Mljekarski list 4-2004

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSlVA

str. 27-29

V

Sto ste danas učinili za svoj imunitet?

Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja razineLGG-a u organizmu/ LGG čini dio prirodne probavne mikroflore i doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekciie i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se prirodni LGG i jača imunitet, Učinkovito dielovanje BioAktiva LGG klinički je dokazana. Dovoljan je jedan BioAktiv LGG svaki dan da si osigurate preporučenu dnevnu dozu LGG-a.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRIJEDNOST KLINIČKIH ISPITIVANJA. Stručno pol,jerenstvoza prehrambene dodatke Ministarstva zdravstvaizdaloje Rješen:e

kojim ~e pot;rđuje da proiz,,odis doaar.komLGG-a pmiću obrambene sposobnosti organizma i pomažu uravnotežerju probave. Klasa: UP/1 54 f-{)2/03-0 I /484

DNEVNA DOZA IMUNITETA

..

TRAVANJ,

2004.

ISSN0351-9104 GOSPODARSTVO Poslovno organiziranje proizvođača mlijeka s obzirom na porezni sustav ___ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 19 Stanje i perspektiva hrvatskog mljekarstva _ _ _ _ _ 31

SADRŽAJ ZLATNI ROG______________________________

1

KRMNE KULTURE Izbor hibrida kukuruza za sjetvu

2

HRANIDBA Hranidba teladi od rođenja do odbića - mlijeko i mliječna zamjenica _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ 9 ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE NA SLJEMENU Osigurajmo na vrijeme potrebne količine krme za naše blago ___________________________

_12

KOZARSTVO Hranidba koza krepkim krmivima ____________ 16 VETERINARSTVO Mužnja koza ____________________________

18

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Kako možemo pridonijeti dosljednoj provedbi sustava kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj ___ 23 IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Otkupljivači svinja po novom interventnom otkupu _________________________________ Informacije o poljoprivrednom tržištu "AgroBurza" _____________________________

27 29

PISMA ČITATELJA Pismo čitatelja Milana Miklin _________________ 33 RAZMIŠLJANJA Od mlijeka ljudi ne ginu ____________________ 38 Po čemu je zagorje beef bolji od zagorske junetine 39 OBITELJ I DOM __________________________

39-48

NASLOVNICA: Izvor: knjiga "Zavičajna tkanica"; foto: Ivica Janjić, Županja

ZLATNI

ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111. ~------:.<E------------¼<-------------::1<=-------------¼<------

:

1 Ime i prezime proizvođača: Adresa:..

v

Broj krava: ....

Količina mlijeka isporučena

mljekari (litara): Klasa isporučenog mlijeka:

i

...................

: Napomena: .................... ~ Popunjeni obrazac s , podatcima za mjesec : OZUJAK dostaviti .................... : tijekom travnja o.g

Datum predaje obrasca i potpis:

I I

I

: Za eventualna do. ···· · · : datna objašnjenja iz: volite nazvati Hrvat~' sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265. O I

'------~------------->%------------3><------------->%-----' Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Sijepan Brlek,dr. Stjepan Feldhofer,dr. Zoran Grgić, dipl. ing. ArnelijaŠipek, dipl. ing. Darko Kantoci,mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čićmak, Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596,

Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad'\ Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

KRMNE KULTURE

IZBOR HIBRIDA KUKURUZA ZA SJETVU Piše:DarkoUher,dipl.ing.

Za sjetvu je veoma važno poznavanje duljine vegetacije hibrida kukuruza/ jer bi mogli izabrati raniji ili kasniji hibrid koji ne uspijeva u određenom području za određeni način korištenja kukuruza.

Prerani hibrid je manje rodan, prekasni ne će dozoriti, a prinos prevlažnog zrna bit će manji od pravilno izabranog hibrida. U nas se mogu uzgajati hibridi od rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz, pa do kasne skupine 700 samo u istočnoj Slavonji i Baranji (i u Dalmaciji uz natapanje).

Namjenska proizvodnja kukuruza Izbor hibrida kukuruza ponajprije ovisi o namjenskom korištenju kukuruza. Kukuruz se

može koristiti na više načina, ali tri su osnovna: 1. Proizvodnja suhog zrna. Uzimajući u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza za proizvodnju suhog zrna, u istočnoj Slavoniji i Baranji treba sijati hibride iz FAO vegetacijskih skupina od 400 do 500 (manje 600), u središnjoj Hrvatskoj iz skupina od 300 do 400 (manje 500), a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina od 200 do 300 (manje 400). Poželjno je, da hibridi izabrani za ovaj način korištenja nakon završenog nalijevanja zrna brzo gube vodu, tako da u zrnu ostane 35% vode barem 15 dana prije prvih jesenskih mrazeva, tj. u našim glavnim proizvodnim područjima kukuruza najkasnije krajem rujna.

Tada će za gubitak viška vode iz zrna i postizanje najbolje vlažnosti zrna za berbu, (od 25-28%) za ovaj način korištenja ostati 20 do 30 dana do

POUOPRIVREDNICI VIROVITICA•J.J. štros;,,ajer

'""""'~-=-..,..

• štednjaci na krutagoriva 7'"'· • štednjaci zacentralno grijanje • peći nakrutagoriva • kotlovi zakamine, kalijeve peći • dijelovi zazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

dimnih izvoda i vodovodnih priključaka prema ~ikupca.

~

PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija. objekata i kompleksa stanovanja. plastenika, staklenika. farmi i radioničkih prostora

KREDITI • slehu • k pnlu mv111lh krava

.Za kliiente banke ČEKOVI po tekućem računu OSltlEK 0311200 160 BJELOVAR 043/241222 POZEGA 0341272 922 KOPRIVNICA 048/621478 VIROVITICA033/725541 SISAK 044/524432 VINKOVCI 032/331622 VRBOVEC 01/2728765 ~

iUIICB 2

ll;f/jekarskiLt:~t04/2004.

KRMNE KULTURE konca listopada. Berba bi tako mogla biti završena na vrijeme (u listopadu), nakon čega slijede ostali jesenski radovi (oranje, sjetva pšenice), u povoljnim uvjetima, do početka studenog.

2. Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom proizvodnom području sijati hibridi koji su za jednu vegetacijsku skupinu kasniji nego za proizvodnju suhog zrna. Hibride za ovaj način korištenja treba dobro i potpuno kruniti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35 posto, tj. u trenutku završetka nalijevanja zrna u fiziološkoj zrelosti kada se pojavi crni sloj na dnu zrna i kada cijelo zrno otvrdne. Nakon berbe vlažno zrno ili klip usitnjava se čekićanjem, a dobivena masa se na određenom mjestu dobro zbija i silira. Silaža zrna ili silaža klipa koristi se u vlastitom gospodarstvu za ishranu stoke.

3. Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Treba birati hibride koji u povoljno vrijeme za siliranje, (između sredine rujna i početka listopada) u našim glavnim proizvodnim područjima imaju vlažnost zrna oko 45 posto.

Tada još nije završeno nalijevanje zrna pa je gornja polovica zrna tvrda, a donja mekana i mliječna. Zato u istočnoj Slavoniji i Baranji treba birati hibride FAO vegetacijske skupine 600 i 700 (kao što su: Bc 778, Bc 723, Bc 678, Bc 6661, Pregia, Landia, OsSk 644 OsSk 602, OsSk 596), u zapadnoj Slavoniji i Podravini hibride iz vegetacijskih skupina FAO 500 i 600 (kao što su: Natalia, PR34FO2, Pregia, Landia, Bc 608 R, Bc 5982, Bc 566 OsSk 596, OsSk 602, Cosmo), a u zapadnom dijelu hibride iz vegetacijske skupine FAO 500 i 400 (kao što su; Cosmo, Florencija, Davida, Bc 5982, Bc 4982, Bc 492, Colomba, PR36T58, PR36R10). Uz povoljan prinos suhe tvari, u silažnoj masi treba biti više zastupljena zrno (40 do 50%) i listovi (20 do 30%) negoli stabljika.

Najvažnije gospodarsko i agronomsko svojstvo za izbor hibrida Rodnost, odnosno prinos hibrida po hektaru (ili jutru) uz pripadnost vegetacijskoj skupini, najvažnije je svojstvo pri izboru hibrida.

Nije neobično da se hibridi jedne te iste sjemenske kuće, iz iste skupine dozrijevanja, mogu razlikovati u prinosu zrna s 14% vode od jedne do dvije tone po hektaru, pa i više. Stoga se poljoprivrednik mora o rodnosti i drugim svojstvima hibrida

Jf/jekarski list 04/2004.

savjetovati s agronomom savjetodavne službe, zastupnikom hibrida na danima polja kukuruza, informirati se u stručnim glasilima i popularnim novinama i prilozima, u poljoprivrednim apotekama i kod prodavača sjemena te, možda najvažnije, najbližih susjeda. Proizvođači koji siju kukuruz na hektarima i desetcima hektara površina, nikada ne smiju na cijeloj površini mijenjati stari hibrid ili hibride s nekim novim, nego uvođenje novog hibrida mora ići postupno kroz 2 do 3 godine, kako bi na vlastitim povrsmama upoznali njegovu rodnost i druga svojstva. Pravi proizvođači ne smiju sijati samo jedan hibrid, ma kako se on pokazao dobar u jednoj godini. Uvijek postoji opasnost da u . vrijeme cvatnje jednog hibrida zavlada vrlo suho i toplo vrijeme, pa oplodnja klipova bude slaba, a prinos smanjen. Opasnost je također i u tome, što se u jednoj godini ne opaze uvijek neka "skrivena," ali za visinu prinosa važna svojstva hibrida, kao npr. razne otpornosti na bolesti, štetnike ili lomljenje i drugo. Zato je uputno sijati barem 2 do 3 različita hibrida, koji cvatu u različito vrijeme, tj. da pripadaju različitim skupinama dozrijevanja.

Optimalni rok sjetve kukuruza Kukuruz je toploljubiva kultura, pa se može početi sijati u proljeće kada prođe opasnost od češće pojave kasnih mrazeva a tlo se zagrije do 10°C, tj. najniže temperature na· kojoj sjeme počinje klijati. Lagana pjeskovita tla brže se u

3

KRMNE

KULTURE

proljeće zagrijavaju

jer su suha i na njima sjetva ranije započinje nego na teškim, glinastim hladnijim tlima. U našim glavnim područjima proizvodnje kukuruza sjetva započinje u različito vrijeme a najčešće između 10. i 25. travnja.

Sjetva do 5. svibnja daje uglavnom najviše prinose, a što se više kasni sa sjetvom u svibnju do početka lipnja, prinos kukuruza se sve više smanjuje. Rodniji kasni hibridi sijani u zakašnjelim rokovima daju manje prinose negoli rani hibridi, pa sjetvom koncem svibnja-početkom lipnja rani hibridi nadmašuju prinosom kasne hibride. Proizvođači koji mogu svoju površinu zasijati u jednom danu imaju godišnje dovoljno dana između početka sjetve i roka nakon kojeg opadaju prinosi, tj. 5. svibnja, pa mogu izabrati najpovoljniji dan za sjetvu. No proizvođači koji zasijavaju veće površine kukuruzom i kojima t:reba veći broj dana da bi zasijali sve svoje površine, moraju biti tako opremljeni strojevima za pripremu tla i sjetvu, da sjetvu mogu završiti u najmanje 5 do 7 dana. Tako mogu biti sigurni da će svake godine moći obaviti sjetvu unutar najpovoljnijeg roka.

Značaj rane sjetve

kukuruza Rana sjetva, dakle, ima svoje puno opravdanje za sve, a osobito one proizvođače koji kukuruzom zasijavaju veće površine. Oni moraju sjetvu rano započeti kako bi je dovršili unutar roka koji daje najviše prinose. Ovi bi proizvođači trebali sijati više od jednog hibrida različite dužine vegetacije. No, pitanje je, koje hibride prve i rano sijati. Odgovor je drugačiji nego li se može oče­ kivati: rani hibridi siju se rano, a zatim se sjetva nastavlja sa srednje kasnim i kasnim hibridima a treba je završiti prije početka svibnja. Kad se tako siju hibridi različite vegetacijske dužine, onda i njihova najosjetljivija faza cvatnje pada u različito vrijeme, tj. od početka do kraja srpnja.

Razlika u vremenu cvatnje ranih i kasnih hibrida može tada iznositi najmanje 10 do 20 dana (vrlo sušno i vruće vrijeme rijetko kad traje tako dugo da izaziva slabu oplodnju klipova i smanjenje prinosa kod svih hibrida). Znači, ovakvom sjetvom hibrida umanjuje se mogućnost štetnog djelovanja nepovoljnih vremenskih . prilika u cvatnji. Osim toga, hibridi koji cvatu u različi­ to vrijeme tako i dozrijevaju, što omogućuje bolje korištenje strojeva u berbi.

4

Sjetva kukuruza

nakon najpovoljnijeg roka Kukuruz se može sijati i kada prođe najpovoljniji rok za sjetvu, tj. iza početka svibnja pa sve do početka srpnja, ali uz sve niže prinose. Takva sjetva uobičajena je u poplavnim područjima, u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i neuređenim tlima. Takva sjetva moguća je nakon skidanja ozimih krmnih međuusjeva kao tzv. naknadna sjetva i nakon skidanja ozimih strnih kultura kao postrna sjetva. Ova potonja sjetva vrlo ranih hibrida moguća je u vlažnijim krajevima na zapadu a koristit će i za proizvodnju silaže. U našim istočnim krajevima, u većini godina, nije uspješna bez navodnjavanja. U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana i zbroj kukuruznih toplinskih jedinica za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se u kasnijoj sjetvi moraju sijati sve raniji hibridi. Tako npr. u istočnoj Slavoniji sjetvom 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 10. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a sjetvom 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina, dok će u ostalim godinama otvrđivanje zrna biti u različitim fazama.

Norma sjetve Broj biljaka hibrida kukuruza na jedan hektar vrlo je različit, pa se u našim proizvodnim uvjetima kreće se od 70 000 do 90 000 biljaka/ha u najranijih hibrida FAO grupe 100, pa do svega od 40 000 do 55 000 biljaka na hektar kod vrlo kasnih hibrida grupe 700. Ova velika razlika između rijetkog i gustog sklopa uglavnom je posljedica toga što hibridi različite dužine vegetacije zahtijevaju vrlo različite gustoće sklopa da bi dali najviše prinose. U pravilu, što je hibrid raniji treba ga gušće sijati, a što je kasniji rjeđe.

Objašnjenje ovog pravila sastoji se u tome, što su rani hibridi nižeg porasta i imaju manji broj listova po svakoj biljci, pa da bi postigli najpovoljniju veličinu lisne površine, (3 do 4 puta veću od zemljišne površine na kojoj se nalaze njihovi usjevi), potrebno je više njihovih biljaka po hektaru nego kasnih hibrida čije su biljke višeg porasta i imaju veći broj krupnijh listova po svakoj biljci. U tablici 1. prikazane su potrebne gustoće sklopa. Što su povoljniji uvjeti uzgajanja kukuruza, tj. što je plodnije tlo i što je bolja opskrba vodom, te što je bolja agrotehnika a osoMl.Jekarskili,st 04/2004.

(vlnlena. muznll uređaja. ~ hlednjakaza tekuće, al<ak'lo Sl'8dstvo za automatsko

I rućno prarje I dezlnfekclu.

tekuće, kl9elosredstvo za automatsko l ručno pranje • P3 Duett - praškasto, komblr "10 {alcalnOI klNfo sredstvo za automatsko i rućno pranje , de21nfekciju• P3 Unisept - praškasto. kiselo sredstvo za autoniial8I<()

rućnO pranje UJutro , navećer • Zlatol

Veloucld

MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje , dezlfekcfu • Pa

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

prije muznje • P3 lo-Shield

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321 600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

- aktivna pjena za dezinfekctju vimena

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- MastitisprofilakSa.

KRMNE KULTURE bito gnojidba dušikom, gustoća sklopa za jedan te isti hibrid treba biti veća i bliža drugom broju u tablici 1. Obratno, na slabijim tlima, posebno laganim, suhim, pjeskovitim i u sušem klima tu, te pri slaboj ili nikakvoj gnojidbi dušikom - gustoća sklopa za isti hibrid treba biti manja ili bliža prvom broju u tablici 1. Mnogi naši poljoprivrednici ovo znaju iz iskustva pa siju kukuruz rjeđe na svojim poljima ali, nažalost, često puta i znatno rjeđe nego što bi mogli. To je jedan od razloga malih prinosa kukuruza. Kao što je prerijedak sklop razlog malih prinosa kukuruza, tako se i u pregustom sklopu prinosi smanjuju jer su klipovi mali i slabije ozrnjeni, pojavljuju se jalove biljke, a neki se hibridi mogu jako polomiti ili poleći, što uzrokuje velike gubitke u berbi. Broj jalovih biljaka može biti dobar pokazatelj povoljne gustoće sklopa. Sve dok

Tablica 1: Potrebnegustoće sklopa za hibride kukuruza različitih vegetacijskihskupina dozrijevanja Vegetacijska skupina hibrida kukuruza

Gustoća sklopa

u berbi (biljaka na hektar)

200 i 300

od 70 do 90 tisuća od 65 do 80 tisuća

400 i 500

od 50 do 70 tisuća

600 i 700

od 40 do 55 tisuća

100

• Ako se kukuruz proizvodiza silažu cijelebiljke,gustoće sklopa trebaju biti 10 do 15% veće.

postotak jalovih biljaka ne prelazi 5%, gustoća sklopa takvog usjeva nije prevelika. Vlasnici hibrida u svojim propagandnim materijalima i na stručnim skupovima obično preporučuju gustoću sklopa za svoje hibride.

Kako ostvariti i utvrditi gustoću sklopa Naime, sva posijana zrna ne izniknu jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti neku grudu i izaći van. Neka zrna ili izašle klice, i pored zaštite fungicidima i insekticidima, unište bolesti ili štetnike, a neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili nekim štetnikom. Kod hibridnog dobro dorađenog sjemena izgubi se, i u najpovoljnijim uvjetima za klijanje, 10% od zasijanih zrna, a u prosječnim uvjetima i 15 do 20%. Gubitak je veći kod guste sjetve, (70 do 90 000 zrna/ha) nego kod rijetke (40 do 50 000 zrna/ha). Zbog ovih gubitaka, za planiranu gustoću sklopa treba povećati gustoću sjetve najmanje za 10, a najviše za 20%. Ako npr. od nekog hibrida iz vegetacijske skupine 400 želimo 6

imati u berbi 60 000 biljaka/ha onda treba sijati 66 do 72 000 zrna/ha. Svaki proizvođač kukuruza treba znati kolika mu je gustoća sklopa po nicanju i u berbi kako bi znao ostvaruje li planirane sklopove. To se jednostavno može utvrditi brojanjem biljaka (ne zaperaka ako ih ima) na određenoj dužini sjetvenog reda na nekoliko mjesta (barem 3) unutar usjeva. Ako su sjetveni redovi na razmaku od 70 cm, onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojiti sve biljke.

Dobiveni broj predstavlja (u tisućama) broj biljaka, na hektar. Ako npr. prebrojimo 65 biljaka, to znači na hektaru ima 65 000. U berbi, osim ukupnog broja biljaka, dobro je prebrojati i jalove i polomljene biljke kako bi se vidjelo je li sklop pregust i kakav je hibrid.

Dubina sjetve Dubina sjetve kukuruza OVISI o tlu, temperaturi i vlažnosti tla, a što je povezana i s rokovima sjetve. Na srednje teškim ilovastim tlima, u sredini najpovoljnijeg roka sjetve i uz dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina sjetve od 4 do S cm je najbolja za brzo i dobro klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su temperature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni sloj sporo isušuje, sjetva može biti plića i iznositi 2,5 do 3 cm. U suhom tlu, što je čest slučaj u zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili kasnije, dubina sjetve je veća i sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, čak ako treba duboko i 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, 1O do 11 cm na praškastim i 12 do 13 cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva nego što je potrebno produljuje period sjetva - nicanje i može smanjiti postotak nicanja odnosno gustoću sklopa.

Gnojidba kukuruza Dobri i jako dobri prinosi kukuruza mogu se postići samo uz dobru gnojidbu, i to ponajprije mineralnim gnojivima. Osobito je važna gnojidba u proizvodnji kukuruza i u podizanju naših slabih do osrednjih prinosa. Praktički ni jedno tlo, uz bilo kakvu primjenu stajskog gnoja i najpovoljniju predkulturu, ne može osigurati dovoljno glavnih hranjiva, a prije svega dušika, da bi bio iskorišten potencijal rodnosti hibrida i postignuti srednje visoki ili osobito visoki prinosi kukuruza. Zato raspoloživa hranjiva iz tla valja dopuniti hranjivima iz · dodatnih organskih i još više mineralnih gnojiva.

Jf(jekarski Li,t 01/2()()4_

KRMNE KULTURE Za stvaranje 1 dt prinosa zrna kukuruza potrebno je: 2,7-3 kg dušika, 0,8-1,2 kg fosfora i 2-2,5 kg kalija. Na temelju ovih pojedinačnih potreba hranjiva i planiranih prinosa utvrđuju se ukupne potrebe za hranjivima. Očito, što je prinos viši po jedinici površine, kukuruz iznosi više hranjiva. Za dobar prinos od 80 do 100 dt/ha zrna kukuruz će prosječno uzeti: 240-300 kg/ha dušika, 80-120 kg fosfora i 180-250 kg kalija. Ako nije moguće dobiti preporuke za primjenu mineralnih gnojiva od odgovarajućih stručnjaka, mogu se koristiti naši dosadašnji rezultati i iskustva u proizvodnji kukuruza. Oni pokazuju da se dobri prinosi kukuruza na većini naših tala mogu postići primjenom veće količine dušika od 150 do 250 kg/ha, 100-150 kg/ha fosfora i 120-200 kg/ha kalija. Ako zbog nedostatka novca nije moguće primijeniti mineralna gnojiva u željenim količinama, onda prednost treba dati dušičnim gnojivima, jer je dušik temeljni nositelj prinosa. Koliko je važna dobra ishrana, odnosno gnojidba kukuruza, najbolje pokazuje količina uzetog glavnog hranjiva dušika iz tla u cvatnji kada kukuruz dnevno uzima nekoliko kilograma dušika po hektaru. U najpovoljnijim danima dnevno može uzeti 6-8 kg dušika. Toliko je dušika otprilike u pola vreće mineralnog gnojiva KAN-a.

Primjena mineralnih gnojiva · Na većini tala naših glavnih područja proizvodnje kukuruza primjena mineralnih gnojiva započinje prije osnovne obrade tla, odnosno prije oranja. To bi vremenski najčešće trebalo biti u kasnom ljetnom i jesenskom razdoblju, a rjeđe u proljeće. Tada treba oranični sloj obogatiti fosforom i kalijem, a manje dušikom. Zato je najbolje koristiti kompleksna gnojiva u kojima ima puno fosfora i kalija, a malo dušika. To su NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-3020. Količina primjene ovih gnojiva iznosi 400 do 500 kg po hektaru, a izračunava se tako da se podmiri poprilici 2/3 od ukupne predviđene količine primjene fosfora i kalija. Prije oranja treba dodati i dušično gnojivo kako bi se uz dušik iz kompleksnih gnojiva nadomirio potreban dio dušika za dublje unošenje u tlo. U tu svrhu najbolje je koristiti ureu jer je u njoj dušik u takvom obliku da se nešto bolje drži u tlu, tj. manje je ispirljiv vodom. Količina dodane uree bit će veća u istočnim sušim krajevima (gdje se veći dio dušika može zaorati) i iznosit će oko 150 kg/ha ili više. U

klyekarski Ltit 04/2004.

zapadnim vlažnijim krajevima, gdje se zaorava manje dušika, količina uree je manja - oko 100 kg/ha. Dodavanje uree, čak i nešto više od navedenih količina, posebno se preporučuje kad kukuruz dolazi iza kukuruza, koji je dao dobar prinos a istovremeno i veliku masu kukuruzovine, jer se ubrzava njena razgradnja i izbjegava "dušična depresija".

U proljeće prije dopunske obrade tla (u nas još uvijek najčešće prije tanjuranja) a istovremeno sa sjetvom u startnoj gnojidbi, dodaje se preostala 1/3 fosfora i kalija u kompleksnim NPK gnojivima, te sljedeći dio dušika u kompleksnim i dušič­ nim gnojivima. Ako gnojidbu želimo završiti sjetvom, a što je moguće u istočnim krajevima, u ovim terminima treba dodati sav preostali dio dušika. Ako prihranjujemo dušikom, onda prije sjetve i sa sjetvom možemo dodati 1/3 od predviđene ukupne količine dušika, a ostalo u prihrani.

Svatko tko raspolaže sijačicom s depozitorima za gnojivo, treba primijeniti startnu gnojidbu. Za startni učinak dovoljna je mala količina hranjiva od 5 do 10 kg/ha dušika (N), 20 do 30 kg/ha fosfora (PP 5) i 10 do 20 kg/ha kalija (K2 0) da bi osigurali brzi rani porast. U startnoj gnojidbi najvažniji je fosfor, ali i dušik jer on poboljšava uzimanje fosfora. Zato je za ovu svrhu, od raspoloživih gnojiva u nas, najpovoljnije kompleksno gnojivo NPK 15-15-15.

Ovog gnojiva treba startno dodati najmanje 100 kg/ha, ali može i više, 200 do 250 kg/ha.

U potonjem slučaju, pored potreba za rani porast, hranjiva će se koristiti i kasnije, a fosfor i kalij se onda primijenjuju tako samo u proljeće. Tada u predsjetvenoj pripremi tla treba dodati samo dušično gnojivo u tolikoj količini da se uz dušik iz kompleksnog gnojiva namiri predviđena količina dušika u proljeće. Od dušičnog gnojiva za ovu svrhu pogodna je urea, a količina njene primjene iznosi 100 do 150 kg/ha. No, može se koristiti i KAN i tekući UAN, ali u većim količinama od uree. Ako se iz bilo kojeg razloga ne primjenjuje startna gnojidba, onda se sva navedena količina kompleksnog gnojiva NPK 15-15-15 i uree (ili KAN, ili UAN) razbacuje po tlu prije dopunske obrade i pripreme tla za sjetvu. Ili

Nastavak u sljedećem broju -prihrana kukuruza -znakovi nedostatka glavnih (N;P;K) hranjiva -zaštita kukuruza od korova, bolesti i štetnika

7

Nova tehnologija othrane krava za vrhunske rezultate Sano TMR • potpuno izmiješan

obrok

TNIR dodatak

~·;.1~

....

·---·'---~.:~~~=• ;;;-

1

~M

Opan,111-81offwebwlabll•

Scbutr: fur Eut«, Kl9l,lel'l ond Hai1 stanune dn 1mmunsystacM

.

-

~-=!~414~

..

.....__..__...._...~ ~"l.2~-;;!:.-!'1-·-

Primjer othrane u

suhostaJu: 25 kg kukuruznesllafe 5 lqJllvadnogsijena

0,4kgsojinesa&ne 3,0kg &lame 60 9 Sano TMR Plus TR 150 g TMR Proti

za visoku

Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena 8,5 kg sojine sačme 3,0 kg kukuruza 2,5 kg Ječma 0,3 kg Sano TMR Proti

mliječnost

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ■ ušteda vremena i hrane ■ povećanje mliječnosti ■ bolja kakvoća mlijeka

(proteini, mast) ■ bolja plodnost - više teladi po kravi ■ manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu ■ veća zarada od proizvodnje

T/f/1~@

-

:-.:c:::;:!\ ..

DCAM,_ ,.._ t,4'Jt,-.--

~-

......... _

~~ l

-...."li'

~

dodatak za suhostaj

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., Hrelićka 98, 10000 Zagreb tel.: 01/66 09 851, 01/66 09 852, fax: 01/66 09 728 e-mail: info@sano.hr, internat: www.sano.hr

HRANIDBA

~ ~ ®] ~~®ffi

a~. □ ~------ ....

Piše: mr. se. GoranKiš

Dobro zdravstveno stanje važnije je nego brz i nagli rast teladi, koja za hranu koristi mlijeko ili mliječnu zamjenicu. Zapravo, brz i nagao rast teladi ne može se postići tekućom hranidbom (prirast tjelesne mase 250-400 g/dan). Nakon odbića, rast mišićnog i masnog tkiva mnogo je brži, pa je tek tada ._P_re_d_-_P_r_e_ž_iv_a_c_v_s_ta_r_n_e_k_o_1,_·k_o_d_a_n_a_,_m_o_že_i_sk_o_r_,_·s_t,_·t_i.____ moguće postići željene priraste od 700-900 gl dan.

Probava mlijeka u teladi Hranidba junadi mlijekom Mlijeko se ponajprije probavlja pomoću Nakon kolostruma i tranzicionog (prijelazkiselina i enzima u pravom želucu (sirištu). U želucu se ugruša, a ugrušak nastaje kao rezultat . nog) mlijeka, teladi se može dati mlijeko vrlo koagulacije proteina kazeina mlijeka uslijed velike hranjive vrijednosti kojim se može postići njihove reakcije s dva enzima (renina i pepsina) i zadovoljavajući rast teladi. Potrebno je napraviti jake hidrokloridne kiseline (HCI) u želucu. kalkulaciju isplativosti hranidbe mlijekom, zbog njegove visoke komercijalne vrijednosti. Važni Mliječna mast, voda i minerali također su čimbenici u hranidbi mlade teladi mlijekom: uhvaćeni u taj ugrušak te čekaju svoju probavu u abomasusu (sirištu).

• vrsta ponuđenog mlijeka Ostale komponente mlijeka, u prvom redu • količina ponuđenog obroka proteini sirutke, laktoza i većina minerala, • učestalost hranjenja odvojeni su od ugruška i brzo prelaze u tanko • način hranjenja crijevo (i do 200 ml/sat). Laktoza se probavlja • temperatura mlijeka. brzo, u odnosu na kazein i masti, te teletu odmah Nadalje, preventivu za dobro zdravstveno daje potrebnu energiju. stanje teladi postižemo slijedeći nekoliko osnovPrije nekoliko godina istraživači su vjerovali nih pravila higijene: da je formiranje ugruška presudan za probavu • obuća i odjeća, te ruke osobe koja priprema i proteina u sirištu, pa su zbog toga proteini u daje obrok, moraju biti čiste mliječnoj zamjenici, jer ne formiraju ugrušak, • pribor za spremanje, pripremu i hranjenje mora smatrani nepovoljnima. Unatoč tome, današnji biti čist i osušen prije svake upotrebe. znanstveni radovi dokazuju da, usprkos nemogućnosti grušanja i formiranja ugruška, neki Koliko mlijeka trebamo dati na dan? izvori proteina u mliječnim zamjenicama daju Dobro je pravilo telad hraniti 1 kg mlijeka na zadovoljavajuće proizvodne rezultate u hranidbi dan za svakih 10 do 12 kg tjelesne težine prilikom teladi. rođenja. Drugim riječima, telad bi morala svaki dan dobiti mlijeka u količini 8 do 10% od njihove Ciljevi hranidbe prije odbića porodne težine (2,5 kg mlijeka za 25 kg teško tele, U uzgoju mliječnih junica svrha hranidbe 3,5 kg za 35 kg porodne težine, itd.). Telad bi do prije odbića je: odbića svakodnevno trebala dobivati istu količinu • uzgajanje zdrave teladi mlijeka. Kako ona rastu, tako raste i njihova • postizanje adekvatnog rasta koštanog sustava mogućnost iskorištavanja većih količina mlijeka.

• izbjegavanje usporavanja razvoja buraga No, konzumaciju mlijeka treba i ograničavati a hranidbom velikim količinama mlijeka duže poticati telad da uzima krutu hranu već u ranom vn1eme. periodu života.

Želudac novorođene teladi Probavni trakt novorođene teladi nije u potpunosti razvijen, no tijekom prvih mjeseci života teleta on se potpuno razvija. Naime, probavni trakt teladi najprije funkcionira kao u jednoželučanih životinja.

Sirište (abomasus) je jedini želudac koji je potpuno razvijen i dobro radi pa je tekuća hrana jedina koju telad, kao

M~'ekarski li3t 04/2004.

9

HRANIDBA Učestalost hranjenja

Najbolje je teladi ponuditi dva jednaka obroka na dan, svaki u količini 4 do 5% od tjelesne težine teleta. Ako dobiju mlijeko, jednom dnevno za cjelodnevni obrok, bit će premašen kapacitet sirišta i sav višak mlijeka odlit će se natrag u burag gdje može uzrokovati probavne poremećaje, npr. nadutost.

Hranidba jednom dnevno uspješna je samo pod vrlo strogim i struč­ nim uvjetima kontrole teladi. U najvećem broju slučajeva, takvom hranidbom dolazi do učestalih proljeva i ostalih zdravstvenih problema.

Način hranjenja: bočicom s dudom

Prvidao

Od6. danado odbića

Od2. do5. dana

(rođenje)

!

~

Kolostrum

~

t--µ

~ Tranziciono mlijeko

r

" Punomasno mlijeko

, Mliječna zamjenica

l

r.,

hranidba iz kante ili

Hranidba teladi bočicom s dudom prisiljava telad da pije sporije pa je i manja opasnost od proljeva i ostalih probavnih smetnji, ali moramo se pridržavati strogih pravila higijene pribora za hranjenje.

Telad može učiti piti iz kante već nekoliko dana nakon rođenja. Ovaj način je lak, brz, te zahtijeva vrlo malo posla oko čišćenja pribora.

Temperatura mlijeka Osobito je važno kontrolirati temperaturu mlijeka u prvih nekoliko tjedana nakon rođenja teladi. Hladno mlijeko uzrokuje mnogo više probavnih smetnji nego pretoplo mlijeko. Za vrijeme prvih tjedana života mlijeko bi trebalo biti zagrijana na tjelesnu temperaturu, odnosno 39°C, dok su za stariju telad može biti i nešto niže temperature (25-30°C).

Vrsta mlijeka kojim se hrani telad Sve mlijeko koje proizvedemo na farmi nije uvijek prihvatljivo za otkup i mliječnu industriju, no većinu takvog mlijeka možemo dati teladi.

Različite vrste mlijeka koje dajemo teladi su: • višak dostupnog kolostruma • višak tranzicionog mlijeka • mlijeko koje ne možemo prodati (mastitično ili mlijeko krava tretiranih antibioticima) • obrano mlijeko ili drugi nusproizvodi od mlijeka dobiveni preradom vlastitog mlijeka na farmi • punomasno mlijeko.

Fermentirano mlijeko Kolostrum, tranzicijska ili punomasno mlijeko fermentirat će, ako je na sobnoj temperaturi (manje od 21°C). Za vrijeme čuvanja mlijeka, fermentacijom se laktoza pretvara u mliječnu kiselinu, pa ono postaje kiselo i može se održati do nekoliko tjedana.

10

Grafikon 1: Shematski prikaz hranidbe teladi tekućom hranom

Fermentirano mlijeko

I

'

Obranomlijeko (nakon21.dana)

Tjelesnatežina

Količina hrane

Brojobroka

25kg 30kg 35kg 40 kg 45kg

1,25kg/obroku 1,50kg/obroku 1,75kg/obroku 2,00kg/obroku 2,50kg/obroku

2 obroka/dan 2 obroka/dan 2 obroka/dan 2 obroka/dan 2 obroka/dan

Prosječni dnevni prirasti teladi hranjenih, dobro pripremljenim fermentiranim mlijekom nešto su malo manji. Loše pripremljeno fermentirano mlijeko manje je ukusno od svježeg pa ga telad odbija piti i slabije se razvija.

Punomasno mlijeko Nakon što je prošlo fazu hranidbe kolostrumom i tranzicionim mlijekom, punomasnim mlijekom telad možemo · hraniti do odbića.

Ograničena količina punomasnog mlijeka u kombinaciji sa smjesom žitarica odlična je kombinacija pa su i proizvodni rezultati vidni. Obrok koji se sastoji od punomasnog mlijeka i smjese žitarica često smatraju standardom za procjenu ostalih proizvoda ili načina hranidbe.

Mastitično mlijeko Mastitično,

ili mlijeko krava tretiranih sredstvima za suzbijanje mastitisa, može se davati teladi pod uvjetom da ne dolazi do kontakta između teladi najmanje 30 minuta nakon hranjenja kako ne bi došlo do proljeva uzrokovanih bakterijom (Escherichiacoli), upale pluća (Pasteurella) i drugih zaraza koje mogu prijeći s teleta na tele. Mlijeko krava tretiranih

Mljekarski [i,st 04/2004.

HRANIDBA protiv mast1t1sa može sadržavati veliki broj patogenih bakterija koje mogu povećati opasnost od zdravstvenih poremećaja. Osim toga, upotreba mlijeka koje sadrži ostatke antibiotika može uzrokovati selekciju otpornih bakterija, a rezultat toga je manje učinkovito buduće liječenje odrasle životinje antibioticima u izlječenju od mastitisa.

Obrano mlijeko Obrano mlijeko relativno je bogato proteinima, ali sadrži manje energije (50%) i vitamina topivih u mastima (vitamini A i D), a trebalo bi ga koristiti samo onda kada telad (stara tri tjedna) jede dovoljne količine smjesa dobrih žitarica. Konzumacija početnih smjesa žitarica važna je jer one osiguravaju potrebnu energiju i vitamine kojima je obrano mlijeko siromašno. Nije dobra hranidba teladi obranim mlijekom u otvorenim stajama za vrijeme hladnog zimskog perioda, jer telad tada treba dodatnu energiju da bi se zaštitila od niskih temperatura.

Tablica 1: Preporučeni sastav mliječne zamjenice ------------

---

Metabolička energija,

---1

KOLIČINA

HRANJIVA TVAR

15,83 __

II

22,00

I

10,00

I

MJ/kg

Proteini,%

----------1

I Masti, minimalno % I Kalcij - Ca, %

0,70---1

I Fosfor - P, %

0,60

I Magnezij - Mg, %

0,07

I

-I

r--

1 Kalij - K, %

0,65

I Natrij - Na, %

0,10

1 Klor-CI,%

0,20

r--:-:----

ISumpor - S, %

.

I Željez~- Fe, ppm (mg/kg) I Kobalt--;;:o/o ______

-,-

100,00

rCink - Zn,-%

-

l ____ 0,10 ____ i1 i I

10,00 .

---·

--

Telad može dobivati mliječnu zamjenicu od četvrtog do šestog dana starosti.

Zamjenica obično sadrži manje masti, pa tako i manje energije (75-86%) nego punomasno mlijeko (na bazi suhe tvari). Telad koja pije mliječnu zamjenicu obično ima nešto manje dnevne priraste od teladi hranjene standardno, punomasnim mlijekom.

Ugled proizvođača, kemijski sastav i popis sastojaka koji se koriste za njezinu proizvodnju vrlo su važni čimbenici u donošenju odluke o nabavi mliječne zamjenice. Preporučeni sastav mliječne zamjenice prikazan je u tablici 1. Sadržaj proteina u mliječnoj zamjenici trebao bi biti najmanje 22%. Više masti, od minimalno preporučenih u tablici 1, može koristiti jer smanjuje žestinu proljeva (ako se pojavi) te osigurava dodatnu energiju u slučaju rasta teladi u hladnom okruženju.

Poželjni sastojci od kojih se proizvodi mliječna zamjenica su svi derivati punomasnog mlijeka. Proteini sirutke, koncentrirani proteini riba ili soje prihvatljivi su u proizvodnji zamjenice ali drugi sastojci kao što su: riblja brašna, sojino brašno te jednostanični i topivi proteini dobiveni u destilerskoj industriji fermentacijom žitarica, nisu dobri jer ih i telad ne može dobro iskoristiti.

Kada pripremamo i koristimo mliječnu zamjenicu moramo pažljivo slijediti upute koje nam je dao proizvođač. Najveći dio zamjenica treba miješati po principu: jedan dio mliječne zamjenice sa sedam dijelova vode, da bi dobili pripravak sa 12,5% sadržaja suhe tvari. Takav pripravak sličan je punomasnom mlijeku. O počevši

0,29

I Bakar - Cu, % Mangan - Mn, %

Mliječna zamjenica

r---

40,00 -- ---------

'

40,00

:

----------'

, Jod- I,%

0,25

ISelen - Se, % r-vita:~~n_A, IJ/kg

0,30

---

l-3Šoo,oo ,----

I : Vitamin D, IJ/kg

60-0-,0-0 __

_

----

I : Vitamin E, IJ/kg

~ ---------------_---

40,00 :....:::..=------------'

Mljekarski list 04/2004.

11

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE

NA SLJEMENU

®8□@Qn~[ru1)@ [n}G)~@[ji])@

~@?□□~□[ru@ ~@ ~ ·-

~~ [n}G)~

[P.)□Gl@®

zrelosti biljke. Preporučuje se koristiti krmne kulture u ranijim fazama razvoja. Optimalni st~?ij za korištenje trava je vlatanje, najkasm1e do početka cvatnje, a lepirnjača u fazi početka cvatnje. Tada je optimalan odnos hranjive vrijednosti i prinosa. Povoljniji omjer probavljivih bjelančevina i energije smanjuje upotr_eb:1 koncentratnih krmiva koja su skuplja 1 opterećuju proizvodnju.

DTS-e se koriste više godina (2-4) pa nije potrebno svake godine ponovno zasijavanje ~to pojeftinjuje proizvodnju. U slučajevima da Jedna od komponeneta DTS-a nestane iz smjese moguće je nadosijavanje samo te vrste npr. crvena djetelina. Sjetvom DTS-a proširuje se plodored, te se smanjuje opasnost od tzv. "umora tla" (npr. crvena djetelina može ići na istu površinu tek nakon S - 6 godina).

Prilikom sastavljanja (DTS/TDS) smjesa treba ~mati u vvi~u: način korištenja, dužinu trajanja s~1esa, ocekivanu produktivnost, prodornost, ntam rasta i dužina trajanja vegetacije, stanište (suho - vlažno), pH tla, cijena sjemena.

Gnojidba DTS-a je neizostavna agrotehnička mje~a, čime se višestruko povećavaju prinosi i kvaliteta krme. Optimalno vrijeme primjene dušičnih _gnoji~_aje prije početka proljetnog porasta, ~ao_ i pos!i1e skidanja ~tkosa. Gnojiva sa pove~amm _udjelom f~sfora 1 kalija primjenjuju se u Jesen ih rano prol1eće, a kao orjentacijske količine na"'.?de s_e 50-70 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha k_ahJa,ovisno o plodnosti tla i očekivanim prinosim_a. Od organskih gnojiva u gnojidbi travnjaka kon_st~ se krut~ i tekući stajski gnoj (gnojovka i gno1mca). Kruti stajski gnoj je najbolje dodati kod zasnivanja DTS-a u količini od 20 do 40 tiha.

3 Preporučene količine gnojnice su 20-25 m /ha.

Najpogodnije vrijeme za primjenu tekućeg stajskog gnoja na livadama je tjedan dana nakon košnje ili pred početak vegetacije u pr~l)e~e, a na pašnjacima prije kretanja vegetac11e 1 nakon zavrsetka sezone napasivanja.

Nakon toga je prof. Zvonimir Štafa održao predavanje o potrebi primjene ostalih krmih ~~lt~ra (grašak, grahorica, sirak, kupusnjače, z:_tance, -~ukuruz, ... ) u tzv. krmnom slijedu t11ekom c11elevegetacijske sezone.

U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Centra za travnjaštvo-Medvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 05. ožujka 2004. održano je predavanje na temu «Osigurajmo na vrijeme potrebne količine krme za naše blago» u nazočnosti proizvođača mlijeka iz većeg broja županija Hrvatske i predstavnika mljekarske industrije. ...___________________ _.

Predavanja su održana u predavaonici Centra za travnjaštvo, a predavači su bili: prof. dr. se.

Mladen Knežević i prof. dr. se. Zvonimir Štafa sa Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja te mr. se. Goran Kiš sa Zavoda za hranidbu životinja.

U pred~vanju ~rof. Kneževića naglašena je potreba os1guravan1a kvalitetne voluminozne kr~e na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bez čega je danas teško zamisliti suvremenu proizvodnju mlijeka.

Djetelinsko-travne smjese (DTS) su smjese višegodišnjih lepirnjača (djetelina) i trava. Imaju zna_čanju ul?gu uv, intenzivnoj govedarskoj pr01~vodn1~,.Jer_ ucesce~ oko 20% osiguravaju kvalitetnu 1 Jeftmu hramdbu stoke te održavaju i povećavaju plodnost tla. DTS u odnosu na monokulturu djetelina ili trava osiguravaju 1025% v~ći _prinos ST/ha, imaju gušći sklop, ravnom1ern11u raspoređenost lisne mase po etažama i veću asimilacijsku površinu. Različita ~o~fol~gija i razvijenost korjenovog sustava trava 1 d1e.:elma osiguravaju ravnomjernije korištenje hran1~v~ u tlu po dubini. Korištenjem DTS-a sman1u1e se mogućnost zakorovljavanja površina, što pov~ljno utječe na .kvalitetu krme, lakše je spren:,an1e. k~me (košnJa, sušenje, siliranje), a sman1ena Je 1 opasnost od pojave nadma što ih ~ini. prikl~dn_ijim za napasivanje. Smjese' obično 1ma1u bo;1e 1zbalansirane omjere hranjiva, često su ~~usn;Je pa ih stoka radije jede i pojede veću kol_icmu sto se odražava i na visinu proizvodnje.

Osim toga, intenzivan proljeti porast DTS-a omogućava raniji početak hranidbe zelenom masom. Hranjivost zelene mase ovisi pored botaničkog sastava, najviše o stadiju ;asta ili „

12

~~(P:3[P.)[i7)(3

V

Mljekarski list 04/2004.

ŠKOLA PRAKTIČNE NASTAVE

Na usitnjenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima treba proizvesti toliko krme kojom će se namiriti potrebe za hranidbu stoke.

Da bi se postigao taj cilj, raspoložive površine treba racionalnije koristiti. U novije vrijeme veliki doprinos daje i selekcija odabirom novih kultivara za uzgoj i u manje povoljnim uvjetima, sjetvu u različitim rokovima sjetve, te uzgoj u čistoj kulturi ili u smjesama. Neki od novih kultivara koriste se i za interpolaciju između dvije kulture.

Interpolirani se usjevi koriste za krmu kratko vrijeme u vegetativnom razvoju, kada imaju vrlo kvalitetnu masu. Na taj se način nastoji osigurati kvalitetna krma za namirenje potreba na obiteljskim gospodarstvima (zelena krma - paša, košnja, silaža, sijeno, zrno). Neke od vrlo kvalitetnih krmnih kultura lako poliježu (grahorice, grašak), zato ih je bolje sijati u smjesi s drugim kulturama koje ne poliježu ili koje teže poliježu (trave, kupusnjače, žitarice, sirak, kukuruz i dr.).

Izbor nosača je bitan za cilj, vrijeme i svrhu proizvodnje, jer o njemu u znatnoj mjeri ovisi kakvoća smjese, vrijeme i način uporabe, ali mehanizacija za skidanje.

Dobro izbalansirane smjese (mahunarke + žitarice) imaju prednosti pred čistim kulturama jer podnose gušći sklop, imaju više i bolje raspoređene listove, pa na taj način bolje koriste svjetlo i daju više suhe tvari po jedinici površine.

Tako sastavljenim smjesama treba prilagoditi i agrotehniku proizvodnje i uporabe, da se mogu duže iskorištavati i na više načina, a što na gospodarstvu može biti presudno u proizvodnji kvalitetne krme. Smjese mahunarki i žitarica u različitim kombinacijama povoljno djeluju na plodnost tla, naročito ako uključuju i kupusnjače, koje imaju veliku masu dobro razgranatog korijenja koje prodire duboko u tlo i drenira ga, Mljekarski list OcJ/2004.

NA SLJEMENU

mobilizira hranjiva i iz dubljih slojeva, a često i iz teže pristupačnih oblika. Nakon skidanja među­ usjevi ostavljaju veliku masu lako razgradive strni i korijenja, a one iz porodice mahunarki čak i znatne količine vezanog dušika koji ostaje na raspolaganju naknadnom usjevu. Sjetvom međuusjeva u slijedu na principu uvijek zelene površine, tlo je stalno pokriveno. Na taj način potrebe za krmom (zelena krma, silaža, sjenaža, sijeno, zrno) osiguravaju se na vlastitiom gospodarstvu po principu uvijek zelene površine, a kulturama na· oranicama po principu - dvije žetve godišnje.

Mr. se. Goran Kiš govorio je o važnosti uravnoteženog obroka u hranidbi mliječnih krava.

Pravilna hranidba krava osigurava maksimalno ispoljavanje genetskog potencija svake životinje.

Krave za održavanje života, zdravlje, razmnožavanje i proizvodnju mlijeka trebaju 40 različiti~ hranjivih tvari i energiju koje se nalaze u krmi.

Potrebna količina hranjiva u obroku raste s porastom rnlječnosti. Hranjivost krme se mjeri kroz njena uzimanje, probavljivost i doprinos količini proizvodenog mljeka i njegovoj kakvoći (masti i proteina mljeka).

Krave treba hraniti tako da hranidbene potrebe mliječnih krava za hranjivima zadovolj~mo prvo maksimalnim udjelom dobre volum1nozne krme koja se nadopuni proteinskim i/ili krmivom do potrebne razine bjelančevina ili energije, pri čemu samo krave s višom proizvodnjom dobiju krmnu smjesu individualno, ovisno o visini proizvodnje i stadiju laktacije. Na kvalitetnoj voluminoznoj krmi krava može proizvesti do 4000 kg mlijeka, za višu proizvodnju trebaju kvalitetniju voluminoznu krmu i koncentrate. Voluminozna krmiva moraju činiti najmanje 40% suhe tvari obroka ili iz nje treba biti najmanje 75% od potrebne količine vlakana.

U obroku krave treba biti oko 4-6 kg vlakana dnevno. Glavni nedostatak voluminozne krme u hranidbi visokomlječnih krava je nemogućnost unosa potrebne velike količine suhe tvari koja bi trebala iznositi u vrhu laktacije preko 25 kg dnevno. Glavni problem za kvalitetno sastavljanje obroka u hranidbi visoko mliječnih krava predstavlja nepoznavanje kvalitete voluminozne krme proizvedene na vlastitom domaćinstvu pa je stoga i predstavljena mogućnost analiziranja u Centru za travnjaštvo gdje će zainteresirani proizvođači dobiti rezultate analize kvalitete vlastite krme.

Broj telefona za kontakt sa Centrom za travnjaštvo: (01) 4550-042. ■ 13

'?(, KAKO?

E RJE~ENJ V

1. SPRIJEČITI ENERGETSKI DEFICIT 2. IZBJEĆI MLIJEČNU GROZNICU 3. ODRŽATI ZDRAVLJE 4. SPRIJEČITI POJAVU KETOZE

VAM NUDI "G.E.R. Kompanija" S KOJIMA ĆETE :

•

SA SVOJIM HRANIDBENIM DODATCIMA

* POVEĆATI PROIZVODNJU MLIJEKA PO KRAVI,

* POBOLJŠATI KVALITETU MLIJEKA, * ODRŽATI DOBRU PLODNOST I ZDRAVSTVENO STANJE VAŠIB KRAVAMUZARA

7 -1

O

LAKTACIJA

21 ~

3

GLCKOCER

GLIKOGER

SPRJEČAVA POJAVU KETOZE, ZAMAŠĆENJE JETRE - POVISUJE KONCENTRACIJU Utječe na:

GLUKOZE U KRVI

- održavanje proizvodnje mlijeka - plodnost - smanjuje stresna stanja na vrhu laktacije

U periodu od teljenja pa do vrha laktacije muzare u dnevnom obroku nemaju dovoljno raspoložive energije za mlijeka. Da bi organizam zadovoljio energetske potrebe on mobilizira masti iz masnih depoa koji se u jetri uz prisutnost glukoze pretvore u energiju. Glikoger sa svojim sastavom polisaharida uspijeva spriječiti ove

povećanu proizvodnju

metaboličke poremećaje.

Sastav: melasa šećerne trske i repe, 1-2 propandiol, natrijev propionat, mono i polisaharid, kelirani mikroelementi proteinskim krmivima i ostatcima mlinske industrije 4 - 8 % ili 200 - 500 grama po grlu dnevno (optimalno je 300 g dnevno). Početi 21. dana prije teljenja i kontinuirano davati 21 dan po teljenju.

Način davanja: Miješati sa žitaricama,

Vam za zdravlje Vašegteleta nudi

J

'ltech

®

------

BIO-MOS

KONTROLNA GRUPA GLIKOGER

--'Y

kojim održavate crijevno zdravlje Vašeg teleta beL

ANTIBIOTIKA

-------"TJEDNI

J

'

'

LAKrACIJE

MELOGER Melasirana stočna hrana za krave muzare, ovce i koze NAČIN DAVANJA:

Za krave muzare optimalna količina MELOGER-aje 300 grama po grlu dnevno.

Za ovce i koze 10-50 grama po grlu dnevno NAPOMENA: . *** Meloger sa svojim sastavom regulira celulolitičnu floru buraga pa se primjenjuje od 21 dana poslije teljenja (nakon primjene GLIKOGERA) pa sve do 150 dana laktacije, ad ·e u, ostav/"ena metabolička ravnoteža

"G.E.R. KOMPAMIJA" d.o.o.

Trstenik 20, BU2er* 052/660-229 2) KARLOVAC 3) HRAŠČINA- TRGOVIŠĆE CRPKKarlovac "KONAGRA"d.o.o.

AotooaDobrile3 Tel:0491458--037 023/340-190

l)ZADAR

"EKOFARM"

ŽEVCI, KraljaTomislava22, telefon: 048 681 393, fax: 048

ll iALEI.AHŠtA SAMSTEONA, POTELJENJA VIJENEMAfllNI n.EMENA ZATO lASK.IJ&NIJO JE n.A VI iA SMJESTIM SEIJT01LOJ $TALI

V SOKO

VA · TET

C N HOLSTEIN

SIME

SUSTAVU

IH STEO TALAC

: OJ

ud1 vam u preko 900 iunaem

ot ka d · u

H JU ICA

BRAU SUISSE

SELEKCIJE

Zagreb ŽitnJak b.b.

d

1

KOZARSTVO

IHRANIDBA KOZAKREPKIM KRMIVIMAI Krepka krmiva u obroku koza početkom laktacije

krmiva u obroku može se postupno reducirati, ali treba nadoknaditi potrošene Jakoje u posljednjojtrećini gravidnostienergetski masne rezerve. U hranidbi koza tijekom visokovrijedan obrok bitan za dobru mliječnost, laktacije treba voditi računa o količini ukupna proizvodnjamlijeka u laktaciji nezamisliva krepkih krmiva i o njihovoj hranjivoj vrijednosti, jer je dokazana da količina i je bez energetski optimalnog obroka i u ranoj fazi sastav mlijeka ovise i o sastavu krepkih laktacije. Stoga se uzgajivačima preporučuje, ako su krmiva. Sadržaj i sastav lipida krepkih koze pravilno i dostatno hranjene u posljednjojfazi krmiva može utjecati na proizvodnju gravidnost( da s takvom hranidbomnastave i nakon mlijeka i na sadržaj masti i masnih kiselina. Nizak sadržaj lipida u obroku jarenja. (manji od 1 %) negativno djeluje na proizvodnju mlijeka i sadržaj mliječne Međutim, s obzirom da je udio voluminoznih masti. Međutim, kao što nije poželjan nizak krmiva tijekom gravidnosti postupno «prisilno» sadržaj masti u obroku koza tijekom laktacije, smanjivan, nakon jarenja treba ga ponovo po- nepoželjna je i veća količina masti (8 do 10 %) jer stupno povećavati. Koze koje početkom laktacije također dovodi do pada mliječnosti. Stoga su norveške preporuke da komercijalni koncentrat za konzumiraju više energije imaju veću proizvodnju mlijeka. Brzo nakon jarenja treba ograničiti mliječne koze mora sadržavati 4% lipida, odnosno negativnu energetsku bilansu i mobilizaciju ukupna suha tvar obroka 3% lipida. Proizvodnja masnog tkiva koja, ako je izražena, može izazvati mlijeka sredinom laktacije u uskoj je svezi s pojavu ketoze. Početkom laktacije udio krepkih razinom konzumacije. krmiva u obroku koza potrebno je povećavati Krepka krmiva u obroku koza krajem postupno jer se mikroorganizmi buraga ne mogu laktacije brzo priviknuti na obrok bogat krepkim Hranidba visokomliječnih pasmina koza krmivima. Najveća proizvodnja mlijeka postiže se mora biti intenzivna od pripusta do kraja laktakombinacijom razine hranidbe prije i poslije cije.

U literaturi se navodi da prihranjivanje koza jarenja, a najekonomičnije je kombinirati intenkrepkim krmivima u kasnoj fazi laktacije slabo zivnu hranidbu u ranoj laktaciji s visokom utječe na povećanje mliječnosti. Međutim, treba razinom energije u obroku koza krajem gravidnosti. Neki smatraju da se količina krepkih krmi- imati na umu da se u toj fazi laktacije koze va nakon jarenja može povećati za 100 g tek u pripuštaju, pa moraju biti u rasplodnoj kondiciji.

Plodnost koza, veličina legla i vitalnost jaradi trećem tjednu laktacije, a nakon toga svaka tri može se povećati poboljšanjem obroka mjesec dana do potpune norme. U svakom slučaju, dana prije pripusta. Znatno niža prosječna preporučuje se postupnost u hranidbi mliječnih veličina naših koza u usporedbi s istim pasmikoza većim količinama krepkih krmiva. U ranoj fazi laktacije, kao i u posljednjoj trećini gravid- nama u razvijenijim kozarskim zemljama upućuje nosti, prijeko je potrebna visoka kakvoća volumi- na neadekvatnu hranidbenu pripremu koza prije pripusta. U mnogim slučajevima pokazalo se nozne krme. Međutim, potrebe za prekursorima učinkovitijim, prije pripusta, opskrbiti koze glukoze (škrobu) veće su početkom laktacije nego krajem gravidnosti, a mogu biti podmirene s 300 energijom negoli bjelančevinama. Razina dopundo 400 g žitarica dnevno. Za proizvodnju mlijeka, ske hranidbe ovisi o osnovnom obroku, raspoloživosti i kakvoći voluminozne krme te o kondiciji potrebne su i fermentirajuće bjelančevine. koze. U toj fazi važan je i dodatak vitamina i Krepka krmiva u obroku koza sredinom mineralnih tvari. Međutim, «flushing» (dodatno laktacije prihranjivanje koza 3 do 4 tjedna prije pripusta) Početkom laktacije konzumacija krme pospotreban je kozama slabije tjelesne kondicije, a tupno se povećava, a smanjivat će se padom nije potreban kozama dobre kondicije. Nije dobro proizvodnje mlijeka. Prema tome, kad energetska da koze u vrijeme pripusta budu predebele jer je u bilanca postane pozitivna, količina krepkih takvih koza teže utvrditi pojavu estrusa.

16

Mljekarski list 04/200--f.

KOZARSTVO

Tablica 1: Utjecajrazine krepkih krmiva u obroku koza na m!t/ečnost i konzumac1/u voluminoznekrme Mliječnost u predhodnojlaktaciji,kg

Godišnjekoncentratapo kozi, kg

800 800 600 600 300 115 300 115

Potrošnja volwninoznekrme:

209 246 171 222 78 95 68 88 587 456 539 425

Sijeno Paša (procjena) Ukupno

Proizvodnja mlijeka: 757. 574 581 452 3,64 3,58 4,00 3,89

Mlijeko,kg

Razina

krepkih

krmiva

u

obroku

i

Mliječna mast,%

mliječnost koza

U praksi većina uzgajivača tijekom cijele laktacije koze hrane istom količinom krepkih krmiva bez obzira na razinu proizvodnje i kemijski sastav mlijeka, ne vodeći računa o voluminoznom dijelu obroka. Cesto je kukuruz, u hranidbi koza, jedino krepko krmivo tijekom cijele godine, bez obzira ima li u obroku dovoljno energije ili ne. Dakle, treba imati u vidu ukupne hranidbene potrebe koza kako bi dobile dovoljno bjelančevina, vitamina i minerala. Određena količina krepkih krmiva niskoproduktivnim kozama može biti dostatna ili preobilna, nasuprot visoko produktivnim kojima je nedostatna. Određena istraživanja provedena u Norveškoj potvrdila su opravdanost normiranja razine krepkih krmiva u obroku mliječnih koza prema mliječno­ sti jer je ostvarena znatno veća proizvodnja mlijeka, osobito natprosječnih grla. Prema norveškim istraživanjima o utjecaju razine krepkih krmiva na proizvodnju mlijeka i na razinu konzumacije voluminoznih krmiva (tablica 1.) došlo se do zaključaka da se veća količina krepkih krmiva u obroku negativno odražava na konzumaciju voluminozne krme (sijena i paše).

Veća količina krepkih krmiva u obroku opravdana je samo za visokomliječna grla. U praksi se mliječnim stadima koza tijekom laktacije, preporučuje diferencijalna hranidba krepkim krmivima, osobito u slučajevima držnja većeg broja koza u staji.

Tablica2: Krmne smjeseza koze Smjesa Sastojci

%

Ječmene krmne

jedinice

V

Sastav krepkih krmiva Koze rado jedu krepka krmiva u kompletnoj krmnoj smjesi ili pojedina krmiva zasebno.

Osobito rado jedu žitarice: ječam, zob, kukuruz i pšenicu. Ne samo u nas nego i u inozemstvu (Francuska, Italija, Grčka npr.) koze prihranjuju spomenutim žitaricama koje su u prvom redu M{jekarski list 04/2004.

Ječam

1

Zob Ukupno Ječam

2

Zob Kukuruz Ukupno Ječam

3

Kukuruz Pšenica Ukupno Ječam

4

Zob Kukuruz Sačma orašca (kikirikija) Soj ina sačma Mineralni dodatak Ukupno Ječam

Zob

5

Sačma orašca (kikirikija) Mineralni dodatak Ukupno Ječam

6

Kukuruz Sačma orašca (kikirikija) Mineralni dodatak Ukupno

Sur. prob. bjelančevine,

grami

67 33 100

0,93

67

40 30 30 100

0,98

70

50 40 10 100

1,06

63

35 25 10 20 5 5 100

0,90

150

40 30 25 5 100

0,87

162

1,00

161

40 30 25 5 100

energetska krmiva'. Da bi krmna smjesa bila kompletna, pored navedenih energetskih krmiva mora sadržavati i proteinska krmiva te vitamine i mineralne tvari. Ako se prihranjuju žitaricama, trebalo bi žitarice prethodno samljeti (prekrupiti).

Kozama nije dobro davati cijelo zrno, zbog manje hranjive učinkovitosti i mogućeg oštećenja zuba, ali ne valja davati ni fino brašno. U tablici 2. navedeni su primjeri krmnih smjesa od žitarica, kao i kompletnih krmnih smjesa za koze. O 17

VETERINARSTVO

Higijenska kakvoća svježe pomuzenog kozjeg mlijeka uvjetovana je (kao i kod krava) zdravljem vimena, higijenom i tehnikom mužnje, kao i postupkom s mlijekom nakon mužnje.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni i tehnici mužnje, jer se tako dobiva kvalitetno kozje mlijeko i smanjuje mogućnost oboljenja vimena (npr. upala).

HIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE U intenzivnoj proizvodnji mlijeka koze isključivo muzu strojno. Strojna mužnja olakšava ljudski rad i skraćuje vrijeme mužnje, međutim nije garancija da će mlijeko biti higijenski ispravno. Pored navedenog, nepravilna strojna mužnja ili neispravni muzni uređaj dovode do pojave upala vimena što drastično smanjuje proizvodnju mlijeka i povećava troškove proizvodnje.

Za razliku od mliječnih goveda, koze se drze na dubokoj stelji, pa se rijetko kad, između dvije mužnje, vime zaprlja balegom. Nakon što su koze dotjerane u izmuzište, slijedi priprema vimena za mužnju. .. .

Prije mužnje, muzač mora temel1ito oprati ruke a prema potrebi mora ih prati i tijekom mužnje. . . .

Prije dezinfekcije vime je potrebno izmasirati kako bi došlo do otpuštanja mlijeka. Velik broj koza otpušta mlijeko dolaskom na izmuzište i bez masaže (poput Pavlovljevog refleksa).

U slučaju da vime nije uprljano balegom dovoljno ga je dezinficirati higijenskom maramicom ili uranjanjem u otopinu dezinficijensa. Ako su sise uprljane balegom potrebno ih je oprati toplom vodom (30°C) ili otopinom dezinficijensa.

Pranje vimena ujedno je i masaža. Prve mlazeve mlijeka izmuzujemo u posebnu posudu (ne na pod!) jer njima ispiremo sisni kanal u kojem se između dvije mužnje nakupila nečistoća (mikroorganizmi). . . .

Sisne čaške, prije stavl1an1a na vime, moramo dezinficirati uranjanjem u otopinu dezinficijensa.

V

18

Danas na tržištu postoje dezinfekcijska sredstava koja nije potrebno ispirati nakon pranja muz~~g uređaja, jer ne ostavljaju rezidue (ostatke) u mh1eku.

Sisne čaške ne smijemo vući po podu kako se ne bi uprljale. Nakon što uključimo agregat, sisne čaške moramo staviti što prije na sise kako podtlak ne bi uvlačio prašinu iz zraka u muzni uređaj. Čestice prašine na sebi nose milijune mikroorganizama koji zagađuju mlijeko.

Nakon što smo stavili sisne čaške, pripremamo vime sljedećih dviju koza (ovisno o broju muznih jedinica) za mužnju a istovremeno kontroliramo protok mlijeka koza koje muzemo. Čim protok počne padati, potrebno je s obje ruke vime izmasirati od baze prema vrhu sisa kako bi izmuzli zaostala mlijeko.

Sisne čaške skidamo tek nakon što smo isključili podtlak, u protivnom može doći do ozljeđivanja sisa i upale vimena. Nakon skidanja sisnih čaški, u čistu posudu rukom izmuzujemo zadnje mlazeve, jer se u njima nalazi velika količina mliječne masti.

Sisni kanal se ne zatvara odmah nakon mužnje pa kroz njega ulaze mikroorganizmi (bakterije) u vime. U slučaju da je mlijeko u vimenu zaostala, pridošli se mikroorganizmi u njemu brzo umnažaju i dovode do upale vimena.

Ulazak mikroorganizma u sisni kanal (nakon mužnje) možemo spriječiti upotrebom kemijskih sredstava koja stvaraju na koži i sisnom otvoru tanki sloj te tako, između dvije mužnje, mehanički onemogućavaju ulazak mikroorganizama u vime.

Po završetku mužnje, mlijeko obvezatno moramo ohladiti na temperaturu od 4°C i to u što kraćem vremenu.

Muzni uređaj moramo oprati ODMAH nakon SVAKE mužnje kako bi uklonili zaostala mlijeko jer ono predstavlja idealnu podlogu za rast i razvoj mikroorganizama koji bi zagađivali mlijeko tijekom sljedeće mužnje.

U sljedećem broju Mljekarskog lista tema će biti - Upala vimena koza! O

lvlljekarski[i,st 04/2004.

GOSPODARSTVO

VOiLOV~O Ol26A~IZll2A~J~ Vl201ZVOl)AČA MLIJ~I\A i

I~

OBZIROM

NA POREZNI

SUSTAV c::::::=============== državne podrške se ostvaruje iz proračuna, a sam proračun puni se od poreznih obveznika.

Tako se zatvara krug poslovanja na razini države. S obzirom da je od 200-tinjak tisuća korisnika državnog proračuna kroz poticaje, naknade i kredite (prosječno preko 2,5 milijarde kuna godišnje) svega 3-5% bilo u nekom sustavu poslovnog organiziranja, jasno je da se neravnomjerno odvijao odnos "punjenja" i "trošenja" državnog proračuna za poljoprivredu.

Unatoč predugom odgađanju u nas se, nakon ukidanja poreza po katastarskom prihodu (1.1.1997.g.), poljoprivrednicima kroz sustav poslovnog organiziranja sada predviđa poslovanje kao poreznih obveznika. Prilikom donošenja Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (N.N. 87/02.) u modelima potpore poljoprivrednicima predviđen je okvir poslovanja komercijalnih poljoprivrednika. U okviru modela potpore dohotku i modela kapitalnih ulaganja, ovi su korisnici određeni minimalnim veličinama posjeda i osnovnog stada: - 3 ha površine zasijane žitaricama i drugim us1ev1ma - 6 goveda do 2 godine starosti Od svih poljoprivrednika sa statusom kornercijalnog poljoprivrednog gospodarstva očekuje se da postanu obveznici PDV-a, kao osnovnog oblika

obzirom na promjene sustava državne podrške :::;: poljoprivredi/ svi naši proizvodači m!iž~ka ~ala~e se -~-::- pred skorom poslovnom odlukom o ukl1uctvan1uu Jedan Ć5 ~ od oblika poslovnog organiziranja/ odnosno otvaranja ~ :~ ili zasnivanja poslovnog subjekta putem kojeg će obavN ~ ljati svoju djelatnost - proizvodnju mlijeka/ odnosno ~ ~ govedarsku proizvodnju/ jer je uz prevladavajuću ~ ~ proizvodnju mlijeka u našim gospodarstvima organi~ :::;: zirana i proizvodnja teladi/ te različita druga ratarska i ,.,, d c:; stočarska proizvo nja. ci:!

Osnovno obilježje naše poljoprivrede je vrlo nizak stupanj poslovnog organiziranja, što će se u velikoj mjeri promijeniti već u sljedećih jednu do dvije godine. U sljedećih nekoliko članaka u rubrici „Gospodarstvo" Mljekarskog lista bit će objašnjeni osnovni oblici i načini organiziranja proizvođača u poslovnom sustavu, te funkcioniranje poreznog sustava u njihovom poslovanju. Posebna pozornost bit će posvećena porezu na dodanu vrijednost (PDV), koji predstavlja prvu sponu u cijelom lancu poreznog sustava.

Poljoprivreda je jedna od posebnih grana gospodarstva svake zemlje, pri čemu svaka država, neovisno o veličini i stupnju gospodarskog razvoja, na različite načine provodi održavanje specifičnog gospodarskog položaja poljoprivrednika.

Hrana ima stratešku važnost za državu, pa je tako i proizvodnja hrane budno podržavana različitim agrarno-političkim mjerama. Kad se govori o podržavanju domaće poljo- r-------------------------, privredne proizvodnje, naši proizvođa­ či najprije pomisle na različite izvore poticanja i kreditiranja. Poticaji i krediti, te subvencije samo su jedan dio sveukupnih mjera i aktivnosti za održavanje povoljnog gospodarskog položaja poljoprivrednih proizvođa­ ča. Naši poljoprivrednici svoju pozornost najčešće i najviše usmjeravaju samo na poticaje i naknade te kredite jer se radi o jasno vidljivom načinu državne podrške poljoprivrednicima. Ovaj vid

M!jekarski list 04/2004.

19

GOSPODARSTVO

oporezivanja poslovnih subjekata.

- Poljoprivredno gospodarstvo u sustavu PDV-a U navedenom Zakonu o državnoj potpori (obveznik PDV-a) određeno je da za ostvarenje prava na poticaj iz - Poljoprivredno gospodarstvo kao obrt modela poticaja proizvodnje korisnici poticaja, - Poljoprivrednik kao zadrugar kojima je ukupni godišnji iznos ostvarenih poti- - Poljoprivredna proizvodnja u trgovačkom caja u prvoj godini primjene Zakona (2003. g.) izdruštvu nad 12.000 kuna, moraju 2004. godine pri donošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o Poljoprivredno gospodarstvo bez usklađivanju s odredbama Zakona o porezu na registrirane djelatnosti dodanu vrijednost. Pretpostavljeno je, da s veliZa obavljanje poljoprivredne djelatnosti nije činom posjeda ili držanjem stoke za dobivanje potrebna posebna registracija, pa poljoprivrednik potpore iznad 12.000 kuna gospodarstva ostvaruodnosno poljoprivredno gospodarstvo, može ju godišnji prihod (primitak) od 85.000 kuna, što obavljati djelatnost bez registracije obrta. Takav je prema zakonu minimalni iznos s kojim se poljoprivrednik nije obveznik PDV-a i ne smije postaje obveznik PDV-a. To znači da od 01. kupcima zaračunavati PDV na računima. Isto siječnja 2004. godine svi primatelji potpora tako, nema pravo na odbitak pretporeza po iznad 12.000 kuna moraju imati dokaz da su računima za kupljenu robu i plaćene usluge od obveznici PDV-a. U trećoj godini od početka svojih dobavljača kao ni pri uvozu sredstava za primjene toga Zakona (2005. g.), svi korisnici potrebe djelatnosti. Takvo gospodarstvo, dakle, poticaja dužni su pri podnošenju zahtjeva za ima status krajnjeg potrošača kojemu je PDV poticaj priložiti dokaz o usklađivanju s odredba- trošak te nema pravo i mogućnost povrata uplama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a ćenog PDV-a. dokaz o usklađivanju dužni su ishoditi kod Neregistrirani poljoprivrednik je obveznadležne ispostave Porezne uprave. nik poreza na dohodak samo ako je obveznik Tako će u 2005. godini svi korisnici potPDV-a, a obveznik je PDV-a ako u prethodpora biti obveznici PDV-a, neovisno o visini noj kalendarskoj godini stekne ukupni potpore. prihod iznad 85.000 kuna. Ovo gospodarstvo Kada se tako sa stajališta poslovnog organizipostat će obveznik PDV-a od 1. 1. 2005. godine ranja i poslovanja promatraju poljoprivredni pro- ako je korisnik državnih poticaja, neovisno o izvođači, uočavaju se sljedeći pojavni oblici: visini ukupnog prihoda.

- Poljoprivredno gospodarstvo bez registrirane Poljoprivrednik obveznik PDV-a djelatnosti Prema propisima, obveznik PDV-a 1e po~-I_a_b_1t_·ca_1_: _O_s_n_o-vn-a-ob-,-1;-·ez-·:;-.a-r-a-zl-ic-,i-ti_h_o_b_li_k_a_p_o_sl-o-vn_o_g_o_r_g_a_n_iz-ir_a_n a--'--------. d uzetnik koji samostalno i trajno obavlja i poslovanjau poljoprivredi poljoprivrednu djelat-

r-Poljoprivrednik u sustavu PDV-a (obavezno ulazi u sustav ako ostvaruje godišnji prihod L.:_veći od _ , kn)

85 000 00 o intenzivno bavljenje proizvodnjom o oporezivanje prema ostvarenom dohotku o obveza vođenja poslovnih knjiga - jednostavno knjigovodstvo ,---~_o_n_e_m_a potrebe za posjedovanjem obrtnice Obrtni_k_ 1 • o otvaranje obrta prijavljivanjem nadležnom županijskom uredu ili općinskim ispostavama o potreba otvaranja i poslovanja preko žiro-računa o obvezno vođenje poslovnih knjiga ~-~o uvođenje u registar i dobivanje obrtnice

I

I • Zadrugar

I•

I

o o o o

Trgovačko društvo

I O

o o o L.

20

opskrba repromaterijfilom u zadruzi prerada proizvoda u okviru zadruge prodaje proizvode u okviru zadruge štednja u okviru štedno-kreditne zad_ru_g_e __

dk

nost o oje na tržištu ostvaruje prihode, odnosna primitke. Kako je već navedeno, obveznik PDV-a ima primitke veće od 85.000 kuna. Obveznik PDVa je automatski i obveznik poreza na dohodak. Ako poljoprivrednik nije obveznik PDV-a, ne smije kupcima zaračunavati PDV na računima i nema pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima svojih dobavljača, kao

-7

u poljoprivredi se najčešće osniva društvo s ograničenom odgovornošću upis u sudski registar otvaranje i poslovanje preko žiro-računa vođenje poslovnih knjiga prema računovodstvenim propisima - složena (dvoJno) knjigovodstvo

Mljekarski list 04/2004.

di BEIJ.ARUS P/A

MINSK

"T"AACTOA

WORKS

NAPOMENA: Sve cijene suizražene bezPDV-

GOSPODARSTVO ni pri uvozu sredstava za potrebe djelatnosti. Ima status krajnjeg potrošača kojemu je PDV trošak.

Poljoprivredno gospodarstvo kao obrt Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više poljoprivrednih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun. Za obveze nastale u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. U odnosu na pravne osobe obrt ima pojednostavljen obračunski sustav i olakšano raspolaganje gotovim novcem.

Za registriranje poljoprivrednog obrta u mljekarstvu, odnosno govedarstvu, nije propisana posebna stručna sprema. Poljoprivrednik pojedi-nac ili poljoprivredno gospodarstvo organizira se i registrira kao obrt na temelju Zakona o obrtu. Na njega se primjenjuju porezni propisi vođenja poslovnih knjiga, te utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak i PDV, kao i plaćanje obvezatnih doprinosa, te doprinosa u obrtničkoj komori. Neovisno o visini dohotka, registracija obrta znači da je takav poljoprivrednik obveznik poreza na dohodak. Obrtnik koji spada u male poduzetnike ne mora hiti i obveznik PDV-a. Ovo je najvažnija razlika između gospodarstva koje je registrirano kao obrt i obiteljskog gospodarstva koje nije registrirano kao obrt.

Poljoprivrednik kao zadrugar Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara (najmanje 3). Osniva se ugovorom o osnivanju.

Ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski

registar. Zadruga se osniva radi ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara (opskrbljivanje članova repromaterijalom, prodaje proizvoda zadrugara, prerade i prodaje finalnih proizvoda te razvitka seljačkih gospodarstva). Zadruga servisira potrebe svojih članova i jedini joj je cilj za njih ostvariti što veću ekonomsku korist za njih. Tijela zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj.

Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje preko zadruge, a stječe svojstvo zadrugara osnivanjem ili pristupanjem zadruzi. Zadrugar je u zadruzi vlasnik dijela imovine, odlučuje i upravlja poslovima u njoj. Na zadrugu i zadrugara primjenjuju se odgovarajuće odredbe o ortakluku.

Poljoprivredna proizvodnja u trgovačkom društvu Trgovačko društvo je pravna osoba, a pravnu i poslovnu sposobnost stječe upisom u sudski registar. Osniva se za trajno obavljanje gospodarske djelatnosti. Imovina trgovačkog društva nije imovina vlasnika trgovačkog društva, što znači da trgovačko društvo ima svoju imovinu odvojenu od imovine članova. Prednosti trgovačkog društva u odnosu na obrt jesu u tome što se trgovačko društvo može baviti raznovrsnim djelatnostima i što osnivač u trenutku registracije ne mora raspolagati odgovarajućim prostorom za sve djelatnosti. Osnivači trgovačkog društva odgovaraju jedino do iznosa osnivačkog uloga (za najčešći oblik registracije - d.o.o.). ■ Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno: Mehanizacija, hangari InstaL~ Izmuzišta, stajske opreme Partner:

· Surge Ned agro d.o.o.,

rf\ \ ~~ \:{JJ

a

22

Mekušanska

cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedqgro@hi htnet.hc

Jlljekarski list 0-+/2004.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

, Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

KAKO MOŽEMO PRIDONIJETI DOSLJEDNOJ PROVEDBI SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ Da bi sustav kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj dobro funkcionirao važno je dobro poznavati, razumijeti i definirati sve ključne procesne točke i obavljati sve propisane radnje te svakodnevno nadzirati njihovo provođenje!

Ponovit ćemo, što sve treba učiniti da bi rezultat svake pojedine faze bio dobar proizvod ili usluga.

Kako ispravno preuzeti mlijeko u sabiralištu?

Važno je naglasiti, da se primopredaja mlijeka u sabiralištu obavlja kvalitativno i kvantitativno! Primopredaju mlijeka treba shvatiti kao prodaju "proizvoda iz gospodarstva". Sabirna mjesto je točka unutar sustava kontrole kvalitete mlijeka na kojoj se odvijaju važne faze cjelokupnog procesa: • Kvantitativno primopredaja mlijeka podrazumijeva svakodnevno mjerenje ukupne količine mlijeka svakog isporučitelja, a mjerenje količine obavlja se pomoću mjerača "mljekomjera" atestiranog, tj. provjerenog od strane Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

• Kvalitativno primopredaja mlijeka podrazumijeva dvije ključne kontrole koje sabirač mora obaviti: - Organoleptički pregled mlijeka obavlja se provjerom izgleda, boje i mirisa mlijeka, te prisustva grubih nečistoća u mlijeku. To je zapravo prvi kriterij za prihvaćanje ili odbijane mlijeka pri isporuci - Obavljanje alkoholnog pokusa sa 72% etanolom trebao bi biti redoviti zadatak svakog sabirača na sabirnom mjestu. Što se utvrđuje alkoholnim pokusom?

Ovo je brza metoda koja omogućuje razlikovanje svježeg od "starog" mlijeka.

Dobro je poznato da samo svježe ispravno mlijeko može osigurati kvalitetan mliječni proizvod. Pomoću alkoholnog pokusa utvrđuje se sposobnost mlijeka za termičku obradu koju je neophodno obaviti u mljekarama da bi se postigla zdravstvena ispravnost mlijeka i mliječnih proizvoda. Termička obrada mlijeka podrazumijeva sterilizaciju ili pasterizaciju mlijeka ovisno o proizvodu kojeg mljekara daje na tržište.

Za pojavu "starog" preradbeno neprihvatljivog mlijeka postoji nekoliko uzroka.

Najčešće koristimo riječ "staro" mlijeko zato što je u kvalitativnom smislu mlijeko promijenjeno, "denaturirani" proteini, tj. bjelančevine mlijeka su promijenjene, njihova kemijska struktura nije više stabilna i stoga pri termičkoj obradi mlijeka stvaraju velike

il,fljeknrski list 0-f/2004.

23

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA poteškoće. Pogreška se najčešće očituje pri slaboj izmjeni temperature i lošeg učinka termičke obrade ili bolje rečeno mlijeko se ne može u cijelosti termički obraditi. Ukoliko se takvo mlijeko isporuči na tržište obično se vraća kao loš proizvod. Mlijeko se pri kuhanju gruša i nije za uporabu.

Uzroci ovoj promjeni mogu biti: • Veliki broj mliječno kiselih mikroorganizama u svježem mlijeku koji fermentacijom laktozu pretvaraju u mliječnu kiselinu i mlijeko nakon nekog vremena postaje kiselo • Zbog lošeg načina čuvanja mlijeka na povišenim temperaturama u mlijeku se razvija veliki broj mikroorganizama koji osim što pretvaraju mliječni šećer u mliječnu kiselinu, razgrađuju i bjelančevine .,.

• Odlaganje mlijeka u neadekvatnom prostoru u lošim posudama, koristeći nečisti pribor omogućujemo unos različitih psihrofilnih mikroorganizama koji se i pri niskim temperaturama mogu dobro razmnožavati, a bjelančevine mlijeka razgrađuju pomoću tzv. siršnih enzima (proteolitički enzimi).

• Upala mliječne žlijezde (mastitis) također može rezultirati pojavom ugrušaka u mlijeku, pogotovo kada su uzročnici mastitisa mikroorganizmi koji stvaraju proteolitičke enzime, pa često već pri izlasku iz vimena uočavamo pojavu ugrušaka u mlijeku (npr. ako je uzročnik Escherichiacoli i neki drugi mikroorganizmi).

• Mlijeko onih krava koje su hranjene lošom silažom u kojima se nalaze bakterije iz roda Bacillus ili Clostridiumtakođer će pri alkoholnom pokusu reagirati pojavim koagulacije mlijeka • Obavljanje mužnje u neprozračenoj staji ili u vrijeme hranjenja životinja ne preporuča se. U takovoj staji redovito je prisutna prašina i čestice stočne hrane, posebno kada je u pitanju staro i loše sijeno koje sadrži veliki broj bakterija iz zemlje, uzročnika slatkog sirenja (Bacil/us) • U slučaju poremećaja zdravlja životinja može također doći do pojave loše stabilnosti mliječnih bjelančevina i pozitivne reakcije pri alkoholnom pokusu koja su često rezultat metaboličkog poremećaja.

• Loša neizbalansirana hranidba, tj. loš odnos proteina i energije u obroku, nedostatak esencijalnih, limitirajućih aminokiselina (kao što su lizin i metionin) ključnih za procese transformacije u metabolizmu može rezultirati pojavom nestabilnih proteina u mlijeku. Nedovoljan unos minerala i vitamina u obrok proizvodne životinje ima također utjecaj na ovu pojavu. Naročito je bitan odnos kalcija i fosfora, a zastupljenost mikroelemenata također se ne smije zanemariti. r

U slučaju pojave "starog" mlijeka, utvrđene orijentacijskom metodom (alkoholni pokus sa 72-74% metanolom) može se konstatirati da mlijeko nije sposobno za preradu, tj. nije prihvatljivo u isporuci, a pogotovo se ne smije miješati sa normalnim, ispravnim mlijekom.

Poznato je da i male količine neispravnog mlijeka pomiješane u autocisterni sa ispravnim mlijekom mogu uništiti cjelokupnu količinu mlijeka.

Prema tome alkoholni pokus pomoću 72-74% etanola uspješno može služiti kao selektivna metoda za razlikovanje i odvajanje ispravnog mlijeka od neispravnog. Tek nakon obavljenog alkoholnog pokusa i ocjene kakvoće o prihvatljivosti mlijeka, mlijeko se može preuzeti na hlađenje, tj. može se isporučiti za tržište. Valja naglasiti da je i Pravilnikom o kvaliteti mlijeka ova metoda navedena kao jedan od načina za ocjenu kakvoće mlijeka pri isporuci.

~

~

Mlijeko je ispravno preuzeto ukoliko su obavljene prethodne radnje i ukoliko je uzet uzorak na ispravan način 24

Mijekarski list 04/2004.

~I ( f (

KAKO U PRAKSI IZGLEDA POSTUPAK PRIKUPLJANJA MLIJEKA

....

J

;:,;...

~ ..... c::,

1. isporučitelj

~ t\j

c::,

~

2. isporučitelj

Suvremena tehnika za preuzimanje mlijeka podrazumijeva i mogućnost automatskog uzimanja prosječnog uzorka cjelokupnog otkupnog područja

3. isporučitelj

lsporučitelji na 2. sabirnom mjestu

N

::r:

lsporučitelji na 3.

~

sabirnom mjestu

(./)

Hladnjak za transport uzoraka mlijeka na +4°C

~

Mjerno-usisni sistem za uzimanje mlijeka u protoku

o 0

(./)

--3

o ('),

~ ~ o (./)

0

n

trl t-,;, '-l1

~ ~

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA Čemu služi uzorak?

• "Plavi" komercijalni uzorak služi za utvrđivanje ocienu kakvoće mlijeka svakog pojedinog isporučitelja, odnosno svakog gospodarstva • "Crveni" prosječni uzorak sabirnog mjesta služi u svrhu ocjene kvalitete mlijeka koju je sabirač preuzeo od isporučitelja, što znači da crveni uzorak mora prezentirati cjelokupnu količinu sabranog mlijeka. Istovremeno služi za procjenu ispravnosti rada sabirača, a važan je za obavljanje bilance odkupljenog ulaznog mlijeka u mljekarama.

• Uzorak mlijeka cisterne kojeg je moguće uzeti i tijekom preuzimanja mlijeka na sabirnim mjestima (počevši od prvog do posljednjeg sabirnog mjesta u kontinuitetu), a redovito se treba uzimati na prijemu mlijeka u mljekari, prezentira kvalitetu cjelokupnog otkupnog područja s kojeg je mlijeko dopremljena.

To znači: ·valitet11 ičina mll koje sup isporučite

Mora biti jednaka

.-----------~

~

Ukupna količina i kvaliteta mlijeka Kvaliteti svih sabirnih mjesta mora biti jednaka i količinJ mJljeka , na ~abirnom .-----------~ mje~tu

"......________

,..----------.

Količinii \

kvaliteti mlijeka ) autocister/

-----

Mnogi čimbenici utječu na uspješnost ovog procesa od gospodarstva pa do prerade.

Mlijeko je vrlo osjetljiva hrana kao svježe i kao gotov proizvod, stoga na putu od isporučitelja do prerade treba dobro obavljati svaku kontrolu.

Danas sve mljekare u svijetu nakon prijema mlijeka izračunavaju bilancu mlijeka kvalitativno i kvantitativno (glede količine mlijeka, sastava mlijeka i svojstava mlijeka).

Od velike su pomoći parametri koje je moguće dobiti već u postupku sabiranja mlijeka, upisom na predatnicu te u transportu i preuzimanju mlijeka upisanim na dokumente koje osigurava elektronski mjerni sistem za mjerenje protoka mlijeka i uzimanje uzoraka mlijeka u autocisterni.

Proizvođači ove opreme u svijetu dugi niz godina razvijaju sisteme za preuzimanje mlijeka tako da se danas nude izvedbe koje odgovaraju svim međunarodnim mjeriteljskim standardima.

Sistemi su sigurni u ekstremnim uvjetima transporta tj. pri visokim i niskim vanjskim uvjetima, vibracijama i lošim prometnicama.

U mljekarama na prijemima mlijeka također se ugrađuju ovakvi sistemi koji omogućuju mjerenje količine mlijeka, mjerenje temperature, uzimanje prosječnog uzorka i mjerenje nekih drugih parametara kvalitete mlijeka u protoku.

U cisterni je moguće mjeriti volumen, temperaturu, pH vrijednost mlijeka te kontrolirati nivo mlijeka u autocisterni.

Dobro je osigurana kontrola, testiranje i cjelokupni nadzor za preuzimanje mlijeka.

Putem kablova ili bežičnog prenosa moguće je ručno ili automatski unositi podatke o isporučiteljima mlijeka ili sabirnim mjestima.

Moguće je definirati količinu uzorka, osigurati

preciznost i reprezentativnost, osigurati higijenske uvjete pri uzorkovanju.

U vozilu se pohranjuju podatci na kasetu ili drugi medij, moguće je dokumentirati postupke prilaganjem ispisanog dokumenta ili prenošenjem pohranjenih zapisa na elektroničkim nosačima.

Svi dijelovi sistema za preuzimanje mlijeka su međusobno povezani i omogućuju veliku fleksibilnost i sigurnost u postupcima.

26

M(jekarskili~L 04/2004.

NOVA

IZDANJA

~OTKUPLJIVAČI SVINJAPO NOVOM \fll INTERVENTNOM OTKUPU ~;:·~dMatil dipl.ing

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva je zbog pojave tržišnih viškova utovljene stoke pokrenulo interventni otkup svinja i junadi i za tu svrhu osiguralo 6.000.000,00 kuna.

Natječaji su raspisani i završena je prva faza otkupa, ali nisu otkupljene sve ponuđene količine jer se na tržištu nalazi više stoke nego su bila prva predviđanja.

Također su otkupljivači otkupili kvalitetnije svinje, dok su one teže ostale kod

proizvođača.

Svjesni toga u resornom Ministarstvu prilazimo organizaciji novih otkupa, odnosno raspisuju se novi Pozivi za podnošenje ponuda za subvencioniranje troškova otkupa utovljene junadi i svinja objavljene u javnim glasilima od 6. i 13. ožujka 2004. godine.

Uvjeti natječaja za otkup svinja ostali su nepromijenjeni, odnosno Ministarstvo će sufinancirati troškove interventnog otkupa utovljenih svinja od obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika koji imaju registrirani obrt, težine iznad 120 kg, uz uvijet da je otkupna cijena 0)7 kuna/jedinici udjela mesa, te skladištenje mesa. Otkupljivač je dužan vlasniku svinja u roku od 30 dana od dana isporuke isplatiti cjelokupnu vrijednost isporučenih grla.

U tablici koja sljedi su otkupljivači koji su se javili i dobili kvote za otkup po pojedinim županijama.

Puno upita bilo je vezano uz samo provođenje UTOVLJENE SVINJE ŽUPANIJA otkupa, odnosno kome se javljaju zainteresirani proizOTKUPLJIVAČ vođači. Županijski upravni odjeli nadležni za poslove BJELOVARSKO-BILOGORSKA PIKVRBOVEC MATAŠ-M.N. D.O.O. poljoprivrede su mjesta gdje se proizvođači svinja BRODSKO-POSAVSKA MI IMES ZAGREB moraju javljati za provedbu interventnog otkupa i KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA PIKVRBOVEC zapisivati se kako bi se otkupila i njihova grla. U dogoMEĐIMURSKA PIK VRBOVEC voru s otkupljivačima dogovoriti će se i utvrditi otkupna OSJEČKO-BARANJSKA MATAŠ-M.N. D.O.O. mjesta na području svake županije gdje će se prikupljati MI IMES ZAGREB spomenuta stoka.

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA BRAĆAPlVAC MATAŠ-M.N. D.O.O. Nadamo se da će se u ovom dijelu interventnog MI IMES ZAGREB otkupa otkupiti sva ponuđena stoka i da će se na VIROVITIČKO-PODRAVSKA MATAŠ-M.N. D.O.O. zadovoljstvo naših poljo_E!ivrednih proizvođača dalje ZAGREBAČKA PIKVRBOVEC MI IMES ZAGREB odvijati uobičajeni otkup. ■ VARAŽDINSKA NOVA

IZDANJA

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora: Jasmine Havranek i Vlatka Rupića uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svakog dobro napisanog sveučilišnog udžbenika.

Knjiga se može naručiti u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Ilica 31/111, Zagreb (teVfax: 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848).

Cijena knjige je 250,00 kuna.

M/jekarski list 0'-1/200'-i.

2T

GARBUR FAO400

KWS464 FAO460

COSMO FAO490

~-· KWS,._.d.o.o.

11•2--

tall+311{3112314

tu

♦-13122111

KWS

-

IZ MINISTARSTVA

I

POLJOPRIVREDE

Piše: Krešimir]akuš, dipl. ing.

TISUP (Tržišni informaci"ski sustav u oljoprivredi) na web stranici www.tisu

Danas je lnternet postao jednim od najrabljenijih tehnoloških termina. Revolucionarnost tehnologije proizlazi iz globalne dostupnosti informacije. Mogućnost trenutne dostupnosti informacije od vitalnog je interesa u poslovanju.

Koristi se zbog želje za ostvarivanjem boljih poslovnih učinaka, bolje tržišne i konkurentske pozicije i zbog što boljeg iskorištenja poslovnih resursa.

U 2002. godini TISUP je izradom nove Internet stranice dizajnom i sadržajem sigurno razveselio brojne poklonike te omogućio zainteresiranima jednostavne i ugodne ophodnje virtualnim prostorom lako pronalazeći put do mnoštva podataka, prije svega, o cijenama, a potom i ostalim informacijama s tržišta poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i svijetu. Unošenjem ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda na Internet stranice stvoreni su začeci virtualnog robnog tržišta na kojem svatko s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme dana može sudjelovati obznanjujući da potražuje i/ili nudi određeni poljoprivredni proizvod ili da koristi informacije o prodaji i potražnji na bilo koji drugi način. Uz vremensku, ni prostorna udaljenost nije limitirajući faktor, a ujedno je stvorena prilika za ostvarivanjem novih poslovnih kontakata kako u Hrvatskoj tako i u dogledno vrijeme i u inozemstvu.

Ostale informacije koje korisnik može naći na TISUP-ovim Internet stranicama mogu mu pomoći u kreiranju vlastite baze podataka. Online pristup informacijama o proizvodu i njegovoj cijeni daje mogućnost usporedbe i povećava cjenovnu transparentnost i konkurentnost.

Neslućene su mogućnosti koje u sebi krije ovakav razvoj TISUP-a i uvjereni smo da će na jednak način biti motiviran i koristan svim korisnicima i u budućnosti.

Sadržaj i mogućnosti TISUP-web stranice (besplatno korištenje): 1. dnevne aktualne informacije o stanju na hrvatskom i inozemnom poljoprivrednom tržištu 2. Aktualne cijene 350 poljoprivrednih proizvoda lvlljekarski li,st 04/2004.

(voće, povrće, stoka,

meso, mesne prerađevine, sadnice, zaštitna sredstva, gnojivo, stočna hrana, ribe, riblje prerađevine, žitarice, ul jarice ... ) na maloprodajnoj, veleprodajnoj i proizvođačkoj cjenovnoj razini 3. Aktualni izvještaji o stanju na poljoprivrednom tržištu (voće i povrće; stoka, meso i mesne prerađevine; žitarice i uljarice; riba i riblje prerađevine; agrarni inputi) 4. Arhiva cijena i izvještaja 5. Trend cijena proizvoda tijekom posljednjih sedam godina 6. Uvoz i izvoz 7. Godišnja izvješća 8. Inozemne cijene 9. Mogućnost pretraživanja TISUP baze podataka (cijene) 10. «AgroBurza» a) predaja ponude i potražnje (mogućnost određivanja datuma važenja oglasa) b)pretraživanje ponude i potražnje te preuzimanje detaljnih informacija (adresa, telefon, telefax, cijena, količina, specifikacija itd.) c) uparivanja ponude i potražnje d)dobivanje ponude i potražnje na zaslon mobilnog telefona ili na e-mail adresu (u probnoj fazi) 11. oglašavanje i reklamiranje 12. ostale informacije: linkovi drugih stranica, kalkulacije, ankete itd sjeme,

TISUP je samo jedan kotačić u razvitku hrvatskog poljodjelskogtržišta. Informacijekojima raspolaže i koje redovitoosiguravakorisnicimadoista pomažu u jačanju transparentnosti našeg tržišta. Tržište je dovoljno veliko za sve koji se žele uključiti u tržišnu utakmicu, a svaka informacija i novost vezana za tržište poljoprivrednihproizvoda dobrodošlaje prije svega proizvođačima. Onaj tko nije spreman i informiran ne možeproizvoditidohodovnai uspješno.

Svim

čitateljima

Mljekarskog lista besplatno korištenje svih sadržaja i mogućnosti TISUP web stranice (password: TISUP; lozinka:2004) omogućavamo

29

IZ MINISTARSVA

POLJOPRIVREDE

Ponuda stoke na web stranici TISUP-a(www.tisup.mps.hr) '-I

,,,.

,. kollćina

bik - vouna buli tsimentah bik - vouna buli lsimentah bik - vouna buli Csimentall bik - vouno buli tsimental) bik - vouno buli rsimentah bik - vouno buli tsimentall bik - vouno buli lsimental) bik - vouna buli lsimental) hikovi -vouno buli ianiad - h1mbs jarčevi za rasolod !testi jare-kids jarica za rasolod jarica za rasolod liunice za rasolod \heiferl liunice za rasolod (heiferl 1iuniceza rasolod theifer) liunice za rasolod \heifer) 1iuniceza rasolod (heifer) 1iuniceza rasolod theifer) 1iuniceza rasolod (heiferJ !Juniceza rasolod (heiferJ 1iuniceza 1asolod lheifer) 'junice za rasplod (heifer) junice za rasplod rheifen 1iuniceza rasplod (heifer) 1iuniceza rasplod (heifer) liunice za rasplod lheifer) liunice za rasplod (heifer) liunice za rasplod !heiferl iunice za rasplod (heiferJ iunice za rasplod (heifer) iunice za rasplod (heiferl iunice za rasplod (heiferl iunice za rasplod lhaiferl iunice za rasplod (heiferl koza-Qoat krave - cow krave za klanie nazimice nazimice nazimice nerast (testirani) nerast ttestiranil odolci-suckinQ oiQ 125-35 kal omice ovca-sheeP ovnovi - rasolodni<testiraniJ ovnovi - rasolodni<testiranil ovnovi - rasPlodniltestiranil svinie - PiQ svinie - PiQ svinie - l:liQ svinie - oiQ svinie - PiQ svinie - Pia šiliežice šiliežice šiliežice telad - calf lsimentall telad - calf (simentall telad-calf

36 3 15 1 1 kom.

30 1 20 20 40 5 20 5 15 15 80 6 15 13 4 25 40 180 180 30 50 36 120 5 25 26 7 30 30 10 20 30 1 2 15 5 12 3 1 50 1 20 4 10 10 10 11 8 6 5 25 10 300 40 2 10 22

jed. cijena mlere knlled.mlere kom loo doaovoru kom 11 kn/ka kom 11 kn/ka kom 11 kn/ka kom 10.50kn/ka kom 11-13 kn/ko 10kn/ko kom kom loo doaovoru kom 11.00kn/ko 24 kn/ko kom 2000 kom kom 22kn/ka na uoit kom 1100 kom kom na uoit kom na uoit kom na uoit na uoit kom na uoit kom na uoit kom na uoit kom kom na uoit na upit kom kom na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom 10000 na upit kom na upit kom na upit kom na upit kom kom PO dOQOVoru kom 6knlko kom Po dooovoru kom na ue>it kom na ue>it kom 2800 na ue>it kom kom na ue>it kom 12kn/kQ kom na uoit kom nauoit kom nauoit kom 2500 kom ' loo doQovoru kom kom 10kn/ko kom 11kn/ko kom 10kn/ko kom kom 7kn/ko na Ullit kom na ue>it kom na ue>it kom kom na uoit loo doaovoru kom kom na uoit

I telefon 098 299574 031/677103 033/714-110 043/329179 040 830230 033/774157 048/843-322 01/6234-318 043/461-160 0989431311 040/337-073 040/337-073 049 373 030 040/337-073 040 384 590 031 633 155 052 622 352 034 312 537 048 851 082 042 212 050 01 6253 210 043440 305 032 304 306 032 304 306 01 2791 600 048 622 042 048 270 187 048 812 123 049 373 030 035 216 329 044 524 955 044/836005 048270187 048 622 042 048 851 082 035 216 329 049/459-206 048/843-322 0341266 222 048 812 123 040 384 590 044/836005 048812123 040 384 590 043/874-062 044 524 955 033/774157 044 524 955 044/836005 043 231-233 035/422310 044/824598 040/639057 031/677103 01 /3351159 0431873-071 048 812123 052 622 352 044 524 955 049 373 030 098 299574 044 524 955

fax

oostbrol 34340 Zelčin 31227 Velika ćrešnievica 33405 Daruvar 43500 40312 Štrioova Sv.Urban Suhooolie 33410 lčeoelovac 48350 10000 Lomnica Donia 43272 Nova Rača Sl. Kovačica Lioovliani 44322 40000 Čakovec Čakovec 40000 Kraoina 49 000 40000 Čakovec lćakovec 40 000 31 540 Donii Miholiac 52 000 Pazin Požeaa 34 000 Sv.l.Žabno 48 214 42 000 Varaždin Velika norica 10 410 Druvar 43 500 Vinkovci 32 100 Vinkovci 32100 Vrbovec 10 340 Koorivnica 48000 Križevci 48260 48350 Đurđevac 49000 KraPina Slavonski Brod 35000 44000 Sisak Sievarovac 44211 b.kut Križevci 48260 KoPrivnica 48 000 Sv.l.Žabno 48 214 Slavonski Brod 35 000 Budinšćina 49283 Ćeoelovac 48350 34340 Kutievo 48 350 Đurđevac 40 000 Čakovec 44211 b.kut Sieverovac 48 350 Đurđevac Čakovec 40 000 43227 šandrovac 44 000 Sisak 33410 Suhooolie 44000 Sisak Sieverovac 44211 b.kut Bielovar 43000 Saod 35212 Petrinia 44250 40000 Palovec 31227 Zelčin lorišće 10297 Bielovar 43000 48350 Đurđevac 52 000 Pazin Sisak 44 000 Kraoina 49000 Kutievo 34340 44 000 .Sisak arad

Kutievo

043/443-033

049 373 030 040 384 590 031633154 052 622 352 034 312 538 048 851 082 042 201 060 01 6236 607 043 440 305 032 304 306 032 304 306 01 2792 153 048 622 042 048 270 187 048812123 049 373 030 035 216 329 044 743 188 044836006 048 270 187 048 622 042 048 851 082 035 216 329

048 270 187 040 384590 044836006 048 270 187 040 384 590 044 743188 044 743 188 044836006

043/873-071 048 812 123 052 622 352 044 743 188 049 373 030 044 743 188

Detaljnije informacije o ponudi i potražnji poljoprivrednih proizvoda možete naći na web stranicama TISUP-a ~www.tisup.mps.hr pod opcijom «Agroburza»Q

30

Mljekarski li.st 04/2004.

GOSPODARSTVO

~mnruo

CJruW&ufil@:@ gospodarsku i političku situaciju u Hrvatskoj karakterizira intenzivna aktivnost za međunarodnu afirmaciju radi stjecanja statusa kandidata za članstvo u Europsku uniju. U 2003. god./ uz niz specifičnih problema/ ostvaren je značajan gospodarski razvoj posebno na području/ turizma/ cestovne i druge infrastrukture.

I Sadašnju

Od posebnog je značaja Popis poljoprivrede 2003., koji je obavio Državni zavod za statistiku, pa je dobivena slika stanja hrvatske poljoprivrede i pokazatelji potrebni za planiranje razvoja, za praćenje mjera agrarne politike kao za integracijske procese.

Poljoprivreda je protekle godine suočena jednom od težih proizvodnih godina zbog dugogodišnjeg sušnog perioda i posljedicama u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, a ove su posljedice i sada prisutne: poremećeno je tržište agrarnih proizvoda, cijena kukuruza, sijena i ostale stočne hrane raste, a trenutačno je aktualan problem interventnog otkupa «viška« utovljene junadi i svinja. Unatoč problemima u poljoprivredi, proizvodnja i tržište mlijeka su stabilni.

Popis poljoprivrede 2003.

Popis poljoprivrede 2003. raspolaže analitičkim podatcima za cjelokupnu primarnu poljoprivrednu proizvodnju i to prema sektorima vlasništva, pa je moguće realno ocijeniti stanje određenog sektora poljoprivrede. Ovaj popis harmoniziran je s kriterijima statističkih praćenja i izvješćivanja poljoprivrede u Europskoj uniji (Eurostat).

Popis poljoprivrede 2003. god. iskazuje da Hrvatska ima 448 532 poljoprivrednih gospodarstava ili 85 734 gospodarstava manje nego ranije, kada ih je bilo 534 266. Procesi deagrarizacije poljoprivrednih gospodarstava ne odvijaju se onakvim intenzitetom kao što je to često prezentirano u javnosti. U dvanaest godina My·ekarski list 04/2004.

(1991.-2002. god.) prosječna stopa smanjivanja broja gospodarstava iznosila je 1,34 %. U tranzicijskim zemljama dinamičnijeg razvoja ukupnog gospodarstva, smanjivanje broja poljoprivrednih gospodarstava godišnje se kreće i do 5%.

Tablica 1: Struktura poljoprivrednihgospodarstava 2003. godine

I

Obiteljska poljoprivredna GOSPODARSTAVA Ukupno .

PosJed p . d' . .

S .

S .

Kravamuzm 'h I gospodarstava osJem1c1 muzmm prodaiom ha goveda kravama mlijeka -gospodarstvo

448532

I

2,4

85930

77039

46089

I 2,75

Izvor:PopisPoljoprivrede2003.

Poljoprivredni posjed je usitnjen i prosječna iznosi 2,40 hektara (EU 18,7 ha). S posjedom od 0,10 - 3,00 hektara ima 339 496 poljoprivrednih gospodarstava, a gospodarstava s više od tri hektara zemljišta je 109 036 ili 24,31 % od ukupnog broja.

Značajno je manji i broj obiteljskih gospodarstava čija je djelatnost proizvodnja goveđeg mesa i kravljeg mlijeka. Ranije se procjenjivalo da ih je 100 000 - 110 000, a po novom statističkom popisu u Hrvatskoj je 85 930 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju goveda, od kojih je 77 039 s muznim kravama. Proizvodnjom i prodajom goveđeg mesa i mlijeka bavi se 53,64% ili 46 089 gospodarstava.

Prema propisima o novčanim poticajima ovih 46 089 poljoprivrednih gospodarstava spada u komercijalna tržna gospodarstva koja ostvaruju novčane premije.

Proizvodni govedarski kapaciteti Od 1990.-2003. god. smanjuje se ukupni broj goveda svih kategorija. U 1990. god. bilo je ukupno 830 000 svih goveda ili pad broja 386 000 grla (indeks 2003./2002.-53,49%). Ove su se promjene posebno odrazile na reproduktivno stado krava i steonih junica kojih je u 1990. god veličina

81

GOSPODARSTVO govedarstvom u odnosu na zemljišne površine i broj muznih krava. V Kat e g o rij e goveda - 000 kom.

Prirast Mlijeko -000 lit. kategoriji s posjedom od O,10-3,00 Godina Telad Junad Krave Bikovi Ukupno 000 Proizvodnja Otkup hektara zemljišta i do tri krave do 1 god. ukupno steone raspi.+ tona nalazi se 59 018 gospodarstava ili junice volovi 262 1990.

68 492 117 8 830 889 000 361 000 76,61% od ukupnog broja gospodar2002.

90 47 278 2 674 000 444 350 417 68 stava koja posjeduju muzne krave.

2003.

102 61 280 1 444 741 000 * 472 610 Ova grupa obiteljskih gospodarstava posjeduje 46,60% grla ili 98 438 bilo 492 000, a u 2003. god. 280 000 grla (pad za muznih krava.

Obzirom na minimalne proizvod212 000 grla - indeks 59,91% ). ne kapacitete većina ovih gospodarstva ne Proces smanjivanja proizvodnih kapaciteta u govedarstvu otvara, iako usporenim tempom, na- spada u kategoriju tržnih i nemaju uvjete za

Tablica2: Proizvodnikapaciteti u govedarstvu 1990.-2003.god.

glašeniju proizvodnu speTablica 3: Poljoprivrednagospodarstvaprema veličini posjedai brojumuznih cijalizaciju proizvođača i krava to na proizvodnju mlijeka i na tov junadi. V Muznekrave Ukupno nepovoljnijem je položa2 4 1 3 5 7-10 11-15 16-20 >20 6 258 102 135 18 3 4 35 782 ju proizvodnja goveđeg 0,10-3,00 ha 22 611 9 198 2 652 801 3,01-5,0 4 545 4 981 3 39 9 1 556 665 299 194 14 2 I 15 656 mesa i tov junadi jer je 5,01-10,00 ] li 2 482 3 156 3 630 2 886 1976 l 223 1431 13 I 16 909 manji broj krava, odno- 10,01-20,00 462 630 787 818 835 681 1 755 522 82 6 592 20 147 157 181 175 141 348 176 121 2 100 138 516 sno broj teladi za daljnji >20 30 247 18122 10 649 6236 3875 2 443 4 031 1 013 276 147 77 039 tov (broj teladi u 1990.

Domać.

100,00 39,26 23,52 13,82 8,10 5,03 3,17 5,23 1,31 0,36 0,20 % god. 262 000 grla, a u 2003. god. svega 102 000 [/J> Krave 30 247 36 244 31947 24 944 19375 14 658 36 324 13 169 4 830 142 211 880 14,28 17,11 15,08 11,77 9,14 komada). Tijekom 1990.

6,92 17,14 6,22 2,28 0,08 100,00 % god. proizvodnja goveđeg Izvor:DZS Popispoljoprivrede2003. mesa, iskazana kao prirast, iznosila je 117 000 daljnji razvoj i povećanje proizvodnje pa će tona a u 2002. god. svega 68 000 tona prirasta.

V isto vrijeme, unatoč velikom padu broja se ova proizvodnja postepeno gasiti.

Prosječni kapacitet domaćinstava s muznim krava, oživljava proizvodnja kravljeg mlijeka i to kravama iznosi svega 2,75 krava/gospodarstvo. po osnovi određene intenzifikacije u proizvodnji i Poljoprivrednih gospodarstva s četiri i više muzvećoj godišnjoj produkciji mlijeka po kravi. U nih krava ima 23,39% ili 18 021 gospodarstava.

1990. god. prosječna proizvodnja kravljeg Ova gospodarstva posjeduju 113 442 krave ili mlijeka iznosila 1 883 litara/krava a 2003.

53,40 % od ukupnog broja muznih krava. Odnosi god. povećana je proizvodnja mlijeka na u ovoj proizvodnoj strukturi rezultat su određe­ 2 625 litara/krava (Europska unija 6 000 lit. nih pozitivnih razvojnih kretanja, tako da 23,39 /krava). Povećana je i tržnost, tj. prodaja mli- % gospodarstava ima znatno veću proizvodnu jeka po kravi koja je u 2003. iznosila 2 055 osnovu i to 53,40% grla od ukupnog broja krava. lirara/krava (EV - prodaja 5 700 litara/krava), Većih proizvođača s jedanaest i više krava dok je u 1990. god prodano po jednoj kravi ima svega 1436 poljoprivrednih gospodarstasvega 889 litara mlijeka. Prema vlasništvu, va. Oni su u našim tržnim uvjetima konku91,30% krava posjeduju obiteljska gospodarstva a rentni i ostvaruju zadovoljavajuće financijproduktivnost u proizvodnji mlijeka manja je u ske poslovne rezultate. odnosu na farme poslovnih subjekata. GospodaRazlike. prema Popisu 2003. rstvo godišnje proda prosječno 2 036 litara/krava, Popis poljoprivrede VI./2003. predstavlja a poslovni subjekti isporuče prosječno tržištu pojedinačni i detaljnji podatak svakog polja5 657 litara mlijeka/krava. privrednog gospodarstva, ali prikazuje i određene Struktura obiteljskih gospodarstava razlike u odnosu na raniju statistiku. Razlike su u Vrlo je indikativna i nepovoljna struktura odnosu na broj muznih krava. V poljoprivrednim poljoprivrednih gospodarstava koja se bave gospodarstavima ima ih manje za 22 109 ili ukup-

.... '>I)

32

M(jekarski li,st 04/2004.

GOSPODARSTVO

na razlika je 27 088 muznih krava u odnosu na prethodni podatak iz 2002. god.

Promjene broja muznih krava utječu na povećanje prosječnog nivoa proizvodnje i otkupa mlijeka po kravi. Prema ovim podatcima proizvodnja mlijeka mijenja se sa 2 622 litara na 3 223 litre mlijeka/krava (razlika 601 litra/krava).

Ova razlika utječe na povećani otkup po kravi za 326 litara (otkup u 2002. - 1728 litara u 2003.

2005 litara/krava). (nastavak u sljedećem broju) PISMA

Grafikon 1: Razlike u brojumuznih krava i otkupu mlijeka po kravi 2002.-2003.god.

300 000 2fil 019 - 2002.

250000_,~...i:, ~-......,.22~9~9~31--~20~03=-_---------200 000 150 000 100 000 ;, 50 000 , ------1-7-29_2_0_05--~32=6---

....

oF-',aJjt/jl<,...~-=--=--=.-=--=-,~,~/li~~~-:./~/~ ✓~-=--=--=--=--=-~-zz_-_-_:...,.--L, -soooo-------~---~----uuu

Muzne krave

Razlika krava Otkup krava/lit Razlika otkup kravamt

ČITATELJA

Milana Miklin Jučer

sam dobio primjerak Mljekarskog lista broj 2_ Nažalost ne dobivamo ga redovito, a za to misltm je krivac mljekara koja nam ga isporučuje. Sto se tiče samog lista jako sam zadovoljan sadržajem i gotovo cijelog ga pročitam.

Bilo je puno govora o cijeni 1 izračunu cijene mlijeka i to je bilo opisana na jednostavan način da si može svatko izračunati koju cijenu će ostvariti. Što se tiče kvalitete mlijeka mislim da je kriva mljekara, barem moja «SIRKO» jer ima nelogičan način isplate tvorničkog poticaja.

Naime oni tvrde da daju količinske poticaje, a zapravo daju poticaje za lošu kvalitetu. Ako imaš E klasu, 4,3% mliječne masti i 4,0% bjelančevina i cca 4 000 > litara ne dobiješ tvornički poticaj, dok netko sa III. klasom, malom masnoćom i malim bjelančevinama pa i manjom količinom dobije i do 0,70 kuna tvorničkog poticaja. Na kraju ostvarujemo svi

l

istu cijenu (osim državnog poticaja). I tko će se onda truditi da proizvodi kvalitetno (a skuplja je i proizvodnja) za onu razliku koje je pravedna samo u državnim poticajima_ Što se tiče nagrade «ZLATNI ROG» vrijedna je pohvale. Prošle godine imao sam osam krava (od toga 4 prvotelke), predao sam mljekari «SIRKO» 55 010 litara mlijeka sve E klase, što je 6 876,25 litara po kravi.

Od prije par tjedana imam 10 krava pa čak ću se i sam prijaviti. Jedini je problem na vrijeme dobiti potvrdu od mljekare, jer je i sama isplata upitna. Mislim da bi se količina mlijeka mogla provjeriti na obrascima analize i obračuna mlijeka za dva mjeseca unazad. U SIJEČNJU sam predao 4 477 litara a analize još nema.

Srdačno va~ pozdravlja čitatelj (kada dobijem list) i član UDRUGE MLJEKARA MEĐIMURJA Milan Miklin iz PresekeMacinec. ■

~~~~~~ullim Poštovani! Što se tiče cijene mlijeka i obračuna, mljekara «SIRKO» je prva poštivala rezultate Centralnog laboratorija i po tome isplaćivala mlijeko.

Međutim, konkurentske mljekare počele su manipulirati s raznoraznim tvorničkim premijama da bi na taj način preuzele naše kooperante.

Prema tome i mi smo morali mijenjati politiku premiranja mlijeka po predanim količinama.

i'vl(jekarski hst 04/2004.

Slažemo se, i mi smo na početku tvrdili da nas to udaljava od kvalitete.

Izvijestili smo o tome i nadležne institucije ali su nam odgovorili da je politika premiranja mlijeka stvar svake mljekare posebno.

Inače, mislimo da je prijelazno razdoblje i privikavanje kooperanata na proizvodnju kvalitetnog mlijeka pri kraju i da ćemo maksimalno podržati i premirati u budućnosti kvalitetne proizvođače.

Sa štovanjem Voditelj proizvodnje mljekare «SIRKO»■

83

Otkritću Vam tajnu kvalitetemoga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarskih kanti I ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

BIS C 5330

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti:

- predispiranje: posl!Je svake mužnJe provesti ispiranje potapanjem muznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu, odgovarajućim četkama odstraniti grublje nakupine nečistoća. Napomena: ,spiranJe ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne mliječna emulzija - pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 jogurt-čaše). U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi četkom odstraniti nakupine nečistoća.

• ispiranje: ~e

Jediniceisprati mlakom vodom

LJ=ioo~

1BA TEHNIČKE PRIMJ "'AAKETINGA INDUSTlWE

1- 513 - 593; fax: 031 - 513 PRODAJA

31 - 513 -577: lu· 031 - 513 SAPONIA „slul, prehrambaina I famm,;eut industrija d.d. O.i}P..

tlje Gupca 2, 31000 Osi

oite čekati! imate (031/51311513-593) nazovite od možete dobiti pouz kiranje? Vrećica od 5 ~.-:.:;.:::::1

}

J •c

~ » Visokokvalitetne gibljivacijevi zaprehrambenu industriju U ponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCcijeviovisnoo potrebi: • ZaprotokalkoholaIpivo,vinoi sl.),mlijekai mljefnihmasti,voćnih sirupa,mineralna vode,jestivihuljai sl.

• U promjerima od2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado20bara.

» Visokokvalitetne gibljivecijevi zaindusbijskunamjenu U ponudije nekolikotipovagumenihi PVtcijeviovisnoo namjenii potrebi: • Cijevizaprotokodpednih voda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz, pšenicai sl.), zaodzrafivanje i otprašivanje, zaperui vruću vodudo 210C. • Upromjerima od 10mmdo150mms radnimtlakomod 6 barado20bara.

TEHNO-HIDRAULlll prehrambene cijevi B: 11/11 Z1 lU E.: li/UZI ZH fll: 11/11 n • IU: ■11U U 111 Hllll: prodajaOtehno-hidraulik.hr; 1111111111.li · IIU7 11111111/IIIR

ZA SVE VRSTE SJENAŽA Najprodavaniji dodatak u Europi na bazi bakteriia mliječno-kiselog vrenja

BONSILAGE PLUS ✓ Poboljšan proces vrenja ✓ Povećana probavljivost ✓ Poticanje apetita ✓ Više energije ✓ Bolja aerobna stabilnost ✓ Manje gubitaka ✓ Jednostavna upotreba

(tekućina ili granule) Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin tel.: 042/642-21 O

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16 Zagreb mob.: 098/350-463

Callisto480 se

Piše: Ivica Malović

"erbicid za kukuruz porijeklom iz prirode Callisto je novi herbicid tvrtke Syngenta na bazi djelatne tvari mesotrion čija ideja potječe iz prirode.

Syngentini stručnajci su izolirali kemijski spoj leptosmermoniz biljke Callistemoncitrinus, na osnovu kojega je proizveden mesotrion - djelatna tvar u preparatu Callisto.

Tijekom 2002. Callisto je uspješno pradavan i korišten u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama EU, a od 2003. god. prisutan je i na hrvatskom tržištu.

Ovim prilogom željeli bi smo Vas upoznati s karakteristikama preparata, načinom primjene, djelovanjem na korove i utjecjem na sjetvu narednih kultura (plodored).

Način djelovanja

Callisto 480 SC je sistemični herbicid s novim djelovanja. Biljka brzo upija preparat putem lišć~, mladica i korijena, stoga je otporan na ispiranje oborinama već sat nakon primjene.

Pet do sedam dana nakon prskanja korovi pobijele, a nakon otprilike 14 dana dolazi do njihovog konačnog propadanja. načinom

U usporedbi s drugim herbicidima manja je vjerojatnost za nastanak otpornosti i odličnog je djelovanja na korove koji su otporni na triazine.

Spektar djelovanja Callisto odlično djeluje na najvažnije širokolisne korove: mračnjak (Abutilon theophrasti), limundžik (Ambrosia artemisifolia), loboda (Chenopodium album), dvornici (Polygonum spp.), šćir (Amaranthus retroflexus), pomoćnica (Solanum nigrum) a dobro djeluje na osjak i kiselice. Ono po čemu se ovaj preparat izdvaja od drugih je iznimna djelotvornost na mračnjak (abutilon).

Callisto također smanjuje zakorovljenost kukuruza koštanom i svračicom. Prilikom primjene nakon nicanja korova potrebno je dodati ovlaživač.

Vrijeme primjene Callisto se može primijeniti od sjetve pa sve do 78 listova kukuruza. No, kod primjene je bitnija

faza razvoja korova. Jednogodišnji širokolisni korovi su najosjetljiviji od nicanja pa do faze 6 listova. T ravni korovi (koštan, svračica) su najosjetljiviji od nicanja do 3 lista.

Osjak i kiselicu, pak, najbolje je suzbijati kada su veličine 10-20 cm.

Odmjere Doziranje preparata ovisi o vremenu primjene: Nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza: Callisto0,25-0,3 L/ha Nakon nicanja: 0,2-0,25 L/ha Budući

da Callisto sam nedovoljno djeluje na travne korove (koštan, muhari, svračica), potrebno mu je dodati preparat Dual Gold 960 (1,3-1,5 L/ha) radi proširenja spektra djelovanja.

Callisto primijenjen preko tla suzbija novonikle korove do 6 tjedana nakon primjene preparata.

Primjenom nakon što nikne kukuruz i korovi postiže se djelovanje i preko tla, a ne samo preko lista.

Potrebno je naglasiti da za djelovanje preko tla, zemlja mora biti vlažna, jer se u protivnom smanjuje djelotvornost preparata.

Utjecaj na naredne kulture (plodored) Razgradnja preparata ov1s1 o tipu tla vremenskim prilikama nakon primjene.

U jesen iste godine mogu se sijati ozima žita, a uz duboko oranje i uljana repica, lucerna i djetelina.

U proljeće iduće godine mogu se sijati jara žita, a uz duboko oranje suncokret i soja. U tijeku su pokusi u cilju odobrenja sjetve šećerne repe u proljeće iduće godine.

Bitne osobine CALLISTA 480 SC • Sadržava jedinstvenu aktivnu tvar prirodnog porijekla • Osigurava najbolju zaštitu od jednogodišnjih širokolisnih korova, posebice abutilona • Primjenjuje se u malim količinama - prije nicanja pa sve do 7-8 listova kukuruza • Može se koristiti na svim tipovima tala • Vrlo je siguran za okoliš, ljude i usjeve

,uvl?fiif~

Tfti~0L061J~

Vl?OIZVOU~JfŽITtWIC~ [

Piše: dipl. ing. Boris Rajković

J

Danas se proizvođačima žitarica postavljaju sve veći zahtjevi pekarske i prerađivačke industrije prema kvaliteti zrna koja ovisi o sorti agrotehnici 1 klimi i tlu. Kako na klimatske prilike i tlo možemo ograničeno utjecati 1 izbor sorte i agrotehnika ostaju nam glavni čimbenici kojima možemo utjecati na kvalitetu sirovine 1 a da bi ostvarili zadovoljavajuće, visoke urode.

Sorte pšenice, ječma i svih ostalih žitarica selekcionirane su, osim na potrebnu kvalitetu, na visoke prinose koji po hektaru mogu doseći do 10 tona, pa čak i više.

Međutim, da bi se ostvarili takvi prinosi potrebno je obaviti brojne agrotehničke mjere na vrijeme i kvalitetno: izabrati dobro tlo, sijati nakon odgovarajućeg predusjeva, primjereno gnojiti i prihranjivati usjev, štititi od bolesti, štetnika i korova ...

Da bi se_ uopće mogle iskoristiti genetske mogućnosti (potencijal) zasijane kulture i proizvesti traženu kakvoću i količinu, potrebno je pravilno gnojiti i prihraniti (poželjno je uzeti uzorak tla i napraviti analizu). Na žalost, često se gnoji i prihranjuje «na pamet» i usjev postaje osjetljiviji ~a biljne bolesti i podložniji polijeganju. Zitarice poliježu zbog nedovoljne čvrstoće stabljike i korijena, te je do sada bilo teško spriječiti polijeganje, pogotovo u uvjetima loših vremenskih prilika (kiše i vjetrovi).

Međutim, korištenjem Moddusa 250 EC, regulatora rasta koji utječe na snižavanje i zadebljanje stabljike i snaženje korijenova sustava žitarica moguće je utjecati na cijeli niz razvojnih čimbenika žitarica, kao što je broj postranih izboja, volumen korijenove mase, učinkovitost iskorištavanja vode i dušika, zametanje zrnja itd.

U usporedbi s regulatorima rasta iz drugih kemijskih skupina Moddus 250 EC se odlikuje odličnom selektivnošću, prilagodljivošću u vremenu primjene i dužini djelovanja.

Najbolje ga je primijeniti u žitaricama u fazi 1. do 2. koljenca u dozi od 0,3-0,6 1/ha, odnosno 0,18-0,35 1/Kj. Moddusom 250 EC se preporu1

čuju prskati osjetljivi kultivari pšenice (0,3-0,4 1/ha), ozimog ječma, raži, zobi, a najbolje djeluje za sunčana vremena, kada usjev intenzivno raste, te se može miješati s fungicidima, insekticidima i lisnim gnojivima.

Zaštita od bolesti izuzetno je bitna i praktično neizostavna tehnološka mjera. Najznačajnije bolesti koje napadaju ječam i druge žitarice mogu izazvati ekonomske štete su: Rynchosporium secalis (siva pjegavost ječma), Helmintosporium teres (mrežasta pjegavost ječma), Erysiphegraminis (pepelnica) i Pucciniahordei (smeđa hrđa).

Najbolje je fungicide primijeniti preventivno prije pojave ili odmah nakon uočavanja prvih znakova bolesti. Najčešće se prska jednom (prati se rast usjeva i razvoj bolesti i kada se primijete prvi simptomi potrebno je prskati), iako je u godinama povoljnim za razvoj bolesti (visoka vlažnost i povoljna temperatura) neophodno dvaput prskati fungicidima. Obično se znakovi bolesti pojave kada su žitarice u fazi 1.-2. koljenc9-, ali to ne mora biti pravilo (rjeđe ranije, češće kasnije).

Iako na tržištu postoji veliki broj fungicida za suzbijanje bolesti na žitaricama, u ispitivanjima se najboljim pokazao novi preparat iz skupine strobilurina Amistar 250 (djelatna tvar azoxystro-bin) širokog spektra djelovanja (suzbija sve navedene bolesti) koji se brzo upija u biljku.

Može se koristiti u svim žitaricama, a usjev koji je poprskan ovim sredstvom prepoznaje se po zdravoj, zelenoj boji lista i stabljike. Amistar 250 EC - najprodavaniji fungicid za zaštitu žitarica u svijetu najbolje je primijeniti prije pojave prvih znakova bolesti (faza razvoja 1.-2. koljenca) u dozi od 0,5-0,8 1/ha. Primjenom oba preparata (Moddus i Amistar) koja će ove godine na hrvatskom tržištu prodavati tvrtka PP Kompleks Nova Gradiška može se značajno utjecati na prinos i kvalitetu zrna žitarica.

Zbog toga je preporuka svim poljoprivrednicima, da ukoliko žele postići bogati urod zadovoljavajuće kvalitete, neophodno u tehnologiji proizvodnje žitarica uz sve ostale agrotehničke mjere, spriječiti polijeganje usjeva primjenom regulatora rasta, te zaštititi ga od bolesti, štetnika i korova.

RAZMIŠLJANJA

ODltRIJEKt\LJUDINEGINU Nedavno je u jednim dnevnim novinama izašao članak o novom načinu naručivanja piva na hrvatskom tržištu.

To nije toliko bitno koliko iznošenje autora kako pojedini stručnjaci tvrde da pivo ima istu energetsku vrijednost kao mlijeko. (!.)

>tJ'J

Sramota je za

stručnjake

(možda su što uopće iznose takve podatke ili tvrdnje, a ne navode razlike između ta dva proizvoda. Koliko god pivo smještali u prehrambeni proizvod (da bi bio manji porez) ono je bilo i ostalo alkoholno i:i'.::

alkoholičari?), kao i za novinare,

piće.

SPORTAŠI REKLAMIRAJU ALKOHOL?!

Smiješno je da smo prije svakog većeg sportskog događaja zasuti u novinama, radiju ili televiziji reklamnim porukama proizvođača piva, a kada izbiju neredi na stadionu ili oko njih onda često slušamo o pijanim navijačima a ne o ljudima koji su pili pivo. Sport je bio simbol zdravog načina života 1 a danas reklamiraju proizvođače piva (alkohola). Nogometni klubovi dobivaju velike svote novca od proizvođača piva radi isticanja reklama, a kada se navijači napiju od proizvoda koje reklamiraju, svi spominju alkohol a ne odakle potječe (iz piva koji reklamiraju na dresu).

PIVO JE ALKOHOLNO PIĆE Za razliku od mlijeka, PIVO JE U PRVOM REDU ALKOHOLNO PIĆE, kamo god ga zakonodavci (političari) smještali u zakonu. Do danas od prevelike konzumacije mlijeka još nitko nije skrivio prometnu nesreću ili tučnjavu, za razliku od onih koji piju pivo.

Zbog tog istog «prehrambenog proizvoda» uništeni su desetci tisuća života u prometnim nesrećama, tučnjavama (ubojstvima), razorene su brojne obitelji itd. a i dalje ga bezdušno propagiraju u vrlo skupim reklamama. Zašto je proizvodnja i prodaja bezalkoholnog piva nepri38

mjetna u odnosu na onu s alkoholom, kad i jedna i druga imaju istu «energetsku vrijednost»?

Možda zato 1 jer ona s alkoholom omogućava prividan bijeg od stvarnosti i zato što, za razliku od mlijeka, stvara ovisnost.

Alkoholizam je jedan od velikih zdravstvenih i društvenih problema u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Pogledajte ljude kako svakodnevno stoje uz male dućane s bocom piva u ruci.

Zašto na bocama piva ne piše da pijenje piva dovodi do pijanstva i ovisnosti i da može itekako narušiti zdravlje ljudi, kao što npr. piše na kutiji od cigareta? Ili zašto na boci piva ne piše da se ne smije sjesti za upravljač vozila ako se pije?

Naravno 1 mnogi se hvale da mogu popiti «gajbu» piva i da im ništa nije, možda i nije ali do onog trenutka dok ne izazovu prometnu nesreću.

VAŽNOST MLIJEKA U PREHRANI LJUDI PREMALO JE ISTAKNUTA O važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani ljudi, osobito djece premalo se govori i u školi. Mlijeko ne bi trebala propagirati samo mljekarska industrija nego i javne zdravstvene ustanove i odgovarajuća ministarstva.

Mlijeko je prvi prehrambeni proizvod s kojim čovjek dolazi u doticaj i koji po svojoj važnosti u prehrani, osobito djece, nema zamjene. Možemo slobodno slikovito reći da su ljudi odrasli na mlijeku. Znanstveno je dokazano, da se kod ljudi koji redovito piju mlijeko manje pojavljuju pojedine bolesti (npr. giht) u odnosu na one koji ga ne piju.

Mlijeko hrvatskih proizvođača, uz svu muku koju prolaze u proizvodnji 1 ima visok stupanj kvalitete jer je proizvedeno od krava koje su najvećim dijelom hranjene krmivima proizvedenim na nezagađenim površinama za razliku od mnogih zapadnoeuropskih zemalja.

Proizvodnja mlijeka je puno složenija, odnosno zahtjevnija u odnosu na proizvodnju piva. U Hrvatskoj je mlijeko glavni strateški proizvod u stočarstvu i kao takav zaslužuje više pažnje i poštovanja od običnog alkohola.LJ

Ml/ekarski li.st 04/2004.

RAZMIŠLJANJA

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj su osnovane udruge uzgajivača stoke koje u svojem nazivu, ili u nazivu svojeg proizvoda, koriste engleski jezik kao na primjer baby beef ili Zagorje beef natur.

Pored navedenog, domaće tvornice stočne hrane ili dodataka hrani u nazivu svojeg proizvoda koriste engleski ili neki drugi jezik. Za sve navedeno postoje u hrvatskom jeziku odgovarajuće riječi! Očito su idejni začetnici takvih naziva uvjereni da će bolje prodati proizvode na domaćem tržištu ako u sebi nose strani naziv, a odgovorno možemo tvrditi da većina uzgajivača i ne zna što znače. Takvi «stručnjaci» misle da će proizvod «zvučati kvalitetnije» ako je nazvan stranim imenom.

Smiješno je da s jedne strane postoje veliki prigovori (nepotrebnom) uvozu hrane iz drugih zemalja, a ono što svamiproizvodimo označavamo stranim nazivima. Sto nedostaje hrvatskim riječi­ ma: teletina, junetina, mlijeko, ili nazivu proizvoda - međimurski picek???

Po čemu je - Zagorje beef natur dobar naziv za domaći proizvod, odnosno zašto se HRVATSKI

NAZIVI

MJESECA

~~f:~~~:n, TRAVANJ prof.

Lako je zaključiti da je naziv mjeseca travnja izveden iz imenice trava. Trave upravo tada bujno rastu i cvjetaju. Tako je o travnju pjevao i pjesnik Relković - Travanj misec imenomse ~zda~on bo travom i cvićem se gizda. U prošlosti nazivah su ga mali travanj jer je tada trava još malena, a svibanj je bio veliki travanj jer je tada trava prije košnje najveća.

Postajao je i glagol traviti. Prvotna Je označavao hranjenje životinja travom. Covjek travi životinju i tako stječe njeno povjerenje i ljubav. Tako je taj glagol dobio preneseno značenje: zadobiti, osvojiti i susrećemo ga često u ljubavnim pjesmama. Evo nekih stihova - Ljubav tvoja travi mojesrcepremda je oporo(Kalić) Dobrota

ru trovaniodivatravompolje I goru Ant11nKanlillć

Ml:fekarski li.st 04/2004.

proizvod ne bi nazivao - Zagorska teletina, junetina ili govedina? .

Ovako domaći kupac može misliti da taJ proizvod potječe od krava uvezenih_ iz inozemstva, a zaklanih u Zagorju!

U Europi svi znaju za sljivovicu (šljivovicu) kao proizvod koji potječe iz ovih ½:~jeva. Hrva_tski jezik je ljepši, odnosno bogatip od mnogih stranih (europskih) jezika (gramatički i po b_~oju riječi) pa zašto ga se sramimo? Moramo se n1ime ponositi i koristiti ga onako kako zaslužuje.

U Europsku zajednicu sigurno ne ćemo ako su na proizvodima za domaće tržište engleski nazivi nego ćemo ući zbog drugih (Europskoj zajednici) važnijih stvari. Poljoprivredni proizvodi (nažalost malo njih) koji se prodaju na stranom tržištu mogu svakako imati naziv na jeziku zemlje u kojoj se taj hrvatski proizvod prodaje, ali što će im taj naziv na hrvatskom tržištu?

Ne želeći dalje nabrajati primjere, na kraju ćemo istraživačima tržišta (radi prodaje robe i usmjeravanja tržišta) iliti marketinškim stručnjaci­ ma postaviti pitanje, KAKO MISLE DA ĆE HRVATSKI KUPCI KUPOVATI - «PROIZVEDENO U HRVATSKOJ» KADA JE NA R,OBI ~NGLESKI NAZIV NAPISAN PUNO VECIM SLOVIMA NEGO «PROIZVEDENO U HRVATSKOJ»? 0 tva (tvoja) me travi da još umrem od ljubavi (Marchi) - Ljubav je zmija u travi skrita ka (koja) srce travi (Gundulić) - Ljepota omamlja i travi (Palmotić) ...

S glagolom traviti usko je povezan glagol trovati. Trovati zapravo znači jesti škodljivu travu koja izaziva bolest. Otrovi su uglavnom biljnoga podrijetla.

U Istri je zabilježena prezime T raven, u Bosni postoji grad T ravnik, u Bugarskoj grad Travna. U bugarskom i makedonskom jeziku za ovaj mjesec i danas postoji naziv traven, a u nekim govorima ruskoga i ukrajinskoga jezika tako se zove svibanj.

Ostali zabilježeni nazivi: mali travanj, mali traven, traven, travan, travnik, brzosok, listonos, cvetanj, đurđevščak, jurjevščak, jurjevčak, dubanj, lažak, apriliš ...

Međunarodni naziv april dolazi od naziva drugog mjeseca rimskog kalendara, a izveden je iz imena grčke božice ljepote, ljubavi, plodnosti, proljeća i života Afrodite. O 39

OBITELJ I DOM

Pripremio: mr. se. Srećko Ladišić

Kako povećati proizvodnju mlijeka, savladati i primijeniti suvremenu tehnologiju i organizaciju našega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a), kako zaraditi više novca i kako povećati standard življenja?

Ovo je osnovno pitanje kojim se stalno bavimo. Živimo da bismo radili i zarađivali što više novca.

Je li je baš sve to najvažnije u životu? Čini li nas to potpuno sretnima? Čovjek je svakako sretan ako je zdrav, i sretan je ako radi i zarađuje od svoga rada. Ipak, često puta smo unatoč tome malo manje zadovoljni pa čak i mrzovoljni. Ništa nam ne fali, sve imamo, a opet nas nešto čini manje sretnima, pa čak i nesretnima.

Postoje različite škole i različiti nivoi obrazovanja u kojima se uči sve i svašta, jer će nam sve to jednoga dana trebati u životu, pa ako nam čak i ne bude trebalo dobro je da znamo.

Smatra se, da će više obrazovan ili školovan čovjek moći više i bolje raditi, a s time i više zarađivati i više imati. Ali, postaje li time i bolji čovjek? Ima uvijek dobrih ljudi, bez obzira na škole i nivoe obrazovanja kroz koje su prošli, kao i na njihovo bogatstvo, a isto tako ima i onih koji su manje dobri. Netko može biti siromašan ili bogat, učen ili neuk, pa je dobar ili nije dobar čovjek.

Što znači - dobar čovjek i kako se postaje dobar čovjek?

Učimo li o tome u našim školama? Postoje li škole u kojima se to uči? Postoji škola života!

Postoji knjiga života! U školi, u obitelji, u sredini u kojoj živimo prolazimo kroz školu života i formiramo se kao ljudi manje ili više dobri, s manje ili više vrlina i mana.

A što smo o životu naučili u tim našim školama i našem cjelokupnom školovanju? Ne

40

smijemo zaboraviti ni školu koju gotovo svakodnevno polazimo i mladi i stari, a to je «televizor škola». Što je u programu više «akcije» protkane nasiljem, fizičkim ili psihičkim, to je program napetiji i zaokuplja veću pažnju. Posebno pažnju onih najmlađih i najosjetljivijih. Nikada ne smijemo zaboraviti da kroz život učimo i dobro i zlo. Nažalost, vrlo malo učimo ili uopće ne, kako razlikovati jedno od drugoga i kako se zaštititi od utjecaja onoga što nije dobro.

Ljubav i prijateljstvo, dobrota i milosrđe, razumijevanje i suosjećajnost, pomoć, iskrenost i poštenje, razboritost i mudrost, poslušnost i poniznost, otvorenost i strpljivost, znanje, radišnost, jakost i moć da se učini dobro za sebe i svoga bližnjega, odlika su našega Stvoritelja, našega pravoga Oca, našega Boga i nas kao njegovih stvorenja, njegove djece našeg božanskog podrijetla.

Oholost, taština, sebeljublje i sebičnost, zloća i nemilosrdnost, nerazumijevanje, bezosjećajnost i netrpeljivost, neiskrenost i nepoštenje, nerazboritost, lukavost i pakost, neposlušnost i podložnost, zatvorenost i nestrpljivost, neznanje, lijenost, slabost i nemoć da se čini dobro, a moć da se učini nažao, nažao čovjeku-svome bližnjemu, Životu i Prirodi oko sebe, samome Stvoritelju koji stvori sve savršeno, tvorcu svih zakona i života, odlika su Božje suprotnosti, Božjega i našeg Neprijatelja. Ovo su područja iz kojih proizlazi mržnja i netrpeljivost u međuljudskim odnosima.

O smislu i svrsi života, o ljubavi, prijateljstvu, o međuljudskim odnosima unutar i izvan porodice, o odgoju djece, o dostojanstvu čovjeka, njegovoj slobodi i njegovom pravu na slobodu, a obvezi prema našima bližnjima i zajednici ljudskoga roda, te cjelokupnom životu na ovoj prekrasnoj Planeti trebali bi stalno učiti. Povijest ljudskog roda od početka civilizacije do dana današnjega obiluje nasiljem i nepravdama u međuljudskim odnosima. Kako se s time nositi? U Ml/ekarski list 04/2004.

KANTE ZA MLIJEKO V

V

POUZDANO I TRAJNO RJESENJE ZA TRANSPORTVASEGMLIJEKA! (PE)

10 litara

58 Kn

(PE}

25 Iita ra

112Kn

(INOX)

(PE}

40 litara 1.575Kn 50 litara

212 Kn

10% POPUSTA ZA GOTOVINU

E-mail:gumex-eko@inet.hr Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad,Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482

OPREMA ZA FARME

ll tk"

GUfflEX

USKRS Prip-remio: mr. se. Srećko Ladišić --~-----

j ....

-·

«On je to rekao/» reče /van.

«I još je .rekao: Nemojte spavati ! Bio je rekao: Nemoj biti ohol/ Petre. Zar ne znaš da upravo dolazi čas kušnje ? «/ i .. ..

Rekao je: ,,Ti ćeš me se odreći Petre»...... ..

«I ja sam ga zanijekao !» ........ ..

,....

,..... ....

«Zar se ne pouzdaješ u njegovo Milosrđe?» ..... .

«Ja sam rekao da ga ne poznajem jer je onoga časa bilo pogibeljno poznavati ga, jer sam se stidio biti njegov učenik, jer sam se strašio mučenja .... On je išao u smrt, a ja .... ja sam mislio kako da si spasim život.»

Oče, Stvoritelju naš. Koliko puta zaboravismo svoje podrijetlo? Koliko puta Te zanijeka-

_lfljekarski list 0-+2004.

-

,,....

.....

+1

USKRS

smo? Koliko puta okrenusmo glavu na drugu stranu?

A naš Isus je rekao da ne pada pero s ptice a da Ti toga ne vidiš, da ne umire cvijet u polju a da ga Ti ne utješiš u agoniji svojim suncem i svojom rosom.

Isus reče, a da ljudi ga ne shvatiše: «Razorite Božji Hram i ja ću ga sagraditi za tri dana». I uskrsnu trećega dana.

I ondje se odjednom pojavi, dolazeći iz nepoznatih dubina Svemira, jedan neizrecivo sjajni meteor, ognjena sjajna kugla, a za njom silazi poput zlata blistavi trag, svjetlo zastrašujuće ljepote.

Stražari zaprepašteno podižu glave. Sa Svjetlom iz rajskih dubina dolazi ALELUJAanđeoske slave što prati Dušu Kristovu koja se vraća u proslavljena Tijelo.

Meteor se sruči na uzaludni zatvarač Groba, otkine ga, te svojim praskom poput groma ulije strah i trepet u stražare koji se onesvijestiše, a bijahu postavljeni za tamničare Gospodaru Svemira. Svjetlost uđe u hram Groba i dok je stajala lebdeći, Duša ponovno uđe u Tijelo koje je ležalo nepomična. «Hoću» - božanskog Duha svojem hladnom Tijelu bio je nečujan. Izrekla ga BIT nepomičnoj materiji. Ali ljudsko uho nije čulo ni jedne riječi. · SVJETLO. Nije to siromašno svjetlo Zemlje, nije to siromašno svjetlo zvijezda, nije ni siromašno svjetlo Sunca. To je SVJETLO BOŽJE, Svjetlo vječnog VREMENA. SRCE NEBA, ljubav Boga, ljubav prema Bogu, SVJETLOST, koja oblikuje Krista Uskrsnuloga.

Pokvarene ljudske sile ne vide Boga. Vide GA čiste sile Svemira diveći se i časteći svoga Stvoritelja.

Isus podiže Ruku i blagoslivlja ljepotu svega stvorenoga.

-1-2

I pita: «Znaš li kamo ideš, čovječe?» Život čovječji jest put. Ulazak čovjeka u drugi život trebao bi biti ulazak u Kraljevstvo.

Kršćanin je sin kraljev koji stazom života ulazi u kraljevstvo kamo ga Otac zove. Smrt nije strašna onome koji se ne boji Boga znajući da je u njegovoj milosti. «I zaista vam kažem da što učiniste i najmanjemu od moje braće, meni učiniste». Koliko se puta s ljubavlju sagnete nad čovjekom koji umire da bi ga pripravili na susret s Bogom? Ja sam u prosjacima i umirućima, u putnicima, u siročadi, u udovicama, u zarobljenicima, u onima koji su gladni i žedni i kojima je studeno, u onima koji su žalosni i umorni. Ali dobro i buduće zlo imaju korijen u sadašnjosti. lavine imaju početak u pahuljici snijega. Spasenje je u mojem Evanđelju, a ne u drugoj znanosti. Evanđelje je knjiga nad knjigama, s tvojim i mojim razmišljanjem o smislu života. A što je znanost, ako manjka mudrost? To je slama koja nadima a ne hrani.

Seljak ore, sije, bere a da ne razmišlja o divnoj Providnosti koja se očituje u množenju sjemena što se obnavlja svake godine: sjeme bačeno u preoranu zemlju iz kojeg nastane stabljika, klas, zatim brašno pa kruh po očin­ skoj ljubavi Božjoj. Stavljajući u usta zalogaj kruha, tko podiže duh Onome koji je stvorio prvo sjeme i kroz vjekove čini da se iznova rađa i raste, određujući po mjeri kišu i toplinu da se otvori i da se uzdigne i da dozori, a da ne istrune i ne izgori?

Blagoslovimo i ovoga Uskrsa i svakoga dana s izlaskom sunca svoje polje, svoju stoku, svoje imanje i svoj rad i zahvalimo se svojemu Ocu u jutro s izlaskom sunca i na kraju dana sa zalaskom sunca, jer ako Bog - naš Otac i Stvoritelj - ne blagoslovi naš rad, uzalud nam muka i trud.

Zato i u našoj uskršnjoj molitvi neka bude: «Isuse, nemoj nas ostaviti same, mogli bi se izgubiti».

Sretan i blagoslovljen Uskrs 2004. godine vama i vašim obiteljima.

Mir bio s vama! ■

Mljekarski list 04/:!00'i.

POVIJEST

Hrvatska plemena nastanjena na prostorima između Gvozda i Drave/ koje su nazivali i Zemlja slovinska/ trpjela su tijekom 8. stoljeća mnoga zla od još uvijek prisutnih A vara. Oni su hrvatske muževe i mladiće zaprezali u jarmove kako bi s njima orali/ žene su im obeščašćivali/ a u svojim ratnim pohodima Hrvati su morali nastupati u prvim redovima i svojim tijelima štititi Avare.

Kako su Avari provaljivali i u pokrajine Franačkog carstva, Karlo Veliki je podigao tri velike vojske kojima su se pridružili i Hrvati pod svojim knezom iz Siska. Bio je to možda Vojnomir. Pobijedili su Avare tek 796. na području između Dunava i Tise.

Tako su se panonski Hrvati oslobodili avarskog jarma, ali su postali podanici Karla Velikog koji im je, doduše, ostavio domaće knezove i župane, ali ih je podvrgao svojem namjesniku furlanskom markgrofu ERIHU, mužu hrabrom ali nemilosrdnom. Ovaj nizinski dio Hrvatske bio je prepun franačke vojske koja se toliko udomila da je narod Srijemsku goru nazvao Fruška gora što dolazi od riječi «Frug» koja znači Franak. Taj isti Erih želio je osvojiti i dijelove Bijele ili Primorske Hrvatske, ali je kod Trsata naišao na veliki otpor Hrvata u kojem je on sam poginuo. Naslijedio ga je markgrof Kadaloh koji je s okrutnostima i nasiljima dalje nastavio.

Knez Ljudevit Posavski Oko godine 810. bio je knez u Panonskoj Hrvatskoj imenom LJUDEVIT sa sjedištem u Sisku, a bio je potvrđen od franačkog cara. Kneževina se prostirala i rimskom Savijom, a možda i Srijemskom Panonijom. Kako je uskoro (814.) umro Karlo Veliki, a naslijedio ga sin Ludovik Pobožni, neodlučan i slab vladar, povećala su se nasilja pokrajinskih namjesnika, a među njima posebno omrznutog Kadaloha.

J1ljekarski list 04/2004.

HRVAT A

Na Kadalohova nasilja Ljudevit je na1pn1e odgovorio samo svojom pritužbom Ludoviku Pobožnom, ali kad je ovaj pritužbu odbio, Ljudevit je 819. digao ustanak. Kadaloh je ubrzo stigao iz Italije da uguši pobunu, ali su mu Hrvati vojsku razbili, a on, osramoćen, na povratku je i umro.

Iste godine, nakon pobjede, Ljudevit šalje caru u lngelheim poslanike s ponudom za mir, ali je bio odbijen i tako prisiljen pripremiti za nove obrane.

Četverogodišnji rat Pripreme za obranu bile su opsežne, kako vojne tako i političke. Sisački biskup (pod bizantskom crkvom) najmio je zidare i tesare za izgradnju kula i braništa na mnogim mjestima diljem kneževine. Ljudevit je sklopio savez sa Slovencima iz Karantanije koji su živjeli između gornje Drave i Soče te sa Timočanima s područja današnje Srbije, ali nije uspio pridobiti najbližeg brata po hrvatskoj krvi tj. kneza BORNU iz Bijele ili Primorske Hrvatske. On je, kako smo već pisali, želio upravo pomoću Franaka zadobiti bizantske posjede na obalama Jadranskog mora, te nije ulazio u savez usmjeren protiv njih. On je čak tijekom kasnijih borbi vojskom prodirao prema Gvozdu i nanosio Ljudevitu značajne gubitke u ljudstvu.

U proljeće 820. krenule su tri franačke vojske

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam

Pelana®

Početna krmna smjesa zatelad

zauzgoj zdrave inae,redne t~lad

uzustedu mtuek

@vETERINA

d.o.o.

Svetonedeljsko 2, Kolioovico, 10.436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01/33 88 600 g-moil: infoOveterino.hr, www.veterine.hr

POVIJEST

prema Ljudevitovoj kneževini: jedna iz Italije, druga iz Bavarske i treća preko Karantanije. Ova je ubrzo svladala Slovence pa su opet postali franačkim kmetovima. Ljudevit se s mnogo naroda zatvorio u tvrde gradove, a Franci su pustošili zemlju i naselja. Međutim, u močvarnim su područjima franački vojnici dobivali neku kužnu bolest te su se vratili odakle su došli. Ljudevitova zemlja ostala je slobodna, ali poharana i opljačkana.

I sljedeće proljeće, 821. godine, opet su tri vojske krenule na Ljudevita, ali ga nisu svladale jer je on izbjegavao borbe na otvorenim prostorima. Do kraja 822. tri su vojske harale kneževinom dok nije potpuno smalaksala, a Ljudevit ostavio

svoj grad Sisak te pobjegao preko Bosne u Srbiju.

Odatle je umakao u Bijelu Hrvatsku kako bi se sklonio kod LJUDEMISLA - Bornina ujaka, koji ga je po franačkom nalogu 823. potajice ubio.

Tako hrvatska povijest smatra Ljudevita Posavskog jednim od prvih boraca za nezavisnost hrvatskih zemalja. Vjekoslav KLAIĆ zapisao je: »Smrću kneza Ljudevita i pokorenjem po njemu pokrenutog ustanka nestade svake nade da bi Slovinska zemlja mogla postati središtem hrvatske povijesti. Ona je kao pokrajina franačka izgubila svoju znamenitost. Na poprište stupa sada Bijela Hrvatska kao matica zemlja, oko koje se kupe sve oblasti i pokrajine buduće hrvatske države.» ::J KALENDAR

~@[1@ '7 .rI f

RADOVA

~&~ J)@:[;)[;J@[1d)@:Ć08

Travanj je mjesec najopsežnijih radova u vrtu. Vlasnici vrtova znaju da upravo u ovo vrijeme treba zavrnuti --. rukave i krenuti u prekopavanje zemljišta.

-~' KADA KOPATI? ~ Vrlo je važno ocijeniti pravi trenutak ~ za prekopavanje vrta. Ako je tlo previše ~ suho, posao će biti veoma naporan i Q zamoran, a rezultata će biti malo. Ako je ,~ previše vlažno, može doći do kvarenja ci:; zemljišne strukture.

Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.

To se može jednostavno ustanoviti ako uzmemo komad zemlje u šaku i stisnemo.

Zemlja u šaci treba ostati u grudici, ali ne čvrsto stisnuta. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna, znači da je previše vlažna za kopanje. Ako ne zadrži oblik grudve već se rasipa i troši, previše je suha. Ako je zemlja suha treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.

JESTE NABAVILI SJEME? Većinu ukrasnih biljaka sijemo krajem ožujka i tijekom travnja. Ako ste odabrali sjeme željenih biljaka, trebat će vam posude za sijanje i kvalitetna zemlja za cvijeće. Ovisno o zahtjevima pojedinih vrsta cvijeća (koji su naznačeni na svakoj vrećici), ovisi i dubina sjetve.

Tako za one koje valja dublje sijati,

M(jekarski list 04/2004.

HRVAT A

napravite štapićem rupice u zemlji tako da formiraju redove. Za one koje treba sijati pliće, važi pravilo da se sjeme pospe po površini zemlje, a onda bl9go utisnuti u nju.

POSUDE I ZARDINJERE SA SJEMENOM treba držati na toplom mjestu i zalijevati kanticom koja na vrhu ima raspršivač (tuš), jer bi prejaki mlaz rastjerao sjeme uz rub posude.

Također, za zalijevanje je najbolje koristiti ustajalu vodu. Na vanjski dio žardinjere ili lonca možete zalijepiti vrećicu (s datumom sjetve) iz koje je uzeto sjeme za tu posudu. Tako ćete znati što ste gdje posijali. Ovo važi za one ljubitelje cvijeća koji siju veći broj biljaka.

PRESAĐIVANJE ovako posijanog cvijeća vrši se kad se ono dobro razvije, tj. kada se na mladicama pojavi 1-2 para pravih listova.

Otpornije cvijeće, kao što je oleandar, aspidistra i drugo, ako je iscrpila sve hranjive sastojke iz zemlje, treba presaditi i pažljivo zalijevati. Tek kada se temperatura ustali preko 10° C možemo ga polako iznositi van. Ovo važi za sve biljke.

Većina tropskih biljaka će dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Zato, oprezno!

Pelargonije i fuksije treba također presaditi i dobro orezati.

Zemlju i žardinjere za balkone treba unaprijed pripremiti, a ne tek onda kada nabavimo rasad. Zalijevati treba samo ujutro, jer su noći još uvijek hladne.O 45

KALENDARRADOVA r

ISWWV7CDWD on U polju je najveći posao sjetva glavnih .5 proljetnih kultura. Početkom mjeseca 13.. sijiem crvenu djetelinu, travno-djetelinske :O smjese, lucernu, suncokret, soju, grah i ·o sadimo krumpir. U drugoj polovici mjeseca @ sijemo kukuruz, prvo ranije hibride, zatim ~ kasnije. Ozime usjeve do kraja busanja o potrebno je zaštititi od korova, a od ~ širokolisnih u vlatanju. Pri tome strogo (O treba paziti na izbor herbicida.

Q <i.i U vinogradu dovršavati poslove koji B: nisu obavljeni prošli mjesec. Početkom mjeseca saditi cjepove u već pripremljene jame uz dodatak stajskog i mineralnog gnoja.

Ako je loza porasla, krajem mjeseca možemo ju plijeviti i obaviti prvo prskanje.

Kada se u voćnjaku obave svi proljetni radovi tlo obrađujemo i po potrebi gnojimo.

Krajem mjeseca možemo ukloniti zaštitu i započeti zaštitom povrća.

U povrtnjaku se presadnice "kale" prije nego ih presadimo na stalno mjesto. Sijana i sađeno povrće redovito njegujemo. Pripremamo tlo za

''Mraz''

Razdoblje aktivne vegetacije je počelo. No, s aktivnom vegetacijom dolaze nam i opasnosti od elementarnih nepogoda. Ovoga mjeseca to je pojava mraza. Upravo zato, ne možemo a da se ne prisjetimo kako se od mraza možemo jedino obraniti rsekrivanjem, orošavanjem i dimljenjem. Sto od navedenih načina koristiti, ovisi o kulturi koju želimo zaštiti. No, u odabiru spomenutih načina naša je obveza da upozorimo na neke od mogućih pogrješaka koje poljodjelci učine. Jedna je prilikom dimljenja pa zato valja pripaziti da dim ne smije biti kako kisele, tako i lužnate reakcije. Dim ne smije ostavljati tragove čađe, a ne smije biti niti pretjerano topao. Dimom sprječavamo: 1. spuštanje hladnog zraka u zonu gdje se nalaze naše kulture i 2. hlađenje prizemnog sloja zraka.

Upravo zato, dim mora biti i dovoljno težak.

Orošavanje je do sada jedina metoda zaštite od mraza a najviše se koristi u voćarstvu. No, i tu nailazimo na ne ravilno korišten·e. Mno i 46

sjetvu i sadnju. Provodimo potrebne postupke zaštite. Obavljamo prihranu povrća. Na otvoreno sijemo ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, peršin, rajčicu, papriku, patlidžan, tikvice, korabicu, rotkvu, rotkvicu, špinat, kupus, kelj, poriluk i salatu. Na otvorenom sadimo papriku, rajčicu, patlidžan, krumpir, kelj, cvjetaču, salata i korabicu.

U vrtu je vrijeme kada sijemo trava. Stare travnjake prvi puta kosimo, nakon čega ih treba zaliti i prihraniti.

Narodne izreke za travanj: Ako je travanj vlažan, onda je i valjan. Suh travanj, zla godina. Svaka kap đurđevske kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipanj.:] Pripremio:mr. se. Dražen Kauči( agrometeorolog

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 04.

20. 04.

30. 04.

OSIJEKI 5.o7 18,25 4.49 18,394,33 1~

!

I

ZAGREB5,17 18.37I 1h59 18,514A2 19,04 I

gn1ese ako koriste prskalice s malim kapacitetom vode. Oprez! Pripravnost na orošavanje počinje kada smo sigurni da je temperatura zraka počela opadati. Orošavati se mora od trenutka kada se izmjeri temperatura zraka od 0,5°C i 0,3°C. Tijekom trajanja temperature zraka ispod 0,0°C orošavanje ne smijemo prekidati. To treba zapamtiti, jer ako orošavanje prekinemo, štete su neminovne.

Poznato nam je da su na pojavu mraza posebno osjetljivi generativni organi voćaka, tj. cvatni pupavi, cvjetovi i plodovi. Pupoljci u otvaranju stradat će na temperaturama zraka od: jabuka -0,7 marelica ......-1,1 kruška. ... .... -1,6 šljiva -1,1 breskva..... ... -0,6 trešnja ....-1,7 Otvoreni cvjetovi stradavaju na temperaturama zraka od: ...-0,6 jabuka .....-1,7 marelica kruška -1,6 šljiva ........ ----·-0,6 breskva . -1, 1 trešnja _-1,1 O Afl/ekarski fi,t 04/2004.

ODGOJ

amCYJ~ ~m

I Djeca na selu rastu i s ukućanima razvijaju

~

ŠKOLSKE

DJECE

™

proširi na susjedne prostorije. Izbile su ružne riječi. No, gledajući seriju, majka duhovito dobaci kćeri: «Vidiš kako mi možemo to bolje riješiti: ti za vrijeme vikenda usisaš sve sobe, a ja ti pomognem pisati referat za školu i nema svađe !?,, Dvanaest ogo di šn jaci doživljavaju velike promjene, a s njima i roditelji kojima to može biti iskustvo više. Selo je poluotvorena sredina koja se zatvara onog trenutka kada nešto krene neželjenim tijekom. Odnosi unutar takve šire obitelji djecu ponekad stavljaju na rub interesa ili ih radno iskorištavaju neprimjerena njihovoj dobi. Pitanje: Ima li mama poslove za mene - treba shvatiti više kao želju roditelja, a manje kao stvarnu mogućnost. Ako se takvo pitanje šestašu i dogodi, treba biti više nego sretan (i zadovoljan) roditelj. Društvo vršnjaka neminovna će zagospodariti djetetovim interesima i obitelji će trebati poprilično energije za usmjeravanje.

Možda nije zgorega duhovito zaključiti: - dobro je biti roditelj na usluzi vlastitome djetetu neko vrijeme, naravno! :::J

vl'!-stite interese pomalo bježeći od osobnih obveza. Sestoškolcima je područje interesa raznoliko. Dok se dečki zadržavaju na «muškim« poslovima cure, povremeno pokušavaju kopirati majčine aktivnosti. Nisu rijetke situacije kada kćeri žele oprobati očeve poslove, a sinovi majčine. Ipak, majke na selu uz više taktiziranja uspijevaju kćeri usmjeriti od jednostavnijih poslova, spremanja kuće, pa do kuhinje, vrhunca seoske ugode.

Budući

da je to vrijeme kada cure zahvaća pubertet, roditelji se trude ne nametati djeci suvišne poslove. Ipak, područja dječjih interesa najčešće nisu stalna, već istraživačka i dobro je sačekati trenutak kada će kćer upitati majkumože li joj pomoći. Majke bi trebale pokušati posao, primjerice u kuhinji, pretvoriti u zabavu i svakako pohvaliti trud kćeri. Razdoblje takve zainteresiranosti ne će potrajati jer obitelj tada nije centar interesa šestoškolaca, već društvo vršnjaka. Nagle promjene raspoloženja i interesa te ekscentričnost, mogu roditeljima biti teško razumljivi. Usmjerenost djece je neophodna kako bi se skratilo vrijeme lutanja. Bilo bi dobro pronaći i uskladiti interese djeteta. Mediji koji puta «sapunicama» znaju raspaliti maštu. Ukoliko pozorno prate takve sadržaje, neke od aktivnosti iz «sapunica" mogu se preslikati u svakodnevne poslove i pri tome dobro obiteljski zabaviti.

Majka može za vrijeme kućanskih poslova podijeliti kakav dobronamjerni savjet kćeri ili pokušati doznati kakvo je društvo interesira.

Primjerice, negdje pred zimu na selu, pratili su u ranim popodnevnim satima jednu «sapunicu«, u kojoj je scenarist zamislio svađu između majke i kćeri zbog usisavanja soba. Kćer je čvrsto odlučila počistiti samo SVOJU sobu, a majka je inzistirala da posao

/vll/ekarski h,;;t 04/2004.

I· i'' \ \

,,,.

I

.. (

i I

.•

~->u 47

VAŠ LIJEČNIK

Đl2t I Rječnici i enciklopedije

hladno i kratko definiraju senilnost kao «skup fizičkih i mentalnih promjena koje se javljaju u starijoj životnoj dobi» ili "fizička duševna nemoć i slabost u starosti».

Međutim, za milijune ljudi koji trpe i podnose to intelektualno slabljenje, kao i za obitelji koje se o njima brinu ta riječ često istovremeno znači i veoma duboki očaj. U posljednje vrijeme medicinski i socijalni znanstvenici sve intenzivnije istražuju načine kako bi okrenuli taj bolesni proces u obrnutom smjeru ili čak kako bi izliječili neke probleme povezane sa starošću, a koje su u prošlosti po kratkom postupku «otpisivali» kao «običnu senilnost».

Specifičniji pojam za stanje koje većina ljudi označava kao senilnost je demencija, tj. obično postupni razvoj intelektualnog oštećenil<a, uključujući slabljenje pažnje, gubitak pamćenja, smaniena sposobnost računanja i gubitka orijentacije u vremenu i prostoru. Promjene ličnosti (razdražljivost, smanjen osjećaj za humor itd.) obično prate ova intelektualna oštećenja.

Iako je teško doći do točnih statističkih podataka, općenito se smatra da je oko 80% svih slučajeva demencije u osoba u dobi preko 65 godina uzrokovano dvama ireverzibilnim stanjima. Jedino je Alzheimerova bolest (nepoznat uzrok) povezana s progresivnom demencijom; dovodi do smrti za 5 do 10 godina a za sada, nažalost, nema djelotvornog liječenja).

Drugi glavni uzrok bolesti je niz malih moždanih udara od kojih svaki razara maleno područje moždanog tkiva. Liječenje eventualnog postojećeg povišenog krvnog tlaka često pomaže u sprječavanju daljnjih «mini moždanih udara».

To su loše vijesti. Relativno dobre vijesti su da otprilike 10 do 20 posto osoba s mentalnim oštećenjem, u dobi iznad 65 godina, ima u osnovi svoje bolesti uzroke koji se mogu djelomično ili potpuno odstraniti. To su sjedeći uzroci: 1. Neprikladna upotreba lijekova. Vrlo ~?bro je _poznato da starije osobe često uzimaju lijekove ili pretjerano ili na neprikladan način.

48

Piše: dr. IvoBelan

Nešto od toga proizlazi iz samih problema demencije (zaboravljanje kad je uzeta zadnja doza lijeka, smetenost oko toga koliko dugo treba trajati liječenje) ili bolesnik uzima lijek koji mu je preporučio neki njegov prijatelj. Međutim, zbog ovakvog stanja dijelom su krivi i sami liječnici koji suviše olako propisuju lijekove a da prethodno nisu provjerili koje lijekove pacijent već uzima, ili premalo vremena posvećuju razmatranju i objašnjavanju nuspojava koje kod starijih ljudi mogu uzrokovati mnogi često upotrebljavani lijekovi. .

2. Neuočena depresija. Tijekom pogoršanja mtelektualnog stanja ljudi bilo koje dobi, mogu ostati neuočene ozbiljne depresije koje su u osnovi samog oboljenja. Posebna je opasnost ako se to dogodi starijim osobama jer se kod njih takva pogoršanja olako okarakteriziraju kao «senilnost».

Depresija se sve više smatra kao početak oštećenja mentalnih funkcija u starijih ljudi. Ispravno liječenje može dovesti do značajnog poboljšanja.

3. Prisutnost fizičkih oboljenja. Ovdje pripadaju različita oboljenja, kao na primjer alkoholizam, poremećaji u prehrani, infekcije, smanjena funkcija štitne žlijezde ili neuočen krvni ugrušak negdje blizu mozga. Naravno, važno je i ovakve uzroke uzeti u obzir. Dakako, i ovdje je lako «otpisati» promjene u mentalnim funkcijama kao stvar «starenja».

4. Gubitak podrške okoline. Stariji su ljudi posebno osjetljivi i ranjivi na promjene u svojoj društvenoj okolini. Gubitak voljene osobe, preseljenje u nepoznato, strano mjesto ili povećana društvena izolacija (kao što je smještaj u bolnicu), može dovesti do mentalnih pogoršanja koja se potencijalno ipak mogu spriječiti ili liječiti.

Najbolje bi bilo pronaći kvalificiranu osobu ili zdravstvenu instituciju koja pokazuje poseban interes za probleme starije osobe. Izbjegavanje nepotrebnih pretraga i testova važno je i za pacijenta i obitelj, međutim, s obzirom na opravdanu nadu da se mogu otkriti reverzibilni uzroci demencije, danas naglasak treba staviti prije svega na temeljitu početnu procjenu stanja bolesnika, a ne «na brzu ruku» jednostavno proglasiti da je problem u «starosti.» i_)

lfljekarski list 04/2004.

Tehnologija kojadajeviše! u

Poštovani poljodjelci, predstavljamo Vam hibrid kukuruza PR36R1 O iz sredine FAO grupe 400.

Glavne karakteristike su mu rekordna rodnost te dobra prilagodljivost na razna tla i razne uvjete proizvodnje.

pnnos

vlaga

9.2 tiha

18.4 %

ine

93

14,7 tiha Vinko

S ·e anović, Bolč

Pioneer ! Vaš pravi izbor ! Bilo kiša, bilo suša ! r;,f;;\

~

PIONEER. PIONEERSJEMEd.o.o.,Čul1nečka c. 2b/2, 10040ZAGREB,Tel: 012958000. http://www.p1oneer.co A ouPoN1

coMPANv

® Zast1trnznak registriran ili pnmJen1en u dr7avamRsvijeta od strane PIONEERH1- Sred International Ine. Des Mo,nes lowa USA