Mljekarski list 3-2003

V

Sto nakon UPISNIKA pratitikalendarpoticaja s·tr. 24

'frutisima

Kra{jica .h SVZ okusa Užitak kojem ne možete odolj·eti... . ? a z zasto lnste.

•

Voćno i kremasto.

Svježe i neodo(jivo.

Ukusna banana i mirisna šumska jagoda na valovima osvježavajućeg

jogurta.

Fh1tz'sim.a jogurti odsada u dva nova, kremasta okusa!

V

OŽUJAK,

2003.

ISSN0351-9104

~

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA SADRŽAJ

ŠTONAKON UPISNIKA?

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je završio, o zadovoljstvu rezultatima upisa se može razgovarati.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ocjenjuje provedbu upisa jako uspješnom, a veliki odaziv seljaka potvrđuje da je prevladan takozvani strah seljaka od države na koji su mnogi upozoravali. Ministarstvo zahvaljuje svima koji su se upisali, a također i svima koji su se aktivno uključili kako bi pomogli oko upisa. · Upisnik nije završen proces, tek sada počinje njegova stvarna primjena u praksi, a sva poljoprivredna gospodarstva će na svoju adresu dobiti rješenje o upisu kojim će ostvarivati svo1a daljnja prava. Novim Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uspostavljen Je novi sustav potpora, a dobra obaviještenost je u prvoj godini primjene zakona jako važna.

KRMNE KULTURE Lupina (Lupinus sp.) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 Bob (Vicia faba L. ) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4

HRANIDBA Kadmij i olovo - štetne kovine - štetni i vrlo značajni onečišćivači knniva ______________ . _ .. _ 7 Vitamin E i selen smanjuju učestalost i trajanje mastitisa te broj somatskih stanica _________ I I

VETERINARSTVO

13

Mastitis je bolest __________________________

GOSPODARSTVO Praćenje ekonomike

proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu ____________________

I5

KAKOPROIZVESTIKVALITETNO MLIJEKO 19

Mikroorganizmi i mlijeko ____________________

IZ MINISTARSTVA POW0PRIVREDE Što nakon upisnika?

Kalendar poticaja ________________________

SELEKCIJAI REPRODUKOJA__________________

24

_ 26

Tov stoke

RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji . ____________

opširnije na str. 24 Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štala Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarlć Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof.

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596 Cijena: 4,50 kn Grafička priprema: "Hlad"' Pluska

Tisak: Orbis, llica 65, Zagreb Naklada: 43.000 primjeraka

Mljekarski list 3/2003.

AGR0METEOROLOGIJA

Ožujak _________________________________

28 3I

0BITEWIDOM Sveti Josip - zaručnik Blažene Djevice Marije _______ 32

PONAVWANJEJE MAJKA ZNANJA Republika Portugal

________________________

PUTOVANJES DANICOM

Koprivnica ______________________________

34 37

KALENDARRADOVA Kalendar radova za ožujak ___________________

38

VAŠ LIJEČNIK Što trebate znati o srčanom infarktu _____________

38

IZLAZAK I ZALAZAK 10. 03.

20. 03.

SUNCA 31. 03.

i 5.22 18.16 OSIJEK6.02 17.485.44 18.02 ZAGREB 6.14 18.005.54 18.1415.3218.28 1

KRMNE KULTURE

LUPINA (LUPINUS SP.) ob

Važnost i upotreba lupine .E Lupine su vrlo značajne oranične kulture :& jer se mogu uzgajati kao glavna kultura, a -o pogodne su i za interpolaciju između dviju kultura. Vrijednost lupine kao krmiva je u .§ tome što sadrži visok postotak bjelančevina t::3 u zrnu (40-50 %),· a u zelenoj masi od 4 do j 28 %. Zrno sadrži pored visokog postotka l5::: bjelančevina približno 30 % ugljikohidrata, 4 do 6 % masti, 12-14 % celuloze te oko 3,5 % minerala. Lupina u zrnu i zelenoj masi biljke sadrži alkaloide lupinin i lupinidin (gorke tvari) koji su štetni za zdravstveno stanje domaćih životinja. Da bi se zrno moglo koristiti u ishrani domaćih životinja, prije upotrebe zrno lupine morala se močiti, prati, ispirati ili kuhati.

Danas su selekcijom dobivene slatke lupine koje imaju vrlo nizak sadržaj alkaloida (tablica 1.), pa se može direktno davati domaćim životinjama zrno kao koncentrat ili komponenta za koncentrat, a zelena masa za prehranu u zelenom stanju, silirana ili za sušenje u sijeno. Veliku vrijednost lupine imaju u zelenoj gnojidbi jer, od svih zrnatih mahunarki imaju na11ace razvijen korijenov sistem. Uspijeva na teškim, manje plodnim, kiselim i pjeskovitim tlima. Lupine mogu uspostavljati simbiotski odnos s bakterijama Rhizobium lupini, koje žive na korijenu lupine, pa se na taj način tlo obogaćuje dušikom.

Jako razvijen korijenov sistem ima vrlo veliku mogućnost upijanja teže topivih hranjiva i hranjiva koja su bila prethodno isprana.

Agroekološki uvjeti za uzgoj lupine Toplina Žuta i plava lupina bolje uspijeva u hladnijim i vlažnijim uvjetima, a bijela lupina u toplijim uvjetima. Klije na temperaturi od 4 do 6 °C. Bijela lupina u nicanju podnosi -2 °C1 žuta -6 °C, a plava -7 °C. Tijekom vegetacije najpovoljnije su temperature između 20 i 25 °C, ovisno o vrsti lupine.

Voda Zbog formiranja velike mase korijena i nadzemne mase, lupine za uspješan rast i razvoj trebaju velike količine vode tijekom vegetacijskog 2

perioda. Plava lupina treba na1v1se a bijela najmanje vode. Lupini je voda najpotrebnija u vrijeme formiranja cvjetnih pupova, u cvatnji i nalijevanju zrna.

Svjetlost Lupina je biljka dugog dana, ali postoje razlike između vrsta i kultivara.

Tlo Pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla najpogodnija su za uzgajanje lupina. Na pjeskovitim tlima, dobrog kapaciteta za zrak, najaktivnija je fiksacija atmosferskog dušika. Dobro podnose kiselu reakciju tla, čak i do pH 4,0. Najviše hranjiva trebaju u cvatnji i oblikovanju mahuna.

Nakon nicanja razvijaju se sporo, kao i u početku cvatnje. Vegetacija bijele lupine je oko 100 dana, plave od 120 ·do 140 dana, a žute između toga roka.

Agrotehnika za proizvodnju lupine Plodored Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u određenim uvjetima čak i u monokulturi, što se ne preporuča. Odličan su predusjev za većinu kultura, a osobito za žitarice i okopavine. Prikladne su za interpolaciju između dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu.

Obrada tla Obrada tla za lupinu provodi se po sustavu obrade tla za jarine. Vrijeme i broj oranja ovisi o predkulturi. Obrada završava dubokim jesenskim oranjem koje se na težim tlima izvodi na dubinu od 30 cm, a na lakšim tlima ispod 30 cm. Tlo za sjetvu treba pravodobno i kvalitetno prirediti.

Lupinu rano sijemo, čim vrijeme dopusti i tlo se dovoljno prosuši.

Gnojidba Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija.

Za proizvodnju zelene krme lupinama treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno, a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente molibden, cink i bakar. Prije

Ml_jekarskilist 3/2003.

KRMNE

sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobium lupini kako bi se povećala fiksacija atmosferskog dušika, koji dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima čak i do 300 kg/ha.

Sjetva Lupine se siju u proljeće kada je tlo zagrijana između 4 i 5 °C. Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, lupine se mogu sijati i kasnije, tijekom vegetacije kao interpolirani usjev.

Za proizvodnju zrna lupine se siju širokoredno (20-35 cm), a unutar reda na razmak od 10 do 12 cm. Za proizvodnju za zelenu kr~u i zelenu gnojidbu sije se u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. Količina sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, cilju proizvodnje, načinu uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se 2 najčešće između 40 i 50 klijavih zrna po m u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m 2 • Lupina se za zelenu krmu može sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaka kultura posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine sije se na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm.

Njega i zaštita U proizvodnji lupine nužna je minimalna njega. Pri širokorednoj sjetvi treba korove suzbijati herbicidima (Basagran 600) i prema potrebi kultivirati. Ako lupine koristimo za proizvodnju zelene krme ili za siliranje, nije potrebna njega ni zaštita. Lupina brzo raste, ima gusti sklop pa se korovi slabo razvijaju .. Žetva Budući da mahune lupine pucaju a sjeme se osipa, žetva se u proizvodnji sjemena obavlja višefazno ili dvofazna. Pokošeni usjev suši se u otkosima, a zatim se obavlja vršidba. Žetva se obavlja kada je sjeme u mahunama na glavnoj stabljici pri kraju voštane zriobe. Ako su u pitanju sorte koje ravnomjernije sazrijevaju, a manje su sklone pucanju mahuna, žetva može biti uglavnom jednofazna, ali u tom slučaju potrebno je usjev prethodno tretirati desikantima.

Tretiranje ovim sredstvima potrebno je i onda kada se lupine, a naročito kasnije sorte, uzgajaju kao naknadni usjev. Lupina se za sjeme žanje neposredno pred punu zriobu većine sjemena.

Mije/carskifut 3/2003.

KULTURE

Mahune pucaju pa se žetva mora pravodobno i brzo obaviti. Sjeme lupine ima uvijek dosta vode u zrnu pa ga je potrebno prije uskladištenja

Tablica 1: Sadržaj hranjivih tvari Hranjive tvari ( u %)

Lupina

Bob

Stočni grašak

Surove bjelančevine

39

25,3-

21,8

Surova mast

4,6

1,4

1,5

Surova vlakna

12,8

7,9

7,1

Pepeo

4

3,3

2,9

1,4

Aminokiseline, %

Lizln

1,7

1,4

Metionin

0,2

0,1

0,1

Cistin

0,8

0,3

0,3

Trlptofan

0,2

0,1

0,1

Kalcij

0,23

0,11

0,08

Fosfor

0,57

0,51

0,38

Magnezij

0,27

0,13

0,12

Natrij

0,01

0,01

0,01

71

55

76

Cink

70

57

50

Mangan

110

14

18

Bakar

10

4

7

Makroelementi, %

Mikroelementi, mg/kg

željezo

Antinutrltivne tvari, % Alkaloidi

0,13

-

-

Tanini

0,65

1,25

0,9

dosušiti. Lupinu za zelenu krmu koristimo u vrijeme kada formira dovoljno vegetativne mase i usklađujemo je s drugim krmnim kulturama, osobito kukuruzom za silažu, da bismo miješanjem dobili bolju kakvoću silaže. Lupinu za zelenu gnojidbu puštamo da raste dok je mraz ne ofuri (potkraj rujna ili početkom listopada), povaljamo je valjkom suprotno od pravca valjanja, potanjuramo i zaoremo.

Prinos zrna se kreće između dvije i tri tone, a Slika 1. zelene mase do 5 vagona.

Biljka žute lupine

3

KRMNE KULTURE može sijati kao ozimi i može izdržati niske temperature, čak do minus 8 0 C. Proljetni bob izdrži niske temperature do minus 5 oc_

Bob (vicia Faba L.) Važnost i upotreba boba Bob se koristi i u ljudskoj prehrani kao zeleno ili zrelo zrno. Zrno sadrži oko 30 % bjelančevina, oko 45 % ugljikohidrata (najviše škroba), oko 1,5 % ulja, oko 3 % mineralnih tvari, do 9 % celuloze, vitamina i drugih korisnih sastojaka. Omjer probavljivih bjelančevina sa škrobnim jedinicama je 1:3. Bob je proteinska krmiva, pa ga treba promatrati i kroz sadržaj esencijalnih aminokiselina (tablica 1.). Sadržaj lizina u dušičnom dijelu boba iznosi oko 6,2 % što je oko dva puta više nego u sačmi arašida, za 2/3 više nego u sačmi suncokreta, a otprilike kao u soje. Uz sva dobra svojstva postoje i određeni problemi korištenja boba u tovu životinja, a odnose se na ukusnost krmiva od boba zbog sadržaja gorkih tvari, osobito glikozida cijanovodika. No, ako je bob samo jedna od komponenata krmne smjese (tj. od 15 % do 20 %) nema bojaznosti oko ukusnosti krmiva.

Kao zelena krma bob se koristi u fazi cvatnje (visoke forme), tijekom cvatnje i formiranja donjih mahuna dok su još zelene kao lišće i stabljika. Kada počne žutjeti donje lišće, a mahune su već formirane, donje su u voštanoj zrelosti. Bob se silira sam ili u smjesi s drugim kulturama (kukuruz, sirak, sudanska trava-raniji hibridi).

Agroekološki uvjeti za proizvodnju boba Toplina Bob najbolje uspijeva u umjereno toplom području. Minimalna temperatura za klijanje je 3 do 4 °C. U toplijim područjima (Dalmaciji) bob se

Svjetlost Bob je biljka Slika2. Biljkabobau fazi mahuna dugog dana, ali postoje razlike u reakciji na dužinu dana među kultivarima.

Voda Bobu je potrebna voda kroz cijeli vegetacijski period, a osobito u cvatnji, oplodnji, zametanju mahuna i nalijevanju zrna.

Tlo Iako bob uspijeva na različitim tipovima tala koja mogu biti različite plodnosti, najbolje uspijeva na plodnim, strukturnim i dubokim tlima dobro opskrbljenim vodom. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna, ali ni sušu. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna i daje niske prinose.

Agrotehnika za proizvodnju boba Plodored U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali se može sijati i nakon žitarica.

Odličan je predusjev za većinu okopavina, ali i žitarica jer u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo. Nakon

Tablica2: Kakvoća i produktivnostlupine i boba Vrijeme

Kultura

Stadij razvoja i oblik korištenja

Prirod zelene mase, (sijena, zrna) tiha

Suhe tvari u%

bjelančevine

u%

Škrobna vrijednost u%

Surove

sjetve

uporabe

- zelena krma

3. ipoč. 4. mjeseca

po potrebi

formiranje mahuna

20-40

12-15

2,5-3,4

5,8-6,0

- zrno

3. ipoč. 4. mjeseca

koncentrat

punazrioba

1,6-3,5

89,7

36,7

70,9

- zelena krma

3. mjesec

po potrebi

nalijevanje zrna

25-60

16-24,5

3-4,5

8,1

-zrno

3. mjesec

koncentrat

puna zrioba

1,5-3,5

88,2

25,4

70,5

Lupina bijela

Bob obični

4

Mljckarski list 3/2003.

=aur~,ai

a

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822

il:: fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr

PREDSEZONSKI POPUST!!!

Rotacione kosilice, prednje i stražnje bubnjaste i diskaste BalirtaMascar 2120 (!p},-.i i mrei.i,

8.999,00 EUR fri.~•,,11.ocn ,1 DalimPower Cut ,,l<Jit, dpa.cJ i mšl,

Omotač

ba!a Mascar 2100 (!o1i1~~f 1 ~•.tlc.lrv!lil.1,

Omotač

bata Mucar ltoO,,;.•~a ,,n1,11.~tctt·001~,

1

S.S00,00 EURpri116.15/!J'IU 5.999,00 EUR P'"ii<•iiOl•JffR

VOČARI, Svakom

Grammer

kupcu

sjedalo

VINOGRADA '

GRATfS

i gornja

vuča

I

Vrhunskitraktori:

Traktori ARUS-MTZ , 892,920.

, 1221

Kompletan asortiman traktora

25. 260KS

NAJJEFTINIJI I NAJPOVOLJNIJI Nasveproizvode„ jamstvo 1godina, KREDITI l LEASING! !! osigurani rezervni dijelovi i servis

KRMNE KULTURE boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi.

Obrada tla Osnovna obrada za bob treba biti duboka oko 30 cm u kasnu jesen. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za većinu ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka.

Gnojidba Tlo za bob valja gnojiti stajnjakom 20 do 30 t/ha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg Pp 5 i 100 do 120 kg/ha K20.

Dušična gnojiva potrebna su u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola količine). Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink.

Sjetva Za proizvodnju zrna bob se sije u čistoj kulturi. Budući da krupnoća bobova zrna varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 grama mase 1000 zrna, i norme sjetve su u vrlo velikom rasponu. Norma sietve boba je najčešće 40 do 60 biljaka po m 2 za proizvodnju zrna, dok je

sklop za proizvodnju zrna s gušćim međurednim razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100 biljaka po m 2, kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm, ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se u međuredni razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm. Količina sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko 300 kg pa i više, ovi-sno o gustoći sjetve, formi, krupnoći sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje treba puno vlage, pa ga stoga treba sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati kvržičnim bakterijama Rhizobium fabae.

Njega Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je tlo suho, što je u vrijeme sjetve boba izuzetak, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi možemo prema potrebi kultivirati tlo.

Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW),

d.(}.(}.

Zagreb, Žitnjak b.b.

P.J.Vinkovci, Kralja Zvonimira 80

Tel. {01) 2499 504 uprava Tel. (032) 308 587 (01) 2499 503 fax (032) 308 589 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01)2499509 ,,,-----------DTs LIVADA za košnju i ispašu

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMOO DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu TEPRODAJEMO NA VELIKO I MALO SJEME ·":,! ~ Sudanska trava "SuSu" RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA -v Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu ,,,,Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u' preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem

5~

Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na ŽitnJ"akub.b. u

a:

Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u ..._ Vinkovcima.

CL

Ili

CL

Stočni grašak "Solara" za zrno

Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier" i "Eckendorf"

Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"

Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! 6

Mljekarski list 3/2003.

KRMNE KULTURE nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba praktično se ne provodi, ali i ovaj zahvat treba primueniti u slučaju jačeg napada.

Zetva Žetvu boba možemo obaviti najčešće jednofazno. U jednofaznoj žetvi dobro je pretho-dno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve), a kada se listovi osuše obaviti žetvu kombajnima koje moramo podesiti za žetvu boba. Žetvu boba za zelenu krmu ili zaoravanje za

zelenu gnojidbu obavljamo kao i za lupinu. Prinos zrna boba kreće se oko 3 t/ha, ali može biti i znatno veći (tablica 2.). Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na ispod 14 % vode.

Slika 3. Biljka bobau fazi mahuna

HRANIDBA

liDMldI OLOVO • inTNEKOVINE • ŠTETNI I VRLO ZNAČAJNI ONEČIŠČIVAČI DMIVA $..o

~

Različiti minerali i kemijski spojevi nalaze se u tkivima i organima bilja i ~ životinja.

Većinom imaju značajne ~ fiziološke funkcije u organizmu (kalcij, § fosfor, natrij, kalij, magnezij i dr.) i fr moraju se obvezno dodavati hrani. U ·o Cf) nedostatku ovih minerala javljaju se bolesti ~ izmjene tvari, bolesti kosti i mišića, i,:; poremećaji u kretanju, promjene na koži i '"O dlaci, smetnje u probavi i iskorištavanju ,š,i hrane, plodnosti i reprodukciji, bolesti ii: mokraćnog i enzimat-skog sustava i dr.

PRAVILNIKOM O KAKVOĆI STOČNE HRANE stoga su propisane minimalne količine ovih kemijskih spojeva koji se moraju nalaziti u stočnoj hrani namijenjenoj određenim vrstama životinja.

Ove soli i kemijski spojevi imaju široki raspon između fizioloških i toksičnih doza, a uz to i vrlo dobro usklađen obrambeni homeostatski sustav u organizmu životinja. Na veće količine organizam reagira smanjenjem resorpcije u probavnom sustavu, pojačanim izlučivanjem iz organizma ili pretvorbom u druge neškodljive spojeve.

U životinjskom organizmu nalaze se i neke kovine koje također mora sadržavati stočna hrana, a potrebne su.· u manjim količinama (mikrominerali). Za njih PRAVILNIK propisuje maksimalne količine i vrste kemijskih spojeva dopuštene u stočnoj hrani. To su primjerice cink, bakar, željezo, selen i dr.).

Ove kovine nemaju šire toksikološko znače-

]

Mljekarski list 3/2003.

nje u životinjskom organizmu i prirodi pa treba izbjegavati prekomjerno davanje, što se najčešće događa kod preveniranja ili liječenja bolesti nastalih nedostatkom u hrani (anemije, kožne bolesti, jalovosti i sl.).

Teža otrovanja ove vrste i onečišćenja prirode javljaju se u blizini rudnika,· industrijskih i prerađivačkih pogona, jer u vecoJ mien onečišćavaju zrak, vodu i krmiva, a životinje, ljudi i hrana izloženi su njihovom dužem djelovanju.

Upotrebljivost mesa i mlijeka životinja oboljelih trovanjem ovim kovinama s toksikološkog gledišta obično nije upitno ukoliko po općim kriterijima valjanosti nisu organoleptički promijenjena (bojom, mirisom, konzistencijom i sl.).

Mnogo značajnija su otrovanja teškim kovinama: kadmijem, olovom, živom i arsenom. To su jako kumulativni otrovi u prirodi i životinjskom organizmu, fiziološki potpuno nepotrebni životinjama (ili značajnost do sada još nije ustanovljena). Međutim, poznato je da su značajni trovači u prehrambenom lancu: tlo-voda hrana-životinje-ljudi. Opasnost se još više povećava jer se ove kovine sve više upotrebljavaju u suvremenoj tehnologiji, preradi i prometu.

KADMIJ Kadmij je vrlo raširen u prirodi. Može biti otrovan već u manjim količinama, a s obzirom da je kumulativni otrov, uz dužu upotrebu svakodnevno se povećava koncentracija u okolišu, vodi, I;irani, životinjskom i ljudskom organizmu.

U prirodi kadmij dolazi s rudama: olovom, cinkom i bakrom. Rjeđe se nalazi kao samostalna 7

Eroanzungl911JrmTilrtel fOr Klllle nadi de<Geburt

,· ~ ar - !CWI namdem Abkal:l,en.

„

\l'ffl'1W'lden.mgder

nach dem

upouenbt-

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~:menta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetJ:i-o bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišće°:je posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlJa krave.

Prednost: - zdrav krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA ruda. Upotrebljava se u prerađivačkoj industriji metala, antikorozivnih sredstava, boja, lakova, porculana, plastičnih masa, baterija i dr.

Jalovina i otpadne vode iz rudnika i prerađivačkih pogona, dim iz topionica cinka i olova, spalionica smeća i raznih otpada, kadmijem onečišćavaju okoliš tj. zrak, vodu i vegetaciju. U tom smislu treba spomenuti i dim cigarete kao onečišćivača okoliša kadmijem.

Mnogo kadmija sadrže fosilna goriva: ugljen, nafta, benzin i motorna ulja. Nalazi se i u automobilskim gumama koje se troše u prometu tako da su prašina i ispušni plinovi motornih vozila na autocestama i u naseljenim mjestima veliki onečišćivači zraka, vode, stočne i ljudske hrane. Teška su otrovanja ove vrste životinja koje pasu ili se hrane krmivima uz autoceste ili sijenom skupljenim uz prometnice.

Toksičnost je posebice naglašena jer se tu uz kadmij nalaze olovo i cink. Tako su istraživanja pokazala da se u tlu 0,5 m uz prometnice nalazi 4,2 mg kadmija, 335 mg olova i 312 mg cinka u kg. Na udaljenosti 15 m nalazi se 0,6 mg kadmija, 70 mg olova i 112 mg cinka, a na 70 m udaljenosti 0,5 mg kadmija, 53 mg olova i 95 mg cinka.

Računa se, da se trošenjem guma na cestama nekih zemalja Europe oslobađa i rasipa godišnje oko 60-150 kg kadmija koji se kao prašina raznosi i taloži po okolišu 5-11 g/ha godišnje.

Iz ugljena se sagorijevanjem oslobađa oko 0,2-0,5 mg kadmija/kg.

Gnojidba tla muljem otpadnih voda, kao i u nekim slučajevima onečišćenom životinjskom balegom (fecesom), može također biti uzrok većem onečišćenju tla, stočne i ljudske hrane kadmijem i drugim teškim kovinama.

Za proizvodnju fosfatnih mineralnih gnojiva upotrebljavaju se sirovi fosfati koji mogu biti vrlo onečišćeni kadmijem i drugim teškim kovinama,

y

.,

A <ei,

~~~

~

•..:.::, ·~ _.

..

~

-

-·

•• '

~~~tti~~~~~;

.

-~

-,'

/,1/.

,.. ___ -

_k~~:..,.l.

-

I /

Mije/carski list 3/2003.

radioaktivnim elementima i dr. Sirovi fosfati mogu, ovisno o porijeklu, sadržavati 1 do 75 mg kadmija u kg. Stoga za proizvodnju mineralnih gnojiva uvijek treba upotrebljavati manje onečišćene fosfate.

S tim u vezi unosi se s mineralnim gnojivima prosječno oko 1 g kadmija/ha površine/godišnje, a korisnike treba upozoriti da gnojiva koriste racionalna, u potrebnim količinama i po uputama stručnih službi.

Kadmij sadrže i fosforna mineralni dodatci stočnoj hrani. Koncentracija ovisi također o porijeklu sirovih fosfata, o tehnologiji proizvodnje fosforne kiseline i mineralnih dodataka.

Kadmij ulazi u organizam preko dišnog i probavnog sustava, a rijetko preko kože. Težina otrovanja ovisi o mjestu ulaza u organizam, količini, trajanju izloženosti (ekspoziciji) i topljivosti kadmijevih spojeva.

Najteža otrovanja nastaju udisanjem kadmijevih para i prašine preko pluća, ili ako se kadmij uzima s vodom ili mlijekom, jer je tako najizdašnija resorpcija u organizam.

Posredstvom dima resorbira se kroz pluća oko 2040% kadmija, a 60% kadmijevim parama. U zraku stoga ne smije biti više od 50 mg kadmija/m 3 zraka (poseban oprez kod pušača), a tijekom dužeg boravka u onečišćenom zraku najviše 2-4 mg kadmija/m 3 zraka.

Voda ne smije sadržavati iznad 10 µ,g kadmija/1, jer se vodom lako resorbira oko 50% kadmija. · U probavnom sustavu ovaca i koza (pa i čovjeka) resorbira se samo 3-7%, a u goveda 16% kadmija primljenog hranom. Veća količina cinka, željeza, selena, kalcija i vitamina C smanjuje resorpciju kadmija u probavnom sustavu.

Neresorbirani kadmij (oko 85-95%) izlučuje se s neprobavljenim sadržajem crijeva, balegom iz organizma, što znači da se u izvjesnim prilikama može dobivati prirodni stočni gnoj visoko onečišćen kadmijem pa nastaju novi ekološki problemi u proizvodnji hrane. , Našim PRAVILNIKOM O KAKVOCI STOČNE HRANE propisano je da kadmija mogu sadržavati najviše: -pojedinačna krmiva biljnog porijekla 1,0 mg/kg -pojedinačna krmiva životinjskog porijekla 2,0 mg/kg - krmne smjese s više od 8% fosfora za svaki % fosfora 0,5 mg/kg - mineralna krmiva s više od 8% fosfora za svaki % fosfora 0,75 mg/kg 9

HRANIDBA kadmij teško se izlučuje stupanj kumuladje u organizmu. U bubrezima zaostaje trećina kumulirane količine kadmija, a zatim slijede jetra, mišići, kosti, dlaka, spolne žlijezde i drugi organi.

Kadmij zaostaje i u mliječnoj žlijezdi zbog čega se smanjuje mliječnost krava, a manji dio se izlučuje mlijekom.

Koncentracija kadmija u biljnoj hrani ovisi o sadržaju kadmija u tlu, o vrsti i ,dijelovima bilja.

Gljive i šumsko bilje imaju veću sposobnost kumulacije kadmija. Pšenica sadrži više. kadmija nego raž. Više kadmija sadrži zrnje žitarica nego vegetativni dijelovi bilja.

Akutno otrovanje životinja kadmijem rijetka je pojava. Klinički se očituje već 4 do 10 .sati poslije izlaganja kadmijevim parama ili prašini, a javlja se obično u blizini topionica cinka i olova.

Simptomi su: drhtavica, teško disanje s edemom pluća i kašalj.

S obzirom da je kadmij kumulativni otrov, posljedice trovanja su najčešće kronične naravi a očituju se, ovisno o koncentraciji poslije dužeg unošenja u organizam, teškim oboljenjem bubrega, jetre, gušterače, srca, reproduktivnih organa, slabokrvnošću (anemijom), omekšanjem kosti (demineralizacija). Anemija se javlja jer kadmij sprječava primanje i iskorištavanje željeza, a demineralizacija kosti zbog nestašice kalcija koji se troši kao antagonist kadmiju.

Kadmij nepovoljno djeluje na tjelesni rast i iskorištavanje hrane, slabi plodnost i reprodukciju i ima kancerogena djelovanje.

Plodne ovojnice gravidnih ovaca i krava ne propuštaju kadmij do ploda, ako je u manjim koncentracijama. Međutim, veće koncentracije kadmija oštećuju posteljicu, prelaze u tkivo fetusa i utječu na nepravilan rast fetusa.

Kadmij se sporo izlučuje iz organizma tako da tiho, ali trajno oštećuje organizam. Biološki poluživot kadmija, da se smanji koncentracija za 50%, traje 10 godina i za to vrijeme gotovo uništi organe.

Meso i organi oboljelih i prividno zdravih životinja izloženih većoj koncentraciji kadmija nije valjano za ljudsku prehranu zbog visoke kumulacije kadmija i mora se neškodljivo ukloniti, kao i mlijeko s većom količinom kadmija.

Namirnice životinjskog porijekla često sadrže manje kadmija nego biljna krmiva. Namirnice životinjskog porijekla za ~udsku prehranu mogu sadržavati kadmija najviše: - svježe pileće meso 0,05 mg/kg - svježe goveđe i svinjsko meso O,1 mg/kg Resorbirani

mokraćom i ima visoki

10

- svježe mlijeko 0,0025 mg/kg .- svinjska mast 0,05 mg/kg - riba O,1 mg/kg S obzirom da nije poznata bilo kakva fiziološka funkcija i potreba kadmija u ljudskom i životinjskom organizmu, a zbog trajnog zaostajanja i kumulacije u organizmu, kadmij postaje vrlo značajan toksični element u prehrambenom lancu od onečišćenja tla, vode, zraka, preko biljne, stočne i ljudske hrane. Problem postaje veći jer se koncentracija kadmija u prirodi nekontrolirana povećava zbog tehničkih, tehnoloških i civilizacijskih potreba suvremenog života. Tako već sada vrlo često koncentracije kadmija u živežnim namirnicama, ljudskoj i stočnoj hrani uveliko premašuje dopuštene količine.

OLOVO Uz kadmij treba obvezno nešto reći i o olovu, jer je prateći metal kadmiju i ima istovjetan izvor i puteve onečišćavanja preko topionica olova i cinka, prerade metala, proizvodnje elektromaterijala, plastičnih masa, sredstava za zaštitu i gnojidbu bilja, a naročito zbog prometa motornih vozila preko prašine guma i ispušnih plinova.

Kao toksična kovina podudarno (sinergistički) i vrlo slično djeluje u· prehrambenom lancu s kadmijem. Za razliku od kadmija olovo je u tlu manje pokretno i više se zadržava u korijenju bilja. Korijenje je na neki način barijera koja sprječava kumuliranje u gornjim dijelovima i sjemenkama bilja.

U životinjskom i ljudskom organizmu olovo djeluje slično kadmiju. Resorbira se lako i u većoj količini kroz pluća (50-100%), a samo 1-10% u probavnom sustavu. Ostatak se izbacuje balegom iz organizma, tako da se u balegi goveda i ovaca može naći olova i do 150 mg/kg suhe tvari.

Nedostatak kalcija i vitamina D u krmivima povećava resorpciju olova.

Toksična doza olova ovisi o mjestu unošenja u organizam, topljivosti spoja~ vrsti i dobi životi~lja te postojećem sadržaju olova u orgaruzmu.

Drži se da je u hrani goveda: - podnošljiva doza olova do 10 mg/kg suhe tvari krmiva - toksična doza olova oko 50 mg/kg suhe tvari krmiva.

Simptomi otrovanja olovom javljaju se uz davanje 250 mg olova/dan tijekom 2 do 4 tjedna, a do uginuća dolazi uz davanje 450 mg olova tijekom 2 tjedna u hrani.

Malo olova se izlučuje iz organizma mokraćom i mlijekom. U mlijeku se može nalaziti oko 2 Mljekarski list 3/2003.

HRANIDBA do 70 µ,g olova/I, a uz kliničku pojavu otrovanja olovom nalazi se u mlijeku ·krava oko 2,26 mg olova u litri mlijeka.

Najviše se olova deponira kao netopljivi spoj u kostima i zubima, jetri i bubrezima. Mnogo olova se zadržava u živčanom sustavu zbog čega se otrovanje olovom očituje živčanim poremećajima (tetanije), anemijom, žuticom i mišićnom slabosti (uzetosti).

Podnošljive koncentracije olova u organizmu zdravih goveda iznose: - u krvi 0,05 - 0,25 mg/I - mlijeku 0,03 mg/I - mesu 0,25 mg/kg - jetri 0,50 mg/kg - bubrezima 0,50 mg/kg Ljudi se na1cesce truju namirnicama životinjskog porijekla i treba pripaziti na sadržaj

olova u mesu i mlijeku, posebice od životinja s potencijalno ugroženih područja, od oboljelih i prisilno zaklanih životinja. U namirnicama se može osjetiti i specifičan miris i okus po kovinama.

Meso i mlijeko. s većom količinom olova treba neškodljivo ukloniti i nije za ljudsku upotrebu.

Olovo ima dakle, kao i kadmij, veliko ekotoksikološko značenje u prehrambenom lancu od tla, proizvodnje hrane, do životinja i ljudi.

Dopuštene maksimalne količine u stočnoj i ljudskoj hrani, vodi i mlijeku samo su kompromis s postojećim stanjem u prirodi i okruženju, često zbog nemogućnosti da se prekine lanac onečišćavanja. Olovo također nije kovina i element fiziološki potreban u organizmu ljudi i životinja, a može biti samo štetno.

HRANIDBA

VITAM I IELINIMANJU.JU UČEITALOIT I ........

AH.JE MAITITIIA n BROJIOMATIKIH ITANICA UMLIJEKU Somatske stanice Cijena mastitisa Kada bakterije uđu u vime, ono ih nastoji Mastitis je najskuplja bolest mliječnih eliminirati pomoću "obrambenih vojnika" ~ krava koja za 10-30% smanjuje proizvo- neutrofila, makrofaga, leukocita i antitijela. dnju, cijenu i prodaju mlijeka te za 1,6 puta Somatske ili tjelesne stanice su obrambene povećava isključivanje krave iz proizvodnje. stanice u mlijeku krave kojima se ono brani od Uzima se da krave s > 200.000 somatskih ~ stanica (SS) u 0,001 litara ili mililitru (ml) napada patogenih bakterija. Somatske stanice -t3 mlijeka imaju mastitis. Mastitis se, i na . sastoje se od 12% neutrofila, 60% makrofaga i d najboljim farmama, javlja u 50 slučajeva na 28% limfocita, te epitelnih stanica vimena.

Slobodni radikali · .g 100 krava u godinu dana ili zahvaća oko Tijekom mastisa upale u vimenu, proizvodi JA 30% krava. Na jedan klinički dolazi 9 se puno vrlo otrovnih tvari koje zovemo slobodni O::: slučajeva subkliničkog mastitisa. Mastitis košta 840 kn/kravi. Klinički mastitis, ili radikali. Neutrofili su obrambeni vojnici koji onaj čiji su znakovi vidljivi, košta 420 kn/ gutaju bakterije i onda ih ubijaju sa streljivom kravi, a procjenjuje se da još toliko koštaju koje se zove "slobodni radikali". Ako u njima nema dovoljno antioksidanta, oni ubijaju sami subklinički mastitisi čiji su znakovi nevidljivi. sebe. Jedan neutrofil ubije 5-20 bakterija prije Mastitis Mastitis je upalni odgovor vimena krave na svoje smrti. Isto tako na upaljeno mjesto dolaze (najčešće) bakterijske infekcije, a rezultira makrofagi koji također ubijaju bakterije ali, što je važnije, pobuđuju imuni odgovor vimena te se povećanim brojem somatskih stanica u sirovom mlijeku. Mastitis je glavni uzročnik povećanog proizvode antitijela protiv bakterija. Bijele krvne stanice (lirrifociti) dovršavaju razaranje bakterija broja somatskih stanica u mlijeku. dospjelih u vime. ~

>CI)

Q)

Mljekmski list 3/2003.

11

HRANIDBA Antioksidanti Antioksidanti su "streljivo" u oružju obrambenih stanica koje neutralizira otrovne slobodne radikale pretvarajući ih u neškodljive spojeve kao što je voda. Antioksidanti su: vitamin E, beta (.G)karoten, melantonin, histidin, vitamin C, selen, bakar, cink i mangan i dr. Vitamin E i selen povećavaju obrambenu moć obrambenih stanica organizma. Kada u hrani nema dovoljno antioksidanta, osobito vitamina E i selena ' smanjena je opća obrambena sposobnost bijelih krvnih stanica, vime je sklonije pobolijevanju, a može se povećati broj somatskih stanica u mlijeku. U krmnom bilju Hrvatske nema dovoljno selena te ga stalno treba dodavati kravama kako bi spriječili mastitis ili skratili trajanje mastitisa.

Koliko vitamina E i selena?

Vitamin E i selen sadrže mineralno-vitaminski dodatci - premiksi pomiješani s ostalom hranom ili pak krmne smjese, injekcije ili kamene soli za lizanje. Sljedeće najmanje količine vitamina E i optimalne selena treba dati kravama radi prevencije mastitisa i smanjenja broja somatskih stanica 1. Bređe krave i junice trebaju dobiti dnevno tijekom suhostaja ili barem zadnja tri tjedna prije telenja najmanje 1000, bolje 2000 mg vitamin E i 2 mg/d selena ili 2. Injekcija od 700 mg vitamina E i 50 mg selena 21 dan prije telenja.

3. U laktaciji krave trebaju dobivati 600 - 800 mg vitamina E i 2 mg selena dnevno po kravi.

Pokazatelj dovoljnosti U hrani krava u suhostaju mora biti između 0,1-0,3 mg/kg selena i 80-120 mg/kg vitamina E. U krvi krava treba biti između 0,20 i 1,20 µ,g/ml selena, a u plazmi između 3 i10 µ,g/ml vitamina E. Čimbenici koji određuju potrebe

Mastitisima su sklone visoko proizvodne krave prvih 90 dana laktacije te krave u 2., 3. i kasnijim laktacijama jer su zbog oslabljene otpornosti osobito sklone mastitisima i povećanom broju somatskih stanica u mlijeku. Da bi se antioksidanti ugradili u bijele krvne stanice i djelovali protiv bakterija, treba ih davati najmanje tri tjedna prije telenja, odnosno početka laktacije.

Sadržaj selena u krmivima varira ovisno o

12

tome koliko ga ima u tlu, o kiselosti tla, vrsti i starosti biljke. Silaža kukuruza sadrži selena samo 0,04 mg/kg, a zrno kukuruza 0,07 mg/kg suhe tvari. Trave sadrže selena 0,06-0,09, djetelinsko travne smjese do 0,14 mg/kg suhe tvari.

Leguminoze (djeteline i lucerna) sadrže, dovoljno selena 0,20 mg/kg suhe tvari, ako ga ima u tlu.

Potrebna količina selena raste ako je u hrani previše (1,3% u ST) ili premalo (0,5% u ST) kalcija te ako je previše sumpora, bakra i cinka u hrani.

Najbolje je iskorištenje selena kada je sadržaj kalcija u hrani 0,9% u suhoj tvari obroka.

Više od 0,4% sumpora u suhoj tvari obroka također povisuje potrebnu dnevnu količinu selena u hrani.

Potrebna količina vitamina E je za 50% manja od gore preporučene kada su krave na paši ili kada zelena hrana čini više od 25% obroka, ali je za 50% veća (2000 mg) kada se krave hrane s preko 60% koncentrata. Zelena krma i paša sadrže do 220 mg/kg suhe tvari vitamina E, ali ta koncentracija opada 70% u silaži trava i 80% u sijenu trava.

Dodatne količina vitamina E trebaju krave prvog dana mliječnosti jer se puno izluči u kolostrumu. ,Isto tako i krave koje se hrane punomasnom sojom ili repicom trebaju dodatne količine vitamina E. Krave oslabljene otpornosti također trebaju dodatne količine vitamina E. Učinak dodavanja vitamina E i selena Dodavanje vitamina E i selena u navedenim količinama:

Mljekarski list .3/2003.

HRANIDBA 1. ne pov1su1e količinu mlijeka i ne mijenja osnovni sastav mlijeka 2. smanjuje za 42% infekcije mliječne žlijezde u vrijeme telenja 3. za 52% smanjuje kliničke mastitise u ranoj laktaciji i za 32% u cijeloj laktaciji 4. za 40-50% kraće je trajanje infekcije vimena 5. značajno (čak do 70%), može se smanjiti broj somatskih stanica u mijeku Dodatni učinci davanja vitamina E i selena 1. Dodavanje selena u hranu krava povećava njegovu koncentraciju u mlijeku što ima

pozitivan učinak na zdravlje teladi i ljudi koji piju takvo mlijeko.

2. Smanjuje se vrijeme zadržavanja posteljice nakon telenja 3. Sprječava bolest bijelih mišića 4. Smanjuje rizik od pojave raketljivog mirisa mlijeka 5. Bolja je plodnost krava i junica, (manje dana do uspješne oplodnje i manje doza sjemena za uspješnu oplodnju) 6. Povećava porodnu težinu teladi 7. Zarada od povoljnih učinaka davanja vitamina E i selena je tri puta veća od troškova.

VETERINARSTVO

MASTITISJE BOLEST Zbog upale vimena propadaju stanice koje luče mlijeko, zbog čega se javlja trajni ~ pad mliječnosti bez obzira kako je životinja s..: držana, hranjena ili muzena u narednim 'O -o" laktacijama.

U Mljekarskom listu već je nebrojeno ~ puta pisano o problematici vezanoj uz upale vimena (mastitise). Nažalost, u brojnim stajama upale vimena još uvijek nanose velike štete. Osnovni je problem što (U proizvođači (muzači) ne shvaćaju upalu i5:: vimena odnosno mastitis kao bolest.

Vjerojatno zato što se u praksi govori o mastitisu (često nestručno) pa termin zvuči puno "blaže" nego upala vimena koja nam odmah daje do znanja da je životinja bolesna.

PRAVILNIK ŠTITI PROIZVOĐAČE KRAVLJEG MLIJEKA Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka određeno je da gornja granica broja somatskih stanica iznosi 400.000 (higijenska kakvoća), na · taj način praktički je dozvoljen otkup mlijeka bolesnih životinja. To ide u prilog proizvođačima mlijeka koji jednostavno ne žele ili ne mogu poboljšati uvjete proizvodnje, ali to ne znači da broj od 400.000 somatskih stanica u budućnosti neće biti smanjen. Moramo naglasiti, da je mlijeko u kojem je više od 250.000 somatskih stanica - mlijeko bolesne životnje.

Problem prevelikog broja somatskih stanica u pojedinim zemljama Zapadne Europe rješava se

i

XI)

M!jekarski l~t 3/2003.

već godinama,

a u Hrvatskoj smo još uvijek na

početku.

UPALA VIMENA STVARA GUBITKE Upala vimena nanosi višestruku štetu u proizvodnji mlijeka: 1. UPALE VIMENA SMANJUJU KOLIČINU PROIZVEDENOG MLIJEKA, 2. LIJEČENJE JE SKUPO, A REZULTAT JEČE­ STO UPITAN JER MOŽE DOĆI DO GUBITKA ČETVRTI ILI CIJELOG VIMENA, 3. MLIJEKO OBOLJELOG VIMENA PROMIJENJENOG JE SASTAVA, NIJE POGO-DNO ZA PREHRANU LJUDI, POSEBNO DJECE, 4. MOŽE DOĆI DO TRAJNOG SMANJENJA LUČENJA MLIJEKA U POJEDINIM ČETVRT­

IMA, 5. UPALA VIMENA MOŽE NARUŠITI OPĆE ZDRAVSTVENO STANJE ŽIVOTINJE, 6. ZBOG UPOTREBE ANTIBIOTIKA U LIJEČENJU, MLIJEKO SE NE SMIJE PREDAVATI ZA PRERADU ODREĐENO VRIJEME NAKON OZDRAVLJENJA VIMENA, OVISNO O VRSTI UPOTRIJEBLJENOG ANTIBIOTIKA (KARENCA).

Važno je znati, da krava zbog upale vimena može uginuti ili je moramo odvesti u klaonicu jer je veterinar, uz svu propisanu terapiju, ne može izliječiti (npr. prilikom gangrenozne ili nekrotične upale vimena).

Iz navedenog se vidi ozbiljnost problema vezanog uz upale vimena, bez obzira o kojem se 13

VETERINARSTVO

obliku upale vimena radi.

UZROCI UPALA VIMENA Upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama (bakterija, virusa i dr.) u vimenu. Mikroorganizmi ulaze u vime najčešće kroz sisni kanal, a rjeđe putem krvotoka ili limfogeno.

Navest ćemo niz štetnih čimbenika koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju: 1. LOŠ SMJEŠTAJ I HIGIJENA U STAJI 2. NEHIGIJENSKA MUŽNJA 3. LOŠA TEHNIKA MUŽNJE (RUČNA ILI STROJNA) 4. NEISPRAVAN MUZNI UREĐAJ 5. NEDOSTATNA PREHRANA KRAVA MUZARA 6. LOŠE ZDRAVSTVENO STANJE KRAVE Upala vimena je na1cesce posljedica djelovanja više štetnih čimbenika istovremeno, što otežava suzbijanje bolesti u uzgoju.

PODJELA UPALA VIMENA Upale vimena dijelimo na kliničke upale (odnosno vidljive) . i na supkliničke (odnosno nevidljive).

Kliničke (vidljive) upale vimena Klinička upala vimena razvije se za jedan ili više dana i lako je prepoznajemo. Naglo se smanjuje količina pomuzenog mlijeka, vime je natečeno ili smanjena, bolna i temperirano (toplo), a može biti promijenjena boja kože na upaljenoj četvrti (plavo-crveno-ljubičasta).

Mlijeko upaljenog vimena je vidljivo promijenjenog izgleda (zgrušana, s primjesama krvi ili gnoja, vodenasto itd.). To više nije mlijeko nego patološki sekret koji se ne smije koristiti u prehrani ljudi i životinja (napajanje teladi). Kod ovog oblika upale često je promijenjeno opće zdravstveno stanje krave (prestanak preživanja, proljev itd.). · Supklinička (nevidljiva) upala vimena Ovaj oblik upale vimena nanosi najveće štete .u proizvodnji mlijeka jer čini oko 90 posto svih oblika upala vimena, a može smanjiti proizvodnju mlijeka 20 i više posto. Osnovni problem je što proizvođači zanemaruju ovaj oblik upale jer su uvjereni da je ona prisutna samo kada su promjene na vimenu ili mlijeku vidljive.

Takav oblik upale razvija se tjednima i mjesecima (kronična upala), prepoznati ju

14

možemo jedino brojanjem somatskih stanica ili mastitis testom. U stranoj literaturi govori se o prisutnosti upale vimena kada se u jednom mililitru mlijeka nalazi više od 250.000 somatskih stanica, a prema nekim istraživanjima ta granica je i niža.

Kod kronične upale vimena količina mlijeka postupno se smanjuje što otežava otkrivanje bolesti. Kao posljedica javlja se smanjena proizvodnja mlijeka u četvrti vimena tijekom narednih laktacija, bez obzira na rezultate liječenja.

UPALA VIMENA KOZA Upala vimena nanosi velike ekonomske štete u proizvodnji kozjeg mlijeka. Kao i kod goveda upala vimena koza posljedica je ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u mliječnoj žlijezdi.

Mikroorganizmi u vime najčešće ulaze kroz sisni kanal, međutim u vime također mogu dospjeti putem krvi, limfe i rana na koži vimena. Važno je napomenuti da su uzroci koji dovode do upala vimena koza jednaki kao i kod goveda.

Prema istraživanjima američkih znanstvenika širenje uzročnika, a time i upale vimena najčešće se javlja tijekom mužnje i to s oboljele na zdravu životinju. Uzročnici upale vimena obično se nalaze na rukama kozara i na koži vimena koza odakle u povoljnim uvjetima ulaze u vime i' uzrokuju upale.

Upale vimena koza dijelimo kao i kod goveda na vidljive (kliničke) i nevidljive (supkliničke).

Kliničku upalu vimena koza nije teško prepoznati jer su znakovi isti kao i kod goveda, dok je puno Mf/ekarski {i,st 3/2003.

VETERINARSTVO

teže utvrditi nevidljivu upalu vimena (kroničnu).

SOMATSKE STANICE U KOZJEM MLIJEKU U mlijeku zdravih koza nalazi se puno veći broj somatskih stanica u odnosu na kravlje mlijeko.

Broj somatskih stanica koji upućuje na pojavu upale vimena koza različit je od zemlje do zemlje. Američki znanstvenici tvrde da je za očekivati da će se u mlijeku zdravih koza nalaziti manje od 500.000 somatskih stanica. Međutim taj broj je promjenjiv jer se kod zdravih koza može naći i više od 500.000 somatskih stanica (npr.

1,000.000).

Nastavak u sljedeće~ broju Mljekarskog lista.

GOSPODARSTVO

PRAĆENJE EKONOMIKEPROIZVODNJE U OBITELJSKOMGOSPODARSTVU ,u ·Eih

Na

temelju

praćen1·a

ekonomskih

c.'3 rezu 1tata proizvodnje mlijeka može se

~

utvrditi gospodarski položaj cijele grupacije proizvođača ili pojedinih njihovih skupina na regionalnoj i lokalnoj razini, te po veličini kapaciteta (broju muznih grla) i -c8 pr~~ječnoj proizvodnji (proizvodnja ~ mlijeka po grlu). Određuje se koliko i kako gospodarstvo koristi raspoloživa muzna grla, objekte i opremu, te radnu snagu u poljoprivredi, i kolike su neiskorištene mogućnosti.

Poslovanje gospodarstava se uspoređuje s boljim primjerima u nas i inozemstvu, te prema dobivenim rezultatima preroručuju mjere popravka tehnike i tehnologije pr01zvodn1e. . Dobro poznavanje ekonomskih pokazatelja proizvodnje mlijeka u obiteljskim gospodarstvima može koristiti i za pouzdanu ocjenu kako mjere agrarne politike djeluju na proizvodne i ekonomske rezultate pojedinih proizvođača i cijele grupacije. Kad se dostatno detaljno (po veličini, vrsti i tehnologiji proizvodnje, te vrsti veličini i regionalnom razmještaju proizvođača) vremenski sustavno (više godina) proučava ova problematika, moguće je pouzdano odrediti kako će -~prom:ienom ~oticaja i naknada u proizvodnji mh1eka izgledati dohotci proizvođača, ali i ~ ~

i

Mljekcuski List 3/2003.

državna

bilanca mlijeka. Time je izravno važnost redovitog praćenja i dobrog poznavanja ove problemc:j.tike.

Problem ekonomike proizvodnje mlijeka . .Problematika ekonomike proizvodnje mlijeka Je vrlo složena u uvjetima proizvodnje i poslova1:-ja naših obiteljskih gospodarstava.

Osnovni problemi praćenja ekonomike proizvodnj~ mlijeka su posljedica relativno velikog broja prmzvođača koji nisu registrirani poslovni subjekti i nemaju obvezu bilo kakvog knjigovodstvenog praćenja svoga poslovanja. Proizvodnja ~lijeka u većini nespecijaliziranih proizvođača dio Je ukupne proizvodnje i teško je razlučiti ovu proizvodnju od druge u bilinogojstvu i stočarstvu.

T a~o se u samoj mljekarskoj proizvodnji i cijeni mh1eka na razini proizvođača prelamaju problemi od~o~a cij;na drugih poljoprivrednih proizvodnji.

Vec Je vise puta naglašena kako je kućanstvo neodvojivi dio poljoprivrednog gospodarstva.

Gosp?dari često zanemaruju rad vlastite ekipe i u praksi se ekonomski uspjeh često ne mjeri računanjem svih troškova proizvodnje.

Problemi Nema knjigovodstvenog praćenja poslovanja.

Proizvodnja mlijeka je dio ukupne proizvodnje.

Poljoprivredno gospodarstvo je dio kućanstva. određena

15

GOSPODARSTVO Specifičnost shvaćanja ekonomike

u OPG

specifičnost se ogleda u djelomičnom uračunavanju troškova proizvodnje mlijeka u gospodarstvu. Zabilježene su tako neke tipične izjave većine gospodara, u nas čak, sa značajnijom

Ova

proizvodnjom: - ako računam svoj rad, uvijek sam na gubitku, - imam zemlju i mehanizaciju koji me ništa ne koštaju, - zas11ao sam, a nešto ću na kraju dobiti, kako bude-bude, - hranim krave vlastitom hranom, ne ulažem puno i odgovara mi sve što dobijem, - bolje je ne ulagati puno u kupovnu hranu i zadovoljiti se manjom proizvodnjom mlijeka po kravi, uz manje novčane izdatke (troškove), - bolje ne ulagati u suvremenu opremu, kad imam radnu ekipu u domaćinstvu dovoljnu za ručno obavljanje svih poslova Takvo ponašanje je pridonijelo opstanku gospodarstava i u najtežim uvjetima, ali nije dobra pretpostavka njihovog poslovnog razvitka.

Naši proizvođači ne računaju sve troškove poslovanja kada procjenjuju korist od proizvodnje mlijeka u gospodarstvu.

U proračunu proizvođačke cijene mlijeka obično ne računaju vlastiti rad, tuđe usluge koje nisu plaćene novcem, te troškove amortizacije (trošenja) korištene poljoprivredne imovine (staje i prateći objekti, poljoprivredna mehanizacija, oprema stajališta u staji, muzna oprema i dr.). Za pravilnu ocjenu ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje mlijeka u gospodarstvu svakako treba uračunati i ove "neisplaćene" troškove. Ako se trošak amortizacije neće nigdje posebno ostavljati (kao "crni fond" na štednoj knjižici ili sl.), treba ga, a i može se, na druge načine koristiti u kućanstvu. Naime, poljoprivrednu imovinu (staja, muzna oprema, traktor i sl.) potrebno je pravovremena detaljno obnoviti, ponovo izgraditi ili kupiti. Gospodarstvo će ova ulaganja platiti iz svojih izvora ili korištenjem kredita. Taj trošak gospodarstvo ne može izbjeći, pa ga zato treba već sada uključiti u obračun koštanja sadašnje proizvodnje. Inače, gospodarstvo cijelo vrijeme radi "za drugoga".

Neki rezultati analitičkog praćenja više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava U razdoblju 1999.-2002. u okviru projekata provedeno je knjigovodstveno praćenje 70-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s različitim brojem muznih grla i njihovom prosječnom proizvodnjom mlijeka (litara po grlu).

Detaljno je proučena tehnologija proizvodnje

16

stočne hrane, jer troškovi hrane čine do polovice ukupnih troškova proizvodnje mlijeka. Ispitivani su proizvodni i ekonomski rezultati proizvodnje mlijeka, a prema dobivenim rezultatima je ocijenjen gospodarski položaj i razvojne mogućnosti pojedinih skupina proizvođača.

Osnovni rezultati ovih istraživanja· ekonomike proizvodnje mlijeka u gospodarstvima prikazani su u protekle gotovo 4 godine na stranicama Mljekarskog lista u rubrici Gospodarstvo. Neki od njih prikazani su u sljedećim tablicama i grafikonima.

Prosječna prodajna cijena mlijeka U posljednje tri godine prosječna je proizvođačka-prodajna cijena - franco dvorište proizvođača (osnovna cijena + državna premija) za mlijeko prosječne masnoće 3,7% porasla s 2,17 na 2,38 kuna. Tome treba dodati premiju mljekare, koja se značajno razlikuje od proizvođača do proizvođača ovisno o veličini i kvaliteti proizvodnje, te regionalnom rasporedu

proizvođača.

Tablica 1: Kalkulac1/aproizvodnjem/1/eka Broj krava

14 14 14 2000. 2001 2002.

3.206 3.399 3.407 Proizvodniamliieka Prodajamlijeka 2.827 2.935 2.871 UkupniPrihod 6.137 6.639 6.827 Prihodod prodaiemliekari 6.137 6.639 6.827 Prihodod cijenemlijeka 3.632 3.871 4.090 1.798 1.917 1.875 Prihodod državnepremiie 861 Prihodod premiiemljekare 707 851 Troškoviproizvodnjemlijeka 5.611 5.780 6.193 Troškovivlastiteoroizvodniehrane 1.242 1.382 1.437 Lijekovi 220 245 225 Ostalo(usluQei materijal) 194 220 253 3.182 3.187 3.515 Troškovivlastitoarada 639 616 640 Amortizaciia Proizvođačka cijenamlijekakn/lit 1,75 1,70 1,82 2,17 2,26 2,38 Prodainaciiena kn/lit

Tablica2: Prihodi,troškovii dobitakpo muznomgrlu (u kunama) Prihodi Ukupni troškovi Troškovi materijala Usluge Vlastiti rad Amortizaciia Dobitak

2000.

6.137 5.611 1.596 194 3.182 639 526

2001.

6.639 5.780 1.757 220 3.187 616 859

2002.

6.827 6.193 1.784 253 3.515 640 634

Mljekarski list 3/2003.

GOSPODARSTVO

Ocjena ulaganja u suvremenu farmu muznih krava Ulaganja u suvremenu farmu muznih krava vrlo su visoka, ali dosljednim provođenjem preporučenih tehnoloških načela mogući su vrlo dobri ekonomski i financijski učinci. Nažalost, zbog nepovoljnog gospodarskog položaja velikog dijela proizvođača mlijeka u praksi nemamo značajnijeg povećanja broja upravo ovakvih obiteljskih farmi.

Grafikon 1: Troškovi izgradnje i opremanja farme (različiti tipovi objekta s 35 muznih grla)

Cuccette

Masivni objekt

Otvoreni objekt

Tlp objekta

! □ Objekt s opremom ~Nabavlca grla (35) j

Tablica3: Proračun gospodarskihrezultatana farmama

u kunama Opis/ Tipobjekta Masivnastaja Otvoreniobjekt Cuccette 462.315 Prihodi 462.315 462.315 Ukupnitroškovi 391.936 374.917 365.263 Izdatci(materijali usluge) 250.250 250.250 250.250 Amortiz.acija 86.120 78.362 68.708 Vlastitirad 46.305 55.566 46.305 Brutodohodak 125.945 133.703 143.357 Brutodobitak 70.379 87.398 97.052 Ekonomičnost

E1 (prihodi/izdatci) Bi (orihodi/troškovi)

1,85 118

1,85 1,23

1,85 1,27

Napomena: pasmina - Simentalac, 35 grla, 4.500 kg mlijeka/godina

Preporuka gospodarstvima u budućem poslovanju Gospodari trebaju u što skorijoj budućnosti prihvatiti „ekonomski način" planiranja i provođenja proizvodnje u vlastitom gospodarstvu.

Takvo je poslovno razmišljanje potrebno radi realne ocjene vlastitog poslovanja, te postizanja zadovoljavajućeg dohotka u odnosu na uloženi kapital - objekte, opremu, novčana sredstva i vlastiti rad. Isto tako, u bliskoj budućnosti ne treba očekivati održavanje socijalnog pristupa prema dijelu gospodarstava (poticajima iz državnog proračuna) koji posluje neekonomično.

U zaoštrenoj konkurenciji, s očekivanim Mljekarski list 3/2003.

smanjenjem poticaja povećanjem zahtjeva za kvalitetnom sirovinom (sirovim, svježim mlijekom) u nekom poticanom razvojnom sustavu, opstat će samo dio proizvođača koji se rukovodi isključivo ekonomskim načelima.

Drugi dio gospodara, s manjim stadom i manjom proizvodnjom po grlu koji danas čini većinu naših proizvođača, i nadalje će proizvoditi na uštrb vlastitog rada i uloženog kapitala. T ak.o će njihov dohodak biti znatno manji od opravdanog i neće omogućiti akumulaciju za obnavljanje i razvitak poslovanja. Samim tim, nasljednici takvih gospodarstva bit će u znatno nepovoljnijem položaju i vjerojatno će u budućnosti napustiti ovaj način proizvodnje u gospodarstvu.

Buduće proučavanje ekonomike proizvodnje u gospodarstvima Za proučavanje ekonomske problematike proizvodnje mlijeka u gospodarstvima jedno od najvažnijih pitanja bit će ocjena ekonomike proizvodnje u različitim uvjetima poslovanja.

Sigurno je da će se vrlo skoro većina proizvođača na određeni način "registrirati" kao određeni poslovni subjekti, a naša gospodarstva naći će se pred vrlo ozbiljnim problemom u koji se oblik poslovnog organiziranja uključiti.

Različiti uvjeti poslovanja obiteljskih gospodarstava s proizvodnjom mlijeka: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - obveznik PDV-a - poljoprivredni obrt - poljoprivredna tvrtka - zadružno poslovanje Ovo pitanje je vrlo zanimljivo za istraživanje ekonomike proizvodnje mlijeka u gospodarstvu, a kako je od, možda, · i presudne važnosti za pojedine kategorije proizvođača sigurno će predstavljati jednu od glavnih tema radova u rubrici Gospodarstvo tijekom ove godine.

17

'V

UKOJOJ KLASI ISPORUCUJ-ETE MLIJEK Klasa

Broj Broj mikroorg. / mi.somats. stan.

E

~80.000 ~400.000

I.

~100.000~400.000

li.

~400.000 ~600.000

Ili.

>400.000>600.000

članak 5. Uredbe o ciljanoj cijeni svježeg

sirovog mltjeka

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena i mljekovoda

calgonit D

_J

lužnato sredstvo - prah/tekući, za svakodnevno pranje

s dodatkom klora calgonit LBlužnato sredstvo prah/tekući

calgonit s

I

calgonit

kiselo sredstvo - prah/tekući, za uklanjanje kamenca

vrhunska higijena mužnje prizvođače mlijeka dvostruko

nagrađuje

Sredstva za njegu vimena

lt mERRĐN (njega viml!na prije mu:i.nje; caIgon kane. 1:100

calgodtp

kom: na ba21ghcerma 1 10 (n1ega rimena posh1 mužnje)

melk cremebalzam za nJegu unena

1. vrhunskahigijena+ bolja kvalitetamlijeka = višacijenamlijeka 2. uređajem za mužnjui s još 99 nagrada Šaljitekopijeračuna za kupljenecalgonit proizvodeu vremenuod 01. 03. do 30. 05. 2003.god. na adresu:Lolitad.o.o., I. Kršnjavoga 44, 31000Osijek; "calgonit vrhunskahigijenamužnje" Očekuju Vas:1. muzniuređaj za 10 kravaMilkline,

1Opoklonpaketacalgonit,1Opolugodišnjihpretplatana "Agroglas"i 79 majica"calgonitvrhunskahigijenamužnje"

jamče vam proizvodi

ca,_

i LOLITA d.o.o. Osijek

I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

HRVATSKI STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

~ ~

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

~ ~

o~ MIKRO RGANIZMII MLIJEKO w -,

_ -.

~

o

-z- z1-o w u

-c::c t-

~ ;:> ..J Vl

-< š;; u

> o

~ ~

f-c

-cn t-

~ LU

-- ~oa: CL < o ~

~

>Vl

~

~ ~

,u..... ~

o ~ z<

<

~

Općenito o mikroorganizmima Znanost koja proučava ove sitne, tek mikroskopski vidljive, organizme zove se mikrobiologija, što znači: mikros = sitan bios = život logos =znanost.

Ova se znanost oslanja na fiziku, kemiju, molekularnu biologiju, biokemiju, ekologiju i niz drugih znanstvenih disciplina.

Mikrobiologija se, s obzirom na vrstu mikroorganizama koje proučava, dijeli na: - bakteriologiju - proučava bakterije - virologiju - proučava viruse - mikologiju - proučava gljivice - protozoologiju - pručava protozoe.

Početak razvoia ove znanosti zabilježen je 1676. godine pronalaskom prvog mikroskopa, zahvaljujući Nizozemcu Antony-u van Leeuwenhock-u. Što su mikroorganizmi?

To su mikroskopski vidljiva z1va bića koja se nalaze svuda oko nas: u zraku, na biljkama, u vodi, tlu, na površini i u tijelu životinja i čovjeka.

Mljekarski li<;t3/2003.

S obzirom na to kako djeluju na velike organizme (makroorganizme), dijelimo ih na: - korisne, štetne, indiferentne.

U grupu korisnih mikroorganizama spada velik broj bakterija važnih za održavanje života na Zemlji, 19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

za procese u stvaranju hranidbenog lanca u prirodi, za razgradnju organskih tvari ili za njihovu proizvodnju.

Tu spadaju mikroorganizmi koji čine fiziološku floru životinja i čovjeka, a nalaze se u probavnom sustavu, na površini tijela i na sluznicama. Oni svoju biokemijsku aktivnost koriste tako da stvaraju različite tvari koje osiguravaju za život i zdravlje važne uvjete.

U korisne mikroorganizme spadaju i oni koji svojim biokemijskim aktivnostima omogućuju procese važne u proizvodnji hrane i očuvanju kvalitete hrane. Bez specifičnih vrsta mikroorganizama ne bi mogli proizvoditi fermentirane (kisele) mliječne proizvode, zatim kvasac, pivo i vino 1 niti bi mogli postići kvalitetu proizvoda.

Korisni su i mikroorganizmi koji osiguravaju biološku ravnotežu u tlu i niz drugih procesa i prirodi.

U proizvodnji mlijeka zanimaju nas najviše mikroorganizmi koji su štetni za kvalitetu mlijeka i zdravlje proizvođača kao i potrošača mlij~e_k_a_. ____ _

Mikroorganizmi štetni za kvarenje

Mikroorganizmištetni za životinje i čovjeka tj. uzročnici raznih bolesti tzv. patogeni mikroorganizmi

hrane,a posebnomJijekakoji svojim biokemijskimaktivnostima utječu na promjenu sastava i svojstava mlijeka.a mogu loše utjecati na zdravlje potrošata

Veličina i oblik mikroorganizama

Mjeri se mikrometrima µ,m Po obliku mikroorganizmi su vrlo različiti.

Promatrajući oblike bakterijskih stanica pod mikroskopom mogu se uočiti: kuglasti, štapićasti, zavojiti i prijelazni oblici.

Različite oblike bakterijskih stanica prikazuje sljedeća slika.

kada je više štapičastih bakterija zajedno, to su diplobacili i streptobacili Različiti oblici štapičastih bakterija

pojedinačm štapićast oblik

oblici diplokoka

streptokoki

stafilokoki

tetrakoki

sarcine

Različiti oblici okruglih bakterija

vibroni

borelije

treponeme

leptospire

Različiti oblici zavojitih bakterija

20

Mljekarski Hst 3/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Kako su građene bakterijske stanice?

Bakterijske stanice građene su tako da se u njima mogu normalno odvijati biokemijski procesi važni za život svake stanice: procesi disanja stanice, procesi razgradnje i izgradnje hranjivih tvari (anabolizam - izgradnja hranjivih tvari, katabolizam - razgradnja hranjivih tvari) pri

čemu se stvaraju različiti metabolički produkti kao enzimi, toksini (otrovi) i dr.

Zahvaljujući svim ovim gradbenim elementima, prikazanim na shemi, bakterijske stanice se mogu hraniti, disati, tj. živjeti i razmnožavati se.

stanični zid imaju gotovo

/ ,/

periplastički prostor

/ ,,

,,.✓

pilusi - imaju neke bakterije, a služe im za pričvršćivanje na podlogu , li/

,/

,

✓

citoplazmatsku membranu, ,

; imaju sve bakterije ,,

,,',_,/'

,/

sve bakterije

,

.

mezosom1 ,, tvari nukleusa (jezgre) I

1.•.0,'r----r--:1...........

I

/

_ kapsulu ima1u neke bakterije ,- kao zaštitu bakterijske stamce

flagellum ------

(bič - služi za pokretanje,---

a imaju ih neke bakterije) ''

\.,,,/

'citoplazma sa ribosomima i drugim tvorevinama

Shematski prikaz strukture bakterijske stanice (B. Karakašević, 1977.)

Kako se hrane mikroorganizmi?

Glavni čimbenici njihovog opstanka su: - hrana (mlijeko - izvanredan izvor hranjivih sastojaka -voda - količina kisika - ph vrijednost - podloga na kojoj se razmnožavaju (mlijeko) - prisustvo tvari koje mogu spriječiti, ometati (inhibirati) njihov razvoj - temperaturni uvjeti Mikroorganizmi su vrlo različitih zahtjeva kako po količini tako i po vrsti hranjivih tvari.

Zato nije čudno da je mlijeko, kao najkompletnija hrana koja sad~rži sve hranidbene tvari u dovoljnim količinama i za mikroorganizme jedna od najpovoljnijih podloga za razvoj.

U svoju okolinu mikroorganizmi izlučuju Mljekarski li.st 3/2003.

enzime koji razgrađuju hranu na jednostavnije sastojke kako bi je mogli koristiti.

Važno je da u okolini nalaze tvari iz čijih će sastojaka stvarati vlastite makromolekule.

Tako ugljik i dušik koriste iz hrane za stvaranje vlastitih aminokiselina i proteina.

Izmjena tvari iz stanica mikroorganizma u okolinu i obrnuto odvija se preko polupropusne citoplazmatske membrane, odnosno tu su vrlo važni procesi difuzije i osmoze.

Sve procese kojima mikroorganizam osigurava izgradnju vlastitih tvari zovemo anabolizam, dok procese razgradnje u kojima se razgrađuju tvari u stanici mikroorganizma i stvara energija za stanične procese zovemo katabolizam.

Voda (koje u mlijeku također ima dovoljno) kao i anorganske tvari, značajne su zbog izmjene tvari u stanici, za održavanje koloidnog stanja u 21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

stanici mikroorganizma, za održavanje osmotskog tlaka, acido-bazične (kiselo-lužnate) ravnoteže, za izgradnju enzima. To znači da su voda i anorganske soli neophodne za život i opstanak svake mikrobne stanice.

Potrebe za atmosferskim kisikom su različite pa bakterije dijelimo na grupe: AEROBNE - rastu i razmnožavaju se uz prisustvo atmosferskog kisika.

ANAEROBNE - rastu i razmnožavaju se bez atmosferskog kisika, odnosno on im čak

spriječava rast, a ponekad je za njih i toksičan.

FAKULTATIVNO ANAEROBNE - mogu se razmnožavati i rasti u prisustvu ili bez atmosferskog kisika.

AEROTOLERANTNE - rastu i razmnožavaju se u uvjetima atmosferskog kisika, ali im kisik nije toksičan.

U m.lijeku se najčešće nalaze aerobne i fakultativna anaerobne bakterije. Neke od njih su štetne za zdravlje, a neke su uzročnici kvarenja m.lijeka.O

PorjekJo i izvori mikroorganizama u mlijeku

I

I

Eliminiranje Ispravnost Higijena ruku i odjeće muzača opremeza mužnjuI 1prvihmlazova mlijeka 1

Čistoća prostora

(staje)

'

Voda

Priprema životinja za mužnju

:!2

stelJa

.llljekar.~kilist :1,2003.

r r Odaberite

ECOLAB!

,.

,,,.

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(muznih uređaja, mijekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa):

o----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Asepto N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko i ručno pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith N tekuće, kiselo sredstvo za automatsko i ručno pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i ručno pranje i dezinfekciju ~ P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i ručno pranje ujutro i navečer • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.

P3

o-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ECOIAB ECOLAB

d.o.o.

tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388,

Kućerina 5,

10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE KALENDAR

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je završio, o zadovoljstvu rezultatima upisa se može razgovarati, ali evo .!:: nekoliko činjenica. Upisalo se 140.000 poljoprivrednih ~ gospodarstava, prosječan koeficijent upisanih članova gospodarstva je 2,46 što govori o oko 350.000 upisanih ljudi.

Na osnovu jake informativne kampanje, roku upisa od 2 mjeseca, podataka iz popisa stanovništva od 2001. godine koji govore o 108.000 osoba koje su se bavile poljoprivrednim zanimanjem na vlastitom gospodarstvu, može se zaključiti da su se upisali svi koji su to željeli.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ocjenjuje provedbu upisa jako uspješnom, a veliki odaziv seljaka potvrđuje da je prevladan takozvani strah seljaka od države na koji su mnogi upozoravali. Ministarstvo zahvaljuje svima koji su se upisali, a također i svima koji su se aktivno uključili kako bi pomogli oko upisa.

Upisnik nije završen proces, tek sada počinje njegova stvarna primjena u praksi, a sva poljoprivredna gospodarstva će na svoju adresu dobiti rješenje o upisu kojim će ostvarivati svoja daljnja prava. Novim Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uspostavljen je novi sustav potpora, a dobra obaviještenost je u prvoj godini primjene zakona jako važna.

Iz tog razloga u ovom broju .M].jekarskoglista objavljujemo tablicu s točno navedenim rokovima podnošenja zahtjeva za poticaje te rokovi za isplatu poticaja.

Prvi rok se odnosi na podnošenje zahtjeva za dohodovnu potporu (20. veljače do 20. ožujka), a samo da podsjetim na uvjete za ostvarivanje godišnje potpore od 7.200,00 kuna: - tri ili više proizvodnih jedinica ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva - da nekomercijalne poljoprivredno gospodarstvo ima u posjedu ili koristi najviše 3 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta - status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika - najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce - uz zahtjev za dohodovnu potporu prilaže se potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika - individualnog poljoprivrednika.

Nakon upisa, na hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima je da prate rokove za podnošenje zahtjeva za pojedine potpore. cil

24

POTICAJ..A

od 15.4. do 25.5.(jednom

godišnje)

do 31. lipnja (siječanj - lipanj) do 31. siječnja iduće godine (srpanj prosinac) ((dvaput godišnje)) do 15. prosinca

(jednom

godišnje)

od 15.4. do 25.5.(jednom

godišnje)

od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje) do 31. 7. (siječanj - lipanj) do 31. 1. iduće godine (srpanj - prosim ((jednom godišnje)) u roku od 60 dana (od početka isporu mlijeka za tekuću godinu) ((jednom godišnje)) do 30. 4. (siječanj - ožujak) do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 1 O. (srpanj - rujan) do 31. 1. iduće godine (listopad prosim ((triput godišnje))

od 1. 2. do 30. 6. (jednom godišnje) do 30. 4. (siječanj - ožujak) do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 10. (srpanj - rujan) do 31. 1. iduće godine (listopad prosinac)

u roku od 60 dana ( od dana završetl testa) od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje) od 1. 5. do 31. 12. (poticaj se može dobiti za proizvodnju ostvarenu u navedenom razdoblju) do 31. 7. (siječanj - lipanj) do 31. 1. iduće godine (srpanj - prosin: ((dvaput godišnje)) do 30. 4. (siječanj - ožujak) do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 1 O. (srpanj - rujan) do 3 1. 1. iduće godine (listopad prosinac) ((triput godišnje))

Mljekw-ski list 3/2003.

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

KALENDAR POTICAJA

_l

I :rušna žita, pivarski ječam, soja, stočna žita, tljarice, krmno bilje, šećma repa, duhan, ,ovrće i povrće za industrijsku preradu, jekovito bilje, poljoprivredno sjeme druge kupine

pšenica, raž, pšenoraž,pivarskiječam, stočni ječam, zob, uljana repica,krmno bilje,

do 30.9.

vinogradi,voćnjaci, nasadi hmelja, lavande i masline

-

leklarirano poljoprivredno sjeme prve skupine

do 31. 12.

leklarirani sadni materijal" •inogradi, voćnjaci, nasadi hmelja, lavande i tabla maslina ,odizanje vinograda, voćnjaka, maslinika, tasada hmelja i lavande

do 31. 1. iduće godine do 31. 8. (siječanj-lipanj) do konca veljače

povrće i povrće za industrijskupreradu

do 31. siječnja iduće godine

deklariranopoljoprivredenosjeme druge skupine

naslinovo ulje

u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva za isplatu

višegodišnjinasadi

:ravlje, ovčje i kozje mlijeko

do 31. 8. (siječanj - lipanj)

maslinovo ulje

~J stoke (junadi svinje) nliječne krave,

krave u sustavu krava-tele, asplodne ovce i ovnovi, koze i jarčevi, ·asplodne krmače, rasplodne kobile, pastusi, ,~elinje zajednice

kukuruz,soja, suncokreti šećerna repa duhan

-

do konca veljače iduće godine (srpanj prosinac) 60 dana od isteka mjeseca u kojem je za mlijeko isporučeno u određenom mjesecu mlijeko predano do 15. 5. (siječanj - ožujak) do 15. 9. (travanj - lipanj) do 15. 12. (srpanj - rujan) junad, svinje,janjad, jarad i perad do 15. 3. iduće godine mliječne krave, krave u sustavu krave-tele,

rasplodne ovce i ovnovi,koze i jarčevi, rasplodne krmače, rasplodnekobile i pastuhe, pčelinje zajednice i rasplodnajata peradi

tenska telad i ždrebad

do 31. 10. do 15.6. (siječanj - ožujak) do 15. 9. (travanj - lipanj) do 15. 12. (srpanj - rujan) do 15. 3. iduće godine ženska telad i ždrebad u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva bikovi i nerasti

,ikovi i nerasti ivade i pašnjaci

,emata

divljač, pilići fazana, trčki i jarebice

1zgoj pilića autohtone pernate

divljači

bijela morska riba, školjke, riblja mlađ, slatkovodne ribe prve i druge skupine, ulov male plave ribe te prerada slatkovodne i male plave ribe

Mljekarski li,st 3/2003.

do 31. 11. do 30. 9. (siječanj - lipanj) do 31. 3. do 31. 5. (siječanj - ožujak) do 31. 8. (travanj - lipanj) do 30. 11. (srpanj - rujan) do konca veljače iduće godine (listopad prosinac) do 31. 8. (siječanj - lipanj) do kraja veljače iduće godine (srpanj kolovoz) do31.10. do 31. 3., 30. 6. i 31. 12. za 2003. iznimno: do 30. 6., 30. 9. i 31. 12.

livade i pašnjaci

pernata divljač bijela morska riba, školjke, riblja mlad, slatkovodne ribe prve i druge skupine, ulov male plave ribe te prerada slatkovodne i male plave ribe deklariranopoljoprivredenosjemeprve skuoine prodano u tekućoj godini izvorne i zaštićene pasmine dohodovna potpora

25

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

TOV STOKE(JUNAD,SVINJE) Prije

00

nego

objasnim

kako

će

.5 funkcionirati novi sustav potpora kod tova stoke dajem kratak osvrt na sustav poticaja

O. tova teladi koji još traje o čemu govori i :O Članak 58. prijelaznih i završnih odredbi

~ novog Pravilnika o načinu i uvjetima o .provedbe modela poticanja proizvodnje, ~ modela potpore dohotku i programa o. očuvanja Hrvatskih izvornih i zaštićenih ,8 pasmina (N.N. 11/03): >Ul Sva stečena prava u 2002. godini ~ isplaćivat će se sukladno odredbama Zakona o novčanim poticajima i Q) naknadama u poljoprivredi i ribarstvu B:; («Narodne novine», broj 29/99, 105/99, 46/00, 101/00, 12/01, 13/02).

To znači, da svi uzgajatelji koji su podnijeli zahtjev za prvi dio tova teladi u 2002. godini ostvaruju pravo na drugi dio poticaja po odredbama starog zakona i to nakon prodaje istih utovljenih grla pravnoj ili fizičkoj osobi koja ima objekt upisan u Upisnik odobrenih objekata koje vodi U prava za veterinarstvo.

Ovdje bih želio podsjetiti sve korisnike koji su dobili prvi dio poticaja u 2002. godini i koji do sada nisu dostavili propisanu dokumentaciju za drugi dio, a protekao je rok

od 15 mjeseci (od dana stavljanja grla u tov) u kojem su bili dužni podnijeti zahtjev za drugim dijelom poticaja, da propisanu dokumentaciju žurno i dostave ili da prema članku 26. stavka 3 starog Pravilnika vrate I. dio poticaja u korist žiroračuna Ministarstva. Želim upozoriti korisnike I. dijela poticaja na mogućnost inspekcijskog nadzora i primjenu odredbe članka 57. stavak 1., točke 1. kojom je određena visina novčane kazne fizičkoj ili pravnoj osobi u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kn za prekršaj ukoliko je novčani poticaj obračunat protivno odredbama Pravilnika (odredba uključuje i članak 25.) koja će se na njih primijeniti ako dostave tražene dokaze ili ne izvrše povrat poticvaja.

Sto nam donosi novi sustav potpora za tov stoke Novi sustav potpore donio je podjelu na konvencionalnu i ekološku proizvodnju. U konvencionalnoj proizvodnji osnovno plaćanje po jedinici je 800,00 kn, u ekološkoj 1.040,00 kn.

Korisnici poticaja u ekološkoj proizvodnji ona su gospodarstva koja imaju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju i upisana su u Upisnik ekoloških proizvođača.

Novo je i to što nema više I. i II. dijela što

uLvFMAKTOR 1

~FIKASN~ZAŠTIT~ PROI_ZVODAANIMALNOG (sunke, prsut1, kulen1. s1rev1 1 dr.)

PORIJEKLA

sadržaj: 100ml Učinkovito sredstvo protiv slaninske gagrice, grinja, muha i drugih štetnika. Potpuno se ragrađuje nakon nekoliko sati i ne ostavlja rezidue na tretiranim proizvodima.

Nal5in upotrebe: 100 mi FACTOR ULV na 10 I vode.

Primjena: prskanjem, potapanjem.

Zastupnik/

uvoznik:

Nalješkovićava 17,

26

r.re,.S-S.010000 ZAGREB;

4aa.

tr 01/ 615 60 65

Mije/carski list 3/2003.

SELEKCIJA znači da se poticaj u cjelokupnom iznosu isplaćuje nakon linije klanja pri čemu zaklana grla

I REPRODUKCIJA

minimalno poticane količine.

• Za to grlo, uz zahtjev za poticaj, nužno je priložiti presliku zapisnika ovlaštene veterinarske organizacije ili nadležnog tijela za procjenu nastale štete, koji naznačuje razloge ranijeg izlučenja grla.

6. Potrebna dokumentacija • Račun iz kojeg je razvidna da je isplata isporučenih utovljenih grla obavljena na temelju ocjene i klasiraJ:!ja goveđih trupova na liniji klanja.

• Izvod iz zapisnika s linije klanja koji mora sadržavati: broj ušne markice, završna težina grla, broj i klasa zaklanih životinja.

7. Izračun visine poticaja za utovljenu junad i utovljene svinje • Zaklana grla moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za obračun isplate.

• Iznos poticaja za utovljenu junad i svinje biti će određena tako da se poticaj uskladi prema prosječnoj klasi isporučenih grla danoj u računu o isplati.

Za izračun visine poticaja za utovljenu junad

moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za obračun isplate.

Pravo na potporu po novom sustavu ostvaruju i uvozna grla.

1. Tko su korisnici poticaja za tov stoke • Korisnici poticaja za tov stoke su poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, a koji vodi Ministarstvo.

2. Minimalne prosječne završne težine • Prosječna težina utovljene junadi iznosi 450 kg za ženska, i 500 kg za muška grla, a za utovljene svinje težine su od 90 do 130 kg.

3. Vrijeme trajanja tova • Da bi bilo ostvareno pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje deset mjeseci. Za svinje, vrijeme trajanja tova nije vremenski definirano.

4. Podnošenje zahtjeva za poticaje • Zahtjev za poticaj za tov stoke (junad i Tablica 3: Usklađenja visine poticajaza tovjunadi svinje) podnosi se tromjesečno HSSC-u, na Obrascu br. 5, i to za razdoblje tekuće godine: Prosječna klasa isporučene junadi Čimbenik usklađenja 1. siječanj - ožujak, do 30. travnja, 2. travanj - lipanj, do 31. srpnja, 1,10 E 3. srpanj - rujan, do 31. listopada, i u 1,05 4. listopad - prosinac, do 31. siječnja iduće goR 1,00 dine. o 0,95 Ako se podnosi prvi puta, zahtjev mora p 0,90 sadržavati minimalno poticani broj grla isporučenih u tekućoj godini iz DODATKA III. Zakona (87/02) koja su isporučena u tekućoj Tablica4: Usklađenja visinepoticajaza tovsvinja godini.

Prosječna klasaisporučenih Čimbenik Minimalna poticana količina u 2003. godini Udiomišićnog tkivau % svinja usklađenja su 10 grla, u 2004. 15 grla, a u 2005. godini 20 grla. s >60,0 1,30 • Prije podnošenja zahtjeva za poticaj za tov E 55,0-59,9 1,20 junadi u predviđenu razdoblju, nositelj poljopriv50,0-54,9 u 1,10 rednog gospodarstva dužan je pri stavljanju grla u 45,0-49,9 R 1,00 tov podnijeti HSSC-u dokaz o stavljanju grla u 40,0-44,9 o 0,90 tov, na Obrascu br. 5a. p <40,0 0,80 • Djelatnik HSSC-a dužan je na gospodarstvu popuniti propisani obrazac (br. 5a) pri čemu i utovljene svinje koriste se čimbenici usklađenja provjerava jesu li sva grla propisno označena. Kod iz tablice 3. i 4., na način da se osnovni iznos tova svinja ovaj obrazac se ne popunjava. poticaja pomnoži odgovarajućim čimbenikom • Datum prijave grla u tov uzima se kao ovisno od klase. početak trajanja.obvezatnog razdoblja tova junadi I za kraj jedna napomena. Upišite se u (10 mjeseci).

Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Upisom u 5. Opravdani i neopravdani razlozi izlu- upisnik stječete pravo izračuna ukupnog obujma čenja poslovanja koji je i osnovni kriterij pri izboru • Ako je grlo u tovu iz objektivnih razloga statusa komercijalnog gospodarstva. U novom ranije izlučena, za njega se ne može ostvariti modelu poticanja proizvodnje jedino komercijalna pravo na poticaj, ali ono ulazi u obračun gospodarstva ostvaruju pravo na potpore.

Mljekarski list 3/2003.

27

I

I

RAZMIŠWANJA TERENSKOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU,

Svaki farmer mora imati plan sjetvene strukture!

Pitanje je samo koje su kombinacije dobre i što sa čime dobro ide i daje najbolje rezultate na

!A ----...(1D~ ~

određenom području.

Na polju uvijek treba nešto rasti.

Polje uvijek treba biti zeleno.

Zeleno i ispod snijega.

Kraljevi naših oranica su: talijanski i engleski ljulj. Kraljice naših oranica su: lucerna i crvena djetelina.

a, >CI)

a::

PRAKSAI ISKUSTVA PROIZVOĐAČA RAZMISLJANJA I PRIJEDLOZI V

7

Plodna hrvatska polja! Jesu li uistinu plodna hrvatska polja? · TLO, KEMIJSKE ANALIZE TLA, KALCIFIKACIJA I MELIORATNNA GNOJIDBA TLA

Tlo u funkciji proizvodnje mlijeka Ako se o tlu malo zna, ako je tlo slabo plodno, ako se s tlom loše gospodari, tada sigurno ne može biti dobre proizvodnje. Je li tlo slabo kiselo, srednje ili jako kiselo? Ima li u tlu puno slobodnih aluminijevih Al3• iona i je li zato tlo manje ili više otrovno za biljke i njihov normalan raz~oj? Ima li u tlu ili nema dovoljno kalcija?

Koliko tona kalcija trebamo po 1 hektaru i u kojem obliku? Ima li u tlu dovoljno fosfora i ~alij~? Koliki bi zapravo trebao biti sadržaj fosfora 1 kah1a u tlu? Ima li u tlu dovoljno dušika?

Ovo su osnovna pitanja na koja morate znati odgovor. .

Sada ćete po novome imati poticaje i za zasijane travnjake.

Na što ćete potrošiti novac od poticaja ?

Na prvom mjestu za kemijsku analizu tla!

Bez kemijske analize tla možemo se samo napamet savjetovati.

U zemljama razvijenog svijeta o tlu i tehnologiji tla uopće se ne razgovara prije kemijske analize tla. Kod njih je to gubitak vremena.

28

Ovisno o pojedinim krajevima i tlu negdje treba dati veću prednost ljuljevima, a negdje lucerni i djetelini.

Dvorska svita: sve ostale trave i krmne kulture.

Knez naših oranica u proizvodnji mlijeka je:

kukuruz.

Ako je tlo kiselo, ako u tlu nema dovoljno kalcija tada je naše poljsko kraljevstvo na jako klimavim nogama.

U Hrvatskoj danas imamo situaciju da nam je oko 70 % od ukupnih poljoprivrednih površina kisele reakcije.

A jako kiselo tlo je bolesno tlo!

Kiselost tla je jedan od glavnih čimbe­ nika slabe plodnosti tla.

Kalcifikacija je najvažnija mjera popravljanja plodnosti tla i postizanja veće količine i veće kvalitete krme kao i ostalih poljoprivrednih proizvoda.

1. Kisela tla u prirodi nastaju kao posljedica ispiranja kalcija i magnezija iz oraničnog sloja u dublje slojeve tla.

2. Kisele kiše. Prosječno se godišnje putem kiselih kiša u tlo vraća oko 127 kg sumpora (S) po hektaru. Ovo sigurno niste znali.

Ovo je za oko 10 puta veća količina sumpora koja dospijeva u tlo putem oborina nego prije 30 do 40 godina. Ni ovo niste znali.

Tla iz grupe slabo kiselih brzo prelaze u grupu kiselih, a kisela u grupu jako kiselih tala.

Sa zakiseljavanjem tla u tlu naglo raste ~o~centracija nepoželjnih iona aluminija, zel1eza1 mangana i vodika koji štetno djeluju na rast korjenovog sustava te ishranu biljaka Mljekarski li,st 3/2003.

RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA blokirajući korisna hranjiva u tlu tako da ih biljke ne mogu uzimati ili ih mogu uzimati vrlo otežano i u nedovoljnim količinama.

KALCIFIKACIJA TLA - GNOJIDBA KALCIJEM U Americi su započeli kalcifikaciju kiselih tala gotovo prije 200 godina. U Hrvatskoj se još dan - danas mudruje oko kalcifikacije.

E, gdje je sada krivica. U struci? Struka je rekla svoje! U praksi, ili agrarnoj politici? Osobno smatram da bi poticaje trebalo isključivo isplaćivali najprije kroz kemijske analize tla, zatim vapno ili neki drugi kalcijev materijal, te kroz NPK gnojiva za melioracijsku gnojidbu do razine fosfora i kalija od minimum 16 i 18 miligrama u 100 grama tla.

Kakvi su poticaji po hektaru ili grlu ako je stanje tla takvo kako su pokazale kemijske analize a ta sredstva nisu utrošena i u popravak i povećanje plodnosti tla?

U poljoprivredi USA za popravak kiselih tala najviše se koristi kalcit (CaCO 3), te dolomit koji se sastoji od kalcijevog (CaCO 3) i magnezijevog (MgCO 3) karbonata. Kalcit se kod nas može nabaviti u Lici na krečani u Ličkom Lešću «Calcin Industrogradnja».

100 kg UREJEtraži: 82 kg mljevenog vapnenca (CaCO3) ili 62 kg hidratiziranog vapna (CaOH) Ovo isto niste znali: Zašto? Pitam se, zašto se u Hrvatskoj ne upotrebljava kalcij u gnojidbi tla? Pitam vas, koliko se godišnje zapravo potroši kalcija u Hrvatskoj za gnojidbu tla? Koliko je novca od poticaja utrošeno za podizanje plodnosti tla ili eventualno za sređivanje katastra ? Koliko smo mi u Hrvatskoj 2002. godine rasuli vagona ili samo kilograma vapnenaca i vapna po našim poljima?

I onda kada netko kaže kako ljulj neće rasti ili da ne može dobiti više od 3 do 4 otkosa. Čim je malo suša, trava više ne raste. Prvi otkos, pa možda i drugi, još nekako, a svi ostali slabo.

U tablici je prikazano koliko nedostaje kalcija (Ca) i koliko ima fosfora i kalija u pojedinim uzorcima s različitih parcela.

Odredite sami na kojim se parcelama mogu Mljelwrski list 3/2003.

uzgajati ljuljevi i koje prinose možete očekivati.

Minimum neka bude 16 miligrama fosfora i 18 miligrama kalija u tlu + gnojidba za tekuću proizvodnju.

Europski minimumi su 18 miligrama pa na više.

Ljuljevi su trave koje se kose svaka 3 do 4 tjedna pa tako 5, 6 do 7 puta.

Dnevno raste do 2,5 centimetra. Po jednom hektaru godišnje se može proizvesti 10.000 do 14. 000 kg suhe tvari sa 16 % proteina.

Za intenzivno travnjaštvo suvremena tehnologija zahtijeva minimum 18 miligrama fosfora i kalija u tlu + gnojidba za tekuću proizvodnju gnojivima koja sadrže veće količine kalija od fosfora.

Jedno je poljoprivreda iz vremena Matije Gupca i krave_ koje proizvode ispod 18 litara mlijeka dnevno, a sasvim je drugo krava koja doji 30 do 40 litara mlijeka dnevno.

A tek 50 do 60 litara!

E da mi je takva krava - poželjet će neki.

I na 10 jutara Ijulja barem 3 do 5 vagona vapnenca - veli struka.

Kakva njiva takva trava, kakva trava takva krava - veli struka.

Jedno bez drugoga ne ide. Nikako!

Ne trebaju nama krave sa 50 do 60 litara mlijeka dnevno. Nama su sasvim dobre krave od najmanje 25 do 35 i 40 litara mlijeka dnevno.

Ali bez kalcifikacije naših parcela to ne ide.

Kada s kravom nešto nije u redu, prvi krivac su veterinari.

Ovo su problemi s kojima se susrećem svakodnevno. Stavimo si ruku na srce a prst na čelo, pa iskreno recite zar nije tako.

Vapno nema samo znacaJ biljnog hranjiva, nego ono djeluje na kemijska, fizikalna i biološka svojstava tla čineći tlo plodnijim i pogodnijim za uzgoj biljaka.

Treba li naglasiti da je u posljednjih 40 godina na većini naših parcela vladala tehnologija «eksploatacije» kalcija iz poljoprivrednih površina.

Osiromašenje· oraničnog sloja na jako kiselim tlima nije dovelo samo do nedostatka kalcija kao regulatora plodnosti tla nego i do njegovoga

29

RAZMIŠWANJA TERENSKOG AGRONOMA

nedostatka u ishrani biljaka. Nedostatak kalcija doveo je i do toga da biljke slabije iskorištavaju i NPK gnojiva kojima gnojimo naše parcele.

Količina kalcija (CaC0 3) potrebnog za kalcifikaciju ili popravak plodnosti tla može se kretati od 500 do 20.000 kg po hektaru.

Veće količine su potrebne na jače kiselim tlima na kojima biljke otežana primaju hranjiva zbog povišene koncentracije štetnih tvari, iona aluminija, mangana i željeza. Kalcij neutralizira štetno djelovanje iona aluminija, mangana i željeza.

Vapno = kalcij - tlo - usjev Pojedini usjevi podnose veću ili man1u kiselost tla.

Pojedini usjevi za svoju ishranu i rast trebaju više ili manje kalcija.

Najvažnije naše krmne kulture, da bi dale visoke prinose i dobru kvalitetu krme, traže sasvim određenu kiselost tla odnosno količinu kalcija u tlu. Najpovoljnije pH granice za neke kulture: Lucerna 7,2 do 8,0; Crvena i bijela djetelina 6,0 do 7,0; Trave 5,5 do 7,0; Kukuruz i sirak 6,0 do 7,0; Soja 6,5 do 7,5.

Pogledajte dolje navedene kemijske uzorke tla s pojedinih parcela i sami prosudite hoće li urod i kvaliteta proizvedene knne na pojedinim parcelama biti dobri ili loši.

Kemijski uzorcitla s pojedinihparcela vrijednosti pH tla

stupanj kiselosti tla

potreba za kalcifikacijom

pH ispod4,0

vrlo jako kiselo

vrlo velika

·pH4,1 do4,5

jako kiselo

velika

pH4,6 do 5,4

kiselo

srednja

pH5,5 do6,4

slabo kiselo

mala

pH.5,5 do 6,4

neutralno

samo kod teških tala

Količina potrebnog vapna odnosno materijala za kalcifikaciju ovisi o strukturi tla, kulturi, o plodoredu,· a određuje se na osnovu kemijske analize uzorka tla.

Napominjem još jednom, da sve ispostave Poljoprivredne savjetodavne službe imaju sonde

30

za uzimanje uzoraka tla.

Kalcifikaciju je preporučljivo provoditi dok se ne postigne pH iznad 6,5. Znači, da na svakoj parceli gdje imamo pH ispod 6,5 trebamo tlo gnojiti kalcijem, odnosno provoditi kalcifikaciju.

Istraživanja na području Međimurja provedena su JOS davne 1956. godine (Kovačević i suradnici), te utvrđena kiselost tla na ukupno 41.400 hektara. Prema stupnju kiselosti i površinama bile su potrebne velike količine kalcija, od cca 230.267 tona ili 23.027 vagona 100 % čistoga kalcija ( CaC0 3). Ova kalcifikacija najvjerojatnije nikada nije provedena, a ako je nešto i provedeno tada je to obavljana na društvenom sektoru i nešto malo na seljačkim parcelama na kojima se proizvodila šećerna repa.

Kakva je situacija danas, gotovo 50 godina poslije, možemo zamisliti.

Nauka i struka moraju se bezuvjetno poštivati i ono što kažu nauka i struka mora se bezuvjetno provoditi.

Brod hrvatske poljoprivrede u protivnom ne plovi prema Europskoj uniji nego ide u suprotnom pravcu.

Tablica 1 i u nJOJnavedeni podatci za Međimurje po nauci i struci odrešito kažu: Niti jednu kunu poticaja po hektaru ne bi trebalo isplatiti direktno na ruke nikome bez dokumentacije o stanju tla.

Tlo - pH vrijednost tla !

Po definiciji pH je koncentracija H + iona, a njegova vrijednost se kreće od O (izrazito kiselo) do 7 (neutralno) do 14 (izrazito lužnato). U uvjetima suvremene poljoprivrede, gnojidbom mineralnim gno11v1ma, posebno dušičnim gnojivom UREJOM, kiselim kišama i ostalim utjecajima pH tla se mijenja daleko brže nego prijašnjih godina i to prema nižim vrijednostima, odnosno prema većoj kiselosti tla Biljke najbolje uspijevaju, najbolje razv11a1u korijen, najbolje iskorištavaju hranu iz·tla i najbrže rastu pri vrijednosti od 6,5 do 7,5, ali ima i izuzetaka.

I za kraj - Nedovoljan sadržaj Ca u tlu i biljkama povoljno djeluje na pojavu brojnih fizioloških i patogenih bolesti biljaka, ljudi i životinja.

Ml_jekarskili.Yt3/2003.

RAZMIŠWANJATERENSKOGAGRONOMA

Tablica 1: Agrokemijskeanalize tla sa 28 lokacija Broj uzorka 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Lokacija Koprivnički Bregi

Koprivnički Bregi

Pula Pula Pula Pula Gola Javorovac Jagnjedovac Repaš Molve Ladislav Hudovljani Plavšinac Koprivnički Ivanec Ladislav Ferdinandovac Podravske Sesvete Podravske Sesvete Duga Rijeka Hudovljani Novačka

Ždala Vagovina-čazma Vagovina-Čazrna

Molve Javorovac Greda-Sela-Sisak

pHu KCL 4,51 4,02 4,80 6,00 4,50 6,10 6,95 4,88 4,54 6,99 5,84 4,62 4,21 4,02 4,24 4,80 6,85 5,29 5,34 4,58 4,19 6,61 6,35 4,31 4,89 5,40 4,74 5,19

Pz Os Potrebna doza fosfor CaCOJ ukg/ha mg/100 gr tla jako kiselo 1,4 7 988 jako kiselo 8 609 7,1 kiselo 9,0 5 200 slabo kiselo 1200 21,9 jako kiselo 4 800 1,1 slabo kiselo 1000 9,3 slabo alkalno ne treba 33,8 kiselo 5 000 25,3 jako kiselo 4725 4,3 blago alkalno ne treba 8,5 slabo kiselo ne treba 10,3 kiselo 4446 5,5 jako kiselo 6525 4,9 jako kiselo 7146 5,6 jako kiselo 6 188 8,8 kiselo 5 175 11,8 neutralno ne treba 2,5 kiselo 1 500 52,94 kiselo 1500 1,0 jako kiselo 5288 12,5 jako kiselo 8,7 6 471 slabo alkalno ne treba 3,1 slabo alkalno ne treba 10,8 jako kiselo 6809 3,9 jako kiselo 5 738 16,0 kiselo 3 600 3,3 kiselo 5 234 8,0 kiselo 4000 2,72 Ocjena

K2O kalij

Ocjena vrlo siromašno siromašno

vrlo bogato vrlo bogato vrlo slabo slabo slabo .vrlo slabo vrlo slabo slabo slabo slabo vrlo slabo previše vrlo slabo slabo slabo vrlo slabo slabo vrlo slabo dobro . vrlo slabo slabo vrlo slabo

9,7 16,7 21,5 12,2 10,2 28,0 28,2 21,4 6,8 12,9 3,0 10,6 14,9 5,3 10,3 16,5 7,5 12,9 9,4 25,2 11,3 12,00 8,4 5,5 25,6 9,4 12,5 10,70

Ocjena siromaano dobro

vrlo bogato bogato vrlo slabo slabo vrlo slabo slabo umjereno slabo slabo dobro vrlo slabo slabo slabo bogato slabo slabo slabo vrlo slabo bogato slabo slabo slabo

OBITEW I DOM

pogotovo jer je tijekom naoblake sve AGROMETEOROLOGIJAmanje.

Zapamtimo, 14. ožujka temperature zraka proljeća

Još malo i eto nas, konačno, u proljeću.

Dana 16. ožujka nastupa proljetna ravnodnevnica, tj. dan i noć u našim krajevima traju točno po 12 sati, a 21. ožujka u 2 sata počinje i astronomsko proljeće. Zemlja se na svojoj stazi oko Sunca nalazi u tzv. proljetnoj točki. Da nema atmosfere na cijeloj bi Zemlji dan po duljini bio jednak noći. No, poznato nam je da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce kada je i ispod obzorja. Eto, zato je dan malo produljen.

Dulji nam dani donose više svjetlosti i topline, Mlfekarski li.st 3/2003.

prelaz~ temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva, a to je granična vrijednost kada počinje kretanje vegetacije. Prvo jaglaci i šafrani, zatim ljeska, pa vrba i drijenak upozorit će nas da je proljeće pred nama. S porastom temperatura zraka, relativna vlažnost opada, pa je već tijekom ovoga mjeseca manje dana s pojavom magle.

Kopno je u ožujku još uvijek relativno hladno, a i more se konačno ohladilo. Kako zrak prima svojstva svoje podloge, zrak koji dolazi s mora, a i onaj koji dolazi s kopna, jednako je hladan. Eto, to je i razlog što se u ovom mjesecu sukobljavaju fronte koje dolaze s kopna s onima koje dolaze s mora, ali ne više tako bumo.

Uostalom, zato tijekom ožujka u Zagrebu padne prosječno 51, a u Osijeku samo 42 mm oborine.

31

OBITELJ I DOM

~(lf)(ru) JJ@~ Zaručnik Blažene

.Ef

Djevice

Marije

Uoči proljeća, na dan 19. ožujka, slavimo

ci blagdan sv. Josipa koji na mnogim svojim ;a

slikama drži u ruci procvjetalu

grančicu.

,r.5 Naime, po pobožnoj legendi, pozvana je u

·;;: hram u Nazaret više mladića kako bi bio ~ izabran zaručnik za mladu Mariju, kćerku ~ svećenika Joakima. Svaki je mladić dobio r::: suhu grančicu, a Mariju će zadobiti onaj ~ čija grančica bude procvjetala. Procvjetala -~ je u ruci Josipovoj. Josip je bio potomak ci5 Davidov, ali skromni drvodjelja. On je ~ dobio Mari1·u za zaručnicu. ii: O daljnjem životu Josipovu saznajemo iz Evanđelja po Mateju prema kojem je on došao u vrlo tešku situaciju, jer je Mari ja začela, a oni se još nisu bili susreli. On je naumi potajno ostaviti da je javno ne osramoti. Tada mu se u snu javio anđeo Gospodnji i reče: »Josipe, sine Davidov, nemoj se bojati kući dovesti ženu svoju Mariju, jer je ono, što je ona začela, od Duha Svetoga». Josip se pokorio volji Božjoj i postao uzoran poočim malome Isusu. Na svim slikama o porođenju Isusovu kao i u jaslicama vidimo sv.

Josipa kako stoji zagledan u Djetešce s roditeljskom ljubavi i zadivljen njegovim božanstvom.

Reljefglavnogoltarau crkvi Sv. josipa - Zagreb 32

Međutim, njegovim nevoljama nije bio kraj, jer je kralj Herod, prestrašivši se da se rodio Mesija, dao pogubiti sve dječačiće te dobi. Tada se opet Josipu javi anđeo i reče mu u snu: »Ustani, uzmi dijete i njegovu majku pa bježi u Egipat i budi ondje dok ti se ne kaže.» Kako je teško biti bjegunac, ostaviti sve što imaš i bježati u nepoznato. Mnogi su slikari prikazali kako sv.

Josip bos vuče umorno magare na kojem sjedi zabrinuta Majka s umotanim djetešcem. Po povratku u Nazaret, njih su troje činili sretnu Svetu obitelj.

Dalje Evanđelisti ne izvješćuju o sv. Josipu, ali opet pobožna legenda priča kako je dugo poživio te da je mirno umirao u prisustvu Marije i Isusa sasvim predan Božjoj volji. Time je postao zaštitnikom svih koji umiru, da umru mirno, pomireni s Bogom i ljudima.

Slava sv. Josipa Sv. Josip se toliko odlikovao u zaštiti svoje obitelji da ga je Papa Pio IX. polovicom 19. stoljeća proglasio zaštitnikom cijele Crkve koja je bila tada u velikim opasnostima. Sv. Otac Pio XII. proglasio je I. svibanj blagdanom Sv. Josipa Radnika kako bi pokazao svim obespravljenim i iskorištavanim radnicima, u svim sustavima, da Crkva stoji uz njih i bori se za njihova prava.

Hrvatski sabor je u 18. stoljeću stavio Hrvatsko kraljevstvo pod zaštitu sv. Josipa jer je postojala opasnost od gubitka i posljednjih znakova državnosti. Dio obrambenih bedema u tvrđavi Slavov.skog Broda dobio je ime Sv. Josipa.

Cašćenje u Hrvatskoj Na našem jugu, npr. u Jelsi postoji reljef s prikazom života sv. Josipa. U Trogiru, Rovinju i katedrali sv. Vida u Rijeci nalaze se pokrajnji oltari. Na sjeveru je kapelica u Peršavesi (kod Zlatara), krasni oltar u Virovitici iz 1777., u Županji s početka 19. stoljeća, u katedrali Đakovo, u župnim crkvama u Prelogu i Marijana Muri su ogromni kipovi od pozlaćenog drveta, a u Sveticama kod Ozlja postojala je Bratovština sv.

Josip~.

Zupna crkva Sv. Josipa podignuta je 1937. u ~agrebu na Trešnjevki, u kojoj buja vjerski život.

Cašćenje sv. Josipa kao radnika dalo je poticaj za gradnju crkve 1970. u industrijskom središtu Osijeka, }e 1992. u varaždinskom predgrađu Banfica. Zupe sv. Josipa Radnika su još u Borovu, Belišću, Kadinoj Glavici, Sisku i dr. Na području Hrvatske ima 38 župa posvećenih omiljelom sv.

Josipu. I na kraju, čestitamo od srca imendane svim nositeljima obojeg spola imena §V. Josipa što na hebrejskom znači:« BOG UMNOZIO! « _J

Mljekarski list 3/2003.

Bolji način hranidbe krava RINDAVIT TOP

RINDAVITVK

Visoko vitaminizirani premiks

Premiks za period suhostaja

Vitamini i elementi u tragovima Vrlo univerzalan u primjeni Sa BOVIN- S - Kompleksom Koristiti sa I 00 g po kravi dnevno

• Smanjuje rizik mliječne groznice • Visoka razina vit. E čuva zdravlje vimena • Povećava kvalitetu kolostruma • Manji sadržaj Ca a veći P

RINDAMINGM Premks za laktaciju • • • •

Organske komponente za visoku ukusnost Ca: P omjer 2,5: 1 - za većinu smjesa Visoki sadržaj vitamina za vitalnost Koristiti sa 150 g po kravi dnevno

BONSILAGE PLUS silažni dodatak za više energije 7

Za daljnje informacije kontaktirajte

■ BONSJLAGE PLUS ■ Kontrola

generalnog uvoznika:

6,5

marcon d.o.o.

I-

Kučan Marof, Radnička 65

cn C)

6

-""

42000 Varaždin tel: 042 / 642 210 ilipredstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16 Zagreb mob: 098 / 350 463

...J

w 5,5 z ---, ~

5

4,5 1. otkos trave

48327 Molve, B. Novakovića 12, e-mail: poler@kc.tel.hr, www.poler.hr

~t..-1!1111

1. otkos trave

2. otkos trave

2. otkos luceme

tel. 048 /280-457, 280-458, tax. 048 / 892-452

proizvodiod polipropilenai polietilena

Rešetke od polipropilen~ ivsti 350 kg

80 310,00 kn 830 325,00 kn X 980 366,00 kn dvij pa 45x18 ili 45x13 tke za krave- nosivosti 750 kg ličin

542,00 kn će i ostale

sitne

155,00 kn D

/8 ačve od polipropilena plutajući poklopac visoko kvalitetni polipropilen 0 38 x 100 cm 100 I 0 41 x 100 cm 120 I 0 44 x 100 cm 140 I 0 48 x 100 cm 170 I

0 50 x 100 cm 0 54 x 100 cm 57 x 100 cm

180 I 210 I 240 I 2701

Kukuruz

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

llEirllIBl](l[A IrOJRTIJ(GAl Republica Portuguesa Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing

do naših dana. Državni blagdan je 10. lipnja, a na taj dan je 1580. umro slavni narodni pjesnik Zemljopisni položaj Luiz de Camoes.

Na krajnjem jugozapadu Europe, na PirinejDržavno uređenje skom poluotoku, smjestio se Portugal. Na istoku i Portugal je bio staro kraljevstvo od 1139., sjeveru je kopnena granica sa Španjolskom, _koja godine, a 1910. postao je republika. U dugom nije prirodna, a sa svih drugih strana oplaku1e ga razdoblju od 1932. do 1974. vladao je jednoAtlantski ocean. Površina zemlje je 92.435 km 2 u stranački sustav premijera Antonia Salazara. koju su uračunati i posjedi na Atlantskom oceanu Današnje demokratsko uređenje uvedeno je tzv.

2 tj. kopnu bliži otok Madeira (795 km ) i udaljeno »Revolucijom ruža» iz 1974.a potvrđeno Ustavom 2 otočje Azori (2352 km ). od 1976. Parlament broji 230 članova biranih na 4 Dužina države je 572,5 km, a širina samo godine. Od izbora 2002. godine na · vlasti je 126-222 km. Općenito uzevši, Portugal je primor- koalicija srednje-desnog centra. Na čelu je Partido ska zemlja u koju se prema primorskim nizinama Social Democrata sa 105 sjedišta u Parlamentu. spuštaju španjolske planine. Po sredini zemlje Poglavar države zove se Nj. ekselencija Jorge uzdiže se najviši vrh Malhao de Serra visok 1993 Fernando Branco de Sampaio iz Socijalističke m. Portugalske r~eke: Ouadiana, Tajo, Douro stranke (PS). Glavni grad je prekrasni Lisabon također dolaze iz Spanjoske te u Portugalu utječu (Lisboa) na ušću rijeke T ejo u ocean. U Lisabonu u Ocean, a plovne su u svojim donjim tokovima. živi 556.797 stanovnika. Sljedeći veliki gradovi Postoji samo jedno kopneno jezero, a ima više su: Vila ·Nova de Gaia, Porto, Amadora i dr. izvorišta mineralnih voda.

Službeni jezik je portugalski koji pripada iberoKlima je u većini zemlje ocenska pa vjetrovi s neoromanskoj skupini. Tim jezikom govori danas oceana osvježuju primorske dijelove zemlje. na svijetu oko 200 milijuna ljudi.

Proljeće počinje već u siječnju, a ljeto je od kraja Gospodarstvo općenito srpnja do početka rujna bez kiša. Na sjeveroistoku Prema ustaljenom načinu našega priopća­ je klima umjereno kontinentalna. Planina s vanja o ekonomskom razvoju pojedine zemlje je trajnim snijegom nema. U najjužnijoj pokrajini sudjelovanje pojedinih grana privređivanja u Algavare vlada ugodna sredozemna klima. stvaranju bruto društvenog proizvoda. U Stanovništvo Portugalu, kao u svim najrazvijenijim članicama Ukupni broj stanovnika iznosi 10,318.084 što EU, udio poljoprivrede je samo 4%, industrije 2 znači 106 po 1 km • Svi su uglavnom Portugalci, a 31%, a famoznih uslužnih djelatnosti 66%. Po stranaca ima·113.978. Većina njih je došla iz bivše glavi stanovnika bruto društveni proizvod iznosi portugalske kolonije Cap Verde, zatim slijede 11.010 USA dolara, te se Portugal po tome Brazilijanci te 46.000 ukrajinskih imigranata. Po svrstava u zemlje s visokim dohotkom, ali nije vjeroispovijesti većinom su rimokatolici, ~ nešto među deset najbogatijih. je malo protestanata, muslimana i Zidova.

Međutim, sa socijalnog stajališta najvažnije Prosječna starost je dobrih 76 godina. Smrtnost je da Portugal u Europskoj uniji spada u zemlje . s dojenčadi i djece je mala 0,6%. Porast najnižom stopom nezaposlenih tj. 4,1%, dok Je stanovništva je ipak bolji nego u zapadnoj Europi 1986.(kada je ušao u EU) bio zemlja s najvišom jer iznosi 0,1%. U starim leksikonima piše da su stopom nezaposlenosti. U tom razdoblju inflacija Portugalci gosto-ljubiv narod, razgovorljiv, učtiv, se smirila na današnjih 4,3%. Uvoz je još ipak za poduzetnoga duha, izdržljivi, hrabri, ljubitelji petnaestak milijardi dolara veći od izvoza. U lijepih stvari, trijezni, veliki domoljubi i posvema izvozu prevladavaju strojevi i oprema (19%), vjerni katolici. Nadamo se da su takvima ostali i 34

Mljekarski li,st 3/2003.

PONAVLJANJE

Braga,Crkva DobrogaIsusa odjevni i obućarski predmeti 17%, prijevozna sredstva također 17% i zatim slijede poljoprivredni proizvodi sa 7%, te papir i celuloza u sličnim postotcima.

Portugal slijedi globalne tendencije te se specijalizira u: telekomunikaciji, automatizaciji industrije, sustavima robota, elektronike, multimedia i primjeni software-a. Stopa porasta bruto domaćeg proizvoda iznosila je 2000. godine 3,3%, što je više od nekih razvijenijih članica EU. Turizam je vrlo važan jer zemlju i njena otočja posjeti godišnje 27 milijuna turista što donosi prihod od 5100 milijuna USA dolara. Većina gostiju su Španjolci.

Portugalci s ponosom govore «Mi smo na liniji budućnosti».

Uzroci gospodarskog uspona Uzroci uspjeha sežu u daleku prošlost Portugala koji od 13. stoljeća nije mijenjao granice.

U Drugom svjetskom ratu ostao je neutralan te tako izgradio čvrsto društvo. Njegovi moreplovci otkrivali su puteve u Indiju, Kinu, Japan i Braziliju te tako razvijali međunarodnu trgovinu.

Međutim, suvremeni zamah razvoju dao je Portugalu pristup Europskom udruženju za slobodnu trgovinu EFTA, zatim· ulazak u EU zajedno sa Španjolskom (1986.) te konačno ulazak u Europsku monetarnu uniju 1999. Osim Mlfekarski li.st 3/2003.

JE MAJKA ZNANJA

što je EU iz svoga strukturalnog fonda davala Portugalu ogromnu pomoć, strani investitori su u razdoblju od 1992.-1997. uložili više od 25 biliona USA dolara.

Najznačajnije tvrtke-ulagači su: Ford, Texasinstrument, Pepsico, Siemens, Bosch, Mitsubishi, Pioneer, Philips i drugi.

Zanimljivo je znati razloge koje Portugalci navode za tako uspješno privlačenje stranog kapitala.

- Najniži proizvodni troškovi u Zapadnoj Europi; -Vlada i lokalne uprave uvelike pomažu poduzetnicma prije i poslije investiranja. Porezi su među najnižima u EU. Radna snaga je najmlađa u Europi, puna oduševljenja, dobro plaćena i s vrlo povoljnim mogućnostima za stručno usavršavanje, a osobito za one od 16-30 godina.

- Vrlo razvijena tehnološka baza velike infrastrukture u vidu tri međunarodne zračne luke i šest atlantskih luka i velikim bankarskim mogućnostima.

- Mirna i postojana politička i socijalna situacija s malom opasnosti od kriminala.

Portugal i Hrvatska Iako su nam zemlje vrlo udaljene, ipak imamo neke sličnosti, a posebice u prirodi i karakteru ljudi (na našem jadranskom području).

Republika Portugal priznala je našu nezavisnu državu u sklopu s ostalim članicama EU tj. 15. siječnja 1992. Tada smo imali samo počasni konzulat u Zagrebu, a od 1999. Veleposlanstvo sa sjedištem na Trgu Bana J. Jelačića br. 5. Sada je veleposlanica Nj. ekscelencija Ana BARATA. Posebno dobre veze uspostavljene su između naših država prigodom Svjetske izložbe EXPO u Lisabonu 1998. gdje su naši istaknuti arhitekti g.

Ivica VIDOVIĆ i Branko SILAĐI izradili prekrasnu panoramu naše Domovine i time doprinijeli njenom proboju u svijet. Slijedeće godine obojica su nagrađeni Poveljom »Croatia nostra» za promidžbu hrvatske kulturne i prirodne baštine.

Poljoprivreda O poljoprivredi smo našli malo podataka u prospektima koje nam je Veleposlanstvo Republike Portugal velikodušno poklonilo, na čemu im se zahvaljujemo. U poljoprivredi je zaposlena samo 14 % radne snage, ali ipak bez 35

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč prof. dr. se. Vesna Pavić Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc.

Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivacima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojno-tehnološki postupci s jarad i; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14.

Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr

PUTOVANJE S DANICOM

Sjednete li u Zagrebu na vlak i krenete li prema Budimpešti, za tri sata stići ćete u Koprivnicu. Koprivnica je sa svih strana -o okružena plodnom i lijepo obrađenom ·u ravnicom, a na rijetkim brežuljcima zasa§ đena je vinova loza. Na jugu je šumovita ~ Bilogora. .§ Koprivnica se u hrvatskoj povij~sti co spominje 1308. godine, a 1309. boravi u Cl Koprivnici Henrik, ban cijele Slavonije. Oko j godine 1321. u Koprivnici su živjeli ii: franjevci kojima je Jakob Petrović na samrti darovao dio imovine. Možda je već tada u Koprivnici stajao utvrđeni grad koji j~ pripadao . kralju i~i , vojvod~ ~alj_evske ~~rvi: Polovicom 14. stol1eca Kopnvmcam su uzivah osobitu milost hrvatskih vladara. Kada su 1354. došli u Zagreb poslanici grada Koprivnice pred vojvodu Stjepana i potuži se da građani nemaju drva, vojvoda im dopusti sječu drva u šumama njegova grada. Godine 1356. građani Kopriyr:ice su zamolili kralja Ljudevita I. da im dodi1eh iste povlasti koje su već dugo imali građani Griča, odnosno Zagreba. Kralj im je iste godine 4. studenoga dao povelju kojom Koprivnica ulazi u red kraljevskih gradova i povlasti koje im time pripadaju: svaki ponedjeljak održavati sajam, sami mogu birati suca i župnika za župnu crkvu.

Poslije Mohačke bitke Koprivnica se više puta spominje u hrvatskoj povijesti. Odmah nakon Mohačke bitke, kada su Ugarska i Hrvatska ostale bez zakonitog vladara, sastao se 23. rujna 1526. godine sabor u Koprivnici i izabrao Krstu Frankopana za "upravitelja i protektora Slavonije".

Kasnije, kada su T ur~i osvojili današnju Slavoniju, Koprivnica je postala važna obrambena točka za preostalu Hrvatsku. Od 1550. godine u grad se naseljavaju kapetani slavonske krajine.

Grad leži na potoku Koprivnici koji u proljeće obično nabuja, izlije se i načini znatnu štetu.

Koprivnica prema popisu iz godine 1890. ima 1092 kuće i 6512 žitelja. Od toga su u predgrađu Bregi 302 kuće i 1394 žitelja. Površina grada Koprivnice s predgrađem Bregi iznosi 10695 jutara i 510 četvornih hvati. Žitelji se na1vise bave ratarstvom i stočarstvom, zatim obrtom i trgovinom. Veliki broj obrtnika bavi se i gospodarstvom. U Koprivnici ima dosta voćnjaka, vrtova i vinograda, domaće stoke a Bregovci su ponosni na svoje krasne konje. ci,

.S

:g.

Mije/carski list 3/2003.

U gradu se nalazi župna crkva sv. Nikole, no premala je za Koprivnicu. Tu je i franjevački samostan s malenom crkvicom sv. Antuna. Uz gradsku bolnicu je kapelica sv. Florijana, a na groblju prostrana kapela sv. Duha.

U gradskoj kući smještena je gradsko poglavarstvo. Zgrada je lijepa i prostrana. Do 1891. godine služila je kao gradska škola, no tada su počeli graditi novu školsku zgradu, pa je zgrada preuređena u magistrat.

Najljepše što Koprivnica ima je gradsko šetalište. Grad je bio sa svih strana utvrđen nasipima a oko tvrđave bila je graba puna vode.

Prije mnogo_godina građani su posadili na jednoj strani uz nasip redove javora koji daju_ lijepu hladovinu. Nedavno su zasuli jedan dio gradske grabe i tako su dobili dosta velik prostor na kojem je gradsko šetalište. U sredini šetališta je glazbeni paviljon. Na mjestu gdje je prije bio gradski most stoji kip sv. Ivana Nepomuka.

Od koprivničkih trgova spominje se Florijanski trg gdje se nalazi svratište "K caru austrijanskomu", zatim Trg bana Jelačića gdje se svaki ponedjeljak živo trguje žitom, zatim Trg kralja Zvonimira s kipom Blažene Djevice Marije okružen kipovima sv. Sebastijana, sv. !vana Nepomuka, sv. Florijana i sv. Karla Borome1skog.

Napokon, tu je i Banski trg na kojemu se održavaju mjesečni sajmovi, dok se šest godišnjih sajmova drži na prostranom Lenišću. · Predgrađe Bregi ima svoju posebnu župu sa školom. Zitelji su ondje dobro stojeći i bogati, a to najbolje dokazuju lijepe kuće i veliki broj gospodarskih zgrada.

37

. OBITELJ

I DOM ~

~~~UD~ -~

U polju se nastavlja prihrana ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec _ _ intenzivne pripreme i sjetve jarih kultura.

0 Sredinom mjeseca treba sijati šećernu repu, gs:: zatim jaru grah oricu, jari stočni grašak, jaru ~ uljanu repicu i stočnu repu. Vrijeme je za ] nabavu sjemena i zaštitnih sredstava za i;.. kulture koje ćemo sijati u travnju i svibnju. ~ U vinogradu ima mnogo posla, od · · rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja do ranog proljetnog prskanja. Rigolano tlo razmjeriti, kopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Prilikom rezidbe izvaditi suhe i stare čokote, te iskopati jame za adnju novih.

U voćnjaku tretirati breskve nekim bakrenim redstvom protiv kovrčavosti lista. I dalje uređi-

i

re

vati voćke. Nove voćke zasaditi a stare prihranjivati.

U povrtnjaku, u zaštićenom prostoru, sijati rajčicu, papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, cvjetaču, korabicu, celer, salatu i poriluk.

Njegovati povrće sijano i sađeno u veljači u zaštićenom prostoru i na otvorenom. Obavljati predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti .i štetnika. Na otvorenom sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.

U vrtu uništavati korov. Saditi ukrasno drveće i grmlje. Rezati ruže i ukrasno grmlje.

Narodne uzrečice za ožujak • Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. • Ožujak i zima, ako ne ugrizu zubom, ošinu repom. • Ožujčina prašina nosi obilata žita i vina. • Ožujčina grmljavina, rodna godina.

Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine.

Srce ie apsolutno fan astična mišićna rola i drugih supstanci, one ne mogu dovochti pumpa.koja se za vriJemesedamdesetogodi- dovoljno krvi srčanom rniš1ču. Ova1 se štetni šnJegživota stisne 1 opusu S milijardeputa 1 proces zove ateroskleroza 1 rezultira koronar· ~ za to vnjeme prepumpa.oko 250 milijuna nom srčanom bolesti. Ostavljena neli1ečenom ta bolest može dovesti do srčanog infarkta.

-o litara krvi ili9700li ara dnevno!

Kada art rije pos anu sužene U1začeI ene nasJa a stvrdnute masti koleste-

38

Učestalost

smrtnih sluča1eva u uzrokovanih srranun infarktom ·e u

svijetu adan'

Mljekarski list 3/2003.

VAŠ LIJEČNIK

zadnjih godina. Djelomični razlog tome je bolje dijagnosticiranje, napredak u prevenciji, liječenju i kirurškim zahvatima. Liječenje srčanog infarkta s lijekovima za otapanje ugruška, na pnm1er, pomoglo je da se dramatično smanji postotak smrtnosti u bolnicama.

Premda se koronarna srčana bolest razvija godinama, jednom kad se koronarna arterija začepi krvnim ugruškom, srčani infarkt se može pojaviti potpuno iznenadno. Ono što je ključno jeste odmah reagirati na sumnjivi srčani udar.

Oko 60 posto svih smrtnih slučajeva zbog infarkta događaju se unutar prvog sata. Nažalost, barem polovica onih koji dožive infarkt odgađaju zatražiti pomoć za dva ili više sati.

Simptomi srčanog infarkta Ako osjetite slijedeće upozoravajuće simptome, odmah zatražite pomoć: • Jaki pritisak ili bol u sredini grudiju, koji traje duže od nekoliko minuta, ili nestaje pa se opet vraća.

• Bol u grudima koje se širi u rame ili ruku na lijevoj strani ili na obje strane ili u vrat ili leđa.

• Pridružujuća mučnina, povraćanje, znojenje, hladan znoj, nedostatak daha, kucanje srca, vrtoglavica ili nesvjestica.

• Osjećaj prijetećeg kraja.

Valja napomenuti da ima srčanih infarkta kad su simptomi potpuno odsutni ("tihi infarkt"). Malo Lepacijenata koji imaju sve klasične simptome.

Sto učiniti kad se pojave simptomi srčanog infarkta • Nemojte trošiti vrijeme pokušavajući doći do liječnika. Neka netko nazove hitnu pomoć i kaže njihovoj centrali da se sumnja na infarkt.

Mljekarski list 3/2003.

• Ako je s autom brže doći do bolnice, neka vas netko odveze, umjesto da čekate kola hitne pomoći. · • Pokušajte ležati mirno, s jastukom ispod glave.

• Po mogućnosti, imajte sa sobom listu lijekova koje trošite, podatke o tome na što ste alergični, vaš zadnji elektrokardiogram (EKG). Sve te informacije mogu uštedjeti liječnicima dragocjeno vrijeme.

Budući da se 70 posto srčanih infarkta događa u kući, članovi obitelji mogu neizmjerno pomoći ako znaju što učiniti u slučaju hitnosti, uključujući i pružanje srčano-plućne prve pomoći.

Stil života utječe na rizik od infarkta.

Kontrolirajući rizične faktore moguće je znatno uspont1 razvoj ateroskleroze i pridonijeti prevenciji srčanog udara. U rizične faktore koje se može kontrolirati spadaju: visoki krvni tlak, pušenje, visoke razine kolesterola krvi i fizička neaktivnost. Osoba u čijem životu su prisutni svi ti rizični faktori ima osam puta veću vjerojatnost da razvije srčano oboljenje, nego netko tko nema nijedan od tih rizičnih faktora. Četiri velika rizična faktora Fizička neaktivnost.

Redovno tjelesno vježbajte. Pola do jedan sat aerobičke tjelovježbe (lagano trčanje, brži hod, plivanje, vožnja bicikla, itd.), tri do pet puta tjedno, jača srčani mišić, povećava sposobnost iskorištavanja kisika i pomaže povećanju koncentracije HDL ("dobrog kolesterola").

Visoke razine kolesterola u krvi. Kolesterol je masti slična supstanca koja se taloži na stjenci arterija i uzrokuje aterosklerozu. Te naslage s vremenom sve više sužuju lumen krvne žile. Potrebno je konzumirati hranu s niskim sadržajem masti. Voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, sve· to povećava unos vlaknastih komponenata, a one smanjuju kolesterol.

Visoki krvni tlak (općenito iznad 140/90).

Preporučljivo je smanjiti sol u hrani, sniziti prekomjernu tjelesnu težinu, naučiti se relaksirati i redovito uzimati lijekove kako ih je pripisao liječnik.

Pušenje. Ljudi koji puše kutiju cigareta dnevno imaju više nego dvostruko veći rizik srčanog infarkta, nego osobe koje nisu nikad pušile.

39

Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1,000 000 i. j. vitamina A 1.000 mg vitamina E 9.000mgZn 6,000 mg suhogaktivnog kvasca Ca:P2,5:1 Mg5%

iJPrivlačan okus i miris Uravnotežen

omier sfora

i/ Uravnotežena kombinaciia vitamina i minerala iJSuhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka o o ~ @li'@JlliJil@l @~lilfill1il®@ MILK Wil@@lll!!l @lm iJ'l9@J!ffi ~lk® I

..

!Jilil@l® • itflli'Jil@011il©

__,,,,,.

Proizvodnja veterinarskih proi1vodo, društvo s ograničenom odgovornošću Svetonedjeljska 2, KolinoYito, 10A36RakovPotok,Hrvahka

OZAGREB 746

,v.jež~;Iijeko svježe.;lrl\i 't)jnbija

~~~

uz svježe mlijeko

· ··