazin, Primextra 500 tek.,

POUOPRIYREDNICI

KREDITI

..

KOOPERANTI

LURE

PRUEVREMENA ISPLATA ZA MWEKO

ZAGREB V1a1ka 11a4611956 VNWD11 4034211 &e.oVAR241222

\.lo.~521 Ynavsb13 ~GCRr.A

6171198IVNEC71U35• 48t16116 ~ 3,31822

P02EGAmm

Trgk.Tomswa17 m2333 lADMI 251403

VRBOYEC

Z72B 7&5RLIEKA211 lriO SISN(

311180 313345 ~ffl 725541 5Jt432

7

Nova tehnologija othrane krava za vrhunske rezultate Sano TMR - potpuno izmiješan

obrok

T/I/IR dodatak

za visoku

Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena 8,5 kg sojine sačme 3,0 kg kukuruza 2,5 kg ječma 0,3 kg Sano TMR Proti

mliječnost

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ■ ušteda vremena i hrane ■ povećanje mliječnosti ■ bolja kakvoća mlijeka

Primjer othrane u

suhoataju: 25 5 8,4 3,0(1gtllfall'l9

.

(proteini, mast) ■ bolja plodnost - više teladi po kravi ■ manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu ■ veća zarada od proizvodnje

-..... =·_ -DCM-«011:rapt

furT~

'-""''-9-

tr

aoo 150 g TMR Proli

dodatak za suhostaj

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., Hrelićka 98, 10000 Zagreb tel.: 01/66 09 851, 01/66 09 852, fax: 01/66 09 728 e-mail: info@sano.hr, internet: www.sano.hr

KRMNE KULTURE

Guardian extra, Ciatral KSZ i drugi.

Dozacija rečenih herbicida ovisna je o tipu tla.

Na laganim tlima, primjenjuju se manje, a na teškim, veće propisane količine. Svi spomenuti herbicidi i njihove kombinacije djelovat će na korove samo ako nakon tretiranja slijede oborine. Izostanu li kiše, izostat će i učinak na korove. Također je važno znati da ti herbicidi ne djeluju na višegodišnje korove. Ni u slučaju povoljnog rasporeda oborina, ovim herbicidima ne će biti uništeni slak, osjak, pirika, divlji sirak, štavalj i drugi višegodišnji korovi. U slučaju da zajedno s kukuruzom niknu i korovi (bilo zbog suše ili zato što je parcela zakorovljena višegodišnjim korovima), treba ih, nakon nicanja, suzbijati selektivnim herbicidima: kao što su Deherban A i drugi na osnovi 2,4-D, zatim s Banvelom 480 S, Banvelom univerzalom, Pardnerom i drugim. Divlji sirak, i djelomično piriku, moguće je suzbiti herbicidima Motivell, Tarot ili Teli 75 WG. Za primjenu bilo kojeg herbicida ili njihove kombinacije važno je odabrati ispravne rasprskivače.

Također je veoma važno da su oni na uređaju za prskanje pravilno raspoređeni, kako vodoravno, tako i okomito u odnosu na. tlo. Herbicide najčešće primjenjujemo u volumenu 200 do 400 1/ha vode. Količina vode ovisit će o tipu rasprskivača koji je postavljen na prskalici. Što je otvor rasprskivača manji, to će biti potrebna i manja količina vode po jedinici površine. Propisana dozacija, bez obzira u kom se volumenu vode primjenjuje, mora biti jednolično raspoređena po površini tla, odnosno po izniklim biljakama. Kod prskanja usjeva, prije ili nakon nicanja, veomaje važno pridržavati se propisanog roka primjene.

Ranija ili kasnija primjena, redovito će oštetiti kukuruz (djelovat će fitotoksično). Također je veoma važno pridržavati se propisane dozacije.

Primjena nekih herbicida u količinama većim od propisanih mogu nanijeti štete kulturama koje u

MLjekarskiList 06/2004.

plodoredu smjenjuju kukuruz. Osobito je opasno primjenjivati veće doze preparata na osnovi atrazina (Gesaprim i dr.).

Kako se boriti protiv vrlo štetnih i napasnih korova Ni jedan od herbicida ne polučuje dobre rezultate na višegodišnje korove. Tako će slak, osjak, divlji sirak, pirika i drugi redovito izbjeći herbicidima koje primjenjujemo nakon sjetve a prije nicanja. Zbog toga je protiv rečenih korova, uz kemijske, potrebno primijeniti i sve druge mjere. lako i protiv ovih korova postoje djelotvorni herbicidi, ipak se njihovom primjenom u kukuruzu polučuju samo djelomični i prolazni rezultati. Tako je slak nakon nicanja moguće suzbiti nekim translokacijskim herbicidima. No kako su ti herbicidi selektivni samo do određene faze razvoja kukuruza, ne smijemo ih primijeniti poslije propisanog roka. Herbicid, doduše, suzbije nadzemni dio korovne biljke, no zbog bogatog izvorišta hrane iz tla ponovno potjeraju novi iz boji koji do jeseni jako zakorove kukuruz.

Stoga je ove korove potrebno suzbijati djelotvornim herbicidima na strništu i to nakon žetve žitarica. Divlji sirak i piriku, kao predstavnike iste porodice, do pojave sulfonilureja herbicida u usjevu kukuruza nismo mogli selektivno suzbiti. Primjenom primisulfurona, nikosulfurona ili rimsulfurona moguće je spriječiti sirak te polučiti relativno dobar prirod. No već sljedeće godine iz sjemena, ali i iz pupova vegetativnih organa, potjerat će nove biljke sir ka. Stoga je, osim kemijskih mjera, potrebno poštivati plodored. Pomoći će i ljetna obrada kojom ćemo vegetativne organe izložiti suncu a ponikle klijance mehanički uništiti. Okopavanjem, pročupavanjem pojedinačnih biljaka nakon kiše, također ćemo spriječiti širenje ovih napasnih korova. Također je potrebno kombajnom i drugim oruđem spriječiti širenje višegodišnjih korova sjedne njive na drugu.

9

HRANIDBA

NR. I~

■

s Piše:mr. se. Goran Kiš

Novorođena i mlada

teladi koja mJe konzumirala krutu hranu ostati nerazvijen.

Ovakav način hranjenja teladi primjenjuje se za proizvodnju telećeg mesa. Mikroorganizmi buraga (bakterije, protozoe i gljivice), koji su normalno nastanjeni u buragu, počinju s razvojem tek kada telad počne jesti krutu hranu. Nastanjivanje buraga stotinama vrsta mikroorganizama započinje unosom krute hrane za koju su priljubljeni i na taj način nastanjuju burag. Bez obzira na veliki broj vrsta mikroorganizama koji dolaze u burag, u njemu prevladava samo nekolicina vrsta koje telad pretvaraju u prave preživače. Nastanjuju ga samo anaerobne bakterije, odnosno one koje su sposobne za život i fermentaciju ugljikohidrata bez prisutnosti kisika. Krajnji proizvodi fermentacije ugljikohidrata, prije svega octena i maslačna kiselina, važni su promotori rasta i razvoja buraga. Stoga, za razvoj i rast buraga važnija je konzumacija žitarica nego voluminozne krme, kako se to prije smatralo. Rana konzumacija startera za telad, koji se sastoje od smjese zrnjevlja, važna je za brz razvoj buraga i lagano, mirno odbiće bez probavnih problema.

telad, koja se hrani tekućom hranom, nema još u potpunosti razvijene funkcije preživača, budući da ima razvijen samo pravi želudac ili abomasus. Kada se telad hrani mlijekom ili mliječnom zamjenicom, dolazi do zatvaranja predželudaca i stvaranja svojevrsnog žlijeba pa mlijeko iz jednjaka direktno odlazi u pravi želudac izbjegavajući predželučani kompleks, retikulorumen.

Uvođenje krute

hrane u obrok

Kako s vremenom telad počinje jesti i krutu hranu, taj žlijeb postupno gubi svoju funkciju, dolazi do razvoja mikroorganizama u buragu, te počinje razvoj stijenke buraga. Telad postaje sposobna iskorištavati vlaknastu hranu zaslugom mikroorganizama koji žive i rastu u njihovom buragu. Možemo reći daje burag (rumen) u potpunosti funkcionalan kada telad stara dva do četiri mjeseca počne preživati.

Zaključujemo, da rano ponuđena i konzumirana kruta hrana omogućuje brz razvoj buraga i rano odbiće teladi, tj. pet do osam tjedana starosti.

Razvoj buraga Telad se ne bi smjela odbijati sve dok njihov burag nije funkcionalan i sposoban zadovoljiti vlastite hranidbeSlika 1: Stadiji razvoja predželudaca teladi ne potrebe. Krajnji produkti fermenRumen Jednjak tacije u buragu (hlapljive masne kiseline) potiču razvoj buraga.

Kruta hrana preOmasum 10% sudna je za razvoj KOD ROĐENJA 2 DO 2,5 MJESECI STAROSTI buraga pa će burag

8%

NAKON ODBIĆA

~==============================

10

Mljekarski list 06/2004.

HRANIDBA

Kada započeti hranidbu starterom?

U hranidbi teladi dvije su vrste startera: starter na bazi žitarica i kompletni starter.

Starter, koji se uglavnom sastoji od žitarica, trebamo teladi ponuditi već pet dana nakon Kompletni starter sadrži viši udio vlakana (manje energije) nego starter sa žitaricama, dok teljenja, i davati ga šest do osam tjedana nakon odbića. Prva dva tjedna nakon rođenja telad će su ostala krmiva u njihovom sastavljanju ista jesti vrlo male količine krute hrane, radi togaje kao i za odrasla goveda, s iznimkom uree. treba poticati na konzumaciju startera. Da bi se Kompletni starter može biti malo manje ješan pa ga telad manje jede od startera na bazi žitarica. telad što prije navikla na konzumaciju startera potrebno je: Prilikom hranidbe teladi starterom nisu potrebna nikakva dodatne krmiva sve dok se • davati starter koji mora sadržavati melasu ili telad ne odbije. neko drugo visoko ješno krmiva Žitarice u starteru za telad obično su grubo • starter treba teladi davati često, ali u malim mljevene ili rolane da bi tekstura bila što grublja. količinama da bi uvijek bio svjež • konzumaciju mlijeka treba ograničiti i davati u Presitno i prefino mljevenje nije preporučivo jer takve čestice startera ne stimuliraju preživanje. količini od 10% od porodne težine Ješnost startera poboljšava se dodavanjem oko •čistu, svježu vodu treba ponuditi odmah kada ponudimo i starter. Konzumacija startera se 5% melase. Kada telad jede više od 1,5 do 2 kg startera na dan, s oko tri mjeseca starosti, može povećava s povećanom konzumacijom vode im se početi davati i jeftiniji obrok od početnog.

•nakon što telad popije mlijeko, odmah ponudiGrafikon la. i lb. prikazuju konzumaciju mo šaku startera prinošenjem na gubicu ili ga startera na bazi žitarica i promjene težine teladi stavimo na dno kante iz koje je tele pilo mlijeko koja jede konstantne količine mlijeka, 3,6 ili zamjenicu kg/dan, a voluminoznu krmu.po volji.

•da bi što prije potakli konzumaciju, starter možemo dati u bočici s Grafikon la i lb: Konzumacija startera i promjene dudom. tjelesne mase mlade teladi Trebamo li hraniti sijenom i Grafikon1a: Konzumacija startera Grafikon1b: Tjelesnamasateladi koncentratom?

Preporuke su znanstvenika, temeljene na ranijim istraživanjima u hranidbi teladi, konzumacije smjese koncentrata i kvalitetnog sijena za normalan razvoj buraga. Voluminozna ili kabasta krma smatrana je presudnom za razvoj buraga što većeg 1 2 3 4 s 6 7 a 9 o n a 12 6 10 kapaciteta i uspostavljanje pravilnog Tjedanastarosti TJedana starosti rasta i razvoja pa pila buraga. No danas najnovija istraživanja pokazuju da nema Odbiće prednosti u hranidbe teladi sijenom, ukoliko je Odbiće teladi od tekuće hrane, mlijeka ili starter sastavljen tako da zadovoljava potrebe za mliječne zamjenice, možemo provoditi kada vlaknima.

Osim toga, ugljikohidrati iz telad dobro raste i jede (najmanje 1% od svoje koncentrata neophodni su jer osiguravaju tjelesne težine) 500-600 g startera za manje maslačnu i octenu kiselinu potrebnu za razvoj pasmine i 700-800 g za teže i veće pasmine, dok stijenke buraga. Ukoliko starter ne sadržava minimalno 25% vlakana (u formi NDV-a), tada u mala i slaba telad treba i dalje konzumirati obroku treba biti i sijena. Uz vlakna starter treba mlijeko. Mlijeko možemo davati do tjedan prije sadržavati i oko 18% proteina, 75 do 80% odbića, ali samo jednom na dan. Većina teladi ukupnih probavljivih tvari, te biti obogaćen A, D može se odbiti između petog i osmog tjedna i E vitaminima.

MljekOiski /i,st 06/2004.

11

HRANIDBA

starosti. Telad koja jede starter na bazi žitarica spremna je za odbiće obično nekoliko tjedana prije teladi kojajejela kompletni starter. Odbiće ranije od četiri tjedna starosti predstavlja veliki rizik, pa je veća stopa smrtnosti rano odbite teladi. Odbiće teladi kasnije od osmog tjedna starosti nije ekonomski isplativa.

Tome pridonose činjenice da je obrok odbite teladi (voluminozna krma i koncentrat) jeftiniji od mlijeka ili mliječne zamjenice. Prirast teladi koja jede mlijeko i/ili mliječnu zamjenicu ograničenje i manji nego kada jede krutu hranu. Tjelesni prirast znatno je veći nakon odbića, što pokazuje

da je telad dobro odbita i pripremljena za kruti obrok (starter i voluminoze).

Kao što je prethodno naglašena, hranidbene potrebe teladi i razvoj predželudaca bit će bolje zadovoljene konzumacijom . startera nego voluminoznom krmom, osobito nakon odbića. Pa ipak, kvalitetno sijeno ili silaža trebaju sačinjavati obrok odbite teladi. Sastav obroka treba biti pažljivo pripremljen, a osobito moramo biti pažljivi s uvođenjem kukuruzne silaže u obrok. Kako kapacitet konzumacije raste nakon odbića, tjelesni prirast teladi trebao bi također rasti do željene završne razine prirasta. O OBAVIJEST

i) c~stati mljekarski tehničar ~ripremio:

mr. se. Franjo Marek

J

U ožujku je «Mljekarski list» objavio osnovne podatke o mogućnosti školovanja učenika za zvanje mljekarski tehničar u našoj školi, a detaljan uvid mogu steći svi zainteresirani potencijalni učenici (i njihovi roditelji) dolaskom u školu uz prethodnu najavu na telefon 048 681247.

Srednja gospodarska škola Križevci ove godine upisuje treći naraštaj učenika u obrazovni profil za zvanje mljekarski tehničar. Školovanje učenika za ovo zvanje moguće je samo u Križevcima za potrebe cijele Republike Hrvatske.

Upis u prvi razred budućih mljekarskih bit će izvršen prema Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole koju je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Natječaj za upis u prvi razred školske 2004/05. godine bit će objavljen u tisku početkom lipnja a postupak upisa proveden početkom srpnja ove godine. tehničara

5. Odgovarajući dokumenti kojima kandidat dokazuje pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja (s natjecanja u znanju, vještinama i umijećima) te školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja (potvrdu o roditelju stradalom u Domovinskom ratu, o posebnom socijalnom položaju, školovanju u inozemstvu i sl.)

Nastavni predmeti važni za upis u prvi razred su: hrvatski jezik, matematika, fizika, kemija i biologija te opći uspjeh u 7. i 8. razredu.

Učenici iz udaljenih mjesta mogu ugovoriti smještaj i prehranu u Učeničkom domu u Križevcima a prve obavijesti o tome dobiti na telefon 048681067.

Za upis su potrebni sljedeći dokumenti: 1. Prijavnica za natječaj (obrazac se dobiva u školi) 2. Rodni list 3. Domovnica 4. Svjedodžbe 7. i 8. razreda osnovne škole

Želimo da mljekarska djelatnost dobije što kvalitetnije stručnjake. Mlade naraštaje školovanjem osposobljavamo za sva radna mjesta koja traže srednju mljekarsku stručnu spremu, a istovremeno ih pripremamo i za mogući nastavak školovanja u struci. :J

12

Mljekarski list 06/2004.

• P3 Oxyfoam • P3

lo shield

(pakiranja 1 kg) = popust 10 %

• P3 Blu gard

Ecolab

d.o.o .. 0--------------------------------------------------------------------o

Vaš stručni savjetnik • 098 245 498 Zavrtnica 17 • 10 000 Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax_ 01 6321 633 www_ecolab.com

fiCTfiRfi-JEDINSTVENORJEŠENJEZA

SUZBIJANJEŠTnNIKA U POVRĆU, VOĆU, RATARSKIM KULTURAMA I UKRASNOM BIUU Pripremio: Boris Rajkouić, dipl. ing.

Gotovo sve biljne kulture koje se uzgajaju kod nas napadaju štetnici koje moramo suzbijati da bismo spriječili ekonomske štete. Ukoliko se, primjerice, povrće uzgaja na manjim parcelama i za vlastitu potrošnju, moguće je kulturu zaštititi bez primjene insekticida. Međutim, ako se radi o većoj proizvodnji i uz veća ulaganja, neophodna je primjena sredstava za zaštitu bilja jer su rizici veliki. Kod odabira pripravka treba voditi računa o vrsti i broju štetnika, stadiju u kojem se nalaze, kulturi na koju se sredstvo primjenjuje, karenci, miješanju preparata, kvaliteti primjene, vremenskim prilikama ...

Actara je sistemični insekticid kojeg proizvodi tvrtka Syngenta, a sadrži djelatnu tvar tiametoksam (pripada novijoj kemijskoj skupini derivata neonikotinoida). Odlikuju je brojne vrline paje dobra za korištenje u povrćarstvu, voćarstvu i ratarstvu. Uspješno suzbija velik broj štetnika. Često se na povrću (krumpir, rajčica, kupusnjače) pojavljuje nekoliko različitih štetnika istovremeno, a Actara učinkovito suzbija krumpirovu zlaticu, lisne uši, buhače ... Actara se može prskati po biljkama, ali je posebno učinkovita ukoliko se primjenjuje preko tla zalijevanjem mladih biljaka, prskanjem tla u brazdu prilikom sjetve ili sadnje, te namakanjem sadnica prije presađivanja.

Poznato je da je krumpirova zlatica ekonomski najštetnija i bez suzbijanja ovog štetnika nije moguća proizvodnja krumpira.

Ličinke i odrasli oblici čine štetu izgrizajući listove, a Actara učinkovito suzbija oba stadija u

dozi od samo 60 do 80 gr/ha. Izuzetno dobro suzbija i lisne uši koje se nalaze u zakovrčanom lišću do kojih inače teško može doprijeti neko sredstvo. Zahvaljujući sistemičnom kretanju (premještanju unutar poprskane biljke - od poprskanih u nepoprskane dijelove) moguće je i uz slabiju kvalitetu prskanja suzbiti skrivene štetnike.

Sredstvo biljka brzo upija što je posebno bitno u uvjetima čestih oborina, te ostaje sačuva­ no od razgradnje sunčevom svjetlošću i ispiranja oborinama, pa je stoga djelovanje Actare dugotrajno - 3-5 tjedana. Budući da su rijetke kulture koje ne napadaju lisne uši, Actara se koristi u velikom broju biljnih kultura (rajčica, paprika, krastavci, kupusnjače, duhan, jabuke, kruške, breskve ..), a odlika ovog insekticida je i kratka karenca - svega 7 dana za papriku, rajčicu i krastavac, 14 dana za jezgričavo voće i krumpir. Budući da se koristi u vrlo niskim dozama, ekološki i ekonomski je prihvatljiv pripravak. U prodaji su vrećice sa 4 i 40 grama Avtare.

•

•

syngenta

OURAGAN SYSTEM 4 budućnost zaštite

synge nta #

od korova -----Pripremio.·Ivica

Malović, dipl. ing.

Mogućnosti primjene

herbicida Ouragana Systema 4 Prskanje Ouraganom Systemom 4 poSve više korova (jednogodišnjih i VIsegotrebno je obaviti u vrijeme intenzivnog dišnjih, uskolisnih i širokolisnih) kao i promjena strukture korovske flore (dominiraju višego- rasta korova (15-25 cm), uz utrošak 150-200 I dišnji korovi- divlji sirak, pirika, zubača-troskot, vode/ha. Na površinama gdje je korovna masa vrlo bujna i gusta preporuča se povećati količinu slak, osjak i dr.) zahtijeva nove programe vode na 300 1/ha . suzbijanja korova ne samo u vrijeme vegetacije Doze Ouragana Systema 4 ovise o podruodređene kulture, nego i između dviju čju primjene i prisutnim korovskim vrstama. poljoprivrednih kultura tj. nakon berbe ili žetve U voćnjacima, vinogradima, na strništima i (po strništu), pa nedugo prije sjetve ili sadnje nepoljoprivrednim površinama za suzbijanje najčešće povrtnica i šećerne repe - znači kultura jednogodišnjih korova preporuča se doza 2-3 u kojima je otežano suzbijanje širokolisnih 1/ha. No, za suzbijanje višegodišnjih korova korova za vrijeme vegetacije. Korov je potrebno (ovisno o vrsti korova) doze su 2-81/ha (npr. divlji suzbijati i na raznim šumskim i nepoljoprivredsirak i osjak 51/ha, a slak i zubača 7-81/ha). nim površinama.

Za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih, Syngenta je pripremila neselektivni (totalni) herbicid koji zasigurno uvodi nove zeljastih i drvenastih korova u šumskim rasadnicima i mladim nasadima četinjača doza standarde u suzbijanju korova.

Ouragana Systema 4 iznosi 3-51/ha.

Ouragan System 4 je sistemični neseleOuragan System 4 na željezničkim prugama ktivni herbicid namijenjen suzbijanju jednoprimjenjuje se za suzbijanje jednogodišnjih i godišnjih i višegodišnjih, uskolisnih i širokovišegodišnjih korova u punoj vegetaciji (korovi lisnih korova u voćnjacima i vinogradima, na strništima, željezničkim prugama, u šumama i visine 15-40 cm) u dozi 6-81/ha .

S uspjehom se može primijeniti i u suzbijašumskim rasadnicima, te na nepoljoprivrednim nju svih korova prije predsjetvene pripreme tla površinama.

Ouragan System 4 korak je naprijed u za sjetvu jarih (okopavinskih) kultura (š. repa, kukuruz, krumpir, paprika, rajčica, kupuproizvodnji neselektivnih herbicida. Preparat sadrži 360 gr/I djelatne tvari glifosata a snjače ... ). S obradom tla nakon primjene proizveden je tzv. high tech tehnologijom. To je Ouragana treba pričekati 5-7 dana kako bi se preparat rasporedio unutar biljnog tkiva i inovacija koja poboljšava zaštitu od korova uzrokovao propadanje i podzemnih dijelova zahvaljujući bržem upijanju i prenošenju korovskih biljaka (korijenje, gomolji, rizomi). djelatne tvari po čitavoj biljci. Ouragan System Zahvaljujući svome odličnom ekotok4 sadržava poseban ovlaživač na osnovi sikološkom profilu Ouragan System 4 nije na kukuruznog škroba. listi otrova. ■

MLIJEKO jepotpuna hran Jeste li danas već popili svoju čašu mlijeka? 'f ------i{

·--

'F

.;.

* i; 11 ,te

~. ,, I ~

~

+

MLI

po rec

1. LIPANJ

ij □ ~ Grupa mljekarskih stručnjaka vezanih uz FAO (Svjetska organizacija za prehranu i poljoprivredu) dugo je vremena pratila kako neke zemlje obilježavaju Dan mlijeka, i to koncem svibnja i početkom lipnja. Ista grupa istaknula je potrebu obilježavanja Svjetskog dana mlijeka, koji se već tri godine obilježava 1. lipnja, a mnogi su istraživački programi dokazali da je osobito važna svakodnevna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda.

Na dogovoru za proslavu Svjetskog dana mlijeka pri FAO-u, Hrvatsku je zastupala prof. dr. se. Jasmina Havranek.

Pristup obilježavanjuje individualan i svaka zemlja to čini na različite načine. Ove će godine npr. Njemačka proslaviti Dan mlijeka okrenuta fitnessu i prehrani, želeći pokazati da su mlijeko i mliječni proizvodi vrlo važna komponenta u izbalansiranoj dijeti. Svake godinejednaje osoba patron, a ove je Uschi Disl, poznata i uspješna biatlonka čiji je moto: «Milch beewegt die milch macht's». Zemlje odabiru svoj način proslave u suradnji s lokalnim ili nacionalnim medijima uz različite informativne brošure o mlijeku i organiziranju dobrotvornih priredbi. Pritom nastoje pokazati kako se muze, kako se pravi maslac, i sl.

Pronađimo i mi moto pod kojim ćemo slaviti Svjetski dan mlijeka, ukažimo na sve njegove prednosti.

Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže važna hranjiva, prijeko potrebna za jačanje kosti i zubi. Ono je najbolje gorivo našem tijelu jer sadrži sve što nam je potrebno za energiju tijela, visokokvalitetne bjelanče­ vine (sa svim esencijalnim aminokiselinama), šećere, masti, vitamine i minerale.

Konzumacijom obranog ili bezmasnog mlijeka tri puta dnevno moguće je uspješno regulirati tjelesnu težinu, jer je KALcij

Ml.fekarski list 06/2004.

- SVJETSKI

DAN MLIJEKA

Tekst pripremila: proj dr. se. Jasmina Havranek

mlijeka uspješni «spaljivač» masti, KALorija je u ovomu mlijeku mnogo manje, pa se umjesto masnih naslaga u tijelu stvara više mišićne mase.

MLIJEKO je izvrsno je sredstvo rehidracijejer sadrži oko 90% vode.

Punomasno, djelomično obrano ili obrano mlijeko u originalnoj pakovini ne treba kuhati jer je ono pripremljeno za konzumaciju odmah. Što treba znati o mlijeku?

Pasterizacija je postupak zagrijavanja sirovog mlijeka do određene temperature koji osigurava bakteriološki ispravan i siguran proizvod, a ne utječe na prehrambene osobine mlijeka.

UHT je obrađena mlijeko pakirano u sterilne kontejnere «tetra pak» pa na sobnoj temperaturi ostaje nepromijenjeno 3 mjeseca, a otvoreno može kratko vrijeme biti u hladnjaku.

Homogenizacija «razbija» i raspršuje čestice masti po cijelom mlijeku zbog čega je glatke i uniformne teksture. Homogenizacija je potrebna radi sprječavanja izdvajanja masti na površinu prilikom stajanja.

Hranjiva vrijednost mlijeka Kalorija (Kcal)

Masti (g)

Kalcija (mg)

Puno mlijeko

131,27

6,78

256,39

2% mm - obrano

106,61

3,88

260,79

1% mm - niskomasno

91,63

1,94

274,88

nemasna

79,29

0,44

278,41

200 grama

Ovom popularnom napitku ugodnog okusa i jedinstvenog prehrambenog sadržaja tako važnom u prehrani čovjeka od djetinjstva do starosti posvećenje 1. lipanj - Svjetski dan mlijeka. O 17

GOSPODARSTVO

Proizvodnja goveđeg mesa i krav(jeg mlijeka u Hrvatskoj je organizirana u preko 11 O tisuća obite(jskih po(joprivrednih gospodarstava, od koji se preko 70 tisuća bavi trinom proizvodnjom krav(jeg mlijeka.

Sadašnje stanje proizvodnje

mlijeka

S gospodarskog stajališta i kao dobar pokazatelj slabe razvojne sposobnosti našeg govedarstva valja istaći kako gotovo 2/3 uzgajivača ima manje od 3 grla u osnovnom stadu, a tek 200 gospodarstava posjeduje više od 15 muznih grla.

U proizvodnji i otkupu mlijeka pretežita su mala, nerazvijena obiteljska gospodarstva. Ovih proizvođača mlijeka s otkupom do 10 tisuća litara mlijeka godišnje ima 52 119 ili 50,89% ukupnog broja, a godišnje prosječno isporuče za tržište svega 3 412 litara po jednom domaćinstvu ili dnevno 9,35 litara mlijeka. Iako je ova grupa proizvođača najbrojnija (85,44 %) u ukupnom otkupu mlijeka sudjeluje sa samo ukupno otkupljenih 50,89 % količina.

Većih proizvođača mlijeka s godišnjom isporukom mlijeka iznad 10 000 litara ima svega 14,56 % (8 881 gospodarstava), a ova kategorija u ukupnom otkupu sudjeluje sa 49,11 % otkupljenih količina mlijeka. Ova grupa proizvođača ima godišnju prosječnu isporuku mlijeka od 19.327 litre ili dnevnu isporuku mlijeka od 52,95 litara. Godišnji prosjek isporuke mlijeka tijekom 2000. godine.svih proizvođača iznosi 5 729 litara mlijeka ili dnevno 15,69 litara, što ukazuje na nepovoljnu proizvodnu strukturu.

Općenito gledano i nakon značajnijeg ulaganja i državne potpore u govedarsku proizvodnju, nakon početnog povećanja broja grla i proizvodnje posljednjih nekoliko godina je došlo do ponovne stagnacije.

18

Piše:doc.dr. se. Zoran Grgić

Pretpostavka proizvodnje pri realizaciji Programa U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka.

Sve aktivnosti Programa trebaju se usmjeriti na tržnost od 75%, što će se uvjetovati modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) ostvariti na ciljanom broju proizvođača. Tako će se na kraju razdoblja Programa (2010. g) u otkupu naći oko 900 milijuna litara mlijeka, što će zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku. Stanovitu rezervu predstavljaju količine u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s uračunatim gubitcima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara).

Ciljane kategorije proizvođača su određene sadašnjim stanjem u kojem preko 60% proizvođača posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak proizvođača ima više od 15 muznih grla.

Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 tisuće malih farmi koje već egzistiraju i neće se povećavati tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s prosječno 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 tisuća litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našio preko 169 tisuća grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.

U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u postojeće "male farme") našla bi se oko 6 tisuća proizvođača s prosječno 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko Mljekw-skifi,st 06/2004.

======================~ 90 tisuća grla s ciljanom prosječnom proizvodnjom od 4,5 tisuća litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.

U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmije predviđeno 1 200 gospodarstava s prosječno 40 muznih grla. S prosječnom proizvodnjom od 6 tisuća litara u ovoj kategoriji poticala bi se proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.

U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabavke muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme Ger radi se o poduzetničkom ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) našlo bi se 40 do 100 farmi s prosječno 150 do 300 grla. Predviđeno je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu nađe oko 12 tisuća grla koja bi s prosječnom proizvodnjom od 7 tisuća litara mlijeka ostvarila ukupn1:1 proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 tisuća muznih grla čijom bi se prosječnom proizvodnjom od 3 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.

potrebama od 67,5 tisuća tona. Uračunatoje oko 5% dodatne turističke potrošnje, odnosno 4 tisuće tona, te oko 10 tisuća tona izvoznih količina živih tovljenika i mesa u primarnoj obradi. Zbog tehnoloških potreba mesne industrije i ostalog uvoza živih životinja i mesa _ primarne obrade računato je s uvozom od 7 tisuća tona. Tako su stvarne ukupne potrebe procijenjene na oko 75 tisuća tona.

Proizvodnja mesa temeljiti će se na Programu proizvodnje mlijeka i poticanom Programu proizvodnje u sustavu krava-tele.

Tako je predviđen 20%-tni remont oko 320 tisuća

Tablica 1: Dinamika izgradnje i opremanja farmi do 2005.

od 2006. do 2010.

od 2001. do 2010.

Male Adaptirane Specijalizirane I.

o

o

o

4 000 750

2 000 450

6 000 1200

Specijalizirane II. Sustav krava-tele

17 312

3 340

20 652

grla poticanih u programu proizvodnje mlijeka (prosječno 63 480 grla s 570 kg čini Ma1efanne 42 300 po 40 grla Adaptirane farme 36 389 tona žive po 4 grla 6 000 litara 6 000 2 500 litara po 15 g.-Ja mase), te tov oko 4 500 litara 132 tisuće muške teladi i 68 tisuća izlučene ženske teladi. farme ukupno 12 000 grla U sustavu kra7 000 litara ukupno 84 milijuna litara 320_000 grJa va-tele će se potilitara proIZVodnja cati oko 40 420 1,2 mlrd litara krava od kojih bi se u tovu dobilo godišnje oko 27 Slika 1: Prikaz bilance proizvodnje mlijeka L..._------------------------------~ tisuća teladi, a na Bilanca proizvodnje goveđeg mesa se temeiji temelju 17% remonta stada i oko 6,9-tisuća grla na zadovoljavanju prosječne domaće potrošnje prosječne mase 550 kg (ukupno oko 3,8 tisuća od 15 kg mesa po stanovniku, odnosno ukupnim tona žive mase).

Poduzetničke

Mljekarski li,st 06/2004.

19

GOSPODARSTVO

Programom nije predviđeno kreditno praćenje ustrojavanja velikih specijaliziranih farmi (II.) s preko 100 i do 600 grla u osnovnom stadu, koje se drže poslovnim ulaganjima velikih investitora i mljekara. Gospodarski položaj ovih proizvodnih jedinica bit će popravljen uključivanjem u redoviti sustav poticaja i naknada, te može bitno kredita za nabavku osnovnog stada.

institucija (fakulteti, instituti) kao i odgovorno poslovanje svih proizvođača uključenih u projekt.

U dosadašnjim pokušajima oživljavanja govedarstva i razvitka proizvodnje mlijeka i mesa vrlo često je upravo ovaj organizacijski činitelj uzrokovao dodatnu stagnaciju govedarstva u nas.

Tablica 2: Prosječni troškovi ustrojavanja govedarskih farmi

Tablica 3: Rekapitulacija poticaja, naknada i redovitog kreditiranja govedarstva

OpisI Iznos Izgradnjaobjekta Nabavka opreme Muzna oprema Nabavka goveda UKUPNO Troškovipo proizvodnommjestu Troškovipo proizvodnommjestu (s grlima)

34400 8 900 15 950 75 840 135 090

581 440 292 810 209 809 181 190 156 750 o 442 400 758 400 I 390 399 l 232 400

3 950

23 700

5925

9 006

34 760

15 405

Kako se radi o organizacijski vrlo složenom projektu koji po gospodarskom značenju i visini ulaganja predstavlja kapitalni program razvitka, ni u kojem slučaju ne smije se dopustiti nepotrebno povećanje rizika izvodljivosti projekta.

Tako su planirani prosječni troškovi ustrojavanja govedarskih farmi potrebnih za realizaciju projekta određeni prema najnižim cijenama na tržištu. Takav pristup je realan kad se zna da na javnom natječaju ponuđači mogu poslovno surađivati ria oko 12 tisuća "adaptiranih" farmi i 2 400 specijaliziranih farmi, pri čemu sigurno nije ekonomski opravdano naplaćivati cijene kao za pojedinačnu izgradnju i opremanje farme.

Slično je i s ulaganjima po muznom grlu.

Za izvodljivost projekta je vrlo je važno da stručne službe u nadzoru provedbe programa kvalitetno i učinkovito odrade ovaj segment aktivnosti na programu razvitka. Isto tako, za sigurnost provedbe projekta važno je kvalitetno i učinkovito djelovanje svih službi potpore (savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba),

20

od2001. do 2010.

Adaptirane SpecijaliziraneKrava-tele 15 grla 40 grla 80 grla

do2005.

od 2006. do 20Jo.

REKAPITULACIJA 9 199964543 4 351597093 4 848367450 POTICAJA I 063782643 503002393 560780250 Ostavljeno ž. tele Držanjestada-mliječno 5 506371200 2 708992000 2 797379200 Držanjestada-krava tele 452708200 99740200 352968000 Utovljenajunad 2 177102500 1039862500 1 137240000 REKAPITULACIJA 9 545387775 4 777124888 4 768262888 KREDITA 2 358051525 l 114988638 1 243062888 Uzgojjunica Kupnjasteonih junica l 744580000 1062480000 682100000 5 442756250 2 599656250 2 843 100000 Tovjunadi SVEUKUPNO 9 616630338 POTICAH I KREDITI18 745352318 9128721980

U tim bi uvjetima za cijelo desetogodišnje razdoblje na ime kredita trebalo raspolagati s oko 9,545 mrd. kuna. Radi se o sredstvima poslovnih banaka, za koja bi trebalo osigurati određena jamstva i državna potpora dijelu troškova financiranja (kamata). Ovi kratkoročni krediti (1 do 2 godine) su uobičajeni u sadašnjoj praksi poticanja domaće proizvodnje, samo su u uvjetima predviđenog razvitka iznosi značajno povećani.

Mišljenje o operativnom planu provedbe Programa Operativni plan provedbe predstavlja re~izaciju programa razvitka rađenog 2002. godine.

Prema tom programu sačinjena je dinamika ulaganja u slijedećih 5 godina. Navedeni iznos od 2,17 milijardi kuna predstavlja realne troškove pretpostavljenih ulaganja u zasnivanje 1 200 novih mliječnih farmi prosječnog kapaciteta 40

Mljekarskifi,st 06/2004.

Cow-p[ex 2+5jeposljednja riječ znanosti uprehrani mliječnih krava ~\f/tech

0

.,.11a1urallv

COW-PLEX * je ~nažna

o/'?-._

2+5

prirodna antioksidacijska

formula

* pqr:naže u održavanju

'-.)~ .

J1 ;--~1 ~) \.

imunološkog sustava Vaših krava·\ * pomaže oporavku krava muzara nakon poroda / * minimalizira

rizične prehrambene

/

/

čimbenike

SADRŽI: 1. YEA-SAAC 1026 .. vitalna kultura pivarskog kvasca 2. BIO-PLEX linija .. organski mikroelementi - cink, bakar i selen 3. MYCOSORB ..absorbens mikotoksina 4. MONENSIN-NATRIJ ..

5. VITAMINE

• * smanjuje probavne nepravilnosti * poboljšava prehrambenu efikasnost (10 %) * povećava konzumaciju suhe tvari ( 7 %) * povećava proizvodnju mlijeka

* pomaže kod plodnosti * smanjuje pojavu mastitisa i povećava kakvoću mlijeka * djeluje na zdravlje papaka ( 20 %) * učestvuje u povećanju čvrstoće kostiju, hrskavica i tetiva

SMANJUJE OPSEG PROIZVODNIH BOLESTI KAO ŠTO SU PLODNOST, MASTITIS I LAMINITIS, POVEĆAVA SE DOBIT FARMERA-STOĆARA - smanjuje broj somatskih stanica za 25.000 - smanjuje se broj infekcija vimena za 5 % - povećava se postotak koncepcije za 6 % - poboljšava se stanje papaka za 20 %

NAPUTAK ZA KORIŠTENJE: * COW-PLEX 2+5 koristi se u tranzicijskom razdoblju dva tjedna prije i pet tjedana poslije teljenja i to u količini od 20 grama dnevno/po kravi u 2-4 obroka preporučujemo da se proizvod daje tijekom prvih 100 dana laktacije * proizvod je primarno namijenjen za krave muzare i za ostale preživače ali je njegova djelotvornost dokazana i kod prehrane ostalih životinja (konja .... )

DISTRIBUTER:

"GER Kompanija

"d.o.o.* Tel: 052 660 229

muznih grla, adaptaciju postojećih 6 000 farmi prosječne veličine 15 muznih grla, te zasnivanje 228 novih farmi u proizvodnom sustavu kravatele, prosječne veličine 60 grla u osnovnom stadu.

U izvorima sredstava projekta navodi se kako će se sredstva osigurati najvećim dijelom od banaka (HBOR i poslovne banke), te dobavljača, mljekara i vlastitih sredstava investitora. Predviđena su i druga kreditna sredstva iz državnog proračuna, ako će biti raspoloživa.

Ozbiljnijim pristupom i promocijom cijelog projekta, prije svega resornog ministarstva, te korištenjem stručnog autoriteta službi državne potpore, potrebno je u sustav financiranja programa uključiti subjekte koji će imati izravnu korist od projekta (jedinice lokalne uoprave, prerađivačka industrija, trgovačke kuće).

Vrlo je važno, sa stajališta provedbe i učinkovitosti programa da predlagatelj operativnog plana predviđa korištenje Modela potpore kapitalnim ulaganjima za cjelokupni iznos ulaganja. Od predviđenih 2,47 milijardi kuna, stvarna ulaganja u projekt vlasnika farmi ·su 1,85 milijardi kuna, a 617 milijuna kuna su nepovratna proračunska sredstva. Držim, da će ovakav pristup u velikoj mjeri privući proizvođače, te potaknuti ostale činitelje na koje se računa u financiranju programa.

Predviđeni uvjeti kredita (rok otplate 10 godina, uz poček 2 godine, kamata 5%) su vrlo povoljni. Držim da je potrebno osigurati da najveći dio sredstava bude plasiran kao povlašteni državni kredit preko HBOR-a, bez posrednika, kako bi se izbjegli nepotrebni dodatni troškovi financiranja (kamate i naknade poslovnim bankama).

Garancije pri odobravanju kredita su kvalitetno postavljene sa stajališta osiguranja državne investicije, a također su primjereno stimulativne za investitore. U uvjete otplate kredita može se unijeti dodatak o obvezi

22

vraćanja vrijednosti

kapitalnih ulaganja u slučaju da investitor svojim propustom (nedosljedno provođenje predviđenih tehnoloških rješenja, nepostupanje sukladno preporuci službe državne potpore) utječe na učinkovitost poslovanja farme i nevraća­ nje kreditnih obveza. U provedbi uspostave proizvodnog sustava koristit će se stručna služba ovlaštena od resornog ministarstva. Vrlo je važno da će resorno ministarstvo donijeti pravilnik rada i cjenik usluga obvezujući za sve pružatelje usluga.

U izboru investitora od strane ovlaštene stručne službe vodit će se računa o sadašnjoj proizvodnji i sposobnosti investitora za buduće poslovanje. Program rada ili business plan je sastavni dio dokumentacije koju investitor treba priložiti za Natječaj. Potrebno je izradu business plana također povjeriti službama državne podrške koje su korisnici državnog proračuna (HZPSS, HSC) te fakulteti i instituti (Agronomski fakultet, Veterinarski fakultet, Poljoprivredni fakultet Osijek, Veterinarski institut i dr.). Kako su navedene službe i institucije korisnici državnog proračuna i obavljaju poslove iz ovog područja, tako bi izrađeni business planovi trebali predstavljati minimalni trošak za investitore, ali istovremeno bi osigurali kvalitetnu podlogu za pretpostavljeno učinkovito poslovanje investitora.

U izradi projektne dokumentacije treba kako je i navedeno, raditi na pojednostavljenju postupka. Isto tako, važno je da ovlaštena stručna služba svojim odgovornim radom spriječi svaku improvizaciju i odstupanje od utvrđenih tehnoloških rješenja, kako ne bi u pitanje došla učinkovitost projekta.

O učinkovitosti djelovanja stručnih službi na ustrojavanju i praćenju proizvodnje na farmama ovisit će konačna učinkovitost projekta.

Zato je potrebno osigurati dobru koordiniranost aktivnosti svih činitelja planiranog programa. ■

Mljeka,ski li5t 0612004.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

Od 14. - 16. travnja 2004. godine u Hrvatskom stočarskom centru boravila je komisija ICAR-a koju je predvodio glavni tajnik gospodin Andrea Rosati i član Upravnog odbora Uffe Lauritsen.

Glavni razlog posjeta bio je pregled i ocjena poslova i postupaka u provedbi kontrole proizvodnih svojstava domaćih životinja kao i metoda procjenjivanja uzgojnih vrijednosti radi dobivanja najvišeg statusa (specijalnog pečata) ICAR-a.

ICAR International comittee for Animal Recording je svjetska organizacija zadužena za standardizaciju, razvoj i unapređenje poslova i aktivnosti vezanih za uzgoj i procjenu uzgojnih vrijednosti domaćih životinja. ICAR postavlja pravila i standarde, daje uputstva za identifikaciju i registraciju domaćih životinja, registraciju roditeljstva, praćenje proizvodnih svojstava, izračun uzgojnih vrijednosti te publiciranje navedenih rezultata. Članstvo ICAR-a čini 60 zemalja iz Europe i svijeta. Hrvatskaje član I CAR-a od 1992. godine. Članice ICAR-a sudjeluju u radu svih izvršnih tijela, pripremaju izvješća, preporuke i radne upute.

Drugi nivo članstva čine organizacije koje u provedbi poslova poštuju sve norme i sve poslove rade prema međunarodnim standardima i preporukama ICAR-a. Očekujući ovu Mljekarski list 06/2004.

komisiju HSC se intenzivno pripremao duže vrijeme. Bilo je potrebno prilagoditi većinu naših poslova i metoda zahtjevima ovoga standarda te su obavljeni sljedeći poslovi: • Uređenje sustav obilježavanja goveda, ovaca i koza.

• Uspostavljen sustav kontrole proizvodnosti (mlijeka) na razini i prema zahtjevima I CAR-a.

• U spostavljen kvalitetan sustav kontrole sastava mlijeka • Uređen sustav praćenja roditeljstva te identifikacije i registracije istog • U spostavljen sustav kontrole poslova te metode za procjenu točnosti • Uvedene metode i mogućnosti za procjenu točnosti podataka u bazi i za provjeru točnosti obrade podataka • Poboljšana metoda procjena uzgojnih vrijednosti • Poboljšana metoda za izračun laktacijske proizvodnje • Osiguran sustav sigurnosti i čuvanja podataka • Educirani svi zaposlenici • Izrađena procedura i uputa za sve kontrolne poslove • Poboljšana statistička izvješća i izvješća za proizvođače •Usklađeni certifikati o životinjama • Osiguran kvalitetan unos, prijenos i povezivanje podataka iz različitih izvora te njihovo obrađivanje 23

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Ivrijednosti, a poslovi su usklas preporukama ICAR-a. đeni

• · Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, Križe • Osigurana mjerna oprema za poslove kontrole • Izvješća dinamike i kvalitete prema proizvođačima Ulazak HSC-a u drugi i viši stupanj članstva u ICARu zahtijeva u potpunosti korištenje preporuka i standarda, odnosno metoda i postupaka ove svjetske organizacije koje nam omogućuju usporedbe sa svim sličnim organizacijama i poslovima u svijetu, a našim uzgajivačima poveća­ va kvalitetu usluga HSC-a.

Najviši standard u ovom· dijelu stočarske proizvodnje pokazuje da smo u stanju organizirati i provesti poslove na najvišoj razini razvijenih_ stočar­ skih zemalja. Komisija je zaključila da je HSC dobro Qrganizirana ustanova u onom dijelu poslova koje su kontrolirali, pa usprkos objektivnim problemima (struktura gospodarstava) provodi vrlo korektno sustave identifikacije i kontrole proizvodnosti te izračuna uzgojnih

«Hrvatski uzgajivači mogu biti zadovoljni što imaju ovako dobro organiziranu ustanovu>>naglasio je Rosati. Komisija je također ispitala i pregledala postupke proizvodnosti na terenu i rad regionalnih stočar­ skih službi pa zaključivši da HSC zadovoljava sve uvjete, pozitivno je ocijenila rad HSC. Dozvolu i pravo na korištenje specijalnog pečata temeljem ove preporuke dobit ćemo poče­ tkom lipnja 2004. godine kada se u Tunisu održava Glavni odbor i Skupština I CAR-a. ,:]

STOĆARSKB •ZJOŽB8

I SMOJ·D U 2004.GODINI

M(jekarski list 0b/20fJ4.

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

o~m~ ~ oo~(!fmom ~e;

Zato je nadasve važno da sve površine s kojima mlijeko dolazi u dodir temeljito očistimo i dezinficiramo. U prvom redu to je sva oprema za mužnju ručnu ili strojnu.

Kvaliteta mlijeka u najvećoj mjeri ovisi o čistoći površine s kojom dolazi u kontakt. Na nečistim površinama, posebno onima na kojima su ostatci mlijeka, mikroorganizmi se brzo ra.zmnožavaju.

Pri mužnji, hlađenju ili transportu s tih površina prelaze u mlijeko u kojem nadalje brzo rastu i kvare mlijeko.

ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA OPREME ZA RUČNU MUŽNJO • Vanjsku i unutarnju površinu muzne posude odmah po mužnji isperemo mlakom vodom.

• U koritu pripravimo otopinu sredstva za ručno čišćenje i dezinfekciju pridržavajući se pritom uputa proizvođača. Sredstvo istresemo u vodu i miješamo drvenom žlicom. Ne snizujte koncentracije sredstva radi uštede jer će učinak čišćenja i dezinfekcije izostati!

• Pomoću četke i otopine za čišćenje odstranimo sve ostatke mlijeka.

•Soprane i dezinficirane opreme treba odstraniti sve ostatke kemijskih.sredstava, a to postižemo temeljitim ispiranjem vrućom vodom.

• Očišćenu opremu čuvamo u posebnom prostoru, a objesimo ju tako da se iz nje iscijedi voda.

Opremu ne ostavljati u staji ili u zaprašenim prostorijama da se do sljedeće mužnje ne uprlja.

• Prije sljedeće mužnje opremu ponovno isperemo vrućom vodom kako u mlijeko ne bi dospjeli mikroorganizmi koji su se pri čuvanju opreme razmnožili. ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA OPREME ZA MUŽNJO U KANTU ISPIRANJE OPREME ZAMUŽNJU • Odmah po završetku mužnje opremu za mužnju treba prenijeti u prostoriju za pranje muzne opreme. Muznu opremu ne smijemo prati u staji!!! Isperemo sve dijelove, kantu i muznu jedinicu • Pri pranju koristimo četku • Isperemo sve mljekovodne cijevi. U kantu nalijemo mlaku vodu i muznu jedinicu priključimo na vakuum. Muznujedinicu primimo za kolektor i sisne čaše više puta potapamo u vodu. Podizanjem i spuštanjem čaša u vodu muzna jedinica izmjenično usisava vodu i zrak čime postižemo bolju cirkulaciju vode u muznoj jedinici, a time i bolje ispiranje. Voda se nakuplja u kanti. Kad se kanta dovoljno napuni, prestajemo s ispiranjem, zatvorimo vakuumsku pipu, maknemo poklopac i vodu izlijemo iz kante.

1.

2.

J1Ljckarskilist 06/200'1:.

3.

25

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

2. PRIPREMA OTOPINE KOMBINIRANOGA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJU ♦ Otopinu

sredstva pripremimo u kanti ili koritu za pranje pridržavajući se uputa proizvođača. U vodu (temperature 60-80°C) dodamo propisanu količnu sredstva za dezinfekciju (uobičajena koncentracija otopine je 0,5-1 %) i promiješamo drvenom žlicom.

Ne snižavajte koncentraciju sredstva zbog uštede jer će učinak pranja izostati!!!

ČIŠĆENJE I DEZINFEKCIJA OPREME • Opremu za mužnju peremo na isti način kako smo je ispirali. Muznu kantu priključimo na vakuum, muznu jedinicu uzmemo za kolektor i sisne čaše uranjamo u otopinu za kombinirano čišćenje i dezinfekciju. Kada je kanta dovoljno puna, zatvorimo vakuumsku pipu i izlijemo otopinu natrag u kantu ili korito za pranje. Postupak ponovimo nekoliko puta.

• Po završetku čišćenja i dezinfekcije, pomoću pod tlaka očistimo i unutrašnjost sisnih guma pomoću

3.

četki.

• S unutarnje i vanjske strane očetkamo kantu i poklopac. Brtvilo poklopca skinemo kako bismo odstranili sve ostatke mlijeka koji su se nakupili pod njim.

• Posebnu pozornost treba posvetiti mjestima na kojima je moguće zadržavanje ostataka mlijeka.

•4.ZAVRŠNOISPIRANJE •Soprane i dezinficirane muzne opreme moramo odstraniti sve ostatke kemijskih sredstava. To postižemo temeljitim ispiranjem vrućom vodom prema već opisanom postupku. Ispiremo čistom pitkom vodom. Za ispiranje ne smijemo koristiti kišnicu ili higijenski neispravnu vodu jer će ona ponovno zagaditi opranu i dezinficiranu muznu opremu.

5. ČUVANJE OPREME ZAMUŽNJU • Opranu i dezinficiranu opremu za mužnju čuvamo u posebnoj prostoriji ostavljenu tako da se iz nje iscijedi voda. Opremu ne ostavljajte u staji da se ponovno ne uprlja!

6. ISPIRANJE MUŽNJE

I

,.

..

/.":

l

T

/~

.... /

MUZNE OPREME PRIJE PONOVNE

• Prije mužnje isperemo muznu opremu vrućom vodom. Vruća voda uništava mikroorganizme koji su preživjeli dezinfekciju, ali i one koji su zagadili opremu između dvije mužnje. ■

:26

M!jekarski list 06/2004.

ci

Izmjene su nužne zbog učinkovitije i jednostavnije primjene (u tehničkom -& smislu) postojećih odredbi Zakona, ali i i:t kako bi u Zakon bile ugrađene programske smjernice Vlade Republike Hrvatske.

Polazne pretpostavke u izmjenama bile su: 1. raspoloživi proračun i poštivanje međunarod­ nih obveza 2. još veće razdvajanje komercijalnih i nekomercijalnih gospodarstava (značajno povećanje iznosa dohodovne potpore) 3. preraspodjela poljoprivredne potpore radi radno zahtjevnije proizvodnje 4. postupno usklađenje potpora s agrarnom politikom EU Tako je predloženo obvezno uključivanje svih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, koja ostvaruju pravo na poticaje, u sustav obveznika poreza na dohodak od 01. siječnja 2007. godine, umjesto dosadašnjeg usklađiva­ nja s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Ukida se ograničenje od 2 milijuna kuna poticaja, što je bilo predviđeno kao najviši ukupni godišnji iznos potpora koje jedno poljoprivredno gospodarstvo može ostvariti, te se uvodi proporcionalno smanjenje poticaja od 4% iznad godišnjeg iznosa poticaja od 78.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu od 01. siječnja 2005. godine.

Uvedeni su novi poticaji za: proso, sirak, uljanu gorušicu, uljnu tikvu, ricinus, lan, konoplju, cikoriju, sudansku travu, sve povrće, nove vrste ljekovitog, aromatskog i začinskog bilja uzgojenog na oranicama te za jagode i to u iznosu od 1.250,00 kuna/ha.

S obzirom na smjernice programa Vlade Republike Hrvatske, po kojima je predviđeno -~ ~

itf(jekarski list 06/2004.

povećanje površina

pod višegodišnjim nasadima, udvostručeni su poticaji za vinograde i voćnjake te sada iznose 2.500,00 kuna po hektaru. Također su za 20% povećani poticaji za podizanje voćnjaka i vinograda. Umjesto po stablu uvedeni su poticaji za preradu ploda masline u iznosu od 1 kn/kg. Obračun potpore veže se uz broj stabala maslina upisanih u Upisnik te se utvrđuje maksimalan iznos potpore ekvivalentan količini od 35 kilograma maslina po rodnom stablu. Uvedeni su novi jednokratni poticaji za podizanje matičnjaka vinove loze i voćnih vrsta jednokratno, a povećani su poticaji za sadnice s 1,00 kune/kom na 2,00 do 5,00 kuna. U poticanju sjemenske proizvodnje uvodi se isplata po hektaru priznatog sjemenskog usjeva, a korisnici više nisu samo dorađivači sjemena već i poljoprivredni proizvođači.

Proširuju se poticaji u ekološkoj proizvodnji na sve uzgojene biljne kulture, a u stočar­ skoj ekološkoj proizvodnji uvode se poticaji za kuniće. Kriterij za ostvarivanje poticaja u ekološkoj je taj, da se uzgojeni proizvodi koriste kao sirovina za daljnju ekološku proizvodnju i kao sirovina za preradu u gotov proizvod s eko znakom.

Novi su poticaji za tov kunića 4,00 kn/grlu i za ženke uzgojno valjanih kunića u iznosu od 10,00 kn/grlu. Također su predloženi poticaji za proizvodnju uzgojno najkvalitetnije sperme bikova i nerasta kao i dodatni poticaj za ženke uzgojno valjanih grla u rasplodu.

Jedan od prioriteta u stočarstvu je tovljenje što više domaće teladi (umjesto klanja teladi usprkos zabrani) kako bi dobili više mlijeka kojim se neće prihranjivati starija telad. Zato su uvedeni poticaji za prodaju domaće teladi za tov u iznosu od 600,00 kuna, a junadi, umjesto jedinstvenog poticaja od 800,00 kuna napravljena je razdioba na način da je poticaj za utovljenu junad domaćeg podrijetla povećan na 1.000,00 kuna, a za utovljenu junad od uvozne teladi smanjen na 400,00 kuna. Poticaj za utovljene svinje domaćeg podrijetla je 100,00 kuna, a za utovljene svinje od uvozne prasadi 50,00 kuna.

Promjenom Zakona uvodi se nova, II. skupina korisnika potpore. Za I. skupinu dohodak je povećan sa 7.200,00 kn na 12.000,00 kuna po

Svi oblici potpora u po(joprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske definirani su Zakonom o državnoj potpori u po(joprivredi, ribarstvu i šumarstvu (donesenom 2002. godine) koji će se mijenjati prijedlogom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o izmjenama i dopunama.

')"'

,:.,/

Kvalitetne rasplodne steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatski-javite nam se radi individualne ponude!

Trgovci i suradnici - narudžbe su dobrodošle!

Iskoristite prednosti najveće svjetske populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedena: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com e-mail: info@interboves.com

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany germany • d-87452 altusried • diepo/z 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • tax:0049-83 73-9 30 65 IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA

INTERBOVES GmbH Germany

AKTUALNO

osobi godišnje, pri čemu je povećana korištenje poljoprivrednog zemljišta na maksimalno 5 hektara. Iznos potpore za II. skupinu korisnika iznosi 5.000,00 kuna po nekomercijalnom poljoprivrednom gospodastvu.

U izradu ovog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uložena je puno truda djelatnika Ministarstva, ali i predstavnika udruga proizvođača. Usvajanjem zakona u Hrvatskom Saboru neki od prijedloga će možda doživjeti promjene, a o tome ćemo izvijestiti sve

. čitatelje. O

·

IZ MINISTARSTVA

POLJPRIVREDE

Proizvođači

koji su u protekloj 2003. godini prodali manje od 6.000 litara mlijeka nisu u obračunu dobili i izračun poticaja za mlijeko jer po važećem Zakonu na to nemaju pravo. Novim prijedlogom Zakona o mlijeku u 2004. i 2005. godini ne primjenjuje se kriterij minimalno poticane količine. Proizvođači mlijeka kojima nije načinjen obračun prodanog mlijeka, dobit će ga za sve protekle mjesece 2004. godine, ali nakon stupanja Zakona na snagu .

TRŽIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV U POLJOPRIVREDI - TISUP

~~ m ~ ~ GD~ □ ~ @ ~~□ \f\ !!I) · četiri Tržište goveda Hrvatsko tržište stoke u 2003. godini karakterizirale su velike razlike u cijenama stoke početkom i krajem godine.

Početkom godine cijene žive stoke bile su među najvišima u posljednjih šest godina dok su krajem godine bile na najnižoj razini.

Piše:Krešimir ]akuŠ;dipl.ing.

iznosila je 13,40 kn/kg. Tijekom prva mjeseca 2003, godine cijene bikova bile su najviše od 1998. godine. U tom razdoblju cijene su u odnosu na prosjek istog razdoblja od 1998. do 2002. godine bile više za 13%. Junad je prodavana po cijeni od 14 do 17 kn/kg ŽV, a potražnja je bila vrlo dobra. Nakon razdoblja dobre potražnje uslijedilo je razdoblje pada potražnje uz niže cijene junadi.

Ovakav odnos cijena posebno je bio izražen Tijekom 2002. godine više cijene junadi na tržištu goveda (telad, junad i krave za klanje pobudile su veliki interes za tovom što je u drugoj grafl).

---------------------~ polovici 2003. godine rezultiralo velikom Graf 1: Prosječne cijene stoke na RH tržištu ponudom. Uslijed povećane ponude, prije svega junadi holstein pasmine u drugom 29,00 ,----------------------, kvartalu godine, započeo je padajući trend cijena. Nasuprot visokim cijenama početkom godine, krajem godine bilježimo najniže cijene. Do kraja godine cijene su pale za 23,4%, a u odnosu na protekle godine cijene za prosinac su u 2003. godini bile niže za prosječnih 15,67%. Uz probleme s nemogućnošću prodaje, poljoprivredna gospodarstva bila su suočena s rastom cijena agrarnih inputa, poglavito 2004.

2003. stočne hrane. Kako bi se pomoglo proTržište junadi u 2003. godini obilježile su izvođačima, resorno Ministarstvo je u stuvrlo visoke cijene uz veliku potražnju početkom denom pokrenulo akciju organiziranog otgodine te niske cijene i vrlo slaba potražnja kupa viška junadi. Otkup se nije odvijao po krajem godine. Prosječna cijena bikova željenoj dinamici. Osnovni razlozi bili su simentalske pasmine (do 24 mj.) u 2003. godini osjetno više otkupne cijene nego u zemljama u MIJekarski list 06/2004.

29

AKTUALNO

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE~==========~

okruženju kao i nedostatni skladišni kapaciteti mesopre-rađivačkih industrija, odnosno nemogućnost da u kratkom vremenu prerade i u trže velike količine junećeg mesa i prerađevina.

I u 2004. godini proizvođači junadi suočeni su s velikim problemima vezanim uz plasman junadi.

Cijene su do početka svibnja u 2004. g. najniže u posljednjih sedam godina. U posljednjih mjesec dana cijene se ne mijenjaju, a bikovi se uglavnom trže po cijeni od 10,50 do 12 kn/kg. Nije izražena neka veća razlika između ponude i potražnje i uglavnom se proda ono što je u ponudi. U narednih mjesec dana ne očekujemo osjetnije promjene na tom dijelu tržišta, dok će u vrijeme turističke sezone potražnja za svježim junećim mesom zasigurno biti veća. Istovremeno, cijena krava za klanje je najniža od 1997. godine s tendencijom daljnjeg pada cijena. U odnosu na petogodišnji prosjek cijena, od 1999. do 2003. god., cijene su u 18 tj. o.g. bile 30 % niže.

Prosječna cijena iznosila je 5,32 kn/kg. Najniža cijena zabilježena je na sajmu u Slatini gdje su krave, ovisno o kakvoći, prodavane po cijeni od 3 do 5 kn/kg. Ni na ostalim područjima cijene nisu bile osjetno više i krave su bile prodavane uglavnom po cijeni od 5 do 7 kn/kg. Suprotno trendu cijena domaćeg tržišta, na europskom tržištu bilježi se porast cijena goveda. Od početka godine porast cijena bilježi se u većini europskih zemalja među kojima su najznačajnije Nizozemska, Danska, Irska, Francuska, Italija i Njemačka. Prosječna cijena goveđih trupova (03) za EU u travnju je iznosila 1,97 eura/kg.

Najniže cijene u EU evidentirane su u Španjolskoj (1,37), Grčkoj (1,38) i Portugalu (1,46) dok su najviše bile u Francuskoj (2,32), Irskoj (2,09) i u Nizozemskoj 1,98 eura/kg.

Steone junice U posljednje tri godine u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra održane su brojne aukcije steonih junica. Interes za kupnjom na aukcijama proizlazi ponajprije iz činjenice-da se

na aukciji kupuje kreditom. Postignute cijene na tim aukcijama iznose uglavnom oko 11.000 kuna za steone junice simentalske pasmine. Cijena junica najviše ovisi o pedigreu grla pa su tako junice prodavane uglavnom po cijeni od 9.500 do 12.000 kuna. U tablici 1. navedene su najniže i najviše cijene koje su postignute u posljednje tri godine.

Kako je interes za kupnjom rasplodne stoke u posljednju godinu dana pojačan, u suradnji s HSC-om na TISUP-ovim web stranicama mogu se naći stalne ponude rasplodne stoke, pa tako i steonih junica. Također pozivamo sve zainteresirane da besplatno objave ponudu ili potražnju preko naših web stranica.__)

(TISUP-POLJOPRIVREDNO TRŽIŠTE, CIJENE, INFORMACIJE, KUPNJA, PRODAJA, ... )

N a T I S U P - o v oj w e b s t r a n i c i www.tisup.mps.hr moguće je pratiti tjedne minimalne, maksimalne, najučestalije i prosječne cijene gotovo svih poljoprivrednih proizvoda (stoka, meso, mesne prerađevine, voće, povrće, žitarice, uljarice, brašno, ribe, riblje prerađevine, sjeme, sadnice, sredstva za zaštitu bilja, gnojivo, stočna hrana) po županijama i gradovima na više cjenovnih razina. Uz podatke o cijenama na domaćem tržištu, stranica sadrži i informacije o stanju i cijenama poljoprivrednih proizvoda na inozemnom tržištu, informacije o prognozama uroda žitarica i uljarica, sadrži informacije o cijenama na poljoprivrednim burzama (žitarica i uljarica). Uz podatke i informacije s poljoprivrednog tržišta, TISUP omogućuje besplatno objavljivanje ponude i potražnje svih poljoprivrednih proizvoda kao i besplatno preuzimanje svih informacija o ponudi i potražnji (telefon, adresa, cijena, količina, proizvod ... ) preko web stranice. Uko~-------------------=======~ liko nemate osobno računalo, sve Tablica 1: Cijena steonih junica prodanih na aukcijskim ove mogućnosti i informacije moprodajama u organizaciji HSC-a (2001. -2003. g.) žete dobiti preko djelatnika HZPSS (savjetodavne službe), Minimalna cijena Maksimalna cijena Prosječna cijena HSC, ali i izravno na broj teleDatum steonih junica steonih junica steonih junica održavanja Broj junica fona 01/610-66-85). (kn/kom) (kn/kom) (kn/kom)

30

2001.

722

10.084,69

7.700,00

12.200,00

2002.

2003.

218 150

11.104,36 11.138,67

9.100,00 8.000,00

14.600,00 13.500,00

U sljedećem broju čitajte «Tržište svinja i odojaka u 2003. i 2004. g.»

Mljekmski list 06/2004.

VETERINARSTVO

r,;::r;;,\\vr~rn,f:\

A_nt_u_n_Ki_o_s_te_lz_·ć~

~\J~ Začepjednjakaje poremećaj koji nastaje

Piše:

,____m_r._. s_c_.

zalogaj zaostane dolazi do grča jednjaka, govedo se uznemiri, pokušavajući izbaciti ili progutati hranu ispruži vrat, spušta glavu, davi se i pojačano slini. Govedo također ispruži jezik iz usta i ima napade kašlja koji se mogu pojačavati sve do gušenja.

Važno je napomenuti da zbog začep­ ljenja jednjaka ne dolazi do izbacivanja plina iz buraga. Plin se brzo nakuplja u buragu izazivajući nadam odnosno poveća­ nje volumena buraga, a posljedično tome dolazi do pritiska na srce i pluća goveda.

U slijed pritiska na srce i pluća dolazi do otežanog disanja i cirkulacije krvi u srcu i plućima.

U pojedinim slučajevima zalogaj koji zaostane u jednjaku može •vršiti pritisak na dušnik i na taj način otežavati disanje.

Zbog pritiska zalogaja na stijenku dolazi do upale sluznice jednjaka, a kasnije i dubljih slojeva, koji mogu odumrijeti (nekroza).

Navedene promjene mogu završiti perforacijom, odnosno stijenka jednjaka može biti probijena zbog nastalih promjena, te se u tom slučaju životinja mora ekonomski iskoristit (zaklati).

Liječenje. Već je napomenu to da je uslijed začepljenja jednjaka onemogućena izbacivanje plina iz buraga, pa posljedična tome dolazi do nadma koji ugrožava život goveda. Zbog nestručnog liječenja može doći do teških ozljeda (jednjaka, ždrijela, buraga), koje najčešće završavaju pogubno za životinju. Također, zbog velikog pritiska buraga na srce i pluća životinja se može ugušiti. Stoga je potrebno odmah pozvati veterinara, koji će odabrati odgovarajući način

zbog zaostajanja hrane ili stranog predmeta u jednjaku čime se smanjuje ili prekida njegova prohodnost. Bolest se često javlja u goveda te može dovesti do uginuća životinje.

'--------------------Do začepljenja jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, nedovoljno sažvakanog i ovlaženog zalogaja hrane. Bolesti su posebno podložne životinje koje pohlepno jedu.

Zalogaj hrane može zastati u vratnom dijelu jednjaka neposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestu gdje jednjak prolazi kroz ošit (dijafragmu). Vrlo često dolazi do začepa neposredno iza ždrijela.

Začepljenje jednjaka najčešće nastaje uslijed gutanja klipa kukuruza, krumpira, jabuke, komada repe, komada bundeve, srčike kupusa ili kelja.

Govedo može doći do navedenih krmiva u staji, voćnjaku, dvorištu obiteljskog gospodarstva ili na pašnjaku.

Znakovi bolesti. Znakovi se jave iznenada, prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kad

liječenja.

Preventiva. Hrana uvijek mora biti dovoljno usitnjena. Potrebno je izbjegavati hranidbu cijelim ili nedovoljno usitnjenim klipovima kukuruza. Posebno treba paziti prilikom pripreme hrane za goveda koja hlapljivo jedu, te su zbog toga podložnija začepu jednjaka.

M~'ekarski Li,st 06/2004.

31

VETERINARSTVO

KRPELJIVOST

Piše: mr. se. Antun Kostelić

Vrijeme je izlaska životinja na pašu, stoga moramo upozoriti na opasnost od krpelja. Krpeljivost je posljedica invazije životinja vanjskim parazitima (nametnicima) krpeljima. Krpelji se zadržavaju u šumama, šikarama, grmlju i niskom raslinju na pašnjacima.

Invazija se najčešće javlja u proljeće ijesen. Štete od krpelja su višestruke: 1. izazivaju nemir životinja

2. bušenjem oštećuju kožu 3. sišukrv 4. njihova slina djeluje toksično (otrovno) lokalna i na središnji živčani sustav 5. prenose brojne zarazne i parazitarne bolesti.

Pronalazimo ih često na skrivenim mjestima na tijelu životinje: iza rogova, u naborima plah-

tice, na vimenu i na korijenu repa. Životinje često grebanjem o tvrde predmete pokušavaju skinuti krpelje tako da dolazi i do pojave rana na koži koje često krvare.

Suzbijanje krpelja. U prirodi krpelje možemo suzbiti spaljivanjem terena na kojem se oni nalaze, međutim to je u praksi najčešće neprimjenjivo. Jedna od boljih metoda je uništavanje krpelja na samoj životinji.

Krpelje je najbolje ukloniti rukom i to nakon povratka životinja s paše. U slučaju daje krpelj s rilom duboko zaboden u kožu potrebno ga je omamiti eterom ili uljem kako bi ga lakše cijelog uklonili.

Jedna od metoda je kupanje životinja u akaricidima, međutim to je prilično skupa, pa se rijetko koristi. L)

~~ ~I~ ~ [illu[] □m[I@]um@ m[ru[]

U brojnim stručnim i znanstvenim časo­ pisima kao i knjigama iz područja stočar­ stva pogrešno se koristi stručna termino• logija. Autori takvih tekstova zaboravljaju definiciju pojedinih stručnih izraza i pojmova pa koriste neprihvatljive riječi u opisu nekih pojava.

Jedan od takvih pojmova je i mastigdje korisnici takvog naziva žele naglasiti da to mlijeko potječe iz upaljenogvimena.

Mastitis ili upala vimena posljedica je ulaska mikroorganizama u vime i štetnog ___________________ tično mlijeko,

~

djelovanja na tkivo vimena i stanice koje 1,.,: luče mlijeko. Posljedice štetnog djelovanja I:: u vimenu rezultiraju smanjenjem lučenja ~ '"-l mlijeka, povećanjem broja somatskih sta~ nica u mlijeku, ali i promjenama kemijskog sastava mlijeka. Pored navedenog u slučajevima teške upale vimena, više se ne luči mlijeko nego gnojni (krvavi) sekret koji se nikako ne može nazivati mlijekom!

Dati mlijeku naziv mastitično zato jer potječe iz upaljenog vimena je smiješno jer po toj

32

_.

logici mlijeko koje potječe od životinje koja boluje od ketoze možemo zvati ketozno mlijeko jer se u njemu nalaze ketonska tijela. Zatim mlijeko koje potječe od životinja koje boluje od metiljavosti možemo nazvati metiljavo mlijeko jer metilji luče produkte metabolizma u krvo~ok i njime dospijevaju u mlijeko. Zatim mlijeko bi još moglo biti listeriozno, brucelozno, tuberkulozno itd. samo zato jer životinja boluje od neke bolesti koja može negativno utjecati na zdravlje vimena ili kakvoću mlijeka.

M{jekarski list 06/2004.

rbm cc, Eug ·nade P1cnn n bb tel.: 01 2791- 22. _791-057. 27 I- 90

di BELARUs· P/A

MINSK

TRACTOR

WORKS

NAPOMENA: Sve cijene suizražene bezPDV-

VETERINARSTVO

Mlijeko ne može biti niti inficirana!

Pored naziva mastitično mlijeko još jedan pojam često se pojavljuje u časopisima i stručnoj literaturi a to je inficirana mlijeko.

VIROVITICA • J.J.Štrosmaje • štednjaci na kruta goriva • štednjaci zacentralno grijanje • peći nakruta goriva • kotlovizakamine, kalijeve peći • dijelovizazidanepeći

Mogućnost

prilaqođavanja

dimnihizvoda i vodovodnih

prl~ljućaka prema

..

kupe•

PEĆI NAPILJEV1NU ZA CENTRALNO GRIJANJE u grijanjepro1tortj11 objelcata I kompleksa tanov1nj11 plaatanlka,ataklenlkl, fannl I radlonlCklhprostora

Profesor lvan Zaharija u knjizi Opća epizootiologija daje jednostavnu definiciju infekcije: Infekcija je prodor ili naseljenje i umnažanje patogenih mikroorganizama u tkivu čovjeka, životinje ili biljke.

Iz navedene definicije vidimo da se pojam inficiran može koristiti jedino kada se radi o živom biću (čovjek ili životinja) ili o biljci, a nikako kada govorimo o stvari kao što je mlijeko, hrana, tlo ili oprema.

U slučaju kada govorimo o nazočnosti mikroorganizama na ili u predmetima, tekućina­ ma, hrani, tlu itd., ispravno je korištenje pojma zagađen ili kontaminiran a nikako inficiran!

Mlijeko može biti kvalitetno ili nekvalitetno Pravilnikom je definiran pojam mlijeka i način na koji se ocjenjuje njegova kakvoća. Samo ćemo ponoviti da kakvoću mlijeka procjenjujemo na temelju utvrđenog kemijskog i higijenskog sastava .

Mlijeko može biti kvalitetno ili nekvalitetno, zagađeno ili nezagađeno mikroorganizmima ili ostatcima lijekova, promijenjenog ili nepromijenjenog kemijskog sastava, sa većim ili manjim brojem somatskih stanica itd., ali ponavljamo nikako mastitično ili inficirana.

Iz svega navedenog proizlazi potreba za pisanjem pojmovnika u kojem bi se precizno definirali stručni nazivi iz područja poljoprivredne i veterinarske znanosti.

Brouwers

oprema

za staje:

Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica

folije

i mreže;

Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex

Polovno; Mehanizacija,

hangari

Instalacija: Izmuzišta,

stajske

opreme

Partner:

Surge

rf\\

Ned agro d.o.o . . Mekušanska

~---::71. t:(JJ

O

-)-1-

cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi htnet hr

il,f//ekarskilist 06/20(),.f_

OVČARSTVO

Piše: prof dr. se. Boro Mioč

l!PU■LICI H Godine 1997. ponovo je uvezeno 60 ovaca iz Austrije. U početku uzgoj je organiziran na širem varaždinskom području, a kasnije se, s povećanjem ukupne populacije, proširuje i na druge županije u unutrašnjosti. Prema najnovijim podatcima Hrvatskog stočarskog centra, u Hrvatskoj ukupno 43 uzgajivača uzgaja 1 607 istočnofrizijskih ovaca i to u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarska -bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji. Prvi rezultati prilagodbe, otpornosti na bolesti teproizvodnje mlijeka i mesa zadovoljavajući su i za očekivati je daljnje povećanje ukupnog broja istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj.

Proizvodne odlike a)plodnost Prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra u 2002. godini 1 306 istočno frizijskih ovaca dalo je 1 714 janjadi, odnosno u prosjeku 1,3 janjadi u leglu. S obzirom na pasminski potencijal s rezultatima plodnosti, uzgajivači se ne smiju zadovoljiti jer je plodnost istično­ frizijskih ovaca u drugim zemljama, osobito u Njemačkoj, znatno veća (tablica 1). Najveća registrirana proizvodnja janjadi po jednoj ovci utvrđena je u Njemačkoj, gdje je jedna ovca u 10 janjenja ojanjila 32janjadi.

Proizvodnja ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj sveje interesantnija te se broj muznih ovaca, ukupna količina proizvedenoga mlijeka i sira stalno povećava. Količina proizvedenog i preradenog ovčjeg mlijeka povećava se iz godine u godinu.

Raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave navedenom proizvodnjom, podjednako se šireći u tradicijskim ovčarskim krajevima (Istra, Dalmacija, otoci...) i u unutrašnjosti. U proizvodnji mlijeka najviše se koriste autohtone pasmine (istarska ovca, paška ovca, creska ovca, dalmatinska pramenka) i nešto križanaca lokalnih ovaca s avasijem te čistokrvna istočno­ frizijska ovca.

Istočnofrizijska ubraja se među najmliječnije pasmine ovaca u svijetu. Nastala je u području sjevernonjemačke pokrajine Istočne Frizije po kojoj je dobila ime. Jedna je od starijih pasmina ovaca i spominje se u Vatikanskim arhivima iz 1530. godine. To je dosta krupna, bijela ovca čije su glavne odlike, uz visoku mliječnost, visoka plodnost i ranozrelost.

U odgovarajućim uvjetima hranidbe, njege i držanja, prosječno se po jednoj ovci dobije od 2,1 do 2,3 janjadi. Šilježice su za prvi pripust spolno spremne već u dobi od 6 do 9 mjeseci. Međutim, smanjena mogućnost prilagodbe i osjetljivost na određene bolesti glavni su razlog koji je sputavao širenje ove pasmine u Europi i u svijetu. U bivšoj Jugoslaviji evidentiran je uvoz ove pasmine u više navrata, ali svi pokušaji su neslavno završili bez nedovoljnog poznavanja pasmine, njenih potreba i zahtjeva. Istočnofrizijska ovca nije tipična životinja stada i ne voli uzgoj u velikom broju.

Međutim, 1994. godine mljekarska industrija «Vindija» Varaždin uvezla je 80 grla istočnofrizijskih ovaca, a 1995. još 140 iz Njemačke.

Mljekarski list 06/2004.

Tablica 1: Veličina legla istočnofrizijskih ovaca u različitim zemljama

DRŽAVA

VELIČINA LEGLA

Hrvatska

1,31

Češka

1,34-1,70

Grčka

1,73

Turska

1,41-1,49

Njemačka

2,1-2,3

85

eid1o.ć.u » Y-ISOkokvalitatne giltliiveciievizaprellramltenu indlSlriiu

uponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCCljftfovisnoo potrebi: • Zaprotokalkohola (pivo,vinoi sl.),ml'ljeka i ""8fnll masti,voćnih sirupa,mineralne vode.jestivihulai sl.

• Upromjerima od2 mmdo 150mms radnim tlakomod 6 barado 20bara. » Visokokvalitetne gibliivaciievizaindustrijskunami•u Uponudije nabllikotipovagllll8llihi PVCctjeviovisnoo namjenii potmbi: • Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovar zrna(kukuruz,pšenicai sl.). zaodzrlčivanje i otprašivanje. zaparui vruću vodudn 210C. • Upromjerima od10111111 do 150mms radnintlakomod8 barado 20bara.

TEHNO-HIDRAUUll b

cij

I

B: 11/11 U ,. B: li/U U Ili fll: li/U U • Ili: ■lln D Ili HIII.:prodajaOtehno-hidraulik.hr; 111111111 li. n · 1143711111111/IIIIUE

ONIČNI RASTJERIVAČ GLODA J\CA • rastjeruje krtice, rovce, voluharice,poljske miševe • dimenzije 38 cm x 5,7 cm • napajanje 6 V (4x 1,5 V "O") trajanja 4 do 6 mjeseci • Frekvencija300 Hz · • jednostavan za rukovanje,siguran i efikasan • 100%vodonepropusan • neškodljivza crve, kišne gliste i ostale podzemne kukce • djeluje u krugu promjerapribližno36 m ( I 000 m') • najhumanijii ekološkinajprihvatljivijinačin čuvanja vrtova i travnjaka od štetnih glodavaca

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ

NAMETNIKA • efikasnodjeluje na miševe, štakore,žohare,buhe, paukove, mrave i ostale nainetnike • nečujan za ljude i kućne ljubimce • ne ometa rad elektroničkih uređaja • napada slušni i živčani sustav većine nametnika uzrokujući im bol i neugodu • efikasno štiti površinu od 370 do 450 m' • težina 160 gr; potrošnja 1,5 W • automatskiemitira frekvencije 30 • 65 kHz koje se stalno izmjenjujukao udarni valovi • napajanje220 V 50 Hz adapterom9 V

Narudžbe:ELMEXd.o.oBjelovar• Tel:043/242-893• Gsm:091/205-4688• Fax: 043/220-046 Cijenajednog uređaja s PDV-omje 199 kn+ poštanskitroškovi.Veće narudžbepo dogovoru.

Garancija:12 mjeseci. U slučaju da nistezadovoljni,vraćamo vam novac!

OVČARSTVO

Tablica 3: Proizvodnja mlijeka istočnofrizijskih Dva su osnovna razloga manjeg broja janjadi ovaca u nekim europskim zemljama po ovci godišnje u nas, u odnosu na druge europske zemlje. Prvi razlog je veći broj mlađih DRžAVA MLJJEKO,KG ovaca u praćenoj populaciji (oko 72%), a drugi 364,65 Hrvatska razlog je neadekvatna hranidbena pr iprema Njemačka 540-650 ovaca prije pripusta. Uvjeren sam da će za Velika Britanija 450 izvjesno vrijeme prosječna veličina legla 1·stočno250-350 Švedska frizijskih ovaca u Hrvatskoj biti znatno ve ća.

Bugarska 292 Prosudba mliječnih odlika: dužine lak tacije, Grčka 178-183 prosječne dnevne količine mlijeka, ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji, sadržaja Tablica 4: Utjecaj redoslijeda laktacije na proizvodnju (%) i ukupne količine (kg) mliječne mlijeka istočnofrizijskih ovaca masti, bjelančevina i laktoze izvršena je korištenjem podataka kontrole mlije- Redoslijed Broj zaključenih Dužina laktacije Mlijeko Mlijeko laktacije laktacija (dana) /dan (kg) (kg) čnosti Hrvatskog stočarskog centra za 1,13 I. 190 193 219,32 ukupno 438 ovaca. Od toga je 190 ovaca 1,26 II. 213 271,16 131 bilo u prvoj laktaciji, 131 u drugoj, 86 u III. 208 1,54 86 326,03 trećoj, 10 u četvrtoj i 21 u petoj laktaciji.

IV 247 2,07 10 513,50 Istočnofrizijske ovce su u laktaciji V 1,95 21 246 493,26 od 221 dan, u prosjeku dnevno proizvele 1,59 kg mlijeka, odnosno ukupno u j" Tablica 5: Utjecaj redoslijeda laktacije na kemijski laktaciji 364,65 kg mlijeka s 5,68% sastav mlijeka istočnofrizijskih ovaca mliječne masti, 4,92% bjelančevina i Redoslijed Mast Bjelančevine Laktoza 4,59% laktoze (tablica 2). laktaci'e k % k % k % Svaki čovjek, pa tako i ovčar, često 12,57 4,94 I. 5,78 10,68 4,63 9,55 vlastite rezultate uspoređuje s drugima.

II. 5,93 15,91 5,01 4,64 12,21 13,39 Kada se naši rezultati mliječnosti III. 18,14 4,89 15,78 4,60 14,68 5,74 usporede s rezultatima u drugim europIV 5,65 28,78 4,93 4,64 22,53 24,84 skim zemljama možemo biti zadovoljni (tablica 3), ali naravno uvijek treba 4,44 13,89 V. 5,27 25,35 4,87 23,59 težiti boljemu. dana ovce proizvedu 540 Tablica 2: Proizvodnja i kemijski sastav mlijeka istočnofrizijskih do 650 kg mlijeka, a ovaca zabilježeni rekord je Mliječna 1 498 kg mlijeka u lakMlijeko Bjelančevine Laktoza Dužina mast taciji.

Proizvodnja mlijen=438 laktacije Ukupno, ka, i njegov kemijski % kg % % kg kg (dana) k/dan kg sastav (sadržaj suhe tvaprosjek 221,40 364,65 1,59 5,68 20,15 4,92 17,66 4,59 14,57 ri, masti, bjelančevina i laktoze) nije isti u svim Iz tablice 3 je vidljivo da mliječnost laktacijama. Najviše mlijeka daju ovce u IV i V. laktaciji (tablica 4), dok je najveći sadržaj masti, istočnofrizijskih ovaca u našim uvjetima znatno zaostaje za onom u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, bjelančevina i laktoze utvrđen u mlijeku ovaca u a veća je nego u Švedskoj, Bugarskoj i Grčkoj. drugoj laktaciji, što nije uobičajeno. Obično Najniža mliječnost utvrđena je u Grčkoj što mlijeko starijih ovaca sadrži više navedenih kemijskih sastojaka. Međutim zahvaljujući većoj upućuje na zaključak da ova pasmina ne voli suhu klimu. Najveća proizvodnja mlijeka isto- ukupnoj proizvodnji mlijeka - najviše mliječne čnofrizij skih ovaca je u Njemačkoj, u podrumasti, bjelančevina i laktoze - proizvode ovce u čjima gdje je nastala. U laktaciji od 210 do 264 IV i V. laktaciji (tablica 5). ,_J Mljekarski list 06/2004.

37

RAZMIŠLJANJE

TEREN

S KOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NA POWUr'i

~~~QJJ®u~u

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za lipanj: Određivanje kvota - proizvodnje mlijeka

svakim danom je sve bliže.

PROBUDITE SE, trka je počela! Više nije 5 minuta prije 12, već je ostala samo zadnja minuta. NEMOJTE POSLIJE REĆI: NISMO ZNALI. Gradite štale od dasaka i čim dođe prva krma kupujte junice, krave, žensku telad. Sve raspoložive kredite sada treba uložiti u proizvodnju mlijeka. I još jednom, okanite se svinja i tova junadi. Time neka se bave svinjogojci i tovljači.

S primjerima OPG-a iz prakse, želim potaknuti što više poljoprivrednika proizvođača mlijeka da krenu ovim putem - od sitnih proizvođača, prema srednje velikim i većim proizvođačima.

OPG Ivana Povijača, Selnica Podravska, Legrad Ivo Povijač (1951.), Marija (1954.) i sin Franjo (1978.). Veličina gospodarstva: 16 jutara vlastite zemlje + 16 jutara u zakupu i 9,5 jutara okućnice na kojoj gradi novu farmu sa «lauf stajom». «Lauf staja» za 30 do 35 krava imat će puni pod - kosa ploča.

Struktura stada 14 krava + 4 bređe junice + 13 mladih junica različitog uzrasta. Obratite pozornost na ovaj podatak: 13 mladih junica različitog uzrasta. To je vrlo važno za svakog proizvođača mlijeka. Svako žensko tele, i ono jučer oteljeno, već je buduća junica. Krave su crno bijeli holštajn. Mušku telad, tešku 80 kg, kolju za vlastite potrebe ili prodaju.

Povijačevi su se počeli ozbiljnije baviti proizvodnjom mlijeka 1991. godine s 3 simentalke 38

+ 2 crno bijele holštajnke - ratne izbjeglice sa čepinske farme.

Te dvije holštajnke odredile su

budućnost i pravac razvoja ovog OPG-a. Na ovom

gospodarstvu praktično nema staje. Sve tri staje u nizu izvana izgledaju kao malo veće šupe, a u stvarnosti Ivo je tako i povećavao stajske kapacitete. Na ovom gospodarstvu, kao i kod Mladena Petričevića, po kvadratnom metru staje proizvodi se najviše mlijeka u Hrvatskoj. Povijačevi su svoje stado povećali 1995. godine kupnjom 6 crno bijelih junica. Od 1991. do 2003. godine s ovog gospodarstva nije prodana niti jedna junica, niti žensko tele. Od 1991. do 1995. godine najbolja krava dojila je dnevno najviše 20 litara mlijeka. Savladavanjem tehnologije travnjaštvai sjenaže od 1995. do 2003., mliječnost svih krava u vrhu laktacije podignu taje na 30 do 40 litara dnevno. Najbolja prvotelka 2003. godine dojila je 38 litara dnevno. Zbog izuzetno skučenog prostora i loše staje, a tako visoke mliječnosti, godišnje izluče 3 do 4 krave, a na njihovo mjesto dolaze prvotelke. Znači da je remont stada oko 25 do 30 %. Preseljenjem u novoizgrađenu lauf staju 2004. godine, s ispustom i pregonskim pašnjakom, remont stada bit će manji od 20 %.

Za izgradnju nove lauf staje za 35 krava, Ivo je do sada koristio svega 120 000 kuna, sve ostalo financira vlastitim sredstvima iz proizvodnje mlijeka. U staju je do sada investirano preko 500 000 kuna. Temelji staje postavljeni su 1998. godine, bit će «useljiva» u travnju 2004. godine.

Proizvodnjom mlijeka od 1998. godine do 2003. kupljeno je 10 jutara zemlje i traktor M.F. od 114 KS, sjetvospremač, silokombajn za kukuruz i silokombajn za sjenažu, visokotlačna preša za kockaste bale za sijeno i slamu, trobrazni plug, rotokosa, pauk, grablje, prikolica za stajnjak, silo čekićar i silos za 30 tona zrna.

Povijač je svoje gospodarstvo uključio u sustav PDV-a od prvog dana. Godišnji povrat poreza iznosi najmanje 30 000 do preko 50 000 kuna, ovisno o investicijama.

Povijačevo gospodarstvo bilo je također jedno od sitnih gospodarstava, ali Ivi nije trebalo 2 puta reći kako bi bilo dobro da svoje poslovanje uključi u sustav PDV-a. Pogriješili su svi oni koji se nisu odmah uključili u sustav PDV-a.

Iz kancelarije Poljoprivredne savjetodavne službe u Koprivnici nitko od po]joM(jekarski list 06/2004.

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

privrednika nije izašao bez upute da svoje Hrvatskoj iz godine u godinu uzgoji sve veći broj poslova-nje uključi u sustav PDV-a jer je to kvalitetnih junica. dobro, i jer od toga može biti samo koristi.

Evo, ovo je dobra razvojna politika jednog Neki nisu htjeli uključiti svoje poslovanje u OPG-a od 3 krave 1991. godine do 20 krava 2005. sustav PDV-a jer nisu ni planirali razvoj svoga godine, od 12 000 litara mlijeka do 120 000 litara gospodarstva i povećavanje proizvodnje i to im se koliko će biti proizvedeno 2005. godine od do sada osvetila, a drugi su žmukljarili bojeći se vlastito uzgojenih krava. da će nešto morati dati državi.

Od tih 120 000 litara mlijeka po 3 kune bit će Sustav poreza na dodatnu vrijednost ili PDV ostvaren ukupni prihod od 360 000 kuna i to od je poticajna mjera razvoja. Za sve investicije u domaćeg uzgoja krava. razvoju, pa čak i u tekućem poslovanju za Da bi «lauf staja» 2004. godine bila stavljena stvaranje novostvorene vrijednosti, dobije se u puni pogon, u planu je kupnja još 15 bređih povrat poreza. Taj povrat poreza isključivo je junica crno bijelog holštajna iz hrvatskog uzgoja, namijenjen poticanju što većih investicija u a u nedostatku hrvatskih junica, iz Austrije. razvoj i veću proizvodnju.

Ako 15 novih prvotelki tijekom prve laktaPovijačevi uredno uplaćuju 3 mirovinska cije proizvede po kravi najmanje 4 500 litara (što osiguranja + 2 zdravstvena osiguranja. Također je u vrhu laktacije najniže oko 20 litara dnevno), plaćaju i godišnje osiguranje kuće i zgrada. ukupno oko 67 500 litara mlijeka po 2, 7 kuna za Kako se povećavala godišnja proizlitru iznosi oko 182 250 kuna. Ove kupljene vodnja mlijeka na OPG-u? junice moguće je u cijelosti isplatiti, odnosno Početkom 1991. predano je od 5 krava 12 000 vratiti kredit u samo 2 godine. litara mlijeka. Od 1991. do 1998., broj krava je Za vas proizvođače mlijeka, koji bi željeli povećavan od 5 do 12, a proizvodnja mlijeka od povećati proizvodnju mlijeka i domoći se 12 000 litara do 70 000 litara godišnje. Sa 14 visokomliječnih krava, imam dva pitanja: prvo: krava 2003. isporučeno je 80 000 litara, od kako osigurati novac za kupnju junica, i drugo: čega je ostvaren ukupni prihod od oko 240 koliko će na uvozu svake junice što znači i na 000 kuna. Mlijeko je stalno ekstra klase. vama zaraditi uvoznici? Uz dobar razvojni Otkada se znamo, Ivo i Franjo nisu nikada program uvijek ide dobra računica. 2003. godine bili nezadovoljni cijenom mlijeka, nikada nisu 80 000 litara mlijeka i 240 000 kuna. 2004. komentirali koliko košta jedna boca mineralne godine useljenje u novu lauf staju s izmuzištem, s vode, a koliko jedna litra mlijeka, koliko koštaju ispustom i pregonskim pašnjakom, teljenje vlaveterinarske usluge. Sve o čemu smo razgovarali stito uzgojenih i kupljenih junica i formiranje bilo je o travnjaštvu i sjenaži, silosima, rezanju stada od 30 krava. 2005. na 2006. godinu od 30 papaka, gnojidbi, kako da se poveća proizvodnja krava 147 500 litara mlijeka x samo 2, 7 kuna = mlijeka po kravi i ukupno, o kvaliteti mlijeka i 398 250 kuna. Razlika u litrama, u korist izgradnji lauf staje. Prve 4 vreće sjemena povećanja proizvodnje tijekom samo 2 godine, nizozemske travne smjese engleskih ljuljeva na minimalno iznosi 67 500 litara a razlika u kunama samo 158 250 kuna. ovo gospodarstvo dopremio je jednog poslijepodneva Ivanov poljoprivredni savjetnik Raduje me kao poljoprivrednog savjetnika, 1998. godine. kada uspijem potaknuti male proizvođače mlijeTako sam uz Povijače, Martinčeviće, Paniće, ka, osobito mlađe, da povećaju svoju proizvodČevise, Petričeviće, Mahovliće, Vrlce, Imbrišiće, nju. Većina malih i srednjih proizvođača ima sasGrubiće, Satajiće, Kenđeliće, Laklije, vim dovoljno zemlje, ali premali broj krava.

Kovačeviće, i mnoge druge učio i postao bolji Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji mi na terenski agronom i bolji poljoprivredni ovom putu nesebično pomažete trudeći se da savjetnik. Njihovi uspjesi su i moji uspjesi, a naša svima koje dovedem na vaša gospodarstva na zajednička zadaća je da se u Hrvatskoj iz godine praktičnu edukaciju objasnite vaš način rada i u godinu proizvede sve više mlijeka i da se u vaš put do uspjeha.

Mljekarski list 06/2004.

39

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

Piše: Nikola] agačić, dipl.ing. ne smije biti u blizini bunara.

Odraslom grlu treba ljeti osigurati 50-60 litara vode na dan (zimi manje), a pri napajanju paziti da se stoka kod valova ne gura.

Nikako ne koristiti vodu iz lokava i bara. Samo «higijenska» i zdrava štala uvjet je za za dobru proizvodnju i očuvanje zdravlja stoke.

Kod nas već ima i suvremeno opremljenih štala ali i pitanje kako je stočari koriste. Da li je zrače, čuvaju li stoku od propuha a posebice sisajuću telad? Čiste li od balege stijene i hodnike, čiste li prozore, kanalizaciju i dr.? Nerijetko su nečista goveda i u mnogim suvremenim štalama pogotovo ako u štalama nema rešetkastih ležišta. Osobito treba paziti na temperaturu u štali. Ne smije biti prehladno, a ljeti vruće i sparno da stoka ne bi dobila bronhopneumoniju. Štalu treba čistiti svakodnevno, odstraniti gnoj, ne prolijevati mlijeko pri mužnji da se ne bi skupljale muhe.

Telad treba češće puštati van iz štale, a i kravama treba osigurati kretanje na pašnjaku ljeti, a zimi u ispustima. Zimi krave držati u ispustu dnevno nekoliko sati radi zdravlja i otpornosti prema uzgojnim i drugim zaraznim i nezaraznim oboljenjima.

Govedu treba svakodnevno čistiti zamazana mjesta četkom ili slamom, a toplom vodom ako je uprljana balegom jer se balega na govedu ne smije osušiti.

Nažalost, često se može vidjeti suha balega na butinama krave i u tzv. boljim štalama.

Praktičari dokazuju da čiste, higijenski držane krave daju više mlijeka, a čista telad i junad prirašćuju bolje za 10-15%.

Nehigijena i nečistoća legla su kojekakvih parazita kao i ušiju, muha, šuge, krpelja, lišajeva - koji stoci nanose mnogo muka, a čitavom stadu proizvodni gubitak.

Održavanje čistoće, higijene, držanje stoke na pašnjacima ili ispustima najbolji je put do očuvanja zdravlja! O

Moja je ocdena da još danas u seoskom gospodarstvu, osobito starijih osoba, oko 60% domaćinstava (ako ne i više) nema dobre uvjete higijene i njege kakva je potrebna stoci, osobito govedima.

Takve uvjete imaju obiteljska gospodarstva s modernijim štalama, automatskim hranilicama, pojilicama, ventilacijom i dr.

No i na suvremenim gospodarstvima nužno je posvetiti pažnju govedima jer se problem higijene ne rješava samo suvremenom štalom, nego i pridržavanjem svih uvjeta potrebnih za držanje stoke.

Da bi stoka mogla napredovati, treba joj osigurati dobru hranu, napajanje, udoban smještaj kojega treba čistiti i održavati, zatim osigurati zdravstvenu zaštitu od zaraznih i parazitnih oboljenja. Osnovu pravilne njege, uz redovito napajanje, čini dobra hrana. Stoku treba uvijek u isto vrijeme hraniti, a krmiva pripremiti tako da budu što tečnija iješnija.

Najbolje je da se već sjetvom osigura krma na vlastitom gospodarstvu kako paša, kabasta, tako sočna i krepka. Goveda bi trebalo hraniti tri puta na dan. Muzare valja hraniti i prije i poslije mužnje. Sijeno i silažu dajemo im čitavo, a slamu i kukuruzovinu eventualno sasječenu na sitnije komade. Prvo se daje kabasta, a zatim koncentrirana hrana. Prije mužnje štalu treba očistiti i prozračiti, što se može uraditi i poslije mužnje.

Pamtim da su u mojem selu u Podravini zimi svaki dan, prije korištenja, poslije podne sjeckali slamu i kukuruzovinu, pomiješali ih s iskosanom stočnom (postrnom) repom uz malo posija. Mješavinu su zatim poprskali slanom vodom i ostavili da tijekom noći do drugog dana.

Omekšana mješavina bila vrlo ukusna kabasta hrana koju su krave muzare rado jele. Tako je suha kukuruzovina korisno potrošena. Takav sustav je danas teže provesti jer kukuruz beremo kombajnom (beračem).

Ako napajanje nije automatizirano, iza hranjenja stoka se mora napojiti. Ako se napaja iz valova uz bunar, treba paziti da je voda čista, zdrava, ne prehladna. Teren oko bunara trebao bi biti izbetoniran da se ne stvara blato. Gnojnica 40

M(jekarski li,st 06/2004.

V

KraljaTomislava22, telefon: 048 681 393, fax: 048 68

IZPALEK.A POŠLA SAMSTEONA, POTELJENJA VIŠENEMAPIINO VK.EMENA ZATO lAS lf..llCNl/0 JE PK.A VI PASMJESTIM SEI/TOPLOJ ŠTALI

J VISOKO KVALITET

IH STEONIH JUNICA

CRNI HOLSTEIN, SIMENTALAC I IRAU SUIISI U SUSTAVU

SELEKCIJE

POVIJEST

HRVAT A

Tijekom devetog stoljeća vladalo je Bijelom Hrvatskom devet knezova.

Borna je vladao krajem osmog do početka devetog stoljeća (821.), a Mutimir, deveti knez devetog stoljeća, «prešao» je u iduće 10. stoljeće.

Po uzoru na starije povjesničare (Y. Klać i F. Šišić) i mi ćemo burne događaje devetog stoljeća opisivati u ulomcima nazvanim imenom kneza kojije tada vladao.

Knez Vladislav (821. - 832.)

Kneza Bornu naslijedio je njegov sinovac Vladislav koji se morao pomiriti s postojećim političkim stanjem prema kojemu je njegova kneževina na kopnenom dijelu Dalmacije potpala franačkoj državi, a gradovi na obalama Jadrana s romanskim žiteljstvom Bizantskom carstvu. Knez Vladislav je, dakle, bio podređen LOTARU, kralju Italije, jednom od sinova Ludovika Pobožnog.

Takvom podjelom hrvatska kneževina u crkvenom smislu nije više pripadala splitskom nadbiskupu koji je bio u nadležnosti carigradskog patrijarha. Zbog toga je tadašnji papa utemeljio u Ninu novu biskupiju kojoj je na čelu stajao hrvatski biskup, «episcopus Croatorum», podređen direktno Rimskoj stolici.

Stvaranje te hrvatske_ biskupije izazivalo je tijekom stoljeća mnoge razmirice.

U to vrijeme Hrvati su postepeno usvajali pomorske vještine učeći od starih Liburna i Ilira i stvorili vlastito brodovlje s kojim su se mogli braniti od mletačkih napadača koji su svojim trgovačkim brodovima pljačkali hrvatska imanja i šume te odvodili narod u roblje. U pomorskim borbama najvještiji i najsmioniji brodari bili su N eretljani koji su se zalijetali i do romanskih gradova u zapadnoj Istri, pa i do samih Mletaka, kako su Hrvati nazivali otočku republiku Veneciju. Najveći uspjeh Neretljana bio je 834. kada su zarobili mletačke brodove koji su se Jadranom vraćali iz talijanskog grada Beneveta.

Knez Vladislav je pokušao smiriti njihove

~

U IX. STOLJEĆU ~sarske imao.

napade ali stvarnu vlast nad njima nije

Knez Mislav (835. - 845.)

Nije poznato je li ili u kakvom je srodstvu bio knez Mislav sa svojim predšasnikom ali je zapisano daje bio pobožan čovjek. Nije stolovao u Ninu nego u Klisu nadomak Splitu. Za dobivanje vlasti nad priobalnim gradovima priznao je Mislav ponovno splitskog nadbiskupa za metropolitu Bijele Hrvatske i podredio mu ninskog biskupa. U znak prijateljstva darovao je nadbiskupu JUSTINU desetinu od plodova i životinja sa svojih kneževskih imanja, kao i neke posjede u Lažanima i Tugarima.

Postepenom jačanju Bijele Hrvatske doprinio je i prestanak dugogodišnjih borbi s Mlečanima jer je knez Mislav s njihovim duždem Petrom Tradonikom sklopio 839., vjerojatno u današnjem poljičkom sv. Martinu, trajan mir.

Uskoro se pokazala važnost toga mira jer su se na Jadranu pojavili novi zajednički neprijatelji SARACENI, arapska plemena iz sjeverne Afrike, koji su već osvojili otok Siciliju. U proljeće 841. s 36 lađa pod vodstvom sahiba (glavara) KALFUNA stigli su do grada Osora i spalili ga na drugi dan Uskrsa. Na povratku su spalili papinsku Anconu i južna hrvatska naselja: Budvu, Rosu i Kotor.

Spomenuti dužd Petar Tradonik po drugi put je pokušao otjerati Arape, ali su ga 842. do nogu pobili kod otočića Suska. Iz svih pomorskih bitaka mnogo je Hrvata odvedeno u ~rapsko ropstvo na područje današnje južne Spanjolske gdje je, u gradu Cordobi na obali rijeke Guadalquivir, bilo sjedište Kalifata. Tu su kalifi iz dinastije Omejida od snažnih Hrvata ustrojili svoju tjelesnu stražu. U 11. stoljeću vojvode te straže bili su Hrvati pod arapskim imenima Wadha el Ameri i Zoahir Alameri i slovili kao moćnici u kalifatu koji je tu postojao do 1236.

Uz sva haranja po Jadranu Saraceni nisu M(jekm-ski list 06/2004.

POVIJEST

navaljivali na kopnene dijelove BIJELE HRVATSKE već su se držali morskih pučina, pa je kneževina za vladanja kneza Mislava mirno proširena do gore Gvozda i na istok prema Drini.

DJECA

HRVAT A

Njeni moćni susjedi Venecija i Bizant oslabili su u borbama sa Saracenima pa je tako Mislav svoju proširenu i ojačanu kneževinu mogao mirno predati svom nasljedniku knezu Trpimiru. ■

NA SELU

SIDMoiKOLCI Rodite(; se često pita ima li utjecaja na vlastito dijete ili je servis djetetova interesa. Razdob(je trinaestogodišnjaka najbo(je oslikava rodite(jsku zbunjenost. Na selu je to razdob(je blaže naglašeno jer tradicija i vječna neimaština (jude tjera na zajedništvo.

Gomila seoskih poslova ne dopušta nerad što su svi uključeni u neku aktivnost, u nekakav posao.

Prva stepenica u odrastanju sedmoškolca je skupljanje osobnih iskustava izabiranjem društva vršnjaka. Obitelj ostaje po strani i u tom razdoblju nema pretjeranoga utjecaja. U društvu je situacija počesto euforična, zapaljena za neku novu foru i, naravno, promjenjiva, gotovo egocentrična. U društvu rado komentiraju medijski atraktivne osobe, a kako tehnika prodire velikom brzinom i na selo, svemogući kompjuteri pojačavaju status njihova vlasnika.

Situacija nije nimalo ugodna kada roditelj ustanovi kako mu dijete počesto izostaje iz kuće, izbjegava obavljati jednostavnije poslove, a u obitelji ne nalazi osobne interese. Naime, kod djece se javlja odbojnost za gotovo sve prijedloge obiteljskog kruga pa treba pričekati neko vrijeme kako bi se situacija smirila. Roditelj bi trebao primijećene sposobnosti sedmoškolaca usmjeravati i nadalje razvijati. Za dečke bi to mogla biti poljoprivreda: - rad na zemlji bez mehanizacije kako bi se usavršio pravilan slijed poslova - podmirivanje stoke hranom, vodom, čišćenjem staje - sitne aktivnosti u kućanstvu kroz pomoć u ličenju zidova, loženju vatre i sl. znači da

M~'ekarski list 06/2004.

Piše:Dražen Stević, prof

Za djevojke bi to moglo biti kućanstvo 1 nuspoljodjelni poslovi: - prikupljanje plodova i rad u vrtu - hranjenje peradi, prikupljanje jaja - sitne aktivnosti u kućanstvu: prostiranje stola za ručavanje, prikupljanje i čišćenje posuđa i sl.

Ozbiljan rad je primjeren i djeci, jer dijete uz pomoć odraslih razvija radne navike. Početci mogu biti bezvoljni, ali svakako valja ustrajati.

Fizička spretnost će roditelje ugodno iznenaditi.

Ipak, ne treba pretjerivati sa zahtjevima, već postupno pomicati granice rada. Kritiziranje je stvar koju roditelji moraju gotovo zaboraviti kako bi pridobili sedmoškolca za planirane aktivnosti.

Slušanje i uvažavanje djetetova raz-mišljanja poželjno je, a tek valjanim argumen-tima smijete opovrgnuti nešto od nepravilnosti. Djeca te dobi počinju koristiti apstraktne poj-move i to roditelji mogu doživjeti kao filozofi-ranje, što na selu i nije na cijeni. Ako posao čeka, tim gore.

Roditelj na selu cijeni tradiciju, pa kada dijete te dobi iritirano pita: «Zašto smo na selu?»

- roditelj slobodno može reći: « .. da bismo zdravije živjeli!» ■

43

Tradiciiu i povjerenie g adimogodinam

vea ;dobro zarav~e krav

Premib zavisoku proizvoa~u. m

'

p®p

Premiij za~pjdnu. prip!emu tkraY,

zastuedecu lakacuu

Pelana®

Počdna umna smie~ zatelad

zauzgoj zdrave ;nae,redne telad uzustettu mluek @vnERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Kolinovicc, 10A36 RokovPotok, HRVATSKA, telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 BS 600 e-moil: :nfoOveterino.hr, www.veterino.hr

KALENDAR

RADOVA I

~ ~& L-------------------~ Piše: Darko Kantoci, dipl. ing

r::::::-:'\ Upolju ~ Nastavlja se međuredna obrada kuku~ ruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje do sada nisu prihranjene ~ ili su slabijeg rasta. Sredinom lipnja sije (;;) se heljda, hibridni kukuruz FAO grupe l..::..::i 100, 200 i 300 i drugih kultura kraće r::::::i vegetacije te krumpira i grah.

U prvoj dekadi lipnja valja kositi grahoricu, crvenu djetelinu i po drugi puta kositi lucernu. Početak lipnja u svim je krajevima povoljan za košnju livada jer trava cvate pa će sijeno biti kvalitetnije. U drugoj i trećoj dekadislijedi žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice, a prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde i soje.

d

Uvinogradu Kako je vinograd u najbujnijem porastu i

mOCs□

[b[JIJU

Mnogi su još u travnju i svibnju posijali 1,jetnice, cvijeće koje ujednoj godini nikne, cvate, daje sjeme i uvene. Još nije kasno da posadite sadnice 1,jetnica.

Kako odabrati ljetnice? Prije svega -~ razmislite gdje ćete ih posaditi i imaju li -.; .e,. neku posebnu namjenu, npr. da cvjet~ nom zavjesom obrube povrtnjak, da ožive sivu fasadu zgrade i sl. Ovisno o tome, provjerite koliko je ljetnica visoka i gusta, koja je boja cvijeta i kakav joj položaj odgovara.

Kada kupujete sadnice ljetnica, provjerite njihov opći izgled. Svaka mora imati korijenovu balu s grumenom zemlje koja se čvrsto drži. Mora imati razvijenu

Mljekarski /i,st 06/2004.

J

poslova je mnogo. Prije cvatnje treba ga oplijeviti, zaštititi od peronospore, pepelnice te sive truleži. I nakon cvatnje potrebna je zaštita i prihrana dušičnim gnojivima.

Uvoćnjaku

Zaštitit ćemo voćke, ali ne tretirati voćke čije ćemo plodove uskoro brati. Obavit ćemo zelenu rezidbu i brati rane sorte voća.

U povrtnjaku Priprema tla za sjetvu i sadnju povrća, rajčica, krumpira, luka, češnjaka, mahuna.

Plijevit ćemo korov. Povrće češće zalijevati.

Tlo nakon berbe prekopati, a na prazne gredice sijati ciklu, mahune, mrkvu, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetaču, salatu, korabicu, rotkvu, poriluk i endiviju. Sadit ćemo cvjetaču, kupus, kelj, kelj pupčar, papriku, patlidžan, salatu i poriluk.

Uvrtu Nužna Je zaštita od korova i raznih štetnika.

stabljiku, dosta zelenog lišća i poneki cvijet kako biste bili sigurni u boju. Nemojte kupovati izdužene i blijede sadnice iako vas uvjeravaju da će se oporaviti. Kada ih donesete kući, što prije ih posadite i dobro zalijte. Iako su ljetnice skromne i otporne, sadite ih predvečer.

Ljetnice će obilno cvasti cijelo ljeto ako im osigurate dovoljno svjetla, vode i hranjiva. To znači, da svaka biljka mora imati prostora za razvoj. U svibnju je dovoljno zalijevati ih jednom do dva puta tjedno, no ljeti će to biti svakodnevni posao. Počnite ih odmah prihranjivati nekim folijarnim gnojivom koje možete nabaviti u svakoj cvjećarni ili poljoapoteci.

Najčešće sadimo petunije, kadifice, kadulje, mirisna kunica, begonije, lobelije, dragoljub, neven, prkos ...

Petunija ima u cijelom spektru boja, jednobojnih ili višebojnih, s jednostrukim ili punim cvjetovima. Uzgajaju se na svjetlim položajima.

Rast imje bujan i nepravilan, a najviše dolaze do 45

VAŠ VRT

izražaja u balkonskim sandučićima, na prozorima i ogradama. Trebaju mnogo vode i uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Svaki ocvali cvijet potrebno je ukloniti ako želite da stalno cvatu.

Mirisna kunica sušta je suprotnost petuniji. Raste u zbijenim niskim grmićima koji su pokriveni sitnim cvjetićima, najčešće plave boje, ali ima i ružičastih i bijelih. Zbog ovakvog rasta sadi se kao obrub gredica, u kamenjaru i sandučićima na ogradama, balkonima i prozorima.

Kadifica cvate lijepim, toplim ljetnim bojama od limun žute do bakrenosmeđe. To je vrlo skromna biljka koja cvate do kasne jeseni.

Ima ih niskih i visokih, pa ih kupujte kod pouzdanih uzgajivača. Niske kadifice vrlo je dobro kombinirati s mirisnom kunicom za obrube.

Kadulja cvate cvjetnim klasovima crvene boje, iako ima i bijelih. Žarko crvena boja dobro se uklapa u svaku cvjetnu gredicu s ljetnicama.

Kako naraste do 40 cm, zasadite ju iza mirisne kunice ili begonija. Traži vrlo mnogo sunca dok u sjeni slabo cvate. Ocvale cvatove redovito režite.

Begonija ima mnogo vrsta. Poznate su gomoljaste i višegodišnje. Neke se uzgajaju zbog lijepog lišća, no ovdje govorimo o ljetnici koja cvate sitnim cvjetićima okruženima mesnatim lišćem. Niskog je rasta, oko 10 cm. Podnosi i neredovito zalijevanje.

Lobelija je niska puzava biljka. Ima sitne cvjetiće plave boje i obilno cvate. Raste na svim položajima ali je treba redovito zalijevati.

Dragoljub je biljka vrlo pogodna za balkone i terase. Podnosi i sjenovite položaje, ali je osjetljiv na vjetar. Vrlo je dekorativan.

Lijepi dečko stidljivo skriva cvijeće ispod lišća i pogodan je za prozore ili balkone. Rast mu je uspravan, cvijet je jednostruk ili puni, jednobojan ili šaren, najčešće ružičast.

Neven neumorno cvate sve do kasne jeseni.

Cvijet je žarke žute ili narančaste boje, a može biti jednostavan ili pun, ponekad tako raskošan da sliči cvijetu krizanteme.

Prkos je biljka igličastih listova i cvjetova različitih boja koji se ujutro otvaraju i uvečer zatvaraju. Sam se zasijava. :..J 46

PRIČE BAKE ANICE

~M ~

ffiill ==-=============::--,,

--=~

Neobičnu je

kravu Vragulju imao ~, susjed Filko, a počelaje život kao obično ~ normalno tele. Kako nije bila nami] jenjana za prodaju, pustili su da sisa ~ majku kravu do proljeća. Došlo proljeće, .9 a Vragulji se više sviđa majčino mlijeko ~ ~ negoli mlada trava. Filko je zaveže u .!::;trave, ali ~ staju, nabaca pokošene Vragulja dva dana ne jede, nego tužno bleči pa se susjed smiluje i pusti ju sisati.

Bezuspješno ju je pokušavao odbititi od sise.

Naučila je s vremenom pasti, ali u stadu na pašnjaku napadala je majku i sisala. Bila je već velika snažna junica pa se krava otimala, bježala, ali bi je Vragulja stigla, prevrnula rogovima na leđa i posisala. Doskora su sve krave bježale od nje jer je počela sisati i druge.

Već je bila i bređa, uskoro će oteliti, a još sisa. Filko se tješio da će prestati kad sama postane majka. Oteli ona zdravo jako muško tele. Tele sisa, a Vragulji miriše mlijeko pa nemirna, vrti se, osvrće. Kad je shvatila gdje ima mlijeka, smotala se kao crv i posisala samu sebe. Filko to nije odmah shvatio pa se čudio kako malo tele može posisati sve mlijeko.

I ja sam išla gledati kako se krava smota ili legne, podigne nogu i gurne glavu do vjemena. Ipak je Vragulja prvo puštala svome mladunčetu da se nahrani, a tek tada posisala ostatak. Od takve krave čovjek nema koristi paju Filko odvede na sajam i proda zajedno s teletom. Prodao je nekom nepoznatom kupcu iz dalekog sela tako da nikada više nije čuo za kravu čija je nesreća bila što nije znala da je odrasla, što je zauvijek ostala tele. ~

~

Mljekarski hst 06/2004.

AGROMETEOROLOGIJA

"Dobro iloše odrose" Hodajući

livadom u jutarnjim satima, obuću. Dakako, riječ je o pojavi rose. Rosa je naslaga vodenih kapljica na travi, lišću pa i ostalim predmetima čija se površina preko dana zagrijala, a zatim se zalaskom sunca intenzivno počela hladiti.

Dakle, ukoliko temperatura zraka padne ispod rosišta, tj. temperature na kojoj nastupa kondenzacija vodene pare, ali uz konstantan tlak zraka, eto nam na vegetaciji pojava rose.

I rosa se pažljivo bilježi na svim meteorološkim postajama. Poljodjelcima je itekako važno vrijeme njenog nastanka i dužina trajanja. Razvoj mnogih biljnih bolesti, primjerice pepelnice, peronospore i fuzikladija, ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista. Upravo zato voćari i vinogradari nastoje da trajanje rose u njihovim nasadima traje što kraće.

Dobro nam je znano da je strujanje zraka vrlo sporo u krošnji koja je gušća paje trajanje rose duže. Uostalom, to i je jedan od razloga zbog kojih otklanjmo zaporke a suvišne grane smočit ćemo našu

HRVATSKI NAZIVI MJESECA==~ Piše: Milan Paun, prof

Ovi misec od lipnoga cvita sebi ime kod nas lipanj pita J S. Relković Poslije brezena (ožujka) nazvanog po brezama, travnja nazvanog po travama i svibnja po svibu, lipanj dovršava niz četiriju mjeseci koji imaju nazive po biljkama koje tada cvjetaju.

Lipanj je nazvan po drvetu lipi koja upravo tada cvjeta. To rasprostranjeno šumsko i ukrasno drvo goleme krošnje poznato je kao slavensko drvo, drvo koje su Slaveni posebno štovali.

Posebno je cijenjen čaj od lipe i lipov med.

Zanimljivo je da su imenica ljepilo i glagol lijepiti značenjski povezani s lipom. Naime, lipa proizvodi u proljeće vrlo ljepljiv sok koji su vinogradari upoznali dok su gulili koru od koje su proizvodili liko za vezanje vinove loze. Izgleda da se od soka pravilo ljepilo. I pridjev lijep mogao bi biti značenjski blizak. Naime, lijepo je ono što Mljekarski list 06/2004.

režemo. Krošnja odjednom postaje prozračna.

Na pojavu rose utječe i zakorovljenost naših nasada, širina između redova, nagib terena na kojem su nasadi, okrenutost redova prema smjeru odakle nam najčešće dolazi vjetar, visina uzgoja naših nasada itd.

No, pojava rose katkada je i korisna, osobito kada kiša izostane, a vrijednosti gubitka vode iz tla i biljaka se povećaju, rosa odjednom biljkama postane jedini izvor vode.

Količine tako dobivene vode kreću se u granicama od 0,1 do 0,3 mm.

Uz sve naprijed, dobro i loše napisano o rosi, vrijedno je istaknuti da nam pojava rose može predskazati i vrijeme. Naime, ukoliko pojava rose tijekom zalaska sunca ili jutarnjih sati izostane, pripremimo se na približavanje tople fronte našim krajevima, a za šest do dvanaest sati i pojave kiše.;:]

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA I O.06.

20. 06.

30. 06.

OSIJEK4,53 20,35 4,53 20,39 4,56 20,40 ZAGREB5,03 20,47 5,02 20,52 5,06 20,52 se lijepi za pogled, za oko. Kažemo: "Zalijepio je pogled i ne skida oči s nje." Kada se za djevojku htjelo reći daje lijepo odjevena, reklo se daje kao lipa.

Kod Požege u Slavoniji su sela Lipa i Stara Lipa, a nešto zapadnije Lipovljani i grad Lipik. U svim slavenskim zemljama nalazimo slične nazive sela i gradova, a u Makedoniji postoji Lipkovsko jezero. Ime austrijskog grada Leibnitza nastalo je prema slavenskom obliku Lipnic.

Ostali zabilježeni nazivi - lipan, ljepan, mali srpanj, izok, klasek,junj ...

Međunarodni naziv jun (juni) izveden je iz imena rimske božice Junone zaštitnice braka, materinstva, plodnosti, a poznata nam je kao Jupiterova žena. Juni je bio četvrti mjesec rimske godine.

47

VAŠ LIJEČNIK

ujutro može nagovješćivati bolest.

Učinci lijekova također podliježu našim biološkim ritmovima. «Za svaki pojedini antibiotik, a više ihje od 20, kao i za snažne lijekove protiv raka postoji optimalno vrijeme tijekom dana»- kaže dr.

William Hrushesky, sa Stratton medicinskog centra u Albany (USA).

Neki lijekovi mogu smanjiti rizik jutarnjeg srčanog udara, kao na primjer Aspirin. Jednim velikim ispitivanjem je utvrđeno da je uzimanjem Aspirina svaki drugi dan smanjena učestalost infarkta srca u muškaraca za gotovo 45 posto, a jutarnji rizik za više od 59 posto. Razumije se, svaka se osoba mora konzultirati s liječnikom prije nego počne s upotrebom Aspirina.

Osim uzimanja lijekova postoje i drugi načini kako učiniti svoja jutra manje stresnima i možda manje rizičnima. Namjestite svoju budilicu nešto malo ranije kako bi si omogućili vrijeme za lagano istezanje ruku i nogu dok još ležite u krevetu (kao što rade vaš pas i mačka!).

To istezanje olakšava pokretanje krvi nakupljene u ekstremitetima. Pokrenite se polako.

Nemojte ustati prenagla. Nemojte se izložiti termalnom šoku pod jako vrućim ili jako hladnim tušem jer se može naglo povećati ili smanjiti krvni tlak. Nakon toga doručkujte. Dr. Renata Cifkova, s medicinskog fakulteta Newfoundland u St. John, kaže: «Izostavljanje doručka očito povećava aktivnost krvnih stanica trombocita (pločica) i može pridonijeti pojavi infarkta i moždanog udara tijekom jutarnjih sati».

Kako bi izbjegli «teškoćejutraponedjeljkom», nemojte vikendima mijenjati svoj uobičajeni dnevni ritam. Vikendom, petkom i subotom, ostajemo do kasno budni, pa bi ujutro spavali do kasno i subotom i nedjeljom. Te navike nepovoljno djeluju na naš «biološki sat», a izazivaju poteškoće slične onima nakon dugotrajnog leta avionom u različitim vremenskim zonama. Posljedica tih navika je nepotreban stres.

Usmjeravajući ritam biološkog sata u svoju korist, možete smanjiti dnevnu opasnost i povećati broj dana svoga života. L]

Unutarnji biološki sat utječe na zdravlje Kada se ujutro nakon dobro prospavane noći izvlačite iz kreveta, budite oprezni.

Počinjete s najopasnijim dijelom dana.

Kroz slijedeća 2 do 3 sata postoji dva do tri puta veća vjerojatnost pojave srčanog infarkta ili moždanog udara, nego u kasnijim večernjim satima.

U vrijeme od 6 do 10 sati ujutro najčešće se javljaju i mnogi drugi uzroci smrti: ishemičko srčano oboljenje, rak, bronhitis, emfizem i astma.

Jedna od novijih znanosti - kronobiologija, otkriva kako vrijeme utječe na ljudski život i koliko se naš organizam mijenja tijekom cirkadijalnog, dnevnog ritma. Nema sustava u organizmu koji nema svoj vlastiti ritam.

Upoznavajući prirodne biološke ritmove, otkrivamo nove načine sprječavanja i liječenja bolesti.

Dok spavamo krvni tlak i tjelesna temperatura padaju, a dosta krvi ode u ekstremitete.

Za vrijeme jutarnjeg ustajanja frekvencija pulsa se ubrzava, sužuju se krvne žile, povećava se krvni tlak i smanjuje dotok krvi u srčani mišić.

To može izazvati ishemiju, anginu pectoris ili čak srčani infarkt s fatalnim svršetkom.

Također, pri jutarnjem ustajanju iz kreveta krv je blizu svoje maksimalne dnevne gustoće i tendencije zgrušavanju. Spremanje djece za školu i žurba oko priprema za odlazak na posao pridodaje nervnu napetost već prisutnom fizičkom stresu.

Bez obzira u koliko sati ustajete, najveći rizik infarkta srca je unutar 2 do 3 sata nakon buđenja.

Razumijevajući svoj unutarnji «tjelesni sat» možemo poboljšati svoje zdravlje i stimulirati preživljavanje. Na primjer, ako ne znamo da naša prirodna zdravstvena temperatura može porasti za jedan do dva stupnja od jutra do večeri, možemo pogrješna· prosuditi izmjerenu temperaturu na termometru.

Primjerice, temperatura od 37,2 može označavati perfektno zdravlje u pet sati poslije podne, dok u sedam

48

M(jekarski list 06/2004.

Tehnologija kojadajevišer·

oštovani poljodjelci, redstavljamo Vam PIONEER hibride kukuruza koji se mogu sijati u rvo· dekadi li n·a ovisno o dužini vegetacije dozoriti za silažu, vlažni šrot ili suho zrno od početka do ra·a listo ada.

PR39N72, PR39K38, Clarica, Monalisa, PR38F1 O, PR38F70

Prva dekada listopada

Druga dekada listopada

PR38P05, PR38A24, Stira, PR37H24,PR37M81,PR37M34 Stefania, PR36R10, Colomba, PR36N70

Druga dekada listopada

Treća dekada

Treća dekada

ćetvrta dekada

listopada

listopada

PR36B08, Florencia, PR35P12, Natalia, PR34F02

listopada

Treća dekada

listopada U ovom roku sjetve ne mogu dozoriti U ovom roku sjetve ne mogu dozoriti

l9petp,wi,!

Zafpte6.ii pomiJtiJi! PRVI U HRVATSKOJI SVIJETU Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VMS tekući voćni jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj

PET bociod pola litre.

Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje.

Jl!wd5ena jd !