Mljekarski list 5-2004

IZ MINISTARSTVA POUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

... o Programu razvitka govedarstva u RH ...

V

Sto ste danas učinili za svoj imunitet?

Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja r.w• LGG-a u organizmu? LGG čini dio prirodne probavne mikroflore 1 doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekcije i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se

prirodni LGG i jača imunitet.

Učinkovito djelovanje BioAktiva

LGG klinički je dokazano. Dovoljan je dnevnu

jedan BioAktiv LGG svaki dan da si osigur~rutenu dozu LGG-a.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVAPf!.EPOZNALO JEVRIJEDNOST KLINIČKIH ISPITIVANJA Stručno po1,jerenstvo za prehrambene dodatke ~nistarstva zdravstva ,zdaloje Rješenje

kojim se potvrđuje da prrn;,JOdi s dodstkomLGG-apotiču ob ambenesposobnosci organizma , poma,u uravnoleženiu probave. Klasa: UP/1 541-02/03-0 I i484 0

DNEVNA DOZA IMUNITETA

SVIBANJ, ISSN0351-9104

2004.

rzMINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Promjena proizvodnih sustava govedarske proizvodnje - Preduvjet je njezina razvoja _____ 29

SADRŽAJ ZLATNI ROG_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I KRMNE KULTURE Podzemna koraba _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Prihrana kukuruza _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 HRANIDBA Kemijska i toksiološka onečišćenja hrane _ _ _ _ _ _ _ 6 VETERINARSTVO Upala vimena koza _______________________ 14 Držanje životinja izvan staje povećava proizvodnju mlijeka _____________________ 17 Patološka fiziologija u mužnji ________________ I 8 HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Kako proizvesti kvalitetno mlijeko _____________ 22

GOSPODARSTVO Stanje i zahtjevi razvoja naše proizvodnje mlijeka. _______________________________ 32 Stanje i perspektiva hrvatskog mljekarstva _ __ _ 37 GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU Obavijest o subvencijama u 2004. god. namijenjenim stočarima grada Zagreba

______ 41

AKTUALNO - IZ SAVF2A UDRUGA O aktivnostima hrvatskog Saveza udruga proizvođača mlijeka. _____________________

42

REPORTAŽA Novi val proizvođača ovčjeg mlijeka __________ 46 OBITELJ I DOM Agrometeorologija ________________________ Svibanj _________________________________ Kalendar radova __________________________

47 48 48

ZLATNI ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarskeudrugeproizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.

-------~------------~-------------:}<:------------¼<-----'

1

: Napomena: Ime i prezime proizvođača: ~ Popunjeni obrazac s Adresa: podatcima za mjesec ·············· ················ ································································· TRAVANJ dostaviti Broj krava:.... . ....... ....................... ....................... tijekom svibnja o.g Količina mlijeka isporučena Za eventualna domljekari (litara): ........... . datna objašnjenja izKlasa isporučenog mlijeka: .......................... .

Datum predaje obrasca i potpis:

volite nazvati Hrvatsku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265. O

I

I

I - - - - - - -=>{';-

- - - - - - - - - - - -~

- - - - - - - - - - - - ~-

- - - - - - - - - - - -~

- - - - _ 1

Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing·. Stjepan Briek, dr. Sijepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darl<o

Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak, Radaktorlca: dipl. ing. Vera Volane, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljel<arska udruga, Zagreb, Uprava I urednilrtvo: Zagreb, llica 3rnll, tel.: 01/4833-349, 4831-265, tax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Graflčka priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

KRMNE KULTURE Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Budući da u kratko

vrijeme podzemna (stočna) koraba razvije veliku masu lišća i korijena, prikladna je za uzgoj kao naknadni postrni usjev u području s više oborina ili u vlažnije doba godine. Uspješno se može interpolirati poslije ozimih utdeva ili kultura koje se ranije skidaju pa joj veći dio vegetacije pada u vlažnije doba godine, tj. u kasno ljeto i ujesen.

Podzemna koraba služi kao stočna hrana te kao povrće za ishranu ljudi (korijen je tijekom zime važan izvor vitamina Ci karotina).

Može služiti i za napasivanje, osobito ovcama, kozama i govedima. Posebno je važna za ishranu divljači (srne, jeleni, svinje i dr.). U toplijim područjima ovce i koze mogu je pasti tijekom cijele zime. Najbolje uspijeva na humusnim propusnim ilovastim tlima. Podnosi vlažnije tlo negoli stočna repa. Dobro uspijeva na barskim i kiselim tlima. Bolje uspijeva na duboko obrađivanim tlima bez korova. Zahtijeva dobro pripremljeni sjetveni sloj bez pokorice (slabije niče ako je jaka pokorica) a tlo nakon sjetve treba valjati (sijačice s kotačićem iza ulagača). Dobro gnojeno tlo osigurava veliku masu već 3 mjeseca

nakon nicanja. Koraba dobro reagira na gnojidbu stajnjakom kojim se tlo gnoji za predkulturu. Fosfora treba 60-90 kg/ha, a kalija 100-160 kg. Fosfor i kalij daju se prije obrade tla za predkulturu ili prije oranja pola od predviđene količine.

Druga polovica fosfornih i kalijevih gnojiva, te oko 30-40 kg dušika, daju se u predsjetvenoj pripremi. Dušik u obliku uree može se dati prije oranja, zatim pri okopavanju ili prorjeđivanju (30-40 kg/ha dušika). Ako je usjev sijan kao glavni ili naknadni, tada se prihranjuje s 30-40 kg/ha dušika krajem ljeta kada padaju obilnije kiše (kraj kolovoza - početak rujna). Ukupno je potrebno 60-120 kg/ha dušika što ovisi o vremenu sjetve. Rano sijane usjeve bolje je dva puta prihranjivati nego odjednom dati veću količinu dušika.

Podzemna koraba se može prihranjivati i razrijeđenom gnojnicom ili gnojovkom, i to poslije kiše i kada zahladi (ne po suhom). Sije se 1-4 kg/ha sjemena. Količina sjemena ovisi o načinu sjetve, sijačici i predviđenom načinu korištenja. Sije se 1-3 cm duboko ovisno o tlu.

Ako se sije za napasivanje, treba ostvariti gušći sklop (uži međuredni razmak i bez prorjeđivanja). Tada se sije 3-4 kg/ha sjemena. Ako se

POJILICE ZAGOVEDA SAVENTILOM .ljevMnicA EujAn · Uevanje ~~~ I SUSTAVOM ZAPRIČVRŠĆIVANJE umjetničkih ~ lakih i obojenih metala · izrada kipova i unikatnih odijeva

· jednostavna ugradnja · više modela · garancija 3 godine · najpovoljnije na tržištu · 100% hrvatski proizvod · cijena već od 130 kn + PDV · količinski popust · dostava osigurana

2

Madžarevo254a HR-42220 Novi Marof

Narudžbena: Tel: 042 611 412 042 205 300 Fax: 042 205 100

Ml.fekarskilist 05/2004.

KRMNE KULTURE koriste precizne s1Jac1ce ili pilirano sjeme, tada je rjeđa sjetva po jedinici površine, na razmak 40-60 x 20-30 cm i oko 1 kg sjemena po hektaru. Za prijesadnice sije se 0,6 do 1 kg sjemena po hektaru. Podzemnu korabu treba presaditi na razmak 50-60 x 20-30 cm.

Presađuje se uglavnom ako se kasni skidanjem predkulture da bi se iskoristila vlaga tla i zadnje kiše prije ljetnog sušnog razdoblja.

Presađuje se istom mehanizacijom kao i kupus (50-60 x 30 cm). Ako padne jača kiša nakon sjetve, a prije nicanja, treba razbiti pokoricu. Koraba niče 6-8 (10) dana sjetve ako ima vlage u tlu. Prije sjetve dobro je sjeme tretirati od štetnika. Ako nije sjeme tretirano, u nicanju usjev treba zaštititi od buhača prskanjem. kontaktnim insekticidima (isti preparati koji služe i protiv zlatice). Tijekom vegetacije veće štete na usjevu mogu napraviti atalia, kupusni bijelac, kupusne muhe, uši i drugi štetnici koje treba suzbiti kontaktnim insekticidima, a kupusnu muhu koja parazitira na vratu korijena treba prskati sistemičnim insekticidima s većom količinom vode tako da se cijedi po vratu i ulazi u tlo. Na isti način suzbijaju se i lisne uši koje su brojnije u vrijeme suše.

Pri izboru insekticida treba voditi računa o karenci insekticida kako velika količina aktivne tvari ne bi hranom dospjela u mlijeko.

Danas u proizvodnji ima nekoliko sorata od kojih je najpoznatija Hofmanova žuta i rumena maslina (u Sloveniji). Podzemna koraba se koristi na više načina: - za ljudsku hranu kao povrće (korijen) - za stočnu hranu lišće i korijen Nakon vađenja valja odstraniti lišće od korijena. Lišćem se hrani stoka odmah nakon vađenja. Lišće treba usitniti ili odvojiti od glave. Ako se hrani glavom korabe na kojoj je lišće, goveda će imati poteškoće pri preživanju. Lišće se može i silirati zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, sirkom i drugim kulturama bogatim suhom tvari. U lišću podzemna koraba ima 12-15,5 % suhe tvari, 2-2,9 % probavljivih bjelančevina te do 8,5 % škrobne vrijednosti. Korijen sadrži 10 do 11,5 pa i više suhe tvari, 1,6 do 2,0 %

M{jekarski li,st 05/2004.

probavljivih bjelančevina i 5 do 6,5 % i više škrobne vrijednosti. Kakvoća lišća i korijena ovisi o sorti, roku sjetve i gnojidbi. Iz navedenih rezultata istraživanja iz istočne Slavonije vidi se daje podzemna koraba formirala masu lišća i korijena od preko 70 t/ha za 100 do 120 dana vegetacije.

Tu njenu osobinu treba iskoristiti sjetvom kao postrnu ili kasni naknadni usjev. Budući da u početnom porastu formira veliku masu lišća u kojem je sadržano oko 2,5 % pa i više probavljivih bjelančevina, pa je poželjno napasivanje u više navrata tijekom zime. Masu lišća treba i kositi te ju koristiti za popravljanje obroka bjelančevi­ nama. Korabino lišće pridonosi kakvoći silaže kukuruza ili kukuruzovine, a osobito dobro djeluje na mliječnost. U kombinaciji dvije kulture (žetve) godišnje iskoristi se brzi porast i rodnost podzemne korabe kao druge kulture na način koji najbolje odgovara gospodarstvu. Kao glavni usjev podzemnu korabu ne bi trebalo uzgajati, osim u brdskim uvjetima, jer druge kulture daju više mase i hraniva a mogu se po potrebi na razne načine koristiti (kukuruz, sirak, stočni kelj, stočna repa i dr.). O

POUOPRIVREDNICI

KREDITI

.Za klliente banke ČEKOVI po tekućem računu OSIJEK 031/200160 BJELOVAR 043/241222 POZEGA 034/272922 KOPRIVNICA 048/621478 VIROVITICA0331725 541 SISAK 044/524432 VINKOVCI 032/331622 VRBOVEC 01/2728765

3

KRMNE KULTURE

Ako je potrebna veća koločina KAN-a, onda kukuruz prihranjujemo prvi puta u fazi od 4 do 5 listova, a drugi put od 8 do 12 listova.

U prihrani se rjeđe koristi urea zbog njezina "topljenja" u kultivaru.

Znakovi nedostatka i pokazatelji ishranjenosti kukuruza glavnim (N, P, K) hranivima Svako biljno hranivo ima određenu Kukuruz se prihranjuje samo dušičnim gnoulogu u životu biljke. Ako ga nema dovoljjivima, i to u zapadnim vlažnijim krajeno, doći će do poremetnje u rastu i razvoju vima, na slabijim tlima i tlima lakšeg odnosno u konačnici do smanjenja prinosa. Ako je nedostatak određenog biljnog sastava (pjeskovitim tlima) te u istočnim suhraniva izrazit, po karakterističnim znašim krajevima (pogotovo ako se provodi kovima ćemo znati o kojem se nedostatku kultivacija), ali učinak joj tu nije veći u radi. Ako nedostatak nije izrazit, kukuusporedbi s ranijom primjenom dušika. Od ruz će skriveno gladovati i tek je kemijgnojiva se u prihrani najčešće koristi KAN u skom analizom određenog dijela biljke moguće utvrditi nedostatak. količini od 200 do 300 kg.

Znakovi nedostatka glavnih biljnih hraniva pouzdani Sl! ako su ostali uvjeti za Znakovi nedostatka dušika mladih biljarast kukuruza povoljni. Ali, za jake suše, hladka su svijetla žućkastozelena boja listova, umanoće ili vlažnog vremena teško je pravilno objasnjen porast biljaka, tanke izdužene stabljike. niti takve znakove. U nepovoljnim uvjetima za Kasnije je nedostatak izražen žućenjem listova rast i nedostatak znači da kukuruzu manjka koje započinje od vrha i širi se uz srednje rebro određeno hranivo, iako ga ima u tlu i ne treba ga listova u obliku slova V, a zatim slijedi posmeprimijeniti. Na primjer, znakovi nedostaka fos- đenje i odumiranje listova. Ovi se znakovi fora mogu se za kratko vrijeme pojaviti na najprije pojavljuju na donjim starijim listovima. mladim biljčicama za vrijeme vlažnog i hladnog Hladno i vrlo vlažno vrijeme, ili suša, osobito vremena, čak i onda kada je primijenjena dobra nakon sredine ljeta, velika količina zaoranih gnojidba. Ili, znakovi nedostatka dušika mogu se žetvenih ostataka predkulture siromašne pojaviti na plodnim tlima nakon 20 do 30 dana dušikom (kao što su kukuruzovina ili slama), beskišnog vremena, čak ako se doda i vrlo velika pjeskovita tla i obilne oborine koje ispiru dušik količina dušičnog gnojiva ali plitko i neposredno uvjetuju veći nedostatak dušika. U tlima siroprije sjetve. Dušik se tada nalazi blizu površine mašnim dušikom znakovi nedostatnog hraniva tla i kukuruz ga ne može uzimati zbog na biljci su sve izraženiji kako odmiče vegetacija. nedostatka vode. Ovi primjeri kazuju o potrebi Znakove nedostatka fosfora nije lako poznavanja tla, vremenskih prilika i primijeprepoznati. Oni se pojavljuju u najranijem njene gnojidbe kako bi mogli točno objasniti porastu, prije nego što kukuruz postigne visinu znakove nedostatka hraniva. oko 0,5 m. Biljke su skraćene, tamnozelene, 4

Mljekarski /i,st 05/2004.

teku(':e, alkalnosredstvo za automatsko 11'\JĆf'lO pra,ie I Wcuće, klaelOsredstvo za automatsko

I rućno pranJe • P3

ll'9Cf8lvo za automatsko I n.ićno pranie , dezinfekciju • P3 Unlsept ručno pranje ujutro I navečer • Zlatol

Veloucld

MR-F

Duett • praškasto,

- praskasto. kiselo sredstvo za automat&ko

- praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifek4,

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

prije muznje • P3 lo-Shleld

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

- aktivna pjena za dezinfekciju VlfTIEll18

- zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastitisprofilaksa

0

ECOIAB

KRMNE KULTURE

Prihrana i kultivacija kukuruza (Maksimir, 17.05.2000.) sporo rastu, a neki hibridi mogu biti crvenovrhovima i rubovima listova. No, ljubičasta boja, koja se pojavljuje zbog stvaranja pigmenta - antocijana uz prisustvo nagomilanih šećera u biljci, može se kod nekih hibrida pojaviti zbog nepovoljnih vremenskih prilika, oštećenja od insekata ili zbog bolesti. Znakovi nedostatka fosfora skoro uvijek nestanu, čak i na tlima siromašnih fosforom, kada kukuruz prijeđe u fazu brzog vegetativnog porasta. Znakovi nedostatka ljubičasti na

fosfora najčešće se opažaju na izrazito kiselim tlima s malim sadržajem organske tvari, zatim kada je tlo hladno i prevlažno ili presuho, kad je korijen jako oštećen nepažljivom međurednom kultivacijom blizu sjetvenih redova, ili zbog napada nekih štetnika.

Znakovi nedostatka kalija lako se · prepoznaju. Oni se najprije i najizrazitije pojavljuju na donjim starijim listovima, jer se kalij premiješta iz starijih u nove, mlade vršne listove. U mladim biljkama nedostatak kalija izražen je žutozelenim listovima, a kasnije rubovi i vrhovi listova postupno dobivaju smeđu boju i odumiru.

Stabljike biljaka zbog nedostatka kalija su slabe i lagano se lome. Nedostatak kalija najčešće se pojavljuje u nekim pjeskovitim tlima i tlima vrlo bogatim organskom tvari, zatim poslije predkultura koje svojim prinosom odnose puno kalija iz tla kao što su lucerna ili silažni kukuruz, te ako je tlo vlažno i zbijena, odnosno slabo prozračno. ■ U slijedećem broju čitajte: - Zaštita kukuruza od korova i primjena herbicida - Bolesti i štetnici kukuruza i zaštita od njih

HRANIDBA

KEMIJSKAI TOKSlKOLOŠKA ONEČIŠĆEN.JA HRANE .. ~

<I) )U) • ,-<

• ....

P-< 'O

Svaka kemijska tvar može biti otrov, hranjiva tvar ili lijek - ovisi o vrsti i količini tvari, načinu uzimanja, stanju i potrebama organizma. Međutim, u praksi se smatra da je otrov ili toksin kemijska tvar koja može i u manjim količinama uzrokovati nepovoljan učinak u biološkom sustavu organizma, poremetiti funkciju organa pa i uzrokovati smrt organizma.

Otrovanja se mogu očitovati klinički - općim oboljenjem, oboljenjem pojedinih organa, poremećajima u reprodukciji i proizvodnji, ili subklinički - skrivenim anatomskim ili kompenziranim funkcionalnim promjenama organa.

Otrovi mogu djelovati na izmjenu tvari, izazivati kemijske reakcije i metaboličke pro6

mjene u propusnosti i strukturi stanica, hormonalnoj i funkcionalnoj ravnoteži u organizmu, a posljedice su alergične reakcije ili upalne promjene sluznica, i različita oboljenja pojedinih organa izazvanih nekom otrovnom tvari (probavna oboljenja, bolesti jetre, bubrega, genitalnih organa, živčani poremećaji i sl.). ,'v//jekarski l~t 05/2004.

HRANIDBA Ako pak neke tvari djeluju unutar nukleinskih kiselina (i gena) mogu uzrokovati pogrešno oči­ tanje genetskog koda s posljedicama mutacije, promjenama anatomske građe organizma, nakaznostima ili malignim (kancerogenim) učinkom.

Ako su otrovi lako topljivi i razgradivi u vodi i tekućinama, toksično brzo djeluju. Otrovi u manjim količinama uneseni u organizam mogu se i brzo izlučivati iz organizma putem bubrega i mokraće, jetre i žuči, pa i preko mlijeka. Ipak, pri tom (posebice uz dugotrajniju prisutnost) najčešće ostavljaju upalne ili degenerativne promjene na ekskretornim organima (lat. ekskrecija=lučenje nepotrebnih ili škodljivih tvari iz tijela).

Teško topljive i teško razgradive tvari (teški metali i neki pesticidi) ne mogu se izmjenom tvari u organizmu onesposobiti i razgraditi; gomilaju se u pojedinim organima i mogu izazivati kronični ili trajno toksični učinak.

Općenito, simptomi trovanja nisu specifični za većinu otrovnih tvari, tako da na temelju kliničke slike nije moguće postaviti sigurnu dijagnozu već samo sumnju na trovanje. U većini slučajeva vjerojatna dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i pregleda općih uvjeta prisutnih pri pojavi bolesti, a sigurna dijagnoza može se postaviti samo ako su opći nalazi dopunjeni kemijskim pretragama i nalazom određene koncentracije toksičnih tvari u tkivu ili izlučevinama oboljelih ili uginulih životinja.

Kemijske analize prema tome dobivaju posebno značenje za postavljanje dijagnoze i u sprječavanju trovanja.

S obzirom na okruženje u kojem živimo, na suvremenu tehnologiju i brzi razvoj industrijskih i prerađivačkih pogona, snažan razvoj prometa i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, sve više smo suočeni s prisutnošću otrovnih tvari i mogućim teškim posljedicama raznih otrovanja.

Otrovanje ljudi i životinja može nastati neposrednim djelovanjem otrovnih tvari na kožu i udisanjem onečišćenih para i prašine na pluća, što je povezana s boravkom ljudi i životinja u

Af/jekarski Li:~t05/2004.

onec1scenim prostorima. To se može izbjeći mjerama osobne zaštite i zabranom ispuštanja i toksičnih tvari u slobodnu prirodu, posebice u prostore gdje borave ljudi i životinje.

Vrlo su značajne toksične tvari koje ulaze u organizam preko probavnog sustava a nalaze se u onečišćenoj vodi i hrani. Toksične tvari otopljene u vodi brže se resorbiraju, brže i jače djeluju, ali se lakše izlučuju iz organizma. Ukoliko otrovi nisu jako agresivni, uzroci otrovanja hranom najčešće ostaju neotkriveni, mogu se onečiš­ ćenom hranom i vodom brzo proširiti na prostore, kumulirati u organizmima i mogu uzrokovati velike štetne posljedice.

ONEČIŠĆENJA KRMIVA ZNAČAJNA ZA

GOVEDARSKU PROIZVODNJU Goveda žive isključivo u hranidbenoj zajednici s prirodom. Od prirode dobivaju hranu, a vrenjem i mikrobnom razgradnjom u buragu stvaraju se plinovi (ugljični dioksid, metan, amonijak) i drugi kemijski spojevi (nitrati, masne kiseline) koji služe za reprodukciju mikrobne mase, a resorpcijom kao hrana preživačima.

Izlučenim plinovima, podrigivanjem prilikom preživanja, izdisanjem preko pluća, mokraćom i izmetinama vraćaju se prirodi hranjive tvari za novi rast bilja i tako se zatvara prirodni krug u kojem goveda održavaju prirodnu ravnotežu.

PESTICIDI Uplitanjem čovjeka i životinja u ekološke sustave dolazi do stalnih promjena u prirodi, upotpunjavanja ali i narušavanja prirodne ravnoteže. U suvremenoj intenzivnoj ratarskoj i stočarskoj proizvodnji upotrebljavaju se razna kemijska sredstva kao npr. pesticidi, od kojih su insekticidi i fungicidi zaštitna sredstva protiv bakterija, gljivica, plijesni i nametnika a herbicidi pretežita protiv korova.

INSEKTICIDI U skupini insekticida nalaze se: klorirani ugljikovodici (DDT), organofosforni spojevi, karbamati, piretrini i dinitrofenoli.

Otrovnost insekticida mijenja se ovisno o vrsti, dobi i gojnom stanju životinja. Kontaktni

Nova tehnologija othrane krava za vrhunske rezultate Sano TMR • potpuno izmiješan

obrok

T/IIIR dodatak

liir--

J~dl..,._...,.,

Op11mM 9tur,MCttiMlalA11tt

I

8dlutz. fiir Euttr, l(JMMn und !'l)llt Stirkunu d" knmun•~tomi

HoM MUch411i:ltUng

za visoku

Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena

mliječnost

8,5 kg sojine sačme 3,0 kg kukuruza 2,5 kg ječma 0,3 kg Sano TMR Proti

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ■ ušteda vremena i hrane ■ povećanje mliječnosti ■ bolja kakvoća mlijeka

(proteini, mast) ■ bolja plodnost - više teladi po kravi ■ manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu ■ veća zarada od proizvodnje

Primjer othrane u suhostaju: 25 kg kukuruzne silaže

---- --MaQ-.k.m,ulfat.i1 KIINIM~n

DCAM'"'~

t.4%,....

.....

5 kg livadnog sijena ~~

0,4 kg sojlne saćme 3,0 kg slame 50 g Sano TMR Plus TR 150 g TMR Profl

~~i dodatak za suhostaj

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., Hrelićka 98, 10000 Zagreb tel.: 01/66 09 851, 01/66 09 852, fax: 01/66 09 728 e-mail: info@sano.hr, internet: www.sano.hr

======================== HRANIDBA

su otrovi i resorbiraju se kroz neozlijeđenu kožu, a posebice preko pluća i probavnog sustava.

Nakon resorpcije ulaze u sva tkiva, a najviše i najduže se zadržavaju u masnom tkivu, živčanom sustavu,jetri i nadbubrežnim žlijezdama. Osobito su osjetljive mlade i gravidne životinje. Insekticidi prolaze i kroz barijeru posteljice, kumuliraju se u fetusu i mogu uzrokovati oboljenja i deformacije fetusa. Izlučuju se mlijekom otopljeni u mliječnoj masti i nepovoljno djeluju na imunitet životinja.

Klorirani ugljikovodici (DDT) su vrlo toksični insekticidi. Klinička slika oboljelih životinja očituje se živčanim poremetnjama, grče­ vima, nekoordiniranim kretnjama, slabijom muznosti. U mišićnom tkivu i organima goveda kronično trovanih DDT-jem i lindanom znatne količine insekticida nađene su još 5 - 9 mjeseci poslije prestanka uzimanja, što znači da se kumuliraju i teško izlučuju iz organizma.

Maksimalno dopuštena količina DDT- a i njegovih izomera u biljnoj i životinjskoj masti iznosi 0,50 mg/kg, a u ostalim krmivima 0,05 mg/kg.

Organof osforni insekticidi svrstavaju se u skupinu umjereno toksičnih do vrlo toksičnih tvari. Manje se kumuliraju u tkivima, lakše razgrađuju u netoksične spojeve i izlučuju iz organizma životinja mokraćom i mlijekom. Prisutnost otrovnih spojeva u mlijeku i mesu životinja treba provjeriti kemijskim analizama.

U zrak uginuća svih životinja nakon otrovanja organofosfornim insekticidima je gušenje zbog paralize centra za disanje i dišnih mišića.

Karbamati su toksikološki slični i djeluju pretežita na živčani sustav kao i organofosforni insekticidi. Metabolički se dobro razgrađuju oksidacijom i izlučuju zajedno s metabolitima mokraćom i mlijekom.

Prirodni piretrini (prah ili ekstrakt buhača) i sintetički piretroidi visoko su toksični za insekte, a najmanje pogubni za sisavce i ptice (toplokrvne životinje). Slabo se resorbiraju u probavnom sustavu, brzo metaboliziraju i izlučuju sa žuči i mokraćom iz organiima. Ne kumuliraju se u

Mljekarski list 05/2004.

organizmu (ili vrlo malo - najviše u masti, a manje u drugim jestivim organima i tkivima).

Maksimalno dopuštena koncentracija piretroida u biljnim i životinjskim namirnicama je od O,1 do 1,0 mg/kg.

Dinitrofenoli (-krezoli) su sredstva koja se upotrebljavaju kao insekticidi, herbicidi i fungicidi većinom za prskanje voćaka, vinove loze i ukrasnog drveća u vrijeme mirovanja vegetacije.

Preživači su otporniji na dinitro - spojeve zbog buragovih mikroorganizama koji ih prevode dijelom u diamino - spojeve.

Kod goveda koja su pasla na tretiranim površinama javlja se žuta boja sluznice usta i žutocrvena boja mokraće i mlijeka. Kumulativni su spojevi pa mlijeko, kao i meso otrovanih životinja, nije upotrebljivo za hranu i treba ga neškodljivo ukloniti.

FUNGICIDI Fungicidi su sredstva protiv bakterija, gljivica i plijesni od kojih se neka upotrebljavaju i u prerađivačkoj industriji kao pentaklorfenol, vrlo otrovan proizvod koji može onečišćavanjem vode, zraka i hrane u industrijskim i širim područjima uzrokovati teška otrovanja.

Pentaklorfenol je kumulativni otrov i ulazi u sva tkiva, a najviše se zadržava u bubrezima i jetri. Higijensku ispravnost i upotrebljivost mesa i mlijeka treba utvrditi kemijskim pretragama i organoleptički (osjeća se miris po fenolu).

Maksimalno dopuštena koncentracija pentaklorfenola u živežnim namirnicamaje 0,01 mg/kg.

Ditiokarbam.ati su spojevi za zaštitu bilja i sjemenki žitarica. Teško su topljivi u vodi i mogu se dugo zadržati na organskoj podlozi. Vrlo male su toksičnosti, ne ostavljaju rezidue u tkivu, ali se mogu nalaziti u mlijeku.

Kaptan, folpet i kaptafol su fungicidi za suzbijanje gljivičnih bolesti na industrijskom bilju, voću, povrću i cvijeću. Ovce, a manje goveda, osjetljive su na kaptan. Vrlo dobro se resorbira u probavnom sustavu, a već tijekom 24 sata 90 % se izluči balegom i mokraćom. Ostatak se izluči u iduća dva dana.

9

HRANIDBA

Heksaldorbenzen ima vrlo ograničenu primjenu u zaštiti bilja, a češće se nalazi u otpadnim vodama industrijske prerade i proizvodnje pesticida. Djeluje kao fotosenzibilna tvar i vrlo nepovoljno na reprodukciju. U velikoj količini prelazi u tkivo fetusa. Maksimalno dopuštena količina heksaklorbenzena, bez obzira na kliničko očitovanje na životinjama, iznosi za meso i mlijeko 0,05 mg/kg.

HERBICIDI Triazini su selektivni herbicidi koji se upotrebljavaju za suzbijanje korova. Pripadaju malo otrovnim pesticidima. Brzo se resorbiraju i brzo metabolički razgrađuju, a iz životinjskog organizma brzo izlučuju mokraćom.

Derivati fenilureje, klorirane fenoksikiseline, dipiridili i drugi proizvodi su potencijalni otrovi ·pa je nužno pridržavanje uputa proizvođača.

Za rad s pesticidima uvijek treba upotrebljavati zaštitnu opremu, a ako se tretirana krmiva iskorištavaju za hranidbu stoke, treba se držati određene karence i izvršiti odgovarajuće organoleptičke i kemijske pretrage na prisutnost toksične tvari.

TEŠKE KOVINE (METALI) Teške kovine nalaze se prirodno u zemlji i vodi, a u manjim količinama u životinjskom i ljudskom organizmu. Međutim, često su u vrlo širokoj upotrebi u industriji, industrijskoj preradi, predmetima široke potrošnje i proizvodima za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, pa se sve više kumuliraju u prirodi onečišćava­ jući okoliš i izazivajući vrlo teška trovanja.

Teža trovanja teškim kovinama i onečiš­ ćenja prirode javljaju se u blizini rudnika, industrijskih i prerađivačkih pogona, u blizini prometnica, u gusto naseljenim mjestima i velikim aglomeracijama stoke i stočarskih objekata. Tuje u većoj mjeri onečišćen zrak, voda i hrana, a ljudi i životinje su izloženi većoj koncentraciji i dužem djelovanju ovih otrova.

Među najznačajnijim teškim kovinama koje izazivaju trovanja treba spomenuti: kadmij, olovo, arsen i živu koji su jako kumulativni 10

otrovi, fiziološki nepotrebni u organizmu ljudi i životinja (značajnost im još do sada nije ustanovljena). Teške kovine su još cink, bakar, željezo i selen, ali u primjerenim količinama oni imaju i fiziološko značenje.

KADMIJ - je vrlo raširena kovina, teško se razgrađuje, a uz dužu upotrebu i značajno se povećava u prirodi onečišćavajući okoliš. Može biti otrovan već u manjim količinama.

U prirodi dolazi s rudama: olovom, cinkom i bakrom. Rijetko dolazi samostalno. Veliki onečiščavaći okoliša kadmijem su: jalovina i otpadne vode iz rudnika i prerađivačkih pogona, dim iz topionica cinka i olova, spalionica smeća i raznog otpada. I dim cigareta sadrži kadmij zbog čega je opasan otrov u zatvorenim prostorima.

Mnogo kadmija sadrže fosilna goriva: ugljen, nafta, benzin i motorna ulja. Nalazi se i u automobilskim gumama koje se troše u prometu, a ispušni plinovi motornih vozila veliki su onečišćivači zraka, vode, tla, stočne i ljudske hrane.

Gnojidba tla muljem otpadnih voda, onečišćenom životinjskom balegom (fecesom) i fosforno mineralnim gnojivima povećava koncentraciju kadmija u tlu i biljkama koje izrastaju na tom tlu. Kadmij sadrže i neki fosforna mineralni dodatci stočnoj hrani.

Najteža otrovanja nastaju udisanjem kadmijevih para i prašine ili vodom i mlijekom u kojima ima kadmija, jer je tako najizdašnija resorpcija u organizmu. Stoga ne smije biti više od 50 mg kadmija/m 3 zraka, a tijekom dužeg boravka u onečišćenom zraku najviše 2-4 mg/m 3 • Voda ne smije sadržavati iznad 10 µ,g kadmija/1, a kravlje mlijeko najviše do 2,5 µ,g/1.

U probavnom sustavu ovaca i koza resorbira se samo oko 3-7 %, a u goveda oko 16 % kadmija primljenog hranom. Neresorbirani kadmij (oko 85-90 %) izlučuje se s neprobavljenim sadržajem crijeva i balegom, što znači da se u izvjesnim prilikama može dobivati prirodni stočni gnoj visoko onečišćen kadmijem pa nastaju novi ekološki problemi u proizvodnji čiste hrane.

M(jekarski li.st 05/2004.

=~====================== Resorbirani kadmij ima visoki stupanj kumulacije u organizmu i sporo se izlučuje mokraćom i mlijekom. U bubrezima zaostaje trećina kumulirane količine kadmija, a zatim u jetri, mišićima, kostima, vimenu i reproduktivnim organima. Plodne ovojnice gravidnih ovaca i krava ne propuštaju kadmij do ploda ako je u manjim koncentracijama. Međutim, veće koncentracije kadmija oštećuju posteljicu, prelaze u tkivo fetusa i utječu na nepravilan rast fetusa (malformacije).

Meso i organi oboljelih i prividno zdravih životinja izloženih većoj koncentraciji kadmija nije valjano za ljudsku prehranu zbog visoke kumulacije kadmija (iznad 0,1 mg/kg) pa se mora neškodljivo ukloniti, kao i mlijeko iznad 2,5 µ,g/1.

OLOVO - ima istovjetne izvore i puteve onečišćavanja. Djeluje podudarno (sinergistički) i vrlo slično kadmiju. Za razliku od kadmija olovo je u tlu manje pokretno i više se zadržava u korijenju bilja.

Resorbira se lako i u većoj količini kroz pluća, a samo oko 1-10 % u probavnom sustavu.

Ostatak olova se izbacuje balegom tako da se u balegi ovaca i goveda može naći olova i do 150 mg/kg suhe tvari. Malo olova se izlučuje iz organizma mokraćom i mlijekom.

Najviše olova se deponira kao netopljivi spoj u kostima i zubima, jetri, bubrezima i živčanom sustavu. Osobito treba pripaziti na sadržaj olova u mesu i mlijeku životinja s potencijalno ugroženih područja, oboljelih i prisilno zaklanih životinja. Podnošljive koncentracije olova iznose u mesu 0,25 mg/kg, a u mlijeku 0,03 mg/1. U namirnicama s višom koncentracijom olova može se osjetiti specifičan miris i okus po kovinama.

Meso i mlijeko s većom količinom olova (kao i kod kadmija) treba neškodljivo uklonitijer nije za ljudsku upotrebu.

ARSEN - u tkivu životinja normalno ne prelazi koncentraciju 1 mg/kg. Do otrovanja dolazi u specifičnim uvjetima preko sredstava za zaštitu bilja i nekih drugih industrijskih proizvoda. U organizam ulazi preko probavnog sustava, kože i pluća, a kumulira se u jetri, bubrezima, slezeni i koštanoj srži. Prolazi kroz barijeru posteljice (placente) i loše djeluje na Mljekarski list 05/2004.

HRANIDBA

fetus i reprodukciju, izaziva pobačaje i nepravilan rast ploda.

Izlučuje se balegom, mokraćom, znojem i mlijekom. U mlijeku se češće nalazi oko 20 pa i do 60 µ,g arsena/I . ŽIVA - je toksična kovina koja dolazi s otpadnim vodama i dimom iz industrijskih pogona. Nalazi se i u nekim proizvodima i spojevima koji sadrže živu: dezinficijensima, antisepticima, insekticidima, herbicidima i sl.

Taloži se i kumulira u svim organima i tkivima, ponajviše u živčanom sustavu (mozgu). S tim u vezi javljaju se i bolesne promjene. Prolazi i kroz barijeru posteljice i kumulira se u fetusu.

Izlučuje se mlijekom, u kojem se može nalaziti prosječno oko 4µ,g/1(1-15µ,g/l), što može biti u izvjesnim prilikama opasno za djecu i mlade životinje.

PLIJESNI I MIKOTOKSINI Na gljivice, plijesni i bakteriološka onečiš­ ćenja hrap.e obično upozorava zagrijanost krmiva, promjena boje, mirisa i okusa, smanjena

VIROVITICA• J.J. Štros~aje

• štednjacina krutagoriva • štednjaci zacentralno grijani • peći nakrutagoriva • kotlovizakamine, kalijevepe • dijelovizazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

..

dimnih izvoda i vodovodnih priključaka prema želji kupca.

PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi I radioničkih prostora

11

HRANIDBA

sipkost, zgrudanost i slabije uzimanje hrane.

Plijesni su raširene u prirodi, a nalaz na krmivima ne mora značiti da krmiva sadrže i toksične metabolite (mikotoksine).

Nalaz plijesni samo opravdano ukazuje da su krmiva slabije hranidbene vrijednosti, s manjim sadržajem energije i bjelančevina, da su lošijeg okusa i mogu uzrokovati slabije uzimanje hrane, izazivati lakše probavne smetnje i neka alergična i slična oboljenja. Samo laboratorijski nalaz mikotoksina u krmivima, mokraći i mlijeku oboljelih životinja potvrđuje da su životinje otrovane plijesnima. Posebno su opasne neke vrste plijesni (Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Rhizopus) koje stvaraju vrlo opasne mikotoksine kao što su Aflatoksini, Ohratoksini i Zearalenoni.

Mikotoksini se izlučuju mlijekom. Kritična količina mikotoksina štetna po zdravlje, posebno zdravlje djece i mladih životinja, može se nalaziti u mlijeku krava koje dobivaju onečišćena krmiva a naizgled su zdrave i ne moraju pokazivati znakove otrovanja. Stoga se naglašava potreba praćenja onečišćenosti mlijeka analitičkim pretragama na mikotoksine (osobito aflatoksine).

Dopuštena količina aflatoksina u krmivima za muzne krave iznosi 10 µ,g/k.g, a izlučuje se mlijekom kao metabolit Aflatosin Ml" Količina Aflatoksina M1 u mlijeku ne smije iznositi više od 0,05 µ,glk.g,posebice u mlijeku za prehranu djece.

Ova tema je posebno obrađena u Mljekarskom listu br. 1./2004. god. (str. 4.) na što upućujemo čitatelje.

GENETSKI MODIFICIRANA HRANA (GMO) Genetska modifikacija hrane je suvremena metoda a svrha je povećanje proizvodnje jeftinije hrane, otpornije na kvarenje, na bolesti i štetnike. Mišljenja stručnjaka o upotrebi takve hrane su suprotstavljena, jer neki smatraju da genetski promijenjena struktura organizama može izazivati alergična i druga, za sada možda još nepoznata, oboljenja ljudi i životinja.

Pojedinosti o proizvodnji genetski modificirane hrane još su «proizvodna tajna» i nedovolj12

no su deklarirane. Ipak, može se već sada opće­ nito reći: - Pozitivno je ako se genetskom modifikacijom dobiva veća količina hrane s manje uloženih sredstava i to hrana s više bjelančevina, masti, ulja, šećera i drugih hranjivih tvari neophodnih za prehranu ljudi i životinja, hrana teže pokvarljiva i prikladna za duže čuvanje, skladištenje i transport.

- Ako se genskom modifikacijom mijenja osnovna kemijska struktura i biološka građa bjelanče­ vina, ili druge organske tvari tipične za neke orgnizme (ili neke vrste organizama), može se svelikom vjerojatnosti očekivati da će djelovati kao strane bjelančevine ili strani kemijski spojevi (alergeni) koji češće izazivaju alergične reakcije i slična oboljenja potrošača (konzu~enata).

- Izvjesne genetske promjene hrane mogu utjecati na probavljivost i resorpciju u probavnom sustavu ljudi i životinja, na izmjenu tvari (metabolizam) i iskorištavanje hranjivih tvari ikemijskih spojeva. Pri tom može doći do nepotpune razgradnje hranjivih tvari, većeg ostatka teško razgradivih kemijskih spojeva i raspadnutih tvari (detritusa), a mogu se oslobađati i neki elementi strani organizmu potrošača, pa se taložiti i kumulirati u pojedinim organima (rezidue), izazivati alergije, upalne, degenerativne, nekrotične i druge bolesne promjene u organizmu.

- Posebno treba razmisliti o hrani koja je genetski modificirana tako da povećava otpornost i štiti od nekih bakterija, gljivica, plijesni i drugih štetnika. To se može postizati jačom fizičkom strukturom tkiva (biljnog ili životinjskog porijekla) ili biološko - kemijskim promjenama u organizmu koje će sprječavati napade štetnika. Međutim u nekim prilikama, ako je otpornost dobivena unošenjem gena koji daju sposobnost biljci (organizmu) da proizvodi i kumulira neke strane kemijske, antipesticidne i druge tvari koje odbijaju i brane od štetnika, to može biti vrlo opasno po zdravlje ljudi i životinja a ovisno o vrsti, djelovanju i toksičnosti kemijskih spojeva, te načinu korištenja takve hrane (toksikoze). :J Mljekarski list 05/2004.

SillAII 4x4 Biološki silažni inokulant ŠTO JE SIL - ALL ?

...naturall)

Sil -Ali je prirodni inokulant za silažu koji sadrži četiri vrste bakterija koje proizvode mliječ11 kiselinu. te četiri enzima. Njihovo zajedničko djelovanje omogućava vrlo brzu i učinkovitu fermentaci_ silaže. čime postižemo kvalitetu. stabilnost i trajnost silaže.

Sil - .Alije jedini silazni dodatak koji uključuje bakteriju Lactobacillus salivarius. koja djeluje unut velikog raspona temperature (5 - 40"C) i velikog raspona sntpnja kiselosti čime omogućuje veću svestranos pouzdanost. trajnost i stabilnost silirane mase.

PREDNOST UPORABE SILAŽE TRETIRANE SIL -ALL-om 1. Brzo zakiseljavanje. usporena aktivnost biljnih enzima 2. Pomaže i osigurava da fermentacijom dominiraju bakterije koje proizvode samo mliječnu kiselinu.

3. Značajno smanjena razgradnja bjelančevina. snižena razina slobodnog amonijaka 4. Reducirani svi gubitci, povećana metabolička energija 5. Povećana ješnost silaže i ostale krme 6. Poboljšanje svih odlika, povećana mliječnost i poboljšan sastav mlijeka, povećan dnevni prirast

DISTRIBUTER: "GER Kompanija "d.o.o.* Tel: 052 660 229 VELIKI GOSPODARSKI PROBLEM U PRVIM DANIMA ZIVOTA TELETA JE POJAVA PROLJEVA, JER ZNATNO USPORAVA PORAST I RAZVITAK TELETA 'V

program prirodne hranidbe po ACE principu koji govori da je f/tech®:daje proizvod prijateljski za ... naturally

životinje-potrošača-okoliš

ACID PAK 4WAY

B10-MOS

Osigurava rast i aktivaciju korisne mikroflore u probavnom traktu Vašeg teleta

Za održanje crijevnog zdravlja Vašeg teleta bez antibiotika

ACID PAK 4WAY i BIO - MOS značajno smanjuju pojavu infekcije i potrebe za terapijom čime značajno opravdavaju svoju djelotvornost

uz višestruki povrat investicije.

f/tech®:daje standard za budućnost ... naturally

DISTRIBUTER: "GER Kompanija "d.o.o. * Tel: 052 660 229

VETERINARSTVO

~======================

UPALA VIMENA KOZA IPiše:mr.sc.AntunKostelić listerioze). Uzročnici su u okolini koze ili na samoj koži vimena te uslijed pogodovnih čimbenika, kao što je npr. loša higijena mužnje ili smještaja, ulaze u vime i dovode do upale.

Muzač rukama može prenijeti uzročnika upale s bolesnog vimena na zdravo. Vrlo često se upala vimena, kod stajski držanih koza,javlja kao posljedica međusobnog udaranja (uboda) rogovima pa nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.

Oblici upale vimena Upale vimena mogu biti akutne i kronične.

Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško klinički prepoznati.

Kronična upala vimena razvija se duži vremenski period i teže se dijagnosticira.

Kako prepoznati upalu vimena?

Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati: - koža na vimenu može biti crvene (ljubičasto plave) boje - vime je otečen o - tvrdo na dodir - javlja se bolnost - vime je temperirano (toplo) što utvrđujemo poleđinom dlana te usporedbom temperature dviju polovica; kod upaljene polovice temperatura je viša - iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije Kod akutne upale vimena može doći do poremećaja općeg zdravstvenog stanja pri čemu se javlja povišena tjelesna temperatura, pad apetita, prestanak preživanja a može doći i do proljeva.

Kroničnu upalu vimena je teže dijagnosticirati jer često nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjenje lučenja mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu te značajno povećan broj somatskih stanica, zatim asimetrično vime koje je posljedica upale jedne polovice. Upalu dijagnosticiramo brojanjem somatskih stanica

Upale vimena mogu nanijeti velike štete u proizvodnji ko~eg mlijeka. Pravovremenim otkrivanjem smanjujemo troškove liječenja i gubitke. Muzač mora prepoznati upalu vimena koza kako bi pravovremeno pozvao veterinara.

----------------------Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. Najveći broj ulazi preko sisnog kanala, međutim u vime mogu ući i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.

Do upale može doći i mužnjom neispravnim muznim uređajem ili grubom ručnom mužnjom.

Posljedice upale vimena koza su sljedeće: 1. UPALE VIMENA DRASTIČNO SMANJUJU KOLIČINU PROIZVEDENOG MLIJEKA

2. LIJEČENJE JE SKUPO, A REZULTAT JE ČESTO UPITAN JER MOŽE DOĆI DOGUBITKA POLOVICE ILI CIJELOG VIMENA 3. MLIJEKO OBOLJELOG VIMENAPROMIJENJENOG JE SASTAVA, NIJE DOBRO ZA PREHRANU LJUDI, POSEBNO DJECE

4. MOŽE DOĆI DO TRAJNOG SMANJENJA LUČENJA MLIJEKA U POJEDINIM POLOVICAMA 5. UPALA VIMENA MOŽE NARUŠITI OPĆE ZDRAVSTVENO STANJE KOZE 6. ZBOG UPOTREBE ANTIBIOTIKA U LIJEČENJU, MLIJEKO SE NE SMIJE PREDAVATI ZA PRERADU ODREĐENO VRIJEME NAKON OZDRAVLJENJA VIMENA, OVISNO O VRSTI UPOTRIJEBLJENOG ANTIBIOTIKA (KARENCA).

Uzročnici upale

vimena U zračnici upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza najčešće se javlja kao zasebna bolest, međutim može biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze,

_I/ljekarskihst 05,'2UOLJ.

VETERINARSTVO

~----------------------~ i (obavezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.

Mastitis test koza Ova metoda je uobičajena za dijagnosticiranje kronične upale vimena krava, međutim kod koza je situacija znatno drugačija. Smatra se da je vime krava upaljeno ako je broj somatskih stanica veći od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. Zagrebački) daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica veći od 300 000 pa smatramo daje vime upaljeno.

Kod koza još nije precizno utvrđen točan broj somatskih stanica upaljenog vimena. Taj broj je različit u pojedinim državama. Pojedini stručnjaci smatraju da je vime upaljeno ako u kozjem mlijeku ima više od 500 000 somatskih stanica, dok je po drugima taj broj veći od 1 000 000. U oba slučaja mastitis test daje pozitivnu reakciju (!) jedino je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi, da npr. u uzgoju od pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu a da ni jedna nema upalu vimena.

Naravno, ako je mastitis test negativan, možemo tvrditi da nema kronične upale vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno veći od jedan milijun i da je značajno promijenjen kemijski Mljekarski list 05/2004.

sastav mlijeka, mogli bismo sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti samo nakon bakteriološke pretrage mlijeka.

Ako se iz uzorka mlijeka izolira (poznata) bakterija ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.

Liječenje upala vimena Liječenje smije provoditi samo veterinar. Brojni proizvođači sami nabavljaju antibiotike za liječenje upale vimena koza, a najčešće ih nestručno primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na proizvođača i namjenu, međutimjako griješe.

Ne bi farmaceutske industrije proizvodile desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bakterija jednako djelovali. Često se koriste antibiotici koji uopće ne djeluju na uzročnika koji je doveo do upale vimena čime se značajno produžuje i poskupljuje liječenje, a vime i dalje propada.

Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za liječenje upala vimena je pojava rezistencije (otpornosti) bakterija pa pojedine skupine lijekova više uopće ne djeluju na neke bakterije.

Ovisno o mogućnostima, najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram kako bi veterinar odredio antiobiotik koji najbolje djeluje na uzročnika.

Preventivaje najjeftinija Kao i kod drugih bolesti, preventiva upala vimena uvijek je jeftinija od liječenja. Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na čistoj i suhoj stelji. Mužnja mora biti higijenska, uz dobru tehniku i ispravan muzni uređaj koji nakon svake mužnje mora biti opran, spremljen u čistu prostoriju i redovito servisiran.

Muzač uvijek mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti te pozvati veterinara. U slučaju da je prisutna upala, bolesnu kozu muzemo posljednju, po mogućnosti ručno, ili ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i dezinficirati.

15

IZPALE U POŠLA SAMSTEONA,

POTELJENJA VIŠENEMA PIINO Vf.EMENA lATOtASK.IICNIIOJE Pf.AVI PASMJESTIM SEli TOPLOJ ŠTALI

JA VISOKO KVALITETNIH CRNI HOLSTEIN,

STEONIH JUNICA IMENTALAC I BRAU SUI SE

U SUSTAVU

SELEKCIJE

VETERINARSTVO

DRŽI JEi POV1EĆ

NJAIZI PR

11Proizvođači mlijeka

01

u Hrvatskoj zanemaruju vainost držanja mliječnih životinja (posebno goveda i ~ koza) na otvorenim površinama. ~ Pritom se ne misli u prvom redu na pašu (pregonski ".: pašnjaci), nego na jednostavno ograđene površine ~~ ...: koje se nalaze uz ili u blizini staje na obiteljskom ~ gospodarstvu (ispust ili koral).

-~

~

••

V>

Na brojnim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka, uz staju postoje manje ili veće površine koje najčešće nisu iskorištene za držanje životinja.

S obzirom da u Hrvatskoj samo mali broj proizvođača može držati životinje na pregonskim pašnjacima, potrebno je ograditi manje površine (livade) koje se nalaze uz staju. Takve površine možemo ograditi drvenom ogradom ili još jednostavnije električnim pastirom.

STAJA JE UZROK BROJNIH BOLESTI Vrlo je mali broj staja u kojima goveda nemaju problema s bolestima vezanim uz papke, zglobove, tetive i burze. Također, brojna goveda imaju i dekubituse, odnosno rane na koštanim izbočinama na tijelu koje su često i zagnojene.

Sve navedene ozljede dovode do smanjene proizvodnje mlijeka. U brojnim stajama je loša ventilacija pa je u njima i više štetnih plinova (npr. amonijka) i prašine koji izrazito štetno djeluju na dišni sustav. Uz navedeno, prašina štetno djeluje i na zdravlje kože jer zatvara njezine pore pa koža teže "diše", a mogu se pojaviti i razne kožne bolesti, npr. šuga ili gljivična oboljenja, čime se bitno smanjuje proizvodnost. Držanje životinja u ispustima ili livadama povoljno djeluje na zdravlje, a time i na proizvodnost životinja.

Ml.Jekarskili,st 05/2004.

PREDNOSTI DRŽANJA IZVAN STAJE Držanje mliječnih životinja na otvorenim površinama višestruko koristi zdravlju: 1. kretanjem životinja sprječavaju se oboljenja sustava za kretanje (papci, zglobovi) 2. leže na puno mekšim i čišćim površinama nego što je pod u staji (nema dekubitusa) 3. sunčeve zrake pozitivno djeluju na metabolizam životinje 4. kretanjem životinje jačaju cirkulaciju krvi, a time više krvi protiče kroz vime pa se luči i više mlijeka 5. gravidnim životinjama lakše popuštaju ligamenti zdjelice prije poroda čime se olakšava porod 6. manja je opasnost od onečišćenja vimena balegom, a time i manja vjerojatnost infekcije vimena 7. sunce, vjetar pa i kiša izrazito povoljno djeluju na zdravlje i higijenu kože i dlačnog pokrova (osobito goveda) Mnogi uzgajivači tvrde da bi se u slučaju kiše goveda razboljela, međutim ta tvrdnja nije na mjestu. Velik broj hrvatskih uzgajivača bio je na edukativnim putovanjima u zapadnoeuropskim zemljama gdje su posjećivali farme visoke proizvodnje mlijeka. Praktički, na svim gospodarstvima koja imaju mogućnost pregonskog napasivanja krave su bile u staji jedino prilikom mužnje, a nakon toga su puštene na livade gdje borave i

noću.

Također, pojedini stočari drže

svoja goveda na ograđenim prostorima (ispustima, koralima).

Nažalost, mali je broj naših stočara primijenio

17

VETERINARSTVO

takav način držanja, bez obzira na njegove prednosti.

Pored goveda, i koze treba držati što više izvan staje. Koza je po svojoj ćudi dinamična i radoznala životinja koja voli kretanje. Držanje u staji djeluje negativno na ponašanje koza pa se u nedostatku kretanja međusobno udaraju, 1z dosade ili zbog viška energije.

DRŽANJEPODMLATKAIZVAN STAJE Posebno je važno mladim životinjama, namijenjenim za obnovu stada, osigurati dovoljno prostora za kretanje. Mlade životinje se vole kretati (igrati) što uz sunčeve zrake i svježi zrak izrazito povoljno djeluje na rast i zdravlje. Takve životinje će nakon uključivanja u proizvodnju polučiti bolje proizvodne rezultate od životinja držanih isključivo u staji. Osim toga, bit će otpornije na bolesti.

U Švicarskoj npr. telad drže čitavu zimu (na snijegu) u ograđenim površinama na kojima je samo drvena nadstrešnica ispod koje telad leži na slami.

ZDRAVIM ŽIVOTINJAMA DO USPJEŠNE PROIZVODNJE Osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju mlijekaje, a to je već puno puta pisano u Mljekarskom listu, zdravlje životinja.

Uzgajivači moraju znati da držanje životinja na livadama ili ispustima pozitivno djeluje na zdravlje životinja. Tako se smanjuju troškovi liječenja bolesti koje su posljedica štalskog načina držanja npr. bolesti papaka (čir po Ruterholzu).

To se osobito odnosi na uzgajivače holštajnske pasmine, jer su ta goveda uvezena najčešće iz zemalja gdje su najviše vremena provodila na pašnjacima (Nizozemska). Pored navedenog, i držanje koza na livadama ili u ispustima značajno utječe na njihovo zdravlje, a time i na proizvodnost.

S obzirom da hrvatski stočari moraju biti konkurentni zapadnoeuropskima, potrebno je razmisliti o načinima kako povećati proizvodnju i kvalitetu mlijeka, a smanjiti gubitke zbog bolesti (npr. upala vimena ili bolesti papaka). Jedan od osnovnih preduvjeta je i držanje životinja izvan staje. O

[ Piše: Nikola Jagačić, dipl. ing. ] u usta sisančeta, a nije izazvano PROMJENE UMUŽNJI sisančetovom aktivnosti, onda Što je galaktoreja i hipogalakcija pri mužnji krave? uskoro nastaje zastoj u lučenju Štoje to «TVRDAMUŽNJA» i teško puštanje mlijeka? mlijeka i dolazi do hipogalakcije.

Kod starijih krava događa se da Što je «sakrivanje« mlijeka, koji su tome uzroci i kako mlijeko kaplje ili curi čim se se te pojave manifestiraju? cisterne djelomično napune.

Pokušat ćemo te promjene objasniti stočarima.

To curenje može biti pred mužnju ili je stalno. Ta se pojava također smatra galaktorejom. Uzrok ove pojave Smatra se da je galaktoreja posljedica može biti ili slab sfinkter (prstenasti mišić) koji nedovoljne funkcije izvodnih mliječnih kanala.

Pravilna sekrecija mlijeka odvija se samo zatvara sisni kanal ili je uzrok tome patološka proširenje sisnog kanala. onda kada nadražaj izazvan sisanjem i mužnjom II. TEŠKO PUŠTANJE MLIJEKA djeluje indirektno na mliječne stanice. Ako ovaj «TVRDA» MUŽNJA nadražaj izostane, smanjuje se količina mlijeka koja može izostati potpuno prestankom lučenja i Pojava tvrde mužnje u uskoj je vezi s komplipresušenjem vimena. Ako pak mlijeko samo teče ciranom muskulaturom i živčanim sustavom I.

18

GALAKTOREJA

I HIPOGALAKCIJA

KAO

Ml.fekarski list 05/2004.

VETERINARSTVO

koji se za vrijeme mužnje i sisanja odigravaju u vimenu.

Kod krave se često zbog patoloških promjena dogodi teško puštanje mlijeka i izmuzivanje zbog promjena na sisnim kanalima. To se događa i do 4% svih krava koje pate od ovih pojava. (Podatak je nešto stariji.)

Kod krava nije rijedak slučaj prirodnog sužavanja sisnog kanala i sisnog otvora. Takve su sise dugačke i tanke. One se nikada ne mogu tako ispuniti mlijekom kao normalne sise pa je takve krave teško musti. Nerijetka se događa daje teško musti krave koje nemaju nikakvih nedostataka ni u sisnom kanalu ni u otvoru. U takvom slučaju uzrok leži u grčevima koji nastaju kod sfinktera (mišićnog prstena) na izlazu sisnog kanala. U zrak tvrde mužnje mogu biti i promjene na sluzokoži sisnog kanala nastalih uslijed upala i zapaljenja, što je čest slučaj. Od zadebljanja epitela do glamurozna - fibrozne promjene sluzokože sisa i cisterna postoje mnogobrojni prijelazi koji mogu uzrokovati teško izmuzivanje.

No treba znati da jednostavno ima krava «TVRDE» ili «MEKE PODOJE». Tako npr. stalno nadraženoj kravi spontano može curiti mlijeko,jerjoj popuštaju sfinkteri. To su «meke» krave koje su obično živog temperamenta, nervozne i osjetljive na podražaje (dr. Rako, dr. Šmaljcelj).

III. «SKRIVANJE» MLIJEKA Skrivanje mlijeka je pojava svojstvena samo

kravama, a podrazumijeva funkcionalnu smetnju u radu mliječne žlijezde. Naime, za vrijeme mužnje momentalno nestaje mlijeka, ili se u početku mužnje ne mogu iz punog vimena izmusti veće količine mlijeka.

Iz naziva «skrivanje» mlijeka moglo bi se pomisliti da ga krava skrivenog može vratiti u mliječne cisterne, a to nije moguće.

To se najčešće događa plašljivim grlima kada ih muze muzač na kojega krava nije priviknuta jer ga ne poznaje.

Nemir, zaplašivanje, pijenje većih količina hladne vode, zima i sl. mogu biti uzrokom skrivanja, prikrivanja postojećeg mlijeka.

Postoje mnogobrojne teorije i tumačenja te važne pojave (Nische).

Očigledne su različite nenormalnosti u radu mliječne žlijezde i vrlo složena zbivanja u nervnom sustavu ponajprije prenadraženost nervus simpatikus sistema (simpatikus = dio živčevlja čiji rad nije zavisan od naše volje; nervus = živac).

Uznemiravanje i plašenje životinje izaziva naglo zaustavljanje mlijeka u sve četiri sise. Zbog stezanja glatkog mišićja dolazi do zatvaranja cisterne sisnog kanala i sprječavanje istjecanja mlijeka.

S ovakvim pojavama susreću se naši stočari, stoga pokušavamo ovim napisom objasniti pojmove i probleme vezane uz mužnju i lučenje mlijeka. ,.J Brouwers oprema za staje; Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno; Mehanizacija, hangari

Instalacija; Izmuzišta,

stajske e.artner;

opreme

Surge

rf\\

Ned agro d.o.o. , Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedggro@hi.htnet hr

~- ---:-11.

a 0J t:

Ml:fekarskili.st 0.5/2004.

19

Task 64 WG - Za rast kukuruza bez korova Djelotvorna zaštita od korova zasigurno je jedan od ključnih faktora koji određuju prinos i kvalitetu kukuruza. Pravilan izbor herbicida i primjena u optimalnom roku od velike je važnosti za uspješno suzbijanje korova.

Syngentin preparat Task 64 WGje herbicid koji će Vam omogućiti kvalitetno suzbijanje svih najvažnijih korova u kukuruzu.

Task 64 WG - Kombinacija dviju aktivnih tvari Preparat_ sadrži dvije aktivne tvari: dikambu (61 %) i rimsulfuron. (3 %). Preparat se usvaja preko lišća i izaziva zastoj rasta korijena, što u razdoblju 3-1 O dana uzrokuje gubitak boje i klorozu korova. No, do potpunog odumiranja korova dolazi nakon 3-4 tjedna. Širok spektar djelovanja Task 64 WG se primjenjuje nakon nicanja kukuruza i korova za uništavanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih

I Piše: Ivica Malović I

syngenta

korova. Spomenut ćemo neke od glavnih: divlji sirak (Sorghum halepense), pirika (Agropyron repens ), koštan (Echinochloa crus-galli), korovno proso (Panicum spp.), muhari (Setaria spp.) i dr. Od širokolisnih korova: mračnjak (Abutilon theophrasti), šćir (Amaranthus spp.), loboda ( Chenopodium spp.), osjak ( Cirsium arvense), slak (Convolvulus arvensis), dvornik (Polygonum spp.), dikica (Xanthium spp.), te mnogi drugi.

Vrijeme primjene Taskom se može prskati od 3-7 listova kukuruza.

Primjenjuje se u dozi od 300-400 gr/ha, uz obavezno dodavanje jednog od ovlaživača (Extravon ili Herbovit 90 ili Trend 90 u dozi od 200-300ml/ha).

Kiša koja padne 3 sata nakon primjene nema utjecaja na djelotvornost preparata.

Program zaštite kukuruza od korova I Korekcije ] iRano poslije nicanja!

BANVEL (slak, osjak i dr. širokolisni}

Poslije sjetve, prije nicanja

PRIMEXTRA GOLO

,-ili DUAL GOLO + CALLISTO

RING (slak, mračnjak i dr. širokolisni) CALLISTO (mračnjak, dikica i drugi)

DUAL+ CALLISTO ili PRIMEXTRAGOLO ili DUAL + GESAPRIM

ili DUAL GOLO + GESAPRIM

Broj listova kukuruza

syngenta

1 -2

2-3

3-4

4-5

Predstavništvo u RH Zagreb, Kotarnica 26, tel. 01/3887-670

5-7

ARTEA je mješavina dviju aktivnih tvari, propikonazola i ciprokonazola, koje se međusobno optimalno dopunjuju. Ta je kombinacija za praksu višestruko isplativa.

• Širok spektar djelovanja: djeluje protiv svih najčešćih bolesti žitarica • Univerzalna primjena: pšenica, ječam, raž i zob • Fleksibilna primjena, niska doza, ekonomična cijena • Brzo početno djelovanje i sigurna dugotrajna zaštita • Preventivno i kurativno djelovanje, postojana otpornost na ispiranje kišom

Proizvodi:

syngenta Predstavništvo u RH ZAGREB, Kotarnica 26 tel. 01/3887-670

U suradnji

sa:

W HERBOS" SISAK, Obrtnička ul. 17 tel. 044/543-333

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

@

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci ~ Poštovani uzgajivači!

Hrvatski stočarski centar je uveo nove mogućnosti u kontroli mlijeka za koje smatramo da će Vam biti od velike koristi, te će Vam pomoći u efikasnoj proizvodnji mlijeka.

I.

Nudimo Vam mogućnost kontrole sadržaja UREE u mlijeku 1. Zašto kontrolirati UREU u mliieku?

Utvrđivanje sadržaja uree u mlijeku može poslužiti kao znak upozorenja na eventulne probleme u organizaciji hranidbe krava ili kao znak opasnosti u slučaju težih poremećaja. Odgovarajuće testiranje kroz višemjesečno razdoblje uz dobru uskladbu može organizirati odličan program hranidbe; točno utvrđivanje hranidbenih potreba, sniziti cijenu hranidbe, poboljšati reprodukciju, povećati sadržaj proteina u mlijeku i smanjiti izlučivanje dušika u okolinu.

2. Kako se može kontrolirati UREA u mliieku?

Ako se odlučite za ove analize jedino što trebate napraviti je da se obratite kontrolnom asistentu kad se vrši kontrola mlijeka, te od njega zatražite analizu Vaših uzoraka mlijeka i na UREU. Urea će se kontrolirati na Vaš zahtjev, a cijena analize je 10,00 Kn + PDV po uzorku. Plaćanje se može vršiti i iz sredstava potpora kompenzacijom.

3. Koliko često treba provoditi testiranie?

Potrebna su 2 - 3 mjeseca provođenja ispitivanja sadržaja uree u mlijeku da bi se uspostavile temeljne vrijednosti za stado ili grupe krava. Visoko proizvodne krave često će imati veći sadržaj uree od krava s nižom proizvodnjom ili krava pri kraju laktacije. Kad se uspostave temeljne vrijednosti za stado ili grupu krava tada je za monitoringpotrebno provoditi ispitivanje svaka tri mjeseca ili 4 puta godišnje. Podsjećamo daje potrebno ispitati 10 - 15% svake grupe krava u velikim stadima, dok se u malim stadima ispituju sve krave. Vi možete nadzirati Vaše stado ispitujući ureu tri do četiri mjeseca ili kada god nastupi jedna od sljedećih situacija: Velika promjena u obrocima - Ukoliko dođe do promjene u koncentratu (npr. povećanje sirovog proteina), ili ako se promjeni sastav obroka.

Kad krava počne izlaziti na ispašu - Potrebno je napraviti novi sastav koncentrata kako bi se izbjegao pretjerano visoki sadržaj uree.

Uvođenje nove hrane - Ovo je posebno važno za visoku proteinsku silažu i sjenažu kao što je lucerna gdje je veliki udio u sirovim proteinima i probavljivom proteinu.

4. Tumačenie rezultata analize Kad se tumače vrijednosti sadržaja uree, treba se prvo usredotočiti na nivo stada 1 mijenjati hranidbu ako je potrebno, a onda ulaziti u probleme svake

22

Ml:fekarskili,st 05i2004.

IZ HRVATSKOG

STOČ:ARSKOG CENTRA

problematične krave pojedinačno. Za tumačenje analiza

koristite se tabelama u prilogu koje Vam pomažu postaviti problem i predlažu rješenje. Također koristite tablice krmiva koje Vam orjentaciono ukazuju na mogući utjecaj na kvalitetu mlijeka.

5. Ekonomičnost testirania Istraživanja pokazuje da je odnos 10:1 korisnosti ispitivanja. Ovo temelje na smanjenju cijene hranidbe nakon dobivenih rezultata. Zaključci: Utvrđivanje sadržaja uree u mlijeku je koristan, ekonomičan i lako provediv postupak kojim se mogu otkloniti problemi u hranidbi. Ispitivanje mora biti pravilno provedeno. Za podsjetiti je da bilo koji porasti isplativosti će biti rezultat poboljšavanja u organizaciji hranidbe koja treba držati sadržaj uree u prihvatljivim granicama (15- 20 mg/dl).

NE OKLJEVAJTE NEGO ISKORISTITE MOGUĆNOSTI KOJE SU VAM NA RASPOLAGANJU KAKO BI PROIZVELI JEFTINIJE I KVALITETNIJE MLIJEKO. II.Kontrola broja somatskih stanica u mlijeku 1. Zašto kontrolirati broi somatskih stanica?

Broj somatskih stanica je važan pokazatelj kvalitete mlijeka, a uzrokovan je zdravstvenim stanjem vimena. Životinje s većim brojem somatskih stanica imaju problema s MASTITISOM. 2. Kako ostvariti kontrolu somatskih stanica po životinii?

Svim proizvođačima mlijeka u kontroli mlijeka se prilikom analize uzoraka u HSC-u analizira i broj somatskih stanica. Ako želite ovu mjesečnu važnu analitiku uključite se u program kontrole mlijeka A ili B metodom. Obratite se Vašem kontroloru na terenu ili stočarskoj službi Vaše županije.

3. Koliko često se vrši tesitranie?

Najbolja je mjesečna kontrola broja somatskih stanica po svakoj kravi u proizvodnji mlijeka na stadu. Cijena analize je ako se radi izvan kontrole mlijeka ili po posebnom zahtjevu 12,30 Kn+ PDV po uzorku. Ako je gospodarstvo pod kontrolom mlijeka cijena analize 1/mjesečno/kravije uračunata u godišnju cijenu kontrole po kravi.

4. Tumačenie rezultata analize Tumačenje rezultata je jednostavno i u prilogu ste dobili obrazac za edukaciju i tumačenje analiza. Obratite pažnju na stranu obrasca ovisno da li se radi o skupnom uzorku mlijeka (za mljekare) ili o pojedinačnoj kontroli mlijeka po životinji.

5. Ekonomičnost testirani a Ekonomičnost testiranja je sigurna i na osnovi ovih podataka gospodarstvo može ostvariti velike uštede u proizvodnji i do 20% prihoda mlijeka

NE OKLIJEVAJTE NEGO SE UKLJUČITE U KONTROLU MLIJEKA I ISKORISTITE MOGUĆNOSTI KOJE VAM SE PRUŽAJU. Sa željom stvaranja što uspješnije suradnje Hrvatski stočarski centar otvara vrata Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka za sve proizvođače mlijeka s osnovnim ciljem da se zajedničkim radom ostvari što veća proizvodnja mlijeka visoke kvalitete.

Dani otvorenih vrata laboratorija održavat će se kontinuirano tijekom cijele 2004. godine, a svi zainteresirani proizvođači pozivaju se da se jave područnim stočarskim službama koje će za njih organizirati posjet laboratoriju.

Posjet uključuje: • Pružanje općenitih informacija o Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka • Prezentaciju Sustava kvalitete • Obilazak laboratorija I • Edukacija o obračunu cijene mlijeka i kritičnim točkama u proizvodnji mlijeka Iv/ljekarski h,;t 05/2004.

23

1..., >I.

HRVATSKI

STOČARSKI CENTAR,

ZAGREB,

N

llica 101

::r: ::i:, <

SOMATSKE STANICE U POJEDINAĆNOM UZORKU (PO KRAVI) MLIJEKA Obavezno provoditi postupke preventive mastltlsa

PREPORUKE

Cl'l

:;,,:

o

Odnos % laktoze I broja somatskih stanica dobar Je pokazatelj problema u prolzvodnJI mllJeka

___. Svakodnevno opipavativime• promijenjenovimeMASTITIS

Klinički pregled

> ..., C"l

..., r;r,

Bojai strukturamlijeka

--+

Svakodnevno pregledatimlijekona crnojpodlozipromijenjeno mlijeko- MASTITIS

BSS< 200.000 % laktoze< 4,6

od mastitisa

Californiamastitistest

___..

BrojsomatskihstanicaPO ---+ kravi

a"-

BSS300.000- 400.000 % laktoze4.4 - 4,6

.c

:i:

~

E

o

·e CC

tl1

►

I

BSS> 600.000

ObaveznonapravitiCMT - Upozorenjena mogući problemmastitisa

KRITIČNO

OPASNOST

< 4,5 % laktoze

►

BSS> 800.000 < 4,5 % laktoze

►

~

Tumačenle analizasomatskihstanica

,J'

Ukolikoje broJsomatskihstanicau raslukadaga usporedimo s prošlimmjesecom, obaveznoobratitipažnjuna problemmaslilisa

!::--

~-

%1aktoza

~

OPASNOST

t\;;·

~ <:::)

~

BSS> 800.000 < 4,5 % laktoze

Normalansadržajlaktozeje 4,6-4.8% Svakipadlaktozeispod4,55 % možebilisignal~a problem vezanuz

mastitis

~

Sastavili·

Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

::i:,

>

- - .

I I

$

Oznaka

n

z...,

li)

~

:;,,:

ObaveznonapraviliCMT

BSS400.000- 600.000 % laktoze< 4,4

~ ~

Cl'l

C"l

BSS200.000- 300.000 % laktoze< 4.6

Akoje >200.000• obaveznoprimijenitiCMT

200.000

> :,::,

Kravaje u dobromzdravstvenom stanju• pratiti kretanjebrojasomatskihstanicakrava

o

Koristitiga u svimsumnjivimslučajevima sigurnapotvrdaproblemamasUtisa

Ciljje držatibroj somatskih stanicaispod

o

(j,

-+ Akose okusmlijekamijenjaI postajeslan opasnost

Okusmlijeka

Kravaje u odličnom zdravstvenom stanjuza proizvodnjumlijeka

BSSmanjiod 200.000 % laktoze>4,6%

Zrmka Ćačić, dipl. ing.

.,,

~ .,,.

HRVATSKI STOĆARSKI CENTAR, ZAGREB, llica 101

~

SOMATSKE STANICE U SKUPNOM

~

~

~ ...,. ~

~ (\j

g

~-

UZORKU MLIJEKA (od svih krava u proizvodnji)

Brojsomatskihstanicau mlijekudirektnoje povezans kvalitetommlijeka.cijenom mlijekai zdravljemvimenakrava.Povećanje brojasomatskihstanicau skupnom mlijekugovorinamo povećanju brojainficiranihkravaMASTITISOM na gospodarstvu.Povećanje brojasomatskihstanicaznači GUBITAK u proizvodnji mlijeka:GUBITAK NAKOLIĆINI PROIZVEDENOG MLIJEKA i GUBITAK NA

Na pojavu mastitisa

sa kravama Faktori koji utječu na mastltls

CIJENIMLIJEKA. Odnos broja somatskih stanica i inficiranih krava na farmi

BBS i gubitak mlijeka u laktaciji

70

I

~ 40

I I

~ 50

b

~?f. 20 10

o

-••-

,.,, Jr

800

.,:,

-l; 600

I

I

:g 200 Cl

J

o

UZROK Mlijekopojedine kraves visokim brojemsomatskih stanica

Zasušitiprije

Grupirajte kravezavrijememužnje

Liječenje

Potrebno poduzeti

sljedeće mjere

Ćista životinja

Kraveredovnoodržavatićistima, posebnoje bitnodaje vimesuhoI čisto

Pranjevimena

Vimetrebapratis malimkoličinama tekuće vodeili suho pranje(nekoristitijednukrpui jednukantuza svekrave)

Provjerakvalitetevimenai mlijeka

Prijesvakemufojeobaveznopregledativimena mastitis.Obavezno pregledatiprvemlazovemlijekana crnoj podlozite ih uklonitiiz staje

Korištenjemastltlstesta

KoristiliCalifornia mastltls testzasvesumnjive slučajeve (povećan brojsomatskih stanicau skupnom uzorku, promijenjeno mlijekonacrnojpodlozi, promijenjeno vime)

Dezinfekcija vimenaprijemužnje

Prijemužnjeobaveznoje dezinficirativimesa odgovarajućim sredstvimajer se nataj način smanjujeopasnostod okollinog mastHlsa

Sušenjesisa prijemužnje

Prijemužnjeobaveznoje osušitisise od ostatakavodaza pranjeI dazlnfekcijskog sredstva•koristitipojedinačne papirnatemaramice

Y"

-"

I

1 200

400

600 800 1000 1200 1400

88S X 1000

Ako je broj somatskihstanicaveći od 300.000,povećajte pažnjuu staji kontroli mastitisai preventivi

SMANJITE

mlijeka

Osiguratikvalttetnoležište,dovoljnosuhestelje, redovnoodržavanjeležištaćistim i suhim

~

i 400 , i .!!!

O 100 200 300 400 500 600 700 BBS skupnog mlijeka x 1000

:ž

uvjeti držanja krava i 50% postupci

u proizvodnji

Ćlsto I suholetište

1000

„ 60

utječu 25%

na gospodarstvu

GUBITAK

RJEŠENJE Boljegaje neisporučivati u zajedničkom tanku• manjaje šteta

Zasušiliprijekravus visokimbrojem somatskih stanicaboljeje negogubiti nakvalitetii cijenimlijeka Kraves visokimbrojemsomatskih stanica muziteuvijekzadnje.Bolesne životinje muziteuvijekposebno Tretirajtesvekliničke slučajeve mastitisa.

Obavezno zaliječenje koristiti uslugeveterinara

Mužnja

N

:r:

::o

< ► -3

Početak muinjetrebabtti oko 1-2minutenakonpočetka pripremanja životinje.

Patljivopričvrstiti slsnečah, koristitiuređaje sa Indikatoromprotoka

(/)

mlijekaIli obratitipažnjuna dužinumužnjeI lzmuzlvanjamlijeka.

o

?::

Dezinfekcija sisa poslijemužnjo

Nakonskidanjaslsnlhćaia, potrebno je odmahlzvrtHIdezinfekciju I zaštitu sisaodgovarajućim sredstvima jer takosmanjujemo mogućnost pojave MASTITI SA

C'l -3

Upotrebadobrihmuznlhaparata

Obavezno je pravilnoodrtavanjei servisiranjeuređaja • svakih6 mjesecitreba kontroliratipravilanrad (serviser).Obavezna je primjenapravilnihpostupaka E_ranja muzneopremeI promjenaslsnlhgumaminimalnosvakih6 mjeseci

Prevencijamastitisaprilikomzasušenja

Prilikomzasuienjatrebakoristitiposebnepripravke(lnjektore) kojimase prevenirapojavamastltlsau suhostaju

lzlućenje kronićnlh slučajeva

Kronlćne slućajeve potrebnoje Izlučiti Iz uzgoja akose ne moguizliječiti nakonvlšekratnogtretmana

Liječenje

Zasve kliničke slučajeve maslltlsakoje potvrditeCMT-om Ili za sve kojesumnjate,koristiteuslugeveterinarski~djelatnika

(/)

o ('), ► :::c (/)

?::

o

C'l

n trl

z -l

l\J

"''

Sastavili:

KrešimirKuterovac,dipl. ing.

Mr.se.Ana Dakić

ZrinkaCačić, dipl. ing

::o ►

t-.,;; O'>

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR, ZAGREB, llica 101

N

::c

RADNI PRIMJER TABELE ZA KOREKCIJU HRANIDBE MLIJEČNIH KRAVA NA TEMELJU VRIJEDNOSTI BJELANČEVINA, MASTI I UREE MLIJEKA KUKURUZSILAZA, PREKRUPA REZANCI ~U):::, SUHIREPINI o~ ZITARICE oo Wg: LJUSKE ULJARICA Zm -uO POSIJE ij

i== :::,

U)

::i'

<:::,

,(

:E

E! (!)

:!::~ Ww

w

z

!

l5:::? a:.J D. :E

~

'I,

:,

()

w ..,

a:

:,:,

:i :E

(!)

o

'I,

:E

p.

> 3,84 I < 12 < 3,84 E> 3,84 32 < • I 12- 20P <3,84 E> 3,84 E> 20 I < 3,84 >3,84-4,08 I P< 12 <3,84-4,08 E+ 3,2OBROK .URAVNomEN 3,4 12-20p >3,84-4,08 E> 20 I <3,84- 4,08 P+ p. > 4,8 <12 <4,8 E+

?

MOGUĆE RJESENJE PASA, ZELENA TRAVA LUCERNA - silaža SIJENO - livadno, lucerna, leQuminoze DTS SJEN LEGUMINOZE · zelena krmai zrnje ZRNJE ULJARICA - soia,suncokret, uljana repica ULJANE SACME I POGACE • soiina, suncokretova ?

<

► -:I C/)

SUSEN PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA - soja,suncokret, rep_ica RIBLJE BRASNO KUKURUZNIGLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRASNO

?

J

I

;:i:;

~

I 12- 20P > 20

I

? ? ? ?

;,;-..

~ .... c:,

~ t\j

~

o

n, ► ;:i:; ;:,-::

o

C"l

n

trJ

z

►

j"P+ E+

Tablične vrijednosti ureeu mlijeku i Hranjivost i udjelkrmiva uobroku suprivremene vrijednosti, procijenjene natemelju dostupne literature kojeslužekaoorijentacija doizračuna vrijednosti primjenjivih za

domaće uvjete.

Zaštotočnije tumačenje vrijednosti uree,a prijekorekcije hranidbe, potreban je cjelovit pregled hranidbenog programa i managementa.

E+=suvišak energije uobroku E-=manjak energije uobroku JI Potrebno povećanje jedne odpredloženih komponenti P+=suvišak proteina u obroku P-=manjak proteina u obroku \i Potrebno smanjenje jedneodpredloženih komponenti - Hranidba je u redu Sastavili:

-:I

;:i:;

't:-

t.....

C/)

-:I

OBROK URAVNOmEN

>4,8 <418

o

C"l

C/)

I

>3,4

;:,-::

Doc. dr. se. Darko Grbeša

Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

Sanja Salaš, dipl. ing.

IZ HRVATSKOG

Hranjivost

STOČARSKOG CENTRA

i udjel krmiva u obroku Utjecaj na sastav mli.ieka

Krmivo

Suha tvar

NEL,

MJ/kg

SB,%

Razgrad ljivost, %

Udjel

%

Energetska krmiva

t protein+ t

Silaža kukuruza

protein +

Zrno kukuruza

mast protein+ mast protein+ mast protein+ mast protein+ mast protein+ mast proteini proteini proteini

Ječam

Pšenica Raž Triticale Zob Suhi repini rezanci Sojina ljuska Posije

30

1,9

2,5

72

84

7,8

8

43

50-70 u obroku do40 u smjesi

t t

84

6,9

10

71

50 u smjesi

84

7,5

10

76

do 40 u smjesi

t

84

7,5

10

78

t

do 25 u smiesi

84

7,4

10

76

do 30 u smjesi

t

82

6,9

10

81

do 25 u smjesi

t t t

90 91 87

7,5 6 5,6

9 12,5 14,5

74 55 75

do 30 u sm.iesi do 15 u smiesi do 20 u smjesi

.

1,

11

Izvori razgradljivog proteina

I

Paša

proteini

t

17

1,1

2,2

73

Lucerna-silaža Lucerna-zelena Ljulj-zeleni Silaža trava ' 1.1 Sojino zrno prženo 11 Zrno suncokreta sirovo Sirovo zrno repice Zrno graška Bob Soiina sačma Suncokretova sačma Sačma uljane repice Lupina biiela

proteini proteini proteini proteini proteini

t t

33 17 17 22 90

1,8 1 1 1,3 8,85

6,5 3,2 1,6 2,8 35

75 73 73 78 43

50-70 % osnovnog obroka do 50 osnovnog obroka do 50 osnovnog obroka do 50 osnovnog obroka do 50 osnovnog obroka do 15 u smjesi

90

9,4

18,5

73

do 3 u smjesi

90 90 90 89 89 89 90

10,10 7,7 7,8 79 5 6,3 8,2

18,5 22 26 44 33 33 32

79 86 86 63 77 69 86

do 3 u smiesi do 15 u smjesi do 10 u smjesi do 35 u smiesi do 15 u smjesi do 20 u smjesi do 10 u smjesi

I I I

t t

t proteini t oroteini t proteini t proteini t proteini proteini proteini proteini

t t

t t

Izvori nerazgradljivog proteina Ljuske soje, repice i suncokreta Sušeni pivski trop Ječmene sladne klice Kukuruzni l?'luten Kukuruzno ~lutensko brašno Soja zaštićena formaldehidom

M(jelv.zrski list 05/2004.

t proteini t proteini t proteini t proteini proteini

proteini

'

91

6,4

24

43

do 30 u smjesi

92

5,6

23

70

do 10 u smjesi

90

8,4

60

29

do 10 u smjesi

t

89

7,2

21

65

do 25 u smjesi

t

88

7,5

45

28

do 15 u smjesi

'

Kvalitetne rasplodne steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatski-javite nam se radi individualne ponude!

Trgovci i suradnici - narudžbe su dobrodošle!

Iskoristite prednosti najveće svjetske populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zavedeno: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

usluge, proizvodi, vijesti: www.lnterboves.com e-mail: info@interboves.com

STEPHAN REISACHER agribusiness INT~RBOVES GmbH Germany germany • d-87452 a/tusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65 IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA

INTERBOVES GmbH Germany

================

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

~~~W&~ ~~~~~~ {\ . &publika Hrvatska nalazi se danas u razdoblju preobrazbe svoje poljoprivrede, posebice stočarstva gdje govedarstvo zauzima jedno od najznačajnijih mjesta. U naprednim je zemljama vrlo često razvijenost govedarstva jedna od mjera razvoja cjelokupne poljoprivredne proizvodnje.

Naša zemlja ima dugu tradiciju uzgoja goveda. Genetsko unapređivanje započelo je još u XIX. stoljeću u vremenu kada je to poprimalo značaj i u drugim razvijenim stočarskim zemljama. Unatoč tome hrvatsko je govedarstvo danas nedovoljno razvijeno, posebice ako se promatra kroz proizvodne kapacitete (veličina farme) ili razine proizvodnje mlijeka po kravi.

U govedarstvu posebno mjesto ima mliječna proizvodnja i prerada mlijeka.

Ovo proizlazi kako iz značaja mlijeka za ljudsku prehranu tako isto i zbog važnosti krava, jedinica za proizvodnju mlijeka, koje su sastavni dio ciklusa proizvodnje goveđeg mesa (proizvodnja teladi za tov) ali i zbog povezanosti (komplementarnosti) govedarske proizvodnje s ukupnom ratarskom proizvodnjom.

Proizvodnja je mesa dugi niz godina bila značajna proizvodna grana gdje su se maksimalno koristili izgrađeni genetski potencijali životinja te značajne količine toga proizvoda izvozili na vanjsko, prije svega europsko tržište.

Međutim zbog niza razloga i u ovom dijelu dolazi do poremetnji; Hrvatska je prestala biti izvoznik goveđeg mesa, a za tov se koristi značajan broj uvezene teladi, dok se veliki broj domaće teladi kolje. lako u govedarstvu postoji dugi niz godina više poticajnih mjera (prvi poticaj u poljoprivredi Republike Hrvatske bio je onaj za proizvodnju mlijeka), nije došlo do značajnih strukturnih promjena te i dalje prevladavaju male proizvodne jedinice (prosječno oko 3 krave na farmi) sa nisM(jekarski list 0.5/2004.

I Pišec sc.lvan]akopović I\f d,,

.ll.

kom razinom proizvodnje (oko 2 625 kg mlijeka po kravi godišnje). Do sada su se uz novčane potpore značajna kreditna sredstva ulagala u nabavu rasplodne stoke za koje se nije osigurao pravi proizvodni sustav zbog čega se nisu postigli očekivani učinci. U zrne li se uz sve to u obzir i gubitak velikog broja grla tijekom Domovinskog rata, proizlazi da Republika Hrvatska sve do danas ne zadovoljava svoje potrebe u proizvodnji mlijeka, te je prisiljena uvoziti značajne količine. Isto tako nisu dostatne ni proizvedene količine goveđeg mesa te se i u tom dijelu postavlja nužnost uvoza.

U Republici Hrvatskoj proizvodnjom mlijeka bavi se veliki broj proizvođača; danas mlijeko u mljekare predaje u prosjeku oko 50 000 proizvođača, što zavisi o proizvodnoj sezoni. Kako je pritom i dobna struktura proizvođača nepovoljna, jasno je da se u idućem razdoblju ne može računati na tako veliki broj proizvodnih jedinica koje proizvode mlijeko za tržište.

Uzimajući u obzir sadašnje stanje govedarske proizvodnje, veličinu farme i razinu proizvodnje te broj proizvodnih jedinica nameće se potreba za promjenom proizvodnih sustava u govedarstvu. Ovo je od posebnog značaja ako se pritom uzme u obzir i činjenica daje Republika Hrvatska dio otvorenog svjetskog tržišta, gdje vlada nesmiljena konkurencija i gdje do izražaja dolaze samo konkurentni.

Posebno je bitno prilagoditi se utjetima koji vrijede u Europskoj uniji i zbog naše spremnosti da ulaskom u nju možemo prihvatiti sve utjete koji se pred nas u govedarskoj proizvodnji postavljaju ali isto tako iskoristiti sve prednosti koje nam se ulaskom u EU pružaju. Pritom valja uzeti u obzir da će nam i u razdoblju pristupanja EU stajati na raspolaganju određene mjere koje ona osigurava kao pripomoć boljoj prilagodbi ovoga sektora.

29

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Kada govorimo o preradi mlijeka u idućem Određivanje kvota u postupku pregonas razdoblju također očekuje niz prilagodbi i varanja sa EU temelji se na podatcima o zadovoljavanje uvjeta koji postoje u EU. Ovim dotadašnjoj proizvodnji tj. otkupu mlijeka. uvjetima trebaju udovoljiti, kako neposredno Zbog toga nam je stalo da otkup mlijeka proizvođači i mljekare tako i država, Tablica 1: Vrijednosti odobrenih mliječnih kvota nekih usklađenjem zakonskih propisa i njihozemalja EU i zemalja pristupnica EU vom striktnom provedbom.

Iako je govedarstvo proizvodnja NekezemljeEuropskeunije ZemljepristupniceEuropskojuniji kod koje je proizvodni ciklus odnosno Zemlja Kvota(kgmlijeka) Zemlja Kvota(kgmlijeka) generacijski interval dugačak, danas Austrija 2 600000000 Cipar 145000000 smo u razdoblju kada treba u što je Danska 4400 000000 Ceška 2 682000 000 Francuska 23 800000000 Estonija 624000 000 moguće kraćem vremenu započeti reNjemačka 27 800 000 000 Mađarska 1 947000 000 formu ove grane stočarske proizvodIrska Latvija 5 400 000 000 695000 000 nje imajući pritom u vidu nužnost usItalija 10 300 000 000 1 647 000 000 Litva postave takvih proizvodnih sustava Nizozemska 11000000000 Malta 48 000000 koji će glede veličine jedinice za proŠpanjolska 8 964 000000 6 000000000 Poljska izvodnju, razine ostvarene proizvodnje švedska 1 013 000 000 3 300000000 Slovačka te kakvoće proizvoda moći biti konku- Vel.Britanija 14400000000 Slovenija 560 000 000 rentni onim proizvodnim sustavima Ukupno (15zemalja) 117600000000 1Ukupno(1Ozemalja 18 328000 000 koji postoje u drugim zemljama razvibude što je moguće veći kako bi se pregojenog stočarstva, posebice Europske unije. Pritom treba uvažavati sve zakonske propise koji vorima mogli izboriti za što veću kvotu. vrijede u Europskoj uniji jer je to jedan od predlako zadnjih godina raste proizvodnja mlijeuvjeta ne samo ulaska u ovu integraciju već isto ka i njegova tržnost, što znači i otkup, taj porast tako i preduvjet korištenja onih prava koje se nije zadovoljavajući želimo li da Hrvatska dostičlanstvom u EU mogu ostvariti ako su propisima gne poželjnu kvotu. Zbog toga je potrebno drusvake države u cijelosti uređene. gim mjerama doprinijeti bržem razvitku goveMogućnosti razvitka govedarske darske proizvodnje, kako bi količina mlijeka u proizvodnje idućem razdoblju imala značajno veći porast od dosadašnjeg.

Iako je za preobrazbu govedarske proizvodnje u uvjetima normalnog razvoja potrebno Pri traženju načina poticaja takvog dugo razdoblje, Republika Hrvatska je danas smjera proizvodnje došlo se, medu ostalim, u situaciji da je mora provesti u kratkom do spoznaje da se u idućem razdoblju mora razdoblju želi li ovu značajnu granu učiniti prići izgradnji novih modernih farmi za konkurentnom na svjetskom tržištu te se proizvodnju mlijeka te adaptaciji dijela pripremiti za njezinu uspješnu integraciju postojećih. u Europsku uniju. Našim ulaskom u EuropU tom smislu sačinjen je u Ministarstvu sku uniju daljnji razvoj govedarstva bit će poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarodređen njezinom zajedničkom agrarnom stva Program razvitka govedarske proizpolitikom. vodnje u Republici Hrvatskoj koji bi se kroz Proizvodnja mlijeka ima poseban status u kraće vrijeme trebao početi ostvarivati.

Europskoj uniji. Mlijeko je jedan od rijetkih Temeljne odrednice Programa razvitproizvoda čiji je obim određen kvotom, ka govedarske proizvodnje u Republici maksimalnom količinom koju zemlja čla­ Hrvatskoj nica može godišnje dostići. Proizvodnja Polazeći od činjenice da dosadašnja proiziznad dodijeljene količine nije dozvoljena. vodnja mlijeka i goveđeg mesa ne zadovoljava Mliječna kvota određuje se pregovorima za naše potrebe, u Programu su utvrđene potrebite svaku zemlju pristupnicu Europskoj uniji prije količine te određene kategorije farmi koje osinjezina ulaska. guravaju željenu proizvodnju.

30

My'ekarski list 05/2004.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

kreditnih linija (rok 10 godina, poček 2 godine, kamata do 5 %) Ukupna Prosječna raspodijeliti vrijednost garancije pri zaBroj Broj proizvodnjaproizvodnja Kategorija farme duženju na više subjekata (investitor, farmi krava pokravi mlijeka država, mljekare, dobavljači) Malefarme(4 krave)42300 169200 2 500 423000000 - osigurati povoljniji položaj investitora Adaptirane farme pri raspodjeli zemlje 6 000 90000 4 500 405000000 (15krava) - osigurati jednostavniji način dobivanja Specijalizirane farme potrebne dokumentacije i povoljnije 1200 48 000 6000 288 000 000 (40krava) uvjete gradnje Specijalizirane velike - osigurati mogućnost nabave potrebnog farme(600krava) 20 12000 7 000 84000000 broja rasplodnih junica 49520 319200 3 759 1200000000 Ukupno - osigurati zajedničku koordinaciju pri uspostavi takvih proizvodnih sustava kako Navedene količine mlijeka osiguravaju prosječnu potrošnju po stanovniku od oko 200 litara bi se na najučinkovitiji način provodio uz uvjet da će međunarodna razmjena mlijeka i Program i koristila raspoloživa sredstva mliječnih proizvoda biti jednaka promatra li se - osigurati sustav izobrazbe farmera koji njihov izvoz i uvoz. moraju biti spremni prihvatiti takvu proizvodnju, Tablica 3: Bilanca proizvodnje goveđeg mesa - osigurati investitorima maksiStada Ukupna Ukupna Sveukupna Broj Broj Broj u sustavu proizvodnja proizvodnja proizvodnja malno korištenje teladi izlučenih proizvodnje krava za tov junetinet krava govedinet goveđeg mesat poticajnih sredstava iz kapitalMlijeka 319200 199340 46 885 63 840 18 195 65 080 nih ulaganja.

Krava-tele 14112 2 371 9 243 2 399 3 070 699 O Programu su Ukupno 333312 208 583 49 256 66 239 18894 68 150 svoje mišljenje iznijePri izračunu potrebitih količina goveđeg le znanstvene institucije i stručne službe te mesa pošlo se od pretpostavke da će na kraju udruge i mljekarska industrija, a o njemu je raspromatranog razdoblja prosječna potrošnja po pravljano i u okviru okruglog stola: «Perspektive stanovniku iznositi oko 14 kg. razvoja hrvatskog mljekarstva». Nakon prihvaIz tablice 2. i 3. razvidno je da se u idućem ćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i razdoblju računa da će u Republici Hrvatskoj biti vodnoga gospodarstva bit će dostavljen na oko 330 000 krava što će osigurati proizvodnju razmatranje Vladi Republike Hrvatske. Nakon mlijeka od 1 200 000 000 odnosno otkup od njegova očekivanog usvajanja trebat će ga, što je 900 000 000 litara te proizvodnju mesa od oko moguće ranije, početi provoditi.

68 000 tona. Da li će se ove pretpostavke ostvariti Bez suštinskih promjena proizvodnih zavisi od učinkovitosti uspostave novih proizsustava govedarstvo a posebice proizvodnja vodnih sustava. mlijeka neće biti konkurentno na svjetskom Iz tablica je razvidno da se planira tijekom tržištu, a u uvjetima koji vrijede u zemljama sljedećih 5 godina (poželjno je i ranije) izgradnja EU neće se našim ulaskom u ovu integraciju 1 200 novih farmi te adaptacija 6 000 postojećih moći dalje razvijati. Kako je govedarska uz uspostavu sustava krava-tele kod 228 farmi. proizvodnja jedan od stupova sveukupne Za provedbu ovako predloženog Propoljoprivredne proizvodnje to bi zapuštanje grama potrebno je: ove stočarske grane imalo dalekosežne pos- oko 2,5 milijardi kuna, putem povoljnih ljedice za cjelokupnu poljoprivredu.:]

Tablica 2: Bilanca proizvodnje mlijeka

Mfjekarski list 05/2004.

31

GOSPODARSTVO:=========== V

STANJEI ZAHTJEVIRAZVOJA NASE IPiše:doc.dr.sc.ZoranGrgić I PROIZVODNJE MLIJEKA stanJe i zahtiev pretpostavlienog razvitka Naša mljekarska proizvodnja nije na učinkovit način odgovorila značajnim ulaganjima u govedarstvo posljednjih 7-8 godina, kada se u ovu granu sustavno prelijevalo oko trećine državnih poticaja i naknada.

Radi se o, preračunata u današnjim iznosima, oko 500 milijuna kuna na godinu.

Aktualno

loša struktura proizvođača i Domovinski rat nikako ne mogu više biti opravdanje što proizvodnja mlijeka nije značajnije porasla i što nam bilance mlijeka i goveđeg mesa nisu uravnotežene i stabilne na dulji rok.

Držim da je u stručnom pogledu, organizacijski i materijalno učinjeno previše propusta u prethodnih 7-8 godina. Tako se sada nalazimo u prilično slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u međunarodne tržne tokove. Isto tako, previše se vremena izgubilo odgađanjem provedbe značaj­ nijih promjena u sustavu poticanja proizvodnje, pa danas gotovo i nema vremena za detaljnije ispitivanje rizika i djelotvornosti bilo koje mjere koju bi primijenili kao zadnju mogućnost hvatanja priključka sa zemljama EU tržišta prema kojem ćemo se uskoro morati ravnati i u proizvodnji i u prometu mliječnih proizvoda.

Osnovni okviri gospodarskih uvjeta u EU za naše proizvođače mlijeka 1. utvrđivanje proizvodnih kvota - u Ministarstvu poljoprivrede (MPŠVG) se očekuje kvota od 734 milijuna litara, objektivno se može očekivati 85 % ili 620 milijuna 2. prosječna cijena mlijeka u otkupu je 0,20 do 0,22 eura po litri (danas je oko 0,33 eura po litri)

3. promjena sustava poticaja (ne više po litri mlijeka) s upola manjim proračunskim sredstvima 16 i više krava 1%

10-15 krava 4%

4-9 krava 34%

1-3 krava 61%

Naslijeđena

32

Grafikon 1: Struktura proizvođača mlijeka Više puta je na stranicama ovog lista u rubrici Gospodarstvo spominjan uski okvir gospodarskih uvjeta u koji će se morati uklopiti naši proizvođači ulaskom Hrvatske u među­ narodne integracije, prije svega EU. Tablica 1: Pregled ukupne proizvodnje i otkupa mlijeka, te isplate poticaja za mlijeko 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. ukupnaproizv.mil.lit otkupmlijekamil.lit udiootkupa% iznospoticajamil.kuna

621 369

607 653 380 409

694 494

650 473

59,42 62,60 62,63 71,18 72,77 300

322 360

415

456

* podatak proizvodnje u 2003.g. je procijenjen

Hrvatska će proizvodnja biti ogramcena kvotama koje se temelje na prosjecima domaće proizvodnje i prometa mlijeka (tako bi se uz statističke podatke o otkupu mlijeka mogla uračunati i izravna prodaja). Prema nekim podatcima računamo s preko 730 milijuna litara, no kako se u pregovorima nismo pokazali uspješni, ni statistika nam nije dosljedna, a EU zemljama pristupnicama obično odobrava kvote od 75-95% od ukupne proizvodnje. Realno je očekivati niže kvote.

Mljekarski list 05/2004.

Eugena de Piennesa bb I-

7q -f -1. _ 91-N0

daBEl!.A1/IUS PIA

MINSK

TRACTOR

WORKS

NAPOMENA: Sve cijene suizrai.ene bezPDV-

GOSPODARSTVO

Veliki problem većini proizvođača predstavljat će značajno smanjenje proizvođačko prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit će kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine.

Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje proračunskih sredstava za potporu.

Može se očekivati kako će u komercijalnoj proizvodnji opstati manji broj proizvođača, ali i oni će morati značajno povećati postojeću proizvodnju. Neke se procjene kreću na razini 25-30 tisuća gospodarstava, što je 35-40% sadašnjeg broja uzgajivača muznih krava.

Dva su osnovna propusta učinjena u posljednjih 7-8 godina.

Prvo, značajnije ulaganje u obnovu stočnog fonda nakon 1996. i 1997. godine, kada je počeo značajniji uvoz steonih junica rezultiralo je, doduše, kratkotrajnim porastom proizvodnje mlijeka, ali su se uskoro počeli pokazivati porazni rezultati puke zamjene stočnog fonda, a onda i njenog smanjenja. Što se dogodilo? ,,Povlaštenim" kreditima većem broju uzgajivača nije bitno promijenjena struktura proizvođača. Gospodarstva koja su prosječno imala oko 3 muzna grla, povećavala su osnovno stado na maksimalno dvostruko, što je nedovoljno za punu profitabilnost i razvojnu sposobnost obiteljskog gospodarstva kao temelja proizvodnje mlijeka u nas. Isto tako, veći se broj gospodarstava tek kreditom uključio u proizvodnju mlijeka, sa stadom od oko 5 muznih grla. Već nakon dvije godine se broj steonih junica i muznih krava u Hrvatskoj smanjio za preko 20 tisuća grla unatoč, po procjenama, gotovo 50 tisuća uvezenih grla i stimuliranja domaćeg uzgoja junica. Jedan dio proizvođača je već s prvim ratama kredita prodavao jedno po jedno grlo iz staje. Drugi dio je samo zamijenio svoja „stara" grla novima i s prvim znacima većih poticaja u ratarstvu ili drugim granama stočarstva preusmjerio je svoju proizvodnju.

Tako nakon 2000. godine imamo stagnaciju 34

Tablica 2: Broj i struktura osnovnog stada u govedarstvu

Godina Ukupno 1991.

1992.

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

757 590 589 519 494 461 451 443 438 427 438 417 444

Telad i junad Junad do 1 od 1 god. do2g.

222 54 159 43 152 63 136 32 51 103 98 48 93 51 112 28 101 39 45 93 104 52 90 47 102 61

Krave i steone junice UKUPNO 473 383 370 347 335 311 304 300 296 287 280 278 280

Izvor: Godi!inji ljetopis 2003.g.

broja muznih grla, a govori se o uspjehu porasta otkupa. O čemu se radi? U to vrijeme je povoljnim otkupnim cijenama i poticajima za predano mlijeko značajno povećan udio otkupa u ukupnoj proizvodnji. Dakle, gospodarstva su u manjoj mjeri drugim tržnim kanalima predavala mlijeko ili ga trošila naturalno,jerje proizvođačko­ prodajna cijena mlijeka bila vrlo povoljna.

No, daljnje jače smanjenje broja muznih krava u 2003. godini je prema preliminarnim podatcima dovelo do pada i proizvodnje i otkupa mlijeka.

Tablica 3: Otkup junadi i sirovog kravljeg mlijeka Opis / Godina 1998. 1999. 2000. 2001.2002. junad, muška 15120 16504 13258 12680 10908 i ženska Tona sirovo kravljeTisuća 377507368845380037409328444349 mlijeko litara Izvor: Godi!inji ljetopis 2003.g.

Drugi propust se odnosi na neodgovarajupotpore razvoju konkurentnosti i povećanju proizvodnih kapaciteta domaćih će mjere državne proizvođača.

Ml.fekarski/i,st 05/2004.

GOSPODARSTVO Izravne mjere potpore obuhvaćene poticajima za predano mlijeko i povlašteni krediti omogućuju, u našim uvjetima, relativno dohodovnu proizvodnju i opstojnost obiteljskog gospodarstva i s malim brojem muznih grla u stadu (6-8).

Svako povećanje broja muznih grla u osnovnom stadu zahtijeva unaprjeđenje tehnologije i stručnu odgovornost, a povećava materijalni rizik poslovanja. Zato većina gospodarstava posluje relativno dobro u našim uvjetima s manjim osnovnim stadom, iako ni izdaleka ne ostvaruje zadovoljavajuće iskorištenje tehnološkog potencijala osnovnog stada u govedarstvu. To jasno pokazuje nepromijenjena struktura proizvođača s više od dvije trećine gospodarstava koja posjeduju manje od 5 grla u osnovnom stadu, te niski tehnološki pokazatelji proizvodnje - prirast i mliječnost po grlu.

Poslovni sustavi u mlječnom govedarstvu s 20, 30 ili više muznih grla osiguravaju u našim uvjetima stalnu i stabilnu profitabilnost, ali zahtijevaju dosljedno provođenje tehnoloških zahtjeva i visoka ulaganja. Danas je vrlo malo naših proizvođača (manje od 1 000 prema dostupnim podatcima u 2003. godini) na toj razini.

Predugo odgađanje značajnije promjene u našem govedarstvu dovelo je do toga da smo sada pred izborom vrlo uskog raspona djelovati odmah, odgovorno i učinkovito kako bi imali kritičnu masu proizvođača i proizvodnju koja će ublažiti „udar" skorog otvaranja EU tržišta, ili prepustiti se kao do sada nesustavnoj i neselektivnoj potpori i brizi oko mliječnog govedarstva prepuštajući se selekciji koju će otvoreno tržište donijeti samo po sebi. U ovom drugom slučaju, često zaboravljamo da međunarodno okruženje već dugo godina sustavno potpomaže to otvoreno tržište različitim mehanizmima potpore, s naglaskom na ovo - sustavno.

To znači, da ćemo u nevjerojatno kratkom vremenu morati značajno povećati proizvodne kapacitete (broj grla u osnovnom stadu) i promijeMljekarski list 05;2004.

niti strukturu proizvođača (povećati prosječni broj grla po gospodarstvu) s istovremenim poveća­ njem stupnja iskorištenja kapaciteta, što će nam donijeti potrebne količine mlijeka i mesa te konkurentnog i razvojno sposobnog proizvođača.

Naravno, svježi primjeri iz prakse potvrđuju da imamo i dobrih proizvođača i stručnjaka koji mogu nositi razvoj govedarstva u nas. Do sada se radilo o pojedinačnim primjerima koji su na pravi način iskoristili proteklih „sedam godina debelih krava". Pitanje je jesmo li u stanju i mogućnosti ustrojiti stručni okvir i sustav proizvodnje na razini grane, a ne pojedinca koji će u punoj mjeri povući brz i djelotvoran razvoj mljekarske proizvodnje u nas. Pritom, s opravdanim oprezom pretpostavljam da ćemo razvoj morati osigurati u uvjetima „ograničene izdašnosti", da ne kažem u uvjetima „sedam godina mršavih krava".

Nesumnjivo je da se radi o velikom poslovnom izazovu postavljenom pred cijelu struku. Pitanje je jesu li za tako brzu promjenu spremni akteri državne politike, sami proizvođači, odnosno kritična masa proizvođača mlijeka, kao i nositelji državne potpore proizvođačima: savjetodavna služba, stočarski i veterinarski centri, znanstveno-nastavne institucije i drugi.

Zahtjevi razvoja našeg govedarstva 1. Odnos Hrvatske prema međunarodnim integracijama Prije nekoliko godinaje od strateške v~nosti bilo osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja zaštite prema dogovorima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Još je važnije bilo kako se obujmom i strukturom proizvodnje te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. U oba slučaja smo uspjeli napraviti takve propuste koji nas dovode u situaciju nužnosti brzog djelovanja bez prava na do sada tako uobičajene pogrješke u razvoju govedarstva.

Vrlo je važna za buduće sudjelovanje u ovim integracijam razvijenost domaćeg govedarstva i :15

čW,o;,u » Visokokvalitetne gibljive cijevizaprehrambenu industriju Uponudije nekoliko tipovasilikonskih i PVCcijeviovisnoo potrebi: • Zaprotokalkohola (pivo,vinoi si.I,mlijekai mlječnih masti,voćnih sirupa,mineralne vode,jestivihuljai sl.

• Upromjerima od2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado20bara.

» Visokokvalitetne gibljivecijevi za industrijskunamjenu Uponudije nekoliko tipovagumenih i PVCcijeviovisnoo namjeni i potrebi: • Cijevizaprotokodpadnih voda(fekalije), pretovar zrna(kukuruz, pšenicaIsl.), zaodzračivanje i otprašivanje, zaparui vruću vodudo 210C. • Upromjerima od 10mmdo150mms radnimtlakomod6 barado20bara.

TEHNO-HIDRAULlll p hramb n 'li.: 11/11 li 111 E: 11/13 li ZII fll: 11/11 H Ili Ili: Nl/3123 111 I.a: prodaja@tehno-hidraulik.hr, 11111111U. li· INU lllllM/11111.IE

KONTINUIRANO

INOVATIVNI

Rješenja za preradu u prehrambenoj

industriji

HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva isporučuje mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 55 zemalja kod proizvodnje različitih proizvoda. Ćast nam je prezentirati se kao vodeći proizvođač u ovom području. Pored Mondomiksera isporučujemo još i raznovrsnu prerađivačku opremu prilagođenu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a postojeće prilagođavamo uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit ćemo vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.

Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja Haas - Mondomix b.v.

Reeweg 13 1394 ZH Nederhorst den Berg The N etherlands

Te!: +31 294 256999 Fax: +31 294 253099 e-mail: sales@mondomix.nl www.mondomix.nl Zastupnik CDREN Cd.o.o.Tel/fax: +385 51 255 583

GOSPODARSTVO

dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), stručna i materijalna podrška, te povezanost svih činitelja u lancu proizvodnje, prerade i prometa goveđih proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, i dr.) trebali bi se u što većoj mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako veće odstupanje od tih načela, vjerojatno znači dugogodišnje zaostajanje i podređeni odnos domaće proizvodnje prema razvijenim zemljama među­ narodnogtržišta.

2. Potreba domaće potrošnje i međunarodne razmjene Kao drugi važni zahtjev za razvitak govedarstva ističe se potreba za domaćom potrošnjom i međunarodnom razmjenom.

Prema različitim procjenama, u domaćoj godišnjoj proizvodnji za domaću potrošnju i međunarodnu razmjenu danas nedostaje preko 200 milijuna litara mlijeka i gotovo 10 tisuća tona goveđeg mesa.

3. Aktiviranje neiskorištenih resursa S gledišta popravljanja gospodarskog

položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. U posljednjem desetljeću (posebice posljednjih nekoliko godina) površine korištenih livada i pašnjaka povećane su za nekoliko desetaka tisuća ha (danas su gotovo 450 tisuća ha), ali još uvijek imamo previše zapuštenih i nekorištenih površina pogodnih za razvoj govedarstva.

4. Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka Kao četvrti činitelj može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog pučanstva na nenaseljena područja. Ovo se posebice odnosi na seoska područja i područja od strateške važnosti (ranije nazivana - Područja od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.

Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim područjima iz kojih se desetljećima iseljavalo radno aktivno pučanstvo. Slično je i s ratom uništenim područjima, u kojima se i veći dio povratnika nije na odgovarajući način aktivirao u ovoj proizvodnji. ,.J

GOSPODARSTVO

Nove mjere agrarne politike i sustav premija za mlijeko diferenciraju proizvođače mlijeka na komercijalne i nekomercijalne. Značajan dio malih proizvođača mlijeka ne će moći ispuniti određene uvjete i time njihovo mlijeko ne će biti u premijskom sustavu.

Malo obiteljskih gospodarstava proizvođača mlijeka u Hrvatskoj ima preduvjete da na tržištu, gdje će vladati međunarodna konkurencija, mogu ostvariti zadovoljavajuću razinu dohotka. Kod nas postoji dugogodišnji deficit mlijeka iz domaće proizvodnje pa je uvoz i do Mljekarski list 05/2004.

Reforma agrara Postojeći sustav državnih poticaja stimulativan je za obiteljska gospodarstva, ali do sada nisu pokrenuti povoljniji razvojni procesi. U godišnjoj vrijednosti proizvodnje mlijeka tj. u ostvarenom prihodu, državni novčani poticaji sudjeluju sa 40%, a u Europskoj uniji - ovisno o zemljama člani­ cama - ovo učešće iznosi i do 53% od godišnje realizacije proizvodnje mlijeka.

30% od godišnje potrošnje proizvoda.

mlijeka i mliječnih

37

GOSPODARSTVO Udjel mliječnog govedarstva u poljoprivredi Hrvatske iznosi svega 7,3 %, a u zemljama EU 17,9%. Naša je agrarna struktura nerazvijena, poljoprivredna gospodarstva su mala s prosječnom veličinom od 2,4 ha obradivog zemljišta, dok je u zemljama EU prosječna veličina gospodarstva 18, 7 ha. Proizvodnja mlijeka je usitnjena s prosječno 2, 75 krava po obiteljskom gospodarstvu pa ne može biti konkurentna u odnosu na proizvođače u EU koji imaju u prosjeku 29 krava.

Ukoliko se u 2004. god. budu primjenjivali propisi o novčanim poticajima koji se odnose na proizvođače mlijeka, na domaćem tržištu bit će mlijeko prodavano po različitim dvojnim cijenama (procjena je, da bi u 2004., god. ovakvog mlijeka bilo cca 138 mil. litara). U situaciji, gdje su za određene količi­ ne mlijeka cijene veće, mljekarska industrija može se orjentirati na mlijeko iz uvoza po povoljnijim cijenama.

Razvoj proizvodnje mlijeka do 2007. godine Procijenjena proizvodnja mlijeka 2003. 2007. god temelji se na dosadašnjem ostvarenom nivou proizvodnje i prodaje mlijeka. Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje i otkupa mlijeka iznosila bi 10%. Planirani ciljevi razvoja su realni u odnosu na restrukturiranje broja obiteljskih gospodarstava kao i u prosječnoj produ-

I

ktivnosti mlijeka po jednom domaćinstvu i kravi.

U planiranom razdoblju prilagodbe tržišnom privređivanju ne očekuje se porast ukupnog broja krava. U tom procesu doći će do konsolidacije kvalitete krava proizvodnog stada remontom i zamjenom postojećih manje produktivnih grla, kravama većeg genetskog potencijala na mliječnost.

Razvoj i restrukturiranje proizvodnje mlijeka pretpostavlja proizvodni model srednje intenzivne proizvodnje mlijeka sa cca 300 000 obiteljskih gospodarstava na kraju razvojnog ciklusa u 2007. god.

U 2007. god. u Hrvatskoj bi trebalo biti proizvedeno 1 084 milijarde mlijeka od čega bi se kroz otkup, potrošnju u domaćinstvima i na lokalni plasman iz domaće proizvodnje potrošio 921 milijun litara ili 90% od proizvedenih količi­ na mlijeka.

Potrošnja mlijeka u 2007. god kretala bi se od 210 kg mlijeka po jednom stanovniku i zajedno s turističkom potrošnjom podmiruje s 95% količina iz domaće proizvodnje mlijeka uz određeni uvoz mlijeka i prerađevina.

Godišnja proizvodnja mlijeka po jednom gospodarstvu u 2007. god. iznosila bi 36133 litre mlijeka, od čega bi se kroz različite oblike potrošnje utrošilo 25 489 litara/gospodarstvo.

Prosječna godišnja mliječnost po kravi iznosi 4 713 litara a plasman mlijeka 4 004 d . kr l" avyeg m Z--k ye a litre/krava. na hrlCa 4 Proqena razvo1a prozzvo nJe Program izgradnje mliječnih 2003.-2007. god. farmi 2003. tmd. 2007. l!Od. Ostvarivanje proizvodne kvote Krava muznih 229 931 230 000 za mlijeko potrebno je osigurati Obiteliska gospodarstva 46 089 30 000 kroz relativno kraće vrijeme do Godišnji rast 10 2007./2008. god. Razvoj proizvodnje 741 000 1084000 Proizvodnja Mlijeka 000 lit Mlijeka/ gospodarstvo mlijeka vremenski je dugoročniji 16077 36 133 mlijeka Mlijeka/krava 3 223 4 713 proces jer će dio malih proizvođača Godišnji rast % 10 napuštati svoju proizvodnju, a us64 85 poredno će se odvijati razvojni ciTržnost % Otkup 472 610 921 400 Mlijeka 000 lit. klusi i to intenzifikacijom postoprodaja 10 254 25 489 Mli ieka/ l!osoodarstvo jećih proizvodnih . kapaciteta 1 mlijeka 2 055 4 004 izgradnjom novih objekata.

Mliieka/krava

38

M{jekarski[i,st 05/2004.

GOSPODARSTVO

Intenzifikacija proizvodnje ostvaruje se na godišnje razdoblje trebalo adaptirati cca 6 000 dva načina i to bez ulaganja sredstava i investištala srednjih kapaciteta i izgraditi 1 200 novih ranjem u adaptacije postojećih objekata ili iz- objekata ( 40-60 krava). gradnju novih štala. Poboljšavanje postojećeg Investicije. Sukladno Zakonu o državnim stanja bez financijskih ulaganja odnosi se na potporama potrebno je donijeti dugoročni unaprjeđivanje tehnologije proizvodnje, držanje Program izgradnje mliječnih farmi s godišnjom i higijenu grla, način ishrane i kvalitetu obroka dinamikom realizacije, te definirati udjele prema fiziološkom i proizvodnom statusu krava, bespovratnih sredstava po osnovi kapitalnih poboljšanje higijene mužnje i čuvanja mlijeka te ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju stabilnu i veću kvalitetu mlijeka. mlijeka i goveđeg mesa.

Nakon pune godine primjene Pravilnika o Rasploživa sredstva kredita pod povoljnijim kakvoći svježeg sirovog mlijeka («Narodne noviuvjetima (Ministarstvo poljoprivrede i šumarne» broj 102/2000.) rezultati analiza u 2003. god. stva, županije, HBOR, Ministarstvo za obrt, ukazuju da smo u odnosu na kvalitetu mlijeka malo i srednje poduzetništvo) ne realiziraju se u razvijenih zemalja u znatnom zaostatku. cijelosti zbog složenosti procedure podnošenja Mlijeko iz otkupa u 2003. god. imalo je sljezahtjeva i posebno zbog uvjeta izdavanja garandeću kvalitetu: E- klasa 27% količina mlijecija. Potrebno je unaprijediti politiku kreditika, I. klasa 7%, II. klasa 10%im. klasa 56% ranja razvoja poljoprivrede, te osigurati prihvatmlijeka. Proizvođači mlijeka članica EU ostvaljive uvjete izdavanja garancija koje bi bile ruju veoma visoku kvalitetu mlijeka kako po primjerene mogućnostima naših poljoprivrednih proizvođača. kemijskom i fizikalnom sastavu, tako i u odnosu Poljoprivredno zemljište. U provedbi postona higijensku ispravnost mlijeka. U Europskoj uniji 95% prodanih količina mlijeka kvalifici- jeće agrarne politike upravljanja i gospodarenja rano je u Ekstra i I. klasu, a kod nas, za sada, državnim poljoprivrednim zemljištem prioritet treba davati programima razvoja proizvodnje ovakvog mlijeka Ekstra i I. klase ima svega 34%. Hrvatski proizvođači mlijeka, koji se mlijeka.

Rasplodne junice. Bez genetski kvalitetnih uključe u jedan od procesa razvoja i intenzifikabređih junica ne može se započeti s investiracije proizvodnje u 2007./2008. god., mogu ostvariti zadovoljavjuću kvalitetu mlijeka i to da cca njem u izgradnju proizvodnih objekata, nabavu muzne i štalske opreme. Domaći uzgoj i 85% isporučenog mlijeka za industrijsku proizvodnja bređih junica ne podmiruje potrebe preradu bude u Ekstra i I. klasi. razvoja, a posebno je izražen nedostatak bređih Adaptacijama se, uz određena financijjunica mliječne holstein- frisien pasmine. Otvara ska ulaganja, može mijenjati sustav držanja krava, povećavati postojeći proizvodni prostor i se određena mogućnost uvoza bređih junica nakon ukidanja zabrane uvoza goveda i goveđeg kapaciteti, ugrađivati nova oprema (izgnojavamesa iz Austrije i Finske. nje, boksovi, oprema za ishranu koncentratom, Mliječne kvote u EU izmuzišta i drugo) i nabavljati određeni broj Određivanja proizvodnih kvota u poljorasplodnih junica. Kada postoje potrebni predprivredijedan su od temelja u sustavu zajedničke uvjeti proizvođači mlijeka se odlučuju na izagrarne politike Unije i one se za mlijeko gradnju novih objekata i to je optimalno određuju od 1984. god. Njima se reguliraju rješenje za dugoročni razvoj i specijalizaciju odnosi na tržištu agrarnih proizvoda kao i nivo proizvodnje obiteljskih gospodarstava. godišnje proizvodnje. Mliječnim kvotama se Procjena je, da bi za ostvarivanje planiranih određuje-propisuje dopuštena godišnja količina ciljeva razvoja proizvodnje mlijeka kroz desetoMljekarski list 05/2004.

39

GOSPODARSTVO~======== novim članicama Unije odobrene su godišnje mliječne EU-15 Nove članice EU-10 kvote od 18,328 mlrd. litara Država Proizvod.

Proizvod.

Maximalna % Maximalna % ukupno m.m. kvota Država ukupno kvota mlijeka. Postoje i određena rn.m. mil. t. mil.t. mil.t. mi!. t mišljena, da proizvodnja Austrija 3,300 4,17 2,500 Cioar 0,145 3,46 0,004 mlijeka u EU 2013. god. ne Belgija 3,425 4,10 Češka 3,200 2,682 4,21 2,613 Danska 4,618 4,33 4,400 Estoniia 0,624 4,31 0,087 bi bila u režimu sustava Francuska 24,879 4,01 23,800 1,947 3,85 Mađarska 1,783 mliječnih kvota.

Finska 2,456 4,23 2,400 0,469 Latviia 0,695 4,07 Mliječna kvota za Niemačka 28,191 4,23 27,800 Litva 1,647 3,99 1,256 Hrvatsku 2007. god.

Grčka 0,776 3,62 0,700 Malta 0,040 0,049 5,733 Irska 3,80 4,500 Poliska 8,964 3,90 8,500 Intenzivna aktivnost oko 3,67 Slovenija Italiia 11,108 10,300 0,560 4,13 0,467 stjecanja statusa kandidata 4,17 Luxemburn 0,269 0,300 Hrvatske za članstvo u Nizozemska 11,079 4,43 11,000 Portugal 1,920 3,84 1,900 Europsku uniju i kod nas Španjolska 6,220 3,74 6,000 aktualizira pitanje proizŠvedska 3,339 4,20 3,300 vodnih kvota u poljopriEngleska .14,709 4,00 14,400 vredi. Dugoročni plan raz121,709 4,09 UKUPNO 117,600 UKUPNO 18,328 16,806 voja proizvodnje mlijeka, autor članaka u Tablica 6: Mliječna kvota u Hrvatskoj - odnosi proizvodnje drugim varijantama i potrošnje mlijeka 2007. god. predlagao je ranijih Uvoz Broj stanovnika MLIJEČNA mlijeka, Ukupno godina kao globalnu KVOTA Proizvodnja Ukupno mliječni potrošnja plasman Inozemni mlijeka orijentaciju razvoja ekvivalent 000 000 lit turisti* Hrvatska Ukupno 000 lit. % litara 000 lit % 000 litara mliječnog govedarstva.

1084000 56 752 4437 460 219 178 4 656 630 977 892 921140 94,19 921 140 85 Na temelju ostvarenih proizvodnih tren*Inozemni turisti 80 mil. noćenja dova 2002. i 2003. može se dati sigurnija promlijeka za svaku članicu Unije i ove količine mli- jekcija mogućeg nivoa proizvodnje i prodajejeka su u sustavu subvencija i premija. Postoje otkupa u 2007. godini, a tada bi Hrvatska mogla nacionalne kvote i unutar svake članice. Propostati stalnom članicom EU. izvođačkih kvota svaki se farmer mora pridrNastavak provođenja mjera agrarne politike, žavati, a ako ih prekorači bit će sankcioniran. U koje se odnose na proizvodnju kravljeg mlijeka te bilansiranju mliječnih kvota ne prihvaćaju se aktiviranje sustavnog institucionalnog razvojnog elementi porasta kvalitete mlijeka (% mliječne ciklusa mliječnog govedarstva, garancija su da masti) jer se time također mogu nekontrolirano Hrvatska može u predpristupnom razdoblju za povećavati mliječne kvote. članstvo u Europsku uniju tijekom 2007. godiIzmeđu godišnje proizvodnje i mliječnih kvone izboriti pravo na mliječnu kvotu od ta postoje manje razlike, i odobrenim mliječnim 921,14 milijuna litara kravljeg mlijeka. Gokvotama proizvođači nisu izloženi riziku da dišnja potrošnja mlijeka u 2007. god. iznosila bi mlijeko ne bi mogli prodati. EU-15 je dugoročno 210 litara mlijeka po stanovniku (uključena i riješila pitanje mliječnih kvota do 2008. god. i turistička potrošnja). Domaća proizvodnja mlione se povećavaju za svega cca 1,5% te bi sa jeka osigurava preko mliječne kvote od 921,14 sadašnjih 117,49 mlrd. kvota u 2008. god. milijuna litara mlijeka 95% potrebnih količina iznosila 120,33 mlrd. litara mlijeka. Budućim mlijeka od ukupne godišnje potrošnje. ,_)

Tablica 5: Mliječne kovote u EU-15 i u novim članicama Unije

40

M(jekarski list 05/2004.

/

(PE)

10 litara

58 Kn

(PE)

25 litara

112 Kn

c•Noxi401itara 1.575Kn 50 litara 212 Kn 10% POPUSTA ZA GOTOVINU (PE)

E-mail:gumex-eko@inet.hr Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad,Tel.:01/2882 811,Fax: 28 82 482

OPREMA ZA FARME GRADSKI

URED

~kc

ZA POLJOPRIVREDU

Na temelju glave W. točke 4. Programa poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području Grada Zagreba I Službeni glasnik Grada Zagreba 7/03 I i članka 63. stavka 2. Statuta Grada Zagreba, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 106. tQednici, 1. travnja 2004. god. don-ijelo je Zaključak o subvencijama u stočarstvu.

Iz proračuna Grada Zagreba, razdijel 8.

Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, pozicija 308 «Subvencije u stočarstvu«, na području Grada Zagreba subvencionirat će se: Mljekarski li,st 05/2004.

GUfflEX

STOČARIMA GRADAZAGREBA 1. Umjetno

osjemenjivanje krava plotkinja sa 200,00 Kn i krmača/ nazimica sa 180,00 Kn po obavljenom prvom umjetnom osjemenjivanju.

• Ovu subvenciju stočari ostvaruju putem Veterinarskih stanica i veterinarskih ambulanti koji vrše U.O. na području Grada Zagreba 2. Subvencija umjetnog osjemenjivanja krmača/nazimica u vlastitom stadu iznosom od 72,00 Kn za dvije doze sjemena.

• Ovu subvenciju ostvaruju stočari koji imaju uvjerenje o završenom tečaju za U.O. krmača

GRADSKI

URED

ZA POLJOPRIVREDU

- mljekara- s otkupnih mjesta na području Grada Zagreba Korisnici ovih subvencija su stočari s područja Grada Zagreba upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Sve dodatne informacije i potrebnu dokumentaciju te način ostvarivanja subvencija možete dobiti za: - područje Grada Zagreba u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, Avenija Dubrovnik 12 ili na tel.

01/6585-584 - mr. Đurđica Sumrak, dr. vet. med. stručna savjetnica za veterinu i stočarstvo i Igor Miškulin, dr. vet. med. ili 01/6585-686 -JuricaAmbrožić, dr. vet. med. ili 01/6585-603 - Vlasta Ranogajec, dipl. ing.

- pomoćnica pročelnika.

Za područje Sesveta, Trg D. Domjanića 4 na tel. 610 1695 Lukica Hajvaz,dipl.ing

na vlastitom stadu, i uzgajaju krmače / nazimice na području Grada Zagreba , a sjeme će nabaviti od ovlaštenih pravnih osoba s kojima je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo sklopio ugovor o provedbi subvencioniranja / Centar za reprodukciju u stočar­ stvu Hrvatske d.o.o./ 3. Subvenciju uzgoja krave prvotelkinje iznosom od 1000,00 Kn po jednoj prvotelkinji pod uvjetom njenog držanja 1 god.

• Ovu subvenciju ostvaruju stočari koji u uzgoju imaju prvotelkinje koje će ostaviti u vlastitom uzgoju najmanje 1 god.

4. Subvenciju proizvodnje mlijeka iznosom od 0,05 Kn/litri higijenski ispravnog mlijeka isporučenog pravnim osobama registriranim za otkup i preradu mlijeka sa otkupnih mjesta na području Grada Zagreba.

• Subvenciju će ostvariti putem pravnih osoba

PROČELNIK - Josip Janeš, dr. vet. med.

AKTUALNO

- IZ SAVEZA

UDRUGA

OAKTIVNOSTIMA HRVATSKOG SAVEZA UDRUGA PIOIZVODACA MUJIIA (BSUPI) V

-------------------------HSUPM je u proteklom razdoblju imao nekoliko važnih aktivnosti: 1. Dopis Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva u svezi dopune Pravilnika o kapitalnim ulaganjima. U 11. mjesecu 2003. došlo je do izmjene Pravilnika i proširio se krug korisnika sredstava kapitalnih ulaganja. Isto tako smo i ove godine stupili u kontakt s ministrom Petrom Čobankovićem i predložili ponovne izmjene koje su prihvaćene i koje ćemo objaviti u sljedećem broju Mljekarskog lista.

2. Sastanak u Ministarstvu s ministrom gdje smo zatražili da se premira svaka litra mlijeka što smo naknadno dobili obavijest da se odobrava, i zato zahvaljujemo svim udrugama koje su s nama dijelile isto mišljenje i isto to predložile.

-!-2

Piše: Stjepan Bistrović 3. Okrugli stol na temu - Razvoj govedarstva Hrvatske gdje smo poslali dopis s prijedlozima za izmjene nekih dijelova plana gdje su podaci netočni ili su stari. Predložili smo i dinamiku provođenja plana razvoja govedarstva a isto tako predložili smo mjere koje bi Ministarstvo trebalo provesti da bi došlo do bržeg razvoja govedarstva i gradnje novih farmi za proizvodnju mlijeka.

4. Sastanak s ministrom u vezi Protokola 7, o kojemu ćemo biti obaviješteni ovih dana i izvijestit ćemo članstvo u sljedećem broju Mljekarskog lista.

Očitovanje o Programu razvitka govedarske proizvodnje koji je sačinilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva U načelu slažemo se s Programom razvitka Ml:fdarski' 1t:~10.5/200--1:.

AKTUALNO

govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a posebno što se tiče proizvodnje mlijeka.

No smatramo da trebamo sjesti za stol s autorima tog programa i upozoriti iste, porazgovarati s njima i kroz razgovor informirati ih o svim problemima koji se dešavaju na terenu.

Upravo mi proizvođači-investitori u ovom sluča­ ju znamo najbolje što i kako treba promijeniti da bi se lakše,jednostavnije, brže te pravičnije realizirala provedba tog Programa.

Smatramo da najveći problem koji bi se mogao dogoditi pri realizaciji Programa razvoja govedarstva u RH, problem koji i s kojim se moraju nositi investitori, odnosno farmeri, leži u postojećim planovima prostornog uređenja. PLANOVI PROSTORNOG UREĐE­ NJA i važeće UREDBE sa zakonskom snagom su IZUZETAN PROBLEM. Naime, unatoč brojnim i zaista dobro poznatim NEDOSTACIMA istih, koji su svojim postojećim rješenjima uzrokom mnogih gospodarski štetnih posljedica.

Ilustracije radi .....

Najveća zapreka je toliko sporna UDALJENOST STAJA od naseljenih STAMBENIH OBJEKATA - obiteljskih kuća, udaljenost staja od saobraćajnica - cesta: županijskih, općinskih, sporednih itd. Uopće više nije jasno tko što zabranjuje, kojije stvarni razlog zabrane - naime objašnjenja su često neprimjerena bez ikakvog smisla i svrhe. Puni smo priča o POZITIVNIM ZAKONIMA koji su izvedeni po EUROPSKIM STANDARDIMA - no njihova životno valorizirana svrsishodnost - njihova primjena i učinko­ vitost u svakodnevnom životu, je upravo često puta KATASTROFALNO - gospodarski štetna.

Nije nikakvo čudo da ljudi izigravaju i oglušuju se o ZAKON što ne podržavamo, no na žalost, sve ih upućuje na spomenuti čin. Smatramo da ZAKONItrebaju ljude ne samo disciplinirati, već i poticati, na koncu zakoni nisu nepromjenjivi ako su pokazali cijeli niz nedostataka - pa promijenimo ih u korist svih kojima su potrebni.

Izrada novih planova povjerena je OPĆINAMA. Na žalost već sada se može ustanoviti da će tek sada uslijediti cijeli niz maštovito-neostvarenih NEPOVOLJNIH RJEŠENJA. Mlj4,w:~ki hst 0512004.

- IZ SA VEZA

UDRUGA

Ova situacija je ujedno idealna jer omogućava da lokalni moćnici načine doslovno što i kako hoće, a da se pritom uopće ne načine nikakvi pozitivni pomaci - odnosno čine greške a da sami pritom ne budu sankcionirani za iste.

Po svemu sudeći ovakva ODLUKA odnosno rezultati koji će uslijediti dali su se predvidjeti i to je jasno izgleda samo direktno zainteresiranim - investitorima (FARMERIMA), a očito nije samo NALOGODAVCU. Posebno želimo skrenuti pažnju da se u više navrata pokušalo onemogućiti farmere koji su u fazi proizvodnje mlijeka kada su dosegli nivo od 15-20 i više krava da im se ne dodijeli odgovarajuća površina zemlje - dobro da se to nije dogodilo, no kod nas je sve moguće.

Posljedice takve odluke rezultirale bi time da je sav prethodno uloženi trud, kao i novčana sredstva u: - adaptaciju ili gradnju nove staje - nabava stajske opreme i mehanizacije za obradu zemlje - nabavu osnovnog stada JUNICA-KRAVA bio uzaludan trud da ne ustvrdimo gospodarski katastrofalan - što bi u stvari i bilo. Ovaj primjer s razlogom smo naveli jer takvih je primjera u životnoj praksi puno a mnogi vlasnici FARMI to su i doživjeli.

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA - zahtijeva da se u operativni plan razvitka govedarske proizvodnje u RH pod točkom 5 - dinamika provedbe planajasno naznači i prihvati sljedeće: Pod toč. 2 - smatramo da bi bilo uputno da u tijelu za koordinaciju provedbe programa budu svakako uključeni i predstavnici od strane HUSPM. Lijepo molimo da to tijelo koje će biti osnovano odmah mora napisati cjelokupni plan provedbe programa, načiniti hodogram.

Pod toč. 3 - uvjete kreditiranja sa HBOR-om i poslovnim bankama smatramo nedorečenim i to s više naslova. Mora se navesti koje su to banke, koji su to drugi izvori i visina kreditnih sredstava koju investitor može zatražiti s jasno definiranim kreditnimkondicijama(kamatamaitd.).

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama

v~oku proizvodnju .mvea idobro zaravUe krava

Premits zauspjtlnu,priprem tkraY,

zaslueaecu lakacuu

Pelana®

Početna krmna smie azatelad

zauzgoj zdrave inatredne t~lad

uzustedu mlu ka

@vnERINA

d.o.o

Sveton&d&ljsko2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,tel&fon: 01 /33 88 888, tel„foks: 01 /33 88 600 e·moil: inloOveterino.hr,

www.velerino.hr

AKTUALNO

Pod toč. 4 - gdje se navodi sudionike osiguranja kredita - garancije treba definirati konkretno o kakvim se garancijama radi.

Naš prijedlog je sljedeći: - garancija države 50% - udio investicije mljekare 25% - udio investicije vlasnika farme 25% Pod toč. 5 - gdje se predlažu izmjene i dopune Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a u dijelu koji se odnosi na korištenje sredstava za kapitalna ulaganja odnosno kako bi se za ove namjene mogla koristiti planirana sredstva. U sažetku programa izvori sredstava pod točkom 2.2 dali ste na znanje da će se pravo na ostvarivanje novčanog poticaja za kapitalna ulaganja u iznosu od 25% vrijednosti cjelovite investicije, drugim riječima to znači da će se za taj iznos umanjiti ukupno potrebita sredstva iz drugih izvora. Želimo vas najozbiljnije upozoriti da se ne dogodi da se iz ovih izvora izdvoji i sudjelovanje države u neposrednom financiranju programa.

To tražimo tim više što je to bilo obećano od prijašnje vlade da će ta sredstva biti bespovratno u korist investitora, a sada već najavljujete mogućnost da se to ne ispuni.

Pod toč. 7 - zaista nas čudi ovaj vaš prijedlog o izmjeni zakonskih propisa u cilju jednostavnijeg rješavanja građevinskih dozvola, a tek nedavno su usvojeni novi prostorni planovi po općinama i gradovima. · Naš prijedlog. a ujedno i zahtjev je sljedeći: 1. da nema ograničenja pri udaljenosti gradnje staja od naseljenih stambenih objekata, obiteljskih kuća, udaljenost staja od saobraćajnica cesta: županijskih, općinskih, itd, 2. da se zakonskom regulativom omogući legalizacija postojećih objekata (farmi, staja, ostalih objekata za poljoprivrednu proizvodnju) izgrađenih bez lokacijskih i građevinskih dozvola, 3. da se lokalnoj samoupravi, općinama i gradovima na osnovu poslovnih planova i investicijskih programa budućih investitora, ali s istom važnošću i sadašnjih. Da se Vlada RH odredi u omogućavanju pribavljanja potrebnih zemljišnih površina od O,7-1,0 ha po kravi.

Mljekarski Li.st0.5/2004.

- IZ SAVEZA

UDRUGA

Pod toč. 8 - ovu točku smatramo veoma važnom iz razloga što svi programi strategije do dana današnjega nisu realizirani između brojnih razloga, a prije svega što nisu bili imenovani nosioci provedbe programa. Stoga molimo da se to ne dogodi i sada. Sljedeće na što želimo upozoriti je vaša izjava prilikom prezentacije programa u Gudovcu 19. 03 2004. da ćete javnim natječajem tražiti najpovoljnije dobavljače opreme, rasplodnih junica itd. Upozoravamo da se ta dobra namjera ne bi zloupotrijebila što se dogodilo u brojnim primjerima. Stoga predlažemo da u istu uključite predstavnike HUSPM. Pod toč. 10 - najbržom i najefikasnijom mjerom smatramo ukidanje zabrane uvoza rasplodnih junica i to posebice pasmine holstein iz Nizozemske i Njemačke. Zato što ih u Austriji nema dovoljno, a i u ostalim zemljama iz kojih je dozvoljen uvoz su izuzetno visoke cijene. Uvozom junica odmah rješavamo najvažnije pitanje, a to je visina proizvedenog mlijeka u RH negdje od barem milijardu dvjesto tisuća litara jer raspravljat će se samo o postignutim brojčanim pokazateljima. Drugim riječima to znači, ako smo osigurali zadovoljavajući nivo proizvodnje mlijeka u navedenoj količini smatramo da smo tom mjerom uvoza junica također osigurali i potrebno vrijeme za izgradnju farmi do ulaska Republike Hrvatske u obitelj Europske zajednice, odnosno postigli određene kvote. :::J Ukoliko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva prihvati naše prijedloge kao dopunu Programu razvitka govedarske proizvodnje u RH smatramo da u vrlo brzom roku ne bismo više uvozili mlijeko. Sa proizvođača mlijeka skinuli bi breme nezadovoljstva koje vlada već dugi niz godina.

Zahvaljujemo Hrvatskoj m"/jekarskoj udruzi i redakciji Mljekarskog lista što su nam omogućili da ovim putem informiramo svoje članstvo.

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA

4.5

REPORTAŽA

,DW YI.Jll proizvođača ovčjeg mlijeka Piše prof. dr. se. Boro

Mioč

I

U Daruvaruje 03. ožujka 2004. godine održan sastanak predstavnika otkupljivača ovčjeg mlijeka, varaždinske Vindije, i uzgajivača ovaca iz područja Požeškoslavonske i Virovitičko-pod­ ravske županije. Ukupno je bilo oko 70 uzgajivača· istočno frizijskih i travničkih ovaca koji se bave proizvodnjom ovčjeg mlijeka.

Podnes~no je izvješće o otkupu mlijeka u 2003. godini te postignut dogovor o načinu i tijeku otkupa u ovoj kalendarskoj godini.

Tijekom 2003. ''Vindija" Varaždin imala je organiziran otkup ovčjeg mlijeka u sedam županija u unutrašnjosti Hrvatske i to: u Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križe­ vačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podrav­ skoj županiji. S navedenih područja tijekom 2003. godine ukupno je otkupljeno oko 480.000 L ovčjeg mlijeka što je 14% više negoli prethodne 2002. godine. «Vindija» Varaždin tijekom 2004. godine planira otkupiti oko 580.000 L ovčjeg mlijeka. Navedeno je potvrda značajnog širenja proizvodnje ovčjeg mlijeka i u kontinentalnim područjima Hrvatske. Uz to, sve je veći broj ovčara koji ovčje mlijeko sami prerađuju u sir i plasiraju na tržište. Načelno je dogovoreno da će otkup mlijeka od uzgajivača istočno-frizijskih ovaca započeti od 01. 04., dok će se mlijeko od uzgajivača travničkih ovaca otkupljivati od 19. travnja 2004. godine. Uzgajivači se nadaju da će janjad prodati prije Uskrsa a nakon toga bi počeli s mužnjom ovaca. U sklopu ovog druženja autor ovoga članka održao je predavanje iz područja proizvodnje i kakvoće ovčjeg mlijeka.

46

LJ

Novi mladi ovčari Ustrajan sam u nastojanju razbijanja stereotipa da je uzgoj ovaca djelatnost "drugog reda" a da su ovčari zaostali, neobrazovani, prljavi itd. Moja višegodišnja druženja s tim časnim i izuzetno vrijednim ljudima, koji sami zarađuju svoj kruh, dostojanstveno prenoseći ovčarsku cljelatnost s koljena na koljeno, ostavljajući stada i pašnjake svojim nasljednicima. I ovaj put bio sam ugodno iznenađen ne samo brojem uzgajivača na tom skupu nego i njihovom prosječnom dobi. U glavnom su tu bili mladi ljudi (izuzev nekolicine). Sve su češći primjeri da ovce uzgajaju i oni s fakultetskim diplomama (agronomi, veterinari, profesori...), a većina njih je sa srednjom stručnom spremom.

Naravno, ima i onih koji su završili samo osnovnu školu (uglavnom je riječ o starijim ovčarima).

Dakle, prosječni ovčar se po naobrazbi ne razlikuje od prosječno obrazovanog hrvatskog građanina. Danas se ne trebamo iznenaditi kada vidimo ovčare s računalima kako surfaju po internetu tražeći najnovije spoznaje radi poboljšanja prinosa i kakvoće ovčjih proizvoda. S ovčarima sam u stalnim kontaktima elektronskom poštom. Međusobno razmjenjujemo informacije, dobivam podatke s terena, proizvodne pokazatelje te razne upite vezane za problematiku uzgoja ovaca i koza. Upravo takvi su naši ovčari, proizvođači ovčjeg mlijeka: mladi, ambiciozni, željni znanja koja primjenjuju bez imalo zadrške ali s oprezom. Zahvaljujući prije Mljekarski list 0.5/2004.

REPORTAŽA svega njima, broj ovaca u Hrvatskoj stalno se desetak godina nismo imali ni jednu istočno - frizijsku ovcu, a danas ih je već oko 2000. Razmjenjujući "vizitke" vidim da svi uz telefon imaju i "e-mail" adresu, pa razmišlja: «O Bože, u ovčarstvu je napravljen toliki iskorak, ovce uzgajaju u područjima gdje ranije nisu smjele ni primirisati, a vlasnici su mladi ljudi.»

Velika je stvar za našu Državu, da mladi ljudi proizvode hranu. Razmišljajući o njima vidim sve veću ulogu Hrvatske u uzgoju ovaca, osobito u proizvodnji ovčjeg mlijeka. Pred nama je ulazak u Europsku uniju. Za razliku od proizvodnje kravljeg mlijeka, koja će biti ograničena kvotama, ovčje i kozje mlijeko moći će se proizvoditi bez ikakvih ograničenja. I upravo tu, u proizvodnji ovčjeg mlijeka vidim budućnost. Ovom prigodom skrećem pozornost našoj Vladi i svim relevantnim institucijama, da pomognu ovim vrijednim ljudima oko otkupa i povećava. Prije

zakupa zemljišta, zaštiti. njihovih proizvoda (janjetine i sira), pripomognu u realizaciji povoljnih kreditnih linija za nabavu visokovrijednih rasplodnih grla, izgradnju ovčarnika i izmuzišta. U ovo vrijeme, kada se toliko govori o GMO hrani, ljudi koji i ne razmišljaju o tome proizvode hranu najviše kakvoće (meso, mlijeko, sir). Međutim, oni nisu u mogućnosti nadmetati se s onim velikima u reklamiranju i promidžbi svojih proizvoda. Nisu nametljivi, ne skreću na sebe pozornost prijeteći štrajkom ako ne prodaju janjad, mlijeko, sir, vunu.

Stoga je krajni trenutak da ovčarstvo prestanemo smatrati poljoprivrednom granom drugog reda. Velike su prednosti Hrvatske u uzgoju ovaca, u proizvodnji ovčjeg mesa, mlijeka i trebamo ih iskoristiti. To će nam biti lakše ako se organiziramo i radimo u zajedničkom cilju i ovčari i stručnjaci a uz pomoć Države. O

agrometeorologija Po korica Sada kad sjetva ratarskih i povrtlarskih kultura bude završena, na oranicama će zbog čestih oborina u istočnim dijelova Hrvatske doći i do stvaranja po korice.

Kišne kapi udaranjem u tlo razbit će česti­ ce tla, raspršiti koloide pa će se masa tla zamuljiti. Porastom temperatura tla smanjit će se vlažnost tla pa će se na tlu stvoriti pokorica. U takvim uvjetima plinovi iz tla više neće moći odlaziti u atmosferu i obrnuto, pa će u tlu doći do nagomilavanja ugljičnog dioksida. Kako u tlo neće dolaziti nova količina kisika, klijanje posijanog sjemena u takvim će uvjetima ponegdje biti vrlo otežano. Pojave pokorice bit će i dalje, iako znatno manje jer će vegetativna masa ratarskih i povrtlarskih kultura sprječa­ vati direktni utjecaj sunčevih zraka, zagrijavanje tla a i gubitak vode iz tla bit će znatno manji.

Mljekarski list 05/2004.

Pojava oborine iz dana u dan poljodjelcima tijekom razdoblja vegetacije potroši 400 mm do 530 mm vode. No, kukukuruz pa i ostale poljoprivredne kulture u nekim su fazama svog rasta najosjetljivije na nedostatak vode u tlu. Kod kukuruza to razdoblje počinje 10 dana prije metličanja i traje sve do 20 dana nakon cvatnje.

Nedovoljne količine vode u tlu sigurno će i ove godine biti problem na poljima istočnih dijelova Hrvatske. Što voda znači za život svake biljke ne treba posebno isticati. Među­ tim, treba spomenuti daje ulazak vode u biljku posljedica osmotskog tlaka u korijenu biljke.

No, osmotski tlak nije jednak kroz cijelo razdoblje vegetacije. Najizrazitiji je tijekom proljeća. Sposobnost spomenutog osmotskog tlaka koristi se primjerice u Meksiku za dobivanje slatkog soka od agave a koji se kasnije koristi za proizvodnju opojnog pića zvanog pulque. Tako jedna agava tijekom samo jednog dana može dati i do S litara soka. će biti sve važnija jer, primjerice, kukuruz

47

Piše: Milan Pauni prof Mjesec svibanj dobio je ime po grmolikom drvetu svib, sviba, svibovina koje cvjeta u svibnju. Raste uz puteve i u šikarama, snažno miriše i privlači mnoštvo pčela koje skupljaju nektar.

Neki pisci navode da su djeca od svibovih šiba pravila svirale u proljeće dok je drvo puno soka pa se kora lako skida. Ovaj mjesec se i u slovenskom jeziku slično zove: sviben.

Ranije je zabilježen i naziv červen što su neki tumačili kao crven pa su povezivali s crvenom bojom svibova drveta, s crvenim granama sviba.

Djeca znaju lice i ruke natrljati lišćem sviba što izazva žarenje i vrlo neugodno alergijska crvenilo. Naziv červen neki povezuju s imenicom črv, crv

pa bi to bio mjesec kada se obilno namnože crvi. Čest je naziv bio i rožnjak prema imenici ruža jer je to mjesec cvjetanja ruža.

U popisu hrvatskih prezimena nalazimo Sviben (u Slavoniji) i Svibić (u Lepavini kod Koprivnice), a vjerojatno su se odnosila na ljude rođene u svibnju. Nekoliko sela u Hrvatskoj nosi ime Svibovec, zaselak kod Imotskoga je Svib, a Svibovac je bila utvrda na rijeci Česmi kod N arte blizu Bjelovara. Možda i naziv slavonskog sela Sibinj znači mjesto gdje raste svib.

Ostali zabilježeni nazivi - sviban, sviben, veliki traven, cvetanj, rožocvet, majo, mažo ...

Međunarodni naziv maj dolazi prema nazivu trećeg mjeseca rimskog kalendara, a izveden je iz imena italske božice Maje koju su smatrali velikom starom majkom. ::J KALENDAR

~~

~W~QD®~~ 00

U polJ·u nastavljamo sjetvu kukuruza. Ozime žitarice tretiramo protiv širokolisnih korova herbicidima koje je dopušteno koristiti u toj fazi razvoja.

0 Jare žitarice do kraja busanja tretič ~ ramo protiv uskolisnih korova. Započiozimih žitarica . .§ nje Uzaštita vinogradu je loza u punom poraco a stu pa kada prođe opasnost od mrazeva počinjemo plijeviti pazeći koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu, bez obzira jesu li rodne ili neradne. Na čokotima jako oštećenim od zime ostavljamo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine oblikujemo trs. Narasle mladice vezat ćemo uz armaturu. Počinje tretiranje vinograda protiv peronospore.

.S

i

·o

i

potrebno je zalijevati povrće, osobito nakon sjetve ili sadnje. Zalijevamo uvijek ujutro.

Sijat ćemo ciklu, mrkvu, peršin, kupus, kelj pupčar, cvjetaču, korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu, saditi rajčicu, patlidžan, celer, salatu i poriluk.

U vrtu ćemo okopati tlo uz ukrasno bilje i razrahliti zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Nakon opasnosti od mraza, sadit ćemo ljetno bilje Narodne izreke za svibanj: Kišan svibanj nosi berićet na sve usjeve. Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek Je berićetna godina. Sušan svibanj, gladna godina. U svibnju prepelica fućka pošto će hrana u jesen biti. Hladan svibanj sira i vina daje. O

U povrtnjaku ćemo sve vrste povrća zaštititi od bolesti i štetnika okopati ga, prihraniti i plijeviti korov. Pripremit ćemo tlo za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno,

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. OS. 20. OS. 31. OS.

I OSIJEK S.18 20.IJ,ts.01 20.IS 4.57 20.27

,__________________ __, 48

'

Pripremio:mr. se. Dražen Kaučil agrometeorolog I

Uvoćnjakućemookopatitloispodvoćaka

i prihrani ti ih.

RADOVA

I

!

REB 5.28 20.16 j 5.16 20.28 5.07 20.39

:=================== Mljekarski li,st 05/2004.

Tehnologija kojadajeviše!·

Poštovani poljodjelci, predstavljamo Vam hibrid kukuruza PR38P05 iz rane FAO grupe 300. Glavne karakteristike su mu odlična adaptabilnost na razne uvjete proizvodnje i zrno odlične kvalitete. Može se sijati sve do 20. svibnja i dozoriti za zrno.

1

Prosječna

57

prinos

vlaga

prinos

9,2t/ha

17,4%

13,8 tiha Vinko St' epanović, Bolč

Pioneer ! Vaš pravi izbor ! Bilo kiša, bilo suša ! ~

~

PIQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:01 2958000,http://www.pioneer.com A ouPoNT

CoMPANv

® Zaštitni znak registriran ili pnmJenjenu državama sv1Jetaod strane: PIONEER H1- Bred lnternat1onal.Ine„ Des Mrnnes. lowa. USA