Mljekarski list 9-2009

VrlJemeje za silašu !!!

ETERINA

V\,Utyfe,[us d.o.o

u suradnji s Đuka

d.d.

-CJ Visokovrijedanvit

... za dobru mlij ... za dobar rast

V

Proizvodi; VETERINAnutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d .. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

(tiM

ISSN

0351-9104

• GODINA

45 • RUJAN

SADRŽAJ

Naslovnica: Vrijeme je za silažu

PROIZVODNJA KRME Optimalni stadij za siliranje kukuruza 2 Kvaliteta sijena ovisi o pravovremenoj košnji _______________ _ 32 Kako tumačiti dobivene rezultate analize uzoraka voluminozne krme? _____________ 34 Značaj bakterizacije sjemena u uzgoju krmnih kultura 46

Krepka krmiva u hranidbi krava visoke muznosti_________

2009

(foto: Z. Svečnjak)

AGROTEHNIKA Zbrinjavanje žetvenih ostataka Kalendar radova u rujnu AKTUALNE TEME I jedna krava proizvodi mlijeko __ Ekološka proizvodnja mlijeka i mesa

5 8 10

12

EKONOMIKA PROIZVODNJE Mogućnost korištenja sredstava iz IPARD programa za sektor mlijeka_ Edukacija proizvođača kao način sustavnog potpomaganja razvoju kozarske proizvodnje - moguća primjena irskog modela u nas

54

HRANIDBA Primjena probiotika u animalnoj proizvodnji _________ _

19

16

_38

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Razvoj buraga u teladi-------VETERINARSTVO Traumatska indigestija __ Proljevi teladi uzrokovani bakterijama ___ Transportna tetanija______ ___

22 24 26 31

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin zbližio hrvatsko i bavarsko stočarstvo Uzgojno-selekcij ska kontrola u govedarstvu i proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2008. godini

52

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Traženje izlaza iz krize ____________

42

OBITELJ I DOM __________

29

59 - 63

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Izračun otkupne cijene mlijeka za kolovoz 2009. godine

64

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••~••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••a ■■■•

Podsjećamo vas da se i ove godine od 11. do 13. rujnaodržava 17. jesenski međunarodni bjelovarskisajamu Gudovcu.

Kao i do sada, i ove se godine naši stočari pripremajuza izlaganje svojih najboljihgrla na najvećoj državnoj izložbi stoke - Stočarskoj izložbi u Gudovcukoju organizirajuHrvatskapoljoprivrednaagencijai Bjelovarskisajam d.o.o. Ovaje izložba zasigurno krunauzgojno-selekcijskogradasvih koji su uključeni u naporanrad postizanjašto bolje kvalitete stoke u našoj zemlji. Pokroviteljovogodišnjeg sajma i ove je godine Ministarstvopoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvoja,a generalni sponzor Dukatd.d.

Uredništvo

Urednički odbor.

dr. se Petar Bosnic, mr. se. Ana Dakić. prof. dr. se. Zoran Grg1ć, Zdenko lvkić, dipl. ing .. dr. se. lvan Jakopov1ć, Janja Jo2anović. dipl. oec„

mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija Knežević; dr. se. Miljenko Konjačić, dr se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč.

Zdenka Močnik. ing .. Zoran Radan, dr. vet. med„ ArnehJaŠipek. dipl. ing„ doc. dr se lgor štoković, dr. se Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing„ Vlasnik, izdavač: Hrvatska mlJekarskaudruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, ll1ca31/111, tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarskl list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju I dlstribuc1Ii tiska pod rednim broJem 863.

PROIZVODNJA KRME=================~=~~~

Optimalni stadij za siliranje kukuruza Silaža cijele kukuruzne biljke važan je izvor krme u hranidbi stoke u mnogim razvijenim zemljama pa tako u SAD-u čini više od 40% vrijednosti obroka mliječnih krava Piše: Prof. dr. se. Zlatko Svečnjak

ekoliko svojstava kukuruznu silazu čini privlačnom za proizvođa­ če mlijeka: palatabilna krma s relativno konstantnom kvalitetom i visokim sadržajem energije te visokim prinosima po jedinici površine.

Nadalje, tehnologija proizvodnje kukuruzne silaze u pravilu je jednostavnija u usporedbi sa siliranjem ostalih krmnih kultura.

Pravilno spremljena kukuruzna silaža može se koristiti tijekom cijele godine uključujući i ljeto, kada naši poljoprivrednici češće koriste neko drugo krmivo poput travne silaze ili sijena.

N

uzrokuje osjetan gubitak hranjiva, naročito topivog dušika i ugljikohidrata, a moguća su i oštećenja silosa. Nasuprot tome, presuha silaža ( <55% vode) sadržavat će paketiće zraka u silaznoj masi koji sprječavaju anaerobnu fermentaciju i omogućavaju razvoj gljivica i plijesni, što može uzrokovati velike gubitke.

Vlažnost silirane mase usko je povezana s vlažnošću zrna, tako da vlažnosti silazne mase od 65 do 70% odgovara vlažnost nedozrelog zrna

od 35 do 40%. Prema tome, skidanje cijelih biljaka za proizvodnju silaze obavlja se kad zrno postigne navedenu vlažnost, a najčešće se to određuje prema položaju mliječne crte na zrnu. : ' ' Mliječna crta je granica : između tvrdog dijela na : vrhu i ostaloga meka: noga donjeg dijela zrna na klipu.

Pojavljuje se četrdesetak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postupno se spušta prema

Određivanje

optimalnog stadija za siliranje Tehnološka zrelost za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka.

Uzrok je potrebna vlažnost silažne mase prosječno 65 - 70% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. U slučaju skidanja usjeva kukuruza prije optimalnog stadija ostvaruju se niži prinosi, a ta previše vlažna silazna masa sa > 70% vode može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa. Cijeđenje

2 Mljekarski list 09/2009.

Slika 1: Siliranjectjelebiljke kukuruza

PROIZVODNJA

KRME

Ako je usjev kukuruza namijenjen siliranju bio oštećen mrazom prije nego što je dospio u optimalni stadij za siliranje, treba ga ostaviti u polju dok se ne osuši do vlage koja omogućuje kvalitetno siliranje odnosno čuvanje u silosu. To je moguće ukoliko se kukuruz uzgaja u naknadnim i postrnim rokovima Slika 2: Razvoj mltj'ečne crtena zrnu kukuruza sjetve. Zanimljivo je da se i od usjeva kukuruza koji je pretrpio jaku sušu Tablica 1: Prinosi kvaliteta silažne mase kukuruza u različitim tijekom vegetacije pa time ima stadijima zrelostizrna povećan sadržaj suhe tvari, te od Probavljivost,kukuruzovine koja ostaje u polju Sadržaj Prinos suhe Sirovi Stadij zrelosti zrna NDF, %* nakon ručne berbe klipova može vode,% tvari, tiha protein,% % dobiti silaža zadovoljavajuće kvali16,5 48,0 79,0 Početak voštane zrelosti 73 9,9 tete. Međutim, tu biljnu masu treba 45,1 80,0 Stadij 1/2mliječne crte 66 17,8 9,2 sasjeckati na što manju veličinu Stadij 3/4mliječne crte 18,3 8,9 47,3 79,6 60 sječke (3-6 mm), čime će se osigurati 18,9 8,2 47,4 78,6 Fiziološka zrelost 55 dobro sabijanje, ali i obvezno dodati vodu ili neku drugu zelenu krmu • NDF, Neutralna deterdžentska vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin) tijekom punjenja silosa. Dovoljna donjem dijelu zrna. Kada je mliječna dok je vlažnost zrna od 35 do 40%. U sabijenost silaže iznosi oko 700 kg crta na sredini ili ispod donje tom trenutku nastupa optimalno zelene mase odnosno oko 250 kg polovice zrna, odnosno kada tvrdi vrijeme za siliranje kukuruza. Taj suhe tvari na prostorni metar. Da bi dio zrna zauzima između 1/2 i 2/3 sadržaj vode može neznatno se to ostvarilo, svaki novi sloj mora zrna, sadržaj vode u biljci odnosno varirati, ovisno o hibridu, proizvod- biti debljine oko 15 cm i zatim dobro usjevu kukuruza kreće se oko 65%, nim području i vegetacijskoj sezoni. sabijen.

Visina reza Visina reza pri ubiranju (skidanju) cijele biljke kukuruza uglavnom iznosi od 20 do 25 cm. Za mlađe kategorije goveda u tovu moguće je povećati visinu reza na oko 50 cm pa i više. Time se dobiva kvalitetnija silaža s povećanim udjelom klipa odnosno zrna u silažnoj masi, ali uz niže prinose po jedinici površine. Prinos suhe tvari silaže smanjuje se za oko 15%kada se visina reza podiže sa 15 na 45 cm.

Pri samom ubiranju u polju treba pripaziti da se zrna obvezno drobe jer su inače kasnije pri hranidbi goveda mogući značajni gubitci.

Nadalje, poželjno je da veličina sječke bude što manja, i to od 4 do 1O mm, ali treba pripaziti i na ekonomske pokazatelje jer se za Slika 3: Mliječna crta na sredinizrna upućuje na to da je nastupio sitnije sjeckanje troši više energije.

optimalnistadi/ za siliranje

Afljekarski list 09/2009.

3

PROIZVODNJA

KRME

Primjena inokulanata Siliranje je postupak konzerviranja kukuruza mliječnom kiselinom koja nastaje kao proizvod prirodne fermentacije ili izravnim zakiseljavanjem organskim kiselinama. Potonja mjera više se ne koristi u praksi zbog brojnih problema u samom postupku siliranja, a i kasnije pri korištenju silaže. Umjesto toga sve se češće koriste biološki dodatci - inokulanti koji sadržavaju bakterije mliječne kiseline i druge dodatke. Danas se inokulanti sve češće dodaju i pri siliranju kukuruza usprkos činjenici da ova biljna vrsta sadržava dovoljne količine šećera.

Na tržištu se mogu kupiti inokulanti koji sadržavaju posebno izabrane sojeve bakterija mliječno-kiselog vrenja, ' ' čime se smanjuju gubitci u procesu spremanja i korištenja silaže a poboljšava i krmna vrijednost. Dodatna vrijednost inokulanata je i skraćenje trajanja fermentacije, čime se omogućava i raniji početak korištenja silaže.

Bakterije mliječne kiseline u prirodi su prisutne na biljkama pa zajedno s njima dospijevaju u silažnu masu gdje fermentiraju šećere do mliječne kiseline i time ostvaruju prirodan proces konzerviranja. Međutim, većina tih bakterija su heterofermentativne, što znači da za sintezu mliječne kiseline koriste svega oko 50% šećera prisutnih u biljnoj masi. To je jedan od glavnih razloga što se pri siliranju koriste inokulanti s odabranim sojevima tzv. homofermentativnih bakterija koje više od 90% šećera koriste za sintezu mliječne kiseline.

Međutim, nove generacije inokulanata mogu sadržavati i određene heterofermentativne bakterije koje stvaraju octenu, maslačnu i propionsku kiselinu. Za razliku od mliječne kiseline koja ima jaka /4

4 Mljekarski li\·t 09/:2009.

Slika 4: Visina reza kod ubiranja silažnogkukuruza

Slika 5: Primjenainokulanata u berbi (fotomr. se. Marko Jukić) baktericidna a slaba fungicidna svojstva, octena kiselina značajna je za kontrolu aktivnosti gljivica (plijesni i kvasaca) u eventualnoj naknadnoj fermentaciji. Na taj način se povećava stabilnost silaže nakon otvaranja silosa, što je čest problem koji zadaje glavobolju našim poljoprivrednicima. lnokulanti se na tržištu nalaze u

suhom stanju ili kao otopine. Suhi se preparati prije uporabe otope u manjoj količini vode i zatim prskanjem što ravnomjernije raspoređuju po silažnoj masi u silo-objektu. U novije vrijeme koriste se i specijalne prskalice-dozatori ugrađene neposredno na silokombajn čime se usitnjena zelena masa tretira već u samoj berbi. ■

AGROTEHNIKA

Zbrinjavanje žetvenih ostataka

Dobro gospodarenje nezamisliva je bez

Piše: Prof. dr. se. Zlatko Svečnjak

od većine poljoprivrednih kultura nakon žetve odnosno berbe ostaje određena količina biljnih (žetvenih) ostataka.

U žetvene ostatke ubrajaju se svi nadzemni biljni dijelovi koji ostaju na tlu, te korijenska masa koja izravno ostaje u tlu. Osobito velika količina korjenove mase ostaje u tlu nakon uzgoja višegodišnjih leguminoza poput lucerne, ali i nakon preoravanja travnjaka i prirodnih livada. Tako korjenova masa jednogodišnjeg travnjaka iznosi oko pet tona suhe tvari na hektar, trogodišnjeg travnjaka oko osam tona na hektar, dok ozime žitarice iza sebe ostavljaju svega oko dvije tone korijena na hektar. Vrijednost nadzemnih žetvenih ostataka prvenstveno ovisi o njihovoj količini jer se u tlo mogu unositi različiti biljni rezidui poput kukuruzovine, slame, stabljika suncokreta i duhana, glave i lišće šećerne repe, rozge

I(

vinove loze i dr. Količina biljnih ostataka koja ostaje nakon žetve odnosno berbe ovisi o uzgajanoj kulturi, primijenjenim agrotehničkim mjerama i vegetacijskoj sezoni.

U intenzivnoj proizvodnji i u povoljnoj vegetacijskoj godini količina slame nakon žetve strnih žitarica iznosi ' ' 6- 8 t na hektar, kukuruzovine nakon berbe kukuruza za proizvodnju zrna 8 - 11 t na hektar, biljnih ostataka nakon žetve soje 2-4, te repice 3-6 tona na hektar.

Važnost žetvenih ostataka Imperativ je svakoga dobroga gospodara što veći dio tih žetvenih ostataka unijeti u tlo gdje će ih razgraditi mikroorganizmi tla. Nakon toga ti će se biljni ostaci procesom humifikacije ugraditi u stabilnu organsku tvar (humus) tla. Tijekom procesa razgradnje žetvenih ostataka značajan dio hranjiva postaje izravno pristupačan sljedećoj

redovitog unošenja žetvenih ostataka u tlo jer se time osigurava promet organske tvari

i povećava plodnost naših tla kulturi, iako se žetveni ostaci u pravilu ne smatraju organskim gnojivima kao što je to primjerice stajski gnoj. Tako ukupna količina oslobođenog dušika iz biljnih ostataka koja će biti raspoloživa za iduću kulturu može varirati od desetak pa sve do 60 i više kg na hektar godišnje. Tu količinu dušika koja potječe od razgradnje žetvenih ostataka svakako treba uzeti u obzir pri planiranju razine gnojidbe sljedeće kulture. Žetveni ostaci ponekad se koriste na vlastitu gospodarstvu kao hrana za stoku ili za nastiranje u staji, a u određenim

Žetveni ostaci uključuju nadzemne i podzemne d1/elovebiljke Mljekarski hst 09/2009.

5

AGROTEHNIKA slučajevima

mogu se i prodati. glavni načini neželjena "zbrinjavanja" žetvenih ostataka u praksi je njihovo spaljivanje, a poželjno je i njihovo unošenje u tlo.

Spaljivanje Ovakvu mogućnost "zbrinjavanja" žetvenih ostataka karakterizira potpuni gubitak organske tvari, ali istodobno predstavlja i gnojidbu tla pepelom. Spaljivanje žetvenih ostataka u načelu nije poželjno jer svaki proizvođač treba pokušati osigurati što veći promet organske tvari u tlu. Stoga je praksa spaljivanja žetvenih ostataka i zakonom zabranjena u mnogim europskim državama. Samo spaljivanje daje određene koristi jer uništava ili onemogućava klijanje samoniklih biljaka prethodno uzgajane kulture ali i korova. Usto se u određenoj mjeri i uništavaju uzročnici bolesti i štetnici. Ti pedohigijenski razlozi mogu katkad biti odlučujući za donošenje odluke o spaljivanju žetvenih ostataka. Nadalje, spaljivanje žetvenih ostataka, osobito slame, česta je praksa pri primjeni različitih načina konzervacijske i reducirane obrade tla, te posebice u sustavima ratarske proizvodnje gdje se primjenjuje izravna sjetva.

Ako se slama ne spaljuje u uvjetima izravne sjetve, moguće su negativne popratne pojave poput jačeg napada bolesti i korova, Međutim,

~

Žetveni ostaci na površini tla stvaraju problemeu uzgoju iduće kulture širenja samoniklih biljaka prethod- sustavima ratarske proizvodnje no uzgajanih usjeva, otežana sjetva i najpoznatije bolesti koje napadaju rjeđi sklopovi i dr. podnožje busa pšenice i time Unošenje u tlo uzrokuju polijeganje usjeva i velike Ovaj način zbrinjavanja žetve- gubitke u prinosu. To je dobro nih ostataka pruža goleme predno- poznato našim poljoprivrednicima sti jer se njime bitno povećava koji zbog toga praktički nikada ne promet organske tvari, što vrlo uzgajaju pšenicu nakon pšenice. povoljno utječe na održavanje fizi- Nasuprot tome, postoje i primjeri kalne, kemijske i biološke plodnosti pozitivnog učinka u održavanju pedohigijene tla. Tako se primjerice naših tala. Unošenje žetvenih ostataka u tlo u rijetkim slučajevima unošenjem kukuruzovine u tlo može pogodovati širenju bolesti i uništava kukuruzni moljac, a do štetnika. Vjerojatno su u našim jakog širenja i napada kukuruznog

Spaljivanje slame i kukuruzovine radi lakšeg zaoravanja

6 M{jekarski list 09/2009.

AGROTEHNIKA moljca dolazi u slučajevima ako je kukuruzovina ostala na površini tla do proljeća. : ' ' Kemijski sastav žetvenih : ostataka također je vrlo : različit, a intenzitet njihove razgradnje u tlu u najvećoj mjeri određen je sadržajem dušika(N).

Količina dušika u biljnoj masi često se stavlja u omjer s ugljikom (C)i tada se govori o tzv C:Nodnosu.

Naime, brza razgradnja žetvenih ostataka moguća je jedino ako biljni ostaci imaju relativno uzak C:N odnos (<15:1). Takav uzak C:N odnos karakterizira pojedine leguminoze poput graška, ali i kultura poput uljane repice budući da su njihovi biljni ostaci razmjerno bogati dušikom. Nasuprot tome, slama strnih žitarica sadržava razmjerno malo dušika (0,3-0,5%), a kukuruzovina ima nešto veći sadržaj dušika u suhoj tvari (0,4-0,6%).

Pri unošenju žetvenih ostataka koji sadržavaju razmjerno malu količinu dušika u suhoj tvari (slama i kukuruzovina) može nastati tzv.

"DUŠIČNA DEPRESIJA"odnosno nedostatak dušika za sljedeću uzgajanu kulturu. Dušična depresija moguća je ako je C:N omjer žetvenih ostataka bio veći od 20:1. U tim sluča­ jevima treba primijeniti dodatne količine dušika, i to oko 1O kg za svaku tonu zaorane slame ili kukuruzovi ne. Taj gnojidbom dodani dušik najčešće se primjenjuje isto-

Pri zaoravanju kukuruzovine redovitotreba dodati dušična gnojiva vremeno sa zaoravanjem. Depresija ostalih hranjiva koja može nastati unošenjem žetvenih ostataka u tlo zanemariva je u usporedbi s dušikom.

: ' ' Proces razgradnje bilj: nih ostataka u tlu je ae: roban pa treba osigurati nesmetano pritjecanje kisika. Stoga se žetveni ostaci na srednje teškom tlu najčešće zaoravaju na dubinu 1O - 20 cm, dok se na lakšem tlu mogu unositi i dublje. Žetvene ostatke prije zaoravanja najčešće treba sasjeckati ("tarupirati"), jer se tako lakše unose i

(:'fORNADo)

bolje homogeniziraju s masom tla.

Usitnjavanje (tarupiranje) se pozitivno odražava na brzinu razgradnje žetvenih ostataka u tlu koja bi morala u potpunosti završiti najkasnije nakon jedne kalendarske godine. Ukoliko i nakon toga uočimo da su u tlu još uvijek biljni ostaci stariji od jedne godine, moramo pronaći uzroke zbog čega nije završena njihova razgradnja.

Glavni uzroci u praksi su najčešće širok C:N odnos u biljnim ostacima, anaerobni uvjeti razgradnje i biljna masa nedovoljno usitnjena prije unošenja u tlo. ■

,~

jo.i. MRAL FACH Z-2371

d.o.o.

I. Mažuranića 3

43000 Bielovar 043/226 027 www.tornado-touch.com traktori@tornado-touch.com Tražimopredstavnikena području Hrvatske!!!

JINMA JM-254,25KS 4WD JINMA JM-454,45KS 4WD JINMA JM-554,55KS 4WD JINMAJM-654,65KS4WD JINMA JM-804,80KS 4WD

60.102 kn 87.000 kn 100.822 kn 104.181 kn 129.140 kn

Ciienesu sa PDV-om.

Servis i dijeloviosigurani.

Mfjekarski [i,st 09/2009.

7

Kalendar radova u rujnu lako je rujan mjesec kada kalendarskipočinje jesen, to je vrijemeintenzivnih poljoprivrednihposlovau vrtui polju secerna repa. Obavljaju se inten- osnovnoj gnojidbi istovremeno se zivne pripreme za sjetvu ozime može unijeti i stajski gnoj, a po polju se obavlja sjetva pšenice, ozimog ječma, ozime raži i potrebi obaviti i kalcizaciju Fertdouljane repice, djeteline, lomitom. Za povrće koje se sije ili ozime zobi. Nastavlja se s berbom lucerne, smiljkite, tra- jarih kultura. sadi ujesen primijeniti 500- 700 va i travno-djetelinskih U vrtu se sade lukovice cvijeća kg/ha NPK7-14-21 S. ■ smjesa. Krajnji je rok za sjetvu ovih koje cvate potkraj kultura prvo desetodnevlje rujna. U zime i početkom prodrugom desetodnevlju rujna siju se ljeća te dvogodišnje ozima grahorica i ozimi grašak te cvijeće. Crnogorično njihove smjese s ozimom raži i drveće treba zaliti. ozimom zobi, a potkraj rujna s Gnojidba ozimom pšenicom ili ozimim U osnovnoj obraječmom. U drugoj polovici rujna di za ozime i proljetne započinje jesenska-zimsko oranje kulture, i to na temelju površina za proljetnu sjetvu (ne analize tla, izberite iz ranije zbog zakorovljenosti ujesen i naše palete NPK gnoosobito u rano proljeće), jer bi se u jiva: NPK 5-15-30, NPK .·,I proljeće morala ponovno orati. Beru 7-20-30, NPK 10-30se rani hibridi kukuruza, sirka, 20. Zaoravanjem NPK Obvezno korištenjesjetvospremača prije sjetve suncokreta, soje, vade se krumpir i gnojiva namijenjenih ratarskih kultura ujesen Piše: Dr. se. Darko Uher

U

8

Mljekarski list 09/2009.

I_

=JtlD~fD!:: :. de Piennes bb, Vrbovec Poštovani kupci. čekali ste sniženja

i dočekali ste ih!

Jurval d.o.o. Vrbovec

Poslovnica Osijek

Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, 01/2791-057 web: www.jurval.hr

Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181

1221 • 130 KS, 6 cilindara, kompresor, prednji i stražnji utezi, Monoblok hidraulika ...

27 .900,00

Eura!

-

U ponudi: kompletna zelena linija!

- balirke - omotači - rotokosilice - sakupljači - okrctači

SONALIKA 90 KS: - Euro li motor . - Carraro prednji most - Grijana kabina -Kompresor - Good Year gume . - Niska potrošnja goriva 1 - Zadovoljni kupci...

I jedna krava proizvodi mlijeko Cilj ovog članka nije ekonomskaanaliza isplativostidržanja manjeg broja krava, nego ona puno važnija - sociološka i demografska...

Piše: Dr. se. Antun Kostelić

P

osljednjih godina pojedini stručnjaci u Hrvatskoj uporno ponavljaju da je proizvodnja mlijeka neisplativa na malim poljoprivrednim gospodarstvima, naročito na onima na kojima drže dvije - tri krave.

Zanimljivo je da, ovisno o političkoj situaciji, prvo tvrde da im je stalo i do proizvodnje mlijeka na inalim gospodarstvima da bi ubrzo promijenili mišljenje i tvrdili da je takva proizvodnja neisplativa.

10

Zašto je takva proizvodnja isplativa?

Na većini malih gospodarstava goveda se velikim dijelom uzgajaju zbog tradicije. Upornim ponavljanjem da se takva proizvodnja ne isplati ljude se tjera sa sela ili ih se prisiljava da promijene zanimanje.

Ako netko uzgaja mali broj krava, i npr. svinje, iz potrebe ali i tradicije, zašto ga uporno omalovažavati da to nije proizvodnja? U Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, namjerno tu nećemo uvrstiti Nizozemsku, nalazimo brojna gospodarstva na kojima se uzgaja desetak goveda. Pritom im

nitko uporno ne ponavlja daje takva proizvodnja neisplativa. Naprotiv, u nekim se državama potiče držanje mliječnih krava neovisno o njihovu broju. Primjer je Švicarska u kojoj proizvođači mlijeka koji drže krave iznad 1500 metara nadmorske visine dobivaju posebne državne poticaje po litri mlijeka. Ciljje takve mjere domicilna stanovništvo potaknuti da ostane u tim krajevima, ali i zbog turizma. Pritom im nitko ne ponavlja daje takva proizvodnja neisplativa ili da moraju graditi moderne staje. U švicarskim planinama dominiraju dvije pasmine - smeđe

1vlljekarskih~t 09/2009.

======================== TEM govedo (brown sviss) i simentalac. snijega, a ljeta ekstremno vruća.

Samo da podsjetimo, simentalska Zbog velikih površina, krave bi veći pasmina dobila je ime po dolini dio godine mogle boraviti na paši.

Simmental koja se nalazi u Švicar- Broj grla treba prilagoditi proizvoskoj i vrlo često je nalazimo na turi- dnim kapacitetima pojedinoga stičkim razglednicama. Podsjećamo gospodarstva. Pritom ne treba pod da je simentalska pasmina jedna od svaku cijenu forsirati gradnju najstarijih i najraširenijih u Europi. (pre)skupih objekata i korištenje U Hrvatskoj krave (i ovce) već visoko mliječnih pasmina, u prvom desetljećima ne pasu na Velebitu, ali redu holštajna. Holštajn pasmina je zato u Lici i Gorskom kotaru postoji vrlo zahtjevna i u nedostatku velik broj uzgajivača s manjim odgovarajućeg smještaja a naročito brojem grla kojima su one dodatni, a hranidbe vrlo brzo dolazi do rijetkima i glavni izvor prihoda. izbijanja različitih bolesti (ketoza, Kako zadržati te ljude na selu ako im mastitisi) koje uzrokuju prijevrese uporno ponavlja da je takva meno izlučivanje a nerijetka i proizvodnja neisplativa? Još jednom uginuća. U proizvodnji mlijeka, ističemo da velik broj ljudi uzgaja naročito na manjim farmama, krave iz tradicije i ljubavi prema toj značajan prihod može se ostvariti grani stočarstva. prodajom vlastite junadi za klanje.

Poticati proizvodnju na Ako netko ima želju i manjim gospodarstvima potrebu uzgajati manji Kako bi se spriječilo iseljavanje broj mliječnih krava, naročito na područjima koja su napuštena tijekom i nakon ' ' Domovinskog rata, država ga treba podržati slično modelu iz Švicarske.

U tim krajevima rijetkost je da svi aanovi obitelji rade, a upravo im poljoprivreda odnosno uzgoj mliječnih krava pruža mogućnost dodatnog prihoda. Dakako, kriteriji kakvoće mlijeka isti su neovisno o području držanja.

Osim držanja goveda na tim rijetko naseljenim područjima, potrebno je poticati i otvaranje malih sirana u kojima bi se najvećim dijelom proizvodio kravlji i drugi sirevi.

Likaje zaboravljena Od završetka Domovinskog rata uporno se ističu mogućnosti Like za stočarsku proizvodnju, ali je nažalost vrlo malo uložena u njezin razvoj. Osim za ovčarstvo, Lika pruža i odlične uvjete za mliječno govedarstvo. Međutim, tehnologija mora biti prilagođena klimatskim i drugim osobitostima tog područja.

Zime znaju biti vrlo duge s puno

lvfljekarski list 09/2009.

stanovništva s područja kao što su Lika, Gorski kotar ali i Dalmatinska zagora, potrebno je poticati poljoprivrednu proizvodnju. Tehnologiju uzgoja, kao što smo naveli, treba temeljiti na klimatskim i drugim osobitostima navedenih područja.

Proizvodnja mlijeka mora se temeljiti na iskorištavanju pašnjaka, odnosno hranidbu treba temeljiti najvećim dijelom na voluminoznoj krmi. Danas se za hrvatske prilike može postići visoka mliječnost, i to hranidbom krava samo voluminoznom krmom (sijeno, sjenaža). Upravo takve potencijale pruža Lika ali i druga područja u Hrvatskoj. Poticanjem proizvodnje mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda stanovništvo će ostajati na tim slabo naseljenim područjima, a mladi ljudi možda će vidjeti budućnost u unaprjeđenju takve stočarske proizvodnje. ■

Mala gospodarstvaipak imaju i određene prednosti,zar ne?!!

11

Ekološka proizvodnja mlijeka i mesa Piše: Doc. dr. se. lgor štokovlć

otaknut nedavnim razgovorima, počeo sam promišljati koja je budućnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Neki stranci govore da bi svako trebao raditi ono što zna ili u čemu je dobar, a eto Hrvatska je dobra u turizmu. S druge strane, u zapadnoeuropskim zemljama u proizvodnji mlijeka otišli su puno dalje nego što uopće možemo pojmiti. Dakle, nameće se zaključak, mi bismo se u Hrvatskoj morali baviti turizmom i prodavati njihove proizvode.

Ustvari, u razvijenim zemljama otišli su predaleko u primjeni modernih tehnoloških i tehničkih postignuća. Napredak u proizvodnji po životinji postao je svrha sam sebi.

P

12

Ulaže se puno novaca za mali napredak. Relativno nedavno objavljena je jedna studija u kojoj uspoređuju učinkovitost proizvodnje na dvije farme, a jedna je u Pakistanu i jedna u Bavarskoj. Vjerujem da već pogađate da je ona u Pakistanu efikasnija. Zašto? Ulaganja u proizvodnju i cijena ljudskog rada puno su niži te i relativno mala proizvodnja postiže veću efikasnost.

Stanje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj i okruženju Netko bi mogao pomisliti: "Eto još jednog koji nije za velike farme u Hrvatskoj!". Međutim, nije sve baš tako jednostavno i jednoznačno. U Hrvatskoj raspolažemo mogućno­ stima za različite vidove proizvodnje i to znamo od davnina.

Imamo Slavoniju s nesagledivim mogućnostima u intenzivnoj proizvodnji (kukuruz, i drugo), gdje je osnova za nju odmah do potencijalnih stočarskih farmi. Imamo i ostale dijelove u kojima su drukčije prednosti, na primjer pašnjaci u Gorskom kotaru i Lici, na Banovini, s izvorima pitke vode, čistom prirodom i ostalim resursima. Svako područje u Hrvatskoj ima svoje prednosti i mogućnosti. Dakle, imamo uvjete i za intenzivnu i za ekološku proizvodnju mlijeka i mesa. No, uz te bogomdane prirodne resurse postoji i velika odgovornost prema budućim generacijama. U nekim područjima bogatim rezervama pitke vode velik broj životinja na jednom mjestu bio bi prava ekološka bomba.

Mljekurski list 09/2009.

AKTUALNE TEME

Ekološka proizvodnja mlijeka može biti spas za naša mala gospodarstva, ali se kod takve proizvodnje strogo moramo držati određenih principa. Osim toga, ekološka proizvodnja zadržala bi ljude na područjima na kojima ih već sada možemo reći praktički i nema ...

U našem okruženju, mogli bismo reći, cvjeta ekološka proizvodnja i to baš u relativno malim seoskim kućanstvima sa po 22 do 38 krava (Austrija i južna Njemačka), dok u Mađarskoj i Danskoj prevladavaju farme s više životinja.

Prosječna proizvodnja po kravi kreće se između 5000 i 8000 kg mlijeka. U Austriji je 2002. godine proizvodnja "biomlijeka" činila više od 14%ukupne proizvodnje mlijeka, u Danskoj oko 10% te u Njemačkoj više od 2%. No, sada su ti udjeli znatno veći. Uz proizvodnju mlijeka vrlo je razvijeno i mesna govedarstvo u sustavu krava - tele raznih pasmina (autohtonih i pasmina poput šarole i limuzin goveda).

Kod nas nema previše podataka o ekološkoj proizvodnji, odnosno ona sudjeluje u vrlo malom dijelu ukupne proizvodnje. U prošloj je godini isplaćeno vrlo malo poticaja za ekološku proizvodnju mlijeka, ukupno za četiri kućanstva (650,00 kn po kravi).

Konvencionalna proizvodnja Velike farme imaju svoje prednosti i mane. Omogućavaju veliku proizvodnju i zaradu po životinji ali pod uvjetom da poštujemo sva pravila struke. Tu dolazimo do jedne teme o kojoj dosta pričamo ali kojoj nerado ozbiljno pristupamo. Riječje o edukaciji svih uključenih u proizvodnju mlijeka, posebice stočara. Da bi danas netko bio stočar treba imati

lW:fekarski list 09/2009.

stoku (iako mi se više sviđa naziv blago, jedino se pitam kako bismo zvali one koji to blago drže). Uvezli smo genetski puno "bolje" životinje (holštajn-frizijska goveda), a nismo uvezli i tehnologiju koja ih mora pratiti, već se posljednjih 20 godina borimo kako bismo s njima postigli proizvodnju koju one bilježe u drugim zemljama. Dakle, velike farme s pasminama goveda s najvećom mliječnošću, ali uz poštivanje svih pravila struke (hranidba, reprodukcija, držanje i ostalo) i tamo gdje za takvu proizvodnju imamo uvjete.

Kakve veze ima sve prethodno proizvodnjom mlijeka?

Ekološka proizvodnja mlijeka može biti spas za naša mala gospodarstva, ali se kod takve proizvodnje strogo moramo držati određenih principa.

Osim toga, ekološka proizvodnja zadržala bi ljude na područjima na kojima ih već sada, možemo reći, praktički i nema.

Poticanje ostanka ljudi poticanjem ekološke proizvodnje i seoskog turizma moglo bi tim ljudima omogućiti opstanak. Koji su pritom rečeno s ekološkom

Velike farme s pasminama goveda s najvećom mliječnošću trebajuse nalaziti tamo gdje za takvu proizvodnjuimamo uvjete, naravno uz poštivanje svih pravila struke 13

AKTUALNE TEME osnovni principi ekološke proizvodnje mlijeka i mesa?

Moram istaknuti da veličina farme ne određuje je li riječ o ekološkoj ili konvencionalnoj proizvodnji, već postupci i sredstva koji se koriste u takvoj proizvodnji.

Ekološka proizvodnja Prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, "ekološka proizvodnja" ("organska", "biološka") poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

U Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda piše: • Uzgajati i prirodno iskorištavati treba zdrave, prirodno otporne, čovjeku korisne životinje koje su prilagođene uvjetima uzgojnog područja.

• Uzgoj i iskorištavanje treba se temeljiti na što je moguće više prirodnim zakonitostima i držanju svake životinjske vrste u za nju što prirodnijem okolišu, uz osiguranje etoloških uvjeta.

• Hranidba, držanje i iskorištavanje treba biti umjereno i razumno.

To u stvari znači proizvodnju uz točno kontroliranu primjenu različitih sredstava i postupaka da se ne narušava prirodna ravnoteža i bez upotrebe genetski modificiranih organizama njihovih dijelova.

14

U bilo kojem sustavu držanja životinja morajubiti zadovoljene osnovnefiziološkei etološkepotrebeživotinja Pritom se moraju zadovoljiti osnov- tručiti u odnosu na vrijeme navene fiziološke i etološke (etologija - deno u prospektima proizvođača. znanost o vladanju, ponašanju To znači da se nakon korištenja životinja) potrebe životinja. Moraju nekog lijeka mlijeko ne smije se poštivati stroge norme u pogledu prodavati, da se životinje ne smiju broja životinja na hektar i količinu klati kroz određeno razdoblje.

Posebna pozornost posvećena metara četvornih objekata po životinji, proizvodnje krme sa je dobrobiti životinja. Moraju biti držane što više u prirodi, ekstencertificiranih površina, zdravstvene zivna na pašnjacima (između 2 i 3 zaštite te certificiranja ekoloških krave na hektar), odnosno u objektiobjekata i proizvoda.

Zdravstvena zaštita životinja u ma koji zadovoljavaju norme ekoloekološkoj proizvodnji znatno je ške proizvodnje (od 5 do 6 m 2 po zahtjevnija nego u konvencionalnoj. kravi). Moglo bi se reći da sa životiPrimamo se bazira na preventivnim njama valja postupati na dostojan mjerama ali i uzgoju zdravih i način. To su živa bića koja zaslužuju prirodno otpornih životinja (visoko naše poštovanje i pažnju i u stvari bi selekcionirane pasmine u većini s njima tako trebalo stalno postuslučajeva to nisu). Mora se voditi pati. Zadovoljnija životinja neće biti protokol svih intervencija u pogledu izvrgnuta stresu pa će biti otpornija liječenja životinja i provedenih a proizvodnja veća. Kao što sam preventivnih mjera. Neki lijekovi su spomenuo na početku teksta, riječ zabranjeni, nekima je ograničena je o blagu. U sljedećem broju bit će primjena, no, za sve vrijedi pravilo nešto više riječi o ekološkoj proizda se vrijeme karence pojedinih vodnji mlijeka. korištenih preparata mora udvos-

M(jekarski list 09/2009.

Kozmetička emulzija ,------------:------

ivrtnica 17, HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 vww.ecolab.com

ECOLAB.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Mogućnost korištenja

sredstava iz IPARD programa za sektor mlijeka Premda se već dulje govori o mogućnostima korištenjasredstava iz IPARD programai financijskimsredstvima_ EU-a koja će se preko njega moći koristitiu RH, početak njegovakorištenjaodnosnoobjavanatječaja očekuje se tek koncem2009. godine Piše: Janja Jozanović, dipl. oec.,

identičan način u gotovo svim zemljama članicama, tako da je ovo prilika da se RH pripremi na djelomice nov pristup financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Odlukom Vlade RH od 26. 3.

2008. (NN br. 34/08.), IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj - Upravna direkcija SAPARD/IPARDprograma, dok će program provoditi Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi u sklopu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

udovoljavanje standardima EU-a skladištenju gnoja, uzgojnim sustavima koji poštuju uvjete određene PARO program je preddirektivama Vijeća EU-a. pristupni program EU-a za Iznos javne potpore (nepovratrazdoblje 2007. - 2013. Sasnih sredstava) bit će do 50%ukupno tavni dio IPA-e odnosno prihvatljivoga - dopuštenog ulaganjegova peta komponenta je ruralni razvoj. nja po projektu. Iznos javne potpore veći od 50%mogućjejedino: IPARDprogram će se provoditi kroz tri osnovna cilja ili strateška • za ulaganje u poljoprivredna goprioriteta: spodarstva koja čine mladi far1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i meri do 40 godina ako raspolažu provedbe standarda Europske odgovarajućim profesionalnim unije. vještinama i sposobnostima javna 1.1. Ulaganja u poljoprivredna potpora iznosi 55%, : ' ' Od 2007. do 2011. gogospodarstva. : dine kroz IPARD pro- • za ulaganja u poljoprivredna gos1.2. Ulaganja u preradu i trženje. : gram u RH korisnicima podarstva u planinskim područji­ 2. Pripremne radnje za provedbu ce biti dostupno 179,000.000 ma javna potpora iznosi do 60%, poljoprivredno-okolišnih mjera i eura potpore (oko 1,3 milijarde • za ulaganja u poljoprivredna golokalnih strategija ruralnog raz- : kuna). spodarstva u planinska područja voja. koja čine mladi farmeri - do 40 goKorisnici IPARDprograma, ovi2.1. Radnje za poboljšanje okodina s odgovarajućim profesiosno o mjeri, mogu biti OPGu sustavu liša i krajolika. nalnim vještinama i sposobnoPDV-a, obrti i tvrtke, što znači da 2.2. Priprema i provedba lokalnih stimajavna potpora iznosi 65%, ograničenje u smislu korištenja strategija ruralnog razvoja.

• za ulaganja koja se odnose na zasredstava neće postojati.

3. Razvoj ruralne ekonomije. štitu voda od onečišćenja uzrokoVisina potpora kroz 3.1. Ulaganje u ruralnu infrastrukvanog nitratima iz poljoprivrednih IPARDprogram turu. izvora a u skladu s postojanjem Najviša moguća ukupna vrijed3.2. Diversifikacija gospodarskih nacionalne strategije za njezinu nost dopuštenog ulaganja po aktivnosti. provedbu ulaganja u poljokorisniku ograničena je na 900.000 Ova tri cilja predstavljaju okoprivredna gospodarstva iz javne eura u vremenskom okviru IPARD-a, snicu hrvatske europske budućnosti potpore mogu iznositi do 75%. jer će se kroz Europski poljo- osim sektora jaja gdje gornja graDopušteno je maksimalno pet privredni fond za ruralni razvoj - nica može iznositi do 2,000.000 prihvatljivih ulaganja po korisniku EAFRD provoditi mjere na gotovo eura ako se ulaganje odnosi na Croatiastočar

I

16

Mljckarski li<;t09/2009.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

unutar vremenskog okvira !PARO-a, s tim da se za sljedeće ulaganje može podnijeti prijava tek nakon finalizacije ili okončanja plaćanja prethodnog ulaganja.

Pravilnik o provedbi mjere 1.1. i mjere 1.2. unutar !PARO programa objavljenje u NN 156/08. od 31. 12.

2008. godine.

Korištenjem sredstava u okviru !PARO programa žele se postići sljedeći ciljevi unutar mjere 1.1.: • dostizanje standarda EU-a koji se odnose na zaštitu okoliša, javnog zdravstva - zdravstvena ispravnost hrane i kvaliteta hrane, zdravlje životinja i bilja, dobrobit životinja i sigurnost na radu, • modernizacija proizvodnih sustava s ciljem smanjenja onečišće­ IPARD programomogućuje ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju nja okoliša kroz poljoprivrednu t/ili opremanjefarmi proizvodnju, • poboljšanje općih uvjeta u proizribarskih proizvoda na domaćem poput tankova, specijaliziranih vodnji primarnih poljoprivrednih tržištu uz mogućnost uvođenja vozila za prijevoz gnojiva i dr. proizvoda - poboljšanje kvalitete novih tehnologija i inovacija, Specifični kriterij prihvatljivosti proizvoda, smanjenje troškova • otvaranje novih tržišnih moguć­ za ulaganje u sektor mljekarstva proizvodnje i povećanje konkunosti s naglaskom na usklađivanje proizvodnje mlijeka: rentnosti poljoprivrednika prilisa standardima EU-a.

1. Kako bi ostvario pravo na ulagakom budućeg ulaska na otvoreno Tko može ulagati nje u izgradnju i adaptaciju, koritržište EU-a, unutar mjere 1.1.? snik mora imati najmanje 20 • jačanje konkurentnosti na unutarNa temelju članka 6. Pravilnika, muznih krava a najviše 100 njem tržištu otvaranjem novih ulaganje unutar mjere 1.1. bit će muznih krava na kraju ulaganja. tržišnih mogućnosti za poljopri- dopušteno za sedam sektora, i to: 2. Korisniku koji ima više od 100 vredne proizvode.

• sektor mljekarstva, muznih krava u trenutku prijave Ciljevi unutar mjere 1.2.: • sektor govedarstva projekta dopuštena su ulaganja • prilagođavanje poljoprivrednih i • sektor svinjogojstva, samo za izgradnju ili rekonstrukribarskih kapaciteta za preradu ciju skladišnih kapaciteta za • sektor peradarstva, kako bi udovoljili minimalnim • sektor proizvodnje kokošjihjaja, stajski gnoj i specijaliziranih vostandardima EU-a koji se odnose zila za prijevoz gnoja.

• sektor voća i povrća, na higijenu, javno zdravstvo, 3.

Korisnik sredstava mora zadovo• sektor žitarica i uljarica. dobrobit životinja, sigurnost ljiti standarde EU-a u pogledu Dopuštena ulaganja u sektoru životinja te zaštitu okoliša, kvalitete sirovog mlijeka na kraju mljekarstva - proizvodnje mlijeka: • unapređenje u području gospoulaganja u skladu s odredbama 1. ulaganje u izgradnju i/ili rekondarenja životinjskim nusproPravilnika o higijeni hrane živostrukciju i/ili opremanje objekata izvodima kroz ulaganja u sabirne tinjskog podrijetla NNbr. 99/07. za držanje mliječnih krava ukljucentre za životinjski otpad, 4. Svako ulaganje mora zadovočujući opremu za proizvodnju • poboljšanje pristupa kapaciteljavati standarde EU-a koji se mlijeka, poput izmuzišta te tima za preradu i otvaranje novih odnose na zbrinjavanje gnoja na opremu za čuvanje i hlađenje prodajnih kanala za primarne kraju ulaganja i to kako slijedi: mlijeka na gospodarstvu, proizvođače u poljoprivrednom i • maksimalan broj životinja po 2. izgradnju i/ili rekonstrukciju sklaribarskom sektoru, hektaru ograničen je na 2,4 dišnih kapaciteta za stajski gnoj • unapređenje prerade i trženja uvjetna grla, uključujući opremu za rukovanje primarnih poljoprivrednih i • za kruti stajski gnoj najmanje i korištenje stajskoga gnoja,

Mljekarski list 09/2009.

17

EKONOMIKA 2

PROIZVODNJE

4 m spremnika u visini od 2 m po UG za razdoblje od 6 3 mjeseci, odnosno 8 m prostora sprem-nika za kruti stajski gnoj ako je visina hrpe manja od 2 m 3 a za gnojnicu spremnik od 2 m , • za skladištenje 10 m3, za lagune po UG razdoblje od 6 mjeseci, 5. iznimno, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

Dopuštena ulaganja i specifični kriteriji za mjeru 1.2. u sektoru mlijeka i mljekarstva - prerada mlijeka: a) ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekata za mlijeko i mljekare, uključujući i rashladnu opremu za sirovo mlijeko u sabiralištima,

b) ulaganje u specijalna vozila za prijevoz sirovog mlijeka.

Specifični kriteriji prihvatljivosti ulaganja za sektor mlijeka i mljekarstva - prerada: 1. ulaganje u objekte za preradu mlijeka od najmanje 1,800.000 litara do maksimalno 50.000.000 litara ukupnoga godišnjeg kapaciteta, 2. ulaganja u izgradnju prihvatljiva su jedino ako je postojeći kapacitet zatvoren zbog nemogućno­ sti usklađivanja sa standardima EU-a.Tada izgrađeni kapacitet ne može biti manji od 1,800.000 litara niti veći od 50,000.000 ukupnoga godišnjeg kapaciteta na kraju ulaganja.

Novac iz EU fondova korišten u skladu sa Programom i Pravilnikom nije potrebno vraćati ukoliko se koristi namjenski i transparentno.

lako je korištenje sredstava iz IPARD programa predviđeno od 2007. godine, natječaj za IPARDprogram još nije objavljen a njegova objava očekuje se u zadnjem kvartalu 2009. godine. Zbog toga je bitno pratiti izvore informacija o raspisanim natječajima u svim javnim glasilima i na stranicama ministarstava i drugih državnih institucija. RH bi trebala iskoristiti što više dostupnog joj novca iz fondova EU-a. Zato je poglavito potrebna dobra informiranost o !PAROprogramu i mogućnostima korištenja novca iz fondova, kao i dobra suradnja javnoga i privatnog sektora pri definiranju prioritetnih područja i programiranju predpristupne pomoći. IPARD fond je ujedno namijenjen i pripremi Hrvatske za korištenje strukturnih fondova EU-a.■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

JiCHFIUE~

HRANIDBA

Primjena probiotika • uanzm Inoj proizvodnji Piše: Dr. se. Terezija Silvija Marenjak

Mljekarskom listu u lipnju bilo je riječi o primjeni antibiotika u liječenju i sprječavanju bakterijskih infekcija, odnosno njihovoj primjeni kao promotora rasta u farmskih životinja, što je dovelo do širenja otpornosti bakterija prema antibioticima. Antimikrobne tvari dodavale su se hrani za životinje kako bi se spriječio rast patogenih mikroba i time spriječio nastanak crijevnih infekcija, naročito u podmlatka. No, kako svaki novčić ima dvije strane, tako i crijevna mikroflora osim potencijalno štetnih mikroorganizama sadržava i one koji igraju značajnu pozitivnu ulogu za domaćina - životinju, podržavajući njezinu dobrobit i zdravlje. Intenzivnom primjenom antibiotika narušavana je vrlo bitna i kompleksna mikrobiološka ravnoteža u crijevima.

Poznato je daje zdrava mikroflora u buragu preživača te crijevima biljojeda i svejeda od životne važnosti, jer omogućuje metabolizam hranjivih i sintezu esencijalnih tvari kao što su masne kiseline, vitamini i drugo.Jednako tako i u monogastričnih životinja i peradi crijevne bakterije od izrazite su važnosti u razvoju, sazrijevanju i modulaciji imunološkog sustava pa kažemo da su crijevni mikrobi osnova za razvoj imunosti.

lntezivnaprimjena nalnoj hrani. Jedan veliki segment pokriva proizvodnja probiotika.

Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i kvasci, a ako se apliciraju životinjama hranom u odgovarajućem broju, djeluju pozitivno na zdravlje domaćina. Takve "dobre" bakterije potiskuju rast "loših" nepoželjnih bakterija u gastrointestinalnom traktu pa kažemo da djeluju na razini kompetitivnog isključivanja, npr. koristeći isti supstrat za rast i razvoj (slika 1). Nisu isključene i mogućnosti proizvodnje antimikrobnih tvari od strane probiotičkih kultura, te protuupalno djelovanje, antikancerogeni učinci i izravno pozitivno djelovanje na sluznicu crijeva.

Opsežna istraživanja u humanoj medicini upućuju na važnost zastupljenosti "dobrih" bakterija, od

1

/1-Jljekarski list 0912009.

vrlo bitnumikrobiološku ravnotežuu crijevima.

Probioticise u farmskomuzgoju životinjakoristeu svrhu poboljšanjastope prirasta,odnosno u svrhusprječavanja i liječenja

gastrointestinalnih poremećaja

Pokušaj vezanja patogenih bakterija na sluznicu crijeva

Prikaz kompeticije probiotskih bakterija s patogenim bakterijama

Funkcionalnahrana U posljednjih nekoliko desetljeća razvio se novi smjer u nutricionizmu kojeg prate i veterinarska medicina i praksa te proizvođači stočne hrane, a riječ je o funkcio-

antibiotikanarušava

stijenka crijeva

„

Slika 1: Prikaz pokušaja vezanja patogenihbakterijaza sluznicu crijeva.

Brojnostdobrih bakterija !imitira mogućnost vezanja patogenih bakterija na mjesta vezanja na sluznicucrijeva 19

HRANIDBA kojih su najčešće spominjani rodovi izravno životinje hrane mikroiz vrsta Lactobacillusspp., Bifidobac- organizmima. U teladi je poticanje teriumspp. i Eneterococcus spp. Najpo- razvoja buraga i njegove mikroflore znatiji probiotik koji se primjenjuje osnova za poboljšanje stope u humanoj medicini potječe od prirasta. To se može postići visoko djelovanja bakterije Lactobacil/us ugljikohidratnom hranom i/ilimeharhamnosus GG (LGG) s najviše ničkim ili kemijskim procesuiranjem hrane, no, pravi je mehanizam djelokliničkih i znanstvenih potvrda.

Kvasci također imaju probiotske vanja kroz stimulaciju buragove sposobnosti, no, ipak se uvrštavaju mikroflore i posljedičnom sintezom hlapljivih masnih kiselina, naročito u dodatke hrani.

Prebiotici i sinbiotici propionske i maslačne kiseline koje Osim probitoka, spominju se i su izravno odgovorne za razvoj prebiotici te sinbiotici. Prebiotici su buraga. Većina probiotičkih pripraesencijalna hrana za probiotike (i vaka za upotrebu u govedarstvu druge crijevne mikroorganizme). a vrste su koje proizvode laktat stimuliraju rast "dobrih" bakterija (mliječnu kiselinu), dok se znatno kao što je fruktooligosaharid inulin. rjeđe koriste vrste koje proizvode Sinbiotici predstavljaju kombinaciju propionsku ili maslačnu kiselinu. probiotika i prebiotika u istom Propionska kiselina važna je za pripravku, pri čemu prebiotici sintezu glukoze u jetrima preživača i omogućuju preživljavanje i kolonivrlo visoke energetske vrijednosti u zaciju probiotika u probavnom trak- odnosu na glukozu ( 1.08). tu, što će u konačnici omogućiti Mliječne bakterije njihov pozitivan učinak na zdravlje Mliječne propionske bakterije životinje. Laktoferin iz kravljeg (Propionibacterium spp.) prisutne mlijeka, npr., potiče rast humanih su u sirovom mlijeku te je prirodna Bifidobacteriumvrsta, dok je lakto- izloženost omogućena konzumacifericin izrazito učinkovit protiv jom svježeg mlijeka bez primjesa Listeria,E. coli, Salmonellai Campy- antibiotika, ali nisu svi rodovi ovih Jobacter,a istovremeno ne djeluje na bakterija jednako učinkoviti, što je simbiotsku mikrofloru crijeva. naročito važno ako se primjenjuju Sprječavanje kao dodaci u hranidbi teladi. Važno je da bakterije imaju sposobnost probavnih poremećaja Probiotici u farmskom uzgoju preživljavanja u probavnom traktu životinja, naročito peradi i svinja, teladi te da se uspješno mogu nasekoriste se u svrhu poboljšanja stope liti i vezati na želučana-crijevni epiprirasta putem bolje konverzije tel te se tamo po potrebi boriti s hrane, odnosno sprječavanja gastro- "lošim" bakterijama. Najčešće se radi jensenii te intestinalnih poremećaja · popra- o rodu Propionibacterium kao što je već rečeno rodovima iz ćenih proljevom. Mikrobijalna izloženost u postporođajnom razdoblju vrste Lactobacillus,od kojih nisu svi izrazito je važna za mladunčad, rodovi jednako učinkoviti u ovisnonaročito u intenzivnom uzgoju gdje sti za što se primjenjuju.

Danas na tržištu postoji široka se vrlo često svježe sirovo mlijeko zamjenjuje s mliječnim zamjeni- paleta probiotičkih pripravaka za cama ili odbačenim mlijekom koje upotrebu u humanoj i veterinarskoj može sadržavati antibiotike i time medicini i praksi, pa je njihova smanjiti izloženost korisnim mikro- primjena u porastu s obzirom na organizmima. Kako bi se umanjili nove zakonske regulative vezane uz negativni učinci ovakvog pristupa, primjenu antibiotika u hrani za korisni mikrobi dodaju se hrani ili se životinje. Probiotički pripravci za

20

upotrebu u veterinarskoj medicini za sada ne moraju imati potvrđenu zdravstvenu tvrdnju (znanstvene rezultate, dokaze na temelju kojih takav pripravak dobiva potvrdu, dozvolu za isticanje zdravstvene tvrdnje), te time njihov učinak na dobrobit i zdravlje životinja može biti upitan. Postoje određeni kriteriji koji omogućuju klasificiranje zdravstvenog djelovanja pojedinih bioaktivnih komponenata hrane pa tako i probiotika. Za probiotike iz fermentiranih mliječnih proizvoda tvrdi se da pomažu zdravlju gastrointestinalnog trakta te da pojačavaju imunitet, no, jačina dokaza je slaba te još uvijek ne postoji utvrđena preporučena doza za prevenciju ili liječenje pojedinih patoloških stanja. Treba svakako inzistirati da proizvod koji se koristi ima potvrđe­ no djelovanje kvalitetnim pokusima na životinjskoj vrsti za koju se probiotik primjenjuje.

Pravilno korištenje Selekcija odgovarajućeg soja bitan je preduvjet za uspješnu primjenu probiotika u svrhu liječenja želučana-crijevnih poremećaja ili poboljšavanja proizvodnosti u farmskom uzgoju. Također, treba voditi računa o mogućnosti prijenosa stečene otpornosti na patogene bakterije putem vodoravnog prijenosa između bakterija, što se naročito odnosi na enterokoke, naročito E.faecium koji mogu izazvati i pojačanu sposobnost vezanja patogenih bakterija, kao što su Camylobacterjejuni, uzročnika zoonoza.

Stoga bi trebalo primjenu probiotičkih pripravaka, način, doziranje, selekciju prepustiti stručnjacima kao što je naznačeno i za antibiotike, te zauzeti isti pristup kao i za primjenu svakoga drugoga ljekovitog pripravka u veterinarskoj praksi, a kvalitetna veterinarska praksa, prema mišljenju proizvođača mlijeka,jedanje od preduvjeta unapređenja proizvodnje._

J/(/1•/..-arski hs! 09/2009.

©ugogodišryatradu:iJa prodajesteonihjunica proizvođačima, mljekarama i trgovcimadiljemsvijeta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proi4vođača!

1Ogodina u 1-lrvatskoj ZJ.hvaijujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,091 6170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

Razvoj buraga u teladi Tele se odmah rađa sa složenimželucem sastavljenimod triju predželudaca (burag ili rumen, kapura ili retikulum,knjižavacili omasus) i sirišta(abomasum)koji svojomfunkcijomodgovarajednostavnomželucu monogastričnih životinja Piše: Dr. se. Miljenko Konjačić

prvim danima života teleta funkcionalan je samo pravi želudac sirište koji je vrlo sličan želucu monogastričnih životinja. Stoga je probava u prvih nekoliko dana nakon teljenja gotovo istovjetna probavi monogastričnih životinja.

Predželuci teleta neposredno nakon teljenja nerazvijeni su i inaktivni te čine svega oko 40% ukupnog volumena želuca, dok ostalih oko 60% otpada na sirište.

Tekuća hrana u prvim danima nakon teljenja mora zaobići predželuce i dospjeti u sirište jer je ono jedini aktivni dio želuca i jedino je u njemu moguća probava kolostruma i mlijeka. Neposredan transfer od usta do sirišta postiže se pomoću tzv. jednjakovog žlijeba. Zapravo je riječ o naborima tkiva kapure i buraga koji se zatvaraju i tvore spomenuti žlijeb. Na zatvaranje jednjakovog žlijeba utječu različiti stimulansi, među kojima je najvažniji sisanje. Stoga se telad nakon teljenja (prvih nekoliko dana) treba hraniti sisanjem, bilo da sišu kravu ili da piju iz kante s ugrađenom siskom.Jednjakov žlijeb formira se i pri napajanju teleta iz kante bez siske, ali nepotpuno i tada je moguće prelijevanje dijela tekuće hrane (kolostruma ili mlijeka) u inaktivne predželuce što u teladi najčešće izaziva obilne proljeve koji u konačnici mogu završiti i letalno.

Telad se prvih pet dana napaja samo kolostrumom pa nije potrebno dodavati nikakvu drugu hranu osim vode, koja bi teladi

U

22

trebala biti dostupna po volji od prvog dana života. Po završetku kolostralnog razdoblja slijedi napajanje teladi punomasnim ili obranim mlijekom ili otopinom mliječnog nadomjeska. Uz tekuću hranu teladi treba već petog dana života ponuditi i starter za telad.

Novija istraživanja pokazuju da rana

hranidba teladi tzv. teladskim sijenom (dobiveno od najkvalitetnijih trava i koje nije pokislo) nije preporučljiva, jer sijeno ne potiče razvoj buragovih resica kao starter za telad. Naime, hlapljive masne kiseline (proprionska i maslačna) koje nastaju probavom ugljikohidrata iz startera potiču rast i

Tablica -f: Relativna veličina pojedinih dijelovaželucagoveda s obzirom na dob(%) Dob

Burag(%)

Kapura (%)

K.njižavac (%)

Sirište (%)

Tele pri rođenju Tele 3 - 4 mjeseca

25 65

5

10

5

10

60 20

Odraslo govedo

80

5

7-8

7-8

Slika 1: Burag teleta u dobi od 4 tjedna hranjenogmlijekom, starteromi sijenom (izvor:PennState)

Slika 2: Burag teleta u dobi od 4 tjedna hranjenogm!t/ekom i sijenom (izvor:PennState) Mljekarski list 09/2009.

====================~

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

razvoj buragovih resica. Pravodobni razvoj buragovih resica neophodan je za normalno funkcioniranje buraga i apsorpciju produkata razgradnje hranjivih tvari iz buraga.

Na slikama 1 i 2 vidi se razlika u razvoju buraga teleta tijekom prvih četiriju tjedana života ovisno o obroku koji je tele dobivalo.

Na našim obiteljskim gospodarstvima telad se još uvijek u pravilu hrani isključivo mlijekom ili Slika 3: Burag teleta u dobi od 3 mjesecahranjenog se uz mlijeko dodaje malo sijena. m!tj'ekom,starteromi sijenom (izvor:PennState) Slika 2 prikazuje upravo burag teleta koje je u obroku prva četiri tjedna života dobivalo mlijeko i sijeno.

Uspoređujući veličinu buraga sa slike 2 s veličinom buraga sa slike 1 teleta koje je osim mlijeka i sijena dobivalo i starter, može se uočiti da je davanje startera utjecalo na povećanje promjera buraga. Najmanji promjer buraga teladi utvrđen je u grla hranjenih isključivo mlijekom. Starter je osim toga djelovao na bolji i izražajniji razvoj Slika 4: Burag teleta u dobi od 3 mjesecahranjenogmlijekom buragovih resica, koje su na slici 1 i sijenom (izvor:PennState) bolje razvijene nego na slici 2 (poželjnija je tamnija boja resica).

Na slikama 3 i 4 vidi se razlika u razvoju buraga teleta tijekom prvih triju mjeseci života ovisno o obroku koji je tele dobivalo. Uspoređujući veličinu buraga u teleta hranjenog mlijekom, starterom i sijenom (slika 3) sa buragom teleta koje je dobivalo mlijeko i sijeno (slika 4) možemo zaključiti da su podjednake veličine. Međutim, golema razlika može se uočiti u broju i dužini buragovih resica koje se nalaze na stijenci buraga, a važno je napomenuti da su resice osjetno razvijenije u teleta koje je uz mlijeko i sijeno do bivalo i starter (slika 3).

Konzumacija startera u mlade teladi vrlo je važna za Slika 5: Papile buragajednomjesečnog teleta razvoj buraga, što se ne vidi toliko na povećanju njegova volumena koliko na njegovu unutrašnjem razvoju. Navedeno hranjenogmlijekomi starterom (izvor:PennState) se može potvrditi usporedbom slika razvoja buragovih resica (slike 5 i 6). Na osnovi ovih slika može se vidjeti kako su buragove resice razvijenije u teleta u dobi od mjesec dana hranjenog mlijekom i starterom nego u tromjesečnog teleta koje je uz mlijeko dobivalo i sijeno.

Novija istraživanja upućuju na zaključak kako dodatak sijena i slame u prvim tjednima života ne utječe na pravilan razvoj papila buraga, već uz mlijeko ili mliječnu zamjenu u obrok treba dodavati starter za telad. Nakon odbića voluminozna je hrana potrebna kako bi potaknula pravilan razvoj muskulature buraga i kao izvor hranjivih tvari. Za normalan razvoj i funkcioniranje buraga telad mora imati stalno na raspolaganju dovoljne količine vode. Tele tjelesne mase od 90 kg dnevno popije od 12 do 15 L vode ako je Slika 6: Papile buraga teleta u dobi od tri mjeseca temperatura okoliša oko 25 °C, pri višim temperaturama količina popijene vode rapidno raste. ■ hranjenogmlijekomi sijenom (izvor:PennState)

Mljekarski list 09/2009.

23

VETERINARSTVO

======================~

Traumatska indigestija Traumatska indigestija je bolest koja se javlja zbog nepažnje vlasnika prilikompripreme krme ili držanja mliječnih krava. Nastaje kao posljedica gutanja dugog i tankog predmeta koji nakon prolaskakroz ždrijelo i jednjak najčešće završiu kapuri,ozljeđujući njezinustijenku Piše: Dr. se. Antun Kostelić

U

tvrđeno je da velik broj

goveda starijih od pet godina u buragu ima razne strane predmete.

U staJama, naročito starijim, u kojima su goveda držana na vezu, na prozorima i podu nalazimo brojne šiljaste predmete poput čavala i žice koji vrlo lako mogu pasti u jasle ili hranu.

Uzrok bolesti Zbog nepažnje vlasnika, čavli i žica mogu dospjeti u jasle te ih krava prilikom hranidbe proguta. Ako i osjeti da je uzelo oštar predmet, govedo ga vrlo teško može izbaciti iz usne šupljine jer na obrazima (i jeziku) ima papile koje su okrenute prema ždrijelu. Nakon gutanja npr. čavao najčešće završava u kapuri koju ozljeđuje. Ovisno o dužini, tanak i oštar predmet može ozljeđivati stijenku kapure, a u slučaju da je probije dolazi do krvarenja i ozljeđivanja susjednih organa kao što su ošit, srce, pluća i slezena. Usporedno s probijanjem kapure njezin se sadržaj izlijeva u trbušnu šupljinu, uzrokujući gnojnu upalu potrbušnice.

Znakovi bolesti Znakovi bolesti ovise o stupnju ozljeđivanja kapure, odnosno o 24

tome je li ozlijeđena samo unutarnja strana kapure (saće) ili je došlo do njezine perforacije odnosno probijanja. U slučaju da strano tijelo postupno probija kapuru, znakovi bolesti razvijaju se postupno. Životinja se drži pogrbljeno, ima promjenjiv apetit, javlja se nadam, dolazi do pada mliječnosti a krava postupno mršavi.

Bolest se najčešće javlja akutno, odnosno iznenada, pri čemu životinja prestaje uzimati hranu, pada mliječnost i javlja se nadam.

Krava je nemirna, drži se ukočeno, leđa su pogrbljena, stenje prilikom baleganja. Prvo se legne stražnjim nogama, zatim prednjim, odnosno kod ustajanja prvo se diže prednjim nogama pa stražnjim kako bi smanjila pritisak stranog predmeta na ošit, srce ili pluća.

Dijagnoza bolesti Postoji niz zahvata kojima provjeravamo prisutnost boli u području trbuha odnosno kapure.

Međutim, takvi zahvati nisu pouzdani u dijagnosticiranju bolesti. Osim zahvata na samoj kravi, bolest se može dokazati i endometaloskopom koji zvučnim signalom označava prisutnost metalnog predmeta u kapuri. Nažalost, niti ova metoda nije pouzdana jer navedeni instrument prepoznaje

samo metalne predmete a ne i npr. plastične. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino laparoruminotomijom, odnosno otvaranjem trbušne stijenke i buraga te pregledom kapure.

Liječenje

Bolest se liječi samom kirurški uz popratnu terapiju lijekovima.

Prognoza bolesti ovisi o stupnju ozljeđivanja i upale kapure i okolnih organa. U slučaju daje čavao probio srce prognoza je nepovoljna.

Preventiva Kao i kod drugih bolesti, mogućnost pojave traumatske indigestije može se svesti na najmanju razinu preventivnim mjerama. U prvom redu, u staji u kojoj se drže goveda ne smije biti nikakvih tankih i oštrih predmeta poput žice i čavala. Takvi predmeti često zaostaju u staji nakon građevinskih zahvata odnosno popravaka opreme. Prozor u staji nije odlagalište igala, hrđavih čavala i žice. Pored sjenika nikako se ne smije nalaziti garaža ili prostorija s alatom jer uvijek postoji mogućnost da strani predmet dospije u sijeno. Jedna od preventivnih mjera svakako je i ubacivanje posebnog magneta u burag koji na sebe veže sve metalne predmete, čime se sprječava njihov prolazak u kapuru. ■

Mfjekarski list 09/2009.

Za očuvanje ravnoteže vodei elektrolita kodproljeva teladi.

Đ Bayer Hea1thCare Animal Health

ALAPIS laštenidistributerzaBayerHeallhCare • AnimalHeallh: AIAPt<:r!no 7.anret> Tel·016300306

Peroralna otopina za rehidraciju teladi. ~--------

VETERINARSTVO

Proljevi teladi uzrokovani bakterijama Proljeve teladi može uzrokovati nekoliko bakterijskih vrsta, od kojih je najučestalija Escherichia coli. Uz nju, proljeve mogu uzrokovati i neke

salmonele i Clostridium perfingens proljev tako da se bakterija pričvrsti ostale organe i uzrokuju septikeza sluznicu crijeva i tvori toksin miju (stanje kada se neka bakterija proširi u sve organe životinje). U akterija Escherichiacoli (otrov) koji uzrokuje nakupljanje Hrvatskoj je dosad zabilježen mali jedan je od češćih uzro- tekućine u crijevu i posljedični broj slučajeva salmoneloznog proproljev. Prianjajući i brišući sojevi čnika proljeva teladi. ljeva u teladi.

Prije svega, valja istak- složenim mehanizmom prodiru u Bakterija C/ostridiumperfringens nuti da Escherichiacoli ima puno samu stijenku crijeva i uzrokuju rijetko uzrokuje proljev, ali kada podtipova a da samo neki uzrokuju opsežna oštećenja sluznice crijeva. izbije nastupa naglo i u teškom Neke salmonele (najčešće bolest, dok su drugi uobičajeni obliku tako da neminovno dovodi stanovnici crijeva. Od podtipova Salmonel/atyphimuriumi Sa/monella do uginuća, usprkos poduzetom koji uzrokuju proljev najvažniji su dublin)uzrokuju proljev teladi u dobi liječenju. Sve navedene bakterije enterotoksigeni sojevi i prianjajući i od 2 do 12 tjedana. Nakon što uzrokuju proljev, salmonele iz mogu se naći i u izmetu zdravih brišući sojevi. odraslih goveda.

Enterotoksigeni sojevi tvore crijeva vrlo često krvlju prodru u Znakovi bolesti Enterotoksigena Escherichia co/i uzrokuje proljev koji se javlja u teladi u dobi od 3 do 5 dana, vrlo rijetko kasnije. Nastup je nagao a očituje se jakim proljevom koji je vodenast pa životinja ubrzo postaje dehidrirana i depresivna jer može izgubiti i do 12% svoje tjelesne mase. Ako izgubi 12%mase, pada u šok i ugiba što je moguće između 12 i 24 sata nakon pojave bolesti.

Tjelesna temperatura je normalna ili čak snižena. No, ukoliko se pravodobno započne s nadoknadom tekućine, životinja se može spasiti.

Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut

B

EnterotoksigenisojeviE. coli tvoreproljevtako da se baktert/a pričvrsti za sluznicu crijevai tvori toksin (otrov)koji uzrokuje nakupljanje tekućine u crijevui posljedični proljev

26

: ' ' Ako proljev uzrokuje : takozvana prianjajuća i : brišuća Escherichiacoli, : proljev se javlja u dobi od četvrtog : dana do drugog mjeseca. Ovaj je : proljev vrlo često krvav i pun : sluzi, a često završava uginućem : životinje.

M{jekarski list 09/2009.

========================= VETERINARSTVO Salmonele uzrokuju proljev u teladi starije od 14 dana, a izmet je smrdljiv i sadržava krv, ugruške i veliku količinu sluzi. Kod salmonela proljev često prelazi u septikemiju, što znači da salmonele prodru kroz stijenku crijeva i uđu u sve organe pa naposljetku životinja ugine. Telad oboljela od salmoneloznog proljeva vrlo brzo gubi težinu i redovito ugiba usprkos pravodobno poduzetom liječenju. Kada dođe do septikemije, temperatura bude znatno povišena.

Kada proljev uzrokuje bakterija Clostridium perfringens, životinja ugine prije nego što uopće stignemo započeti liječenje. Lijeka nema a obično obolijeva snažna telad s jakim apetitom.

Dijagnoza bakterijskih proljeva teladi Obično je teško postaviti točnu dijagnozu proljeva (uzročnika proljeva) samo na temelju činjenice kada se proljev pojavio i kako izgleda, paje uputno uzorke izmeta poslati u laboratorij kako bi se utvrdilo koja je točno bakterija, praživotinja ili virus uzrokovala bolest. Vrlo je važno znati točno poslati uzorke na pretragu, o čemu se treba posavjetovati s veterinarom. Ponekad nije lako ustanoviti točnu dijagnozu jer se u laboratoriju može izdvojiti i više od jednog uzročnika proljeva, a uzročnici proljeva ponekad se znaju naći i u izmetu zdravih životinja pa rezultate pretraga u laboratoriju valja dobro

gubi zbog proljeva, nego antibiotikom ubiti bakterije koje uzrokuju proljev u crijevu životinje.

Dakle, na prvom je mjestu nadoknada tekućine kako je već opisana u prethodnim člancima na ovu temu. S nadoknadom tekućine treba započeti odmah po početku proljeva jer svako čekanje može ugroziti život teleta zbog prekomjernoga gubitka tekućine i uginuća zbog šoka. Nadoknada može započeti pripravcima koji se dodaju mlijeku radi uravnoteženja elektrolita. Ako tele izgubi više od 8%svoje tjelesne mase, osim davanja tekućine i nadomjestaka na usta treba započeti davati i infuzijsku tekućinu i u venu, što treba prepustiti veterinaru.

Kod davanja antibiotika valja imati na umu da antibiotici djeluju samo ako je proljev uzrokovala bakterija, dakle, ne djeluju na viruse i praživotinje. Isto tako, salmonele i Escherichia colimogu biti otporne na više antibiotika pa bi prije uporabe antibiotika trebalo laboratorijskim testiranjem vidjeti koje antibiotike u

pojedinom slučaju i pojedinom uzgoju možemo uopće koristiti.

Preventiva (sprječavanje) Kod sprječavanja bakterijskih proljeva teladi na prvom mjestu su dobra higijena i smještaj te kvalitetna i primjerena hranidba, jer će svaka greška u držanju i hranidbi dovesti do proljeva.

Ako smo sigurni da je uzročnik proljeva Escherichia coli, telad možemo štititi tako da bređim junicama i kravama dajemo vakcinu (cjepivo) s određenim komponentama enterotoksigenih sojeva bakterije Escherichiacoli, što će povećati otpornost njihove teladi prema enterotoksigenoj E. coliprvih dana života, no, cijepljenje je dobra pomoć ako se telad pravilno drži i hrani. Cjepivo neće postići željeni učinak ako se telad neprimjerena drži i hrani.

Kao i kod svih drugih proljeva u teladi, radi sprječavanja je bitno da krava ima dosta kolostruma (pravilno držanje i hranidba krave), te da tele na vrijeme popije dostatnu količinu kolostruma. ■

protumačiti.

U slučaju uginuća treba se savjetovati s veterinarom o razudbi životinje i kako na pretragu poslati organe kako bi se postavila točna dijagnoza.

Liječenje bakterijskih proljeva teladi lako na bakterije djeluju antibiotici, puno je važnije pravodobno nadoknaditi tekućinu koju životinja

M(jekarski list 09/2009.

Dobra higt/ena i smještaj te kvalitetna i primjerenahranidba - najboljapreventiva 27

CENTAR ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE GOVEDA d.o.o. VARAŽDIN Standardna ponuda bikova Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin

lmposium- najboljisin bika REGIO, visokiukupni indeks,visokamliječnost

Vanstein je godinama prvi bik u sv1/etupo svim karakteristikama

Endo - visoki ukupni indeks, vrhunska perzistencija,fitnes i noge

Weinoldje godinama prvi bik u sv1/etupo svim karakteristikama

Hupsol - bik vrhunskih karakteristika, bikovski otac u Hrvatskoj

Humid je legendarnibik, bikovski otac,otac Hupsola,Huptala, Hupranda, Hupricha testiran na najvećem brojukrava

Rochus - hrvatski elitni bik

Hagat - osim svih dobrih karakteristika, izniman u mesu

Romtell- univerzalnibik po svim svojstvima

Ralmesbach- bezrožnisimentalac s vrhunskomproizvodnjommlijeka

Narr - vrhunski bik po svim svojstvima

Gebalot- treći bik u svijetu s najlakšim teljenjima

2 8 Mljekarskilist 09/2009.

1

SELEKCIJA

I REPRODUKCI.JA

Centar za umjetno (~l osjemenjivanje goveda Varaždin zbližio hrvatsko i bavarsko stočarstvo Od samoga svojeg osnivanja, početka rada i proizvodnje Centar svoju aktivnost bazira na distribuciji duboko smrznutog sjemena bikova vrhunskoga genetskog potencijala Piše: Vladimir Nazansky, dr. vet. med.

ako je bilo vrlo teško naći svoje mjesto na hrvatskom tržištu, sada kada je ono konačno nađeno i stabilizirano krenuli smo dalje. Budući da smo i u vlasništvu bavarskih stočara, neobično je važno povezivanje sa stočarima Hrvatske. Mi smo našli najbolji mogući način - izvezli smo sjeme bikova koji su rođeni u Hrvatskoj.

Naime, budući da Centar Vara-

I(

ždin, jedini takav u Hrvatskoj, već Zašto je to povijesni dulje svojom proizvodnjom zadovotrenutak? ljava proizvodne kriterije EU-a u Zato što je prvi put u hrvatskoj kakvoći i genetici, redovito izvopovijesti jedan centar za umjetno zimo duboko smrznuto sjeme osjemenjivanje izveo hrvatski genebikova kao gotovog proizvoda u EU. tski materijal u najrazvijenija svjetNe izvozimo samo sjeme bikova kao ska stočarska područja. Također, zagotov proizvod nego i žive rasplod- to što je Bavarska.jedna od najrazvine bikove. Kruna svega toga dogo- jenijih njemačkih i europskih držadila se u svibnju 2009. kada smo va, prihvatila genetski materijal iz izvezli 1000 doza duboko smrznu- relativno maloga uzgoja kao što je tog sjemena bika Wallen, Hb 7877, hrvatski. rođenog u Hrvatskoj, uzgajivača Zašto je to iznimno?

Alena Šelira iz Hercegovca. Za Zato jer je to potvrda jednom hrvatske prilike to je izniman i hrvatskom centru da svojim propovijesni trenutak. izvodom po kakvoći može biti kon-

Tablica 1: Genetska svojstvapet novotestiranihbikova Ime HUWCK VENKOR ERBOS INK INDUREIN

Otac/ majčin otac

HUCKI/ HORB RANDY/

MALF ERGO/ BOSS REGIO/ MALF REGIO/ BOIS

IFIT Perzistencija

Dugovječnost

Plodnost

Protok

Somatske stanice

103

110

104

101

112

124 112

98

109

111

106

97

109

109 115

102

107

100

99

111

117

112

125

96

100

98

91

98

98

116

113

113

93

111

100

90

106

97

Godište

GZV

MW

FW

1999.

131

119

120 113

2000.

124

110

2003.

119

2002.

2003.

Mljekarski l~t 09/2009.

29

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

kurentan svim drugim velikim Koristimo priliku objaviti i europskim centrima. Iznimno je i vijest o dolasku novih pet testiranih zbog toga što na taj način doka- bikova koji će se vrlo dobro uklopiti zujemo da se naš farmer, selekcijska i u hrvatsku stočarsku proizvodnju, savjetodavna služba također mogu najviše zbog svojih genetskih svojnositi s europskom konkurencijom stava, a njihova sperma bit će usprkos neprekidnom zastrašivanju! relativno jeftina s obzirom na kvaliŠto je cilj? tetu (tablica 1). Podsjećamo i na Više ih je, a prvi je da na našu standardnu ponudu bikova prirodan način možemo usporediti koje možete vidjeti na slikama. različite uzgoje i uzgojne metode, Također, ove smo godine ali i konkretno učiti i bolje se pri- započeli s tečajevima iz repropremiti za budućnost. Cilj je zatim dukcije goveda u širem smislu. To imati i domaći konkurentan pro- znači da uz pomoć njemačkih speciizvod i na njemu ponešto i zaraditi. jalista stručno obrađujemo farme Usprkos nemilosrdnoj recesiji mliječnih goveda u suradnji s početi izvoziti, je li to moguće? Da, lokalnim veterinarskim stanicama. ako imate konkurentan proizvod i Naši posjeti sa specijalistima i međunarodno priznatu organizaciju veterinarima podrazumijevaju komproizvodnje! pletnu obradu farme kako bi se

uočili uzroci

slabije proizvodnje ili kako bi se na farmama s visokom proizvodnjom povećale uštede ili visoka proizvodnja učinila stabilnijom ili manje rizičnom za stado.

Taj će tečaj trajati oko tri godine i želja nam je da što više stočara zainteresiranih za unapređenje vlastite proizvodnje uđe u taj program. Važno je istaknuti da je tečaj besplatan za sve sudionike.

Ove jeseni počinjemo s programom embriotransfera. lako se za tu biotehnologiju zanimanje smanjuje, u visoko stočarski razvijenim zemljama, zbog nesrazmjera učinkovi­ tosti i uloženih sredstava, u nekim slučajevima ona je dobrodošla, pogotovo ako ju subvencionira lokalna samouprava. ■

Unutrašnje i kirurške bolesti i zahvati Prof. dr. se. Vlatko Rupić --------------U tehnološkim procesima stočarske proizvodnje bolesti životinja čine velike probleme i štete. Farmeri i općenito uzgajivači životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti stočarskom proizvodnjom jer će veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, dapače i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako w, ........ prepoznati, ali u većini slučajeva to nije moguće bez poznavanja tcl 1" metoda i načina otkrivanja bolesti.

1„l;<' i Ovaj udžbenik je namijenjen studentima agronomije animalnih znanosti, diplomiranim agronomima, zatim studentima i diplomiranim stručnjacima drugih profila obrazovanja kojima su životinje glavno stručno i znanstveno zanimanje (veterinari, biolozi, sanitarni inženjeri), a štivo će biti korisno i sadašnjim farmerima koji nemaju visokoškolsku naobrazbu iz animalnih znanosti. Udžbenik obuhvaća bolesti različitih konvencionalnih vrsta domaćih životinja (konja, goveda, ovaca, koza, svinja, pasa, mačaka, kunića i peradi).

Za pisanje ovog udžbenika korištena je sva dostupna domaća i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu moguće pronaći nove podatke o etiologijama, dijagnostici, liječenju i preventivi prikazanih unutrašnjih i kirurških bolesti životinja. Prikazano područje razumljivo je napisano i bit će od velike koristi svima koji se bave stočarskom proizvodnjom.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Hica31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr;www.hmu.hr.

o

30

j

1vJLjekarski li~l 09/2009.

VETERINARSTVO

Transportna

tetanija

Bolest pogađa muzne krave u poodmaklojbređosti, odnosno laktacijiu vrijeme ili nakon prijevozakamionima,vagonima i brodovima Piše: Prof. dr. se. Vlatko Rupić

astanku transportne tetanije pogoduje neprimjeren prijevoz i vremenske neprilike - prenatrpanost prijevoznog sredstva, duga vožnja, naglo kočenje i prevelika brzina prijevoznog sredstva, velika vrućina, a životinje su bez vode i hrane. Neprimjeren je prijevoz i ako su krave izravno s pašnjaka utovarene u prijevozno sredstvo. Mehanizam nastanka bolesti nije još potpuno protumačen, ali je u načelu sličan onomu u pašnjačke tetanije.

Smatra se da u razvoju bolesti sudjeluju različiti stresovi koji iscrpljuju adaptacijske sposobnosti krava.

Simptomi Bolest se javlja u transportu, ali obično tek prvi dan nakon istovara.

Krava je nemirna i prestrašena, škripi zubima i slini, a mogu se pojaviti i grčevi. Disanje je otežano i ubrzano, nozdrve proširene, a bilo veoma ubrzano (do 160 udaraca u minuti). Tjelesna temperatura ostaje u granicama normale. Kasnije nastaje slabost, pa uzetost stražnjeg dijela tijela, krava se u hodu zanosi, napokon se sruši i više ne ustaje.

Dok se ne sruši, krava traži vodu, tj. žeđa, ali ne traži i hranu. Pošto se sruši, sve je pospanija, na kraju pada u komu i zabacuje glavu postrance uz grudni koš. Smrtnost je od transportne tetanije velika, od oboljelih može uginuti i 90% krava.

Ako se životinja ne liječi, gotovo sigurno ugine, ali se pokatkad unatoč liječenju opće stanje ne poboljšava pa tada od krave treba

N

J,J//ekarskilist 09/2009.

iskoristiti meso (ekonomsko iskorištenje).

Liječenje

Čim se bolest

pojavi valja odmah pozvati veterinara jer o brzini njegove intervencije ovisi ishod liječenja. Što se prije počne s liječenjem, to je veća vjerojatnost da će krava ozdraviti. Žurno treba u venu dati infuziju magnezijevih i kalcijevih iona (daje se 40 g kalcijeva borglukonata i 15 mg magnezijeva klorida otopljenog u 500 mL vode ili 20%glukoze kravi tjelesne mase 500 kg). Aplikaciju spomenutih soli u venu treba provoditi polagano, odnosno tijekom 1O minuta (udar kalcijevih iona na srce može biti koban ako se spomenuta otopina brzo aplicira). Prije intravenozne aplikacije spomenute otopine sa solima potrebno je parenteralno dati kofein ili pentavet. Aplikacija

magnezijevih preparata u venu može biti opasna jer magnezijev ion koči provodnost atrioventrikularnog i ventrikularnog srčanog sustava. Potpuni uspjeh u liječenju postiže se davanjem 50 g magnezijeva oksida u koncentrirani dio obroka.

Liječene životinje treba nekoliko dana držati u staji. Kad je tijek bolesti veoma brz, često veterinar ne stigne liječiti pa krava ugiba.

Preventiva Osnovna preventivna mjera je držanje pašnih krava 24 sata prije prevoženja u staji na obroku kvalitetnog sijena. Osim suhe hrane kravama prije prevoženja treba osigurati mir i odmor kako bi u prijevozno sredstvo ušle potpuno odmorene. Transportna tetanija goveda može se spriječiti aplikacijom glukokortikoidnih preparata produljena djelovanja prije prijevoza. ■

Neprimjeren prijevozpogodujenastanku transportnetetanije 31

Kvaliteta sijena ovisi o pravovremenoj košnji Sijeno, kao i svježa trava, predstavljanajbolje krmivoza krave, iz razloga što je probavni sustav goveda prilagođen maksimalnom iskorištavanjuupravotakve krme Piše: Zoran Bašlć, dipl. lng. eć smo

mnogo puta do sada čitali kako je osnova proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa proizvodnja voluminozne krme, temeljena na proizvodnji travnih kultura. Kako bismo od pokošene svježe trave dobili kvalitetno sijeno, otkosje potrebno dobro osušiti, što ponajprije ovisi o vremenskim prilikama. Pokisne li, sijeno će izgubiti i više od polovice hranidbene vrijednosti, stoga je u trenutku nepovoljnih vremenskih prilika otkos potrebno osušiti ili prosušiti u specijalnim sušarama na 87%suhe tvari.

V

32 Mljekm-skiLi-st09/2009.

Sijeno trava ima visoku strukturnu vrijednost i visok sadržaj sirovih vlakana te osrednju energetsku vrijednost i sadržaj proteina.

Sadržaj proteina i energije opada što je trava starija, dok se sadržaj sirovih vlakana povećava. To znači da je sijeno kvalitetnije, probavljivije i ješnije što je trava ranije pokošena (u ranijem stadiju rasta, npr. u fazi busanja). : ' ' Hranimo li krave sije: nom koje je košeno u : fazi busanja ili pak u fazi : cvatnje, razlika u proizvodnji : mlijeka je velika - oko 10 kg mli: jeka manje od sijena košenog u : fazi cvatnje!!

Među nas1m poljoprivrednicima ima još uvijek onih (srećom sve manje) koji kose ocvali travnjak, ne znajući da su time doprinijeli lošijoj kvaliteti sijena, ali i manjem prinosu po jedinici površine. Stoga ih i ovoga puta upozoravano da je travnjak bolje kositi u fazi busanja (najkasnije kada su trave u početku klasanja) negoli u fazi cvatnje. Usporedbe radi, sijeno trave košene u fazi busanja ima oko 15%sirovih proteina i oko 27%sirovih vlakana u ST, a sijeno trave na kraju cvatnje ima oko 11,5%sirovih proteina i čak oko 32% sirovih vlakana u suhoj tvari.

U nekim krajevima Hrvatske travnjaci su ove godine košeni već 4

~====================~

Maksimalna preporučljiva dnevnakonzumact/asijenaje do 13 kg suhe tvaripo muznojkravi puta.

Ovdje treba istaknuti pozitivan primjer proizvodnje i primjene odgovarajuće tehnologije na OPG-u Zdenka Nemeta iz Treme

pokraj Križevaca, o čemu smo pisali puta, pa i u prošlom broju Mljekarskog lista. Naravno, za ovakav uspjeh Zdenko je koristio

već nekoliko

PROIZVODNJA

KRME

savjete i rezultate istraživanja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Koprivničko­ križevačke županije i počeo primjenjivati njihova znanja. Točnije, krenuo je otpočetka i najprije napravio kemijsku analiza tla (koju je potrebno napraviti svake, otprilike, 4 godine), na osnovi koje je kasnije napravio meliorativnu gnojidbu i kalcifikaciju svojih oranica. Pravovremeno je obavio pripremu tla za sjetvu, odabrao odgovarajuće sjeme trave za tip tla i klimu u svojem kraju, pravovremeno i pravilno prihranjivao posijani talijanski ljulj te ga pravovremeno kosio i pripremao za sjenažu ili sijeno, i tako 4 puta do 30.6. ove godine.

Rezultati su tu, do kraja lipnja na jednom hektaru proizveo je čak 159 tona lakoprobavljive zelene mase, odnosno 19 tona suhe tvari s najmanje 16%proteina ... ■

www .bio-pharm-vet.hr

• • • • • •

Podloge za ležišta Udoban gumeni pokrov za gazne površine Tuneli - sjenici Mreže za zaštitu od propuha Vrata za zaštitu od propuha Zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@blo-pharm-vet.hr www,bio-pharm-vet.hr www.agrotel.eu

Mljelwrski list 09/2009.

33

Kako tumačiti dobivene rezultate analize uzoraka voluminozne krme?

Nakon provedenih kemijskih i/ili fizikalnih analiza uzoraka voluminoznekrme u laboratoriju,izrađuje se analitičko izvješće vrijednost, a općenito za uzorke fermentirane voluminozne krme (silaže, sjenaže) kiselost (pH-vrijedsnovnom kemijskom analizom utvrđuje se nost), sadržaj amonijskog dušika sadržaj suhe tvari (ST), (NH3-N) i udio pojedinih kiselina što organske tvari (OT), govori o kvaliteti fermentacije.

Sadržaj suhe tvari sirovih proteina (SP), sirovih vlakana Suha tvar predstavlja udio (SV); neutralnih detergent vlakana (NDF) i kiselih detergent vlakana biljne mase koji nije voda, a usko je (ADF), sirovih masti (SM) i ne- povezana s energetskom vrijeddušičnih ekstraktivnih tvari (NET). nošću krme. Sijeno treba sadržavati Za uzorke kukuruzne silaže važno je minimalno 87% suhe tvari kako bi se imati podatak o sadržaju škroba uskladištilo bez bojazni od kvarenja.

Idealan sadržaj suhe tvari travne kako bi se dobio uvid u energetsku Piše: Doc. dr. se. Marina Vranić

O

34

silaže je 30-35% za trench silose, a između 40 i 45% za siliranje u bale ovijene plastičnom folijom i za silažu od lepirnjača. Iz vlažnijih silaža otpušta se silažni sok i sklonije su naknadnom vrenju, dok biljnu masu višeg sadržaja suhe tvari nije moguće dobro sabiti u silosu što pogoduje razvoju plijesni.

Poželjan sadržaj suhe tvari kukuruzne si laže je oko 35%,kada se postiže optimalan omjer između sadržaja škroba kao nositelja energetske vrijednosti i vodotopivih

Mljekarski list 09/2009.

PROIZVODNJA secera potrebnih za proizvodnju dovoljne količine mliječne kiseline.

Osim toga, najveći prinosi hranjivih tvari po jedinici površine ostvaruju se kada biljka kukuruza sadržava 3035% ST (faza voštane ili kasno voštane zriobe).

Biljka kukuruza koja sadržava manje od 30% ST ima nizak sadržaj škroba, veći gubici hranjiva nastaju otjecanjem silažnog soka, siliranjem i manja je konzumacija, dok je kod sadržaja ST većeg od 40% teško postići anaerobne uvijete u silosu.

Sirovi proteini Proteini su dnevno potrebni životinjama za zadovoljenje uzdržnih potreba, laktaciju, rast, reprodukciju.

Sadržaj proteina u voluminoznoj krmi znatno varira. Lisna masa sadržava više proteina nego stabljika, a s odgađanjem roka košnje travne mase raste udio stabljika, smanjuje se udio lisne mase pa se shodno tome smanjuje udio proteina. Niži udio sirovih proteina (niži 1 od 100 g kg· sT) upozorava na nižu hranidbenu vrijednost.

Lepirnjače su bogatije proteinima u odnosu na trave, ali ako se suše nastaju znatni gubici lisne mase (stabljike se teže suše}. Stoga se u posljednje vrijeme najčešće konzerviraju siliranjem.

Kukuruzna silaža uobičajeno je energetsko krmivo (poželjan sadržaj 1 škroba 330 -350 g kg" ST) u kojoj je poželjan udio SP viši od 75 g kg·' ST. NDF - neutralna detergent vlaknina Neutralna detegent vlaknina predstavlja sadržaj celuloze, hemiceluloze i lignina u biljkama, tj. strukturna vlakna koja izgrađuju stanične stijenke. Sadržaj vlakana je u negativnoj korelaciji s konzumacijom krme, pa krma koja sadržava manju količinu vlakana pruža veću konzumaciju i obratno.

NDF fizički reguliraju konzumaciju suhe tvari po volji jer utječu

klljekarsk,: hst 09/2009.

KRME

Slika 1: Primjeranalitičkog izvješća analiziranoguzorka travnesilaže NIR spektroskopijom

2;eljk.Qt,Mac;!i(,

l<rap/~g'.-zfg_e>rslra Zl!PQ[lija :Zav.o.d;r.;i_8P'ICijatnu proizvodnju• !)ilja

c:eiit.iinif! t_i:.ivniaštv'c,

.

t~l .(l.:I45~g(}42; 45liQ051

travna S.ilaza Laboratortji!klbr.

41000033

Bro/ skupina:

1OQ027

10/05(;!!.)04

.Hranldben1' vrij~dn91_t swtiatviv

9/kg

Korlgiran.11ST.

g/k~.

Metabolicka.en:. NJRS

MJ,lkijST:

Sir:oviPl'Pl!l.i.O - NIRS Razgradiv(s'r!' NIRS

g/kgS:r

F11ktk<l.n,;Jgo11e,d13) - N(~S Fakt;-l<9nz:(ovcP.) - NIRS FME/ME - !IIIRS.

N.DF -NJR$.

g/kg S.J

$~.t,er-NIRS

~/k~ ST

P--vrije<w>s.t, NI~

%,

11J-i-NIRS, Aui@ij;lk - N.IRS

Kv~utetafermentai;ij~

V::: 11·.-.c-I l ·°"

OsrodnJ•

VVi~r~· 1/isQka t

9s~nl11 Nlalca

Nisk;a'

pH

NH3. MP

HMK P~p

-

-··~

M~- NY ~

Qdqbrlla:

Pojašnjenje termina koji se nalaze u analitičkom izvješću, a nisu već pojašnjeni: • Korigirana suha tvar - suha tvar korigirana za hlapive sastojnice koje se izgube sušenjem uzoraka u sušioniku.

• Metabolička energija (ME)= ukupna energija -energija fecesa, urina, metana • FME/ME- fermentirajuća metabolička energija u metaboličkoj energiji = udio ME silaže koju iskorištavaju mikroorganizmi buraga.

• Faktor konzumacije - potencijalna konzumacija silaže. Najvišeje ovisna o sadržaju suhe tvari.

Vrijednost 100 upućuje na prosječnu konzumaciju.

• Razgradivost proteina -udio proteina hrane koji se razgradi u buragu.

• O-vrijednost- probavljivost krme (probavljiva organska tvar u suhoj tvari(%) • HMK-hlapive masne kiseline (octena, pro pionska, maslačna) • MP-indikator razgradnje proteina- udio topivih proteina u formi aminokiselina • NV-vrijednost neutralizacije silaže

35

PROIZVODNJA

KRME

na volumen hrane i neophodno vrijeme preživanja i u pozitivnoj su korelaciji s duljinom probavljanja hrane. U hranidbi preživača određena je količina NDF potrebna za održavanje zdravlja probavnog sustava, preživanje, održavanje blage kiselosti predželudaca (lučenje sline), motoriku predželudaca, pasažu hrane te proizvodnju mliječne masti kod životinja u laktaciji.

Preporuča se da obrok sadržava 3540% NDF u ukupnoj suhoj tvari obroka. Međutim, kod visoko mliječnih krava koje proizvode oko 10 000 litara mlijeka godišnje i iskazuju veće proizvodne hranidbene potrebe, sadržaj NDF u suhoj tvari obroka u većem dijelu laktacije kreće se oko 30%. Ukoliko je sadržaj NDF u obroku muznih krava niži od 30% u suhoj tvari, smanjuje se proizvodnja octene kiseline pa shodno tome i sadržaj mliječne masti u mlijeku.

ADF-kisela detergent vlaknina Kisela detergent vlaknina predstavlja količinu neprobavljivih biljnih komponenata u krmi. Sadržavaju uglavnom celulozu i lignin. Nizak sadržaj ADF upućuje na veći sadržaj energije u krmi i veću probavljivost jer je lignin nepro-bavljiv u probavnom sustavu preživača.

Nedušične

Mliječna kiselina

Sadržaj mliječne kiseline u travnoj silaži može se kretati od 20 g kg·1sT kod travnih silaža visokog sadržaja suhe tvari i nižeg sadržaja 1 šećera, pa do 200 g kg" ST kod vlažnijih silaža.

Poželjno je da kukuruzna silaža sadržava više od 200 g mliječne kiseline kg·1sT.Niska koncentracija mliječne kiseline upućuje na to da bakterije mliječno kiselinskog vrenja nisu dominirale tijekom fermentacije te da njihova aktivnost nije bila dovoljno brza.

Maslačna kiselina

Maslačna kiselina je jaka

kise-

!ina, izrazito neugodna mmsa, a više od 0,5% govore o fermentaciji klostridija. Potrebno je izbjegavati hranidbu silažom visoke koncentracije maslačne kiseline.

Kukuruzna je silaža visoko energetsko krmiva pa je pojava maslačne kiseline znatno rjeđa nego kod travne silaže ili silaže/sjenaže količine

lepirnjača.

Octena kiselina Do veće koncentracije octene kiseline u silaži dolazi ako nije bila dovoljno brza proizvodnja mliječne kiseline koja sprječava aktivnost bakterija octene kiseline. Visoka koncentracija octene kiseline (>3%) upućuje na neučinkovitu fermentaciju travne mase. Jako visoka koncentracija (>5%) smanjuje konzumaciju suhe tvari takve silaže.

AmonijskiN Amonijski N je pokazatelj količine ukupnog N koji se razgradio tijekom fermentacije u silosu.

Najbolji je indikator sekundarne fermentacije. Dobra silaža sadržava 1 manje od 50 g amonijskog N kg" ukupnog N. Vrlo loše silaže sadržavaju više od 200 g amonijskog 1 Nkg· ukupnogN. ■

ekstraktivne tvari

(NET) dobiju se računskim putem kao razlika između 100 i zbroja postotnih udjela ostalih tvari (% pepela + % sirovih proteina + % sirovih masti + %sirovih vlakana) Kiselost - pH-vrijednostmjera je stupnja kiselosti.

Kod siliranja biljne mase mora se postići kritična razina kiselosti kako bi se izbjegla nepoželjna fermentacija (razvoj bakterija maslačne kiseline, bakterija truljenja, plijesni). Vrijednost pH travne silaže ovisi o sadržaju suhe tvari prilikom siliranja (15% ST - pH-3,6; 20% ST -

36

pH-3,8; 25%ST - pH-4,2; 30%ST- pH4,4). Provenuta travna silaža, uključujući silaže u velikim balama, zbog manjeg sadržaja vode ima ograničenu fermentaciju pa se stabilizira kod veće pH- vrijednosti nego neprovenuta. Ako je pH-vrijednost vlažne silaže veća od 4,5, nestabilna je i bit će podvrgnuta sekundarnoj fermentaciji, tj. pH-vrijednost će s vremenom rasti i može doseći čak pH-7. pH-vrijednost dobre kukuruzne silaže uobičajeno je između 3,5i4,2.

Kod siliranjase morapostići kritična razina kiselostikako bi se izbjeglanepoželjnafermentac1/a A1(jekarski hst 09/2009.

ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

HRANIDBA

Krepka krmiva u hranidbi krava visoke muznosti

Zanimanjeza povećanjem muznosti krava nalazise i u činjenici da se većom proizvodnjomsmanjuju troškovii potrošnja krmivapo proizvedenoj litrimlijeka,jer se količina uzdržnihkrmiva i uloženasredstvaza proizvodnjui reprodukcijudijeles

krepka krmiva, s većim sadržajem energije, proteina, nekih minerala i snovni krmni obroci vitamina. Uz to krave moraju imati krava, koji se sastoje pre- snažan i zdrav organizam i optitežito od voluminoznih malne tehnološke uvjete držanja. krmiva, moraju zadoZanimanje za povećanjem voljavati uzdržne potrebe krava za muznosti krava nalazi se i u činjenici rast i nižu proizvodnju mlijeka - na da se većom proizvodnjom smanjurazini potreba za hranidbu teladi i ju troškovi i potrošnja krmiva po vlasnika kućanstva (prosječno oko proizvedenoj litri mlijeka (smanjuje većom količinom 15 litara mlijeka/dan - oko 3500 se konverzija hrane), jer se količina litara godišnje). uzdržnih krmiva i uložena sredstva mlijeka Poticanje veće muznosti za proizvodnju i reprodukciju dijele gospodarska osnova proizvodnje noznim krmivima (Mljekarski list br. s većom količinom mlijeka. krava 6/2009.}.

Za višu muznost krave Krave s prosječnom muznošću U tom cilju mijenja se i interes od 15 do 25 litara mlijeka/dan moraju dobivati veću količinu stočara da poveća broj krava, a uzimaju dnevno od 2,5 do 3,0 kg krmiva bolje kakvoće i probavljiposebice individualnu i stajsku suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne vosti, koja se brže ispražnjavaju muznost koja donosi materijalnu mase (2,5 - 3,0% od tjelesne mase). kroz burag (krepka krmiva), s tim da dobit. Tako je na nekim gospodar- To odgovara prosječnom volumenu dnevno troše više od 3,0 do 3,5 kg stvima prosječna muznost krava već buraga i muznosti većine naših suhe tvari krrniva/100 kg tjelesne veća od 7000 do 1O 000 litara mli- krava uz hranidbu pretežito volumimase(3,0-3,5%) (Tablica 1). jeka godišnje, a pojedinačno kod nekih krava i više.

Tablica 1:Potrebekrmiva za muznostkrava (650 kg težine) Poticanje veće muznosti krava - u suhojtvari gospodarski je interes zbog dohotka od veće količine mlijeka. Osim Za muznost Krmiva, kg Dnevni krmni obrok - krmiva veće muznosti, potrebno je tehnološki bolje organizirati i proizvodnju Osnovna Krepka Omjer Ukupno Za 100 kg Za litru L/dan krava. Primjerice, krave koje daju kg/dan kg/dan % kg /dan tjel. mase mlijeka* prosječno 35 litara mlijeka/dan Uzdržna 13,0 13,0 2,0 dnevno iz organizma izluče oko + mliieka 4400 g suhe tvari koja se sastoji od 5 litara 13,0 96: 4 13,5 21 2,70 0,5 1295 g mliječne masti, 1190 g bje2,2 10 litara 13,0 1O 93: 7 14 O 1,40 lančevina, 1680 g mliječnog šećera 2,5 2,4 15 litara 13,3 84: 16 15,8 1,05 20 litara 4,0 (laktoze) i 245 g mineralnih tvari.

13,5 77: 23 17,5 2,7 0,88 25 litara 12,2 7,0 64: 36 19,2 30 0,77 Riječ je o golemim količinama 20,8 3,2 0,69 30 litara 11,8 90 56: 44 hranjivih tvari koje se mlijekom 10,5 22,3 35 litara II,8 3,4 O64 53: 47 izlučuju iz organizma krava i svakoll,8 ll,8 23,6 40 litara 50: 50 36 O59 dnevno se moraju nadomjestiti hranidbom koja sadrži kvalitetna *Uključene i uzdržne potrebe Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

O

38

Mljekarski list 09/2009.

HRANIDBA To znači da se u krmnim obrocima za višu muznost krava, zbog ograničenog kapaciteta buraga, mora smanjivati količina osnovnih voluminoznih krmiva i sirove vlaknine, a razmjerno tome povećavati količina krepkih krmiva. Na taj način dolazi se do optimalnih krmnih obroka za krave visoke muznosti koji iznose 60% voluminoznih krmiva' 40% krepkih krmiva.

Odnos ne smije prijeći 50 : 50%jer postoji opasnost da se poremeti stabilnost buragovih mikroorganizama, a moguće je i smanjeno uzimanja hrane i obolijevanje krava (kisele indigestije).

S višom muznošću značajnije se smanjuje potrošnja suhe tvari krmiva (konverzija hrane) po litri mlijeka. Konverzija hrane značajnije se smanjuje do muznosti 25 Udan, i to oko 72%. Kod više od 25 do 35 L mlijeka/dan uštede postaju beznačajne - smanjuje se još samo 4 do 5% (Tablica 1). Slično je i s potrošnjom energije i proteina koja se također smanjuje razmjerno s većom proizvodnjom mlijeka.

Povećanjem količine i hranidbene vrijednosti krepkih krmiva za višu proizvodnju mlijeka povećava se i prosječna cijena krmnih obroka.

Prema tome, čini se da je za sada optimalna muznost krava u našim uvjetima držanja i hranidbe od 25 do 35 litara mlijeka dnevno, odnosno prosječna muznost od 7000 do 9000 litara godišnje. Na toj razini treba već postavljati pitanje isplativosti i granice optimalne količine proizvodnje mlijeka.

Fiziološke granice visoke proizvodnje mlijeka Visoka muznost - više od 40 litara mlijeka/dan, naročito u prvim mjesecima laktacije poslije teljenja, može se održavati jedino davanjem

Mljekarski list 09/2009.

U krmnim obrocimavisokoproduktivnih krava morase povećati davanje lako topljivih i razgradivihenergetskihkrmiva veće količine krepkih

krmiva, iskorištavanjem zaliha iz organizma i djelomičnom razgradnjom tjelesne mase krava. Pritom to prati mršavljenje krava, metabolički stresni poremećaji a i veći su troškovi veterinarsko- sanitarnih mjera zbog češćih obolijevanja krava.

Muznost veća od 40 litara mlijeka/dan nalazi se na granici preko koje samo pojedine krave mogu sačuvati i održavati zdravlje, fiziološke i metaboličke sposobnosti, i to samo ako dnevno mogu trošiti od 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (od 3,5 od 4,0%), a krmni obroci moraju u suhoj tvari sadržavati oko 50% krepkih krmiva (koncentrata). Stoga je uz tako visoku muznost krava vrlo teško sačuvati uzgojnu vrijednost, životnu sposobnost i trajnost proizvodnje tijekom više laktacija, dobro zdravlje, reprodukciju i

isplativost visoke proizvodnje.

Proizvodne granice za krave pojedinačno i ukupno za gospodarstvo ovisit će najvećim dijelom o genetskim sposobnostima (selekciji) krava, tjelesnoj građi, tehnologiji hranidbe, količini i kakvoći krmiva i dobroj uravnoteženosti krmnih obroka za svaku kravu posebice.

Opasnost postoji kod krava koje ne dobivaju dovoljno kvalitetnih krmiva za proizvodnju mlijeka, a imaju genetski učvršćen metabolički sustav za visoku proizvodnju mlijeka.

Krave pritom često i u promijenjen im nepovoljnim hranidbenim uvjetima nastavljaju s visokom proizvodnjom mlijeka na račun drugih metaboličkih procesa, a posljedica je bolesno stanje.

Za razgradnju, resorpciju i iskorištavanje krmiva od velikog su značaja kemijski sastav i dobra topivost krmiva, fiziološko stanje pro-

39

HRANIDBA bavnog sustava - sposobnost difuzije, filtracije, osmoze, broj, vrsta i aktivnost mikroorganizama u probavnom sustavu, stanje jetara i enzimatske aktivnosti u izmjeni tvari.

Energetskarazina krepkihkrmiva U krmnim obrocima krava visoke muznosti najteže je održavati energetsku razinu krmiva, a u odnosu na to i odgovarajuću strukturu sirove vlaknine. Zbog toga če­ sto dolazi do probavnih i metaboličkih poremećaja, kiselih indigestija, poremećaja u stvaranju glikogena i glukoze, pojačane razgradnje masnih tkiva (lipolize) i sl. Posebice se to odnosi na prvu trećinu laktacije, a najjače je izražena u prvom i drugom mjeseca poslije teljenja. U tom razdoblju gotovo sve krave u negativnom su energetskom stanju (pothranjene), često oboljele od ketoze i kisele indigestije (Grafikon 1).

U krmnim obrocima visoko produktivnih krava mora se povećati davanje lako topljivih i razgradivih energetskih krmiva, ali se time smanjuje broj celulolitičkih mikroorganizama u buragu, probavljivost i iskorištavanje celuloze i skraćuje vrijeme preživanja. Moguća je i burna reakcija amilolitičkih buragovih mikroorganizama, velike produkcije hlapivih masnih kiselina i plinova - metana, ugljičnog dioksida, amonijaka i drugih. Krave su češće nadute, javljaju se proljevi, intoksikacije, bolesti jetara, bubrega i drugih parenhimatoznih organa, a veće je i onečišćenje okoliša izmetom i plinovima.

U tom i sljedećim razdobljima veće teškoće mogu nastajati i zbog poremećene resorpcije hranjivih tvari iz probavnog sustava, većih potreba za bjelančevinama, nedostatka minerala i vitamina, slabljenja otpornosti organizma i osjetljivog ili

40

Grafikon 1: iv'Jliječnost krava po mjesecimai prosječan utrošakhrane

40 C

I-

Cll(J)

"O --Cl ::::,.

CI! .i.: .i.: CI! a, C ·~ro :.= '-

20

E .c

o 1

3

7

5

9

11

mjeseci laktacije laktacija/I utrošak hrane/kg

nestabilnog hormonalno - živčanog sustava, slabije plodnosti i sl.

Krave, dakle, i u visokoj proizvodnji obvezno moraju dobivati odgovarajuću količinu voluminoznih krmiva, koja ovisno o vrsti krmiva sadrže veću količinu sirove vlaknine (od 17 do 21% u suhoj tvari), ispunjavaju i potiču pravilan rad buraga, razvoj buragovih mikroroganizama, preživanje i izlučivanje sline (osnovna krmiva). Na taj način zadovoljavaju se osnovne životne potrebe krava, što je prvi uvjet zdravlja i visoke proizvodnje mlijeka, a zatim moraju dobivati krepka krmiva (s odgovarajućom količinom energije, bjelančevina, minerala i vitamina), ovisno o visini proizvodnje mlijeka i stanju reprodukcije (produktivna krmiva).

Skupine kravau laktaciji S obzirom na višu cijenu krepkih krmiva koja se daju za višu proizvodnju mlijeka, krave se moraju podijeliti u proizvodne skupine.Jedinstveni krmni obroci za sve krave, neovisno o razdoblju

laktacije i muznosti, podižu prosječnu cijenu proizvodnje zbog ponekad i suvišnog davanja krepkih krmiva. Međutim, u nedostatku krepkih krmiva ili zbog slabije hranidbene kakvoće krmiva i neuravnoteženosti krmnih obroka u krava više muznosti, odgađa se oporavak nekih krava poslije teljenja, sazrijevanje folikula na jajnicima i gonjenje, Smanjuju se plodnost i reprodukcija, dobiva manje mlijeka u laktaciji, krave češće obolijevaju od bolesti izmjene tvari, bolesti vimena i reproduktivnih organa.

Ponekad je teško održavati i optimalnu kondiciju krava, posebice u zasušenju i poslije teljenja.

Kraveu laktacijitreba podijeliti u tri laktacijske skupine: 1. Tek oteljene - prvih 80 do 90 dana laktacije - krave moraju dobivati maksimalno podnošljivu količinu dobro uravnoteženih krepkih krmiva za oporavak poslije teljenja, poticanje najviše muznosti i dobre reprodukcije (plodnosti). U tom razdoblju

Mljekarski list 09/2009.

HRANIDBA poslije teljenja kravama se postupno povećava i daje oko 50% krepkih krmiva (koncentrata) u ukupnoj suhoj tvari krmnih obroka, a treba nastojati da krmni obroci što prije budu na razini potreba prema muznosti krava. Krave ne smiju više gubiti na tjelesnoj težini, moraju se na vrijeme goniti (estrus), osjemeniti i ostati ponovno gravidne. Krmni obroci moraju sadržavati više energije (7,2-7,3 MJ NEL)i proteina (18-19%) u suhoj tvari, više minerala, kalcija i magnezija, i po fiziološkim mogućnostima krave trebaju postupno postići prosječnu potrošnju veću od 3,0 do 3,5 kg suhe tvari krmiva/100 kg tjelesne mase.

2. Krave u sredini laktacije - laktacijsku skupinu krava treba hraniti prema prosječnoj muznosti i kondiciji ukusnim kvalitetnim osnovnim voluminoznim krmivima, koji krave potiču na uzimanje što veće količine hrane i održavaju dobru kondiciju krava. Krepkim krmivima treba održavati određeni stupanj više proizvodnje mlijeka i gravidnosti. Krave s višom proizvodnjom unutar skupine same reguliraju svoje veće potrebe za hranom duljim zadržavanjem uz krmni stol i uzimanjem veće količine hrane. To im treba omogućiti dovoljnom dužinom hranidbenog stola (valova - od 65 do 70 cm/po kravi) i odgovarajućim brojem pojilica.

3. Krave u posljednjoj trećini laktacije - većinom su gravidne, uzimaju više krmiva nego što su stvarne potrebe i treba ih održavati u optimalnoj tjelesnoj kondiciji, kao i tijek gravidnosti, većom količinom osnovnih voluminoznih krmiva.

Krepkim krmivima krave potkraj zasušenja treba pripremiti za pravilno teljenje i novu laktaciju.

Navedena podjela posebice je pogodna za krave koje dobivaju TMR (potpuno izmiješane krmne obroke) i za krave genetski visoke muznosti.

U tom sustavu TMR hranidbe dobro je od sirovina krepkih krmiva prethodno načiniti odgovarajuću predsmjesu, koja ne smije dugo ležati na hrpi izmiješana sa svježim krmivima, i uvijek se treba svježe hraniti s pripadajućim osnovnim krmivima.

TMR - potpuno izmiješani krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi po proizvodnim skupinama sa svim hranjivim tvarima ovisno o proizvodnji mlijeka i stadiju reprodukcije, a dnevnu količinu treba davati u jednom ili još bolje u dva polaganja. ■

Mljekcuski list 09/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Traženje izlaza iz krize Ovih se dana, nažalost, najmanje priča o proizvodnji i kako stvoriti što više novih proizvoda za domaće i svjetsko tržište Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

D

anas se na televiziji i po novinama puno piše i govori o_~rizi. Pr~č~lu se razne pnce, a naJv1se se njih vrti oko nedostatka novca, rebalansa proračuna, lošeg poslovanja poduzeća, skraćivanja radnog tjedna, otkaza, smanjivanja plaća i mirovina, poreza i još puno toga. Nažalost, najmanje se govori o proizvodnji i kako stvoriti što više novih proizvoda za domaće i svjetsko tržište. Gotovo se uopće ne govori i ne piše, odnosno ne ističe koje proizvode i u kojim količinama izvozimo na EU i svjetsko tržište.

Uopće se ne daju analize koje bismo proizvode mogli proizvoditi i izvoziti. Osobno smatram da bez proizvodnje nema izlaska iz krize.

Pričama se ništa ne može promijeniti. Promjenu donose jedino rad i stvaranje - proizvodnja. Tako je i u poljoprivredi dosta proizvoda koje je moguće proizvoditi na malom posjedu i koje bi bilo moguće plasirati na EUtržištu.

Pitanje tehnologija i vještina Svakako, za bilo koju proizvodnju potrebni su znanje, imanje i tehnologija. Pitanje je samo imamo li mi dovoljno znanja i dovoljno tehnologija i praktičnih vještina da se možemo upuštati u kreiranje, stvaranje i proizvodnju nekih novih proizvoda. Kako školujemo i obuča­ vamo nove stručne kadrove? Veliku ulogu u propadanju hrvatskog gospodarstva odigralo je i loše programirano školstvo. Svake godine izbacivalo je kadrove različita profila, a kada bi došli u proizvodnju nisu

42

znali što i kako raditi. Premetati i prodavati kojekakvu uvoznu robu, raditi za strance i nove vlasnike, to je već lakše. Ali istu takvu robu kreirati, stvarati i proizvoditi, eto već nije tako lako. Trebate različitu poljoprivrednu opremu, strojeve i rasplodne junice. O, da, ima ih iz uvoza. Uz sve stručnjake školovane na našim fakultetima, te sve kadrove školovane na višim školama, sada fakultetima i srednjim školama. Trebate običnu lijepljenu dasku za policu za knjige? O, da ima ih iz uvoza iz Austrije, uz sve naše stručnjake drvne industrije i šume u Gorskom kotaru i Lici. Mi za naše tržište nismo bili u stanju proizvesti obične lijepljene daske različite dužine, debljine i širine. Koliko se ovakvih dasaka za različite police uvezlo iz Austrije, i koliko je novca za te daske iz Hrvatske otišlo u Austriju? A sada se čudimo kako oni imaju a mi nemamo. Koliko u Hrvatskoj imamo cisterni za odvoz najobičnije gnojovke koje smo sami proizveli?

Koliko je novca iz Hrvatske otišlo u inozemstvo za kojekakve cisterne, hranidbene pregrade i pregrade ležišta u stajama?

Gdje je tu problem pameti i znanja? Škole bi trebale biti ustrojene tako da mlade stručne kadrove osposobe da se odmah mogu nositi s proizvodnjom, usavršavanjem proizvoda i kreiranjem novih proizvoda. U našem školstvu jako je puno teorije a tako malo tehnologije i potrebne praktične obuke. Nismo li to dokazali u našoj poljoprivredi i našem stočarstvu?

U postojećoj poljoprivrednoj proizvodnji, sada se znanjem i

tehnologijom moramo boriti za što rada i sve veću profitabilnost postojeće proizvodnje. Što to znači u proizvodnji mlijeka?

Mlijeko će se i dalje proizvoditi i otkupljivati. Najveći dio naših mljekara i dalje će svojim pogonima ostati u proizvodnji. Isto tako i potreban broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - farmi, opstat će u proizvodnji mlijeka.

Proizvodnja će se prilagoditi mogućnostima i potrebama nacionalnog tržišta. Za sve naše proizvođače mlijeka danas bi bio vrlo zanimljiv podatak koliko naše mljekare iz trgovina dnevno povlače proizvoda koji nisu prodani a prošao im je rok upotrebe. Sva količina neprodanih mliječnih proizvoda za sada ide na teret naših mljekara a ne na teret trgovaca. Moramo postati svjesni da troškovi života i dalje rastu a da neto osobni dohoci ostaju na istim vrijednostima ili su manji, što se svakako odražava na potrošnju, odnosno kupovnu moć potrošača.

Za svaki OPG sada će od presudne važnosti biti pronalaženje svih mogućnosti bolje organizacije rada, sa što većim mogućim uštedama, odnosno racionalizacijom cjelokupne proizvodnje. Za ovo će nam trebati sve više znanja i sve veća suradnja stručnjaka proizvođača, odnosno farmera. Što nose znanje, imanje i tehnologija?

Novac! To što se tiče znanja i tehnologije i ove nesretne krize, koja bi mogla uzrokovati i neke dobre posljedice za veći dio proizvođača mlijeka, duboko se nadam da će oni koji imaju znanje, veću efikasnost

Mljekarski li.st 09/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

tehnologiju i imanje opstati i imati na raspolaganju daleko više zemlje nego do sada. To znači da bi se oni koji nemaju znanje i tehnologiju mogli riješiti većeg dijela svojeg imanja. Prema zakonu suvremene tehnologije, zemlju će obrađivati oni koji to znaju i umiju, a i mlijeko će isto tako proizvoditi samo oni koji to znaju i umiju.

Vezano uza znanje i tehnologiju, što se tiče travnjaštva i proizvodnje voluminozne krme kao ključne stavke u proizvodnji mlijeka, pokušavam pronaći neka rješenja koja bi mogla omogućiti određene uštede a istovremeno da postignemo i veću i jeftiniju proizvodnju krme. Razmišljam o ovome već danima - kako da vam pružim Kod navodnjavanja nema više problemasa sušom.Navodnjavanje dobar savjet i kako da vam pose višestrukoisplati mognem. Najbolje bi bilo kada bih mogao postaviti određene pokuse. mogućnostima za to. Zašto ih ne na primjer radi u SAD-u, NizozemKnjiga je knjiga, a praksa je praksa. koristimo? Zašto nemamo sustave skoj, Irskoj i drugim zemljama, gdje Ono što je ondje negdje u za navodnjavanje? Što možeš kada su selekcijom i uzgojem mnoge određenim uvjetima dobro, ne znači mi nismo ni Talijani ni Englezi, ni trave dotjerali do iznimno visoke da bi bilo dobro i ovdje u našim Nizozemci, ni Amerikanci, a kamoli kvalitete. uvjetima. Ali svakako bi to trebalo Japanci, a talijanski i engleski ljulj Možda bi se našio sjemena isprobati. Nažalost, gdje su nam nažalost imaju kratak odnosno nekih trava na američkom ili EU poligoni za travnjaštvo i centri za plitak korijen i u ljetnom i u sušnom tržištu. Jedna od takvih trava kojom praktičnu obuku? razdoblju trebaju navodnjavanje. bismo mogli pokušati s proizvodŠto me zanima? Dugogodišnji Navodnjavanje također košta i traži njom krme mogao bi biti blještac travnjak s travom koja bi mogla dati određena ulaganja u opremu ali se (latinski Pha/aris(Typhoides)arundijednake ili približne urode kao višestruko isplati. nacea, njemački Rohrglanzgrass, talijanski ljulj u proljeće i jesen, a Koje bi to onda mogle biti neke engleski Red Canaiy grass). veće urode u ljetnim mjesecima za druge trave? Prvenstveno dugotrajUzgaja se u SAD-u i u zemljama ljetnoga sušnog razdoblja. ne rane trave otporne na sušu, to sjeverne Europe. U SAD-u se dosta znači trave s dubokim korijenom istražuju mogućnosti proizvodnje Kakva nam trava za to (uštede na oranju, sjetvi i navod- krme od ove trave u čistoj kulturi. Na treba? Pa svakako neka njavanju). U ovu skupinu trava spatim područjima puno se radi na rana i visoka trava, ali sa daju blještac (Phalarisarundinacea), selekciji ove trave, tako da danas znatno dubljim korijenom od stoklasa beiosata (Bromusinermis), selekcionirani kultivari daju dobru talijana i engleza, i koja bi dobro vlasulja trstikasta (Festuca arundi- do vrlo dobru krmu. Zašto sam se rasla u našim uvjetima. nacea),pahovka rana (Arrenatherum odlučio za prezentaciju ove trave?

Engleski ljulj je dobar ljulj, elatius) i klupčasta oštrica (Dactylis Stoga što se u SAD-u te zemljama sjeverne Europe prvenstveno uzgaja daleko dulje traje od talijanskog glomerata).

Mi u Hrvatskoj više nemamo za proizvodnju voluminozne krme, ljulja, znači, možemo uštedjeti na neku veću i značajniju proizvodnju zelene mase, sjenaže, sijena, a oranju, sjetvi. Jedini je problem travnog sjemena.

Sve su to male posebno zbog toga što ova trava ima engleza u našim uvjetima ljetno sušno razdoblje. I kod talijanai kod količine s jedne strane, a s druge iznimno dubok korijen, što znači da englezau tehnologiji nam nedostaje strane vrlo skupe. Nažalost, ne je od većine drugih trava daleko otpornija na sušu. Možda bi uspijevala navodnjavanje, a na velikim podru- radimo niti na travama za pojedina tla i pojedina područja, kao što se to na našem području - tlo, klima. čjima raspolažemo neograničenim

''

Mljekarski hst 09/2009.

43

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

Blještac - osnovne karakteristike Dugogodišnja trava, s duljinom života 1O i više godina (uštede na oranju i sjetvi). Visoka trava, stabljika naraste do 150 cm i više. Oblikuje gusti bus. Mlade stabljike su mekane i ukusne, otporne na polijeganje. Na podvodnim terenima pod vodom može preživjeti između 35 i 40 dana.

Otporna na niske temperature i kasni proljetni mraz. Korijen je duži od 2 metra. Znači, korijenom ulazi u dubinu gotovo kao lucema. Iz tla ispod oraničnog sloja izvlači vodu i hranjiva, makro i mikroelemente pa s lucemom spada u meliorativne kulture koje poboljšavaju plodnost oraničnog sloja. Širi se podzemnim vriježama, udio lišća je vrlo velik. Puni razvoj ove trave traje gotovo dvije godine, a potom potiskuje sve ostale paju je najbolje uzgajati u čistoj kulturi.

Može se sijati i u smjesi s talijanskim ljuljem koji će pridonijeti većem prinosu zelene mase u prvoj i drugoj godini. U proljeće s porastom kreće vrlo rano. Sije se ujesen. Ozimaje trava. U porastu 3 do 4 tjedna u suhoj tvari sadržava 19%bjelančevina. Vrlo dobro reagira na prihranu KAN-om.Dobro gnojena i rano - pravodobno košena spada u najproduktivnije trave.

Stoklasa bezosata (latinski Bromusinermis,njemački Weherlose Trespe, engleski Awunless Brome, Smooth Brome ili Hungarian Brome). Na uzgoju i selekciji ove trave dosta se radilo u Europi i Sjevernoj Americi, tako da danas daje visoke urode i krmu dobre kvalitete kako u zelenoj masi, tako i u sjenaži i sijenu. Najbolje ju je sijati u čistoj kulturi. Dobro podnosi sušu, zbog dubokog korijena koji u tlo prodire više od 1 pa čak i do 2 metra (uštede na navodnjavanju).

Kod rane - pravodobne košnje vrlo brzo tjera novi otkos. Spada u dugogodišnje trave, a traje dulje od 1Ogodina (uštede na oranju i sjetvi).

Dobro podnosi golomrazice do -40 °C kao i kasni proljetni mraz te

44

AGRONOMA~~~=~~~=~~~=~~~

visoki snježni pokrivač, a pod vodom preživi do 40 dana. Visina ove trave je do 130 cm. Ima velik udio lišća u zelenoj masi. Sije se potkraj kolovoza i početkom rujna jer u prvih mjesec dana raste sporo.

Rana je trava, prvi otkos dospijeva vrlo rano. Suha tvar mlade pravodobno pokošene mase sadržava do 21%bjelančevina. Vrlo dobro reagira na prihranu KAN-om. : ' ' Obje ove trave u prvom : otkosu treba kositi kada : dostignu visinu od 50 do : 60 cm, slično kao talijanski ljulj. : Ako kasnite s pravodobnom koš. njom pojedinih otkosa, kod ovih trava opada sadržaj bjelančevina kao i postotak probavljivosti, odnosno brzina razgradnje.

Pitanje je samo gdje i kako nabaviti sjeme ovih trava i pokušati s proizvodnjom na našim OPG-ovima farmama, s farmerima koji su usvojili određena znanja i svladali suvremenu tehnologiju travnjaštva i proizvodnje kvalitetne krme.

U tablici možete pogledati razvoj tehnologije u proizvodnji mlijeka u Nizozemskoj. Koju smo mi tehnologiju kroz sve to vrijeme razvijali? Jesmo li barem danas uz svu uvezenu tehniku i genetiku usvojili ovu ili neku sličnu suvremenu tehnologiju na našim OPG-ovima sa 1O i više krava? Kakva je to tehnologija - sijeno kasno košenih trava, sijeno kasno košene lucerne i djeteline, vrlo često s dosta plijesni + kukuruzna silaza + sjenaža kasno

košenih trava? To nema nikakve veze sa suvremenom tehnologijom!

Dosta sam do sada pisao o tome kako bismo mogli lakše razumjeti i shvatiti značaj vrijednosti iskazanih u ovoj tablici. Kvalitetna sjenaža u tijeku laktacije, a vrlo kvalitetno sijeno dajemo kravama samo u razdoblju nekoliko dana prije i poslije teljenja, kada su eventualno bolesne, i svakako teladi.

Naša je zadaća na poslu racionalizacije pronaći što bolju sjetvenu strukturu koja će nam omogućiti određene uštede u oranju i sjetvi te lakše prevladavanje ljetnoga sušnog razdoblja. U ovu sjetvenu strukturu treba ući lucema na 30-35%površina gdje god je to moguće, dugogodišnji travnjaci na 30-35% površina, te kukuruz za silažu i talijanski ljulj za sjenažu na istih 40 ili 30%površina. Znači, cjelokupan posjed stalno je zelen, a svake godine se ore i sije samo na 3040% posjeda. Na preostalih 60-70% posjeda s oranjem i sjetvom ide se svake treće, četvrte ili pete godine. Kod intenzivnog iskorištavanja sa 4 do 5, do 7 otkosa rijetko koja kultura izdrži 4-5 godina a da pritom daje visoku proizvodnju zelene mase - suhe tvari visok sadržaj bjelančevina i energije. : ' ' S mogućnošću navodnja: vanja u plodored travnja: ka možemo uvesti i druge : visoko produktivne i kvalitetne tra: ve. Međutim, nema suvremene teh. nologije i dobre sjetvene strukture na kiselom tlu s niskim sadržajem mineralnih -hranjivih tvari. ■

Tablica:Povećanje proizvodnjem!t/ekauslt/edpromjenau hranidbi Razdoblje 1960. 1970. 1980. 1990. 1995.

Sijeno - u % suhe tvari obroka 20 70 10 5 90 Sjenaža - u% suhe tvari obroka 28 55 65 10 65 Kukuruzna silaža - u % suhe tvari obroka Probavljivost organske tvari -u% Mliječnost po kravi Proizvodnja mlijeka po ha

-

2

25

25

30

60

65

70

74

74

4200 4400 5200 6050 6500_ 4600 6150 9350 9100 9600 Mljekarski li,st 09/2009.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 127 55 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Stručni centri

NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

Značaj bakterizacije

sjemena u uzgoju krmnih kultura potragu za alternativnim izvorima

Piše: Dr. se. Darko Uher

D

ostupnost korisnog izvora dušika za biljku, osim vode, glavni je limitirajući čimbenik u poljoprivrednoj proizvodnji. Često je to uzrok obilnog korištenja mineralnih gnojiva kako bi se osigurale dovoljne količine dušika u biljnoj proizvodnji.

Međutim, obilno korištenje mineralnih gnojiva štetan je pristup zbog visoke cijene mineralnih gnojiva, ali i zabrinjavajućih posljedica za okoliš. Održiva poljoprivreda obuhvaća uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima koji zadovoljavaju ljudske potrebe, koje se mijenjaju iz dana u dan, a održava ili čak unaprjeđuje kvalitetu okoliša i čuva prirodne resurse. Stoga održivost zahtijeva

46

dušičnih hranjiva. Biološka fiksacija

dušika može pružiti alternativu zbog mogućnosti da određene bakterije atmosferski dušik mogu pretvoriti u amonijak, koristan za biljku. Zbog toga je značajna uloga biološke fiksacije dušika u održivom gospodarenju.

Izvješća pokazuju da biološka fiksacija dušika ima zaista velik potencijal u održivoj poljoprivredi, osobito simbiozni odnosi leguminoza i kvržičnih bakterija (rizobija) kod kojih je biološka fiksacija dušika izvor dušika za većinu krmnih i zrnatih leguminoza, dok je u uzgoju riže značajan simbiozni odnos između paprati Azolla i cijanobakterijeAnabeana.

U slučaju da bi održivo gospodarenje, koristeći biološku fiksaciju dušika kao alternativu

upotrebi mineralnih dušičnih gnojiva, moglo riješiti ove probleme poljoprivredne proizvodnje u bliskoj budućnosti, potrebni su veliki napori za promjenu načina ratarstva, ali i za istraživanja kojima bi se optimalizirali količina i veće iskorištavanje procesa biološke fiksacije dušika. Otprilike 80% biološke fiksacije dušika rezultat je fiksacije dušika kvržičnih bakterija (rizobia), koje imaju mogućnost izazvati formiranje nodula na korijenju leguminoza. Zbog toga, glavni cilj bi bio optimiziranje potencijala fiksacije dušika u ovim sustavima. Količina vezanog dušika ovisi o sorti biljke domaćina (leguminoznom usjevu), o selekcioniranom soju kvržičnih bakterija, kao i o uvjetima rasta a u nekim slučajevima može podmiriti i do 90% potreba biljke za dušikom. Razumi-

M!jekarski list 09/2009.

PROIZVODNJA

KRME

Za većinu usjeva dušik je glavni ograničavajući hranjivi element.

Proizvodnja visoko kvalitetne, bjelančevinama bogate hrane uglavnom ovisi o dostupnom dušiku. Popratne pojave velike primjene dušičnih gnojiva u razvijenim su zemljama isparavanje dušičnog oksida u atmosferu, ispiranje nitrata u podzemne vode, iscrpljenje neobnovljivih resursa i neuravnoteženost globalnog kruženja dušika jevanje

biološke

omogućuje

fiksacije dušika

proizvođačima

veće

iskorištavanje ovoga prirodnog procesa s ciljem osiguravanja uspješnije, profitabilnije i ekološki opravdanije proizvodnje Ieguminoza.

Biološka fiksacija dušika Biološka fiksacije dušika predstavlja značajnu kariku u procesu kruženja dušika u prirodi.

Velik Zemljin paradoks je da se lišće biljke kupa u atmosferi, koja sadržava 79% dušika (N2 ), dok njezin korijen mora prodirati sve dublje i šire da bi pronašao dušik potreban za rast. Ciklus dušika omogućuje različitim vrstama koje iskorištavaju dušik kruženje između inertnog atmosferskog dušika i fiksiranoga, iskoristivog dušika u tlu. Molekula dušika je fiksirana ili prirodnim procesima, koji uključuju i biološke i nebiološke sustave (munje, sagorijevanje i vulkani), u koje spadaju i procesi koje je napravio čovjek (uglavnom industrijska proizvodnja amonijaka).

Biološki procesi proizvode 65 - 70% (otprilike 175 milijuna tona godišnje), a industrijski (nebiološki) Haber-Boschov proces oko 25% (otprilike 60 milijuna tona) ukupne godišnje fiksacije. Čini se da svijet biologije sprječava sveukupan deficit dušika kroz stupanj fiksacije koji premašuje denitrifikaciju, ali samo za mali dio.

Mljekarski list 09/2009.

Općenito, fiksacija dušika je proces vezivanja atmosferskog dušika u spojeve koje mogu koristiti biljke i mikroorganizmi. Postoje dva tipa fiksacije dušika. Abiotička fiksacija odvija se bez prisutnosti mikroorganizama, a biološka (biotička) u suradnji s mikroorganizmima.

Abiotička fiksacija dušika može biti prirodna, dakle uzrokuju je npr. oborine, ali se odvija u malim količinama. Umjetna abiotička fiksacija dušika u industriji zahtijeva velik utrošak energije i postaje sve skupljom, zbog rasta cijena

sirovina (nafta, plin) koje se koriste za proizvodnju amonijaka koji se dalje koristi za proizvodnju mineralnih gnojiva.

Biološka fiksacija dušika je proces u kojem posebne skupine mikroorganizama usvajaju elementarni dušik iz atmosfere i prevode ga u oblike koje mogu koristiti biljke za svoj rast i razvoj. Točnije, mikroorganizmi usvajaju elementarni dušik iz atmosfere i preko enzima nitrogenaze reduciraju ga do amonijaka koji se dalje koristi za sintezu bjelančevina.

...omt,zac,,a

"~

organska

tvar tla a,

o 1f1ka, ,,,

t

kemijsko reak,,,j,

NH.♦ -NH

""'--,, . .lik~--- _

·~

mineralna

_,,.. tvar

'4lti!j}..J~ ~

NO

Shema 1: Ciklus dušika u prirodi

47

PROIZVODNJA

KRME

: ' ' Sposobnost usv.:3Jan~a : elementarnog dus1ka 1z : zraka ograničena je na samo : nekoliko rodova prokariotskih : organizama (bakterije i cijano: bakterije) koji žive slobodno u tlu · i vodama (asimbiozni), na samoj površini korijena (asocijativni), te u zajednici s određenim eukariotskim organizmima (simbiozni).

Najveće količine biološki vezanog dušika dospijevaju u tlo svake godine putem simbioznih odnosa između leguminoznih usjeva i kvržičnih bakterija (rizobija). U ovom obostrano korisnom odnosu bakterije iskorištavaju produkte fotosinteze biljke domaćina kao izvor energije za fiksaciju dušika, a biljci domaćinu predaju vezani dušik.

Značaj predsjetvene bakterizacije sjemena Juceme Lucerna se smatra najznačajnijom kulturom za proizvodnju voluminozne krme s visokim sadržajem bjelančevina. Rasprostranjena je u cijelom svijetu i uzgaja se na oko 33 milijuna hektaru. U Hrvatskoj su površine pod lucernom u smanjenju od 1970. godine, kada se nalazila na 68800 ha, a 1990. bilo je 57000 ha.

Nakon toga opet slijedi smanjenje proizvodnje, osobito u ratnim godinama, što je posljedica i smanjenja stočarske proizvodnje. Prema zadnjem popisu, u 2003. godini lucerna je uzgajana na 47007 ha. Od svih tipova lucerne kod nas najveći gospodarski značaj ima plava lucerna (Medicagosativa),i to višegodišnja a manje je zastupljena žuta lucerna (Statistička izvješća za 2003.).

Slika 1: Sinorhizobiumme!ilotina korijenu lucerne

Lucerna je najznačajniji proiz- nja uzgoja lucerne na kiselim tlim~. bjelančevina. Po jednom Uz primjenu kalcifikacije i baktenhektaru postiže i do 2500 kg zacije sjemena simbioznim fiksavisokovrijednih bjelančevina. Kao torima dušika, te uz održavanje leguminoza, uspostavlja simbiozni ostalih agrotehničkih mjera koje su odnos s kvržičnim bakterijama bile prilagođene specifičnim Sinorhizobiummeliloti dajući bakte- uvjetima lokaliteta, zaključilo se da rijama asimilate, a zauzvrat bak- soj 2011 može tolerirati kisela tla. terije opskrbljuju lucernu dušikom U posljednjih nekoliko godina koji fiksiraju iz zraka. Fiksacija provođeno je nekoliko istraživanja s dušika i simbioza između kvržičnih ciljem poljskim pokusima utvrditi bakterija učinkovita je samo ako je utjecaj bakterizacije sjemena lubiljka nodulirana visoko efektivnim cerne na gospodarska i morfološka i kompetivnim sojevima kvržičnih svojstva lucerne. Od gospodarskih bakterija. U tu svrhu provodi se svojstava obuhvaćeni su prinos predsjetvena bakterizacija sjeme- zelene mase i suhe tvari te udio suhe na leguminoza kao redovita mjera tvari u zelenoj masi, a od u suvremenoj poljoprivrednoj morfoloških svojstava visina biljaka, proizvodnji. udio lista, stabljike i generativnih Istraživanja u Htvatskoj organa (pup i cvijet) u suhoj tvari, te Iako se za lucernu kaže da je omjer lista i stabljike. "kraljica krmnih kultura", ona ipak Jednogodišnje istraživanje utima jednu manu - osjetljivost na jecaja bakterizacije na gospodarkisela tla. Rezultati istraživanja na ska i morfološka svojstva četiriju nekoliko lokacija u Hrvatskoj različitih kultivara lucerne provepokazala su mogućnost unapređe- deno je na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U pokusu je istraživao utjecaj triju različitih Tablica 1: Vezivanje dušika pomoću mahunarki sojeva vrste S. meliloti(dva domaća Biljka Bilika kgN/ha kgN/ha OS 6 i C 16, te referentni 2011) na I Bijeladjetelina I 150- 200 Bob 150- 390 gospodarska i morfološka svojstva Crvenadjetelina I 230 -460 Grašak 105- 245 četiriju domaćih kultivara lucerne Lupine Lucema 100- 150 300 - 550 I (Mirna, Posavina, OS 88 i OS 66).

48

vođač

M~'ekarski list 09/2009.

PROIZVODNJA Bakterizacijaje bila glavni čimbenik, a podčimbenik je bio kultivar lucerne. Iz istraživanja je zaključeno:

• U ukupnom prinosu zelene mase i suhe tvari lucerne, bakterizirane varijante imale su značajno veći prinos od nebakteriziranih, a najbolji je bio soj OS 6.

• Od kultivara su podjednako dobri bili OS 66 i Mirna, po prinosu zelene mase i u ukupnom prinosu suhe tvari. Značajno niži prinos u odnosu na druge kultivare utvrđen je samo kod kultivara OS 88.

• Značajno najmanji udio lista u suhoj tvari lucerne bio je kod nebakterizirane varijante (34,52%)u odnosu na ostale bakterizirane varijante (39, 1%).Interakcija soj x kultivar bila je značajno najlošija kod kombinacije kultivara OS 66 bez bakterizacije, a najbolja kod bakterizirane Posavine. Kod kultivara nisu utvrđene značajne razlike u udjelu lista u suhoj tvari lucerne.

• Bakterizacija sojevima značajno je utjecala na omjer lista i stabljike kod lucerne.

• U konačnici se zaključilo da je najbolja kombinacija soja i kultivara te godine istraživanja bila interakcija kultivara Mirna bekteriziranog sojem OS 6.

Značaj predsjetvene bakterizacije sjemena stočnoga (krmnoga) graška Vrlo značajna krmna leguminoza je stočni (krmni) grašak.

Značaj ove kulture je u tome što daje visoke i sigurne prinose kvalitetne zelene mase, odnosno zrna, ima kratku vegetaciju i nije zahtjevna u pogledu klime i kvalitete tla. S obzirom na velik broj kultivara prilagođenih za različite namjene i rokove sjetve, njegovom intenzivnom proizvodnjom i korištenjem mogu se

Mljekaiski list 0912009.

KRME

Grafikon 1: Prinosizelene mase lucerneu 2004. (tiha) 75 74 73 72 71 70 69 68 67 66 65

■ Kontrola / Mirna LO

o

■ OS 6 I Posavina

',{

fi

Sojevi

OC 16 / OS 88 02011 / os 66

Kultivari

Grafikon 2: Prinosisuhe tvari lucerneu 2004. (tiha) 17,5

17+--16,5 !O

5

16

■ Kontrola / Mirna ■ OS 6 / Posavina <')

o ,-.:-

OC 16/OSBB 02011 / os 66

15,5 15 14,5 Sojevi

namtntt potrebe za zelenom krmom na obiteljskim gospodarstvima. Prednost stočnoga graška je u njegovim malim zahtjevima u pogledu uzgoja a velikim mogućno­ stima primjene, iskorištavanja i rokovima sjetve na oranicama.

Nakon skidanja usjeva ostaje dušik u tlu za potrebe iduće kulture te pomaže u održavanju razine organske tvari u tlu kao i povećanju plodnosti tla. Osim toga, stočni grašak je vrlo česta kultura u smjesama sa žitaricama pa se na taj način, uz bjelančevine, stoka hrani energetski vrijednom šećernom komponentom. Stočni grašak daje visoke urode bjelančevinama bogate krme, a svoje zahtjeve za dušičnim hranjivom može gotovo u potpunosti namiriti putem simbiozne fiksacije

Kultivari

dušika. Rhizobium/eguminosarum bv. viciae vrsta je kvržičnih bakterija koja ostvaruje simbiozni odnos sa stočnim graškom. Učinkoviti sojevi navedene bakterijske vrste koriste se u proizvodnji cjepiva za agrotehničku mjeru predsjetvene bakterizacije.

Problem uspješnoj bakterizaciji može biti postojanje prirodne populacije kvržičnih bakterija u tlu nepoznate simbiozne učinkovitosti.

U mnogim slučajevima autohtoni sojevi visoko su kompetitivni, ali ne fiksiraju dušik toliko učinkovito kao uneseni komercijalni sojevi. Prouča­ vanjem prirodne populacije kvržičnih bakterija nastoji se utvrditi njihova simbiozna učinkovitost i zastupljenost u tlima. Ako se autohtoni sojevi pokažu kao slabo

49

PROIZVODNJA

KRME

Slika 2: Kultivar ozimogagraška cv. Maksimirski rani (lijevo) i Maksimirski ozimi (desno) učinkoviti

fiksatori dušika, neophodna je primjena mjere predsjetvene bakterizacije komercijalnim sojevima.

Uspjeh naših istraživača Tematikom uzgoja stočnoga graška uz primjenu bakterizacije i gnojidbe dušičnim gnojivom, posljednjih desetak godina vrlo intenzivno se bave Štafa i Uher (Zavod za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu). Navedena istraživanja prvenstveno se odnose na učinkovitost referentnog soja Rhizobium leguminosarumbv. viciae 1001 u krmnoj smjesi graška sa žitaricama. Autori su objavili niz radova u kojima su utvrđivali utjecaj bakterizacije i gnojidbe na prinose i krmnu vrijednost graška.

Istraživanjem utjecaja bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimoga graška u smjesi sa pšenicom te u smjesi s tritikale došlo se do sličnih zaključaka. Neovisno o primijenjenoj žitarici koja je bila u smjesi s graškom, bakterizacija je u većini slučajeva pozitivno djelovala na povećanje prinosa zelene mase, suhe tvari graška, kakvoću te prinos sirovih i probavljivih bjelančevina, te se kao takva mjera nastoji sve više intenzivirati u uzgoju stočnog graška u RH.■

Tablica2: Prinosisuhe tvari novihgenotipovaozimogagraška izdvojenog iz smjesa t ha·1 Varijantagnojidbe Kontrola Bakterizaciia PrihranaKAN-om

PrinosisuhetvarinovihgenotipovaozimogawaškaI ha·1 Godina Prosjekgnojidbe 2003.

2004.

2005.

6,59 1,99 11,91 5 86 2,86 6,36 1231 7.18 5,84 1 80 9,63 6 08

Tablica 3: Prinosisirovih bjelančevina novihgenotipovaozimoga graška u kg ha·1 Varijantagnojidbe Kontrola Bakterizacija PrihranaKAN-om

Prinosisirovihbjelančevina novihgenotipovaozimogagraškau kg ha·1 Prosjekgnojidbe Godina 2003.

2004.

2005.

243 1710 933 847 1107 373 961 1987 237 1427 854 898

Slika 3: Rhizobium leguminosarumbv. viciaena korijenugraška 50

Mljekarski list 09/2009.

usKoro st1ze nova linija!

FORTUNAAGRO d.o.o.

VRBOVEC, Konak 238

ArmaTrac

~l Of/DDfa812 1

Ugrađuje:

ti!Jto@jorlUflfMlriKJVec.bt

.EDITIod 5 do 10godina

Kreditne - , kartice .,.

11 do 60 mjeseci

9.

'TNERI: Podr8vila •Dije/ovi-prom d.o.o.

WroYitica, 033/13().199, -Nfna.autod.o.o.

Ba!ban, 052/561-211, ·,.,.Htvafska. d.o.o.~,

notači bala siome>'

·~

lfrf,t{,/4'~ ■

Perkins - ZF - Carraro Euro 2 motor

012/241-144

-

balirke - komora s valjcima iz kabine Pilotbox :!zanje mrežom/ špagom Twin-Fix Jtomatsko podmazivanje bacivač bala )Ževi ~___.~ ....liil ...'alr,;J :11.-:.;ia tokose ~.

L1tz-Fahr licenca

.kastikultivator/kratka

mjenjač i hidraulika

prednji most

Prezentacijau Varaždinu ArmaTrac 704

604 25% SNAžNIJI +

25% MANJA POTROŠNJA ~r"4-'"iP•·1:'.ili":t...-.:-.....-:.i = : 50% UŠTEDA

ektrično upravljanje

ltiviranje ništa prema tve bez mja

~J-

Okretači i. -=-, '-:;..

sakupljači··; --1 - sijena

, · Polunošeni stražnji utova Vučenibočni utovar

~

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA==~~==========~===~

Uzgojna-selekcijska kontrola u govedarstvu i proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2008. godini Udio EU kvalitete u ukupnom mlijeku po županijama iznosi u prosjeku72, 1%. U 2008. godini registriranasu 27 452 isporučitelja kravljegmlijekamljekarama,a taj se broj u odnosu na 2007. godinu smanjioza 14,11% Uzgojno-selekcijski pokazatelji pod selekcijskim obuhvatom iznosi U pasminskoj strukturi krava 76 370 grla na obiteljskim farmama i rema podacima Hrvatske pod selekcijskim obuhvatom 9265 na velikim farmama, ili ukupno poljoprivredne agencije simentalska pasmina zastupljena je 85 635grla. (bivšeg HSC-a), ukupan sa 69,38%, holstein sa 25,89%, smeđa Laktacijska proizvodnja mlibroj krava svih pasmina u sa 3,24% i ostale pasmine sa 1,53%. jeka (metoda AT4 + BT4) krava pod 2008. godini iznosio je 226 000 grla.

Veličina stada po uzgajatelju selekcijskim obuhvatom na obiteljU odnosu na 2007. godinu ukupan kreće se: 1-2 krave 21,52%, 3 krave skim gospodarstvima kod simentalbroj krava smanjio se za 8671 grlo ili 13,01%, 4 krave 13,32 %, 5 krava ske pasmine iznosila je 4559 kg 3,70%. Kod holstein pasmine bilježi 11, 19%, 6-10 krava 22,44%, 11-15 mlijeka sa 187 kg ili 4, 11% masti i se rast od 3343 grla, odnosno 7,0%. krava 8,90%, a 16 i više krava drži 152 kg proteina ili 3,34%. Kod Ukupan broj krava pod selekcijskim 9,62% uzgajivača. Najviše je krava holstein pasmine 5901 kg mlijeka sa obuhvatom iznosi 184 692, dok je pod kontrolom mliječnosti i najveći 242 kg ili 4,11% masti i 193 kg pod kontrolom mliječnosti 120 001 je broj uzgajivača u odnosu na proteina ili 3,27%, kod smeđe krava ili 65% a pod kontrolom veličinu s više od 20 grla u pasmine 5373 kg mlijeka 218 kg rasploda 64 691 krava ili 35%.

Bjelovarsko-bilogorskoj, slijede masti ili 4,07% i 183 kg proteina ili U odnosu na vlasništvo na OPG- Koprivničko-križevačka, Osječko­ 3,40%. Prosjek za sve tri pasmine ovima, kod 22 873 uzgajivača pod baranjska, Zagrebačka, Sisačko­ iznosi 4916 kg mlijeka, 202 kg ili selekcijskim obuhvatom je 172 516 moslavačka i Vukovarsko-srijemska 4, 11% masti i 163 kg proteina ili krava a kod pravnih osoba na 23 županija.

3,32%. velike farme 12 176 grla. Na OPGProsječna veličina stada pod Na velikim farmama s holstein ovima pod kontrolom mliječnosti kontrolom mliječnosti kod simen- pasminom proizvedeno je 7810 kg (metoda A 72 635 + metoda BT talske pasmine iznosi 6,54 krave, mlijeka po kravi, 307 kg masti ili 35 190 krava) nalazi se 107 825 kra- kod holstein pasmine 17,21 krava, a 3,94% i proteina 255 kg i 3,26%. va, a pod kontrolom rasploda 64 691 na velikim farmama 505 krava. Prosječna proizvodnja mlijeka krava ili ukupno 172 516 krava.

Uzgajivača koji drže više od 20 krava holstein pasmine na obiteljskim i Od ukupnog broja krava njih sada su 1372 s ukupno 48 528 krava velikim farmama iznosi 6405 kg sa 47 814 ili 21, 16%holsteinje pasmine, ili u prosjeku po uzgajatelju 35,37 259 kg ili 4,05% masti i proteina 209 od čega se na obiteljskim farmama krava. kg sa 3,27%. U prosjeku za sve nalazi 36 187 grla (2126 uzgajivača) Brojno stanje ženskoga ras- pasmine i sva gospodarstva proa na velikim farmama 11 627 krava. plodnog podmlatka koji se nalazi izvodnja iznosi 5164 kg mlijeka sa Piše: Joslp Haluška, dipl. ing.

P

52

M(iekarski Hst 09/2009.

SELEKCI.JA 4,09% mliječne masti ili 211 kg masti i proteina 171 kg ili 3,32%. Ovi podaci odnose se na 75493 zaključene laktacije.

Po skupinama proizvodnje mlijeka kod simentalske pasmine 36,90% krava nalazi se u razredu s proizvodnjom do 4000 kg mlijeka godišnje, sa 4000-6000 kg nalazi se 50,5%, a s više od 6000 kg mlijeka 12, 1% krava. Kod holstein pasmine krava 46,2% nalazi se u skupini do 6000 kg mlijeka, 34,80% u skupini sa 6000-8000 kg, sa 8000- 1O 000 kg 14,8%,asvišeod 10000kg3,9%.

Kod 15 najboljih prvotelki simentalske pasmine domaćeg uzgoja ostvarena je najveća proizvodnja mlijeka po visini od 6750 kg do 8564 kg, a kod 15 najboljih krava iste pasmine ostvarena je proizvodnja između 8366 kg do 1O 184 kg. Kod holstein pasmine proizvodnja mlijeka kod 15 najboljih prvotelki kretala se od 8915 kg do 11 356 kg, a kod 15 najboljih starijih krava od 11 046 kg do 13 091 kg.

Prosječna dob svih pasmina krava iznosi 4 godine i 4 mjeseca.

Dob krava simentalske pasmine iznosi 4 godine i 7 mjeseci a dob krava holstein pasmine 3 godine i 9 mjeseci.

Trajanje setvisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je 123 dana, kod holstein pasmine 169, a kod smeđe 152 dana.

Broj bikovskih majki simentalske pasmine koje su u prosjeku u 305 dana dale 7383 kg mlijeka u 2007. godini iznosio je 127, a broj bikovskih majki holstein pasmine iznosio je 27 grla koje su u 305 dana u prosjeku dale 1O983 kg mlijeka.

Broj živih bikova za proizvodnju sperme iznosi ukupno 93 bika, od toga 77 bikova simentalske a 16 holstein pasmine. Više od 50 posto bikova testirana je na mlijeko

Mije/carski/i,st 09/2009.

i meso. Rasplodni bikovi smješteni su u četiri c~ntra. Centar Zagreb Križevci ima 23 bika simentalske pasmine i 8 bikova holstein pasmine, ili ukupno 31 bika. Centar Osijek ima 19 bikova, 13 bikova simentalske i 6 holstein pasmine, Centar Slavonski Brod 8 simentalskih i jednog bika holstein pasmine, a Centar Varaždin 32 bika simentalske i jednog bika holstein pasmine.

U prirodnom pripustu nalaze se 152 pedigrirana bika i ukupno je 245 bikova. Svake godine značajna količina sjemena najboljih bikova uveze se iz drugih zemalja.

U 2008. godini ocijenjene su 16584 simentalske prvotelke na vanjštinu na 20 svojstava. To su kćeri 17 bikova prosječno stare 29,55 mjeseca.

Ocijenjena je vanjština 1256 prvotelki holsten pasmine za 17 svojstava, kćeri 18 bikova prosječne starosti 30,4 mjeseca.

Isporučena količina mlijeka u 2008. godini mljekarama iznosila je 657 753 865 litara koju su isporučila 27 452 obiteljska gospodarstva s prosječnom isporukom po isporučitelju 23 960 litara. Smanjenje otkupljene količine mlijeka u odnosu na 2007. godinu iznosi 2,3%. Najveće

I REPRODUKCIJA

količine

isporučila je županija, druga je Bjelovarsko-bilogorska, a slijede Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka. Ovih pet županija isporučilo je ukupno 64, 10% ukupne isporučene količine mlijeka.

Osječka-baranjska županija najveća je po isporučenoj količini mlijeka i bilježi najveći porast isporuke mlijeka - 8,7% u odnosu na 2007. godinu. U Osječka-baranjskoj županiji u proizvodnju mlijeka uglavnom su uključene velike farme, kao i u Vukovarska-srijemskoj. U ove dvije županije i dalje raste broj krava i proizvodnja mlijeka, kao i isporučena količina mlijeka mljekarama.

U 2008. godini zabilježena je 40 mljekara koje se bave otkupom i preradom mlijeka. Najveći udio u ukupnoj otkupljenoj količini mlijeka ima Dukat sa 40,05% te Vindija sa 26, 10%.Najveći proizvođači mlijeka u RH velike su i industrijske farme s između 650 i 1000, a neke i s više od 1000 krava. U prvom redu to su farme PZ Osatine iz Semeljaca - Slatine lvankovo i farma Tomašanci, zatim pet farmi PIK-a Belja, farma Krndija, farma Jakobovac Vupik-a Vukovar i farma Vigens kod Zadra. ■

mlijeka

Osječka-baranjska

Stočarske izložbe u 2009. godini ·-

Datum

Dan

Mjesto

Opis

Gudovac

Stočarska izložba - aukcijska prodaja junica, kup mladih uzgaiivača

Brinje

Govedarska izložba, kupmladih uzgajivača Like

19.rujna 2009.

subota

Alilovci

Stočarska izložba

20.rujna 2009.

nedjelja

Drenovci

Stočarska izložba

11.listopada 2009. nedjelja

Bizovac

Stočarska izložba

18.listopada 2009. nedjelja

I

11.-13.rujna 2009. pet./ned.

53

Edukacija proizvođača kao način • • sustavnog potpomaganJa ra.zvo1u kozarske proizvodnje - moguća primjena irskog modela u nas Kad se u Irskoj preporučuje zasnivanje kozarske farme, prije toga se za investitore traže profitabilni načini dugoročnog plasiranja mlijeka, jer i u sređenim gospodarskim prilikama kakve su u EU nema jamstva da će se otkupljivati sve količine svakakvog mlijeka Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić

I

ntenzivna proizvodnja kozjeg mlijeka već dulje nadmašuje tradicionalne okvire proizvodnje unutar obiteljskoga gospodarstva za vlastite potrebe i tek manjim dijelom za dodatni dohodak, posebno u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. Tako su se u Irskoj,

.54

koja je usporediva s nama prema maloj populaciji farmera (samo 200) koji posjeduju koze i njihovim stadima veličine od 1O do 750 grla, zbog planiranog povećanja proizvodnje kozjeg mlijeka i velikog utjecaja uvoza iz Australije i Novog Zelanda na cijene, odlučili povećati konkurentnost vlastite proizvodnje kreditiranjem razvoja. Kreditiranje

je uvjetovano prethodnom edukacijom kako bi program razvoja bio što ~igurniji i efikasniji.

U Irskoj kao i u cijeloj EU proizvodnja kozjeg mlijeka u porastu je zbog rastuće potražnje koja je određena povećanjem znanja potrošača o važnosti i korisnosti kozjeg mlijeka u prehrani. Tako oko 470 tisuća stanovnika, od čega je više od

Mljekarski list 09/2009.

EKONOMIKA 20% djece, ima astmu a kozje mlijeko je vrlo dobro za takvu djecu, kao i onu koja ne podnosi mast iz kravljeg mlijeka.

Posebno se vodi računa o nabavljanju kvalitetnih i zdravih koza iz isto takvih stada. Ne preporučuje se nabavka koza iz više različitih stada, jer to uzrokuje dodatni stres i smanjuje njihov proizvodni potencijal. Preporučuje se nabavka grla u dobi od 5 do 9 mjeseci. Promjena vlasnika vrlo je stresna za koze, koje su vrlo prijateljske, radoznale i blagonaklone životinje naviknule na svoje gospodare. Dobar izbor grla i izbjegavanje suvišnog stresa u prevoženju te smještaju koza u novom prostoru omogućit će brže uvođenje stada u punu proizvodnju, koja se okvirno kreće oko količine od 1000 litara mlijeka u 300 dana laktacije. Kako su koze posebno čiste životinje, ne predviđaju se nikakvi problemi proizvodnje visoko kvalitenog mlijeka prema zahtjevima EUstandarda.

Sustavna edukacija i ekonomika proizvodnje Proizvodnja kozjeg mlijeka je sezonska, a otkupljivači zahtijevaju isporuku tijekom cijele godine.

Tako se događa da proizvođačima u ljetnim mjesecima plaćaju samo 0,48 € (oko 3,50 kn) po litri mlijeka, dok u razdoblju od početka listopada do kraja ožujka, kad se kozje mlijeko u Irsku mora uvoziti iz Nizozemske, cijena bude oko 0,69 € (oko 5,00 kn).

Kako je zahtjev otkupljivača za otkupom samo svježeg mlijeka visoke kakvoće a ne smrznutog mlijeka, koriste se tehnološki načini izbjegavanja sezonske proizvodnje u stadu. Isto tako, mlijeko se odmah nakon mužnje rashlađuje.

Potencijalni investitori - farmeri obučavaju se u 25-satnim treninzima svake godine u odgovarajućim stručnim centrima. Koristi se mo-

Mljekarski list 09/2009.

gućnost da dio svoje edukacije provedu na postojećim komercijalnim farmama kako bi stekli praksu u području uzgoja i proizvodnje.

Kozari koji uspješno završe 20 sati tečaja mogu se natjecati za financiranje dogradnje postojećih objekata i podizanje novih građe­ vina za smještaj koza, te stočne hrane i zbrinjavanje otpada. Oko 40% kredita može se potrošiti na muznu opremu i objekte i opremu za hlađenje i čuvanje mlijeka.

Zanimljivo, za kvalificiranje u ovakve povoljne programe kreditiranja, u okviru farme dvije trećine dohotka mora se ostvarivati od poljoprivrede. Muzilište i muzna oprema postavljaju se tako da je moguće musti oko 80 koza na sat s jednim radnikom.

PROIZVODNJE

eura prihoda, a troškovi obnove stada, odnosno uzgoja rasplodne jarice su 32 eura. Tako su čisti prihodi od 456 do 578 eura po kozi.

Promjenjivi ili varijabilni troškovi su od 235 do 264 eura, pa je doprinos pokrića ili financijski rezultat od 221 do 314 eura po kozi.

Fiksni ili stalni troškovi (amortizacija, održavanje) su od 65 eura za niži prosjek proizvodnje mlijeka, do

Tablica 1: Pregledulaganjau zasnivanjesuvremenefarme Koze 180 €/grlo Jarci 200 €/grlo lzmuzište i oprema Oprema za hlađenje mlijeka Adaptaciia obiekata

Iznos€ 18.000 600 14.000 10.000 20.000

Ukupno ulaaania

62.600

Tablica2: Proračun prihoda,doprinosa17okrića i netodobiti Proizvodnja mlijeka Mlijeko (0,61 €/L) Minus troškovi obnove stada Čisti Prihod

800 488 -32

Viša oroizvodnia 1000 610 -32

456

578

Promjenjivi troškovi proizvodnje

235

264

Hrana - koncentrirana Voluminozna krma Paša Veterinarski troškovi Ostali troškovi

100 60 15 25 35

132 60 15 25 32

Doprinos pokrića Stalni troškovi po kozi Dohodak

221

314

Prosjek

Troškovi ulaganja su različiti, ovisno o visini adaptacije postojećih objekata i njihova opremanja.

Prosječno se za zasnivanje farme sa 100 koza računa s ulaganjima od 62.600 eura ili 626 eura po kozi.

Od mlijeka se po grlu za muznost od 800 i 1000 litara dobije od 488 do 610

65

63

156

251

Tablica3: Domaći primjerprihoda,doprinosa pokrića i dobitipo grlu* Proizvodnia mliieka Oois Prihodi od mlijeka Prihodi ukupno Troškovi materijala i energije Troškovi tuđeg rada Troškovi vlastitog rada Neizravni troškovi Ukupni troškovi Troškovi - dodatni prihodi Doprinos pokrića Dohodak Dobitak

600 kn 2.400 2.963 1.676 130 405 362 2.573 2.009 1.157 796 391

litara Eura 331 409 231 18 56 50 355 277 160 110 54

• na farmi sa 120 koza

.5.5

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

63 za proizvodnju od 1000 litara po kozi. Dohodakje tako od 156 do 251 eura po kozi.

Prosječna prodajna cijena mlijeka od 0,61 eura po litri temelji se na izravnoj prodaji svježeg mlijeka otkupljivaču - prerađivačkoj industriji, bez dodatnog ambalažiranja, pasterizacije i ostalih tržnih troškova. Viša se cijena može postići izravnom prodajom trgovačkim centrima, ali proizvođač· mora dodatno uložiti u troškove prerađi­ vanja a mora i jamčiti stalnost isporuke mlijeka tijekom godine. Za ulazak u takvo poslovanje potrebno je detaljno proučiti tržište, jer ono ni u Irskoj nije dovoljno organizirano.

Grafikon1: Usporedbaekonomskihvriiednostiu Hrvatskoji Irskoj(pokozi)

i. '

poljoprivrede povoljnijim kreditnim uvjetima i povratom kapitalnih ulaganja, to su više rasli troškovi ulaganja po jednom grlu. Nešto bi porasli troškovi "papirologije", nešto građevni materijal pa oprema, i malo po malo "nazidalo" bi se troškova više nego dvostruko u odnosu na normative predviđene Operativnim programom. Ulagaču bi se činilo da je na gotovo istom, početnom saldu ulaganja, jer je

'

U na_ši~ primj~rima, ~a prosJecnu pro1zvodnJu : od oko 600 litara mlijeka po kozi ostvaren je prihod od proizvodnje mlijeka od 331 eura. Prodajna cijena mlijeka u nas je niža 0,06 eura, ali je zbog niže muznosti razlika u prihodima 157 € po kozi u korist irskog primjera.

Značajno su manje razlike u visini troškova proizvodnje, a u konačnici se po kozi u nas ostvaruje za 50-ak eura manji doprinos pokrića i dohodak po grlu.

Razvojni programi Kod nas se kod dosadašnjih operativnih programa (govedarstvo, svinjogojstvo) također proraču­ navala tehnološka opravdanost ulaganja i utroška rada i materijala u proizvodnji, kako bi ona bila konkurentna suvremenim mjerilima ali i isplativa ulagaču. Nažalost, zagovarajući slobodu tržišta dolazili smo u situaciju da bi nakon nekog vremena ulaganja značajno porasla, premda za to nije bilo neke stvarne potrebe, s obzirom na to da su na EU tržištu cijene ostale iste ili su se neznatno mijenjale. U pravilu, što je više država potpomagala razvoj

56

600 -----500 +----

488

-------------------,

-~ 400 :i

w 300 :i

U)

0

.§ 200 100

o Prihodi od mlijeka

Promjenjivi troškovi

l

Fiksni troškovi

Doprinos

Dohodak

pokrića

■ RH 600 ■ Irska 800

razlika ionako plaćena povoljnijim kamatnom stopom na kredit i povratom kapitalnih ulaganja. S financijske strane, za ulagača to može biti tako, ali državni poticaj u obliku povlaštene kamate i povrata ulaganja zamišljen je da pomogne proizvođaču, smanji rizik njegova ulaganja i učini ga što prije konkurentnim, a ne da popravlja dohodak i osigurava profit dobavljačima i projektantima.

Grafikon2: Usporedbaulagan;ai otplaćenog iznosakreditaza farmu sa 100 i 200 koza 1.600,000

1.400.000

1.200.000 1.000.000 800,000 -

79MOO

600,000 400.000 200,000

o l00koza ■ Visina investicije ■ lJkupnovraćeno kreditom

Mg'ekar.ski list 09/2009,

EKONOMIKA Nažalost, negativna strana ovakvog promišljanja ogleda se već u prvim godinama vraćanja kredita, kad se nerijetka poseže za zahtjevima reprograma kredita, što je najčešće tek odgoda neupitnoga financijskog sloma a ne stvarna pomoć za restrukturiranje i unaprjeđenje proizvodnje da bi se investicija uspješno dovela do povrata kredita i ulaganja.

Kad se proračunavaju ekonomske pretpostavke uspješnog poslovanja nekog modela u operativnom programu, vodi se računa o mjerilima suvremene tehnologije. To znači da se proračunavaju utrošci hrane i drugog materijala prema istim takvima u razvijenu svijetu. U našem slučaju najčešće se ugledamo na europske primjere. Isto je i s normativima rada te proizvodnjom mlijeka i jaradi Uarećeg mesa) po grlu. Tako se uspješna investicija u kozarstvu ne može ostvariti ako je prosječna proizvodnja od 400 do 500 kg mlijeka po kozi, što je možda dovoljno u tradicionalnom uzgoju.

Nova investicija mora se opravdati u razdoblju otplate kredita i stvoriti akumulaciju za obnovu kapaciteta što je važno, bez uzimanja novog kredita. Kredit, ma koliko bio povoljan u pravilu znači da morate platiti cijenu posuđenog novca, tako da na kraju vaša kupnja košta 30 40% više od tržne cijene objekta, strojeva i opreme te grla koje kupujete.

Prema podacima u grafikonu 1, vidljivo je da za farme sa 100 i 200 koza otplata kredita na rok od 1O godina za cjelokupna ulaganja znači oko 40%veći iznos. U grafikonu 2 vidljivo je kako troškovi otplate kredita čine oko 10% troškova proizvodnje. Zato ciljana proizvodnja investicijskog projekta u kozarstvu mora biti 700, 800, pa i više kg mlijeka po muzenom grlu.

U investiciju se i ide zato da se povećaju konkurentnost i gospodar-

Mljek.arskilist 09/2009.

PROIZVODNJE

Grafikon 3: Struktura troškovaproizvodnjeza farme sa 100 i 200 koza 250.000

200.000

I

I

150.000

94,440

100.000

50.000

o materijal

usi uge rada i veterinara ■ 100 koza

amortizacija

anuitet za kredit

■ 200 koza

odbija pomisao na "papirologiju" dobivanja kredita i to smatraju nepremostivom preprekom za realizaciju svoga ulaganja. Nerijetko im se nudi "dobronamjerna" pomoć koja ih dodatno košta i opet odbija Tehnološki moguću pro- od korištenja povlaštenih kreditnih linija. izvodnju veću od 800 kg U većini slučajeva naši proizvomlijeka po kozi nije moguće osđači u svojim ulaganjima ne vode tvariti bez ulaganja u suvremene računa o svemu navedenom, što opremu i grla. Isto tako, 'objekte, ' predstavlja tek osnovicu za planinije ju moguće ostvariti bez dobranje investicije. U planiranju inverog menadžmenta. Potrebno je sticije treba predvidjeti sve tehnoovladati svim vještinama i tehniloške i ekonomske rizike buduće kama držanja koza. proizvodnje, a sa svoje strane proOsnovicu cijene koštanja mli- izvođač mora biti siguran da organijeka i mesa čine troškovi hranidbe, zacijski može realizirati ciljanu pa treba vrlo dobro poznavati proizvodnju mlijeka i mesa po kontehnologiju suvremene proizvodnje kurentnoj cijeni. Jedan od načina hrane. Dodatni dohodak u kozar- kako riješiti problem slabog odziva i stvu postiže se preradom kozjeg realizacije operativnog programa mlijeka. Suvremeni zahtjevi pro- (kako pokazuje primjer smanjene izvodnje prerađevina za tržište realizacije programa razvoja gotakođer traže više standarde i povedarstva), kao i financijskih proznavanje postupaka prerade i pri- blema ostvarenih investicija, sipreme takvih proizvoda za tržište. gurno je sustavno obrazovanje Na kraju, važno je reći da svaki proizvođača. proizvođač danas mora u određenoj Sustavna edukacija uzgajivača kao mjeri poznavati tehnike i alate nužnost unaprjeđenja proizvodnje određivanja svoga gospodarskog i realizacije investicijskog projekta položaja prije i nakon ulaska u inveProšlo je vrijeme kad su samo sticiju. Isto tako, većinu proizvođača profesori na fakultetima morali ski učinci proizvodnje. To znači da se po proizvodnom grlu (kozi) i jedinici ulaganja (kuni) ostvaruje veći dohodak u odnosu na prethodno poslovanje, a koji će biti na razini konkurentnosti u našem okruženju.

57

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

stalno učiti zajedno sa svojim ruralnog razvoja i operativnih studentima. Danas ni stručnjaci, ni programa razvoja poljoprivrede. proizvođači ne mogu stati sa svojim ' Za kozarsku proizvodobrazovanjem u jednom trenutku i : ' : nju jaradi te mlijeka i reći - to je to, dosta za ono čime se : sira na gospodarstvima u ruralnamjeravam baviti. Cjeloživotno : nom je prostoru predviđena obrazovanje jednostavno je svima : izravna prodaja i/ili marketinško nužno želimo li održati korak s · oblikovanje proizvoda za nastup konkurencijom. : na tržištu, pa bi korisnike trebalo Program edukacije ne treba biti : educirati iz područja marketinsuviše složen. Uzgajivačima treba pružiti dovoljno znanja i vještina da . ških aktivnosti te stvaranja tržne marke proizvoda u području ostvare ciljanu proizvodnju, mogući poljoprivrednih proizvoda i dodatni dohodak preradom osnovposebno u ruralnom prostoru. nog proizvoda, te da upravljaju financijskom stranom poslovanja Neka preporučena tematska svoga projekta. područja stručnih predavanja i Jedan takav projekt stručnim praktičnih vježbi: predavanjima iz područja tehno• Čimbenici razvoja kozarske prologije i ekonomike proizvodnje te izvodnje u Republici Hrvatskoj, marketinških aktivnosti polaznike • Proizvodni sustavi u kozarskoj bi educirao u cilju povećanja proizvodnji, konkurentnosti, tako što bi stvorili • Povećanje i osuvremenjivanje pretpostavke efikasnijeg poslovanja proizvodnje na postojećim fari korištenja programa ruralnog mama koza, razvoja i operativnih programa • Izgradnja novih kozarskih farmi, razvoja poljoprivrede u području • Uloga stručnih službi u razvoju kozarstva. Poljoprivrednici bi bili kozarstva, uključeni u program tehnološke • Mjere državne potpore razvoju edukacije prema dosadašnjoj prokozarstva, izvodnji i afinitetima (proizvodnja • Povezivanje uzgajivača u udruge i mlijeka, mesa i prerađevina). Svi bi zadruge, bili upoznati s programima ruralnog • Proizvodnja kozjeg mesa i mlirazvoja i operativnim programima jeka u malim i velikim proizvodrazvoja poljoprivrede, postupkom nim sustavima, pripreme za apliciranje i prijavu na • Razvojni programi i korištenje EU natječaje prema ovim programima, fondova za razvoj kozarstva, te učinkovitom realizacijom pro• Odabir sustava uzgoja i njegova jekata u okviru navedenih prograuloga u količini i kvaliteti proma. izvoda, Za svako od područja stručnjaci s odgovarajućih institucija proveli bi • Odabir proizvodnog cilja farme, predavanja s ciljem unaprjeđivanja • Čimbenici proizvodnosti mesa mlijeka, organizacije i tehnologije proizvodnje s konkretnim mjerama i zahvati- • Reprodukcija koza u proizvodnji mesa i mlijeka, ma kako bi bila konkurentna u sadašnjim i očekivanim uvjetima opera- • Objekti i smještaj koza, tivnog programa razvoja. Na isti • Hranidba koza po fazama proizvodnje, način provela bi se i stručna predavanja o tržnom poslovanju, poslov- • Selekcija koza, nom planiranju ali i izradi i prezen• Kvaliteta mlijeka i mužnja, taciji poslovnih planova, kao osnovi- • Tehnički zahtjevi i registracija ce za uspješno korištenje programa objekta za proizvodnju sira,

58

• Osnove tehnologije proizvodnje sira i oprema u sirarstvu, • Specijalno sirarstvo i deklariranje sira, • Menadžment poslovnih sustava u kozarstvu, • Planiranje, financiranje i analiza poslovanja u kozarstvu, • Investicije i investicijski projekti u kozarstvu, • Iskorištenje kapaciteta i poslovni rezultat, • Izrada biznis plana u kozarstvu (proizvodnja mesa, mlijeka i prerađevina),

• Prijava projekata i izrada osnovne projektne dokumentacije za investicije u kozarstvu i preradi mlijeka.

Očekivani rezultati provedbe programa edukacije Provedbom programa očekuje se da polaznici ovladaju znanjem i vještinama proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda u ruralnom prostoru sukladno mjerilima suvremene tehnologije te specifičnostima našeg podneblja i kulture.

Ovladat će vještinama aplikacije i ocjene učinkovitosti poslovanja prema programima ruralnog razvoja i operativnim programima razvoja poljoprivrede, postupku pripreme za apliciranje i prijavu na natječaje prema ovim programima, te učinkovitu realizaciju projekata u okviru navedenih programa.

Sve navedeno trebalo bi pridonijeti učinkovitijem korištenju programa ruralnog razvoja i razvoja poljoprivrede te povećanju konkurentnosti u kozarstvu, posebno na ruralnom području naše države, kako bi Operativni program razvoja kozarstva bio što učinkovitiji. Osim što moramo osigurati dobru proizvodnu bilancu u proizvodnji kozjeg mesa i mlijeka, nužno moramo osigurati i ostanak i egzistenciju uzgajivača na našem ruralnom prostoru. ■

M(jekm-ski hst 09/2009.

;-,.,;, 'Y/,,·

::,-r;

~.,..,

~

~,,--

..,,.,

~ \

-.:w-, ..,Y,-,r,

-J'h

.'#/1

-'/4-;..

'•

~,,..-~r,,--,

,,w,-,.. ~.-m---

~f,)7f"

_._,

~/

-t,,-7.;!.•

..

..,,..,......

._,..,,..

.

X!EZELIV/SE LJAW4T/ MLUEKO POTAKO MSKIM OTKt!PMM {/J[tlAMA !

Mljekarskili..st09/2009.

59

LJEKOVITO BILJE~=====================~

MJEHURICA

Mjehuricaraste kao samoniklaili ukrasna

biljka koja potkraj • otrovni lampioni,jestive bobe ljeta privlači pažnju -

Marija Kranjčević, dipl. ing.

crvenonarančastim,

Mjehurica, pluskavac, ljoskavac treba paziti da ne dođu u dodir s mjehurastim ili pogančeva trava samo su neki od mjehurastim ovojem koji je veoma narodnih naziva za biljku Physalis otrovan i sadržava gorki glikozid lampionimaunutar alkekengi L. Botanički naziv dolazi fizalin. I nezreli plodovi blago su od grčke riječi physao, što znači otrovni. kojih se nalaze Bobe, pažljivo odvojene od napuhnut, a vezano je uz mjehurasti izgled ovojnice. Biljka potječe iz mjehuraste ovojnice, mogu se i suokrugli,jestivii Japana gdje je nekada smatrana šiti, pri čemu se smežuraju ali ljekovitiplodovi svetom biljkom pa je sađena ispred moraju zadržati prirodnu boju.

Prema podacima iz literature, čaj se svetišta kao putokaz bogovima.

Pripada porodici pomoćnica u koju priprema od 20 grase ubrajaju i krumpir, rajčica i ma suhih boba koje patlidžan. Stabljika je visoka 30-60 se preliju s pola litre cm i na njoj se nalaze 5-7 cm dugi hladne vode, zajajasti listovi pilastog vrha, po rubu griju do vrenja, nejednoliko plitko urezani. Zvona- maknu s vatre, posti, zelenkastobijeli cvjetovi, slični klope i procijede krumpirovim, razvijaju se pojedina- nakon 10 minuta.

Pije se tijekom dana čno na povijenim peteljkama. u gutljajima, naj~ Plodovi su sjajne i sočne bobe dulje 7 dana. Pri~ veličine trešnje s mnogo bjelkastih pravci od boba mje7 sjemenki. Smješteni su u maloj hurice potiču izluči­ zelenkastoj čaški koja ubrzo naraste vanje viška vode iz \.. ) i potpuno omota plod. Unutar organizma, pospje.._, mjehuraste ovojnice bobe dozriješuju rad bubrega i \.,) vaju sve do početka jeseni i postaju izlučivanje mokrajarko crvene, a mjehurasta ovojnica će, koriste se kod narančastocrvene boje. Ovojnica s ,....., vremenom propada i od nje ostaje kamenaca u bubregu, pomažu kod resamo mrežica tankih niti.

Biljka raste samonikla po ume, uloga (gihta) i pospj epoljima i vinogradima, uz putove, artritisa, 1~ plotove i rubove šuma. Najčešće se šuju znojenje i smabere u dekorativne svrhe, osobito za njuju povišenu tje1\ suhe aranžmane, a samo poneki ju lesnu temperaturu, \ l) koriste za pripremu pekmeza, pomažu kod klima„"L..1 kompota i ljekovitih čajeva. Da bi se kterijskih tegoba i IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA uklonio gorkast okus boba, prije začepa. Danas se ri10. 09.

20. 09.

30. 09. prerade mogu se nakratko staviti u jetko koriste jer za „ zamrzivač. Potpuno zrele bobe sve te tegobe poOSIJEK 5,15 18,09 5.27 17,49 5,39 17,31 '""'\ mogu se jesti i sirove.ali ne više od stoje puno sigur\.. J 20 dnevno, obično pomiješanih s nije i istraženije ZAGREB 5,25 18,21 5,37 18,01 5,50 17.42 malo meda ili pekmeza. Pritom biljke. ■

Z'

---i

i--, ~

60 ~---:---------------J1ljekarski list 09/2009.

VAŠ LIJEČNIK

SEKS NE STARI -

Dr. Ivo Belan

Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost nije više potrebna pa ni moguća i za muškarce i za žene, kao navodno, te stvari ne dolikuju starijim osobama, nisu etične i normalne za tu dob, ukratko - treba prekinuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja.

Ako ste i vi jedna od takvih osoba, ako ste odustali od seksualnog života, budite sigurni da ste na krivom putu. Uostalom, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima možete još uvijek uživati. Američko vijeće za seksualni odgoj, kao i Nacionalni institut za proučavanje starenja, smatraju da većina ljudi uživa u seksu tijekom cijelog života. Iznimke su osobe s fizičkom invalidnošću, dakako, ali i oni koji smatraju da ne smiju (ili ne mogu) i oni koji nemaju partnera.

Suvremeni seksolozi i gerontolozi dokazuju da je seksualni život u "trećoj dobi" prirodan, normalan i moguć. Liječnici i socijalni radnici izjavljuju kako im stariji pacijenti, i to s nekakvim stidom, otkrivaju da osjećaju seksualne potrebe ali da ih

smatraju neprirodnima i izopače­ nima. Zaista, zašto bi 68-godišnji muškarac za seks bio smatran "otpisanim fosilom"?

Skupina kalifornijskih urologa ustanovila je da je među ljudima starijima od 70 godina svaki treći sposoban za potpun seksualni život.

Unutar skupine žena između 55 i 65 godina njih više od 20 posto izjavilo je da su za seks zainteresirane više nego kad su bile mlađe. Američki znanstvenici dr. Kinsey, dr. Masters i dr.Johnson svojim su istraživanjima utvrdili kako je kod muškaraca i žena dobre zdravstvene kondicije fiziološki moguć zadovoljavajući spolni život do osamdesete godine pa i u kasnijoj dobi.

Zajednički život i uzajamna ljubav mogu podržati i fizičku želju Međutim, iako seksualna sposobnost, kao što vidimo, traje dugo, neke se funkcionalne promjene obično ipak događaju u starijoj dobi i to treba znati. Na primjer, stariji muškarci i žene sporije reagiraju i potrebno imje više stimulacije nego prije, ali im to nimalo ne umanjuje

agrometeorologija

Mr. se. Dražen

"Zagreb, 32,4°C" Kakve li nepravde, sad kad je jabukama i grožđu upravo sijanje Sunca najpotrebnije, njega je iz dana u dan sve manje.

Iz tablice izlaska i zalaska Sunca na prethodnoj stranici zaključujemo kako su dani ovog mjeseca vrlo kratki. No, ukoliko se prisjetimo da je i zadržavanje magle tijekom jutarnjih sati vrlo dugo, sijanja Sunca zna biti vrlo kratko.

Ovog mjeseca pojava kiše može biti vrlo česta. Tuga na licu voćara i vinogradara, a i stočara koji su obavili kosidbu, postaje sve veća.

No, ne treba unaprijed tugovati.

Ovog mjeseca ipak još ima "vrućih" dana, tj. dana s maksimalnom temperaturom zraka višom od 30 °C. Prosječno su u Osijeku tijekom rujna dva vruća dana. No, događa se da ih bude i više. Primjerice, 1987.

-,

Posveje p9grešno -~ mišljenje, zapravo

~

zabluda, da čovjek ~ kojije prešao 1...) šezdesetugodinu nema više što tražitiu ,-, seksu zadovoljstvo pri odnosu. Dr. Masters i dr. Johnson tvrde da stariji parovi "mogu i trebaju produžiti s normalnim odnosima do neodređene granice". Čak i ako je potpuni spolni odnos nemoguć, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode (dodirima, različitim nadražajima). Potreba za senzualnošću, tjelesnim kontaktom, toplinom, ljubavlju i privrženošću traje, dakle, tijekom cijelog života.

Potpuno gašenje seksualnih aktivnosti u starijoj dobi može uzrokovati fizičku i psihičku tromost, bezvoljnost, potištenost i osjećaj potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu izazvati razne bolesti i skratiti životni vijek. ■

Kaučić, agrometeorolog godine bilo ih je 11. Maksimalna je temperatura zraka narasla 15. rujna 1950. godine u Zagrebu do 32,4 °C, a u Osijeku i do 34,5 °C. Spomenute su temperature zraka posljedica atmosferskih struja koje u naše krajeve ovog mjeseca dovlače topli zrak iz suptropskog područja.

I tako u nadi da će nad naše krajeve uskoro doći atmosferske struje s toplim zrakom, veselimo se prvom jesenskom mjesecu. Uživajmo u plodovima našeg truda zaboravljajući ružno, a pamteći samo ono lijepo od vremena proteklog ljeta. ■

Mljekarski list 09/2009.

61

VAŠ LIJEČNIK V

KAKO PRESTATI PUSITI? "To je bar lako, ja sam to već učinio sto puta", kaže jedan -

Dr. Ivo Belan --------------------------------

Možda ste već više puta čvrsto odlučili poslušati liječnika i bacili kutiju cigareta u kantu za smeće.

Međutim, već sat kasnije počeli ste se osjećati mrzovoljnima, nervoznima, ruke su vam počele drhtati i jedino ste razmišljali - kako zapaliti cigaretu. Još jednom ste utvrdili da prestati pušiti nije tako jednostavno kako ste se nadali. Jedan je kazao: "Prestati pušiti? Pa bar je to lako, ja sam to učinio već sto puta."

Zašto je tako teško prestati pušiti? Kao i milijuni drugih ljudi koji puše, i vi ste postali ovisni o pušenju, odnosno o nikotinu. Svaki put kada povučete dim, u sebe uvučete i određenu dozu nikotina. A kad dim uđe u pluća, već nakon osam sekundi nikotin krvlju dospije i u mozak. Ondje uzrokuje otpuštanje jednog hormona koji čini da srce brže kuca i da se poveća krvni tlak. Neko vrijeme osjećate se smirenijima i možete se bolje koncentrirati, ali razina nikotina u krvi ubrzo pada i počinjete osjećati simptome apstinencije - napetost, razdražljivost, nervozu, nagon za sljedećom cigaretom, nemir, teškoće u koncentraciji, želju za hranom. Morate zapaliti cigaretu da ublažite nemir i uzbuđenost uzroko, vanu nedostatkom nikotina i tako ~ počinje ciklus - pušenje uzrokuje --.., nagon, nagon potiče pušenje i tako je krug zatvoren.

Nema potrebe ulaziti u sve raz""-1 loge zašto prestati pušiti, oni su već 1', svima manje više poznati. Ali jed~ nom kada je odluka donijeta, suočeni ste s drugim problemom ~ kako prestati pušiti. Postoje različiti \.. } savjeti i metode. Neki kažu da postupnim smanjivanjem broja

popušenih cigareta dnevno vjerojatAko već dulje pušite, no nećete uspjeti. Kako je sa zamjenjivanjem cigareta koje inače pušite gotovoje sigurnoda s cigaretama koje sadržavaju manje nikotina?Vjerojatno i to neće biti od vam je vaš liječnik bar koristi jer ćete gotovo sigurno početi pušiti više cigareta dnevno jedanputrekao (da biste zadovoljili potrebu za nikotinom).

"Morateprestati Može li pomoći hipnoza? Ako prije hipnotiziranja stvarno čvrsto pušiti" odlučite prestati pušiti, sugestija pomoću hipnoze može pomoći.

Pokušajte metodu Inače, hipnoza je sama po sebi bez"odobravanja" uspješna kod odvikavanja od pušeDa malo rezimiramo. Prvo loša nja. Neki savjetuju kako je najbolje vijest - ne postoji magičan način jednostavno odjednom prekinuti s prestanka pušenja. Istina, postoje uzimanjem te droge i pretrpjeti ono razna psihološka i kemijska najgore u najkraćem mogućem vre- pomoćna sredstva da se postigne menu. Zagovornici te metode kažu cilj, ali na dulju stazu svakako ćete da takve osobe nakon dva tjedna trebati najvažnije - jaku volju, i to (ako izdrže) osjećaju mnogo manji mnogo volje. Dobra vijest- taj se cilj nagon za cigaretom nego oni koji MOŽE postići i milijuni ljudi već su prestanu pušiti postupnim smanji- postigli to što vi pokušavate vanjem broja popušenih cigareta. prestati pušiti.

,......,

J)

..\..i

62 M{jekarskil~t 09/2009.

Ne postojimagičan način prestankapušenja1 ali jedno je sigurno- potrebnoje mnogovolje

VAŠ LIJEČNIK Od metoda odvikavanja od pušenja za koje sam čuo ili vidio, meni se čini najboljom ona koju promiče englesko Vijeće za zdravstvenu edukaciju. Riječ je o listi sa 21 korisnim savjetom kako prestati pušiti, svojevrsnom "odobravanju" koje pušaču pomaže u postupnom smanjivanju broja popušenih cigareta, omogućujući organizmu da se privikne na sve manju količinu nikotina. Lista se sastoji od 21 odluke. Treba početi s odlukom broj 21. Zatim, točno tjedan dana kasnije, pridodajte odluku broj 20.

Tjedan dana nakon toga pridodajte odluku broj 19 i tako redom. Strogo se pridržavajte svake odluke. Ne zaboravite - vi samo pridodajete nove odluke, a za to vrijeme prethodne ostaju na snazi. Sretno!

Lista korisnih savjeta 21. Nabavite neku popularnu medicinsku brošuru o pušenju.

20. Kad kupujete cigarete, uzmite samo jednu kutiju - nikada više.

19. Kad osjetite potrebu da zapušite

- pričekajte S minuta prije nego zapalite cigaretu.

18. U vremenu između dviju cigareta, držite kutiju tako da nije dostupna vašem pogledu.

17.Još bolje, ostavite kutiju u drugoj sobi, tako da je potrebno više napora da dođete do nje.

16. Ostavite šibice ili upaljač kod kuće. Tražite nekog drugog "vatru".

15. Prebacite se na cigarete s manjim sadržajem smole. Pokušajte one s najmanjim sadržajem.

14. Odložite cigaretu između dvaju "dimova". To pomaže da vas podsjeti da vi pušite.

13. Nemojte udisati dim preduboko.

Povlačite manje "dimove".

12. Ako vam je nestalo cigareta, nemojte moliti od drugoga, posuđivati ili se upustiti u malu krađu. Izdržite malo bez cigareta.

11. Ako vam netko ponudi cigaretu, učtivo odbijte. Držite se svojih cigareta.

1O. Za vrijeme obroka - nemojte pušiti između pojedinih dijelova tog obroka.

9. Ostavljajte duži opušak. Pokušajte ne popušiti više od pola cigarete.

8. Nemojte pušiti u prisutnosti djece.

7. Nikada nemojte pušiti izvan zatvorenog prostora. Umjesto toga pokušajte udisati čist, svjež zrak.

6. Izbacite cigaretu prije doručka i onu zadnju navečer.

S. Prije svakog obroka, podarite sebi pola sata bez cigarete. To će oživjeti vaša osjetila za okus u ustima.

4. Kad ste završili s jelom, nemojte zapaliti prije nego odete od stola.

3. Nemojte pušiti kod kuće.

2. Nemojte pušiti dok uživate u nekom piću. Izaberite ili jedno ili drugo.

1. Nemojte pušiti za vrijeme radnog vremena.

O. NEMAVIŠECIGARETA.PRESTALI STEPUŠITI! ■

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirka Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjena ponajprije budućim stočarskim stručnjacima - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave. Ovom knjigom će stočari proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz kojujevezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, !lica 31!.3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

M(jekarskiHst 09/2009.

63

,....

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

Izračun

AGENCIJE

sadržaja

bjelančevina

od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija jedne masne jedinice i jedne jedinice

izračunava i novčanu vrijednost bjelančevina.

otkupne cijene mlijeka za kolovoz

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Ukupna prosječna cijena mlijeka za kolovoz 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

2009.

1,8482 kn/kg

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masne jedinice i jedinice bjelančevina. O mliječne masti i 3,4% bjelančevina) izračunava se vrijednost

godine

Tablica1: Izračun vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i

Izračunati parametar osnovnecijenemlijeka

Postupakizračuna UPCM-0,45

vrijednost masnejedinice

vMj-

vrijednostjedinice bjelančevina

vBJ=

4,2 UPCM-0,55 3,4

vrijednost (kn) 0,198 kn

0,299 kn

UPCM = Ukupna prosječna cijenamlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina vMj = vrijednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vri/ednostproteinskejedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica2. Vrt/ednostiotkupne cijenem/1/ekaza kolovoz2009. godine bjelančevine

%

3,00

3,10

3,20

3,30

3,40

Vrijednost mliječne masti (kn)

3,60

1,6098

1,6397

1,6696

1,6995

1,7294

0,7128

....

3,70

1,6296

1,6595

1,6894

1,7193

1,7492

0,7326

"' E

3,80

1,6494

1,6793

1,7092

1,7391

1,7690

0,7524

C: >U QJ

"'

3,90

1,6692

1,6991

1,7290

1,7589

1,7888

0,7722

E

4,00

1,6890

1,7189

1,7488

1,7787

1,8086

0,7920

4,10

1,7088

1,7387

1,7686

1,7985

1,8284

0,8118

4,20

1,7286

1,7585

1,7884

1,8183

1,8482

0,8316

4,30

1,7484

1,7783

1,8082

1,8381

1,8680

0,8514

0,8970

0,9269

0,9568

0,9867

1,0166

V,

::=-

L

Vrijednost bjelančevina (kn)

Ravnatelj, mr. se. Zdravko Barać, dipl. ing. agr. (yf

Mljekarski list 09/2009.

B Odar OVI

mineralnovitaminskidodaci

BIOVlt6000

KO•OVldar

• Idealno izbalansiran odnos vitamina mikroelemenata i makroelemenata zaoptimizaciju obroka mliječnih krava.

• Sadržava niacin- zazdravo funkcioniranje jetara.

• OdnosCa i P=3: 1.

• Primjena 80- 200g pogrludnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

• Mineralno-vitaminski dodatak zauravnotežen uopskrbu kozai ovaca vitaminima i mineralima u razdoblju laktacije i suhostaja.

• Obogaćen aromom zaboljuješnost i by-pass metioninom.

• Preporučujemo svakodnevnu primjenu od20g poživotinjidnevno ili 3%u izradismjese zakozeili ovce.

BIOVltS

• Specijalan pripravak zasprečavanje acidoze - kisele indigestije buraga, spuferskim učinkom.

• Sadržava sodubikarbonu, magnezij oksidi živukulturukvasaca - zarazvoj celulitičke mikroflore buraga.

• Sadržava tvarizaapsorpciju eventualnih mikotoksina izhrane.

• Sprečava uobičajene pogreške usvakodnevnoj hranidbi kojeuzrokuju acidozu (previše žitarica uodnosu navoluminozni dioobroka, nizak sadržaj celuloze zbognedovoljnog unosa voluminozne krme,previše usitnjena voluminozna hrana- nepravilna upotreba mikser prikolice). , Osigurava stabilnost probave i imapozitivan učinak u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena 150-170 gdnevno/grlo u prvih120danalaktacije.

• Dodatak zakraveusuhostaju.

• Omogućuje pravilan razvoj ploda,lakše teljenjei optimalnu kondiciju kravaupripremi zasljedeću laktaciju • Odnos Cai P= 1,15:1.

• Preporučena doza100- 200g pokravidnevno.

BOVldar • Makropremiks zajunad,izvorsvihpotrebnih vitamina i minerala zajunadu tovu.

• Obogaćen aromom zaboljuješnost.

• Primjena u5%u izradismjese zajunad.

RUMI-LU - puter-NovoI ledlnstvenona tržištu!

Brigaza hranidbu životinja, brigaje za zdravljeljud