Mljekarski list 3-2004

Teško je odoljeti slasnom izazovu!

S ponosomvam predstavljamoprvidomaći sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai radanašihsirarskihstručnjaka iz Bjelovara.

Brižljivonjegovantijekomvišetjednogzrenja,BILOGORAC će vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkojipodsjeća na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko,glatkoi elastično, s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim"očima" na prerezu.

o za ladokusce!

lnfo tel: 0800 277 277, www.lura.hr

LURA d.d.

OŽUJAK,

2004.

ISSN0351-9104 IZ MINISTARSTVAPOWOPRIVREDE Interventni uvoz kukuruza te otkup svinja i junadi ____ 31 Što je TISUP? _____________________________ 32

SADRŽAJ ZLATNI ROG Nagrada Hrvatske mljekarske udruge ___________

_

KRMNE KULTURE Stočna mrkva _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Proizvodnja jarog stočnog graška za zrno ______ .

3 Proizvodnja boba za zrno _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4 HRANIDBA Hranidba i muznost krava u proljetnom razdoblju Hranidba teladi-kolostrum ___________________ KOZARSTVO Hranidba koza krepkim krmivima________

-

7 12

PISMA ČITATEWA Čitatelj "Mljekarskog lista" iz Gline - pita ___________ 36 OBAVIJEST Školovanje učenika za zvanje mljekarski tehničar ____ 38 RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _____________ 39 OBITEW I DOM ____________________________ 41

_ ____ 16

Redakcijski kolegij:

dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran

EDUKACIJA Edukacija djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu _ _ _ • _____ 18

Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun

Kostelić, dipl. ing. Darko Uher,

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak

VETERINARSTVO Sterilitet ili jalovost goveda . - - - - - - - - - - - - - - - - - - 19 Bolesti puerperija (babinje) . __________________ 20

Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna

Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i izdavač:

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR Kako možemo pridonijeti dosljednoj provedbi sustava kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj . _ _ _ 23 GOSPODARSTVO Poslovno udruženje u govedarstvu obiteljskih gospodarstava _________________ _ _ ___ 27

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

ZLATNI

ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 m1esec1 u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (L) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.

-------~------------¼C-------------::.<E-------------¼<-----1

i

:

Ime i prezime

proizvođača:.............................................................................................

Adresa: -

...................

......................................

Broj krava:..

...................

.................................

Količina mlijeka isporučena mljekari (litara): ....

i Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec VELJAČU

dostaviti tijekom ožujka o.g

Za eventualna

dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvat~ sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.

Klasa isporučenog mlijeka: ............ ..

Datum predaje obrasca i potpis: ..

I

I - - - - - - -=>(;-

I

- - - -

- - -

- - -

- -~

- - - - - - -

Napomena:

- - - - -

3><- - - - - - - - - - - - -~

- - - - _1

KRMNE KULTURE

~?3rn8

['[\f,----;)f,Yf:V1/j\ ,Stočna mrkva je višestruko znaca1na

U U\J\..jlj\J_,:J ~VW korjenasta biljka. Za razliku od Piše: Darko Uher, dipl. ing. ----------~ Mrkva sadrži dosta fosfora, kalcija i željeza osobito u listu koji treba cijeniti kao korijen, jer biološko željezo dobro dođe mlađoj i priplodnoj stoci. Mrkva je poznata po znatnom sadržaju karotina a i b, oko 900 mg/kg suhe tvari korijena kao provitamina A, zatim vitamina iz grupe B (aneurin-B 1 i riboflavin- B2), C, E, PP (nikotinamida), osobito sorte narančaste boje korijena.

Zbog ovakva sadržaja ona je dijetetski veoma značajna stočna hrana. U agrotehničkom pogledu, mrkva je intenzivna okopavina te ima sličnu ulogu i značaj u rotaciji njivskih usjeva i za zemljišta koja odgovaraju i stočnoj repi. Stočna mrkva klije na temperaturi 3 - 4 °C. Podnosi niske temperature od -2 do -3 °C. Optimalna temperatura za rast je 18 - 21 °C. Sušu mnogo bolje podnosi od stočne repe. Za vrijeme suše miruje, a sa pojavom kiše često dolazi do prskanja korijena. Dužina vegetacijskog perioda je prilično duga (150-180 dana). Razvijenije biljke, osobito korijen, može podnositi slabije mrazeve do -5 °C i -6 °C, jer ima veći sadržaj suhe tvari. Stočna mrkva zahtijeva dobro plodno, rastresi to i duboko tlo, uspijeva i na pjeskovitim ali boljim tlima.

Zbijena, previše vlažna i glinovita tla joj ne odgovaraju, u njima se korijen račva i teško se vadi.

krmne repe, mrkva ima daleko veću hranjivu vrijednost. Ona sadrži do 20,0 % suhe tvari, u prosjeku 16,5 %, najviše šećera (uglavnom disaharidi saharoza), zatim proteina i masti.

Agrotehnika proizvodnje Stočna mrkva je okopavina koju treba uzgajati na istoj površini svake 3 do 4 godine.

Osobito su dobri predusjevi jednogodišnje i višegodišnje mahunarke. Osnovna obrada tla je ista kao za stočnu repu, ali treba posebno istaći potrebu dobre usitnjenosti tla. Sjeme je vrlo sitno i sporo niče, a ako tlo nije dobro pripremljeno, niče neujednačeno ili rijetko. Što se gnojidbe tiče, mrkvi treba kalija jer vrlo pozitivno reagira na njega. Preporuča se gnojidba teže topljivim oblicima fosfora i kalija prije osnovne obrade. Za sjetvu stočne mrkve treba dobro pripremiti sjeme koje, prije svega, mora imati dobru klijavost.

Vrijeme sjetve je polovicom ožujka, a ako su vremenski uvjeti povoljni može i ranije. Mrkvu možemo sijati i u jesen mada se jesenska sjetva manje preporuča. Mrkvu valja sijati na razmak 35 - 40 cm između redova. Dubina sjetve 1 - 2 cm, ovisno o tipu i pripremljenosti tla za sjetvu.

POJILICE ZA NAPAJANJE GOVEDA, KONJA I SVINJA GARANTIRANO VRHUNSKE KVALITETE OBRADA

rn

KONTROLIRANAKVALITETAMATERIJALA I PROIZVODA (patentiranproizvod)

2

METALA

K((JNTA 33523 ČAĐAVICA SLAVONIJA - HRVATSKA Tel: 033/544-065, Tel/fax: 033/544-036 Mob: 098/490-603

kl!jekarski list 03/2004.

KRMNE KULTURE Zasijanu površinu treba povaljati, radi boljeg i pravomjernijeg nicanja mrkve. Količina sjemena se kreće od 1,5 do 2,0 kg/ha. Najraširenija je slovenska sorta Ljubljanska žuta. Stočnu mrkvu treba vaditi kasno u jesen kad i stočnu repu. Prije berbe, 10 - 15 dana, treba pokositi lisne rozete.

Prilikom vađenja valja paziti da se korijen što

manje slomi, jer se takav teže čuva a podložan je i kvarenju. Urodi korijena stočne mrkve iznose 15,0 - 40,0 t/ha a lista 3,0 do 4,0 t/ha u suhom stanju. Dehidrirani list može se samljeti, a brašno je veoma korisno kao dodatak stočnoj hrani. Korijen stočne mrkve čuva se za zimski period trapljenjem koje je slično trapljenju stočne repe.::)

~ ~ fl& ~ ~I______ Jari stočni grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja budući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C. Stočni grašak se uzgaja u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.

Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je trebalo preorati tijekom jeseni ili zime i grubo ga pripremiti za što je moguće raniju proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u čistoj kulturi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha P20 5 i 120 do 150 kg/ha Kp. Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. Budući da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika.

Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da će biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se dušičnim gnojivima jednom ili u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sjetva jarog graška treba biti što je moguće ranije (krajem veljače, početkom ožujka).

Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji mogućnost zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili sijačicom s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U čistoj kulturi sije se 80 M(jekarski list 08/2004.

P_i_še_:_D_a_rk_o_U_h_e_r,_d_ip i_n_g~.

2

do 130 klijavih zrna na m • Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Kultivare za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara) treba sijati žitnom sijačicom jer će se kasnije usjev dobro povezati viticama i ne će poleći tijekom vegetacije za jakih kiša. Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i niču u proljeće istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 1/ha) uz utrošak vode od oko 300 1/ha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dva puta po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi, onda treba primijeniti Agil 100 EC. U početku cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom razmaku od 10 do 12 dana. Zrno stočnog graška u prosjeku sadrži 23 % proteina (tablica 1) pa se stoga može koristiti kao

Tablica 1: Sadržaj hranjivih tvari u lupini~bobu, grašku i punomasnojtostiranojsoji (zrno)

Sadržaj hran_jivih tvari Sastavu% Lupina Grašak Bob Suha tvar 90 90 90 Bjelančevine

Mast Vlaknina Pepeo

37 10 11

3,5

23 1,5 6,5 3,5

28,5 1.5 7 3,5

Soia 90

37 18,5 5,5 5 3

KRMNE KULTURE koncentrirana krmiva u ishrani domaćih životinja (tablica 2). Zrno graška može se direktno koristiti u hranidbi stoke jer je razina tripsina, inhibitora u sirovom zrnu, na razini sojine sačme. Po

Slika 1: Usjevjaroggraška u vegetaciji(sorta Baccara)

Tablica2: Upotrebajaroggraška u smjesamaza ishranudomaćih životinja % jarog graška u kompletnom obroku 15

Vrsta stoke Svinje

Odbijeni praščići

Tovljenici Suprasne

25 15

I

krmače Krmače u

Perad Kunići

Janjci Goveda

laktaciji Broileri Nesilice Za tov Za tov Muzne krave Tovnajunad

25 30 15 30 35 3,5-4,0 kg/dnevno 2,0-2,5 ke:/dnevno

·-

aminokiselinskom sastavu zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, osobito lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na sojinu sačmu. i.]

PROIZVODNJA BOBA ZA ZRNO Piše: Darko Uher, dipl. ing.

Bob se najviše koristi u ljudskoj prehrani kao zeleno ili zrelo zrno. Zrno sadrži oko 30 % bjelančevina, oko 45 % ugljikohidrata (najviše škroba), oko 1,5 % ulja, oko 3 % mineralnih tvari, do 9 % celuloze, vitamina i drugih korisnih sastojaka.

Važnost i upotreba boba boba, kao izvora proteinskih krmiva u hranidbi životinja treba promatrati i kroz sadržaj esencijalnih aminokiselina. Sadržaj lizina, u dušičnom dijelu boba, iznosi oko 6,2 % što je oko dva puta više nego u sačmi arašida, za 2/3 više nego u sačmi suncokreta, a otprilike kao kod soje.

Uz sva dobra svojstva postoje i određeni problemi korištenja boba u tovu životinja a vezani su uz ukusnost krmiva od boba (zbog sadržaja gorkih tvari, osobito glikozida cijanovodika). No, ako je Značaj

4

bob samo jedna od komponenata krmne smjese (tj. od 15 % do 20 %) ukusnost krmiva nije u pitanju.

ACROEKOLOŠKI UVJETI ZA PROIZVODNJU BOBA Toplina Bob najbolje uspijeva u umjereno toplom području. Ne zahtijeva veću toplinu. Minimalna temperatura za klijanje je 3 do 4 °C. U toplijim područjima (Dalmaciji) bob se može sijati kao ozimi i tada može izdržati niske temperature do minus 8 °C. Proljetni bob podnosi temperature do minus 5 °C. Svjetlost Iako je bob biljka dugog dana, različite su reakcije kultivara na dužinu dana.

Voda Bobu treba voda cijeli vegetacijski period, a osobito u vrijeme cvatnje, oplodnje, zametanja mahuna i nalijevanja zrna.

Mljekarski list 03/2004.

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(vimena, muznih uređaja, mUekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa): P3 Aaepto

N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko

tekuće. kiselo sredstvo

za automatsko

i ru

! ručno pranje

no pranie • P3 Duett - prašl<astokombinirano (alkalno I kiselo)

sredstvo za automatsko , rućno pranje i dezinfekciju • P3 Unlsept ručno pranje

Veloucid

ujutro i navecer • Zlatol

MR-F

lo-Shield

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321 600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com

- praskaste. kiselo sredstvo za automatsko I

- praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranJe , dezltekclju • P3

~ kozmetička emulzija za nJegu vimena

prije mužnje • P3

i dez ntekClfu. • P3 Horollth N -

• P3 Oxy-Foam

- aktivna pjena za dezinfekciju vimena

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastitisprotilaksa.

ECOIAB

KRMNE KULTURE

Tlo Bob uspijeva na različitim tipovima tala, no najbolje na plodnim, strukturnim i dubokim tlima dobro opskrbljenim vodom. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna a prinosi su također niski.

AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU BOBA Plodored U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali se može sijati i nakon žitarica.

Odličan je predusjev za većinu oko"pavina, ali i žitarica jer u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N : C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo.

Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke.

Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi.

Obrada tla Osnovna obrada tla za sjetvu boba u kasnu jesen mora biti duboka oko 30 cm. Predsjetvena obrada zimske brazde mora biti nešto dublja nego za većinu ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka.

Gnojidba Tlo za bob treba gnojiti stajnjakom 20 do 30 t/ha, i osigurati mu 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg PPs i 100 do 120 kg/ha K20. Dušična gnojiva nužna su u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola količine). Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink.

Sjetva Za proizvodnju zrna bob se sije u čistoj kulturi. Budući da krupnoća zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a 1 000 zrna iznosi od 300 do 2 400 grama mase, i sjetvene norme su u vrlo velikom rasponu. Norma sjetve boba je najčešće 40 do 60 biljaka po m2, za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s gušćim međurednim razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100 biljaka po m2, kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se na međuredni razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm. Količina sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko 300 kg pa i

6

više, ovisno o gustoći sjetve, formi, krupnoći sjemena. Bob za klijanje treba puno vlage. Stoga treba ga sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sijati ga dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati kvržičnim bakterijama Rhizobiumfabae.

Njega Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je tlo suho, što je u vrijeme sjetve boba izuzetak, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi možemo, prema potrebi, kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW) te nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba praktično se ne provodi, ali ga treba primijeniti u slučaju jačeg napada. Žetva Žetvu boba možemo obaviti na1cesce jednofazna. U jednofaznoj žetvi dobro je prethodno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve) a kada se listovi osuše valja obaviti žetvu kombajnima koje moramo podesiti za žetvu boba. Prinos zrna boba kreće se oko 3 tiha, ali može biti i znatno veći. Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na ispod 14 % vode. ■

Slika 1: Biljka boba u fazi mahuna

.Wjckarski hst 03/200-J.

HRANIDBA

HRA IDBAI MUZNOST KRAVA U PROUETNOM RAZDOBUU >--< (l.)

'-1-1

o

..s::: 'U

---< (l.)

...r... ~

n:l

o... (l.) "µ' C/}

u

Q) u:i ~~ ~

P-< 'U

Muznost krava je naslijeđena sposobnost ali mnogo ovisi o klimatskim promjenama: temperaturi zraka i sunčanom zračenju, vlazi, padalinama, vjetrovima i drugim vanjskim utjecajima. Klimatske promjene djeluju neposredno na organizam životinja preko osjetila i perifernih živčanih završetaka i utječu na vegetativni živčani i hormona/ni sustav životinja, dakle na muznost i reprodukcija krava, ali i na stanje u okolišu.

Krave imaju veliku fiziološku sposobnost prilagodbe na nepovoljne vanjske utjecaje. Pritom se često smanjuje proizvodnja mlijeka i plodnost krava, a osobito ako su te promjene iznenadne i jakog intenziteta. Stoga je potrebno odgovarajućom tehnologijom držanja i hranidbe spriječiti ili ublažavati djelovanje takvih podražaja.

U zimskom razdoblju (studeni do veljače) krave su obično dobivale za hranu veću količinu suhih voluminoznih krmiva i silažu. Mlijeko je sadržavalo uglavnom visoku prosječnu masnoću, a zbog nedostatka energije često manje bjelančevina i laktoze. Sa suhim voluminoznim krmivima krave su dobivale manje tekućine, a zbog hladnoće pile su manje vode i sustezale mlijeko, tako da se smanjivala i količina izmuzenag mlijeka.

Ako krave nisu gravidne, zbog hladnoće, ograničenog kretanja i nedostatka energetskih i nekih mineralno vitaminskih sastojaka u krmnim obrocima, zima je obično razdoblje «tihog gonjenja» (estrusa) i produženog međutelidbenog razdoblja krava.

U proljeće se bitno mijenjaju temperaturnovlažni odnosi, pa povoljne klimatske promjene značajno utječu na rast i hranidbenu kvalitetu travnjaka i drugih zelenih krmiva koja su temeljna hrana preživača. Posebice su značajni toplina, vlaga i raspored padalina, vjetrovi i sl.

Međutim, povremeno dolazi i do vremenskih nepogoda, naglih dnevnih zatopljenja ili zahlađenja (mrazeva).

Naglo topljenje snijega i veće količine pada-

Jf(jekarski list O:J/2004.

!ina mogu uzrokovati poplave i preveliku vlažnost tla, ili obratno, zbog nedostatka padalina može doći do jačih sušnih razdoblja kao što je bilo prošle godine. Nestabilno vrijeme je obično u ožujku, travnju i polovici svibnja kad intenzivno raste i buja vegetacija, a zatim poslije kraće stabilizacije već u srpnju i kolovozu značajno porastu dnevne temperature, po1acava se intenzitet sunčanog zračenja pa su česte i dugotrajne suše.

Klimatske promjene tijekom vegetacijskog razdoblja značajno utječu na rast i hranidbenu kvalitetu travnjaka i drugih zelenih krmiva koja su temeljna hrana preživača. S tim u svezi mora se odgovarajućom tehnološkom obradom (košnjom i gnojidbom, isušivanjem, navodnjavanjem i sl.) pravovremena održavati fizikalno kemijski sastav, struktura tla i hranidbena kvaliteta krmiva.

Krave s travom i zelenim krmivima dobivaju u proljetnom razdoblju (krajem ožujka - travanj svibanj) veću količinu tekućine iz sočnih zelenih krmiva (80 do 83 % vlage), a mlada trava sadrži više lako probavljivih i topljivih šećera i dušičnih spojeva (sirovih bjelančevina i NPN spojeva). S tim se povećava količina mikrobnih bjelančevina u buragu pa i proizvodnja mlijeka.

U razdoblju ranog proljeća - uz hranidbu krava svježom mladom travom koja sadrži malo suhe tvari, veću količinu glukoze, lako probavljivih šećera i sirovih bjelančevina - javljaju se češće proljevi. Prije puštanja i po povratku s paše, odnosno uz hranidbu zelenim krmivima, kravama treba dati i malo sijena ( 3 do 5 kg). Na taj način

Nova tehnologija za vrhunske

othrane krava rezultate

Sano TMR - potpuno izmiješan

T/IIIR dodatak

----

Hi<lp_mft9 .. -·· tiirbnlf~

Schulz lut'Eutar, IQaiuan. L!ftdH.M

za visoku

mliječnost

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda:

obrok Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena 8,5 kg sojine sačme 3,0 kg kukuruza 2,5 kg ječma 0,3 kg Sano TMR Proti

9ddung del lrnll'UrlSy,tlfM

ušteda vremena i hrane

-~8"19Fru~

povećanje mliječnosti

(!)~=$

Primjer othrane u suhostaju: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg fivadnog sijena 0,4 kg sojlne sačme 3,0 kg slame 50 g Sano TMR Plua TR 150 g TMR Profi

bolja kakvoća mlijeka (proteini, mast) bolja plodnost - više teladi po kravi manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu ■ veća zarada od proizvodnje

dodatak za suhostaj

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., Hrelićka 98, 10000 Zagreb tel.: 01/66 09 851, 01/66 09 852, fax: 01/66 09 728 e-mail: info@sano.hr, internet: www.sano.hr

HRANIDBA dobivaju s osnovnim krmivima povećanu količinu suhe tvari i dosta sirove vlaknine (oko 25-30 % u suhoj tvari), spr1ecavaju se jači proljevi, a ujedno utječe na povećanje postotka masti u mlijeku.

(Tablica 1)

Tablica 1: Osnovni krmni obrociu ranompašnom razdoblju

+1,5ke:kukuruza Ukupnosadržeza 15I mlijeka/dan Sirovine g 13380-% u sr + 1290= 14670-% u sr Sijeno kg I 3,0 Suhetvari Trava,paša kg I 60,0 Sirovihbjelančevina g 1878- 14,04 + 112= 1990- 13,57 Sirovevfaknine g 3570- 26,68 + 31 = 3601- 24,55 g 75,00- 0,56 + 0,15= 75,15- 0,51 Kalcija g 28,80- 0,22 + 3,00= 31,80- 0,22 Fosfora g 23,40- 0,17 + 1,65= 25,05- 0,17 Ma211eziia ukupno- u kg Energetskehranidbene ukupno- u kg vrijednosti MJNEL 78,90- 5,898 +12,579=91,479- 6,235 H.j.

12,43- 0,93 + 1,95 = 14,38- 0,98

Osnovni krmni obroci, koji se sastoje od mlade proljetne trave i manje količine sijena, mogu biti približno dovoljni kravama za muznost oko 12 do 15 litara mlijeka/dan. Krmni obroci sadrže dovoljno sirovih bjelančevina (oko 14 % u suhoj tvari) i prosječno oko 27 % sirove vlaknine.

Energetska hranidbena vrijednost iznosi oko 5,898 MJ NEL ili 0,93 H.j./kg suhe tvari.

Za 15 litara mlijeka/dan nedostaje manja količina energije, jer krave moraju dobivati krmiva energetske hranidbene vrijednosti oko 89,6 MJ NEL ili 13,1 H.j/dan. Nedostatak energije treba popuniti dodatkom 1,0 1,5 kg mljevenog kukuruza /dan.

Dodatkom kukuruzne prekrupe osnovni krmni obroci sadrže u suhoj tvari oko 13,5 % sirovih bjelančevina, 24,5 % sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost oko 0,98 H.j./ kg ili 6,235 MJ NEL. (Tablica 1) Krmni obroci svježe proljetne trave sadrže dovoljno minerala kalcija potrebnih za 15 litara mlijeka/dan, ali ne sadrže dovoljno fosfora.

Fosfora nedostaje oko 20 do 25 g/ dan da bi zadovoljilo potrebe krava muznosti 15 litara mlijeka/dan.

Mlada proljetna trava sadrži veće količine kalija i spojeve nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva) zbog čega može kravama nedostajati minerala natrija i magnezija, jer se ovi minerali u takvim uvjetima slabije resorbiraju loše iskorištavaju u probavnom sustavu krava.

Nedostatak se može očitovati oboljenjem «pašne tetanije». Stoga je potrebno kravama davati dnevno oko 100 do 150 g odgovarajućeg mineralno-vitaminskog dodatka.

M/Jekarski List 03/2004.

Veća količina

mlade i sočne trave može - zbog nedovoljno suhe tvari i energije, nedostatka pravih bjelančevina i nekih minerala (fosfora, natrija, magnezija i nekih mikrominerala), veće količine kalija i NPN spojeva - uzrokovati proljeve, pašne tetanije, smetnje u plodnosti, kasniju pojavu gonjenja (estrusa) i produženo međutelidbeno razdoblje, proizvodnju mlijeka s manje bjelančevina i bezmasne suhe tvari, a većim sadržajem uree (NPN spojeva). Nije sporno da je svježa trava i paša najvrednije (i najjeftinije) prirodno krmivo za plodnost krava i proizvodnju mlijeka, posebice ako je kravama (uz ne previše intenzivno djelovanje sunca) omogućeno i kretanje po pašnjaku. Međutim, travu i pašu treba promatrati u okviru uravnoteženog ukupnog krmnog obroka s kojim se postiže maksimalna muznost i kvalitetan sastav mlijeka, zdravlje i plodnost krava, kao i optimalna cijena mlijeka.

Stoga se preporuča kravama davati travu najviše u količini 11 do 12 kg suhe tvari dnevno, a sijenom (i sličnim voluminoznim krmivima) i dopunskom krmnom smjesom, koja sadrži odgovarajuće energetske i bjelančevinaste sirovine i mineralno-vitaminske dodatke (premikse), treba popunjavati nedostatke krmnih obroka prema muznosti i drugim potrebama krava.

POTPUNE KRMNE SMJESEZA VISOKU MUZNOST UZ MLADU PROLJETNU TRAVU Da bi se postigla visoka muznost i kvalitetan sastav mlijeka, muzne krave moraju dobivati uz mladu proljetnu travu i zelena krmiva potpune krmne smjese koje sadrže visoku energetsku

9

HRANIDBA

- 25 litara mlijeka/dan 4,0 do 5,0 kg Sirovine % Sadrži % - 30 litara mlijeka/dan 45,3 Suhe tvari 86,00 Kukuruz 6,0 do 7,0 kg 10,0 Sirovih bielančevina Pšenica 19,12 - 35 litara mlijeka/dan 10,0 Sirove vlaknine 4,95 Pšenično krmno brašno Soiina sačma (44% SP) 0,70 18,0 Kalciia 8,0 do 10,0 kg Suncokretova sačma (33% SP) 12,0 Fosfora 0,77 Velika količina krepkih Fosfonal (18% P) 2,0 MaE!Ileziia 0,22 krmiva (koncentrata) u kr1,7 Energetske hranidbene Vaonenac mnim obrocima smanjuje 0,5 vrijednosti ukg Sol broj celulolitičkih mikroorgaMJNEL 7,573 Mineralno vitaminski oremiks 05 nizama (koji razgrađuju celu1,15 H.j.

100,0 Ukupno lozu u buragu), slabi iskorištavanje i potrošnju voluminoznih krmiva i hranidbenu vrijednost (najmanje 1,15 H.j /kg ili poskupljuje proizvodnju mlijeka. Može nepo7,500 MJ NEL) s 19 % sirovih bjelančevina. voljno utjecati na metabolizam i zdravlje krava, U krmne smjese ne treba dodavati Benural S i javlj~ju se kisele indigestije, nadmovi i dr. Krepka slične spojeve nebjelančevinastog dušika, jer krmiva (koncentrate) treba, stoga, kod visoke mlada trava i zelena krmiva sadrže mnogo NPN muznosti ograničiti najviše na 9,0 - 10,0 kg /dan spojeva (oko 40 do 50 % od ukupnih sirovih (40-45 % od ukupne suhe tvari krmnih obroka), a bjelančevina) koji se iskorištavaju za mikrobnu dnevnu količinu krmnih smjesa valja uvijek sintezu u buragu, a u većoj količini resorbiraju se davati podijeljena na dva, tri i više manjih obroka. u krv i mogu biti štetni po zdravlje i reprodukciju (Tablica 3) krava. Uz to, krmni obroci moraju sadržavati Koristeći svježa zelena krmiva u hranidbi veću količinu energetskih sirovina s lako probavkrava treba znati da zbog prošlogodišnje suše ljivim ugljikohidratima, u obliku škroba i šećera mogu sadržavati veću količinu nitrata osobito koji omogućavaju maksimalnu sintezu mikrob~ ako su travnjaci poslije suše uz dosta ' padalina nih bjelančevina u buragu i smanjuju resorpciju dosijavani i gnojeni dušičnim gnojivima. Veća amonijaka u krv. količina nitrata može uzrokovati opasna Međutim, za visoku muznost krava i otrovanja krava (slinjenje, nadmove, proljev, dobivanje visokog postotka kvalitetnih bjelanučestalo mokrenje, otežana disanje, teturanje, čevina u mlijeku, krmne smjese moraju sadržavapobačaje i sl.) i promjenu kvalitete mlijeka ti i veći postotak (35 - 40 %) u buragu stabilnih (mirisa, okusa i kemijskog sastava mlijeka). bjelančevina s biološki kvalitetnim aminokiselinaNa prirodnim travnjacima može se naći veća ma (iz sojine i suncokretove sačme), kao i veću količina korova koji također mogu utjecati na količinu u buragu stabilnih ugljikohidrata (škrohranidbenu kvalitetu krmiva, a s tim u svezi treba ba) koji će se u crijevu fermentativno razgraupozoriti na redovitu i češću košnju. đivati, resorbirati u krv i neposredno sudjelovati u sintezi mlijeka. (Tablica 2) Potpune krmne smjese s Tablica 3: Krmni obroci krava za visoku muznost u ranom pašnom razdoblju (za 35 - 40 litara mlijeka/ dan) odgovarajućim mineralno Ukupnosadrže +10 ki! krmnesmiese vitaminskim dodatcima tre- Sirovine g 13380-% u ST + 8600 21980 -% u ST kg I 3,0 Suhetvari Siieno ba kravama davati uz osnovTrava,paša kg I 60 O ' Sirovihbielančevina g 1878- 14,04 + 1912 3790 - 1724 na voluminozna krmiva g 3570- 26 68 + 495 - 4065 - 1849 Sirovevlaknine ovisno o muznosti za: g 75,00- O56 + 10- 1450 - 0,66 Kalciia 28 80- 0,22 + 77 - 105,8 - 0,48 Fosfora I! - 15 litara mlijeka/dan g Magnezija 23 40- O 17 + 22- 45,4 - 0,20 1,0 do 2,0 kg Energetskehranidbene ukupno - u kg ukupno - u kg - 20 litara mlijeka/dan vrijednosti MJNEL 78,90- 5,898 +75,730=154,630-7,035 3,0 do 4,0 kg H.i. 12,43- O93 +11,50 23,93 -1 09 Tablica 2: Potpuna krmna smjesa za muzne krave uz travu i zelena krmiva

10

Mljekarski li.st 03/2004.

HRANIDBA U slučaju nedostatka trave ili većih potreba za krmivima u ranom proljetnom razdoblju mogu se kositi i davati kravama za hranu zelene ozime žitarice, uglavnom sve do klasanja. Također u nedostatku svježih zelenih krmiva krmni obroci krava mogu se nadopunjavati travnom kukuruznom silažom.

IZVANREDNE POTREBE ZA POTROŠNJU SILAŽE U PROLJETNOM RAZDOBLJU Neki stočari bit će prisiljeni u ranom proljetnom razdoblju ranije trošiti veću količinu silaže jer bi se, nastupom toplijih dana, mnoge silaže nacm1ene u prošlogodišnjem sušnom razdoblju mogle ponovo jače zagrijavati. Zbog suše i većeg postotka suhe tvari i strukturnih vlakana, mnoge silaže nisu dobro ugažene i u njima je zaostala više zraka. Silaže ne sadrže dovoljno mliječne kiseline i nisu stabilne, a zbog oksidacije i razgradnje organske tvari, razvoja plijesni i gljivica silaže mogu ponovno provreti i stvarati toplinu. Zagrijana silaža ima obično najmanje 10 °C iznad temperature okoliša.

Zagrijanu silažu treba zaštititi od neposrednog sunčanog zračenja i što prije potrošiti jer se brzo gube velike količine hranjivih tvari, a zbog razvoja plijesni i lošeg okusa silaža postaje neupotrebljiva za stočnu hranu (posebice za mlade i rasplodne životinje i krave visoke muznosti).

Može se računati da ponovnim vrenjem i zagrijavanjem silaža sa svakim kg suhe tvari gubi energetsku vrijednost do 0,2 MJ NEL. (Tablica 4)

Tablica 4: Gubitci suhe tvari zbog vrenja u zagri/anojsilaži Zagrijavanje silaže iznad temperature okoliša Suha tvar silaže

s0 c

10°c

l5°C

20°c

2s 0 c

Gubitaksuhe tvari silaže na dan %

20%

1,6

3,2

-

-

-

30%

1,2

2,3

3,5

-

-

50%

0,7

1,5

2,2

2,9

3,7

Honig, 1999.

Zagrijana silaža bez vidljivih znakova plijesni mora se pažljivo, u glatkim rezovima uzimati iz

M/jekarski list 03/2004.

silosa i u smanjenim količinama davati za hranu govedima (s izuzetkom mlade teladi i gravidnih krava koje ne smiju dobivati zagrijanu silažu).

Takva silaža ne smije dugo stajati na hrpi ili na krmnom stolu (valovu), osobito ako je već izmiješana s krepkim krmivima. Pljesnive i zgrudane dijelove zagrijane silaže treba ukloniti prije hranjenja.

Ako je naknadnim vrenjem zahvaćena veća količina silaže koja se ne može potrošiti u kraćem vremenu, treba pokušati krmnu masu sanirati tako da se silos otvori, uklone pljesnivi dijelovi, silaža ponovo presloži, polije razrijeđenom otopinom propionske kiseline, dobro ugazi i zatvori. Treba pritom računati s novim gubitkom otprilike 4 do 8 % suhe tvari krmiva.

Zagrijanu silažu - a to je obično površni sloj do 1,0 m dubine, rubni dijelovi silaže uz stijene silosa i na rezanoj površini - treba pomoću mlaznice poprskati: • 3-5 litara propionske kiseline (razrijeđene 1 : 3 s vodom) I na tonu silaže, • 400 g kalijeva sorbata otopljenog u najmanje 5 litara vode / na tonu silaže, • 800 g uree otopljene u 1 litri tople vode + 1 litra propionske kiseline/na tonu silaže (samo za kukuruznu silažu), • na suho posipati i izmiješati s 1,5% UBEE 70 (samo za kukuruznu silažu).

Posebno upozorenje !

• Pokošena trava, silaža i druga vlažna ili samljevena krmiva za štalsku hranidbu ne smiju se rasipati po skladištu i oko silosa, držati duže na hrpi ili u hranilištu, jer se brzo zagrijavaju, pljesnive i kvare.

• Da bismo spriječili vrenje i nadmove treba žitarice davati uz silažu i zelena krmiva krupnije samljevena (prekrupa), a mljevenje obaviti uvijek neposredno prije hranjenja.

• Ostatke krmnih obroka treba redovito uklanjati iz valova, a valove držati uvijek čisto i uredno.

• Zbog izlučivanja rijetke balege i proljeva potrebno je s više pažnje održavati čistoću staje, a osobito tijelo krave, rep i vime, što je u svezi s higijenom mužnje i održavanjem manjeg broja somatskih stanica u mlijeku. O 11

HRANIDBA

Piše: mr. se. GoranKiš

Što je kolostrum?

Kolostrum je gust, kremast i žut sekret skupljen iz mliječne žlijezde nakon teljenja krave.

Po definiciji, samo se sekret prvog podoja nakon teljenja može smatrati kolostrumom. Sekrecija drugog pa do osmog podoja (petog dana laktacije) naziva se tranziciono mlijeko jer sastav takvog mlijeka postepeno postaje istovrstan sastavu "običnog" mlijeka (Tablica 1).

Tablica 1: Sastav kolostrumai mlijeka BROJ PODOJA ---~-r---·i--r-·---,------: 1 :2.3 ;4 :5

1 ~

SASTAV

;

- ----,--

!,Kolostrum !:

---

··-

1

illt

--·----,

-:

;i "Obično" i mlijeko I

Tranziciono mlijeko

!

,---,-----,--r----, Suhetvari,% I 23,9 '. 17,9 ! 14,1 ! 13,9 ! 13,6 ; 12,5 ~r-----,--r-r-,--, : Mast.% 6.7 ) 5,4 ; 3,9 ! 3,7 ! 3,5 \ 3,2 ,---,--------r--r-------...----r---\Proteini,% l 14,0 ! 8,4 J 5,1 ! 4,2 l 4,1 ! 3,2 i

.1

j Laktoza. % !Minerali.%

~---, 2,7

l 3,9

I

-

I

l

1,11

I 0,95

l

-----r:;--,--·:----: j 4,4 4,6 ] 4,7 i :

0,87

\

2,4

-. --,.-------r----, I Vitamin A µgldl i 295,0 I I I 13,0 ,---,--------r---i--------1

; Antitijela,%

!

6,0

! 4,2

-,

1

I

! 0,82 ! 0,81

! - I 74,0 !

0,2

l

O,1

i

4,9

i

l 0,74

I

! l I

! )

:

I

l 34,0

t

0,09

!

f

Što su antitijela?

Antitijela ili imunoglobulini su proteini koji se uobičajeno nalaze u sastavu krvi. Ti proteini od životne su važnosti kao dio imunog sistema. Oni pomažu u prepoznavanju i uništavanju bakterija i drugih stranih tijela (antigena) koji su dospjeli u organizam životinje. Budući da antitijela ne mogu proći kroz posteljicu za vrijeme bređosti, ne nalaze se u krvi novooteljene teladi. Kada novooteljena telad posiše dobar i kvalitetan kolostrum, dobije dovoljno antitijela koja se apsorbiraju kroz crijeva. Mnoga istraživanja su pokazala da bez dovoljne količine antitijela u krvi, mortalitet novooteljene teladi dramatično raste u prvih nekoliko dana i tjedana života.

Kako se antitijela bore protiv infekcija?

Kolostrum sadrži nekoliko vrsti antitijela.

Imunoglobulin G (IgG) i imunoglobulin M (IgM) uništavaju antigene ili mikroorganizme koji su

12

ušli u krv (sistemska infekcija). Imunoglobulin A (IgA), treća vrsta antitijela, štiti membrane mnogih organa od infekcija, (osobito crijeva) te sprječavaju antigene od ulaska u krv.

Kvaliteta kolostruma Da bi procijenili kvalitetu kolostruma, moramo uzeti u obzir obje vrijednosti: broj i vrstu antitijela u krvi.

Broj antitijela Vizualna opažanja daju nam dobre naznake o kvaliteti kolostruma (broju antitijela). Gust, kremast kolostrum bogat je antitijelima. V suprotnosti s takvim, rijedak, vodenast kolostrum vjerojatno sadrži nižu koncentraciju antitijela. Na koncentraciju antitijela u kolostrumu utječu brojni čimbenici: • nedovoljno vrijeme suhostaja (manje od četiri tjedna), prijevremeno teljenje, dojenje prije teljenja i istjecanje mlijeka prije teljenja smanjuju koncentraciju antitijela u kolostrumu; • Dob krave - koncentracija antitijela prosječno je viša u starijih krava (>8%) nego u prvotelki (5-6%). Nadalje, starije krave proizvode ko1ostrum s različitijom populacijom antitijela nego mlade, jer su imale više vremena za razvijanje imuniteta prema bolestima koje postoje u stadu; • Pasmina mliječnih krava - holstein krave imaju nižu koncentraciju antitijela (6%) u svojem kolostrumu nego ostale pasmine mliječnih krava: simental, smeđe govedo, jersey (8-9%).

Vrsta antitijela Kolostrum dobre kvalitete bogat je antitijelima koja osiguravaju imunitet za širok spektar bolesti svojstvenih nekom području. Raspon bolesti i vakcinacija kojima je krava bila izložena tijekom života, određuju raspon antitijela koja ćemo naći u kolostrumu. Stare krave rođene i odrasle na nekoj određenoj farmi imaju idealan kolostrum za tele oteljeno na toj istoj farmi. V suprotnosti s tim, im unosna vrijednost kolostruma, Mljekarski list 03/2004.

HRANIDBA nabavljenog

neposredno prije teljenja vrlo je ograničena. Isto tako, telad preseljena unutar prvih 6 do 8 tjedana nakon teljenja može oboljeti od infektivnih bolesti zbog toga što nije primila antitijela specifična za područje na koje je došla.

antitijela unutar sati poslije teljenja. Probava antitijela raste i stanice crijeva brzo postaju nepropusne za antitijela. Za oko 24 sata poslije teljenja, telad izgubi sposobnost apsorpcije neoštećenih antitijela (zatvaranje crijeva). Telad koja ne primi kolostrum unutar 12 sati nakon Količina i vrijeme pravilne hranidbe koloteljenja vrlo rijetko apsorbira dovoljno antitijela strumom da bi stekla adekvatan imunitet. Pedeset posto Kolostrum ima laksativni učinak i stimulira teladi koja odgodi uzimanje kolostruma do 24 normalan rad probavnih organa. Na preživljasata nakon teljenja u nemogućnosti je apsorbirati vanje teladi znatno utječe količina posisanog antitijela, nije zaštićena i mnoga od njih umire. kolostruma i vrijeme hranjenja nakon teljenja.

Koncentracija imunoglobulina G (IgG) (Tablica 2). potrebnog u krvi da bi zaštitila telad od Tablica2: Odnos između mortalitetai količine infektivnih bolesti iznosi 10mg/ml seruma. kolostrumakoji novooteljenotele (holstein) Holstein telad apsorbira samo onda dovoljno IgG posiše unutar prvih 12 sati nakon telenja kada je hranjena s dvije litre kolostruma odmah nakon teljenja i dvije litre 12 sati poslije (Grafikon Mortalitet(%) Količina 1). Ako telad dobije manje od dvije litre kolokolostruma(kg) od 1 tjednado 6 mjeseci struma ili u slučaju kašnjenja s prvim obrokom kolostruma (Grafikon 1b), broj IgG u krvi nije 2-4 15,3 dovoljan da bi mogao spriječiti pojavu bolesti u 5-8 9,9 teladi (manje od 10 mg/ml).

Većina antitijela nađenih u krvi dolazi 8 - 10 6,5 kolostrumom iz prvog obroka. Vjerojatno je manje IgG apsorbirano iz obroka 12 sati, dok je Neposredno nakon teljenja apsorpcija antitijela je samo nekoliko antitijela apsorbirano iz obroka u prosjeku 20%, ali može varirati od 6 do 45%. datog 24 sata nakon teljenja.

Postoji naglo opadanje učinkovitosti apsorpcije Prijenos bolesti kolostrumom Grafikon 1: Utjecajkoličine popijenogkolostrumai vremenahranjenjanakon U nekim sluteljenja u odnosuna prijenosimunoglobulinaG (lgG) iz kolostruma čajevima kolostrum je u krvi sredstvo za prijenos bolesti između krave i a) Prvo hranjenje odmah nakon b) Prvo hranjenje 12 sati teljenja nakon teljenja njezinog teleta. Na pri~ 15 ------------------------mjer, virus goveđe leu5 koze pronađen je u kolostrumu zaražene t.!::::: Kolostrum krave.

To znači, da bi : l0 -.------,~------"'"'""""'(k....a.gl_h,_an"-je...;..nju.;..) ________ _ tele od krave pozitivne na leukozu trebalo od~ I mah biti premještena I OQS-+--------JL----~~----------------iz područja u kojem se .... / ....... a0 .. . ·: ..• otelilo i mora ga se nahraniti kolostrumom zdrave krave.

O 4 8 12 16 20 24 28 32 36 O 4 8 12 16 20 24 28 32 36 Zbog toga je prednost i sati hranjenja nakon teljenja sati hranjenja nakon teljenja potreba čuvanje zamrznutih rezervi kolo-

i ;

IJQ

i

1W(jekarskih~t ().}'2004.

,,.---

--••

■•

■

■

1:3

ENERGETOL II B VISOKO ENERGETSKO-PROTEINSKA DOPUNSKA KRMNA SMJESA ZA KRAVE MUZARE l.jeron spriječava energetski deficit kod krava visoke mliječnosti na početku laktacije 2.jeron pomaže kravi muzari u stvaranju glukoze, odnosno u spriječavnnju pojave KETOZE 3. jer 2 kg ENERGETOLA II B sadrži potrebnu količinu OME GA 3 masne kiseline.

KORISTIMO GA:

SIROVINSKI SASTAV

POMAŽE - DJELUJE

1. DEKSTRINIZIRANI

KUKURUZ - "rezistentni " škrob u kukuruznim pahuljicama ima bypass efekt

- direktan je izvor energije za bakterijsku mikrofloru buraga, pri čemu određeni dio prolazi buragovu barijeru te biva probavljen direktno u crijevima, bypass efekt - os 'ešu·e metabolizam masnih kiselina

2. MAST ZAŠTIĆENA - hidrolizirana mast

- direktan je izvor energije za buragovu rnikrofloru - smanjuje mobilizaciju masti iz tjelesnih rezervi krava muzara

3. ULJARICE - termički su obrađene

- kako su termički obrađene u većem dijelu prolaze buragovu barijeru, bypass efekt - sadrže OMEGA 3 masne kiseline koje pomažu u radu cijelog reproduktivnog aparata (smanjuje pojavu cisti na jajnicima)

4. METIONIN - bypass (mikroinkapsuliran)

- u najvećem dijelu prolazi buragovu mikrofloru te biva probavljenu crijevima kao "dodatna" bjelančevina mlijeka - davatelj je rnetilne grupe (za fosfolipide) čime spriječava zamašćenje jetre, pojavu K.ETOZE

5. PROPILEN GLIKOL i Na propionat

- povisuje koncentraciju GLUKOZE u krvi, smanjuje mobilizaciju tjelesnih masti, spriječava KETOZU

6. KULTURA KVASCA

- povećava broj celulolitičkih bakterija, smanjuje koncentraciju mliječne kiseline

7. MIKROELEMENTI, kelirani

- za proizvodnju enzima koji neutraliziraju štetne oksidacijske tvari

* Kod krava muzara ENERGIJSKI BILANS je NEGATIVAN sve do 6 - 8 tjedana laktacije, a najviši je u samom početku laktacije, pomanjkanje energije nepovoljno utječe na stvaranje gonadotropnih hormona (LB i FSH) zato je

ENERGETOL II B dragocjen IZVOR ENERGIJE. * 2 Kg ENERGETOL II B sadrži neophodnu količinu OMEGA 3 masne kiseline za normalno funkcioniranje reproduktivnog aparata Način davanja:

DIJAGRAM ENERGETSKOG BILANSA H.J.M.

DEFICIT ENERGIJE

-

RJEŠAVAMO SA "ENERGOTOL II B"

~

~ 35

123 <

15

o 12 ~

<

~

OSNOVNI OBROK (VOL. KRMIVA)

5

z

~

-2 -1

O

SUHOSTAJ

1

2

3

4

5

6

LAKTACIJA

7

8

9

10 MJESECI

STANDARDNA LAKTACIJSKA KRIVULJA

PROIZVODI

a) 3 tjedna prije teljenja - od 0,3 do 1,0 kg na dan po grlu b) 3 tjedna poslije teljenja - od 1,0 do 1,5 kg na dan po grlu c)od 4- 8 tjedna laktacije -od 1,5-2,5kgnadanpogrlu ovisno o kondiciji i proizvodnji mlijeka, ENERGETOL II B * kod proizvodnje mlijeka od 40 50 litara dajemo 3,0-3,50 kg na dan ** kod krava muzara loše kondicije daje se dnevno od 2 do 4 kg u trajanju od 15 do 20 dana.

I DISTRIBUIRA

"G.E.R. KOMPANIJA" d.o.o.

Trstenik 20, Buzet * 052/660 229 * ++ 385 (O) 91 660 22 99 KONSIGNACIJA: 1) ZADAR: - "EKOFARM" * Antona Dobrile 3 * 023/340 190 2) KARLOVAC-CRPK Karlovac* Mostanje 49 tel:047/654 460 * fax: 047/654 461 3) HRAŠĆINA-TRGOVIŠĆE- "KONAGRA" d.o.o. tel: 049/458 037

ilrm~s~;If e

U,1!.

•

KRIŽEVCI,Kralja Tomislava22, telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394, mobitel: 091 6170 696 Radnimdanom od 9 do 15 sati

IZPALEK.A PO$LA SAMSTEONA, POTELJENJA VIJENEMAPIJNO Vt.EMENA ZATO ČA$ K.IJCNIJO JEPt.AVI PASMJESTIM SEI/TOPLOJ $TALI

PRODAJA VISOKO KVALITETNIH STEONIH JUNICA CRNI HOLSTEIN - U SUSTAVU SELEKCIJE

Zagreb Žitnja

.J.

b.b.

Kr; lj

1

1

80

T J: O 2 a: 032

udi vam u preko 900 poljoapoteka diljem Hrvat k i u našem rtnom centru "Kalia" a Zitnjaku b.b.

HRANIDBA struma. Ovaj pnmier vrijedi i za krave di jagnosticiranom para tuberkulozom.

s

Načini hranjenja kolostrumom

Količina kolostruma koju tele popije lako se kontrolira kada ono siše iz bočice ili kante s dudom. Da bi se rast bakterija i rizik od bolesti sveo na minimum, sve suđe i sva oprema za hranjenje mora biti čista i pažljivo oprana nakon svake upotrebe, tj. pravilno sterilizirana.

Hranjenje kolostrumom na način da se glava teleta uroni u kantu s kolostrumom nije preporučljivo jer ovakav način teletu može uzrokovati neke probavne smetnje. Iz istog razloga kolostrum se mora davati teladi zagrijan na tjelesnu temperaturu, odnosno 39 °C. Hladni kolostrum trebali bi grijati u vodenoj kupelji, dok bi sav ostatak kolostruma između obroka morali držati u čistoj, zatvorenoj posudi smještenoj u hladnoj sobi ili frižideru.

Teladi koja je nemoćna i slaba da bi sisala sama, pomažemo pomoću esofagalne tube.

Davanje kolostruma na ovaj način teladi može spasiti život, a s druge strane nepravilan postupak primjene ovog pomagala može dovesti i do smrti teleta. Ovu metodu moramo prvo uvježbati sa stručnjakom.

Smrzavanje i rastapanje kolostruma Za dugotrajno čuvanje kolostrum možemo konzervirati zamrzavanjem bez ikakve bojazni da će izgubiti imunosne vrijednosti (razaranja

antitijela). Ovakva praksa je uobičajen način osiguranja dovoljno kolostruma dobre kvalitete.

Kolostrum od odrasle krave, koja je oteljena i odrasla na našoj farmi, trebali bi zamrznuti u paketićima od 1,5 do 2,0 kg, količini dovoljnoj za jedno hranjenje.

Zamrzavanje i zatim ponovno odmrzavanje kolostruma ne uništava antitijela u njemu.

Zamrznuti kolostrum može se odmrznuti, zagrijati i dati novooteljenoj teladi kada smo zabrinuti za njegovu učinkovitost u prijenosu imuniteta.

Ovo može biti slučaj kada je kolostrum od_ naše krave: 1. rijedak i vodenast, 2. sadrži krv, 3. dolazi iz mastitisom zaražene četvrti, 4. od krave koju smo nedavno nabavili ili od prvotelke, 5. od krave koja je počela dojiti prije teljenja ili je imala značajan manjak kolostruma.

Za zagrijavanje kolostruma trebali bi upotrebljavati vodenu kupelj zagrijanu na 45 do 50 °C i prije hranjenja zagrijavati ga na tjelesnu temperaturu.

Nepropusnu vrećicu smrznutog kolostruma jednostavno stavimo u veliku posudu napunjenu mlakom vodom. Temperatura na kojoj zagrijavamo kolostrum pažljivo mora biti praćena da bi izbjegli rizik od uništenja antitijela i da ne opečemo novorođeno tele visokom temperaturom. ■

KOZARSTVO

HRANIDBAKOZAKREPKIM KRMIVIMA Krepka krmiva su najskuplja stavka u hranidbi ..__ ___ P1_·š_e:_p_r_o_f._d_r_. s_c_. _B_or_o_M_io_č_ __, koza te ih treba davati u biološki i ekonomski obrocima za koze ovisi o namjeni proizvodnje (meso, mlijeko), o opravdanim slučajevima. Uzgajivači moraju imati raspoloživosti i vrijednosti volumina umu da su krepka krmiva samo nadopuna volunoznih krmiva te o stanju na tržištu minoznom dijelu. Koncentrat ne smije biti većinski - kako cijene krmiva, tako i kozjih dio krme/ a nedaj Bože jedino krmivo u obroku koza. proizvoda. U umjerenim klimatskim Krepka krmiva u obroku koza Ponekad uzgajivači, u nedostatku voluminozne krme kozama daju više koncentrata što, ne samo da nije poželjno, nego može biti i štetno po zdravlje životinja. Uporaba krepkih krmiva u

16

područjima krepka krmiva daju se kozama namijenjenim proizvodnji mlijeka i mesa.

Koza visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka hranjena voluminoznim krmivima može zadovoljiti uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju mlijeka do tri kilograma.

M(jekarski list 03/200-f.

KOZARSTVO Veća proizvodnja

ostvaruje se uz dodatak krepkih krmiva ili korištenjem vlastitih tjelesnih pričuva.

Koze su preživači i najveći dio njihova godišnjeg obroka čine voluminozna krmiva (paša, zelena pokošena masa, brst, sijeno, sjenaža, itd.) Kada one ta krmiva dobivaju po volji, glavni čimbenik koji uvjetuje proizvodnost grla jest količina pojedene suhe tvari. Uzgajivač može povećati konzumaciju voluminoznih krmiva tako da kozama daje finija voluminozna krmiva, s većim udjelom lista i cvata, a manje stabljike, ili da voluminozna krmiva usitnjava (sjecka), briketira i sl. Dokazana je da je tada, ne samo povećana konzumacija voluminozne krme, nego i njena razgradnja u probavnom traktu. Uz to krepkim krmivima može se poboljšati razina konzumacije voluminoznih krmiva dodavanjem lako probavljivih ugljikohidrata ili bjelančevina.

Međutim, koze za visoku proizvodnju mlijeka trebaju veću količinu krepkih krmiva. Povećanjem količine krepkih krmiva u obroku koza smanjuje se potrošnja voluminozne krme, uz istodobno povećanje količine konzumirane suhe tvari i energije. Konzumacija krepkih krmiva ovisi o fizikalnoj formi obroka, ukusnosti voluminozne krme te o činjenici je li koncentrat u obliku smjese ili ne. Koze često radije jedu određena krepka krmiva, a pojedina krmiva potpuno ili djelomično odbacuju. Događa se, često, da u istom stadu neke koze krepka krmiva biraju prema njihovom ukusu, a ostale prihvaćaju sva krmiva bez obzira na okus. Može se zamijetiti da su mlađe koze izbirljivije od starijih. Također je dokazana da koze tijekom cijele godine nisu jednako zainteresirane za krepku krmu i da je to pona1v1se pod utjecajem fiziološkog stanja životinje i vanjskih čimbenika (ponajprije količine i kakvoće voluminoznog dijela obroka i temperature zraka). U koza je najveći rasip krepkih krmiva pred kraj gravidnosti i u ranoj fazi laktacije, što je i razumljivo jer su tada uznemirene i nervoznije.

Krepka krmiva dopuna su voluminoznom dijelu obroka sa svrhom balansiranja hranjivih sastojaka koji mu nedostaju. Koze brzo reagiraju na ukusnost krmiva, brže nego goveda i ovce. U stanju su utvrditi u smjesi postojanje malih količina mesnog brašna loše kakvoće (do 1 %) .

Pokvarena, pljesniva, zamrznuta, užegla krmiva, kozama se ne smiju davati, na što treba obratiti osobitu pozornost, u hranidbi gravidnih koza jer lako može doći do pobačaja. Sam sam bio

M!jekarskili,st 03/2004.

svjedokom pobačaja 40 koza u stadu nakon što su jele zamrznuta zelje.

Crtež 1:]ešnost krmiva u koza 100

T- šećerne Melasa

80

60

J • Suncokret

•

Sačma uljane repicetip 00

• Lucerna • Kukuruz • Sojina sačma • Ječam

• •

Rezanci šećerne repe Sačma uljane repice tip O

•

40

repe ili trske

60 % masno mesno brašno

• Zaštićena mast • 50 % masno mesno brašno

20 • Životinjskamast

o U Prilogu je prikazana ljestvica ukusnosti krmiva prema višegodišnjim francuskim istraživanjima. Neka krmiva, npr. mast, riblje brašno, mesna i mesna koštano brašno, mogu osjetno reducirati ukusnost krmnih smjesa. Ukusnost krmiva ovisi i o njegovom podrijetlu, botaničkoj vrsti, tehnološkom postupku pripreme itd.

Krepka krmiva kozama se mogu davati u obliku cijelog zrna (rjeđe i manje poželjno), mljevena te u obliku peleta i krmnih smjesa. Obroci koji sadrže visok postotak krepkih krmiva, više od 75 % od ukupne konzumirane suhe tvari, mogu izazvati acidozu.

Krepka krmiva u obroku gravidnih koza Koze visokog genetskog potencijala, za proizvodnju mlijeka početkom laktacije, ne mogu konzumirati dovoljno hrane za podmirenje energetskih potreba. One tada crpe pričuve masti nakupljene tijekom gravidnosti. Tako dobro hranjene koze u vrijeme gravidnosti imaju velike energetske pričuve u obliku trbušne masti koje mogu iznositi i 30 % mase trupa.

17

KOZARSTVO Uzgajivačima je osobito važno skrenuti pozornost na hranidbu koza u zadnjoj trećini gravidnosti, kada je najintenzivniji razvitak fetusa (osobito imajući u vidu činjenicu da mliječne pasmine koza često nose dvoje, troje, pa i više jaradi), a mogućnosti konzumacije voluminozne krme su ograničene. Zbog intenzivnog razvitka fetusa (jedan, dva, tri, rjeđe više), posebno su naglašene potrebe za glukozom odnosno ugljikohidratima. Stoga je prijeko potrebno da obrok gravidnih koza sadrži dovoljno škroba kako bi se na taj način povećala proizvodnja propionata u buragu i bjelančevina koje sadrže glukogonične aminokiseline. To znači da u obroku moraju biti zastupljene žitarice (kukuruz, ječam, zob, pšenica) i sačme (sojina, suncokretova, uljane repice ...), ili druga bjelančevinasta krmiva (lucerna npr.).

Porodna masa i živahnost novorođene jaradi, kao i postnatalni mortalitet u visokoj su svezi s hranidbom koza tijekom gravidnosti. U to vrijeme kozama treba davati voluminoznu krmu visoke kakvoće i dodatak krepkih krmiva. Udio krepkih krmiva u obroku visokogravidnih koza treba postupno povećavati, tako da kod jarenja iznosi 0,4 - 0,5 kg ST/100 kg žive vage. Provedena su određena znanstvena istraživanja u inozemstvu i u nas o utjecaju razine krepkih krmiva u obroku gravidnih koza na proizvodne rezultate nakon jarenja. Alpina i sanske koze pozitivno reagiraju na veću količinu krepkih krmiva u obroku zadnjih 6 tjedana gravidnosti, većom porodnom masom jaradi, manjom smrtnošću jaradi do odbića, laktacija im traje duže, imaju veću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka i ukupnu proizvodnju mlijeka, mliječne masti, bjelančevina

Koze na jaslama i laktoze u laktaciji. Neki istraživači navode da koze hranjene s većim udjelom koncentrata tijekom posljednje trećine gravidnosti u slijedećoj laktaciji daju 20 do 30 L mlijeka više.

Praktične norveške preporuke za hranidbu gravidnih koza su: • Od 8. do 3. tjedna prije jarenja 30-50 % iznad uzdržnog dijela obroka, • Od 3. tjedna do jarenja 80 - 100 % iznad uzdržnih potreba.

Međutim, treba imati na umu da razina konzumacije značajno opada 2-3 tjedna prije jarenja. Pri hranjenju koza krepkim krmivima treba imati u vidu količinu i kakvoću voluminoznog dijela obroka, kondiciju i razvijenost koze te dob i proizvodnost u prethodnoj laktaciji.

Nažalost, naši kozari često u ovome rade pogrješku, dajući svim kozama istu količinu koncentrata. Starijim kozama i kozama niže proizvodnosti dovoljno je dati 100 do 200 g, a mršavim, visokoproizvodnim i mlađim kozama od 700 do 800 g krepkih krmiva dnevno.:=:}

EDUKACIJA

~,UiJ~rnDA lil1 .m ~-------------------,

U razdoblju od 20. - 23. siječnja 2004. godine educirani su djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu HZPSS) u okviru programa «Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja».

-------------------

18

Edukacija je sadržavala teoretski i praktični dio s ispitom nakon kojega su djelatnici dobili certifikat o završenoj edukaciji. U sklopu teoretskog dijela mr. se. Alen Džidić sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu djelatnike je upoznao s anatomijom i fiziologijom vimena, sekrecijom mlijeka, načinima strojne mužnje i pravilnom postupku strojne mužnje, tipovima izmuM!:fekarski list 03/2004.

EDUKACIJA zišta, te higijenom mužnje i održavanju strojeva za mužnju. Drugog dana djelatnici su prošli praktični dio upoznavanja s proizvodnim programom tvrtke «WestfaliaSurge», dok su u poslijepodnevnim satima posjetili gospodarstvo obitelji Piškorić u mjestu Trema kod Svetog Ivana Žabno, te farmu gospodina Marijana Hartmana u Svetom Ivanu Žabno. U prostorijama tvrtke ispitivana je ispravnost pulzatora i vakuum pumpe. Trećeg dana djelatnici su upoznati s proizvodnim programom tvrtke «Delaval» u Rovišću. Zadnjeg dana edukacije djelatnici su posjetili Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje smo praktično testirali ispravnost pulzatora i vakuum pumpe.

Pri obavljenoj edukaciji obavljen je ispit teoretskog znanja, potom im je uručen certifikat o završenoj edukaciji potpisan od dekana Agronomskog fakulteta prof. dr. se. Jasmine Havranek i predstojnika Zavoda za mljekarstvo prof. dr. se.

Dubravke Samaržije. Edukaciju je završilo trinaestero djelatnika HZPSS-a i to iz više županija.

HZPSS kupio je dva mjerna uređaja za mjerenje ispravnosti rada pulzatora, a u planu je i kupnja mjernih uređaja za mjerenje kapaciteta

Slika 1: Polazniciedukacije- djelatniciHZPSS, g. FranjoSitek i mr. se.Alen Džidić ffllll.... "'I!!!!!

pumpe. Svi zainteresirani poljoprivrednici koji posjeduju uređaj za strojnu mužnju trebali bi se javiti svojem područnom djelatniku HZPSS-a kako bi obavili provjeru ispravnosti rada pulzatora i vakuum pumpe. Nadamo se da će ova edukacija biti tek početak snimanja stanja strojeva za mužnju u Republici Hrvatskoj i otklanjanja potencijalnih neispravnosti u radu stroja za mužnju na gospodarstvima radi što kvalitetnije proizvodnje mlijeka. ::.J

VETERINARSTVO

STERILITET ILIJALOVOST GOVEDA Sterilitet ili jalovost ženskih životinja je poremećaj u reproduktivnoj funkciji, tj. životinja nije sposobna za oplodnju, nošenje ploda ili rađanje živih i za život sposobnih potomaka.

organa junice su nedovoljno razvijeni jajnici, mala maternica i smežurana stidnica s radnicom.

Svaku uočenu nepravilnost u građi spolnih organa junice moramo prijaviti selekcijskoj službi da bi se proučila njihova nasljednost i spriječilo njihovo širenje.

U uzgoju mliječnih goveda svrha nam je imati jedno telenje u 365 dana, odnosno 305 dana laktaciju i 60 dana suhostaj.

Ako je krava jalova, taj period se produžuje i dolazi do gubitaka u vidu liječenja i proizvodnje mlijeka jer se produžuje servisni period. Jalqvost dijelimo u prirođenu i u stečenu jalovost. Cak u 20 % ukupne jalovosti nije moguće utvrditi pravi uzrok.

STEČENA JALOVOST. Uzrok stečene jalovosti su upalne promjene na pojedinim dijelovima spolnih organa junice ili krave, ciste na jajnicima, te nepravilno držanje i hranidba krava prije poroda i u puerperiju (babinju). Zarazne ili parazitarne bolesti također mogu uzrokovati privremenu ili trajnu jalovost krave, junice ili bika.

Upala spolnih organa (maternice, grljka, radnice) posljedica je ozljeda nastalih porodom životinje ili kao posljedica bolesti koje se javljaju u puerperiju: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna infekcija (lokalna i opća), puerperalna intoksikacija.

Ciste na

~

,~ ...; p:; S

PRIROĐENA JALOVOST. U tu skupinu jalovosti spadaju prirođene nepravilnosti u građi spolnih organa junice. Najčešće su nasljedne (genetske) prirode pa takve životinje moramo isključiti iz uzgoja. Nepravilnosti u građi spolnih

Mljekarski li5t 03/2004.

19

VETERINARSTVO jajnicima se učestalo javljaju u visoko mliječnih krava (laktacijski sterilitet), a posljedica su nedostatne ishrane vitaminima (A, D, E, beta-karoten) i mineralima (kalcij i fosfor). Ciste se javljaju i kod pretilih (predebelih) životinja. Posljedica cisti na jajnicima su: tjeranje u nepravilnim razmacima, izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnje vrijeme veterinari uspješno liječe ciste na jajnicima hormon-

skim preparatima, a hormonskim lijekovima može se regulirati i spolni ciklus.

Da bi spriječili pojave bolesti u razdoblju nakon poroda, a posljedična tome i moguću jalovost, junicu ili kravu moramo držati u čistim i prozračnim stajama prije i poslije poroda.

Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), a mineralni i vitaminski dodatci (stočna cigla ili kamen) - obvezatni. _J

Bolesti koje se često javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza i ležanje poslije poroda.

ZAOSTAJANJE POSTELJICE. Kod krava posteljica normalno izlazi za 6 do 10 sati, međutim, neki stručnjaci smatraju da je taj period duži - čak do 24 sata.

U slučaju da posteljica ne izađe u spomenutom vremenu, govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti.

Zaostajanje posteljice može biti posljedica grča maternice ili brzog zatvaranja grljka nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). Može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i iscrpljujućih poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa. Teškoće pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice uzrokovane hranidbom 20

različitim krmivima

mogu dovesti do pojave zaostajanja posteljice. I vrlo mali dio posteljice zaostale u maternici predstavlja žarište infekcije. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije očistila" treba pozvati veterinara, a ne smije sam pokušavati izvaditi posteljicu jer nestručno čišćenje može biti pogubno za kravu.

Puerperij ili babinje je razdoblje nakon poroda u kojem se spolni organi krave vraćaju u stanje prije graviditeta (bredosti). Izlaskom zadnjeg ploda započinje puerperij. U goveda purperij traje od 4 do 6 tjedana, i u tom se razdoblju na spolnim organima odvijaju brojne promjene radi uspostave spolnog ciklusa, odnosno mogućnosti koncepcije goveda.

UVRTANJE I IZVAIAMATERNICE Izvala maternice bolesno je stanje u kojem se rog maternice, u kojem je bio plod, najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica izađe kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se uvrće i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova počne "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu vlasnik treba uzeti čistu plahtu, staviti ispod maternice da se ne vuče po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.

PUERPERALNA INFEKCIJA. Sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda ima povoljne uvjete za razvoj patogenih mikroorganizama. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po čitavom organizmu govorimo o općoj puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava Mljekarski li,st 03/2004.

u· P/A

MINSK

TRACTOA

WORKI

NAPOMENA: Sve cijene suizražene bezPDV

VETERINARSTVO

javlja se iz spolnih organa iscjedak neugodnog mirisa, stidnica može biti natečena i zacrvenjena, -dolazi do pada mliječnosti, gubitka apetita, prestanka preživanja, povišene temperature, začepa i proljeva. Kravu treba odmah liječiti jer krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa čak i uginuće.

PUERPERALNAINTOKSIKACIJA. Osim klica, na spolne organe ili čitav organizam krave mogu djelovati i otrovi klica (toksini) koji se, također, nalaze u maternici. Djelovanje im je slično kao i kod puerp. infekcije, a krajnji ishod bolesti može biti i smrt krave.

LEŽANJE POSLIJE PORODA. Uzroci ove bolesti su mnogobrojni, međutim, često je nemoguće utvrditi razlog zbog kojega životinja ne može stati na noge. Krava ili junica može leći prije poroda i nastaviti ležati nakon poroda. U užem smislu o ovoj bolesti govorimo kad ne znamo pravi razlog ležanja krave. Uzroci su najčešće vezani uz sam porod i ozljede koje nastaju kod teških i dugotrajanih poroda (kao npr. nagnječenje pojedinih dijelova porođajnog kanala) i uz deficit ili nesrazmjer minerala u

hranidbi tijekom bređosti. Krave koje leže nakon poroda imaju normalan apetit, jedino su slabe u stražnjem dijelu tijela i najčešće se same dignu nakon 2 do 3 dana, ali i nakon desetak dana.

Ispod krave treba staviti puno stelje i okretati je par puta dnevno. Kravu treba odmah liječiti da ne bi došlo do komplikacija (nagnječenje, proljevi ..).

PUERPERALNA PAREZA. U narodu se još naziva "mliječna groznica", iako nema pojave groznice. Ova bolest se javlja u visoko mliječnih krava koje su dobro hranjene, posebno krmivima koja sadrže puno bjelančevina. Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mlijeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle. Životinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela.

Bolest ne prolazi spontano već životinju treba odmah liječiti.

Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka 0/AM, mineralni kamen ili cigla), posebno kravama hranjenim s puno bjelačevina u obroku. ■ Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica f.Qli"e i mreže· Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Pol vno: Mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme Partner:

Ned agro d.o.o. , Mekušanska

=-11111 BROUWERS =--EQUIPMENT

22

(\\ ~-

\ ~

O\::aJ

cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM:098/365-857, e-mail: ~agm@.hLhtn.d.hr

.lffjekarski list m/200-1:.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

KAKO MOŽEMO PRIDONIJETI DOSLJEDNOJ PROVEDBI SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ Da bi Sustav kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj, dobro funkcionirao važno je dobro poznavati, razumjeti i definirati sve ključne procesne točke i obavljati sve propisane radnje te svakodnevno nadzirati njihovo provođenje! f

,

V

V

"I

V

PONOVIT CEMO JOS JEDNOM STO SVE TREBA CINITI DA BI REZULTAT SVAKE POJEDINE FAZE BIO DOBAR «PROIZVOD ILI USLUGA»

1. Suradnja između korisnika usluga i SLKM-a podrazumijeva uredno obostrano potpisan ugovor o poslovnoj suradnji vezan uz obavljanje laboratorijske analitike mlijeka.

2. Isporuka mlijeka počinje na gospodarstvu i mora se obavljati svaki dan jednako kvalitetno i uvijek u isto vrijeme.

Proizvodnja i primarna obrada mlijeka ne trpi oscilacije niti u vremenu niti u pristupu pri obavljanju svih radnji u primarnoj obradi mlijeka.

3. Mlijeko se mora isporučivati u inoxposudama koje je moguće lako prati, lako sušiti tj. održavati uvijek čistima.

Posude izrađene od različitih plastičnih ili drugih materijala neprimjerene su za čuvanje i prenošenje mlijeka. Posude hrapavih i teško čistivih površina, nepravilnih oblika s tzv. "mrtvim rubovima)) treba isključiti iz upotrebe jer ne podnose postupke pranja i sušenja na visokim temperaturama na duže vrijeme.

4. Donošenje adekvatnog inox-pribora za uzimanje uzoraka mlijeka obveza je svakog isporučitelja mlijeka !

ZAŠTO? • Prije svakog uzimanja uzorka mlijeko treba dobro promiješati • Uzeti proporcionalan, reprezentativan uzorak mlijeka • Vlastiti pribor mora biti opran, osušen i dezinficiran u vlastitom gospodarstvu, zajedno a mljekarskom opremom (korištenje tuđeg pribora ne preporuča se) • Pribor uvijek nositi u posudi s najmanjom količinom mlijeka, nikako umotan u bilo kakve materijale ili druge posude 5. Za trajnu i besprijekornu suradnju pri isporuci i kontroli mlijeka (komunikacija sa SLKM-a) potrebno je odrediti nositelja gospodarstva koji će biti nositelj jedinstvenog laboratorijskog broja - JLB-a.

6. Pri isporuci mlijeka svaki isporučitelj mora svakodnevno donositi identifikacijsku karticu s bar-kodovima.

U slučaju uzorkovanja bar-kod naljepnice ne smiju izostati. Svaki isporučitelj mlijeka dužan je pažljivo koristiti barkod naljepnice čuvajući ih u identinastavak na str. 25

Mfjekarsla list 03/200"1.

23

'1<

Poštivanje pravila dobre proizvođačke prakse u primarnoj proizvodnji i isporuci mlijeka uvijek je bilo važno, a sada i ubuduće moramo im posvetiti osobitu pozornost!

Rezultati

svake faze procesa u Sustavu kontrole mlijeka, imaju značaj "proizvoda", a svrha nam je da rezultat svake faze bude "dobar proizvod".

Vrlo je važno da proizvod ili usluga koja proizlazi iz pojedine faze procesa predstavlja ulazni proizvod u sljedeću fazu.

Pogreška u bilo kojoj fazi ili bilo kojem segmentu dovodi u pitanje svaku aktivnost koja iza toga slijedi.

Svaki korak sustava kontrole mlijeka prikazat ćemo detaljnije i sagledati značaj svakog pojedinog segmenta.

"NAŠ JE GLAVNI CILJ UČINITI SVE, DA POSTIGNEMO DOBAR ULAZ I PRETVORIMO GA U DOBAR IZLAZ"

~ E-

zw u

C)

o:::..::: Cf)

~ ~

:'.\]

~ C)

-~ ..... ~

]

·"'

~

PRA\'OVRE~fEN PROPISANE DOBRA POŠTIVA~J ISPRAV~O I I PRAVILNI DOBRA t'Pl TAI DOPRE~fAMETODE I INFOR,tATIKA RlJKO\'A~· PRAKSA IHLAĐE~JE POSTUPCI

ROCES

RAKA

.:r::

<c: ,u

oE-

C/')

c.,

o:::..::: Cf)

E-

<c:

~

:::r:: ~

VALJAN UZORAK TEMELJ JE ZA DOBRU LABORATORIJSKU ANALITIKU, DOBRE REZULTATE RADA, TE DOBRU I PRAVOVREMENU INFORMACIJU KORISNICIMA

~

IZ HRVATSKOGSTOČARSKOG CENTRA fikacijskom predlošku.

7. Bar-kodovi se štampaju u SLKM-a a poštom se periodično šalju svim isporučiteljima mlijeka na kućnu adresu 8. Za planiranje novih bar-kod naljepnica, potrebno je prat1t1 dinamiku potrošnje naljepnica i na vrijeme isporučiti nove, a ovo praćenje zadatak je SLKM-a. Ukoliko iz bilo kojih razloga (gubitak ili oštećenje) ipak isporučitelju ponestane bar-kod naljepnica potrebno je obratiti se SLKM-a za dodatne nove naljepnice uz obrazloženje.

9. Za ispravnu komunikaciju s korisnicima i za pravovremenu isporuku bar-kod naljepnica i

ostale dokumentacije moramo imati točne podatke o svakom isporučitelju mlijeka 10. O Sustavu kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj, o načinu uzimanja uzoraka mlijeka i mnogim drugim važnim temama educirali smo korisnike usluga putem «Mljekarskog lista», orgamziramm edukacijama na pojedinim područjima ili pojedinačno kroz odgovore na pritužbe. Za dobro funkcioniranje Sustava kontrole mlijeka, neophodno je obavljati sustavne edukacije i stalno usvajati propisane upute.

Temelj ovog i svakog drugog posla. svakako je educirani izvrsitelj

Isporučujući mlijeko, gospodarstvoje korisnik usluga SLK.NI-a,a istovremeno i vrlovažan subjekt sustava

Slika 2. Mjesto isporukemlt/eka - sabiralište 1. Sabiranje mlijeka mora se obavljati svakodnevno u isto vrijeme, prema planu i radnom vremenu sabirališta kako mljekara odredi!

2. Želimo skrenuti pozornost na baktericidnu fazu mlijeka, tj. isporuku mlijeka najkasnije 1,5 sat nakon mužnje.

3. Preporuka je sabirati mlijeko dva puta dnevno (večer-jutro) kako bi isporučitelji mlijeka odmah nakon mužnje predali mlijeko na hlađenje

4. Napomenuli smo da je isporučitelj mlijeka prvi subjekt sustava koji stalno mora usvajati nove edukacije, a ranije prihvaćene stalno primjenjivati. Drugi subjekt je prema tome osoba koja sabire mlijeko i mora biti edu-

Ml:fekarski list 03/2004.

cirana za ispravno obavljanje toga posla, a posebno za uzimanje uzoraka mlijeka.

5. Upute o uzimanju uzoraka mlijeka moraju se u cijelosti poštivati. Isporučitelji mlijeka dužni su nadzirati postupak uzimanja uzoraka. Poštivanje upute i pravilno izvođenje postupaka od velike je važnosti za ispravnost uzorka.

6. Zadatak sabirača je, dakle, uzimanje i označa­ vanje uzoraka bar-kod naljepnicom.

7. Nakon uzimanja uzoraka, a prije zatvaranja kašete, sabirač je dužan popuniti predatnicu za uzorke mlijeka i staviti je u kašetu sa uzorcima.

8. Kašetu za uzorke potrebno je također zapečatiti predviđenom bar-kod naljepnicom.

9. Uzorke je potrebno čuvati u rashladnim tijelima.

10. Prva točka hladne linije je sabirno mjesto, računajući da se poštuje isporuka mlijeka odmah nakon mužnje tj. mlijeko se ne smije čuvati u neadekvatnim uvjetima na gospodarstvu.

25

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA 11. Primopredaju mlijeka i uzoraka sabirač mora predati vozaču svakodnevno. Primopredaja podrazumijeva obostranu razmjenu, tj. uzoraka i prazne ambalaže za naredna uzimanje uzoraka mlijeka.

12. Sabirač mora (mljekari i laboratoriju) prijaviti novog isporučitelja mJijeka ili odjaviti dotadašnjeg.

Mljekara ima određene kriterije za odobravanje «STATUSA ISPORUCITELJA MLIJEKA».

13. O hlađenju mlijeka i uzoraka te ispravnosti raspoložive opreme i higijene u sabiralištu mora brinuti sabirač mlijeka.

14. Neizostavni je zadatak obavljanje organoleptičkog pregleda mlijeka i obavljanje alkoholnog pokusa kao selektivnih postupaka za prihvatljivost mlijeka pri isporuci.

Uzimanje uzoraka mlijeka Slika 3: Cjelokupni postupak uzimanja prosječnog uzorka mlijeka u koliko proizvođač isporučuje mlijeko u više posuda prikazuje shema:

~

"' s!:

:, ....I

:, ....I

s E

g

C\J

osuba mlJt"k"1·

2 :luzm su p<1štivac1radnu uputu

2

J::i:nrok1 mli1t:ka a i pravila pr or ·wn !nosu tJ reprezentativna li :..! 11z111v,;

E

1

?,_pošti

8 Prosječni uzorak proizvođačkog

4. uzora uzimati 1sporučiteljevim pnborom u prisustvu isporučitelja mliJ ka S.svi moraju bm educiramza obav1 ljanje toga posla s uvierenjem o IL<XOIIJEA -...__....· o posobljen t1 1 uv1 žbanosu

mlijeka za laboratorij Ispražnjena kanta postaie posuda za uzimanje prosJečnog

velikog uzorka mlijeka

Mljekomjerza mjerenje količine mlijeka ~ mora biti "umjeren·, lj. ~ atestiran od strane DZNM,

1. Identifikacijsku karticu i bar-kod naljepnice štampa i isporučuje SLKM na adresu svakog isporučitelja 2. Bar-kod naljepnice sadrže jedinstveni labpratorijski broj (JLB), za svakog isporučitelja omogućuje njegovo prepoznavanje, tj. čitanje jedino u laboratoriju pri identifikaciji uzoraka i laboratorijskoj analitici na svakom pojedinom analizatoru pomoću bar-kod čitača.

li li li li .,

Slika 4: Označavanje uzoraka mlijeka

Slika 5: Označavanje i uzimanjecrvenoguzorka te prosječnog uzorkasabirnogmjesta 1. Bar-kod naljepnicu na crveni uzorak stavlja

sabirač

prije stavljanja «pečat» naljepnice na kašete.

2. Prosječni crveni uzorak uzima vozač 3. Zaštitnu bar-kod naljepnicu preko čepa za uzorak sabirnog mjesta i za uzorak robnog proizvođača stavlja vozač.

4. Primopredaju mlijeka i uzoraka obavljaju sabirač i vozač, uključujući isporuku prazne ambalaže 5. ZA OSIGURANJE HLADNE LINIJE U TRANSPORTU I ZA UZORKE BRINE VOZAČ SVE KLJUĆNE TOČKE PROCESA, NA KOJE UVIJEK TREBA OBRATITI POZORNOST l DOSLJEDNO PROVODITI RADNE UPUTE, BIT ĆE PRIKAZANE I OPISANE U NAREDNIM BROJEVIMA MLJEKARSKOG LISTA, UKLJUĆUJUĆI I KOMPLETNU LABORATORIJSKU ANALITIKU. RADI LAKŠEG RAZUMIJEVANJA, A I ZBOG OPSEŽNOSTI MATERIJALA SVI SEGMENTI BIT ĆE PRIKAZANI NA NAĆIN KORAK PO KORAK I TO U NAJKRAĆIM CRTAMA. li

26

.l//jekorski list 0:J/200-i.

GOSPODARSTVO

POSLOVNO UDRUŽIVANJE U GOVEDARSTVU OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA Grgić Piše: doc. dr. se. Zoran

grlom kao socijalna a ne proizvodna kategorija, i s muznošću često ispod svih granica prosječno mogućih, imala su isti poticaj po grlu kao i suvremena farma koja je potpuno profitalbilna.

Podupirani su svi uzgajivači, ali nije došlo do značajnijeg napretka u proizvodnji mlijeka. Prosječna muznost nije se povećala ni približno koliko dopušta genetski kapacitet grla i koliko omogućava cjelokupni sustav potpore proizvođačima. Povećanje otkupa mlijeka u pojedinim godinama su rezultat visoke otkupne cijene koju je određivao manjak mlijeka na domaćem tržištu. Nerealno visoke otkupne cijene s dodatnim poticajima stimulirale su veći broj proizvođača samo da zadrže malo osnovno stado, a ne da povećavaju prosječnu muznost. Tako danas imamo preko 75% proizvođača s manje od 5 muznih grla i svega 5% proizvođača s više od 10 muznih grla. Nepovoljno je to za goli opstanak, a loša je osnova za bilo kakav razvitak.

U posljednje vrijeme česte su izjave proizvođača mlijeka i goveda kako su uvjeti poslovanja nepovoljni i da su pred poslovnim odlukama napuštanja ili drastičnog smanjenja obujma postojeće proizvodnje. U uvjetima stalnog nedostatka mlijeka i goveđeg mesa u nas, bio bi to dodatni udarac na proizvodno potrošne bilance u ovoj grani, ali i poljoprivredi uopće.

Gospodari se žale na priznatu kakvoću mlijeka koja određuje prodajnu cijenu, te sušnu godinu koja nije omogućila proizvodnju dostatnih količina kvalitetne hrane za stoku, a nestašica krmiva je značajno povećala cijenu hrane na neuređenom domaćem tržištu. Sličan nered na tržištu goveda uzrokovao je probleme i uzgajivačima tovne junadi. Troškovi hranidbe značajno su povećani zbog potrebe da se nedostatno i nedovoljno kvalitetno krmiva iz vlastite proizvodnje dopuni kupljenom hranom koja je skuplja nego obično. Prodaja tovne junadi je, uobičajeno, otežana jer se svodi na uzgoj u kooperaciji ili prodaju prekupcima, a u oba slučaja dohodak proizvođača prelijeva se otkupljivačima.

Moje mišljenje je, prema člancima u Mljekarskom listu, dosta dobro poznato. Postojećim uvjetima treba se prilagoditi ili se mora napustiti "ekonomski sustav" govedarske proizvodnje.

Previše je novca u posljednih 10-ak godina potrošeno kroz poticaje i naknade, subvencionirane kredite i ulaganja u službe državne potpore, a nema odgovarajućih pomaka. Unatoč dobrim primjerima koji su iz malih obiteljskih gospodarstava prerasli u vrlo kvalitetne male i srednje farme, nemamo kritičnog broja proizvođača koji su svojim poslovanjem u potpunosti spremni odgovoriti zahtjevima otvorenog tržišta.

Dugo, predugo se u sustav potpore provlačilo „sve i sva". Gospodarstva s jednim muznim

Grafikon 1: Struktura proizvođača mlijeka 10-15 krava 4%

16 i više krava 1%

1-3 krava 61%

Može se reći da je za naše proizvođače na izmaku ,,7 godina debelih krava", a vrlo je upitna koliko i kako su spremni za „mršave godine". Gospodarstva koja su na vrijeme iskoristila sve ili većinu stimulativnih mjera agrarne politike, akumulirala su dovoljno sredstava za unapređenje proizvodnje, ali velika većina (prema priloženom nastavak na 29. str.

Mijekarski list 03/2004-.

27

KONTINUIRANO Rješenja za preradu

INOVATIVNI

...

u prehrambenoj

.,

~_.___,.......,.._·R·

industriji

MONDOMIX

'

HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva isporučuje mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 5 5 zemalja kod proizvodnje različitih proizvoda. Čast nam je prezentirati se kao vodeći proizvođač u ovom području. Pored Mondomiksera isporučujemo još i raznovrsnu prerađivačku opremu prilagođenu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a postojeće prilagođavamo uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit ćemo vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.

Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja Haas - Mondomix b.v.

Reeweg 13 1394 ZH Nederhorst den Berg The Nctherlands Zastupnik

vDRENv

Te!:+ 31 294 256999 Fax: +31 294 253099 e-mail: sales@mondomix.nl www.mondomix.nl d.o.o. Tel/fax: +385 51255 583

QMEGA

PROGRAM:

BESPLATNI SAVJETI!

-mužnia u kante ,;,mliekovodi -izmuzišta

Vullnčeva 10, 10310 lvanić Grad

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE!

Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr OPREMA ZA FARME

GUfflEX 1,Imlll

GOSPODARSTVO

grafikonu o strukturi proizvođača mlijeka) nema realnih uvjeta za opstanak, a kamoli razvitak kada se primijene jasna pravila o kakvoći i otkupnoj cijeni mlijeka, te primijene novi sustavi potpore.

Dio proizvođača je prepoznao važnost strukovnog udruživanja i pozitivnog lobiranja u interesu proizvođača. Osim toga, postavlja se pitanje važnosti poslovnog udruživanja malih proizvođača kako bi se što učinkovitije postavili prema tržištu, ali i cjelokupnom sustavu potpore koji počinje s isticanjem važnosti većih i efikasnijih poslovnih sustava.

OSNOVNE PRETPOSTAVKE UDRUŽIVANJA Poljoprivredni proizvođači u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama već se dugo udružuju u različita strukovna udruženja kako bi racionalnije koristili suvremenu mehanizaciju, lakše nabavljali selekcijski materijal, brže i učinkovitije koristili nove tehnologije, bolje odgovorili na zahtjeve otkupljivača, prerađivača i izravnih potrošača proizvoda.

Farmerske organizacije malih i srednjih poljoprivrednih sustava u zemljama Istočne i Srednje Europe u analizama ekonomskih stručnjaka Europske unije određena su kao mjesta unaprjeđenja dohotka proizvođača i popravljanja njihova položaja na tržištu inputa i outputa (repromaterijala i gotovih proizvoda).

Važno je pritom istaći, kako uloga i djelovanje farmerskih udruženja nisu jednosmjerni.

Zaštita farmerskih poslovnih interesa moguća je samo kada farmeri - članovi udruženja svojom tehnologijom proizvodnje i ostvarenim proizvodnim rezultatima (visina proizvodnje, proizvodnja po grlu, troškovi vlastite proizvodnje hrane, proizvodnih cijena mlijeka i prirasta u tovu i sl.) odgovaraju mjerilima suvremene proizvodnje i poslovanja u sustavu poljoprivredne proizvodnje i prehrambenoj industriji.

To znači, da se i proizvođači moraju uklapati u zahtjeve i poslovne planove prerađivačkih i trgovačkih poduzeća s kojima su, u određenim uvjetima, također povezani preko specifičnih udruženja.

U zemljama s naprednom tehnologijom dugom tradicijom, te "jakim" proizvođačima

M(jekarski list 03/2004.

udrugama proizvođača interesna udruženja se iz neprofitnih razvijaju i u različite oblike profitnih subjekata.

Tako farmeri pojedinačno ili kao članovi udruženja sudjeluju u različitim vlasničkim odnosima u poslovnim subjektima (hladnjače i sušare voća i povrća, destilerije voćnih napitaka i alkohola, klaonice i mesnice, mljekare, pakirnice, trgovačke kuće i dr.).

Pritom ponekad može doći do sukoba interesa farmera - kao proizvođača i "dioničara", ali su odnosi i uloge u pravilu čvrsto zakonski uređeni, pa su veći problemi rijetki.

S obzirom na razvijenost odnosa u poljoprivredi i cjelokupnom gospodarstvu u nas, možemo u prvom redu govoriti o strukovnim udrugama poljoprivrednika i potrebi njihova širenja sa stajališta unaprjeđenja tehnologije proizvodnje, te korištenja neiskorištenih mogućnosti.

Kako je to već uobičajeno u ovoj rubrici "Mljekarskog lista", pozornost i raspravu ćemo usmjeriti na govedarsku proizvodnju i proizvodnju mlijeka.

POTREBA ZA UDRUŽIVANJEM PROIZVOĐAČA

Danas je u razvijenom svijetu vrlo teško naći proizvođače - farmere koji nisu na neki način uključeni u različite strukovne i profitne udruge.

Potreba za udruživanjem proizvođača proizlazi iz stalnog i brzog napretka te stalnog praćenja razvitka poljoprivrednih tehnika tehnologija.

Svako veće zaostajanje za mjerilima suvremene tehnologije uzrokuje odstupanje od tržišno priznatih odnosa proizvodnih cijena i prihoda, pa zbog gubitaka i nemogućnosti obnove suvremenih kapaciteta proizvođači još više zaostaju za sve novijim tehničkim rješenjima.

Gospodarski i stručni razlozi u uvjetima međusobne bliske povezanosti više činitelja u lancu proizvodnje, podrške proizvodnji, transferu tehnologije, plasmanu glavnih i sporednih proizvoda u poljoprivredi određuju istovremenu uključenost proizvođača i u nekoliko udruženja.

Problemi proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima su mnogobrojni i na

29

GOSPODARSTVO različite

su načine, sa stajališta tehnologa, ekonomista, eminentnih domaćih stranih stručnjaka i "stručnjaka", prikazivani i objašnjavani na stranicama Mljekarskog lista.

Nedovoljna upućenost proizvođača, nepoznavanje tehnologije držanja i hranidbe grla, te relativna neučinkovitost cjelovitog sustava podrške rezultiraju nedovoljnim iskorištenjem tehnološkog potencijala goveda koji se mjeri odstupanjem ostvarene proizvodnje mlijeka i prirasta teladi od mogućnosti prema selekcijskim rezultatima.

Ova neučinkovitost stručne podrške obuhvaća primjenu znanstvenih istraživanja, nova tehnička rješenja, selekcijski rad, zdravstvenu zaštitu životinja i sl., a posljedica je loše organizacije i neutvrđene odgovornosti u cijelom sustavu prijenosa informacija i realizacije u praksi.

"PREDNOSTI" I "NEDOSTATCI'' PROIZVOĐAČKIH UDRUGA Prednosti poslovnog udruživanja Osnovne prednosti proizvođačkih udruga ogledaju se u mogućnosti zajedničkog djelovanja i većeg utjecaja proizvođača u području proizvodnje i prometa govedarskih proizvoda.

U uvjetima manjka mlijeka za otkup nije bilo većih problema pri plasmanu proizvodnje obiteljskih gospodarstava. Sustav proizvođačka prodajnih cijena (osnovna cijena, poticaji države i mljekara) omogućavao je relativno dobar gospodarski položaj proizvođača mlijeka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Jednostavan financijski mehanizam povezanosti kvalitete i otkupne cijene odredit će tako opstanak proizvođača na otkupnim listama.

Sigurno je kako, posebice mali, proizvođači mogu udruživanjem brže doći do informacija o tehničkim rješenjima, te tako povećati proizvodnju po muzenom grlu s istovremenim zadovoljenjem standarda kvalitete mlijeka.

Na početnom stupnju udruživanje proizvođača radi unaprjeđenja proizvodnje nema obilježja poslovnog udruživanja, nego je upućeno na ubrzanje prijenosa tehnologije i tehničkih rješenja u praksu.

Prema modelima otkupa mlijeka u većini gospodarski razvijenih zemalja i u nas će se, potpuno sigurno, trošak sabiranja mlijeka 30

"prebaciti" na proizvođače, što će dodatno smanjiti prostor proizvođačima pri sadašnjem "prikrivanju" proizvodnih gubitaka u govedarstvu.

Udruživanje više manjih proizvođača stvaranje određenih proizvođačkih lanaca s povoljnim rasporedom sabirnih mjesta može značajno smanjiti troškove sabiranja koji u praksi ponekad čine i preko 35% osnovne otkupne cijene.

Nakon tog prvog stupnja povezivanja može se u određenim prilikama i u krugu naprednih proizvođača očekivati viši oblik povezivanja koji će uključiti zajedničku nabavu inputa, korištenja usluga veterinarske, selekcijske, savjetodavne i sličnih službi u svrhu racionalizacije troškova i povećanja učinkovitosti.

Koji su nedostatci poslovnog udruživanja proizvođača?

Svako poslovno udruživanje znači svjesno žrtvovanje dijela vlastite osobnosti i podređivanje zajedničkim interesima.

To je uvjetno rečeno, nedostatak pri udruživanju jer svatko se nerado odriče mogućnosti da potpuno samostalno odlučuje o planiranju i provođenju vlastite proizvodnje.

Zato je pri samom osnivanju udruga potrebno jasno odrediti i razgraničiti poslovne interese članova udruge, kako bi se mogla istaći korisnost svake skupine proizvođača (veliki-mali, vrlo dobri-manje dobri) pri formiranju udruženja. ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI U PODRUČJU UDRUŽIVANJA PROIZVOĐAČA Poslovno udruživanje uzgajivača goveda, odnosno proizvođača mlijeka i goveđeg mesa gotovo je nužnost kada govorimo o učinkovitom nastupu na otvorenom tržištu.

Gotovo je sigurno da će postojati različiti oblici otpora, posebice zbog loših iskustava naših proizvođača s dosadašnjim oblicima udruga, zadruga i sličnog.

Uspješnost provođenja koncepta udruživanja proizvođača radi unaprjeđenja proizvodnje i povećanja profita ovisit će o stupnju međusobnog povjerenja i zajedničke koristi proizvođača, prerađivača (mljekarska i mesna industrija), te sustava stručne podrške (znanstvene institucije, savjetodavna, selekcijska i veterinarska služba ... ). U

Mljekarski list 03/2004.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Već duže vrijeme hrvatski su stočari u teškoj situaciji, suočeni s porastom cijena stočne hrane zbog prošlogodišnje suše kao i zbog pada cijena njihovih proizvoda.

Kukuruz je jedna od ratarskih kultura čijom smo cijenom konkurentni u svjetskim razmjerima, a ujedno je i važna sirovina u stočarstvu. U proteklim godinama proizvodili smo kukuruza dovoljno za vlastite potrebe i izvozili smo ga pa je u 2002. godini vrijednost izvoza iznosila 16,9 mil.

USD.

Ta odluka daje rezultate jer je u trenutku donošenja odluke cijena dosegla 1,60 kn/kg i to s trendom rasta koji je zaustavljen, a uzgajivačima stoke osigurana je sirovina za proizvodnju po pristupačnijoj cijeni.

Aktivnosti resornog Ministarstva nisu zaustavljene samo rješavanjem problema visoke cijene kukuruza jer se javlja i veliki problem plasmana domaće stoke na tržištu, budući da ju je bilo nemoguće prodati bez obzira na cijenu. Poremećaj na tržištu je uzrokovan istovremenim porastom cijena sirovina i padom otkupnih cijena Proizvodnjakukuruza u razdoblju1998.-2003. godine junadi i svinja. U EU i 2002.

2003.* 1998.

1999.

2000. I 2001.

JM pojedinim zemljama na000 ha I 378 407 407 384 389 I 406 šeg okruženja došlo je do Kukuruz tona 1 975 120 2135 452 1 526 167 2 211 519 2 500 478 1 694 819 povećane ponude junadi i tiha I 5,27 5,56 3,93 I 5,45 6,13 I 4,16 svinja te su pristupile Izvor: Državni zavod za statistiku m1erama subvenc1omranja izvoza tih proizvoda i • -očekivani podatci za 2003. na taj način je u našu zemlju dolazilo znatno Uz kontinuirani porast zasijanih površina u jeftinije meso iz drugih zemalja. posljednjih 5 godina vidljivo je i da prirod po Tako je, primjerice, prosječna cijena junadi hektaru raste sve do 2003. godine kada je zbog tijekom druge polovice siječnja 2004. godine katastrofalne suše pao i prirod po hektaru i iznosila 11,04 kn/kg, što je ujedno i najniža ukupni prirod. Sve je to rezultiralo da je cijena simentalskih bikova u tom razdoblju veleprodajna cijena (bez PDV-a), po kojoj se proteklih šest godina, a uz to ima i tendenciju kukuruz prodavao između trgovačkih subjekata u pada. Tijekom 2002. godine, i u prva četiri siječnju 2004. godine, bila u rasponu od 1,20 mjeseca 2003. godine, cijene junadi bile su kn/kg do 1,50 kn/kg ili u prosjeku 1,34 kn/kg što osjetno više nego uobičajeno (od 14 do 17 je 10 lipa više u odnosu na prethodni mjesec. kn/kg). Te više cijene zasigurno su potaknule Vrijedi istaknuti da to nije maloprodajna cijena mnoge proizvođače da napune «tovilišta», odno(po kojoj su seljaci mogli kupovati kukuruz) jer je sno poljoprivredna gospodarstva, i time se poveona još malo viša. Očekivao se i daljnji porast ćala ponuda potkraj 2003. godine. Ipak, glavni je cijene kukuruza jer je jedan dio sudionika na uzrok poremećaja na tržištu uvoz jeftinog i tržištu zadržavao uskladišteni kukuruz očekujući subvencioniranog mesa. U odnosu na prošlu godiveću cijenu. Ministarstvo poljoprivrede i šumarnu cijene su trenutno u Republici Hrvatskoj niže stva je u listopadu 2004. godine uvelo izvoznu za 28 %, dok su u odnosu na razdoblje 1997.carinu na kukuruz, ali ta mjera nije dala očekivani 2002. godina niže za 18 %. rezultat jer je cijena i dalje bila u rastu.

Na tržištu svinja tijekom siječnja mjeseca ove Zbog svega navedenog, a kako bi se popravilo godine evidentirana je osrednja ponuda na gotovo stanje na tržištu, Vlada Republike Hrvatske je do- svim stočnim sajmovima, dok je potražnja vrlo nijela Odluku o preferencijalnoj carinskoj kvoti mala. Cijene svinja su uglavnom od 8 do 10 pri uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda, kn/kg, u prosjeku 8,71 kn/kg. Cijene svinja su odnosno - točnije - kukuruza. Tom odlukom trenutno najniže u posljednje četiri godine. U odobrena je kvota za uvoz 150 000 tona kukuruza odnosu na prošlu godinu cijene su niže za 12%. po O% carini.

I

Ml/ekarski list 03/2004.

I

31

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Na ovako tešku situaciju dodatnu zabrinutost izaziva vijest o odluci EU Odbora za svinjsko meso o uvođenju izvoznih subvencija u iznosu od 40 €/100 kg za svinjske polovice i komade te 25 €/100 kg za prsa s potrbušinom. Namjera EU je primjena ovih iznosa od 27. siječnja, a odnosila bi se na sve ne-članice EU izuzev zemalja pristupnica, Bugarske i Rumunjske.

Uslijed svih tih informacija, kao i niza kontakata s uzgajivačima stoke, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

predložilo je Vladi Republike Hrvatske, (koja je to i usvojila) da se krene u interventni otkup junadi i svinja. Prema podatcima Gospodarskog interesnag udruženja «Croatiastočar» riječ je o višku od oko 2 000 grla junadi i 10 000 komada svinja. Za interventni otkup je osigurano 6.000.000,00 kuna za koje se očekuje da će to biti dovoljan iznos za otkup po što povoljnijoj cijeni za hrvatske uzgajivače stoke.

Također ćemo u «Mljekarskom listu» objaviti sve detalje o provedbi otkupa. □

Piše:Krešimir]akuš, dipl. ing.

Tržišni informacijski sustav započeo je s radom 1996. godine. Početak razvoja vezan je za Agronomski fakultet u Zagrebu. Razvijao se u sklopu međunarodnog projekta «Razvitak službi za potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima» unutar jedne od šest sastavnica. Od 1997. godine nalazi se u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a od lipnja 2002. godine postaje sastavni dio Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Mora se istaći da je TISUP obujmom

I Grupa

proizvod;mliječni proizvodi

mliJ-.e-ko-

Prema planu rada, TISUP uskoro namjerava pokrenuti grupu proizvoda mlijeko i mliječni proizvodi. Namjera je da se mjesečno informira sve zainteresirane o cijenama i kakvoći mlijeka u otkupu, u prvu ruku na razini države, a kasnije i po županijama kao i o mjesečnoj količini otkupljenog mlijeka. Također prikupljale bi se i ostale informacije o cijenama mlijeka i prerađevina u veleprodaji i maloprodaji. U / suradnji s inozemnim MIS organizacijama objavljivale bi se cijene mlijeka i prerađevina s inozemnog tržišta. Prateći stanje na ino-tržištu bile bi objavljivane i aktualnosti s tog tržišta kao i određene informacije i mjere koje važe u Europskoj uniji kako bi proizvođači i ostali sudionici bili informirani o funkcioniranju tog I dijela tržišta. Ujedno svim proizvođačima mlijeka omogućeno je besplatno korištenje svih mogućnosti TISUP-ove web stranice od pregleda svih informacija koje TISUP redovito ažurira do besplatne mogućnosti pretraživanja kao i predaje ponude i potražnje svih poljoprivrednih proizvodanaopcijiAgroBurza. ___ _ 1

I

I

svojih današnjih aktivnosti osjetno premašio onu razinu za koju je, zajedno sa stručnjacima Svjetske banke, prvotna ocijenje-no da je u ovom razdoblju iza nas realno dostižna. Danas ga čini mladi četveročlani tim koji od 450-500 suradnika i stručnjaka na terenu prikuplja redovito informacije o stanju, cijenama i određenim prognozama zbivanja na poljoprivrednom tržištu.

Zasad TISUP obrađuje pet skupina proizvoda: informacije i cijene o voću i povrću tjedno se prikupljaju na veletržnicama, tržnicama i prodavaonicama; cijene stoke, mesa i mesnih prerađevina prikupljaju se dvotjedno na oko 80 % stočnih sajmova u RH, mesnim industrijama i mesnicama; cijene žitarica, uljarica, riba i ribljih prerađevina mjesečno dok se informacije o cijenama agrarnih inputa (sjeme, sadnice, gnojivo, stočna hrana i sredstva za zaštitu bilja) prikupljaju polugodišnje.

TISUP surađuje i sa sličnim stranim organizacijama, a i dio je međunarodne baze (AgriMisnet) u kojoj se razmjenjuju podatci o cijenama poljoprivrednih proizvoda u zemljama srednje i istočne Europe. Ažurira i niz drugih baza podataka o cijenama primjerice žitarica, uljarica na inozemnim burzama ili mesa u EU. Na temelju prikupljenih informacija redovito se izrađuju nepristrana, aktualna izvješća o stanju na poljoprivrednom tržištu kako bi se pružila pravodobna i pravovaljana informacija o tržištu poljoprivrednih proizvoda radi povećanja njegove preglednosti na nacionalnoj, regionalnoj i na određenoj proširenoj internacionalnoj razini.

TISUP-ova izvješća o cijenama, tendencijama i stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uopće, aktualna i godišnja, nezaobilazna su za izradu primjerice marketinških i poslovnastavak na str. 36

32

M(jekarski list 08/2004.

10.

ZMP-MLIJEKO/FORUM 18. / 19. ožujak 2004 I Berlin

Tržište mlijeka 2010 Kako opstati na tržištu?

ZMP Zentrale Markt- und Preisberichtstelk Bonn / Bertin www.zmp.de/milchforum 18.ozujak 200--l *Posjet regi_iiDumrnerstort R, 1 k' /proizvođačka i znanstveno istraživačka regija *Dobrodoslica i otvaranjt: iztožbenog prostom *prezentacija tvrtki i njihovih proizvoda .:,po~Jo,·nodmzcnjc i \ ečera 19.\.lŽl~iak_ *Pred-;ta ·!janje tvrtki za distribuciju i preradu mlijeka *Ak1u·1lnoekonomsko stanje njemačkih proizvođača mlijeka ·:,p ·!jedice budućih ekonomskih zbivanja /Njemačka i Ma,far-;1.. rategija trgovanja/ status mliječnih proizvoda Ćimbenica razvoja EU i svjetskog trzišta / mogući trend cijena ·'Praktično iskustvo u širenju proizvodnje - ekonomski rezultati *Kako ostvaritizaradu u proizvodnjimlijeka -Ključni elementi u proizvodnji/ iskustva iz SAD-a -Ključni elementi u preradi i prodaji/ iskustvo mljekarskog koncerna *Rasprava i završna riječ Detaljnije informacije o konferenciji možete naći na web stranici http//www .zmp.de/milchforum

f4_~

t

,

endelin Ruf fsichtsratsvorsitzender der ZMP

s

sler ftsfllhrer der ZMP

Haurt ')'!Onsorender Veranstaltung:

-

fCtHumana Milchunion

(

....

Dr. Pl.EPER

,--~-, -

.,t

d.,

2ENTIS

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

o

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: • predispiranje: po5hJe svake mužnje provesti ispiranje potapaniem muznih jedinica po mogucnosti u mlaku vodu· odgovarajućim ćetKama oastraniti grublje nakuoine nečistoća Naoomena; ispiranje ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do k.oagulacije kazeina. te da se lakše isplahne mliJećna emulzI1a.

- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople voae otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 jogurt-čaše). U pripremljenu otopinu potopit, muzne Jedinice I po potrebi četkom odstraniti akupine nečistoca.

• ispiranje: rn zne Jedinice isprati mlakom vodom (može i vruć:o

SLUtBA fEHNICKE PRIMJENE MARKETINGA INDUSTRIJE

IDI 031-513-593.

fax:031-513-503

PRODAJA

te 1, 031 .

513. 577; fax: 031 -513 -503 SAPONIA

mojteč

ve imate (03 31/513-593) n od možete dob kiranje? Vre6

'i;ii

'=

..._-.:_·

iij "

» Visokokvalitetne gibljivecijevizaprehrambenu industriju U ponudije nekolikotipovasilikonskihi PVCcijeviovisnoo potrebi: • Za protokalkohola(pivo,vinoi sl.),mlijekai mlječnih masti,voćnih sirupa,mineralne vode,jestivihuljai sl.

• U promjerimaod 2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado 20bara.

» Visokokvalitetne gibljivecijeviza industrijsku namjenu U ponudije nekolikotipovagumenihi PVCcijeviovisnoo namjenii potrebi: • Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenicai sl.), za odzračivanje i otprašivanje, zaparui vruću vodudo 210C. • U promjerima od 10mmdo 150mms radnimtlakomod 6 barado 20bara.

TEHNO-HIDRAULlll pr hrambene cij v· IH.:11/33 23 111 TEL: 11/33 23 21D FU:11/33 23 311 Ili: 111/33 23 111 E-IAIL: prodaja@tehno-hidraulik.hr; UHICU li. li · 10437IEIIIVJE/UlllJE

Vaša su goveda na paši?

SCHAUMANN Leckmasse Prednosti Leckmasse • Laka primjena • Otporna na kišu • Vrlo ukusna • Vitamini • Mikroelementi Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65

42000 Varaždin te!: 042 / 642 210

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 / 350 463

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Aktualna Ponuda rasplodnih junica, kukuruza, pšenice, ostalih žitarica i uljarica, svinja, jabuka i ostalo Trenutno se na TISUP-ovoj web AgroBurzi nudi 670 junica za rasplod. 80 bikova za klanje, -L4S0tona kukuruza po cijem od L3."i-l.60 kn/kg, 1200t pšenice po cijeni od 1.55-1,66 kn/kg, ostale rasplodne i tovne stoke. Sve ostale ponude i potražnje kao i detaljne informacije o ponuđaču i potraž.itelju možete besplatno preuzeti na web stramci www.tisup.hr pod opcijom AgroBurza ili na broj telefona 01/610-66-85. Ujedno možete besplatno objaviti ponudu i potražnju svih poljoprivrednih proizvoda samostalnim unosom na web stranici ili na broj telefona 01/610-66-35.85. nih planova, investicijskih elaborata i studije izvodljivosti. Vlasnici i direktori poduzeća, velika državna poduzeća, javne ustanove u realizaciji i kontroli nabave poljoprivrednih proizvoda mogu

postaviti uvjete kupovine ili provjeriti konkurentnost svojih dobavljača, što i čine, stoga je informacija o trenutnim cijenama zanimljiva i ponuđaču i kupcu.

Redovitim, stalnim praćenjem tržišta TISUP je postao nezaobilazan u pripremi pojedinih mjera državne poljoprivredne politike, izvor podataka za osiguravajuća društva, banke, carinu, veletrgovce i proizvođače, kao i podloga i izvor raznih seminarskih, diplomskih ali i magistarskih radova i disertacija. Informacijama koje nudi pomaže u odgovorima na pitanja koja zacijelo muče sve poljoprivrednike, a i ostale: trebam li prodati sav urod, trebam li odabrati sekvencijalnu prodaju ili prodati sve kasnije, trebam li prodati na lokalnom tržištu, u nekoj drugoj županiji ili inozemstvu, isplati li se ulagati u tehnologiju koja će proizvode dovesti nekoliko tjedana ranije na tržište te kada uopće započeti, ili završiti proizvodnju i sl. ■

PISMA ČITATELJA

~:

Ul[J{\,. ~

~·~ ~

LE(4[]Wl3 ~ ~ Ja sam proizvođač i predavač mlijeka već više od 20 godina. Sada trenutno isporučujem mlijeko Vindiji. Sadanje utvrđivanje kvalite mlijeka nikako ne mogu objasniti, a vjerujem niti 90 % ovakovih kao ja, pa vas molim da nam to na osnovu podataka koje vam dostavljam objasnite i objavite u narednom Mljekarskom listu.

Do navedenih prosječnih Pojedinačni uzorak Prosječni uzorak Mjesec vrijednosti nijesam u stanju s.s.

M.O. M.O. s.s. doći pa vas molim da vi to po2 246 000 V. 470 000 kušate izračunati ili u koliko VI. 994 000 155 200 269 907 nijeste u stanju to napraviti da 977 000 240 000 1 244 751 192 573 VII. se obratite laboratoriju da oni VIII. 236 000 898 633 320 271 1 395 000 to objasne, jer vjerujem da oni 518 000 580 000 to mogu.

IX. 672 000 203 000 825 432 302 886 Ujedno vas molimo da X. 132 000 500 439 753 654 2 798 000 nam objasnite zašto laborato1960000 217 500 XI. 116 000 2 341 811 rij ne vrši 2 puta utvrđivanje 81 000 107 442 607 025 XII. 188 000 M.O. mjesečno. Koliko je to predviđeno uputstvom za uzimanje uzoraka, koje je izdao samo laboratorij i ako se uzorci uzimaju u pravilu 3 puta mjesečno, a treći uzorak se nigdje ne objavljuje.

U nadi da ćete udovoljiti ovom zahtjevu, a vjerujem i velikoj većini proizvođača mlijeka.

o'a:fu~-Ot.<-<.,~ I Unaprijed se zahvaljujem.

86

p.

~

llljekarski list O.'J,/:!00-f.

~ O

ODGOVOR

DGoyoR IZ HRVATSKOG STOCARSKOG CENTRA Sastavio: TomislavAnđelić, dr.vet.med.

Odobrila:mr. se.Ana Dakić

Poštovani!

Kako smo Vaš pismeni dopis dobili od Hrvatske mljekarske udruge prema kojoj ste ga uputili i tražili objašnjenje, zamoljeni smo od strane HMU-a da kao institucija kompetentna za tematiku sustava kontrole kvalitete mlijeka i objašnjenja rezultata ispitivanja damo adekvatan odgovor.

Prije svega moramo spomenuti kako nam je bilo veoma teško utvrditi točan identitet proizvođača iz podataka u dopisu jer ste dopis pisali vlastoručno i parafirali ga samo svojim potpisom bez drugih konkretnih podataka (mi smo ga definirali kao «Petar Simić, Glina»), a u HMU-u su naveli kao da se radi o «Petru Šiniću, Glina».

Iz tako šturih i na kraju prema nama i netočnih podataka u dopisu, provjeravajući u bazi podataka SLKM-a sve proizvođače sa prethodno navedenim imenom i prezimenima u mjestu Glina te konačno uspoređujući rezultate ispitivanja koji su nam bili jedini orjentir za traženjet utvrdi!i smo da se radi o gosp. PETRU SUZNJEVICU, Donje Selište 32, 44400 Glina sa JLB 523103 (jedinstveni laboratorijski broj).

Obzirom da ste zamolili da se odgovor objavi u sljedećem broju «Mljekarskog lista», s naše strane također zamoljavamo Uredništvo da objavi preslik Vašeg potpisa iz spomenutog pismenog dopisa kako bi čitateljstvo moglo vidjeti razloge ovako detaljiziranog, ali po nama opravdanog uvoda u odgovor.

Navedeni podatci u dopisu predstavljaju rezultate ispitivanja broja somatskih stanica i broja mikroorganizama na Vašim uzorcima mlijeka učinjenim od 05. do 12. mjeseca 2003. godine u SLKM-u Križevci s utvrđenim prosječnim vrijednostima broja istih za pojedini mjesec.

Do navedenih prosječnih vrijednosti (koje ste prepisali u dopisu netočno za pojedine mjesece) došlo se izračunavanjem geometrijske sredine. Od uspostave Sustava kontrole mlijeka 08. 09. 2002. godine konstantno smo obavještavali proizvođače mlijeka na koji način tumačiti rezultate analiza mlijeka koje dobiju na kućnu adresu. Tako je na poleđini analiza mlijeka za 09., 1O. i 11. mjesec 2002. godine bilo objašnjeno kako se izračunava

Afljekarski li,st 03/2004.

NA PISMO

ČITATELJA

prosječna vrijednost

broja somatskih stanica i broja mikroorganizama. Isto tako je tijekom proteklog razdoblja putem «Mljekarskog lista» bila objašnjavana ista tematika te su svi proizvođači mlijeka imali prilike upoznati sustav kontrole mlijeka i tumačenje rezultata ispitivanja.

«Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka» (N.N. br. 102 od 17. listopada 2000. god.) stupio je na snagu 01.01.2001. godine i u članku 15. je točno definirano kako se izračunavaju prosječne vrijednosti svih parametara kvalitete mlijeka (mliječna mast, bjelančevine, broj somatskih stanica, broj mikroorganizama).

Prosječna vrijednost broja somatskih stanica izračunava se kao geometrijska sredina utvrđena u zadnja tri ispitivanja (tri mjeseca). Za jedan mjesec dovoljna je jedna analiza.

Prosječna vrijednost broja mikroorganizama izračunava se kao geometrijska sredina za zadnja dva ispitivanja (dva mjeseca). Za jedan mjesec potrebna je jedna analiza.

U istom Pravilniku u članku 12. određeno je sljedeće:

«Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom slučajnog izbora kod najmanje sljedećeg broja uzoraka: 1. dva za utvrđivanje udjela mliječne masti; 2. dva za utvrđivanje udjela bjelančevina; 3. jedan za utvrđivanje broja mikroorganizama; 4. jedan za utvrđivanje broja somatskih stanica; 5. jedan za utvrđivanje točke ledišta; 6. jedan za utvrđivanje pojave rezidua;» Koordinatori laboratorijskih ispitivanja SLKM-a tri uzeta uzorka tijekom mjeseca biti usmjeren na potrebna ispitivanja definirana Pravilnikom tako da se nikada ne može znati koji parametri će biti ispitani na pojedinom uzorku mlijeka. Temeljem navedenog SLKM može na dva uzorka mlijeka obaviti potrebna ispitivanja definirana Pravilnikom, a treći uzorak se evidentira da je identificiran na ulazu u laboratorij, ali se ne usmjerava na ispitivanje što ne mora biti slučaj sljedećeg mjeseca.

Vjerujemo da ćete biti zadovoljni sa odgovorom, a ukoliko imate potrebe za dodatnim objašnjenjem možete nas direktno kontaktirati bilo pismenim putem bilo putem telefona.u određuju koji će od minimalno mlijeka svakome proizvođaču

37

OBAVIJESTI

rJ

(~J1 7~'1(1Vl;I. ,~~,

~~nf17r mljekarski 111za zv_'!_nje

.11111

0JldJ,~~l✓' !JJ~ -.1~~ISJLIU~~ tehn,car

-~

Piše: mr. se. FranjoMarek Srednja gospodarska škola Križevci - u suradnji s Hrvatskom Zato je 1994. godine mljekarskom udrugom, Agronomskim fakultetom, Prehramu tadašnjem Ministarstvu prosvjete i športa, isho- beno-biotehnološkim fakultetom i nizom stručnjaka zaposlenih u preradi mlijeka - nastoji za našu mljekarsku djelatnost dila sve potrebne dokumente za školovanje mla- osposobiti mlade radnike na razini srednje stručne spreme. deži zvanja MLJEKAR (trogodišnje školovanje), ~ 2002. godine za zvanje MLJEKARSKI TEHNIHrvatska mljekarska udruga je primjerom CAR (četverogodišnje školovanje). pokazala koji je način formiranja mladih mljekarskih stručnjaka najbolji, te je izabrala dvoje uče­ Sve ovo vrijeme škola radi na poboljšavanju nika prvog naraštaja mljekarskih tehničara i kvalitete školovanja mladih mljekarskih kadrova. dodijelila im stipendiju. Očekujemo da to učinite i 1999. godine u našoj je školi, kao rezultat vi! međunarodne suradnje na razini Vlade Republike Smještaj učenika može biti u Učeničkom Hrvatske i Vlade Kraljevine Nizozemske, započeo domu u Križevcima (koji je zasebna ustanova), a s radom novi rnljekarski praktikum. Svrha otvaranja mljekarskog praktikuma za učenike je stjeca- Srednja gospodarska škola Križevci će učenicima stipendistima dati sve prednosti pri upisu. nje praktičnih znanja iz područja mljekarstva.

Voljni smo na svekohku suradnju!

Mljekarski praktikum je upisan u Registar prerađivača mlijeka pri Ministarstvu poljoprivrede S poštovanjem! ::I i šumarstva RH. Poslove obavljaju učenici pod direktnim vodstvom nastavnika. Škola ima govedarski praktikum, staju za držanje krava na vezu i staju za slobodno držanje krava, te prateće objekte (izmuzište, priručnu mljekaru, strojarnicu, sjenik, silos, gnojište i dr.)

U stajama je smještena 40-50 krava, ženska telad i junice. Škola posjeduje sljedeće praktikume: ratarski, voćarski, vrtlarski i strojarski praktikum.

Iz navedenog je razvidna, da naša škola može podučiti svoje učenike u proizvodnji i preradi mlijeka i to od polja do mliječnog proizvoda.

I OPf'.:e■• I a ata Budući mljekarski tehničari u prvom razredu Ih • kupnl• • ilarallalu, d..,..tnlu, lcN1Ya uče proizvodnju a u ostalim razredima preradu pieurea ... ,. mlijeka. Učenici kvalitetno realiziraju nastavni program i stječu potrebna znanja za većinu radnih mjesta u mljekari za koja je potrebna srednja stručna sprema (laboratorij, pogon, teren). ČEKOVI po tekućem računu Nije zanemariva ni činjenica da završetak školovanja kod nas omogućava nastavak školovanja, tj.

051,JEK 031/200160BJELOVAR043/241222 studij na fakultetima i visokim učilištima.

POZEGA 034/272922 KOPRIVNICA 048/621478 Uvjereni smo da u vašoj tvrtki postoji VIROVITICA033/725541 SISAK 044/524432 VINKOVCI 032/331622 VRBOVEC 01/2728765 potreba za zamjenom· zaposlenika. Zato smo slobodni zamoliti vas da planirate zapošljavanje :a:nc:mm, školovanih mljekarskih stručnjaka koji su znanje stekli u našoj školi.

POUOPRIVREDNICI

KREDITI

··~

Za kliiente banke

Dlfan1ca

38

Mljekarski list 03/2004.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

moto za ožujak MLIJEKO RASTENAPOLJU, PovećatiNašmaksimalno proizvodnju rAu)j]~ OJJ®tf~O na svakom OPG-u gdje je to moguće.

a,

,u,

a:

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJAN.JA I PRI.JEDLOZI Sa primjerima OPG-a iz prakse nastojim potaknuti što više poljoprivrednika - proizvođača mlijeka da krenu putem, od nule do 3 odnosno 5 krava, prema srednje velikim proizvođačima s najmanje 10 do 15 krava. Kroz nekoliko godina prerast će u velike proizvođače mlijeka s najmanje 30 do 60 muznih krava, a poslije toga oni poduzetničkog duha - u prave poduzetnike s više od 60 krava.

Primjer jednog sabirališta.

Starigrad - Koprivnica I tako, razgovaraju proizvođači mlijeka, njih trojica, Mladen Petričević, Pero Mahovlić i Stjepan Piskač. Mladen ima 2 krave, Pero 3 i Stjepan 3 krave. Bijaše to u proljeće 1999. godine.

I tako njihov razgovor dođe i do poljoprivrednog savjetnika, kako bi bilo dobro da se negdje u ulici otvori sabiralište mlijeka i postavi laktofriz. A, koliko vas ima - pita savjetnik? Pa ima nas trojica, a ima i onih koji imaju 1 do 2 krave. A ako bi se otvorilo sabiralište, mogli bi imati i koju kravu više. Recite vi nama jel bi se mogle dobiti kakve junice na kredit - bilo je drugo pitanje poljoprivrednom savjetniku. Bi, mogle bi. I tako malo poljoprivrednici, malo savjetnik, malo terenci mljekare. Svatko je odradio svoj dio posla Otvoreno je sabiralište mlijeka u Starigradu u Koprivnici, u OPG-u Mladena Petričevića. Kako je brzo išao razvoj kod Pere Mahovlića i Mladena Petričevića mogli ste pročitati u dosadašnjim brojevima Mljekarskog lista.

Ml.fekarski list 03/2004.

Starigrad je, u stvari, periferija ili predgrađe Koprivnice. Nije to više selo, to je grad. To je kao i u Njemačkoj ili u Austriji. Manji grad, periferija većega grada, a ono gospodarska dvorišta, staje, krave gnojišta. I nikome štala i krave ne smrde.

Ta svi vole mlijeko.

Poslovi oko uređenja sabirališta, kredita i kupnje bređih junica, prva telenja, u jesen prva sjetva ljuljeva, postavljanje laktofriza i ode godina. Sabiralište s laktofrizom kapaciteta 100 litra otvoreno je početkom 11. mjeseca 1999. godine.

I prvi dan skupi se 70 litara mlijeka.

EVO KAKO SE POVEĆAVALA PROIZVODNJA MLIJEKA NA SAMO JEDNOM SABIRALIŠTU U KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI GODINA

2000.

2001.

2002.

2003.

PROSJEČNO

DNEVNO

MJESEČNO

100 litara 200 litara 400 litara 600 litara

3 000 litara 30 000 litara 6 000 litara 60 000 litara 12 000 litara 120 000 litara 18 000 litara 180 000 litara

GODIŠNJE

Plan za 2004. godinu - već je postavljen laktofriz za 800 litara dnevno 2004.

I 800 litara I24 000 litara [240 000 litara [

Koliko je na ovo sabiralište dolazilo i koliko dolazi dnevno, mjesečno i godišnje novca, izračunajte sami. Do novaca ne možeš doći ako nešto ne proizvedeš. A tu su još i izlučene krave i muški telići.

UVOZ MLIJEKA Samo na jednom sabiralištu, od 2000. godine sa 8 proizvođača mlijeka, do kraja 2004. godine sa svega 12 proizvođača, smanjio se uvoz mlijeka u Hrvatsku za ukupno 63 auto cisterne od po 10 000 litara mlijeka, ili ukupno za 630 000 litara, a u vrijednosti od 1,890.000 kuna ili oko 246.000 EUR. Da li je to bilo moguće postići u prošlih 5 godina, da Hrvatska više ne uvozi mlijeko i da

39

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA uzgoji sasvim dovoljno kvalitetnih rasplodnih junica za remont i proširenje matičnog stada.

Pročitajte iz ovog primjera, pročitajte iz primjera pojedinih OPG-a.

To su dokazali proizvođači mlijeka na području Koprivničko Križevačke Županije.

Kako se do ovih rezultata došlo?

• Zasijavanjem travnjaka i smanjenjem površina pod kukuruzom.

• Ishranom krava zelenom masom i sjenažom + sijeno+ kukuruzna silaža.

• Napajanjem ženske teladi nakon 12 dana starosti mliječnom zamjenicom.

• Prodajom muške teladi sa 2 tjedna starosti, odmah nakon kolostralnog mlijeka.

• Prestankom tova muške teladi i junadi.

• Sve većim smanjivanjem i prestankom držanja svinja, oslobađanjem prostora i hrane za ženski pomladak i uzgoj bređih junica.

• U 4 godine nije prodana niti jedno žensko tele, već se uzgajaju junice za vlastite potrebe remonta i povećanje broja krava.

Još jedan primjer iz prakse i dobro razradenog razvojnog programa.

Nikada nije kasno!

Kruno Novoselec, rođen 1975., iz Koprivničkog Ivanca.

Na ovom gospodarstvu 1997. godine bile su samo 2 krave koje su držali Krunini djed i baka.

Kada se Kruno vratio iz vojske, jednog dana je navratio u Poljoprivrednu savjetodavnu službu posavjetovati se što da radi. Da se ponovno zaposli ili da se počne baviti poljoprivredom.

"Imaš li volju baviti sa kravama i proizvodnjom mlijeka", upita ga tada poljoprivredni savjetnik.

"Imam", reče Kruno.

Dobro. Najprije ćemo snimiti tvoje gospodarstvo: koliko imaš zemlje, koliko je velika staja, koliko je velika okućnica, što sada imaš od stoke i mehanizacije. Dobrog potencijala imaš, a imaš i dobru volju, pa sada možemo razraditi razvojni program. I tako se Kruno sa svoje 22 godine odlučio, uz pomoć poljoprivrednog savjetnika, da svoje zaposlenje realizira u proizvodnji mlijeka na imanju svoga djeda i bake.

Odmah smo pisali zahtjev za kredit za kupnju 4 bređe junice. Tako je početkom 1997. imao

40

2 krave + 4 bređe junice, odnosno prvotelke. Od 1998. do 2000. kupljene su još 3 krave, pa je to bilo 2+4+3 = 9 - 3 = 6. Tri krave su morale biti izlučene.

Kretanje razvoja i proizvodnje 2000. godine od 6 krava isporučeno je 18 000 litara mlijeka, 2001. od 8 krava 20 000 litara, 2002. od 8 krava 23 000 litara, a 2003. ·od 15 krava oko 45 000 litara. U toku 2003. realiziran je novi kredit za kupnju bređih junica valjano uzgojnih grla iz domaćeg uzgoja. Ali budući smo već počeli raditi plan za «lauf staju» za 25 krava, u plan smo stavili crnobijelog holštajna. Sada se javio problem jer je kredit bio namjenjen isključivo za junice iz domaćeg uzgoja, a u ponudi su bile samo simentalske junice. Uz sve moguće intervencije u Županiji, u Banci, u Ministarstvu poljoprivrede, u Stočarskom selekcijskom centru, konačno se dobila odluka preko pravilnika natječaja da se mogu kupiti uvozne bređe junice crnobijelog holštajna. Za ovo nam je trebalo 3 do 4 mjeseca i puno, puno telefoniranja i uvjeravanja. Tako je 8 junica došlo u 8 mjesecu, a otelile su se od rujna do studenoga. Jedna junica je na teljenju završila u klaonici. U prosincu 2003. već je isporučeno 5 500 litara mlijeka, ili dnevno oko 180 litara.

Analiza proizvodnje po kravi i zašto smo se odlučili na kupnju holštajnskih junica Od postojećih 8 simentalki najbolja u vrhu laktacije dnevno doji 18 litara, 4 krave manje od 15 litara, a najlošija 12 litara. Sve će one kroz godinu dvije završiti u klaonici. Takvu su odluku već donijeli Kruno i njegov poljoprivredni savjetnik. Nužnost je to provođenja selekcije u proizvodnji mlijeka.

Kada vam netko kaže da ako krava i ne da puno mlijeka, ali da tele, tada ga slobodno zamolite da tu teoriju prodaje negdje drugdje. Takvi sigur-no svoju plaću ne dobivaju od proizvodnje mlije-ka i teladi.

Od holštajnki prvotelki najbolja doji 22 litre a ostale od 18 do 20 litara. Prvotelke su daleko većeg kapaciteta. Problem je staja i ishrana. Kruno još uvijek svladava tehnologiju držanja i uzgoja visoko mliječnih krava. Ujedno svladava i tehnologiju proizvodnje i pripreme visoko kvalitetne voluminozne krme, što je svakako BROJ JEDAN M{jekarski list 03/2004.

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA u proizvodnji mlijeka. Krave se hrane iz jasli. Staja je napunjena. Junice i ženska telad nalaze se vani u dvorištu.

U toku prošle godine na okućni­ ci je formiran ispust u veličini oko pola jutra i krave se po cijeli dan nalaze vani na čistome zraku i suncu.

Između staje i ispusta u toku 2003. izbetoniran je silos dimenzija 25m x 4m x 2m u kojem je sada sjenaža i silaža. Na proljeće ove godine do njega dolazi još jedan silos istih dimenzija. Jesenas je zasijana 5 jutara talijanskog ljulja i 5 jutara engleskog ljulja, a 4 jutra su zasijana 2002. godine.

KrunoNovoselecizabraoje ovaj modellauf staje Plan i priprema za «lauf staju» za najmanje 25 krava već su napravljeni.

Ipak poljoprivredni savjetnik će nastojati Krunu uvjeriti da izgradi staju za najmanje 35 do 40 krava bez obzira što za takav broj krava još nema dovoljno zemlje. Taj problem će se kroz sljedećih 5 godina riješiti, obzirom na broj staračkih domaćinstava u Ivancu i okolnim selima.

Zemlju kupuju i kupovat će oni koji imaju novce, a od mlijeka će uvijek dolaziti sigurni novci. ■

Visoka trava i u suši samo uz dobru gnojidbu ' POVIJESTHRVATA ·:,..,.l

PIW

Nakon što su pojedina hrvatska plemena naselila razna područja svoje nove domovine počelo Je uskoro i njihovo organiziranje u svrhu zadržavanja i odbrane naseljenog područja od mogućih neprijatelja iz svih susjedstva. Tako je kao prvi organizacijski oblik nastao plemenski savez kojem je stajao na čelu najimućniji ili u borbama najhrabriji vojvoda ili knez.

Naziv knez vuče porijeklo iz franačke riječi «kunig» koja se na latinski prevodila sa

M{jekarski list (J.1/2004.

,..

JjJ1Wl1f ~:JJ1 1

«dux». Taj se naziv za hrvatske knezove često nalazi na ostatcima kamenih odlomaka natpisa tijekom ranog srednjeg vijeka. Knez je sudio u miru i vodio vojsku u ratu. Imao je svoju ratnu družinu koja 1e predstavljala vladajući sloj društva.

Prvi iza kneza bili su župani koji su kao plemenski prvaci upravljali manjim područjima unutar kneževine. Puk se sastojao od slobodnih i neslobodnih seljaka te robova, uglavnom ratnih zarobljenika.

4/

, .. ....

...,

1..; -. \

POVIJEST

HRVAT A

Iz plemenskih saveza razvile su se pod kraj 8. stoljeća i prve hrvatske kneževine, kojih je prvotna bilo tri: Hrvatska ili primorska kneževina prostirala se od obala Jadranskog mora (između rijeka Zrmanje i Cetine) do planine Gvozd koju danas nazivamo Petrova gora. "Z u kneževinu povjesničar Vjekoslav KLAIC naziva BIJELA HRVATSKA. Panonska kneževina zauzimala je prostor od Gvozda do Drave, obuhvaćajući Posavinu.

Neretljanska kneževina kao pomorska zajednica postojala je istočno od Cetine pa do dubrovačkog zaleđa. O toj kneževini ima najmanje podataka.

BIJELA ILI HRVATSKA KNEŽEVINA Kao prvi knez ove kneževine spominje se krajem 7. stoljeća PORGA. Tijekom 8. stoljeć~ jedno od bitnih događanja je krštenje Hrvata ko1e su obavljali svećenici iz bizantinskih obalnih gradova, ~ pripadali su rimskom ili grčko~ obredu_._ Ovi vjerovjesnici donosili su Hrvatima 1 prve kn11ge.

Oko godine 800. vladao je ovdje kne_z VIŠESLAV čije je ime uklesano u kamenu krstionicu u latinskom obliku «Vissasclavo». Krstionica je danas u zgradi Hrvatske aka~~i:nije zn~no~ti i umjetnosti u Zagrebu, a stol1ec1ma b~la Je ~ Veneciji. Knez je uglavnom stolovao u Nmu kop je uskoro postao i prvo crkveno središte Hrvata.

Ova hrvatska kneževina je po svom zemljopisnom položaju nesretno smještena između dvaju carstava tj. Bizantinskog sa središtem u Carigradu i Franačkog carstva sa prijestolnicom u njemačkom gra~u A~chenu.

Nakon dva sukoba tih carstava mirom 1z 812. godine gradovi Zadar, T rogir i Spli: te o~oci K_rk, Cres, lošinji Rab ostadoše u bizantmsko1_vlast1,_a cijelo zaleđe od mora do Vrbasa pnpalo Je Francima kojima je tada vladao car KARLO VELIKI (742. - 814.). Franci su bili zapadno germanska pleme. Knez Višeslav je, dakako, preuzeo dužnost odazivati se svojom vojskom franačkom vladaru kad ga ovaj pozove.

U toj novoj situaciji sa svrhom učvršćivanja i daljnjeg širenja kršćanstva stizali su u knežev_in~ misionari iz latinskog patrijarhata u Akv1lep (gradić sjeverozapadno od Trsta), te je tako prevladalo zapadno kršćanstvo, koje još tada nije bilo raskolom odijeljena od istočne crkve.

-1-2

Nin - crkva Sv. Križa, IX. stoljeće Knezovi Bijele Hrvatske nisu bili zadovoljni prostranstvom svoje kneževine nego su je ž~l_iel~ proširiti u staru pokrajinu libumiju prevma_n1ec~ Raši, gdje je živjelo hrvatsko pleme Buz_am. Toj pokrajini pripadale su krbavska, ltc~a 1__gatska župa koja je bila najrazvijenija, a ž1tel11 su se nazivali GAČANIMA. Poglavar te oblasti nije nosio naslov knez nego BAN, što potječe od mongolsko-turske riječi «bojan» što znači bogat ili imućan. Povijest ne zna koji je knez poveo ova osvajanja i kako je dugo borba_ trnj~l~, no ishodište je nagodba: banova oblast s1edm1u1e ~e s Bijelom Hrvatskom u jedinstvenu kneževmu kojom će vladati pripadnici roda vladajućeg kneza a ban će biti prvi do njega, kao njegov namj:snik i to u novoj sjedinjenoj kneževini.

Tako je ustanovljena banska čast koja će u Hrvatskoj označavati osobu prvu do kralja. Za ovo uspješno proširenje Hrvatske kneževi~e, V: Klaić smatra da su bili zaslužni i nadb1skup1 solinsko-splitski u okviru Rimske crkve. Nakon Višeslava spominje se knez BORNA koji je vladao od oko 810.-821. a želio je sređivanje svojih granica s gradovima pod bizantskom vlašću, te se stoga obraćao za pomoć Francima.

V

(slijedi nastavak u idućem broju)

.lfljPkarski h~t 08120()-1-.

HRVATSKI NAZIVI MJESECA

Uvriježilo se mišljenje da ime mjesecu ožujku potječe od žute boje jer se cvijeće, pogotovo jaglac, zažuti. Postoji i biljka koja se zove ožujak, žute je boje, ali ne cvjeta u ožujku. Međutim, znanost o jeziku odbacuje takvo tumačenje. Razmišljajmo o 'osobinama ožujka. Po čemu se razlikuje od ostalih mjeseci? Po nestabilnom promjenjivom vremenu. To je mjesec kada u istom danu može sniježiti i biti sunčano, mjesec koji može donijeti obilje cvijeća, ali i snijega, mjesec u kome je najteže prognozirati kakvo će vrijeme biti. On je lažljiv mjesec i naziv mu je

ZAGORJE(j.dio) -~

Onim ogrankom željeznice što -ide prema sjeveru od Zaboka i prolazi širokom dolinom Krapinice, pod strmim brdeljcima položiše se gospodski dvorovi, a s obje strane Krapinice prostriješe se bujne sjenokoše, koje su po svojoj dobroj vrsti trave najveće blago privrede. Kod Sv. Križa Začreća odjeljuje se jedna cesta prema Ivanščici koja vodi u Radoboj. Tu je oko g. 1811. posve slučajno otkriven rudnik bogat sumporom. Iz toga se rudnika znalo dobivati godimice do 60 000 kg čistog sumpora. U posljednje su vrijeme te rudnike napustili jer je u rovove prodrla voda. Na onom mjestu, gdje strma Strahinščica i njezini zapadni nastavci stisnuše potok Krapinicu u usku dolinu, postavilo se mjesto Krapina. Radi svoga lijepoga položaja, pak zato što leži na putu koji će biti ako se željeznica od Krapine preko Rogatačke kiselice do Poličana izgradi najkraći put od Zagreba do štajerskoga Graca i Beča, Krapina će se vrlo brzo razviti. Vrlo plodna, dobro napučena okolica, blizina Radoboja i Rogaca, pak znatni tragovi ugljena, već su je danas učinili središtem Zagorja. Od kolike je znamenitosti to mjesto bilo već u staro doba, pokazuje najbolje prastara priča koja pripovijeda da je Krapinu sazidao knez Hrvat, a njegovi sinovi

l

Mljekarski ft:~, 03/2004.

izveden iz imenice laž. Prvo je nastao pridjev lažuj, što bi značilo lažljiv, pa iz njega imenica lažujak, u značenju lažljivka. Na početku riječi dogodile su se dvije glasovne promjene. Nestao je samoglasnik a dok je glas 1 zamijenjen glasom o i dobili smo ožujak.

U nekim krajevima ovaj mjesec nazivaju i brezen po drvetu brezi koja tada cvjeta. Ostali zabilježeni nazivi - lažak, lažujak, lažo, laga prolaga, suhi, sušec, marac, mare, mara; ...

Međunarodni naziv mart dolazi od Marsa, rimskog boga rata, kojega su slavili i kao boga prirode, zelenila i plodnosti. Bio je prvi mjesec rimske godine, a označavao je odlazak zime i rast biljaka. ■

PUTOVANJE

S DANICOM

I

Čeh, Leh i Meh hoteći se otrestj gospodstva rimskoga odaše na sjever, pak Ceh utemelji Češku, Leh Poljsku a Meh Rusku.

U sačuvanim spomenicima Krapina se prvi put spominje godine 1193. Poslije je u gradu bila kraljevska kapela, a u dvoru je stanovao kraljević Bela, sin kralja Andrije II. Kako i svi drugi gradovi zagorski, tako je i Krapina pala pod vlast moćnih celjskih grofova. Po izumrću te porodice pokloni Krapinu kralj Matijaš Korvin svom sinu Ivanu, a onda dođe raznim gospodarima u ruke, dok je napokon ne dobiše Keglevići. Već g. 1347. dade kralj Ljudevit Anžuvinac povlasti Krapini, a 1627. posta trgovištem. Dvadeset godina iza toga već je stari grad, što se dizaše od pamtivijeka nad trgovištem na pol razrušen. Danas od velikoga toga grada stoji samo jedna veća zgrada koja je pred nekoliko godina obnovljena; drugi dijelovi velikoga gradskoga zida tek se malo sačuvaše.

Trgovište je posljednjih godina vrlo lijepo napredovala. Danas broji do 1 300 žitelja. Stara župna crkva porušena je te se sada gradi nova u gotičkom stilu. Uz nju ima i spomenik hrvatskom preporoditelju Ljudevitu Gaju koji se u Krapini rodio. Prekrasni zeleni vrhovi okružiše mjesto, a po njima se dižu crkve i kapele pak bijele kleti posred vinograda. Prema sjeveru podigla se zelena, strma Strahinščica, koja se strmo spušta do prodora koji vodi prema Sutli. Kako prevala belska i prodor očurski, tako je i ovaj prodor na sjever od Krapine jedno od najljepših mjesta u Zagorju.

-+3

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama ~

fremib zavisoku proizvodnju.m

1dobro zdravlje krava

elana®

fočdna krnas Uesa zatelad

zauzgoj zdrave inaeredne t~lađl

zustedu mtuek

@vnERINA

d.oo.

Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·moil: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

DJECA

NA SELU

zaštitnički i pokušavaju djecu te dobi usmjeriti isključivo na školske obveze što stvara prazninu kod djece. Očevi pomalo bježe od« krivog koraka«

pa «muške» poslove uglavnom obavljaju sami.

Istinabog mehanizacija krije i različite opasnosti kao što su nepravilno rukovanje, neispravnost dijelova i neprikladni uvjeti rada. Potrebna je velika sigurnost kako bi se dio poslova mogao pokazati mladima. Kada petaši u školi uče da se tanjuračom tanjura zemlja, onda to na selu nije nikakva nepoznanica. Međutim ako dijete u gradu kaže da se oranje vrši oračom, onda je to veliki problem koji na selu izaziva podsmjeh.

Plug - simbol brazdi - malo koga brine! Priče iz grada uglavnom potječu od roditelja kojima je asfalt svjetonazor i svrha života. Za njih su poslovi na selu strani, negdje daleko, pa njihova djeca nemaju potrebe upoznavati domaće životinje, seoske poslove ili mehanizaciju. Selo svojom aktivnošću u poslovima i u obiteljskom ozračju vidi svrhovitost učenja djece životnim zakonitostima.

Petoškolci upijaju znanja. Roditelji na selu mogu im pomoći da ih pretoče u praktične primjere svakodnevice. Ti primjeri ispunit će obitelj zadovoljstvom i pokazati kako je obiteljsko zajedništvo tim jače . ..:J

M 1M) ~ lli&lIDII ~ WILTIJJ 'P Petoškolci kreću u novi; predmetni sustav školovanja gdje svaki nastavni predmet ima svoga učitelja. Na selu to koji put znači da se mijenja zgrada školovanja, odlazi u drugo selo i sl.

Roditelji na selu ulaze u novo iskustvo i počesto postavljaju pitanja, čemu takvo O:. školovanje, hoće li se to jednom isplatiti? A kako vrijeme brzo prolazi na djeci se primjećuje ozbiljnost i veća zainteresiranost za poslove na selu. Možda je to iz kuta roditelja dobro iskoristiti i pokušati učvrstiti radne navike.

Jedan dio djece pita se što to tata radi? Prateći očeve u njihovim svakodnevnim aktivnostima zaključuju koji su to opsezi poslova.

Osim tekućih seoskih poslova većina očeva na selu ima i poljoprivrednu mehanizaciju. Ona je povremeno u upotrebi i valja biti pripremljena, uskladištena. Sezonski poslovi traže odgovarajuće priključke pa traktori u svim oblicima obavljaju kosidbu, oranje, tanjuranje, drljanje. Petoškolac se kroz predmet tehničke kulture upoznaje s poviješću tih poslova i obično ga veseli kada može usporediti ono iz knjige s onim iz života. Očevi mogu, primjerice, kada skidaju priključne dijelove s traktora omogućiti djetetu čišćenje, podmazivanje i ostale sitne, a korisne poslove. Ukoliko svaki dio stroja ima svoje mjesto za odlaganje, razvit će se kod djece osjećaj za red i preciznost, a dijete će biti zadovoljno učinjenim i osjećat će se korisno.

Mnoga djeca toga uzrasta pomažu roditeljima a neke se može vidjeti na prikolicama traktora kako gaze sijeno ili se igraju na nakrcanome žitu u prikolici. Isto tako u stanju su samostalno kontrolirati kravu na ispaši, iako i tu ima problema. Naime, opseg poslova danas na selu nije toliko intenzivan, a zbog neisplativosti uzgoja odabiru minimalne količine žitarica, povrća, voća, stoke i sl.

Uz to, roditelji se boje preopteretiti djecu što iz neznanja, što iz straha da će djeca zanemariti školske obveze. Razdoblje učenika petaša je idealno da djeca te dobi shvate svrhovitost posla.

Kasnije, u razdoblju pune adolescencije, misli često lutaju i ne mogu biti tako usredotočene. U ovome razdoblju dobro je da očevi aktiviraju sinove kako bi osjećaj za posao postao jači, kao i sam odnos unutar obitelji. Majke se obično postavljaju ,~

M{jekarski list 03/2004.

"BILJKE KRATKOGPripremio: mr. se.

I DUGOG DANA" Dražen Kaučić

Sunce ovog mjeseca sja sve duže pa naše misli vrlo često odlutaju do biljaka kojima je, da bi prošle sve faze svog razvoja, potrebna određena dužina trajanja sunčeve svjetlosti. No, kako su se mnoge biljke tijekom evolucije prilagodile određenoj dužini svjetla, poznate su nam biljke dugog i kratkog dana. Biljke dugog dana cvast će ako sunce sja prosječno 12 do 14 sati, a biljke kratkog dana ako sunce sja kraće od 12 sati. Ukoliko biljku iz krajeva kratkog dana posadimo u krajeve dužeg dana, porast njene biljne mase će se produžiti, cvatnja će kasniti, a može i izostati. Ovakve su promjene ambijenta katkada vrlo korisne kada želimo postići veliku biljnu masu. Biljke dugog dana su iz krajeva većih geografskih širina, dok su tropski i suptropski krajevi domovina biljaka kratkog dana. Jedna od brojnih biljaka dugog dana je vinova loza.

Vjerujemo da će se mnogi upitati može li dužina trajanja sunčeve svjetlosti utjecati na naša polja. Odgovor je potvrdan, jer gustoćom sjetve ili sadnje biljkama možemo, a i moramo osigurati dovoljno sunčevog svjetla. □

45

KALENDAR

RADOVA

on U polju se nastavlja s prihranom .!= ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim o. mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec :a intenzivne pripreme i sjetve jarih kultura. Sredinom mjeseca sijemo šećernu reE pu, zatim jaru grahoricu, jari stočni ~ grašak, jaru uljanu repicu i stočnu repu.

Valja nabaviti sjeme i zaštitna sredstva ~ I-< koje sijemo u travnju i CCl za kulture o svibnju. ,~ U vinogradu ima mnogo posla: od O:: rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja do ranog proljetnog prskanja. Rigolano tlo treba razmjeriti, iskopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova, a prilikom rezidbe vaditi suhe i stare čokote, te iskopati jame za sadnju novih.

U voćnjaku tretirati breskve nekim bakrenim sredstvom protiv kovrčavosti lista.

Voćke i dalje uređivati, nove saditi a stare prihrani ti.

U povrtnjaku, u zaštićenom prostoru posijati rajčicu, papriku, patlidžan, rani kupus,

·g

uLv.M F'AKTOR

kelj, cvjetaču, korabicu, celer, salatu i. poriluk.

Njegovati povrće sijana i sađeno u veljači u zaštićenom prostoru i na otvorenom. Obaviti predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti i štetnika. Na otvorenome posijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.

U vrtu započinje uništavanje korova, sadnja ukrasnog drveća i grmlja, rezidba ruža i ukrasnog grmlja.

Narodne uzrečice za ožujak • Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. • Ožujak i zima ako ne ugrizu zubom, ošinu repom. • Ožujčina prašina nosi obilata žita i vina. • Ožujčina grmljavina, rodna godina. • Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine. ;:J

I Pripremio:mr. se. Dražen Kau~ometeorolog IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 03.

20. 03.

3 I. 03.

~FIKASN~Z~ŠTIT~ (sunke, prsut,, kulern,

sad~aj:

OSIJEK~02

17.485.44 18.025.22 18.161

ZAGREB~4

1s.oo I s.s418.141 5.32 18.28

P~o,.zvODAANIMALNOG s1rev1 1 dr.)

PORIJEKLA

100ml

Učinkovito sredstvo

protiv slaninske gagrice, muha i drugih štetnika. Potpuno se ragrađuje nakon nekoliko sati i ne ostavlja rezidue na tretiranim proizvodima.

grinja,

Način upotrebe: 100 mi FACTOR Primjena: prskanjem, potapanjem.

ULV na 10 I vode.

Zastupnik/

uvoznik:

Nalješkovićeva 17,

46

~.reSs~.ae-.a,.

10000

ZAGREB;

1r 01/ 615

60 65

Mljekarski hst 03/2004.

SOBNO BILJE

□ mm -~ •

Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. Jedna od svima dobro poznatih je i vrsta Ficus carica SMOKVA. Fikusi spadaju među najpopularnije sobne biljke. Kod uzgoja fikusa u sobi potrebno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila, pa će biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se svi fikusi njeguju na isti način.

Fikusi vole puno svjetlosti, a najviše im odgovara takav položaj da im svjetlost dolazi odozgora. Zato ga je najbolje postaviti na pod blizu prozora. Jedino ga tijekom ljeta treba zasjeniti tijekom dana, kada je sunce najjače.

Zimi im najviše odgovara temperatura 10 15° C i umjereno zalijevanje ustajalom vodom.

Obvezno ih zaštitite od propuha! Jednom tjedno lišće treba obrisati vlažnom krpicom - kod krupnolisnih, ili biljku istuširati - kod sitnolisnih vrsta. · U prohladnoj prostoriji treba paziti na zalijevanje, jer će pri suvišnom zalijevanju listovi požutjeti i otpasti. Isto se događa i ako fikusi "gladuju" - ako ih niste dugo presadili u svježu zemlju, a ukoliko je biljka prerasla posudu presadite je u veću, ali ne preveliku! U proljeće, kada fikus poslije zimskog mirovanja počinje rasti, treba ga obilnije zalijevati i prihranjivati tekućim gnojivom svaka dva tjedna. Ljeti ga iznesite na otvoreno ali zasjenjena mjesto.

Fikus možete razmnožiti vršnom reznicom u ' vodi. U sobnim uvjetima biljke će se najlakše zakorijeniti krajem proljeća i početkom ljeta.

Najčešća vrsta fikusa je Ficus elastica, s dobro poznatim velikim jajastim, sjajnim i kožastim listovima.

Drugi po popularnosti je svakako Ficus benjamina sitnog, mnogobrojnog lišća. Stablo je gusto razgranato i često može izrasti u malo drvo. Ima varijeteta i sa šarenim lišćem.

Ficus pumila je puzavica nježnih, sitnih, okruglastih listova, nimalo sličan prethodnim

l

M~"ekurskilist 03/2004.

vrstama. Kod nas je nešto rjeđi u stambenim i poslovnim prostorima.

Ficus lirata se također rjeđe susreće. Krupnih je kožastih listova, sličnih liri, po čemu je i dobio ime.

UKRATKO: • svjetlo mjesto, ljeti zaštićeno od direktnog sunca, • mjesto zaštićeno od propuha, • umjereno zalijevanje, • redovno presađivanje u svježu zemlju, • prihranjivanje u proljeće. Q

EROZIJA TLA

Piše:

mr.DraženKaučić O eroziji je već mnogo napisana. No, s obzirom na važnost, vjerujemo da treba i dalje nastaviti s pisanjem o tom procesu oštećenja tla, tj. oštećenja pedosfere vodom. Iz najnovijih istraživanja erozije doznajemo kako je upravo tlo tipa pseudoglej izrazito pogodno za ubrzane erozijske procese.

Prateći eroziju na pseudogleju, znanstvenici su dokazali da erozijski procesi nisu ravnomjerno raspoređeni tijekom godine u uzgoju jarina. Razdoblje nakon sjetve, dio je godine kad se javljaju najveći erozijski nanosi. Primjerice, kod uzgoja kukuruza i soje 80% ukupne godišnje produkcije erozijskog nanosa traje 40 dana od sjetve. Rezultati istraživanja znanstvenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da su gubitci tla erozijom u uzgoju kukuruza i soje znatno veći nego u uzgoju pšenice i uljane repice. Razdoblje svibanj - prva polovica lipnja najrizičnije je razdoblje za eroziju vodom u središnjoj Hrvatskoj. Osim navedenog, vrijedno je istaknuti da u uzgoju kukuruza ne dolazi u obzir obrada tla uz i niz nagibe terena, iako se takva obrada prakticira zbog usitnjenosti parcela. Vjerujemo da će obrada tla plugom, a kao glavnim uzročnikom erozije na nagnutim terenima, biti zamijenjena ostalim načinima obrade tla. O

47

AGROMETEOROLOGIJA

Ožujski topli vjetrovi Dana 20. ožujka u 7 sati i 49 minuta počinje astronomsko proljeće. Zemlja se na svojoj stazi oko Sunca nalazi u tzv. proljetnoj točki. Dan i noć u našim krajevima traju točno po 12 sati. No, dan je malo produljen tijekom jutra i večeri, jer se svjetlost u zraku lomi pa Sunce vidimo kada se ono nalazi ispod obzorja.

Ovog mjeseca počinje kretanje vegetacije.

Naime, oko 14. ožujka temperature zraka će prijeći temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva. Da nam je proljeće uistinu pred

vratima, jaglaci i šafrani, zatim lijeska pa vrba i drijenak upozorit će nas na početak spomenutog godišnjeg doba.

Prisjetimo se, ožujak je i jedan od najvjetrovitijih mjeseci u godini. Razlog tome su česti prodori vlažnog i hladnog zraka sa zapada. Topli ožujski vjetrovi nisu katkada po volji poljodjelaca, jer suše tlo već zasijana zobi i ječmom a i ono pripremljeno za sjetvu ostalih ratarskih kultura. No, nakon prodora vlažnog i hladnog zraka sa zapada naše krajeve zahvati područje visokog tlaka pa često zapuše sjeveroistočni vjetar i eto nam lijepih proljetnih dana.O

VAŠ LIJEČNIK

J( Alzheimerovu bolest zovu još i «smrt uma».

To je posebno okrutno oboljenje. Ono ne samo da razara um bolesnika, nego ga lišava i pamćenja.

Majka se ne može sjetiti imena jedinog sina.

Suprug ne prepoznaje svoju ženu nakon 30 godina braka. Dugotrajni prijatelji postaju stranci.

Alzheimerova bolest je progresivna, degenerativna bolest koja napada mozak i rezultira oštećenim pamćenjem, mišljenjem i ponašanjem.

Gubitak intelektualnih funkcija toliko je ozbiljan da ometa dnevni život.

Uzroci bolesti nisu jasni Uzrok (ili uzroci) Alzheimerove bolesti nije poznat, ali to se područje intenzivno proučava. U nekim obiteljima genetska predispozicija igra određenu ulogu. Možda je lakše kazati što istraživači vjeruju da NE uzrokuje to oboljenje.

Bolest ne uzrokuje starost, premda se mogućnost pojave bolesti udvostručuje u svakom desetljeću nakon dobi od 65 godina. I oboljenje nije zarazno.

Oboljenje može biti Iiječeno Premda, za sada, ne postoji lijek za potpuno izlječenje, postoji mnogo toga što se može učiniti u kontroli bolesti i olakšanju simptoma, kako bi se osigurala bolja kvaliteta života pacijenata i onih koji vode brigu o njima.

Simptomi promijenjenog ponašanja u Alzheimerovoj bolesti, kao što su paranoja, depresija uzbuđenost, nesanica i tjeskoba, mogu biti olak48

Piše: dr. Ivo Belan šani uz pomoć brojnih psihijatrijskih lijekova.

S vremenom pacijenti postaju potpuno nesposobni brinuti se o sebi i za svoje preživljavanje postaju ovisni o drugima. Najčešći simptomi bolesti su: česta zaboravljivost, ponovljeno postavljanje istih pitanja, poteškoće u obavljanju poznatih poslova (ne zna obuti cipele, ne zna zavezati cipele, stavlja predmet na neodgovarajuća mjesta - npr. peglu u frižider); nagle su promjene raspoloženja (netko tko je nekada bio miran, postaje razdražljiv i težak), gubitak inicijative, loše prosuđivanje (nekad ne zavrnu pipu iz koje curi voda ili ne reagiraju na zvonjavu telefona, mogu se neodgovarajuće obući), dezorijentacija u vremenu i prostoru (ne znaju gdje žive, koja je godina, kako doći do najbliže trgovine); problemi s jezikom (imaju poteškoće naći pravu riječ); mogu zaboraviti platiti račune za režije u domaćinstvu ili ne znaju čemu računi služe.

Osim lijekova, važnu ulogu igra fizička aktivnost, društvena aktivnost, odgovarajuća prehrana i mirna brižljiva okolina.

Novi napredak pruža nadu Prevencija ili liječenje Alzheimerove bolesti možda je još godinama daleko. U međuvremenu se događaju obećavajući znanstveni istraživački napori.

Brojne lijekove koje klinički ispituju, pružaju veliku nadu. :J M(jekarski list 03/2004.

Tehnologija kojadajeviše!®

Poštovani poljodjelci, u ovom broju Vam predstavljamo jedan od naših najboljih hibrida 12 FAO grupe 600. Zc korištenje zrna i klipa preporučamo ga za krajnji istok Hrvatske, a za silažu ga se može korist1t1od sjeverozapada pa do krajnjeg istoka Lijepe Naše!

PR34B23 FAO 600 - CRM 08 Dvolinijski hibrid Tvrdi zuban Hibrid visoke stabljike sa nisko nasađenim klipom, vrlo visokog potencijala rodnosti.

Endosperm zrna tvrd, kvaliteta zrna vrlo visoka.

Rani porast odličan, pogodan za rane rokove sjetve. Dobro se prilagođava kako višim tako i nižim gustoćama sklopa. Otpornost na sušu iznad prosjeka. Najbolje rezultate daje na plodnim tlima i u dobrim proizvodnim uvjetima.

Otpuštanje vlage iz zrna u jesen vrlo brzo.

Odličan za tov pilića i svinja te izuzetan silažni hibrid koji daje visoke prinose silažne mase iznadprosječne kvalitete.

Datumi korištenJa ovisno o namjeni*:

28. 8. - 5. 9.

7.9.-15.9.

25. 9. - 1 10 10. 10. - 15. 10 *dužina vegetacije ovisi o akumulaciji topline i nije svake godine ista u danima

PREPORUĆENA GUSTOĆA

Za zrno sijati na razmak: 22-23 cm Za silažu: 5 - 10% više

Rezultati pokusa 2003. godine Broj obranih lokacija 2003. godine 27

Prosječni

Prosječna

Najveći ostvaren

prinos

vlaga

prinos

9,5 tiha

21,5 %

13,5 tiha Vinko Stjepanović, Bolč

Pioneer! Vaš pravi izbor! Bilo kiša, bilo suša! ~

PIQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2, 10040ZAGREB.Tel.:01 2958000, http://www.pioneer.co

-~

A ouPoNT

coMPANv

® Zast1trnznak registriranili primjenjen u državama svijeta od strane: PIONEERHi - Ored International.Ine.. Des Moines. lowa, USA