Mljekarski list 8-2009

ETERINA

11\.,Utr~cLus. d.o.o

u suradnji s

-

Visokovrijedanvit

... za dobru mlij~-··· za dobar rast Proizvodi; VETS· I nutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d .. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

(HMU

ISSN

SADRŽAJ

0351-9104

• GODINA

45 • KOLOVOZ

Naslovnica: 17. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

ZANIMLJIV OSTI Izazovi u poljoprivredi u idućih 50 godina __ 2 SELO I OBIČAJI Žetva i vršidba u prošlosti

BJELOVARSKI SAJAM 17. jesenski međunarodni bjelovarski sajam_32

TEHNOLOGIJA UZGOJA Napajanje goveda na pašnjaku___ Utjecaj stajskog gnoja na okoliš

9 14

IZLOŽBE Izložba paške ovce i paškog sira -Održana 14. stočarska izložba Zagrebačke županije "Vrbovec 2009."___

PROIZVODNJA KRME Pirika_____ _ _____ Spremanje silaže kukuruza

12 17

N. županijska izložba stoke "Sinj 2009."

Održana 10. stočarska izložba Međimurske županije_

VETERINARSTVO Imaju li antibiotici alternativu _

20

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Svjetska privredno-ekonomska kriza i njezin djelomičan utjecaj na poslovanje u proizvodnji mlijeka___

23

- ---

EKONOMIKA PROIZVODNJE Proizvodnja i potrošnja mliječnih proizvoda u EU i RH ___ _ __ Prag rentabilnosti kozarske proizvodnje u uvjetima korištenja Operativnog programa razvoja ____ _ ,

2009

5

27

36

42 52 56 58

VIJESTI Boškarin - od izumiranja do vrhunske 46 gastronomije SUHUH postao punopravni član __48 EHRC-a_ IZ POVIJESTI 95 godina marvogojstva općine Nova Rača ____ _

__49

OBITELJ I DOM 60, 62, 63 IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Izračun otkupne cijene mlijeka za 64 srpanj 2009. godine

.•.....•••...••...•••.........•••...••....•••..........••..•..••....•.............•.....•.••....••••...........•••..••.

IP~wam1

~~fl.i=:::::::::===::::::::::===::::::::::===::::::::::===:;;;;;;:::===::::::::::===::::::::::=:;;:::::::=~

U prošlom broju Mljekarskog lista na str. 63. u tekstu: 3. Primjer izračuna naknade razlike između otkupne i :logovorene cijene mlijeka za 1 kg mlijeka, potkrala se tehnička pogreška u matematičkom izračunu naknade ·azlike u cijeni mlijeka I. razreda (A1) i li. razreda (Ai).

U navedenom primjeru treba biti sljedeći izračun:

\, = (4,2x0,4556) + (3,4x0,06438) = 0,4102kn Iz navedenog izračuna proizlazi da je ukupna novčana vrijednost za mlijeko I. razreda 2,4072 kn (1,9970 tržna cijena) + 0,4102 (naknada razlike u cijeni)).

Za izračun naknade razlike u cijeni mlijeka li. razreda, novčana vrijednost se umanjuje za 30%, što znači: \. 2 = (0,4102 x O,70) = 0,2871 kn.

Poštovani čitatelji, ispričavamo se zbog načinjene pogreške, uz napomenu da je model postupka izračuna :ijene u potpunosti ispravan kao što je i objavljeno u Mljekarskom listu broj 7/09.

Uredništvo Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosnić. mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, Zdenka lvkić, dipl. ing .. dr. se. !van Jakopović, Janja Jozanović, dipl. oec.,

mr. se. Goran K,š, mr. se. Natalija Knežević; dr. se. Miljenko Konjačić, dr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč, Zdenka Moćnik. ing._ Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek. dipl. ing., doc. dr. se. lgor štoković, dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica Vera Volarić. dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić. dipl. ing., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

Uprava i uredništvo: Zagreb. !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599.

Žiro račun: 2360000-1101408596, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska. Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.

Izazovi u poljoprivredi u idućih 50 godina Piše: Dr. se. Darko Uher

rvatski mediji ovih dana upozoravaju na godinu 201 O. kao prijelomnu za našu zemlju. Tada će vjerojatno biti potpuno jasno kada (a možda već tada) ćemo ući u EU i kako će se to odraziti i na našu poljoprivredu. WTO navodi kao prijelomnicu godinu 2013., kada bi trebale popustiti neprobojne barijere europske poljoprivrede smanjivanjem velikih subvencija. I što nakon toga? Dojam je da pogled u zajedničku poljoprivrednu buduć­ nost budi nelagodu - što je pogled u budućnost dalji, slika djeluje manje optimistična. Prvo je pitanje što naše (europsko) društvo uopće

H

2 Mljelwrski li.st 08/2009.

očekuje

u daljoj budućnosti od poljoprivrednog sektora, proizvodnje hrane i hrane same. Može li sadašnja politika EU-a poboljšati ekonomsku, ekološku i socijalnu održivost u poljoprivredi?

okoliša. Međutim, u svijetu će biti sve manje elemenata koji će ići na ruku ovakvoj poljoprivredi.

Glavni izazov - porast stanovništva Glavni izazov jest i bit će kako prehraniti brzorastuće svjetsko : ' ' Prema anketama Europ: ske komisije, za građane stanovništvo. Posljednjih 40 godina : EU-aprioriteti Zajedničke agrarne ljudska populacija se udvostručila, politike (CAP)u budućnosti su već odnosno, uvećala se šest puta u podobro poznati - osigurati trajnu sljednjih 200 godina. Poljoprivreda zdravstvenu i ekološku ispravnost je u 20. stoljeću mogla uspješno odpoljoprivrednih proizvoda, poti- govoriti na demografsku eksploziju' cati razvoj malih i srednjih poljo- i povećanu potražnju sve većom i privrednih gospodarstava i po- učinkovitijom proizvodnjom. lakb ima različitih mišljenja što je najviše moći proizvođačima da prilagode pridonijelo velikom porastu uroda svoju proizvodnju očekivanjima osnovnih kultura tijekom prošlih pepotrošača. desetak godina, u literaturi se ipak Cilj je transparentnost, najčešće spominju tri glavna čim­ kakvoća i sigurnost proizvodnje uz benika.

Prvo je pronalazak i uporab~ brigu za dobrobit životinja i

U ovom stoljeću očekuju se velike promjene u poljoprivredi i proizvodnji hrane koje će nastati zbog velikog porasta stanovništva u zemljama u razvoju s jedne strane i sve većih i drukčijih očekivanja potrošača razvijenih zemalja s druge strane. Osim toga, postoji čitav niz novih otežavajućih okolnosti. Hoće li poljoprivreda moći prehraniti svjetsko stanovništvo za pedesetak godina? mineralnih (dušičnih prije svega) gnojiva, drugo je razvoj i uporaba hibridizacije i sorata ratarskih kultura primjenom osnovnih načela genetike kao znanosti u vrtoglavom razvoju, i treće je pronalazak i uporaba pesticida. Ovi su čimbenici i danas, zajedno s moćnom mehanizacijom i razvijenim tehnikama melioriranja tla presudni elementi u uspješnoj biljnoj proizvodnji.

Kritično je pitanje može li razvoj znanosti u područjima fertilizacije, genetike, zaštite bilja i mehanizacije odgovoriti i nadalje rastućim potrebama u 21. stoljeću, pogotovo kada se pojavljuju nove činjenice koje dodatno usložnjavaju situaciju. Činjenice

1 milijarda

1804.

2 milijarde

1927

4 milijarde

1974.

6 milijardi

]999.

1O milijardi

2050.

Slika 1: Porast brojasvjetskogstanovništva

1965. 1980.

1988. 2020. . . s s i' ..

poljoprivrede 21. stoljeća • t a n o V n I š t V o V I I e t a Bit će manje obradive zemlje.

Erozija tla će pogoditi sve a (, 'J, -~·'•.Qi); r.1{!~,~.-:,) .;:. ·.S t:,/it/~ ,r:("' pogotovo afrički kontinent, gdje je .

1-;.,,·~· ~I'.\ " ,.. ·, .. fw~ ·i\'' '•·,,,.,..; "<.t;i_: J_ tlo ionako plitko. Poljoprivreda će u . "'°l'l. ." ~:/ :·: :; :' I ·. r~ Africi od današnjih 719 milijuna ljudi . . ',,· -.t-"it µ.

1 ,' 14 •" 1'1' ')~l +'-j;j~ ,I .

J r .. ' morati hraniti milijardu i pol u godii.J' ~~-i '.J,i/:s. . . :. . "\} .J "' đ ni 2025., s mnogo manje obradivih površina. Intenzivnija poljoprivreda koja će sigurno doći i na taj kontiPovršina/glavi stanovnika nent, ubrzat će degradaciju tla.

Bit će manje resursa, pogotovo · 4 000m2 3 000m2 2 700m1 2020m2 neobnovljivih, kao što su fosfor i Slika 2: Sve više ljudi živi od sve manje ratarskihpovršina kalij. Primjerice, potrošnja mineralnih gnojiva u SAD-u povećala se sedam puta od 1900. do 1980. i ne : ' ' Korištenje vode može ' Bit će manje vode, a : ' dovesti poljoprivredu u očekuje se trend smanjenja. Postoje : njezina kakvoća će se : · začarani krug - nedosta: smanjivati povećanom potražrazličite procjene kolike su prirodne : tak vode dovest će do smanjenja rezerve fosfora i kalija u svijetu i : njom. Uporaba vode u svijetu koje su alternative njihove pro- : utrostručila se od 1950., a 70 po- : natapanih površina, a to će dove: sti do manje proizvodnje hrane. izvodnje i uporabe. : sto koristi se za natapanje.

1,''

.,.

\~

C,

~

'!ri~-- ··~· ~-il

~1 ii{; ·~'

i

IJ

,•

Mljekarski li<;t08/2009.

3

ZANIMLJIVOST!===================== U razvijenom svijetu poljoprivrednih proizvođača bit će sve manje a oni će biti u prosjeku stariji.

Primjeri iz SAD-a- danas je u primarnoj poljoprivredi manje od 1 posto ukupnog stanovništva (1900. godine bilo ih je 60 posto). Godine 201 O. polovica stanovništva u SAD-ubit će starija od 37 godina. Stariji farmeri morat će još više koristiti tehnologiju koja smanjuje fizičke poslove.

Društvo u kojem prevladavaju starije osobe diktirat će i promjene u potražnji za hranom - tražit će se manje hrana kao izvor kalorija i esencijalnih hranjiva, a više hrana koja usporava razvoj degenerativnih bolesti i općenito starenje.

Rješenje - informacijska poljoprivreda?

Ekonomski gledano, prehraniti više ljudi s manje resursa znači neprestano raditi na smanjenju inputa i povećanju outputa. Današnja agronomska znanost u žiži svoga zanimanja upravo ima pro-

nalaženje rJesenja kako pomoću genetike i visoke tehnologije učiniti biljke "skromnijima" u svojim prohtjevima za tlom, hranjivima, vodom, radnom snagom i učiniti ih otpornijima na biotske stresove (bolesti, štetnike, korove). Nadalje, informacijska tehnologija postaje novi glavni čimbenik u razvoju poljoprivrede.

Prva komponenta informacijske poljoprivrede jest genomika, znanost srodna genetici koja se pri (upo)poznavanju desetine tisuća gena neke biljne i životinjske vrste mora "hraniti" enormnim brojem podataka spajajući tri "znanosti života" poljoprivredu, prehranu i farmaciju.

Genomika je izravno povezana s visokom biotehnologijom koja može ali i ne mora uključivati genetske modifikacije, za futurologe glavnim nositeljem revolucionarnog razvoja ali i uzrokom zabrinutosti u poljoprivredi biotehnološkog 21. stoljeća. Moje je

mišljenje da će vazmJu ulogu u kreiranju budućnosti odigrati manje kontroverzna druga komponenta informacijske poljoprivrede, a to je sama kompjutorizacija i uporaba elektronskih komunikacijskih sustava u poljoprivredi. Već danas farmeri u SAD-u koriste sofisticirane elektronske uređaje i satelite za tzv. "precision farming", čime se optimiraju inputi i definiraju outputi za zadovoljavanje potreba potrošača u realnom vremenu. Konačno, na pitanje može li poljoprivreda prehraniti svjetsko stanovništvo za pedesetak godina - ne može, dakako, odgovoriti samo agronomska znanost. Dokle god se u najmoćnijoj državi svijeta baca 40 posto hrane a milijuni ljudi na nekom drugom meridijanu umiru od gladi, sama agronomija, nažalost, ne može ponuditi optimističnu sliku budućnosti proizvodnje hrane ako ne postoji trajnija, pravičnija i humanija distribucija. ■

Drlt~I ARKOD llllllfllltll&

ARKOD je novi sustav identifikacije zemljišnih parcela u Republici Hrvatskoj. Ulaskom u Europsku uniju, ARKODće po~oprivrednicima omogućiti lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. Više informacija o ARKODprogramu poljoprivrednici mogu dobiti u uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije ili na www.arkod.hr.

Ulllutltll

,uuu

Vršalica koju pogoni traktor sa željeznim točkovima. Ovdje špajzer snopove ubacuje u bubanj vršalice, koji odvaja zrnovlje od pljeve. Zrnovlje pšenice curi u vreće, a slamu elevator prenosi na kamaru

V

Zetva i vršidba u prošlosti Starijisu se prisjetilisvog djetinjstvai mladostiu Ravnici,a mlade generacijesaznale su kako su njihovipreci s puno truda i teškim radom svojim obiteljima ali i cijeloj zemlji osiguravalikruh naš svagdašnji Piše: Zoran Bašić, dipl. lng. uristička zajednica grada Županje, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma, Vukovarska-srijemske županije, Hrvatske turističke zajednice i Grada Županje već sedmu godinu za redom 4. srpnja uspješno je organizirala manifestaciju pod nazivom 11Kruh naš svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti", sa svrhom očuvanja

T

M{jekarski list 08/2009.

kulturne baštine i običaja Slavonaca te željom da otrgne od zaborava starinski način žetve. Najvažniji godišnji posao u Slavoniji žetva, za slavonskog je seljaka oduvijek bila puno više od posla te joj se stoga uvijek pridavao veliki značaj, ne samo zbog ubiranja ploda napornog rada nego i zbog blagostanja koje je donosila rodna godina. Poslovi vezani uza žetvu toliko su se utkali u društveni i kulturni život slavonskog seljaka da su s vremenom postali simbolom radišnosti ljudi toga kraja.

: ' ' Ne manje važan motiv : organizacije jest povezi: vanje narodne kulturne baštine i : slavonskih kulinarskih specijali: teta ne bi li se stvorio prepoznat: ljiv turistički proizvod ovoga : kraja.

I ove je godine ekoizletnički vlak 11Žetelac" iz Zagreba povezao sve one koji u svom srcu čuvaju slavonske običaje i koji ih žele sačuvati od zaborava, a ove godine okupilo ih se više od tisuću.

Radna skupina na nJtv1, koju tradicijska kultura poznaje pod 5

SELO I OBIČA,JI nazivom moba i predstavlja običaj rada kada su se na žetvu pozivali rodbina i prijatelji, na autentičan način prikazala je kako se nekada žito ručno kosilo i vršilo pomoću strojeva.

Muškarci su odjeveni u gornju košulju - rubinu i hlače - gaće, krojene od domaćega bijelog tkanja, oko pojasa vezuju kožnati remen - kajiš, na kojem nose vodir načinjen od kravljeg roga s vodom i kamenom za oštrenje kose brusom, dok su se žene odijevale u tradicionalni oplećak, rubine, skute i pregaču s malim otarčićem, a glavu su vezivale radnim bijelim maramama.

Priča iz davnina Žito se kosilo i vršilo na imanju Luke Galovića Papuškinog u Županji, na prekrasno uređenoj lokaciji, gdje je moba iz okolnih sela, ponajviše iz Štitara, te gosti iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine, prikazala kako žito kose vrijedne ruke. Kosci su kosili, rukovedalje srpom skupljale žito, a vezači skupljene otkose žita vezali uzicama u snopove. Snopovi se snašaju u skupine od devet snopova - devetak, a dva devetka sačinjavaju krst, koji se opet posebno tovare u zaprežna kola. Kočijaš zatim slaže snopove koje bi dobacivao baća ili mladi čiča.

Kočijaš snopove zaprežnim kolima dovozi do guvna, odnosno mjesta vršaja gdje razrezane snopove špajzer ubacuje u bubanj vršalice, dreša koji odvaja zrnovlje od košuljice - pljeve. Zrnovlje pšenice curi u vreće, a slamu elevator prenosi na kamaru. Vršalicu pogoni traktor sa željeznim točkovima iz davne 1936. godine. Da je ovo velik posao, govori činjenica da jedni na gamari moraju odvezivati snopove, drugi ih vilama ubacivati u elevator, a treći vezati vreće sa žitom, vagati ih, a četvrti opet imaju posla sa skupljanjem slame i pljeve. Sve su ovo radile vrijedne slavonske ruke. zajedničkog

6

Kosci kose, rukovedaljesrpomskupljaju žito, a vezači skupljene otkosežita vezuju uzicama u snopove- ovdjesu se radovimapridružili i najmlađi članovi kućanstva

Bifei, vranci i dorati - odavnina su ponosvrijednih Slavonaca : ' ' Ovo je projekt koji go: vori o našoj tradiciji, o : ·zahvali svima onima koji su sebe · ugradili u poljoprivrednu proiz: vodnju

Doručak na starinski način

Kako to samo priliči slavonskom selu u kojem se oduvijek skromno živjelo i mnogo radilo, gosti su dočekani na najbolji mogući

M!iekarski/t:,;t05,/2009.

SELO I OBIČAJI način. Nije se biralo s menija nekoga gradskog restorana brze hrane i točilo iz automata loših pića - ovdje su posjetitelji mogli kušati, poslužena na balama slame prekrivenim seljačkim vrećama u kojima se i danas pohranjuje pšenica za prijevoz, mnogo domaćih slavonskih proizvoda - od kulena, kulenove seke i švargla, do kobasice, čvaraka, krvavice i kruha ispod peke koji slavonske snaše pripremaju u krušnoj peći večer prije žetve. A tek kakvi su mliječni proizvodi sir i kajmak - "za prste polizat", rekli su mnogi.

Kada je posao uspješno odrađen, svi se okupe i izmole a potom slijedi bogati ručak kojeg čine gusji paprikaš koji se jede s domaćim kruhom, zatim slijedi svinjsko pečenje - pečenka, i na kraju listarići i kolači od dizanog tijesta s orasima ili makom koji se nazivaju orahnjača ili masnica. A što bi bila Slavonija bez tamburice poslije dobrog jela obavezno dolaze pjesma i kolo u koje se ovaj put hvatalo i staro i mlado.

Najuspješniji poljoprivrednici Najuspješnijim kooperantima Poljoprivredne zadruge "Napredak"

Doručak na slami - samo najboljiproizvodivrijednihslavonskihkućanica ...

dakako, uz čašicu domaće šljivovice iz Županje uručene su nagrade i priznanja za uspješnu suradnju u protekloj godini. Tako su za ratarsku proizvodnju nagrade dobili Antun Bušić iz Županje, Martin Mikinac iz Gradišta i Branko Topić iz Štitara, dok su za stočarstvo nagrade dobili Nedjeljka Šušak iz Soljana i Nedjeljka Markić iz Babine Grede za proizvodnju mlijeka te Josip Ćosić iz Vrbanje za tov junadi.

Rukotvorine i stari zanati Uz bogatu ponudu starih narodnih običaja, održana je i izložba s brojnim izlagačima tradicijskih rukotvorina poput šlinge, štitarskog zlatoveza, gradištanske šarane tikvice te drugih autohtonih slavonskih suvenira.

Prezentirani su i stari zanati, poput izrade oboraka - drvenih okruglih

SELO I OBIČAJI mjerica, rada na tkalačkom stanu, a ljubitelji lipicanaca - još jednoga slavonskog ponosa, mogli su uživati u vožnji zaprežnim kolima po lenijama, koju je organizirala Konjogojska udruga "Stari Graničar".

"Na radionicama koje održavaju ženske članice zadruge prikazuju izradu ručnog rada, "fodrukanje" platna, namatanje mosura za tkanje i šlinganje na mašini staroj 120 godina, dok muški članovi prikazuju stare, gotovo izumrle zanate poput remenara kako 'krpa' orme ili stolara koji izrađuje držala za metle i krunjača za kukuruze iz 1880. godine" - ispričala nam je gospođa Nada Nikolić Filipović, predsjednica Zadruge "Šokački divani" koja Kočijaš slaže snopovekoje mu dobacujebaća i zatim odnedavna u izložbenom prostoru u ih zaprežnim kolima dovozido guvna središtu Županje predstavlja zlatne niti koja će vam ponuditi primjerice Štitar, Babina Greda, narodne običaje i rukotvorine.

Kruševica, Šiškovci, Cerna, Gradište, jedinstven turistički sadržaj i koja u Održana manifestacija zaista Bošnjaci, Vrbanja, Drenovci ponujednom povezuje povijest, kulturnu predstavlja primamljivu i osebujnu diti svoje osobitosti vezane uza baštinu i tradicionalne vrijednosti, a turističku ponudu županjskog kraja, ne manje važno bogatstvo prirodnih život u plodnoj ravnici, istkati svoju ali ne treba zanemariti ni edukativni jedinstvenu priču - priču sa Ceste cilj jer se mlade generacije usmje- posebnosti i gastronomiju. Stoga će ravaju prema selu i spoznaju kvali- vam Županja i njezina okolica, zlatne niti. ■ tetu života u njemu, danas već prepoznatu u mnogim velikim gradovima kao lijepu alternativu svakodnevnoj gradskoj gužvi i vrevi.

Zaista je bio lijep osjećaj prisustvovati žetvi i vršidbi kako su radili naše bake i djedovi, majke i očevi, ali i neki od nas - svakako je dobro iz prve ruke vidjeti kako hrvatski seljak teškim radom dolazi do svog kruha svagdašnjeg, osobito u ovo vrijeme velikih gospodarskih promjena i poremećaja. Ipak, ova je manifestacija u prvi plan istaknula ljepotu žetvenih običaja i života na selu.

Poštovani čitatelji, ako se želite udaljiti od gradske svakodnevice, otići na selo i punim plućima udahnuti svjež zrak, vidjeti ljepotu Članovi Zadruge "Šokački divani" koja se bavi izradomzlatoveza prirode, kušati slavonske i svih vrsta ručnog rada, od narodnogveza do šlinganja i izrade specijalitete te se nakon toga dobro narodnih nošnjite oslikavanja boca. U svojimprostorimauredenim naspavati, krenite putem Ceste u starinskom,šokačkom stilu u središtuŽupanje izlažu starine i rukotvorine 8

Mljekarski list 08/2009.

====================~

TEHNO LO GIJ A UZGOJ A

Napajanje goveda na pašnjaku Piše: Dr. se. Goran Perčulija

amo gdje nema pravilno uređene opskrbe vodom za napajanje životinja na . pašnjaku za nisku proizvodnju mlijeka, obično krive tratinu ili sustav napasivanja. Pri proučavanju vode značajna je količina, kvaliteta i kontinuirana stalna dostupnost vode. Voda se često ne klasificira kao hranjiva tvar, iako čini najveći dio tjelesne mase organizma i životinjskih proizvoda.

Najbolje i najjednostavnije je vodu na pašnjaku priključiti na vodovodnu mrežu tamo gdje je to moguće. Nikako ne smijemo zanemariti i sve druge načine i mogućnosti koje nam nude bunari, potoci, prirodna skupljališta ili umjetno napravljena sabirališta,

T

gdje to dopušta teren. Oborina u obliku kiše imamo više nego dovoljno i također dovoljno često, tako da nema nikakve potrebe da bi stoka morala biti žedna na pašnjaku.

Treba samo na adekvatan način zaustaviti ili uloviti tu vodu i usmjeriti na pašnjak te je pomoću cijevi provesti po njemu tako da ćemo korito za napajanje moći postaviti na svakom dijelu pašnjaka.

Većom proizvodnjom životinje će nam višestruko vratiti uloženi trud i novac. Bolja produktivnost pašnjaka također će biti dugoročna korist od pravilne opskrbe životinja vodom na pašnjaku. Uzimanje vode mora biti usklađeno s dnevnim gubicima tekućine iz tijela. Svaki čimbenik koji povisuje izlučivanje vode povisuje i potrebe za njom. Zato je potrebna količina vode vrlo

Na pašnjaku treba osigurati sigurnuopskrbu vodom za napajanjestoke.

Pojilištana

pašnjakutrebaju biti uređena tako da životinješto više pasu i konzumiraju što više krme, ali i da su proizvodnja mlijekai prirasti mesa što veći. Kada su životinježedne smanJ1 se brzina probave konzumiranekrme, osjećaj sitosti

traje dulje, a manje pasu i konzumirajukrme Koritos vodom- optimalnorješenje 9

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

promjenljiva i ovisna o čimbenicima koji djeluju na njezino izlučivanje.

Naime, sadržaj vode u tijelu životinje prilično je konstantan za svaku dob. Međutim, potrebe rastu s porastom izlučivanja vode. Koliko vode životinja gubi putem izlučivanja u proizvodu, izdahu, znoju, toliko životinja treba popiti vode.

Minimalna potrebna količina vode je ona koja nadoknađuje izlučenu količinu vode, proizvodnju mlijeka i stvaranje novog tkiva.

Dnevne potrebe

Dnevno potrebne količine vode ovise o težini životinje, mliječnosti, sadržaju suhe tvari u hrani, temperaturi okoline i unosu natrija.

Voda omogućuje da se održava temperatura unutrašnjosti tijela gotovo stalnom ±0,6 °C. U određivanju potrebne količine vode moraju se razlikovati potrebe od unosa vode. Životinje uvijek više popiju nego što trebaju i dosta vode se razlijeva. Samo po sebi još nije dovoljno ako imamo vodu na pašnjaku. Treba imati i dovoljno mjesta na pojilištu tako da životinje ne budu žedne kada je najveća vrućina. Krave u laktaciji moraju imati na raspolaganju dovoljnu količinu vode (4-5 litara za svaku litru mlijeka), dnevno 60 litara vode, krave dojilje (sustav krava - tele) 45 litara, junice 35 litara, ovce 5 litara i janjad 2 litre. Zbog manje sočne paše u ljetnom razdoblju životinjama moramo osigurati više vode.

Lakše je zapamtiti podatak da na svakih 100 kilograma ukupne žive mase stoke na pašnjaku treba dnevno osigurati 1O litara vode.

Kada je paša mlada i mokra od kiše, toliko vode životinje neće popiti jer većinu namire pašom. Ipak, ljeti i za vrućina i pri manje sočnoj paši povećava se potreba za vodom i napajanjem i za to vrijeme mora biti osigurana opskrba vodom na pašnjaku.

10

Pojilicekoje upotrebljavamoza opskrbuživotinja vodomu staji nisu dobra rješenjaza pašnjake jer napajanjeide presporo Pojilište mora biti uređeno tako da životinje za opskrbu vodom ne utroše previše vremena i prekinu dnevno trajanje paše koje se ne smije značajno smanjiti.

izabrani izvor opskrbe vodom na pašnjaku u ljetno vrijeme nije pouzdan, treba imati osiguran dodatni izvor. Za razdoblje kada obično ponestane vode iz glavnog Opskrbavodom izvora, moramo imati pripremljenu Sustav opskrbe vodom na rezervu u obliku pokretne cisterne, pašnjaku mora biti prvenstveno na koju će biti moguće priključiti izvediv, prilagodljiv i premjestiv. korito preko cijevi kao i na razvodnu Razvodne cijevi postavljaju se ispod cijev. Ako krenemo tražiti rješenje ograde, da ih prekriju trava i kad nestane vode na pašnjaku, tada krtičnjaci. Na razvodnu cijev priće životinje zasigurno postati ključimo korito preko savitljive žedne. Zbog toga će biti manje cijevi (PVC, guma), da ga možemo namuzena mlijeka i životinje će jednostavno premještati po prego- imati manje priraste, ali ne zato što nu ili iz jednog u drugi pregon. U je krma zbog suše manje kvalitete, trgovinama je moguće kupiti cijevi već zato što nisu dovoljno za zalijevanje vrtova i pranje opskrbljene vodom. automobila s priključcima, koji Za mliječne krave udaljenost iz imaju samozatvarajuće ventile. Sve najudaljenijeg dijela pregona treba te stvari možemo upotrijebiti na biti manja od 80 metara do korita. U pašnjaku.

U svakom pregonu tom slučaju krave idu po potrebi životinje moraju biti opskrbljene pojedinačno do pojilišta. Kada svaka vodom, a ako je korito za napajanje životinja posebno ožedni, priušti si napravljena tako da ga možemo nekoliko gutljaja vode dok ostale premještati, tada možemo imati krave nastavljaju nesmetana pasti. manji broj korita nego pregona. Ako Ako je pojilište udaljeno više od 80

Ml/ekarski list 08/2009.

TEHNOLOGIJA metara, tada idu na pojilište kao skupina. Ako ožedni koja od starijih životinja ili vođa stada, s njom na pojilište ide cijelo stado kao skupina. Korito je obično premalo da bi istovremeno pile sve životinje pa najprije piju starije životinje, mlađe čekaju po strani da dođu na red. Također, na pašu se vraća stado kao skupina, i to obično prije nego se mlađa grla uspiju dovoljno napiti.

Za krave dojilje i ovce pojilište može biti udaljeno i do 200 metara. Ako je pojilište jako udaljeno tada se stado nakon pijenja ne vraća tamo gdje je dobra paša. Radije pričeka kod pojilišta (vođe stada blizu korita), da idu na mužnju ili da prođe najveća vrućina. Na tom mjestu zemlja postane previše zgažena za normalan rast tratine i prekomjerno gnojena

izlučevinama životinja. Odnošenje zemlje i hranjiva putem vjetra i kiše te širenje neželjenih vrsta biljaka posljedica je nepravilno uređenih pojilišta. Korito moramo više puta premjestiti, da spriječimo oštećenje tratine i postignemo ravnomjernije gnojenje balegom i urinom po cijelom pašnjaku.

Pojilice koje upotrebljavamo za opskrbu životinja vodom u staji nisu dobra rješenja za pašnjake. Iz pojilica napajanje ide presporo, jer pije samo jedna životinja odjednom a ožedne približno sve odjednom.

Osnovni zahtjev pri uređenju pojilišta na pašnjaku glasi - najmanje 10%ukupnog broja životinja u stadu niora imati mogućnost istovremenog napajanja. To vrijedi naročito kada se muzne krave nakon mužnje

UZGOJA

vraćaju na pašnjak. Ako tada nemaju

mogućnost da se dobro napiju vode,

manje će i pasti. Svakako, kada muzne krave dođu u pregon tamo ih mora čekati puno korito vode. Velike, okrugle plastične kade najbolje su primjerena korita za goveda.

Također, do 1500 litara vode u tom koritu predstavlja kratkoročnu rezervu i približno istu temperaturu vode pri razlikama u temperaturi zraka između dana i noći.

Napajanje neposredno iz potoka, jezera ili bunara nije najbolje rješenje. Sve vodne površine moraju biti odvojene od pašnjaka, voda mora preko cijevi biti provedena do korita i iz njega neka životinje piju.

Takav način je bolji zbog zdravlja životinja i sprječavanja onečišćenja vodotokova. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

JiCHFIUER.

PROIZVODNJA

KRME

Pirika D Piše: Dr. se. Darko Uher

Raste na vlažnim livadama,u jarcima, uz vode, na prisojnimbrežuljcimai stijenama.

Predstavljadobru krmu za muzne krave

rugi nazivi za piriku su pir, pirak, pirnika, pirovina, puzava pirika, zubaca.

Pirevina ili pirika (slika 1) je trajna, višegodišnja biljka iz porodice trava visine 50-150 cm.

Podanak pirike je bjelkast a završava kao šiljak te lako prodire u dubinu tla i do 20 cm. Plojka je plosnata, na licu hrapava a na vrhu zašiljena. Rukavacje većinom dlakav a ogrljak kratak, ravno odrezani fino nazubljen. Uške su uske i zašiljene.

Klas (slika 2) je sastavljen od 7 do 36 klasića sa po 3-5 cvjetova. Klasići su širokom stranom okrenuti prema vretenu. Pljeve klasića su duge 9-11 mm, sa 3-5 žila. Obuvenci su bez osja, zašiljeni, dugi 8-11 mm. Plod je pšeno, dugo 4-5 mm, dlakavo i priraslo za pljevice. Pšena kliju od ranog proljeća do jeseni, iz dubine tla od oko 5 cm. Biljka proizvede 300-1000 pšena po biljci ili oko 50 pšena po klasu godišnje. Masa 1000 pšenaje 3-4 g.

Osim sjemenom razmnožava se i vegetativnim organima, rizomima (slika 3).

Tijekom tople jeseni masa rizoma do zime često se udvostruči. Tijekom zime pirika se sporo ili nikako ne razvija. Kreće nešto kasnije u proljeće. Maksimum razvoja postiže uoči žetve, odnosno kad kultura odbaci list.

Podanci pirike sadržavaju vrijedne tvari bjelančevine, masti, organske kiseline, vitamine, eterična ulja. Prosušeni i samljeveni daju brašno za pripravljanje peciva, kaša i slično. Svježi podanci dodaju se juhama ili mesnim jelima. Prženi podanci pirike mogu nadomjestiti kavu. Jela s pirikom su ukusna, a imaju i ljekoviti učinak - pročišćuj u krv, koriste se kod bolesti rnokraćnog mjehura, liječe živce i prsne tegobe. Pirika je dobra krma. Raste na vlažnim livadama, u jarcima, uz vode, na prisojnim brežuljcima i stijenama. Pelud pirike uzrokuje alergije. ■

12

Slika 1: Pirika (AgropyronrepensL.)

Slika 2: Klas pirike

Slika 3: Rizompirike Mljekorski list 08/2009.

lvrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 11Ww.ecolab.com

ICOLABe

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

Utjecaj stajskog gnoja na okoliš Stajskignoj je fiziološkinusproduktanimalne proizvodnjei oduvijekje služio u ratarstvukao organskognojivo,za prihranjivanjeratarskihkultura Piše: Dr. se. Kristina Matković

Osnovne značajke Sastav takva gnoja ovisi o izvorima i stajskoga gnoja razrjeđenju, a postotak suhe tvari razvitkom tehnologija priPrema vrsti životinja u eks- varira u širokim granicama (O,1vređivanja općenito, miploataciji, razlikujemo stajski gnoj 0,3%). jenjali su se i načini uzgoja goveda, svinja i peradi. Količina Sastav hranjivih tvari u gnoju domaćih životinja. U profecesa ovisi o vrsti životinja i vrsti (dušik, fosfor, kalij, kalcij) varira m ij enj en om načinu držanja i gnoja. Ako je smještaj na punom ovisno o vrstama životinja i njihovoj smještaja pojedinih vrsta životinja podu uz obilje stelje, nastaje kruti hranidbi. Gnoj mliječnih goveda pitanja otpadne fekalne tvari traže gnoj. To je smjesa fecesa, urina i bogat je kalijem, u tovnih bikova rješenja glede odlaganja, zbrinjastelje te sadržava 15-30%suhe tvari. sadržava više fosfora i manje kalija, a vanja i prikladne distribucije.

Pohranjuje se u odvojene prostore, gnoj svinja i peradi sadržava više Ekstenzivni način stočarenja nije čvrstoga dna, koji zadržavaju dušika i fosfora a manje kalija. Dušik značajniji proizvođač stajskoga procijeđeni sadržaj a imaju krov koji je u početku u organskom obliku, gnoja, a i proizvedene količine sprječava razrjeđivanje, te se skuplja 50% u mokraći kao urea te 50% u potroše se za gnojidbu ratarskih u hrpe. Kruti gnoj može se dobiti i fecesu kao proteinski dušik. Organkultura. Osim toga, treba istaknuti mehaničkom separacijom tekućega ski dušik usjevi ne mogu iskoristiti, da je i taj način držanja životinja gnoja koji nastaje kad se životinje ali se on u procesima mineralizacije i rijetka pojava, posebice u razvijedrže na rešetkastom podu. Tekući amonifikacije prevodi u anorganski nijim zemljama u kojima se inzistira gnoj je smjesa fecesa, urina i koji je iskoristiv. Većina anorganna pitanjima onečišćenja okoliša otpadne (tehnološke) vode. U toj skog dušika je u obliku amonijevog animalnom fekalnom tvari. smjesi nalaze se još i rasuta hrana i iona NH4 + koji procesom nitrifikacije Intenzivna tehnologija držanja sekret životinja. Postotak suhe tvari prelazi u nitrate (N0 3l Isto tako, velikog broja životinja na skučenom u takvu gnoju je 3-12. Prikuplja se u količina hranjivih sastojaka ovisi o prostoru, u umjetno stvorenom natkrivene sustave,. podzemne načinu držanja životinja (otvoreni ili okružju, bez uporabe stelje, na tankove ili u prihvatne jame. zatvoreni tip objekta). Dušika, rešetkastom podu, proizvodi veliku Razrijeđeni gnoj (tehnološka ili fosfora i kalija je puno više pri količinu gnoja. To je takozvani prelivena voda) nastaje ispiranjem zatvorenom tipu držanja jer kod tekući gnoj koji za razliku od povrsma kišnicom ili pranjem otvorenog držanja, zbog isparavaklasičnog stajskoga gnoja zahtijeva prostorija (staje, muzilišta i sl.). nja i ispiranja, njihovi spojevi odlaze drukčije postupke uklanjanja, odlaganja i zbrinjavanja. Pravilno odlagaTablica 1: Količina fecesa (u kg) koju izluče označene vrsteživotinja nje (hrpe, lagune, cisterne, separa(Asaj, ·I992.iMordenti i Piva, 1992.iNicholson, 1994.). tori) jedan je od preduvjeta njegova kvalitetnog iskorištavanja u fertiliVrsta i kategorija Prema raznim autorima (kg) zaciji obradivih površina. Velika koživotinia ličina gnoja u intenzivnom stočar­ Telad i iunad 32 O 33,0 27,0 stvu, zbog svog sastava i razgradnih Mliječne krave 47,0 33,0 57,0 Prasad 2,7 4,0 produkata, znači potencijalnu Svinie u tovu 4,0 5,0 5,0 epidemiološku, higijensku i ekoKrmače, nazimice 5,0 6,0 8,0 lošku opasnost neposrednom Perad 0,17 0,08 0,12 okružju takvih objekata.

S

14

M(jckarski list 05.12009.

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

kod tekućega gnoja koji se mora najprije mehanički separirati te se u njega upuhuje zrak koji sadržava otopljeni kisik, • anaerobnom razgradnjom (u lagunama ili tankovima) kod gnoja koji sadržava 6-8 % suhe tvari; kruti dio tako razgrađenoga gnoja služi kao zamjena za treset.

Gnoj se u konačnici može iskorištavati na nekoliko načina: • fertilizacijom poljodjelskih površina, • kompostiranjem radi proizvodnje organskih gnojiva (aerobnim razgrađivanjem), • proizvodnjom bioplina (anaerobna razgrađivanje s ostatkom mulja), • ponovnom uporabom u hranidbi stoke.

Stajski gnoj - u poljodjelstvuizvor hranjivih sastojaka, ali i potencijalniizvor onečišćenja vode, tla i atmosfere.Pripazimo kako gospodarimonjime!I I u atmosferu ili u tlo. Kalcija, magnezija i ostalih (natrij, željezo, mangan, cink, bakar) više je pri otvorenom načinu držanja.

Kruti gnoj je s epizootiološkog stajališta manje značajan, jer već pri pohrani (hrpe), podliježe prirodnoj biokemijskoj dezinfekciji. U gnoju se razvijaju biotermički procesi, kojima termofilni mikroorganizmi podignu temperaturu u masi (50-60 0 C), i promijene pH, što pogoduje brzom uništavanju patogenih mikroorganizama. U tekućem gnoju nema takvih procesa jer on poprima temperaturu okoliša i u njemu je preživljavanje mikroorganizama dugotrajno.

Stoga je s epizootiološkog stajališta tekući gnoj opasniji.

Postupanje s gnojem i njegovo iskorištavanje Da bi tekući gnoj bio upotrebljiv u fertilizaciji površina a istovre-

M(jekarski list 08/2004.

meno za okoliš neopasan supstrat, obrađuje se različitim postupcima: 1.mehanički:

• homogenizacijom (egalizacijom) - miješanjem se sprječava stvaranje kore, • sedimentacijom - suspendirane čestice se separiraju iz tekućega gnoja gravitacijskim taloženjem u sedimentacijskim tankovima, • separacijom - odvajanje krutog dijela od tekuće faze.

2.kemijski • koagulacijom, • tlotacijom - uz pomoć kemikalija.

3. biološki: • aerobnom razgradnjom (aeracijom) - u oksidacijskim lagunama gdje se pod utjecajem meteoroloških prilika gnoj aerira ili u aerobnim lagunama gdje se proces može kontrolirati - najčešće se primjenjuje

Fertilizacija poljodjelskih površina najbolji je način iskorištavanja gnoja ali se mora provoditi u skladu sa 'zahtjevima ' usjeva i okoliša (ne u svako vrijeme i ne u bezgraničnim količinama).

Kompostiranje je aerobna termofilna razgradnja organske mase neiskorištenih ostataka s njezinim preoblikovanjem u stabilni humus. U tom procesu iz stajskoga gnoja nastaje proizvod lišen neugodnog mirisa i odličan izvor organske tvari za biljke.

Fekalna animalna tvar može se iskoristiti i kao hrana za stoku jer se pokazalo da je feces jedne vrste životinja koristan (misleći pritom na veliku količinu neiskorištene hranjive tvari) za drugu vrstu. Tako se svinjskim izmetom mogu hraniti ribe, preživači fecesom peradi, a svinje fecesom teladi.

Nedostaci iskorištavanja stajskoga gnoja Stajski gnoj se oduvijek iskorištava u poljodjelstvu kao

15

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

dodatno

hranilište zbog stanovite Gotovo 40% organske tvari te 80% ukupno hranjivih tvari koje sadržava hrana izlučuju se kao gnoj. Međutim, potrebe za gnojem su ograničene, problem nastaje kad je povećana akumulacija gnoja u vezi s koncentracijom stočnih farmi. Farme za uzgoj životinja građene su tako da na što manjem prostoru bude što više životinja, pokušavajući zadovoljiti njihove prirodne potrebe, kako bi one uz dobru hranidbu izrazile svoj genetski i reprodukcijski potencijal. Međutim, unatoč raznim smještajnim rješenjima javljaju se poteškoće uklanjanja neugodnih mirisa, plinova i velike količine fekalne tvari koja nastaje u takvim uvjetima držanja. Stoga se intenzivno stočarstvo smatra potencijalnim izvorom onečišćenja okoliša (vode, tla, atmosfere) bilo izravno iz objekata ili polucijom iz mjesta pohrane gnoja (bazeni, lagune). količine hranjivih sastojaka.

Onečišćenje može nastati zbog plinova, neugodnih mirisa, spojeva iz gnoja, mikroorganizama, parazita i 'drugog. ' Plinovita onečišćenja nepoželjna su zbog svog vonja i štetnosti po zdravlje životinja. Metabolički nastaju ugljikov amonijak, dušikov oksid i metan, a iz fekalne tvari, aerobnom i anaerobnom razgradnjom nastaju amonijak, dušikov oksid, dušikov dioksid i drugi.

Razina amonijaka u stajskom zraku viša od 50 ppm može uzrokovati dišne afekcije.

Prema novijoj literaturi, koncentracija amonijaka od 20 ppm predstavlja donju granicu štetnosti po zdravlje.

Amonijak onečišćuje i atmosferu dospjevši u zrak iz staja, s mjesta pohrane te nakon aplikacije gnoja na tlo ako nije provedeno zatrpavanje.

16

Dušikovi spojevi (nitriti i natrati) i fosfati slabo se adsorbiraju, brzo prodiru u dublje slojeve pa i do podzemnih voda, koje tako onečišćene postaju neupotrebljive kao potencijalni izvori vode za piće i napajanje. Oko 9% svih incidenata onečišćenja vode uzrokovano je gnojem, a 31% tih onečišćenja smatra se vrlo jakim. Pod utjecajem oborina ispiru se gnojene površine, posebice na ocjednim terenima i tlima sa slabom infiltracijskom sposobnošću. U područjima neglinenih tala često je onečišćenje bunarske vode nitritima, a česti su i nalazi povećanog sadržaja nitrata u plitkim bunarima.

Odvođenje otpadnih voda u otvorene vodotoke narušava i degradira postojeći ekosustav. Jedna je od pratećih pojava takva onečišćenja masovni pomor ribe i ostale faune zbog djelovanja amonijaka i sumporovodika, kao i zbog raspadanja organskih tvari pod utjecajem

mikroorganizama, što uzrokuje potrošnju kisika u vodi. Pokazatelj kojim se utvrđuje količina kisika a neposredno i količina organske tvari jest BPI<s (biokemijska potrošnja kisika u pet dana). Aeracijom tekućega gnoja sadržaj dušika smanjuje se 30%, ali se povećava količina amonijaka, od čega prijeti opasnost, jer je NH/ topljiv u vodi.

Neizostavna je i opasnost koja nastaje od velike količine lijekova koji se u intenzivnom uzgoju daju sustavno i trajno. lzlučeni lijekovi akumuliraju se u gnoju gdje inhibiraju njegovo mikrobiološko razlaganje. U gnoju rasutom po tlu, naročito endoparazitici i antibiotici mogu štetno djelovati na korisnu faunu. Upotreba netretiranoga tekućega i razrijeđenoga gnoja može uzrokovati i širenje zoonoza te protozoarnih i helmintskih parazitoza kod ljudi i životinja, pogotovo onih koji su u blizini tretiranih površina. ■

Sastav tekućeg gnoja ovisi o izvorima i razrjedenju,a postotak suhe tvari varira u širokimgranicama od 0 1-0,3% 1

Ml:fekarski li~t 08/2009.

PROIZVODNJA

Spremanje kukuruza

KRME

silaže

Udio silaže u obroku izvanredno je važan jer uz dodatak malih količina sijena kravama može osigurati velike količine energije u obliku koji u potpunosti zadovoljava zdravstvene zahtjeve njihova organizma Piše: Josip Haluška, dipl. ing.

h_ra~idbi mliječn!h krava silaza kukuruza Jedno je od najvažnijih krmiva. To mjesto zauzima zbog svoga dijetetskog djelovanja, visoke koncentracije energije po kilogramu suhe supstancije i razmjerno niske cijene jedne hranidbene jedinice. lako krave vrlo rado jedu silažu, ona ne može predstavljati jedinu voluminoznu krmu u obrocima visoko proizvodnih grla. Međutim, udio silaže u obroku izvanredno je važan jer uz dodatak malih količina sijena kravama može osigurati velike količine energije u obliku koji u potpunosti zadovoljava zdravstvene zahtjeve njihova organizma.

U 1 kg kvalitetne silaže sa 33% suhe tvari može biti od 0,28 do 0,36 h.j ., što znači da 1 kg suhe tvari tog krmiva sadržava od 0,84 do 1,08 hranidbenih jedinica (h.j.) Sljedeći važan čimbenik koji je uvjetovao širenje kukuruzne silaže cijena je jedne krmne jedinice u silaži.

Prema podacima iz tablice 1, maksimalna je količina suhe tvari u

U

stadiju zrelosti, ali je od nje moguće djelotvorno iskoristiti samo 60% (klip), jer 40% predstavlja kukuruzinac niske hranidbene vrijednosti.

U navedenom su slučaju u prosjeku bila proizvedena 8744 kg suhe tvari kukuruznog klipa, odnosno oko 9936 kg klipa koji sadržava oko 11 900 h.j.Ako se proizvodnji silaže pristupa u stadiju kada je moguće kao krmu iskoristiti cjelokupnu biljku (voštana zrioba), tada je količina kvalitetne energije koja se proizvodi po ha znatno veća i iznosi oko 13 500 h.j., ili oko 14%više nego ako iskorištavamo klip.

Ako usporedimo vrijednost proizvedenog zrna s masom upotrijebljenom za silažu kukuruza, u prvom slučaju dobije se oko 7700 kg kukuruznog zrna koje sadržava 10 500 h.j. Proizvodnjom silaže, dakle, stvorili smo gotovo 30% neto energije više nego proizvodnjom kukuruznog zrna. Proizvodnja silaže moguća je upotrebom sorata kukuruza koji se inače upotrebljavaju za proizvodnju komercijalnog kukuruza.

Tablica 1: Količina proizvedenesuhe tvari u kukuruzu i odnosi vegetativnih dijelova Opis Zelena masa Suha tvar Suha tvar Stabliika i lišće Klip

Jedinica kg/lia % kg/ha % suhe tvari % suhe tvari

M(jekarski Nst 08/2009.

Mliječni stadij

Voštani stadij

Zreli stadij

47 080

44 840 30 13 452 43 57

33 630 43 14 573 40 60

19 8945 61 39

Proizvodnjasuhe tvari Svaka sorta kukuruza pogodna za visoku proizvodnju zrna kukuruza istovremeno je pogodna i za proizvodnju silaže. Iz podataka o odnosu stabljike i lišća prema klipu, količina prvih (stabljike i lišća) manja je nego što . bi bila pogodna za kukuruz koji se upotrebljava u proizvodnji silaže. Kod visoko proizvodnih sorata za silažu odnos stabljika+ list: klip u stadiju pogodnom za siliranjeje 50: 50. Kod istog prinosa kukuruznog klipa kao u navedenim podacima pri odnosu list + stabljika : klip imali bismo proizvodnju od 15 340 kg suhe tvari, odnosno 1990 h.j. više nego u navedenom slučaju.

Kada bismo imali sortu s istom masom klipa kao ona u navedenom slučaju, ali veću masu stabljike i lišća kod branja za siliranje, bruto prihod po ha proizvedene mase za siliranje bio bi veći. Jasno je da je izboru sorata kukuruza potrebno posvetiti pažnju, jer on znatno utječe na ekonomske efekte proizvodnje silaže.

Navedeni podaci ističu značenje komplementarnosti proizvodnje mlijeka i biljne proizvodnje.

Proces siliranja Pretvaranje zelene mase cjelokupne stabljike kukuruza za silažu u krmu koju ćemo spremiti stoci može dovesti u pitanje dobitak na toj kulturi, odnosno da mogu proizvesti gubitak. S obzirom na to treba se

17

PROIZVODNJA

KRME

osvrnuti na sam proces siliranja, spremanja i čuvanja silaže. Silaža mora biti ispravno spremljena. To znači pravodobno i učinkovito provesti žetvu kukuruzne mase proizvedene za silažu i osigurati njezino uspješno spremanje i čuvanje.

U tu svrhu treba: • Efikasno i brzo pobrati kukuruz.

Problem žetve silažnog kukuruza obuhvaća problem vremena i problem tehnike.

Problem vremena određen je tempom sazrijevanja kukuruza i vremenom unutar kojega će se napuniti silos. U pravilu silos mora biti pun za 2 do 3 dana.

• Osigurati neprekidnu i preciznu organizaciju transporta.

Masa mora biti transportirana i odmah sabijena u silosu.

• Da bi se silaža dobro konzervirala, zelena isjeckana masa mora se dobro sabijati.

• Silosi moraju osigurati maksimalno zadržavanje proizvedene hranjive mase, što se postiže tehnikom spremanja krme, zatvaranja silosa i kvalitetom silosa.

Kod neracionalnog i neispravnog rada gubici su veliki. Uzroci gubitaka krmne mase u silosu odnose se na previranje, silažni sok, truljenje i disanje. Gubici suhe tvari kod kratkog punjenja kreću se od 1 do 10%a kod produženog punjenja od 5 do 25%, što ovisi o postotku suhe tvari ulaznog materijala i tipu silosa. Kod brzog punjenja silosa, ispravnog rada i transporta svježe mase sa 33% suhe tvari silirane u višim provoznim silosima s nepropusnim pokrivanjem gubi se od 12 do 13%suhe tvari. Kod istog ulaznog materijala ali s propusnim pokrovom silosa gubi se oko 24%. Kod plitkog silosa gubici su između 2 i 5% veći a oko 4% veći od produženog punjenja silosa.

Ekonomski pokazatelji Navedeni podaci o stvarnim gubicima suhe tvari proizvedene

18

Pravilnozatvorensilos mase raspoložive na njivi pružaju nam sve mogućnosti ekonomske valorizacije pojedinih čimbenika koji izazivaju gubitke suhe tvari. Iz svega izloženogjasno proizlazi daje silaža kukuruza ekonomski i proizvodno izvanredno važna· kultura. Njezin financijski efekt ovisi o visini prinosa, sustavima i racionalnosti spremanja i čuvanja te izboru pogodnih sorti kukuruza.

Proiz~od~njo1?1~uk~r~zne silaze I nJezm1m korištenjem u govedarskoj proizvodnji gospodarstvo može 'povećati ' svoj prihod tri do četiri puta.

lako je h.j. iz kukuruzne silaže skuplja (0,73), vrijednost proizvodnje je u korist silaže (37%), a isto tako ukupna energija hrane u h.j. veća je 14,5%.Korištenjem silaže u hranidbi krava gospodarstvo je nekoliko puta povećalo ukupan prihod kroz proizvodnju mlijeka (tablica 3).

Na ovaj način gospodarstvo je povećalo prihod sa 5.600,00 na 36.450,00 kn po ha (36.450 - 5.600 = 30.850 kn). Istovremeno proizvelo je 12 150 litara mlijeka po ha.

Prema tome, dohodak u proizvodnji silaže definiran je vrijednošću razlike prihoda između kukuruznog

Tablica2: Primjerproizvodnjekukuruzne silaže po jednom ha (u 2008. godini) Površina pod kukuruznom silažom Proizvodnja zelene mase Gubici na siliranju -10% Proizvodnja silaže

1,0 ha 45 000 kg/ha 4500 kg/ha 40 500 kg/ha

Cijena 1 kg zelene mase

0,20kn

Ciiena 1 kg silaže Cijena 1 h.j. * iz silaže

0,22 kn 0,73 kn

* hranidbena jedinica

M{iekarski li.st 08/2009.

PROIZVODNJA

Tablica 3: Ekonomski pokazatelji proizvodnjesilaže Opis

ha

Prinos kg/ha

Cijena l kg

Ukupna Vrijednost, kn

H.j.* u 1 kg

Ukupno H.j.,kg

Kukuruzno zrno Kukuruzna silaža Razlika

1,0

8000

0,70

5.600,00

1,30

10 400

1,0

40 500

0,22

8.910,00

0,30

12 150

-

-

-

3.310,00

-

1750

* hranidbenajedinica

Tablica 4: Povećanje ukupnog prihoda kukuruzne silaže kroz proizvodnju mlijeka Proizvodnja mliieka

Ukupno H.j. iz silaže kg

Prosj. u trošak H.j. * za I litru

Ukupno litara mlijeka

12 150

1,0

12 150

PC I litre Ukupna mlijeka kn vrijednost 3,0

36 450

* hranidbena;ed1mca

zrna i kukuruzne silaže i s druge strane upotrebom silaže u proizvodnji mlijeka, gdje je navedeno gospodarstvo povećalo vrijednost proizvodnje pet puta. Proizvodnja silaže na takav način omogućava poveća­ nje dohotka ratarstva i stočarstva, pa je očit primjer komplementarnosti ovih dviju proizvodnji.

i '

:

'

Siliranjem visoko vlažnog kukuruza omogućuje se brzo i efikasno spremanje žetve kukuruza u dijelu koji će se upotrijebiti za hranidbu mliječnih krava i goveda u tovu.

Siliranje visoko vlažnog kukuruza uspješno je ako je sadržaj vlage između 30 i 40%. Da bi se smanjili gubici siliranje visoko vlažnog kukuruza vrši se u zračno nepropusnim silosima. U prvom redu zato što su zrna kukuruza a i ostalih žita siromašna šećerom.

Sadržaj šećera u suhoj tvari jedan je od osnovnih elemenata bitnih za uspjeh siliranja. S obzirom na to da je sadržaj šećera u kukuruznom zrnu i klipu nizak, proces siliranja teći će vrlo sporo.Tome pridonosi i loš odnos sirovih proteina prema šećeru.

Ml:fekorskili.st 08/2009.

Materija se dobro silira kada je u njoj više šećera nego sirovih proteina, a loše kada je šećera manje. Negativan utjecaj visokog sadržaja sirovih proteina u odnosu na šećer proizlazi iz alkaličnog djelovanja proteina, odnosno hidroliziranih proteina koji djeluju kao puferi i otežavaju fermentaciju.To je od vrlo velikog značenja za stabilnu silažu iako je kritična pH-vrijednost za siliranje

KRME

visoko vlažnog kukuruza razmjerno visoka. Do istog zaključka dolazimo ako procjenjujemo mogućnost siliranja v.v.k. sa stanovišta odnosa šećernog minimuma i stvarnog sadržaja šećera. Šećerni se minimum kreće između 20 i 30 g, a stvarni je sadržaj šećera u kukuruzu gotovo istovjetan tom minimumu.

Za dobro siliranje odnos bi morao biti 1 :5. Navedeni čimbenici postavljaju zahtjev da za uspješno siliranje v.v.k. zrak mora biti potpuno isključen.

Ako se silira materijal u prohodnim silosima ili u silotornjevima, strane moraju biti obložene polivinilskim folijama a vrh zatvoren.

Osobito je to važno ako se silira neprekrupljeno zrno koje utječe na iskorištavanje v.v.k. Goveda iskorištavaju prekrupljeni v.v.k. 60% bolje od neprekrupljenog. Za uspjeh siliranja pogodnija je prekrupa.

Prilikom meljave kukuruza i punjenje silosa treba dodavati inokulant koji će ubrzati proces konzerviranja (najčešće je to propionska kiselina). ■

Skidanje kukuruza za silažu 19

VETERINARSTVO===================~==

Imaju li antibiotici alternativu?

Posljednjihgodina kontrolamastitisa zasnivase na primjeniveterinarskih preparata(primarno antibiotika),međutim, zbog česte

Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

A

ntibiotici

se već de-

se~ljećim~. ko:i~te u uz-

goJ1ma z1votmJa u terapijske i preventivne svrhe radi kontrole bakterijskih bolesti. Osim toga pojedine vrste antibiotika davane su životinjama hranom u manjim neterapijskim dozama s ciljem poboljšanja produktivnosti i povećanja prirasta.

Međutim, danas se nastoje pronaći zamjenska rješenja, prvenstveno zbog pojave otpornosti bakterija prema antibioticima.

Smanjenje opsega primjene antibiotika moguće je jedino ukoliko su dostupni neki alternativni antimikrobni postupci i tvari, od kojih možemo izdvojiti imunizaciju (cijepljenje), modifikaciju hranidbe, sanitaciju, dodatke hrani i probiotičke bakterije.

Probiotici Probiotici danas iskaču iz svake televizijske reklame, a ističe se njihov blagotvoran učinak na organizam čovjeka (modifikacija i ravnoteža crijevne mikroflore u korist tzv. dobrih bakterija). U uzgoju životinja također su primjenjivane brojne probiotičke bakterije radi uvida u njihov preventivni potencijal spram nekih štetnih bakterija - uzročnika bolesti životinja. Jedan od načina antimikrobnog djelovanja probiotika prema patogenim bakterijama jest sinteza bakteriocina; antimikrobnih

20 Mljekarski li-st 08/2009.

neučinkovitosti,

tvari proteinske strukture koji se od antibiotika razlikuju u većini bitnih svojstava (Tablica 1).

U odnosu na neke antibiotike, većina bakteriocina razmjerno je užeg spektra djelovanja, odnosno inhibira samo manji broj štetnih bakterija. Bakterije mliječne kiseline, kao najvažnije probiotičke bakterije, sintetiziraju bateriocine koji djeluju samo na srodne grampozitivne bakterije, dok na gram-negativne (npr. Salmonel/a, Campylobacter, Escherichiaco/i) ne djeluju zbog strukture njihova staničnog zida. Primjena bakteriocina kao samostalnih antimikrobnih tvari nije zaživjela u praksi zaštite zdravlja životinja, već se oni posredno unose preko probiotičkih bakterija koje ih sintetiziraju u crijevu životinja.

Svrha je primjene probiotičkih bakterija koje sintetiziraju bakteriocine stimuliranje produktivnosti životinja. Ipak, zbog specifičnosti

pojave otpornosti bakterija te zabrinutosti potrošača zbog ostatakaantibiotikau mlijeku,danasje kontrolamastitisa sve više usmjerena na neantibiotsku preventivui alternativne načine liječenja

(homeopatija)

Tablica 1: Prikaz najznačajnijih razlika bakteriocinai antibiotika Cimbenik Primiena Sinteza Aktivnost Otpornost producirajuće stanice Mehanizmi rezistencije ili torelancije ciljane stanice Ciljno mjesto Toksičnost

Antibiotici

Bakteriocini u hrani ribosomalna uzak spektar

sekundarni metaboliti varijabilan spektar

da

ne

klinički

obično prilagodba

sastava stanične membrane stanična membranastvaranje pora ne

genetske promjene stanična membrana ili unutarstanični materiial

da

VETERINARSTVO bakterija, poput L. monocytogenes, vezano uz primjenu antibiotika bakteriocina i uskog spektra djelovanja upitno je mogu li ikad Clostridiumspp. i Bacil/usspp. lako znači izostanak patogene bakterije dostići učinak antibiotika u nizin ima široku primjenu, eksperi- u mlijeku, prestanak vidljivih mentalnu i komercijalnu, u pro- znakova upale, normalnu sekreciju poboljšanju prirasta životinja (promotori rasta). Poznato je da su izvodnji hrane za ljude, životinjama mlijeka i prihvatljiv broj somatskih iz buraga goveda izolirane bakterije se daje tek u rijetkim slučajevima. stanica. lako je potpuno iskljus izraženom sposobnošću sinteze Primjerice, sastavni je dio preparata čivanje antibiotika iz primjene cilj bakteriocina, pa su i korištene radi za tretiranje vimena i sisa radi sma- organske proizvodnje mlijeka,jasno uravnoteženja mikrobne populacije njenja bakterijskog onečišćenja, a je da se to ne može ostvariti u u buragu. Daleko najvažnija uloga osobito je važan za smanjenje broja kratkom razdoblju. Stoga se prepoprimjene bakteriocina životinjama bakterije Staphylococcus aureus, ruča postupno smanjivanje primjepreko probiotika svakako je u jednog od najznačajnijih uzročnika ne i svrishodnija odnosno ciljana strategiji sigurnosti hrane koja upale vimena. upotreba antibiotika a ne potpuna počinje u primarnoj proizvodnji, Mastitis i antibiotici zabrana. Restriktivnija uporaba antičime se smanjuje prisutnost Posljednjih godina kontrola biotika može uključivati situacije patogenih bakterija koje se hranom mastitisa zasniva se na primjeni poput: životinjskog podrijetla (mlijeko, veterinarskih preparata (primarno • specifične terapije u zasušivanju meso itd.) prenose na ljude. antibiotika), međutim, zbog česte nakon potvrde infekcije mikrobioBakterije koje stvaraju bakteriocine neučinkovitosti, pojave otpornosti loškim testovima mogu se na jednostavan način davati bakterija te zabrinutosti potrošača • iskorjenjivanje epizootija uzroživotinjama primiješane u krutoj zbog ostataka antibiotika u mlijeku, kovanih bakterijom Streptococcus hrani ili vodi za piće. danas je kontrola mastitisa sve više aga/actiae Bakteriocini se mogu svrstati u usmjerena na neantibiotsku preven- • tretiranje primarnih infekcija u 4 skupine: I. )antibiotici, li. kratki tivu i alternativne načine liječenja mlađih krava s poznatom osjetljitermostabilni peptidi, Ili. i IV. ter(homeopatija).

Posebno je to u vošću uzročnika na antibiotik molabiln i proteini i proteinski kompleksi. Lantibiotici su kratki, skladu s načelima organskog uzgoja, • liječenje antibioticima kada alternativne terapije ne uspiju. termostabilni bakteriocini neo- odnosno organske proizvodnje Terapija antibioticima mora mlijeka. bičnoga aminokiselinskog sastava smanjiti broj uzročnika u vimenu i Cilj tretiranja mastitisa je izlje(aminokiseline lantionin, metillantime poboljšati učinkovitost imučenje inficiranog (dijela) vimena.

No, tionin). Najpoznatiji i najznačajniji nosnog sustava muzare u borbi s inpredstavnik te skupine je nizin,jedi- izlječenje se može promatrati na fekcijom, pa se može reći da uspjeni bakteriocin registriran kao aditiv više načina. Ekonomski, za farmera šna terapija završava samoizlječe­ u prehrambenoj industriji u više od je cilj postići takvo zdravstveno 50 zemalja. Sintetizira ga Lacto- stanje vimena koje će osigurati njem mastitisa. Ipak, neki antibiotici coccus/actis subsp. /actis i inhibira kakvoću mlijeka u okviru propisanih mogu i nepovoljno djelovati na imustandarda. S druge strane, izlječenje nosni odgovor pri infekciji vimena. širok spektar gram-pozitivnih proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite

to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

• kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama • veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja

Hrašćica,

VatroslavaJagića 8,

42000 Varaždin,Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130 099 218 0914

·tracentar~ Mb"ekm-ski list 08/2009.

21

VETERINARSTVO Kako uzročnici mastitisa mogu biti različiti mikroorganizmi (ne samo bakterije), antibiotike treba propisivati samo kada je uzročnik laboratorijski potvrđen. Osim potvrde uzročnika, potrebno je istražiti njegov profil osjetljivosti prema antibioticima i preporučene doze.

ili pojačano sintetiziraju toksine zbog provokacije antibioticima.

Nadalje, nužan je oprez i u slučaju mastitisa koji uzrokuju gljivice, pa će aplikacija antibiotika u tom slučaju biti kontraindicirana.

Podsjetimo da antibiotici određeno vrijeme nakon prestanka terapije zaostaju u životinjskim tkivima i proizvodima. Proizvodi životinjskog podrijetla tijekom tog vremena, koje nazivamo karencija, zdravstveno su neispravni i time neupotrebljivi za ljudsku prehranu zbog mogućnosti štetnog djelovanja ostataka antibiotika na zdra~lje potrošača (npr. preosjetljivost) te pojave otpornosti bakterija na primijenjeni antibiotik.

sekreta, minerala i kemijskih tvari).

Te tvari razrjeđuju se vodom i primjenjuju per os, a za razliku od antibiotika ne predstavljaju rizik zaostajanja u tkivima i životinjskim proizvodima (rezidue). Homeopatske metode preporučuju se u organskoj proizvodnji mlijeka, i dio su nekih programa kontrole mastitisa. Ipak, teško je procijeniti Učinkovitost antibiotika učinkovitost takva pristupa, no neki bit će smanjena ako se podaci govore o uspješnom ne primjenjuje dovoljno dugo i u dovoljnim dozama što će dovesti djelovanju homeopatskih preparata ' 'trajne infekcije, ponovnih do kod akutnih mastitisa, za razliku od infekcija i pojave otpornosti supkliničkih i kroničnih oblika bakterija prema antibioticima. bolesti. Nozode su homeopatski razrijeđeni pripravci dobiveni iz Za većinu patogenih bakterija mikroorganizama ili tkiva i organa uzročnika mastitisa propisuje se oboljelih životinja. U liječenju jednodnevna aplikacija tijekom 3 do mastitisa u tom se smislu koriste 5 dana. No, smatra se da se bolji . ' ' Zbog zvaštite zdravlja pripravci dobiveni iz mlijeka : potrosaca, mora se porezultati postižu što duljim mastitičnih krava, a najčešće se trajanjem terapije. Podaci govore da . štivati vrijeme karencije, tj. primjenjuju kod supkliničkih vrijeme od zadnje primjene lijeka se u klinički vidljivih oblika mastitisa mastitisa te u prevenciji (kod pa do klanja (meso) odnosno doizlječenje bazirano na procjeni puštene konzumacije namirnica zasušenja). Uz navedene načine izostanka znakova upale kreće od preventive i liječenja mastitisa (mlijeko,jaja, med, riba).

50 do 90%, dok je to na osnovi Osim toga, takvo mlijeko ne postoje još nekoliko neantibiotskih bakterioloških testova svega 20 do rješenja, primjerice imunomodu70%.Ograničenja trenutno prisutnih smije se davati ni drugim životiIatori, propolis, ekstrakti biljaka, antibiotskih preparata vidljiva su i iz njama već ga treba neškodljivo biljni gelovi, lizosubtilin, antibakukloniti. Osim toksičnog djelovanja činjenice da se potpuno izlječenje terijski proteini, lizozim i dr. na ljude, antibiotici imaju i druga mastitisa uzrokovanog bakterijom U važnije čimbenike sprjeS. aureuspostiže tek u 10%slučajeva. nepoželjna svojstva. Tako njihova čavanja pojave mastitisa i posljeU liječenju mastitisa treba uzeti prisutnost u svježem mlijeku može dične primjene antibiotika spadaju u obzir i načela dobrobiti životinja. prouzročiti velike gubitke prerađi­ pravilno provođenje dezinfekcijesisa To znači da ukoliko veterinar i vačkoj industriji, jer uništavaju kod mužnje. Dezinfekcijska sredfarmer nisu upoznati s načinima mikroorganizme koji sudjeluju u stvo obično se sastoji od dviju komZabrinjaneantibiotske terapije, preporuča se procesu fermentacije. ponenata; dezinficijensa sa širokim odmah aplicirati antibiotik širokog vajuća je i činjenica da antibiotici spektrom djelovanja prema patospektra jer svako odgađanje može mogu ostati stabilni pri temperatugenim uzročnicima mastitisa i sredozbiljno ugroziti muzaru. Takav rama pasterizacije, pa toplinska stva za zaštitu kože sisa čime se pristup ipak treba koristiti samo u obrada svježeg mlijeka nije dosprječava adhezija (prianjanje) voljno učinkovit način njihova slučaju precizne kliničke dijagnoze bakterija. Danas se smatra da dezinuklanjanja iz mlijeka. jer i sama aplikacija antibiotika fekcija u sklopu robotske mužnje Umjesto antibiotika može još više pogoršati zdravstveno pridonosi smanjenju pojave mastiU profilaktičke i terapijske stanje. Primjerice, kod mastitisa tisa zbog standardnog postupka u uzrokovanog E. colimože se razviti i svrhe mogu se koristiti homeopatski odnosu na ručnu dezinfekciju čiji toksemija, jer se veće količine pripravci koji se dobivaju iz učinak primarno ovisi o ljudskom toksina otpuštaju u tkivo iz različitih prirodnih materijala i tvari čimbeniku.

■ (npr. iz biljaka, životinjskih tkiva i bakterijskih stanica koje propadaju V

22 Mljekarski list 0x/2009.

~==========~~=~

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Svjetska privredno-ekonomska kriza i njezin djelomičan utjecaj na poslovanje u proizvodnji mlijeka U razvijenu svijetu, kada se uoči određeni problem tada se on nastoji riješiti i nema druge priče. Nema suvremene tehnologije s neriješenim problemima, propustima u radu, neznanju i kojekakvim drugim rupama Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

ehnologija, tehnologija i samo tehnologija. Ni u jednoj fazi proizvodnje ne smije biti propusta.

Svaki i najmanji propust znatno utječe na cjelokupan proces proizvodnje. Znanje, tehnologija i tehnika danas diktiraju konkurentnost i profitabilnost u svakoj grani privrede pa tako i u stočarstvu. Ali ne samo konkurentnost i profitabilnost nego i ono što je najvažnije ekonomski opstanak, opstanak u proizvodnji i opstanak na tržištu.

Odavno me smeta nepoštivanje tehnologije, prema načelu ide kako ide i priče radi priča, što općenitije i neodređenije to ispadaju važnije i mudrije. Ali konkretni problemi uvijek traže konkretnu priču, konkretnu misao i ideju. Nažalost, većina oko konkretnih problema obilazi kao mačka oko vruće kaše i što je moguće u širem krugu.

Rješavanje bilo kojeg od problema sa sobom nosi i odgovornost.

Odgovoran može biti samo onaj tko zna, tko hoće i tko ispravno radi.

Svaka kila ili litra više nosi svoju vrijednost, svoje troškove, svoju kvalitetu i zaradu. Ovo je jedno od vrlo važnih mjerila odgovornosti na

T

svim razinama, bilo one neposredno vezane za proizvodnju ili za kreiranje agrarne politike, poljoprivredno školovanje farmera stručnjaka ili rad udruge.

Je li uvoz opravdan?

Vratimo se nakratko na jedan primjer u hrvatskom stočarstvu, odnosno govedarstvu. Koliko smo u posljednjih 50 godina uvezli rasplodnih bređih junica uzgojenih u uvjetima suvremene tehnologije za veću i veliku proizvodnju mlijeka? Koliko je danas veliko matično stado naših krava koje smo uzgojili sami od do sada svih uvezenih junica? Koliko još uvijek iz godine u godinu uvozimo novih junica? I koliko nas je sveto koštalo?

Ne spominjem ovo prvi put. I sada opet trebamo uvesti određen broj junica i određenu količinu eura poslati u izvoz. Taj novac sigurno neće zaraditi naši farmeri - naši stočari.

O rasplodnim bikovima i uvezenoj spermi, odnosno uvezenim genima i genetici da i ne govorimo. Zašto se to dogodilo i zašto se to još uvijek događa? Prema onoj - uvezeš tehniku a nemaš odgovarajuću suvremenu tehnologiju, koju niti smo uvezli niti smo izgradili vlastitu. U razvijenu svijetu,

kada se uoči određeni problem tada se on nastoji riješiti i nema druge priče. Nema suvremene tehnologije s neriješenim problemima, propustima u radu, neznanju i kojekakvim drugim rupama.

U prošla dva priloga nabrojati smo neke probleme, posebno u proizvodnji voluminozne krme i o čemu ona ovisi jednim vrlo važnim dijelom.

Realni pokazatelji Svakako, dobra hranidba krava ovisi o dobroj i kvalitetnoj voluminoznoj krmi. Hranidba je definitivno važna jer iz nje proizlazi proizvodnja mlijeka koja nosi najveći dio godišnjeg prihoda i najveću zaradu.

Uz mlijeko, druga važna stavka treba biti uzgoj podmlatka - junica za rasplod, odnosno za remont stada, za brojčano

povećavanje

postojećih

stada, ali i za stvaranje novih stada odnosno farmi. Bilo bi zanimljivo iznijeti podatke koliko je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj stvorena novih farmi koje su popunjene bređim junicama koje smo mi uzgojili? Slovom, brojem i vrijednošću = toliko kuna. Samo na temelju takvih pokazatelja možemo analizirati naš uzgoj i razvoj govedarstva te donijeti zaključke jesmo li takvim razvojem i tempom razvoja zado-

Mljekarski li~t 08/2009.

23

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG AGRONOMA

voljni, malo manje zadovoljni ili pitanja te problematiku prometa i mlijeko. Takvi radnici, a istonezadovoljni. Moj prijatelj veterinar trgovine roba i dobara, već odavno vremeno i zaposlena jeftina radna dr. se. Branko Šoštarić ističe kako sam zainteresiran za određena snaga, oni i njihove obitelji postaju uspješnost pojedinog uzgajivača ekonomska pitanja i probleme. U kupci koji ne mogu kupovati skuplje ovaca i koza, ali i goveda, možemo trenutku kada su pojedini biz- poljoprivredne proizvode i jesti u ocjenjivati samo na temelju podata- nismeni počeli seliti i preseljavati izobilju. Otuda mala i manja ka koliko je tko uzgojio i prodao svoje tvornice i proizvodnju u Kinu i potrošnja mliječnih proizvoda i rasplodnog podmlatka, te koliku neke druge zemlje, gdje je jeftina mesa u mnogim zemljama pa tako i prosječnu proizvodnju mlijeka radna snaga, u razgovoru s nekim kod nas. Ujesen, ako se smanje ljudima tada sam rekao da će se to mirovine i plaće, sve će to još više postiže po grlu.

Kada kupujete bređe junice, grdno osvetiti i Europi i Americi. doći do izražaja.

S druge strane, na temeljima najprije ćete pogledati muzno - Zašto nam se to osvetilo? Radnik i njegova obitelj, koji je ostao bez loše krme i male proizvodnje matično stado a zatim tražiti papire mlijeka nastaje drugi problem - kako iz kojih se mogu očitati laktacijske posla jer se tvornica s proizvodnjom vrijednosti pojedinoga grla. Na odselila u Kinu, postaje financijski za malo dobiti što više. temelju jednoga i drugog uvida nemoćan. Više ne može otplaćivati Jedino je rješenje kako proprocijenit ćete genetski potencijal svoje kredite a niti više može izvesti što više i prodati po istoj ili uzgojenih junica ali i cjelokupnu kupovati određenu količinu pro- manjoj cijeni. Usporedimo cijenu 1 tehnologiju na farmi. Svi su detalji izvoda prema određenom stan- kg ovčjega sira u Italiji i kod nas i vrlo važni. U mliječnim stadima dardu življenja, pa tako i namirnice, puno toga će nam odmah biti jasno. prvenstveno sir i meso te ostale A prosječna plaća u Italiji ipak je treća stavka po redu u proizvodnji treba biti tov i proizvodnja mesa. mliječne proizvode, dakako i samo puno veća nego u Hrvatskoj.

Došla su vremena kada se više ne prodaje muška telad, pa bila ona bilo koje pasmine. Na dobroj sjenaži bikovi odlično rastu. Ne treba kupovati super na bazi soje. I ovdje tehnologiju treba znati u završnoj fazi tova, a to bi svaki majstor od govedarskog zanata trebao znati.

Tehnologija i svjetska kriza U cjelokupnom stočarstvu pa tako i u govedarstvu za sada ne možemo istaknuti da smo baš previše zadovoljni.

Po meni, jedan je od najveći krivaca u cijelom našem stočarstvu loša tehnologija proizvodnje krme.

Na lošoj krmi od kasno košenih trava i djetelina nema dobrog uzgoja, niti u uzgoju genetskog napretka a niti dobre i vrhunske proizvodnje Slika 1: Za samo 22 dana talijanski ljulj narastaoje preko 60 cm i mlijeka. oklasao. Četvrti otkos za sjenažu ili sijeno treba svakako kositi u samom Nažalost, u cjelokupnoj pripočetku klasanja 16. ili 17. dan porasta trave,jer klas počne tjerati već sa vredi pa tako i u stočarstvu veliku 14 dana ako ima dosta vlage, a ako je suša i rani/e (ovaj otkosje ostavljen negativnu ulogu trenutačno igra i svjetska privredna i financijska kriza za sjeme). Slika također prikazuje dobar odnosoca i sina. Otac sina mora koja nam je tek zakucala na vrata, a upućivati od najrani/e mladosti u sve tajne tehnolog1/e zanata.

1 odnosno koja će najvjerojatnije potrajati Kakav odnostreba biti? Partnerski!I Mladi farmerje mali farmerkoji manje ili više godina. U svom otkriva i usvaja svijet odraslih,on je mladi gazda. Za Ivana (2000. zanimanju agronoma koje nije godište) već sada terenski agronomi stručni savjetnik njegovaocaplanira i vezano samo uz tehnologiju prosavjetuje da se odgaja kao budućeg farmera koji će nakon osnovneškole izvodnje nego i uz ekonomska

upisati Srednju poljoprivrednuškolu u Križevcima

24 M{jekarski list 08/2009.

RAZMIŠLJANJE Oni koji proizvode žele svoje proizvode prodati, i to prodati za što višu cijenu. Kako naći ravnotežu na polju ponude i potražnje te male kupovne moći većine stanovništva?

Danas velik broj hrvatskih seljaka i farmera posljedice svjetske privredno-ekonomske krize ne sagledava u pravoj mjeri. Ova kriza je osobito opasna i pogubna za svakoga tko ima veći ili manji jedan ili više kredita. Mnogi prosvjeduju, i to ne samo kod nas nego i širom Europe. Svakako, treba se boriti za svoja prava i za prava da se određene regule u poslovanju poštuju, kao što je recimo pravodobna isplata za isporučeno mlijeko i ostale proizvode.

Mora~ istaknuti ~a ~u pogresna nastoJanJa kako za malo dobiti što više. Izlaz iz svake gospodarske krize pa ' ' i ove mora biti nastojanje tako kako u danim okolnostima proizvesti što više, i kako da naša proizvodnja bude što jeftinija i što

Dobri primjeri Evo preglednijeg prikaza iz prošlih dvaju brojeva što i koliko smo proizveli krme s talijanskim ljuljem po 1 ha na OPG-u Zdenka Nemeta u Tremi pokraj Križevaca.

Dosta farmera postignulo je iste pa čak i bolje rezultate.

Radi bolje preglednosti, podatke ćemo prikazati tabelarno, i to datum košnje pojedinog otkosa, prinos zelene mase po svakom otkosu, prinos suhe tvari (ST), broj dana između otkosa, broj dana porasta trave, te visine trave u vrijeme košnje (tablice 1 i 2).

Do 30. lipnja po 1 ha na istoj parceli 159 tona zelene mase ili 19 tona suhe tvari (ST). Uzorci svih otkosa predani su u laboratorij HPA (nekadašnjeg HSC) u Križevačkoj Poljani.

AGRONOMA

: ' ' Od svakog otkosa : očekujemo sjenažu s više od 16%proteina. Izračunajte koliko se mlijeka može proizvesti od 19 tona suhe tvari {ST) koja sadržava najmanje 16%proteina i koja je k tome lako i brzo probavljiva.

Razlika u broju dana od dana košnje i broja dana porasta trave javlja se zbog toga što trava u tri do četiri dana poslije košnje ne raste.

Je li moguće do kraja lipnja u četiri otkosa po 1 ha proizvesti gotovo 120 tona zelene mase i gotovo 20 tona suhe tvari?

Moguće je! A zašto ne? Pitanje je to suvremene tehnologije. Samo treba poštivati zakon pravodobne i pravilne košnje, ali i potrebne i pravodobne pri hrane.

Tablica 1: Proizvodnjavoluminoznekrme od talijanskogIju/ja u prva četiri otkosa od travnja do kraja lipnja 2009. po 1 ha Prinos zelene mase, tona

Ukupno zelene mase, tona

Prinos suhe tvari, tona

Ukupno prinos suhe tvari, tona

40 43,750 38 37,500

40 83,750 121,750 159,250

4,800 5,250 4,560 4,500

4,800 10,050 14,610 19110

Visina trave cm

Dnevni porast ta!. liulia u cm

Prvi porast ožujak - travanj

Broj dana oorasta trave Od28 do 30 dana

70cm

2,5

27

23

70cm

3,0

21

17

60

3,5

26

22

60

2,7

Datum košnje

učinkovitija.

Rekli smo da u stočarstvu postoje tri glavne proizvodnje, a to su na prvom mjestu mlijeko, na drugom uzgoj što kvalitetnijega rasplodnog materijala, te na trećem proizvodnja mesa odnosno tov.

Kako sada u ove tri proizvodnje proizvesti što više a da naša proizvodnja bude što jeftinija i učinkovitija. Najvažnija stavka za ovo je svakako što veća proizvodnja voluminozne krme, i to što kvalitetnije krme. Već odavno ističem daje u cijeloj toj proizvodnji jedan od najvažnijih čimbenika pravodobna košnja te spremanje sjenaže i sijena. Pravodobna košnja pojedinih otkosa diktira kompletnu proizvodnju krme po količini i po kvaliteti. Na ovome sam do sada s proizvođačima mlijeka puno radio, a od sada ćemo raditi još više.

TERENSKOG

14.4.2009.

12.5.2009.

3.6.2009.

30.6.2009.

Tablica2: Brojdana i porast trave Datum košnje Prvi otkos 14.4.2009.

Drugi otkos 12.5.2009.

Treći otkos 3.6.2009. Četvrti otkos 30.6.2009.

Broj dana između košnji

Tablica3: Kemijska analiza sjenažeprvogotkosatalijanskogljulja u Laboratorijuza kontrolustočne hraneLKSH u Križevačkoj Poljani Vlaga %

Suha tvar (ST) %

Proteini %

56,52

43,48

17,46

Sirove hranjive tvari% u suhoi tvari (ST) Pepeo Mast Vlakna % % % 2,92

25,21

12,26

NET 42,16

Mijekarski li.st 08/2009.

25

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Slika 2: Da, istina je - trava je za 22 dana naraslapreko 60 cm i oklasala Koliko smo proteina proizveli u ovih 19 11O kg suhe tvari prikazano je u tablici 3.

Je li ovo dobra sjenaža - dobra voluminozna krma? Očito je da je ovo dobra sjenaža, lako i brzo probavljiva (mlado košena), s puno proteina, puno energije i puno mineralnih tvari.

Prema kemijskoj analizi sjenaže prvog otkosa, suha tvar sadržava 17,46% proteina. Prema jednostavnom trojnom pravilu, pak, to iznosi; 19 11O kg : 100 % = X kg : 17,46 %,a to je jednako; 19110x 17,46 = Xx 100 iz čega proizlazi daje X= 3337 kg proteina.

Pitanje je koliko će se iz 3337 kg proteina potrošiti na uzdržne potrebe krava a koliko na proizvodnju mlijeka, i koliko će završiti kao neiskorišteno u balegi?

j. '

tvari krave, koze i ovce ne mogu iskoristiti 100%.

Vrlo važan čimbenik u postizanju visokog konzumiranja krme svakako je brzina prolaza krme kroz

probavni trakt. Lako i brzo probavljiva krma brže prolazi kroz probavni sustav, više se i brže u organizmu stvarajubjelančevine, mliječna mast, mliječni šećer i svi ostali sastojci mlijeka koji se izlučuju u vime koje se stalno puni kroz 24 sata. Koliko će se mlijeka izlučiti u vime najvećim dijelom ovisi o kvaliteti i količini pojedenog i probavljenog obroka. Kvaliteta obroka svakako podrazumijeva i izbalansiranost obroka glede strukture - vlakna, te kemijskog sastava bjelančevine - energija - minerali.

Proizvodnja visoko kvalitetne krme i hranidba domaćih životinja iznimno su važan razlog, kao i ostali dio cjelokupne tehnologije u stočar­ stvu, da svoju djecu šaljete i školujete u srednjim poljoprivrednim i veterinarskim školama. Ovo su poslovi s kojima se vrlo teško mogu baviti ljudi koji su završili školu za automehaničara, autolimara, bravara, ugostitelja, vozača, mesara, trgovca... ■

'

Ako proizve~eš vlošu krmu - sporo I tesko pro. bavljivu i k tome s malo proteina, energije, vitamina i minerala kako ćeš onda postići visoku proizvodnju mlijeka po kravi?

Nemojte zaboraviti da ukupnu i ostalih hranjivih

količinu proteina

26 Mljekarski /i,st 08/2009.

Slika 3: U zemljama Europskeunije velik dio farmera, uz proizvodnju mli/eka, bavi se i proizvodnjommesa. U istim boksovimasimentalski i holštajn bikovi u tovuzajedno. Glavna krma - kvalitetna sjenaža i silaža.

Sjevernezemlje kao Švedska, Norveška i Finska, te alpske pokrajine Austrt/e, Njemačke, Švicarske,Francuskenemaju kukuruzne silaže!!

~======~============

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Proizvodnja i potrošnja mliječnih proizvoda u EU s posebnim osvrtom na proizvodnju i potrošnju, izvoz i uvoz svih vrsta sireva u Republiku Hrvatsku Prema procjeniEuropskekomisije,očekuje se da će ukupnoprerada mlijeka nakon 2009. godine ostatistabilnauz postupnosmanjenjeproizvodnje,ali se očekuje i povećanje isporukemlijekau prerađivačke objekte uglavnomzbog smanjenjaizravneprodajes farmiu koristisporukemljekarama,i to naročito u novimzemljamačlanicama Piše: Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar

Javni pokretač mljekarske industrije u narednom razdoblju trebala bi biti i potrošnja sira i svježih mliječnih proizvoda.

Očekuje se dodatna proizvodnja i potrošnja sira od oko 700 000 tona, za što bi bilo

G

potrebno oko 6,8 milijuna tona mlijeka.

Proizvodnja sira u EU 27 u 2008. godini iznosila je 9,270.000 tona a potrošnja 8,790.000 tona ili 17,87 kg/stanovniku.

Iz tablica 1 i 3 vidljivo je da je potrošnja sireva iz EU 25 oko 18 kg per capita a da Fancuzi, Nijemci i

Talijani troše između 22 25 kg/stanovniku godišnje.

Kakvo je stanje u proizvodnji i potrošnji sira u Hrvatskoj Tema ovog članka je proizvodnja i potrošnja sira u RH. Iz tablice 4 vidljivo je da se u industrijskoj proizvodnji u RH od

Tablica 1: Brojkrava, proizvodnjai isporukamlijeka te potrošnjai strukturaproizvodnjemliječnih proizvoda u EU (podaciza EU 25 i 27) Red. br.

1.

2.

3.

4. a) b)

c) d) e) f) g)

i) 5.

Proizvodiu tonama Broj krava - komada Proizvodnjamlijeka Isporukamliieka Od toga proizvodnja Mlijeko za piće Fermentiraniproizvodi Sir - proizvodnja Sir- potrošnja Maslac - proizvodnja Maslac - potrošnia Punomasnomlijekou prahu Obrano mliiekou prahu Kondenziranomlijeko Mlijekoza kazein Broi stanovnikau milijunima

Izvorpodataka:Eurostat

M(jekw;~ki L1:~tOS/2009.

2005.

2006.

2007.

2008.

Potrošnjau k_gu 08. P.c.

EU25 EU25 EU27 EU27 22.966.000 22.800.000 23.800.000 23.600.000 142.979.000 141.743.000 148.080.000 149.333.000 132.592.000 131.665.000 133.650.000 135.500.000 33.497.000 8.920.000 8.806.000 8.402.000 2.137.000 1.940.000 858.000 970.000 1.181.000 5.938.000 460

33.468.000 9.219.000 8.958.000 8.491.000 2.042.000 1.940.000 790.000 950.000 1.130.000 4.800.000 462

33.855.000 9.600.000 9.071.000 8.273.000 2.055.000 1.949.000 775.000 870.000 1.140.000 4.500.000 492

33.800.000 9.800.000 9.270.000 8.790.000 2.080.000 1.930.000 810.000 805.000 1.140.000 4.700.000 492

68,60 19,90 18,84 17,87 4,23 3,92 1,65 1,64 2,32 9,55

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

2005. do 2009. proizvelo između 23 000 i 28 000 tona sira, ili svega 6,3 kg/stanovniku. Međutim, na tržište RH, uz navedenu proizvodnju, uvoze se velike količine sira a i proizvode se i neposredno prodaju na farmama. U nastavku teksta posebno ćemo obraditi uvoz svih vrsta sireva. Velika nepoznanica je neposredna proizvodnja i prodaja sireva s naših farmi. Prema podacima DZS-a i Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u RH se oko 150 milijuna litara mlijeka potroši na farmama i preradi u proizvode te prodaje neposredno na farmama ili tržnicama.

Hrvatska u kontinuitetu uvozi iznimno velike količine svih vrsta sireva, što je vidljivo iz tablice 6.

Prosječna godišnja proizvodnja sireva u razdoblju od 2005. do 2008. godine iznosi 25 889 tona, a prosječni uvoz svih vrsta sireva u istom razdoblju 10 367 tona ili 40% ukupne domaće proizvodnje. Naročito je nepovoljan odnos domaće proizvodnje i uvoza polutvrdih sireva, gdje udio uvoza polutvrdih sireva iznosi više od 50% na godišnjoj razini. U strukturi polutvrdih sireva

Tablica2: Najveći proizvođači mlijeka u Europiiz EU 15 i EU 10 ZemljaEU 15 Njemačka

Francuska Uiedinieno Kraljevstvo Nizozemska Italiia Zemlje EU 10 Poliska Ceška Mađarska

Količine u kg 28.848.000.000 25.092.000.000 15.126.000.000 11.466.000.000 10.741.000.000

Broj stanovnika 82.500.000 63.500.000 60.500.000 16.500.000 60.000.000

11.910.000.000 2.736.000.000 1.986.000.000

38.500.000 10.250.000 10.200.000

Tablica3: Najveći proizvođači sira u EU Proizvodnja sira - Potrošnja sira tona tona

Zemlja Francuska Francuska - ovčji i kozji sir Niemačka

Nizozemska Italija

1.700.000 150.000 1.995.000 720.000 1.145.000

najviše je zastupljen polutvrdi sir Gauda, kojeg je prosječno godišnje u promatranom razdoblju uvezena više od 4000 tona.

Valja napomenuti da je razina zaštitne uvozne carine kod uvoza Gaude gotovo 50% manja nego kod ostalih polutvrdih sireva, i osnovna

1.550.000 150.000 1.850.000 283.000 1.380.000

Potrošnja u kg po stanov. u 2008.

24,41 22,42 17,15 23,00

stopa carine iznosi 25%. Međutim, postoji i bescarinska kvota za uvoz svih vrsta polutvrdih sireva i iznosi 3750 tona, što znači da na tržište RH dolazi navedena količina bez carine ali i bez izvozne subvencije.

Uz uvoz polutvrdih sireva, u 2008. godini uvezena je i 4345 tona

Tablica4: Brojkrava, proizvodnjai isporukam!t/ekate potrošnjai strukturaproizvodnjemliječnih proizvodau RH Red. br.

1.

2.

3.

4. a) b) c) d) e) f)

g) h) i) 5.

Opis Broj krava Proizvodnjamlijekau kg Isporuka.ml.mljekaramau kg Od toga proizvodnjau tonama Mlijekoza piće Fermentiraniproizvodi Sir-sve vrste Maslac Mliječni namaz Punomasnomlijekou prahu Obranomlijekou prahu Ugušćeno mlijeko Vrhnje Broj stanovnika

2005.

2006.

2007.

2008.

Potrošnjapo stanovniku

241.084 234.671 226.000 231.633 766.000.000 822.000.000 834.231.000 801.630.000 632.913.000 605.503.000 673.467.000 657.753.000 356.195 70.812 23.237 3.422 3.745 607 405 3.629 12.036 4.450.000

362.153 76.144 24.969 3.709 4.511 506 497 4.436 13.333 4.450.000

347.553 79.128 26.880 4.045 4.832 613 877 401 14.162 4.450.000

376.519 75.6335 28.473 3.629 5.101 529 341 666 15.240 4.450.000

84,60 17,00 6,39 0,82 1,15 0.12 0,07 0,15 3,42

Izvorpodataka:DZS i SLKM Križevci

28

M/jekarski list 0-512009.

EKONOMIKA nadomjestka za sir što je također umanjilo plasman i proizvodnju domaćeg sira.

Analizirajući uvoz triju vrsta polutvrdih sireva (Ementaler, Gauda, Edamer) kojih je ukupno u 2008. godini uvezeno 5632 tone, očito je da se gotovo 70%tih sireva uvozi iz Njemačke, uz nižu uvoznu cijenu nego iz ostalih zemalja. Uvoz polutvrdih sireva nastavlja se i u 2009. godini a najveća zemlja izvoznica u RHje također Njemačka.

U tablici 8 iznosimo podatke o izvoznoj cijeni za sir Gaudu iz Njemačke po tromjesečjima za 2008. i 2009. godinu, iz kojih je vidljivo kontinuirano smanjenje izvozne cijene.

Tijekom prva četiri mjeseca 2009. godine ponovno je primjetan značajan trend povećanja uvoza svih vrsta sireva, što je vidljivo iz podataka o uvozu od 2904 tone u odnosu na 2105 tona svih vrsta sireva ili je indeks povećanja 137,06 a uvoz Ementalera, Edamera i Gaude više je nego udvostručen u prva četiri mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine (tablica 6).

Zalihe svih vrsta sireva, a posebice polutvrdih sireva iznose 2800 i gotovo su dvostruko veće od optimalnih zaliha u istim razdobljima prethodnih godina, što je počelo ugrožavati i redovni otkup mlijeka od proizvođača.

Uvoz svih mliječnih proizvoda preračunato u ekvivalent mlijeka u 2008. godini iznosi oko 180,000.000 kg, a preko sireva uvozi se najviše mlijeka i taj dio u ukupnom uvozu iznosi oko 50%.

Cijena uvezenih polutvrdih sireva od I. do IV. 2009. godine, prema podacima DZS-a: • Gauda: 2,22 €/kg • Edamer: 2,50 €/kg • Ementaler: 3,95€/kg

M(J,ikarski lt:~t0',/2009.

PROIZVODNJE

Tablica.5: Struktura proizvodnjesirevau RH od 2005. do 2008. (u tonama) Red. br.

I

Ukuono sve vrste sireva od toga:

1.

Svieži Polutvrdi

2.

3.

4.

2005.

2006.

2007.

2008.

Indeks 08/05.

23.237

24.969

26.880

28.473

123

Naziv proizvoda

8.959

8.805

9.797

10.805

121

10.698

12.402

13.160

13.859

130

1.118 1.815

1.283

1.315

1.335

119

1.718

1.789

1.709

94

295 352

278 483

276 543

264 501

142

Tvrdi

5.

Too!ieni Sirevi s olemenitom nliiesni

6.

Ostali

89

Izvorpodataka:DZS r----------------------------

Tablica 6: Uvoz sireva u RH od 2005. do 2009. (u tonama) Red.

Naziv proizvoda

br.

I.-IV.

2005.

2006.

2007.

2008.

10.658

9.937

10.498

10.375

2.904

2009.

1.

Sve vrste sireva

2.

Od to a:

3.

Gauda Ementaler i Edamer

7.644

6.577

6.316

5.632

1.835

4.

Samo Gauda

5.253

4.441

3.793

3.008

1.319

Tablica 7: Udio uvezenih po/utvrdih sireva u ukupnoj proizvodnji u RH od 2005. do 2009. (u tonama) Red. br.

Opis

2005,

2006.

2007.

2008.

I.-IV. 2009.

1.

Domaća oroizvodnia

10.648

12.402

13.160

13.859

4.450

2.

Uvoz oolutvrdih sireva

8.255

7.105

6.821

6.083

2.017

3.

Udio uvoznih polutvrdih sireva u prozvodnji domaćih polutvrdih sireva

71

53

48

40

65

4.

Uvoz nadomjestka sireva

4.345

1.167

5.

Udio (2+4)/1 u%

75

72

oolutvrdih sireva

Izvorpodataka:DZS

Tablica 8: Pregleduvoza sira Gaude iz Njemačke u 2008. i za I. - IV 2009.

I.-IV./09.

Indeks 3/1

2.

3.

4.

1.258.910

1.044.263

Opis

I.-Vl./08.

I. Količina u kg

646.949 3,18

2,94

2,20

Uvozna cijena €/kg

VII.-XII./08.

69

Tablica 9: Utjecaj uvoza polutvrdogsira na domaću proizvodnju i potrošnju (u tonama) Red.

Opis

I. 2.

3.

4.

5.

6.

1.-IV. 2009

2005.

2006.

2007.

2008.

Domaća potrošnia

10.648 7.644 1.235 17.057

12,402 6.577 1.209 17.770

13.160 6.316 1.657 17.819

13.859 5.632 1.967 17.524

4.450 2.904 467 6.887

Udio uvoza u odnosu na: - domaću Proizvodniu - domaću ootrošniu

71 79 44 81

53,03 37 01

47 99 35 45

4064 32,14

65 26 42 17

br.

Domaća oroizvodnia

Uvoz Izvoz

29

EKONOMIKA

PROIZVODNJE -

Potrošnja sira u RH u 2008. godini sastoji se od 1. sira proizvedenog u mljekarskoj industriji: 28 473 tone 2. sira uvezenog na tržište RH: 10375tona 3. sira proizvedenog na farmama procjena: 3500 tona 4.1. + 2. + 3. = 42348tona S.izvoz sira: 1500tona 6. potrošnja u RH: 4. - 5. = 40 848 tona, što po stanovniku godišnje iznosi: 9, 3 kg.

Analizirajući potrošnju sira u RH u odnosu na zemlje u EUmože se zaključiti da je potrošnja sira iz domaće mljekarske industrije i proizvodnje na farmama oko 7 kg godišnje po stanovniku a s uvozom to iznosi 9,3 kg, dok je u EU prosječna potrošnja iz mljekarske industrije 18 kg.

Ako bismo htjeli dostići prosjek potrošnje sira kao što je u zemljama

Tablica 10: Pregleduvoza sireva u razdobljuI. - IV. 2009./08. (u tonama) Red.

Opis

1.-IV2009.

1.-IV2008.

Indeks

Sirevi- ukupno- od toga: Edamer,Gaudai Ementaler Gauda

2.904

2.105

137,96

1.853 1.321

851

217,74

468

282,26

br.

1.

2.

3.

Tablica 11: Uvoznacijena Gaude I. - IV. 2009./08.

2009.

Opis Gauda

(

2008.

Tona

Cijena Tona €/kg

Cijena €/kg

1.321

2,22

3,50

EU a da pritom uvezene količine ostanu na istoj razini, bilo bi nam potrebno još gotovo 40 000 tona sira. Jasno je da za tu količinu nemamo niti sirovine niti standard građana koji to mogu platiti. Ali moramo vjerovati da ćemo u nared-

48

Indeks cijena 09/08.

63,71

nim godinama povećavati proizvodnju mlijeka a time i proizvodnju i potrošnju sira, te da će nam proizvodnja mlijeka imati sigurnog kupca uz cijenu koja će farmerima osigurati egzistenciju. ■

www .bio-pharm-vet.hr

(AGRUIEC.)

• • • • • •

:JO

Podloge za ležišta Udoban gumeni pokrov za gazne površine Tuneli - sjenici Mreže za zaštitu od propuha V rata za zaštitu od propuha Zavjese

Bio Phann Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.agrotel.eu

M(jekarski /i:<;t 015/2009.

©ugogodisnja tradicija prodaje steonihjunica proizvođačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

10godina u 1/rvatskoj Z,g,hvaljujemo na povjerenju

lnter- Ago d.o.o.

BEZ

GRANICA

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636 e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

OOIIOOlm.t,klniiCI st~ll1

pnpntmaju

za izlaganie svoiihnaibol1ih fivotinlGna

izložbi

iwćol drfavnoi

- tomrskoi izložbiu

mieSfUGudovac polcrai a· lovora Stomrska izložbakoauorganiziraiu Bielovarskisaiam d.o.o i Hrvatska polioprivredna agenciia krvna i• uzgoino selelcciiskograda svih koii su ukQučani u naporan rad postizania

ito bolie kvalitete stoke u našoi

zeml11.

Zna&li organiziraniasto&lrskihizloibi?

Svako zemljo u kojoj je raz.vijeno poljoprivreda,

vrhunac mukotrpnog rado u

već su se samo nadogradili.

stočarstvu.

Uzgoj što kvalitetnijih grlo

o posebice stočarstvo, s

I u Hrvatskoj stočarske izložbe

stoke i donos je prioritet u

ponosom predstavlja sve najbolje što je uspjela

sežu u daleku prošlost, po toko možemo izdvojm Prvu

stočarskoj proizvodnji.

proizvesti ili uzgojiti no svojim njivama ili u stajama.

izložbu stoke s najboljim grlimo na području tadašnje

niz stočarskih izložbi gdje

Višestoljetna tradicijo sajmovanja dovela je do organiziranja skromnih

Bjelovarsko-križevačke

županije koja je zabilježena

Donos, u Hrvatskoj, postoji se promoviro stočarstvo u pojedinim regijama. No najveća izložba stoke, gdje

stočarskih izložbi s nekoliko

25. veljače 1897. godine u Križevcima, na kojoj je 11no

grlo stoke koje su vremenom prerasle u značajne priredbe

rozgled dotjerano u svemu 66 bikovo, 224 krove, 130

koje posjećuju tisuće posjetitelja. Tako u bližoj

jednogodišnjih junićo i 66 telaca".

organizira u okviru jesenskog

okolici Hrvatske već nekoliko desetaka godina odriavaju

Osnovni cilj ove i sličnih izložbi bio je pronalaženje i

sajmo. Dugogodišnje iskustvo u organiziranju

se izložbe stoke u Novom Sodu u Vojvodini, Radgoni

izdvajanje primjeraka stoke čije će karakteristike obogatiti

sajamskih i stočarskih izložbi

u Sloveniji, Veroni u Italiji, Riedu u Austriji. Tamošnji

matični fond kvalitetnim

Gudovac dovelo je da Ministarstvo poljoprivrede,

stočari s ponosom se hvale s

rasplodnim materijalom.

Ciljevi organizacije stočarskih

najboljim grlima stoke koji su

izložbi nisu se promijenili

dolazi izabrana stoko iz cijele zemlje je Stočarska izložbo na Sajamskom prostoru Gudovac, koja se međunarodnog bjelovarskog

no Sajamskom prostoru

ribarstvo i rurolnog razvoja i službeno proglasi ovu izložbu

11

centralnom manifestacijom

o brojem stanovništvo

ovog tipa u našo1zeml1i Kroz izložbene prostore sajma, u proteklih

nodmosuje Hrvatsku 15 puta. kontinentalnog turizma Pored 17. stočarske izlozbe, na kojoj se predstavljaju kojo će biti održana od 11.

Turističke zajednice i institucije

sedamnaest godina, prošlo

do 13. rujna, no Sajamskom iz kontinentalnog dijela

je tisuće grlo goveda, koza i ovaca. Tako možemo izdvojiti

prostoru Gudovoc organizira Hrvatske se i 17. 1esenskimeđunarodni bjelovarski sojom. To je

prostu 2008. godinu, koda je bio izložen najveći broj

se i 9. KON-TUR, izložba

mjesto predstavljanja

grla. Bilo je predstavljeno više od 500 životinja od čega 162 grla govedo, 109

najnovijih dostignuća u poljoprivredi, gospodarstvu i obrtniš1vv.

ovaca te 59 koza, o izložbu je posjetilo preko 50 tisućo posjetitelja. Za usporedbu, no stočarskoj izložbi u Clermont-

Također, uz prigodan zabavni

program I pnm1erenu ugostiteljsku ponudu

Ferrandu u Francuskoj,

posjetiteljima Sa1monudi se cjelodnevni doživljaj

vodećo1 stočarsko1 izložbi

poljoprivrednog kroja i

u Europa,,zlozeno je 1800 životin10,a pos1eti1eoko 70

ruralnog prostora uz izložbe žena, pčelara, s,rora, ekološkihproizvođača, vanora , vinogrodoro

tisuća pos1etitelia, Francusa

je "ednaod vodećih zemal1a u Europiu pol1opnvred1

U sklopu50tmoodržava

Pokroviteli 17. stočarske izloibe i 17. iesensk~ međunarodnog bielovarskog saima i• Ministarstvo poliof,rivrede, ribarstva i ruralnog

rmvoia,a suorganizatori su B;.lovarsko-bilogorslca fupaniia, Grad Bjelovar, Hrvatski zavod za polioPrivrednu savjetodavnu sluibu, HGK- Županiiska komora Bielovar, HOK - Obrtni&a komora

Bielovarsko-bilogorske iupaniie i Turisti&a zaiednico Bjelovankobilogorsk lupaniie.

Generalni sponzor Saimo ie Dukat

d d., a Spon%0r hranidbe stoke Sano ci.o.o Jedan od medijskihpokrovitelia • Ml(ekarski list.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Prag rentabilnosti kozarske proizvodnje u uvjetima korištenja Operativnog • programa razvo1a Piše: Prof. dr. se. Zoran Grglć

O

drživi razvoj osnovna je pretpostavka svih vlada europskih zemalja i mnoge su aktivnosti poduzete s ciljem korištenja prirodnih izvora bez štetnosti za buduće generacije. Tako je i s razvojem kozarstva.

Koncept održivosti jasno je uvedenu agrarnu politiku EU-a još prije dvadesetak godina. Dobra proizvodna praksa u uzgoju koza (i ovaca), pogotovo sjeverne Europe označena je već tada kao dobar primjer proizvodnje "prijateljski za okoliš", sociološki i kulturalno podudaran i koristan za zaštitu krajolika.

Održivi razvoj i uloga "maJihkozara" u EU Isto tako, kozarska proizvodnja pridonosi biološkoj raznolikosti koja je istaknuta kao neprocjenjiva prirodna vrijednost svake zemlje.

Uzgoj koza olakšava i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, s obzirom na korištenje koza u "pripremi" zapuštenog zemljišta za intenzivnije korištenje. Osim u botaničkoj raznolikosti, pašno gospodarenje kozama pridonosi i zaštiti tla od erozije.

Proizvodni sustavi u kozarskoj proizvodnji vrlo su različiti i promjenjivi, ovisno o sociološkim, kulturnim i proizvodnim posebnostima nekog prostora.

Nisu

36

povezani u takvoj mjeri da bi bili podložni većim štetama širenjem bolesti, te su kao takvi otporni na moguće katastrofe koje se događaju u nekim drugim proizvodnjama (primjer ptičje gripe ili svinjske kuge).

Prema navedenom, može se zaključiti kako u europskim zemljama kozarsku proizvodnju ne promatraju i ne uspoređuju s drugim poljoprivrednim proizvodnjama samo prema ekonomskim

kriterijima. Ne drže je podudarnom s masovnom poljoprivrednom proizvodnjom usmjerenom na proizvodnju velike količine proizvoda.

Bez obzira je li kozarska farma specijalizirana, mješovita ili hobistička označena je kao sustav kvalitete, sigurnosti i harmoničnosti s okolišem, lokalnim i globalnim.

Kao takvu, prihvatili su je i akteri agrarne politike i društvo u cjelini, pa je tome prilagođena i agrarna reforma u EU.

Detalj - mužnja na kozarskojfarmi SinišeLončarevića Mljekarski li.st 08/2009.

~==================~ EKONOMIKA PROIZVODNJE U Mljekarskomlistuvišeje puta pisanokako je prag rentabilnostivažan pokazatelj gospodarskog položaja proizvođača mlijeka - i kravljeg, i ovčjeg, i kozjeg. Prag rentabilnosti predstavlja donju granicu proizvedenog mlijeka kojom gospodarstvoprihodima podmiruje sve troškoveproizvodnje.Isto tako, korištenjemovog pokazateljamože se odrediti koju najnižu prodajnu cijenu mlijeka gospodarstvo može podnijeti a da ne posluje s gubitkom. U ovom radu razmotrit ćemo promjenu praga rentabilnostiu uvjetimasudjelovanjagospodarstvau Operativnom programu razvoja kozarske proizvodnje tako da se kapacitetifarme udvostruče sa 50 na 100 grla Kozarska

proizvodnja iz ovih agrarne politike može profitirati s obzirom na to da se često u europskim uvjetima radi o manjim ili tzv. staračkim kućanstvima i gospodarstvima u prostoru s otežanim uvjetima gospodarenja, a kako se vidi novi sustav potpore usmjeren na ruralni prostor i nevezan uz veličinu stada i intenzivnost proizvodnje ide im dodatno na ruku.

Gospodarska održivost malih kozara u uvjetima operativnog programa razvoja kozarstva U Ovčarsko-kozarskom listu već je prikazano kako se jednostavnim ispunjavanjem određenih tehničkih pokazatelja o kozarskoj proizvodnji na obiteljskom gospodarstvu može izračunati cijena koštanja proizvodnje mlijeka. Cijeli postupak izračuna izrađen je u računalnom tabličnom kalkulatoru (Microsoft Excel), a dostupanje svim zainteresiranim uzgajivačima koza.

Dovoljno je uputiti e-mail uredništvu časopisa (urednik@hmu.hr) ili autoru članka (zgrgic@agr.hr).

Prag rentabilnosti je proraču­ nat za proizvodnju tijekom 2007. godine na jednom našem odabranom obiteljskom gospodarstvu sa 50 grla koza. Prag rentabilnosti je za ovakvu proizvodnju pri prodajnoj čimbenika

Mljekarski li.st 08/2009.

cijeni od 4,00 kn na razini od 17 852 litre ili 357 litara po muznom grlu, što je oko 47,2% punog kapaciteta 50 koza. Najniža je prodajna cijena mlijeka s poticajima, pri kojoj bi gospodarstvo bilo "na nuli" 3,53 kn po litri prodanog mlijeka. U slučaju da se 10% povećaju troškovi hrane, potrebno je proizvesti čak 511 litara (154 litre više) po kozi da bi se podmirili svi troškovi proizvodnje. U

tim uvjetima najniža prodajna cijena mlijeka mogla bi biti 4,01 kn po litri, a da pritom gospodarstvo ne bi poslovalo s gubitkom.

Analizirano gospodarstvo proizvodi 540 litara mlijeka (prodaje se prosječno 501 litra po kozi), tako da se u sadašnjim uvjetima radi o lako ostvarivoj proizvodnji potrebnoj za podmirivanje svih troškova proizvodnje.

Koze u boksu

37

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Operativnim programom razvoja ovčarsko-kozarske proizvodnje u Hrvatskoj, koji bi se uskoro trebao početi primjenjivati u praksi, predviđeno je kreditno poticanje povećanja kapaciteta.

Gospodarstvima koja sada drže 50 grla nudit će se mogućnost udvostručenja proizvodnje, što znači ulaganje u objekte i opremu te nabavku još50koza.

Kako bi to izgledalo u praksi i što bi značilo za prag rentabilnosti budućeg poslovanja gospodarstva?

Prije svega, ulaganjem će se povećati visina ulaganja u osnovna sredstva - objekte, opremu i stoku.

Isto tako, povećat će se troškovi same proizvodnje, i to oni fiksni - za amortizaciju dodatnih ulaganja i što je još važno - za iznos troškova vraćanja kredita (glavnica i kamate).

Promjenjivi (varijabilni) troškovi mijenjaju se u masi, ali ne toliko po litri mlijeka, gdje su moguće racionalizacije, odnosno smanjenje troškova. Za proračun rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale kozarske proizvodnje isključenje na najjednostavniji i zadovoljavajuće točan način, tako što su ukupni troškovi kozarstva umanjeni za vrijednost ostalih prihoda od kozarstva 0arad, izlučene koze i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).

Ukupna vrijednost imovine gospodarstva prije ulaganja je 668.300 kn, a nakon ulaganja 359.000 kn ona iznosi 1,027.300 kn.

Zbog razlike vrijednosti osnovnih sredstava prije i nakon ulaganja, dodatni troškovi amortizacije novih ulaganja su 12.500 kuna, a obveze prema kreditu su oko 18.670 kn godišnje. Ove dvije stavke povećat će fiksne ili stalne troškove proizvodnje.

38

Grafikon I: Usporedbaulaganjau osnovnasredstvasadašnjei buduće kozarskeproizvodnje 450.000 400.000 350.000 300.000 C: ~ 250.000 f/1 o C: 200.000 .!::!

150.000 100.000 50.000

o Objekt

Mehanizacija i oprema

Stado

opis imovine ■ sadašnja vrijednost ■ buduća vrijednost

Tablica I: Proračun prihoda,troškovai dobitka u kozarstvu Opis Proizvodnia mliieka Prihodiod mlijeka

Jedinica kg

kn

Prije ulaganja

Nakon ulaganja

Razlika (novostaro)

Iindeks

I(osnovno =100)

25 380

50760

25 380

200

101.520

203.040

101.520

200

121.970

181

Prihodiukupno

kn

151.070

273.040

Troškovimaterijalai energije

kn

75.916

138.926

63.010

183

Troškovirada tuđeg

kn

6.500

14.778

8.278

227

Troškovirada vlastitog

kn

23.893

47.787

23.893

200

Neizravnitroškovi

kn

38.580

69.018

30.438

179

Ukupnitroškovi

kn

144.889

270.508

125.619

187

Troškovi- dodatni Prihodi

kn

95.339

200.508

105.169

210

Financijskirezultat

kn

68.654

119.337

50.683

174

Dohodak

kn

30.074

50.319

20.245

167

Dobitak Utrošakrada vlastiti i

kn

6.181

2.532

-3.649

41

sati

933

1.942

1 008

208

tuđi

Podaci u tablici 1 pokazuju da se neto troškovi proizvodnje pri planiranom udvostručenju

kapaciteta (sa 50 na 100 muznih koza) povećavaju manje nego što je povećan obujam proizvodnje, ali

Mljekmski fat 08/2009.

EKONOMIKA

Tablica 2.-Struktura neto cijenekoštanja kozarske proizvodnje u gospodarstvu Prije ulaganja stanje

Nakon ulaganja

Pokg Pokg Ukupno mlijeka Ukupno mlijeka

Razlika cijene koštanja

Materijali energija

57.583

2,13

113.026

2,09

-0,04

Vlastiti i tuđi rad

13.051

0,48

38.064

0,70

0,22

Investicijsko održavanje

2.734

0,10

3.711

0,07

-0,03

IAmortizacija

20.422

0,76

23.582

0,44

-0,32

j Ostali neizravni

1.550

0,06

22.125

0,41

0,35

95.339

3,53

200.508

3,71

0,18

troškovi

lUKUPNO -

Tablica 3.-Odredivanjepraga rentabilnostiu gospodarstvu prije i nakon ulaganja Prag rentabilnosti

prvo stanje

nakon ulaganja

razlika

FT

24.706

49.418

24.712

co

4,00

4 00

-

vt

2,62

2,80

0,18

17.852

41.112

23.260

Kilogramaproizvodnjepo kozi

357

411

54

Najniža prodajna cijena za proizvodnju 540 lit/koza

3,53

3,71

0,18

Kilogramaproizvodnje

isto tako, ostali prihodi farme nisu udvostručeni pa je razlika bruto troškova i ekstraprihoda manja i neto troškovi su povećani 1O postotnih poena po jedinici kapaciteta (210%u masi).

Zbog toga ekonomske vrijednosti prihodovne strane financijski rezultat i dohodak bilježe značajno slabiji rast, odnosno smanjenje po litri proizvedenog mlijeka, a dobitak farme bilježi pad za oko 36 kn po grlu.

M{jekarski li.st 08/2009.

'

Gledano po proizvedenoj litri mlijeka, oko 1,6% smanjeni su troškovi materijala i energije te investicijskog održavanja. Značajno smanjenje - 42,3% bilježe troškovi amortizacije, dok troškovi rada i tuđih usluga po litri mlijeka rastu 45%, a ostali neizravni troškovi višestruko su povećani jer su u njih uračunati troškovi kredita. Cijena koštanja litre mlijeka raste sa 3,53 na3,71 kn,štojeporastod5,1%.

Cijena koštanja litre mlijeka

PROIZVODNJE

istovremeno je i najniža prodajna cijena po kojoj gospodarstvo može prodavati mlijeko a da nema gubitak. Za sadašnju proizvodnju ta je cijena 3,53 kn, odnosno 0,47 kn manje od sadašnje prodajne cijene mlijeka (s uključenim poticajima). S povećanjem kapaciteta u uvjetima otplate kredita cijena koštanja je 3,71 kn ili 0,29 kn manje od prodajne cijene.

Prema podacima u tablici 3, vidljivo je kako tijekom otplate kredita gospodarstvo ima povećane varijabilne troškove za O,18 kn po litri, što s udvostručenjem stalnih (fiksnih) troškova uvjetuje potrebu za nerazmjerno većom proizvodnjom kako gospodarstvo ne bi ulazilo u gubitak. Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit će potrebno povećanje za 54 litre (porast 15, 1%), odnosno 411 litara po grlu.

Od gospodarstva se traži razmjerno značajno povećanje proizvodnje, ali s obzirom na to da je tehnološki kapacitet muznih koza procijenjen na 756 litara tijekom laktacije. Ovo znači da se od gospodarstva očekuje da ostvaruje 54,4%moguće proizvodnje po grlu.

U slučaju 1O %-tnog mogućeg povećanja varijabilnih troškova (hrana, energija, uslužni rad i sl.), cijena koštanja mlijeka bila bi 3,96 kn/litra ili gotovo jednaka prodajnoj cijeni mlijeka (4,00 kn), a granicu rentabilnosti gospodarstvo bi ostvarivalo sa 519 litara mlijeka po muznom grlu. Gospodarstvo bi praktično moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas.

Zaključno razmatranje Povećanjem kapaciteta proizvodnje sa 50 na 100 muznih koza korištenjem Operativnog programa razvoja ovčarsko-kozarske proizvodnje u Hrvatskoj, cijena koštanja litre mlijeka u gospodarstvu povećala bi se sa 3,53 na 39

EKONOMIKA PROIZVODNJE 3,71 kn. Dohodak gospodarstva tako bi se u vrijeme otplate kredita smanjio sa 0,47 na 0,29 kn po litri mlijeka.

Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit će potrebno proizvoditi 411 litara da se ne ide u gubitak.

Nužno povećanje proizvodnje je 54 litre ili 15,1% u odnosu na sadašnju proizvodnju. Tako bi gospodarstva proizvodila 54,4% tehnološki moguće proizvodnje, jer je potencijal muznih koza procijenjen na 756 litara mlijeka u laktaciji.

U slučaju 10 %-tnog povećanja varijabilnih troškova, cijena koštanja mlijeka bila bi gotovo jednaka prodajnoj cijeni mlijeka, a granicu rentabilnosti gospodarstvo bi ostvarivalo sa 519 litara mlijeka po muznom grlu, što znači da bi za prag rentabilnosti gospodarstvo praktično moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas.

Svi su proračuni napravljeni za stalne, nepromjenjive prihode i troškove. Pretpostavljeno je zadržavanje iste razine prihoda po kozi (otkupna cijena mlijeka, prodaja jarića i izlučenih koza, poticaji po grlu i litri mlijeka, te korištenim površinama). Prije ulaska u EU (posebno do 2003. godine i Zajedničke agrarne politike) sve su zemlje sadašnje članice značajno obnovite svoje kozarstvo, jer su poticaji u nekima od njih činili i više od 50% ukupnih prihoda u kozarstvu. I danas se EU od pritiska jeftinog uvoza iz Australije, Novog Zelanda i Urugvaja štiti carinskim stopama od 97 do 99%. Danas su poticaji u kozarstvu zemalja EU-a smanjeni na u pravilu 16,8 € + 7 € u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, što se ne pokazuje dovoljnim za opstanak kozarstva, jer se broj koza u većini zemalja EU-a u

MALOPRODAJA•VELl!PRODAJA

posljednje dvije godine smanjuje. pad nije zabilježen u zemljama kao što je Španjolska gdje je kozarstvo dodatno poticano s oko 65 € po kozi. Porast broja koza i kozarske proizvodnje zabilježenje u Grčkoj koja svoje kozarstvo dodatno potiče sa 143 € po kozi.

Stoga će gospodarski položaj kozara u uvjetima Operativnog programa razvoja možda trebati popravljati dodatnim poticajima, koji su bili proračunati na svega 125 kn po kozi. Prema najavama iz resornog ministarstva, u sljedeće tri godine poticaji za stoku i površine trebali bi ostati na istoj razini a malo će se povećati premije za predano mlijeko. Sa stajališta proizvođača, dobro je što u sadašnjim uvjetima i s otplatom kredita prag rentabilnosti postižu na razmjerno lako ostvarivoj razini proizvodnje mlijeka po grlu. ■ Značajniji

✓sredstvaza

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu salamure

✓ prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓ kalcij-klorid ✓natrlj-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno lstraflvanje, razvoj I zastupstva u prehrambenoj Industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijem•: ponedjeljak-petak CONPANY WffllQUALITY NMAGENBfT SYSTBI CEltTIPl!D IY DNV

=ISO 9001:2000 =

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED IY DNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku • higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓ umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓ identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija I savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓ pokusna proizvodnja za nove prolzvodE u vlastitom opremljenom laboratoriju

ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

IZLOŽBE

Izložba paške ovce i paškog • sira Piše:Vera Volarlć, dipl. ing. organizaciji Udruge uzgajivača ovaca i proizvođača paškog sira "Zaglava", Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Grada Novalje, 3. srpnja 2009. godine u Novalji na otoku Pagu održana je Deveta izložba paške ovce i paškog sira.

Koliko je osebujna ova manifestacija, koja u jeku turističke sezone plijeni pozornost mnogobrojnih turista, pokazali su ponosni Pažani nastupom svojih brojnih folklorno-umjetničkih društava, predstavljajući tako bogatu kulturnu baštinu s prekrasnim narodnim nošnjama i običajima otoka Paga.

Pokrovitelji izložbe - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Turistička zajednica Grada Novalje te Ličko-senjska i Zadarska županija, nisu štedjeli riječi pohvale organizatorima, uzgajivačima i proizvođačima paškog sira, svjesni činjenice koliko ova manifestacija ide u prilog promicanju turizma na ovom po mnogo čemu posebnom hrvatskom otoku.

A da sama izložba paške ovce i paškog sira ne bi ostala zabilježena samo kao turistička atrakcija, i ove godine pobrinuli su se stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, unijevši u izložbu

U

42 Mljekarski li~t O?f/2009.

natjecateljski duh među uzgajivače paške ovce i proizvođače paškog sira, motivirajući ih da svake iduće godine budu što kvalitetniji brojniji, što je na kraju krajeva posao struke.

Najbolja grla paške ovce Struka je kroz povjerenstva odradila težak i zahtjevan posao, nastojeći pritom biti maksimalno objektivna. Povjerenstvo za ocjenu ovaca, u sastavu: prof. dr. se. Vesna Pavić, prof. dr. se. Boro Mioč, Danijel Mule, dipl. ing., Dolores Barać, dipl. ing. i Ivica Peranić, dipl. ing., ocjenjivali su 64 izložena grla, s kojima se predstavila ukupno 16 uzgajivača paške ovce.

Bitisudionik manifestacije priređene u čast

paškojovci i paškomsiru svakakoje poseban doživljajvrijedan pažnje za svakog sudionikapa i slučajnog

prolaznika,koji se nipoštone bi smio propustiti

Državni tajnik MPRRR-a Srećko Selanac,dipl. ing. i ravnateljHPA mr. se. Zdravka Barać čestitali su]osipu Oštariću iz Kalana na šampionskomgrlu (foto:V. Patko)

IZLOŽBE Svaki uzgajivač izložio je kolekciju koju su činile tri ovce i ovan, pa su nagrađene tri kolekcije ovaca i tri ovna a za šampionsko grlo izložbe proglašen je ovan ž.b. 511248814 uzgajivača Josipa Oštarića iz Kolana.

Osim šampionskoga grla, nagrađena su i grla sljedećih uzgajivača:

• prvonagrađena kolekcija ovaca Tonči Sabalić iz grada Paga, • drugonagrađena kolekcija ovaca Vlado Oštarić iz mjesta Kolana, • trećenagrađena kolekcija ovaca Josip Oštarić iz mjesta Kalana.

U konkurenciji rasplodnih ovnova nagrađena su sljedeća grla: • prvonagrađeni ovan ž.b.

310888006 - uzgajivač Ivica Oliverić iz mjesta Kolana, • drugonagrađeni ovan ž.b.

PredsjednicaPovjerenstvaza ocjenusira 811107353 - uzgajivač Jure pro{ dr. se.

Jasmina Havranek uručila je plaketu za šampionski Škunca iz mjesta Novalje, paški sir Marijani Prtorić iz Kalana (foto:V Patko) • trećenagrađeni ovan ž.b.

811232317 - uzgajivač Josip Fabijanić iz mjesta Šimuna. njihov izgled i proizvodnost. Nismo Jasmina Havranek, prof. dr. se.

Proglašavajući nagrađena grla, mogli vrednovati golem trud Dubravka Samaržija, prof. dr. se. predsjednik Povjerenstva za ocjenu uzgajivača, njihov mar, ljubav i Neven Antunac, doc. dr. se. Bogdan ovaca prof. dr. se. Boro Mioč u svom golem entuzijazam koji ulažu u Perko, doc. dr. se. Slavica Gole zapaženom obraćanju prisutnima uzgoj paške ovce. Ocjene Povje- Teger, doc. dr. se. Samir Kalit, naglasio je: "Paška ovca nije samo renstva su ovakve, možda su po Dolores Barać, dipl. ing., Ružica sinonim otoka Paga već i tisuć­ nekima mogle biti i drukčije, ali Gagić, dipl. ing., i Iva Horvat, dipl. ljetna hraniteljica i spasiteljica nažalost mogli smo ocijeniti samo ing., koje je ove godine ocjenjivalo stanovništva na otoku. Međutim, da najbolja grla a ne sva ona koja 31 paški sir. nije bilo vrijednih ruku i uma nagradu zavrjeđuju. Svaka paška Kvaliteta sireva utvrđena je sadašnjih, a još više brojnih ovca, svaki paški ovčar zavrjeđuje ne temeljem postignutog broja prethodnih generacija uzgajivača, samo nagradu nego i golemo bodova, prema 20-bodovnom sikoji su stvorili, čuvali i sačuvali priznanje za svekoliku važnost koju stemu, a u skladu s pravilnikom za pašku ovcu ostavivši ju nama u imaju ne samo na otoku Pagu nego i ocjenjivanje kvalitete mlijeka i nasljeđe, ne samo da ne bi bilo paške u cijeloj Hrvatskoj. Stogajošjednom mliječnih proizvoda, naglasila je ovce, ne bi bilo ni paške janjetine, čestitka i hvala svim uzgajivačima, dugogodišnja predsjednica povjepaškog sira - ništa na otoku Pagu ne osobito nagrađenima i svima koji su renstva za ocjenu paškog sira prof. bi bilo isto. Možemo samo zamisliti sudjelovali na ovoj izložbi i rezultate dr. se.Jasmina Havranek. kako bi izgledao sam otok - možda svoga rada izložili ocjeni i kritici ne Proglašavajući nagrađene, prof. zarastao u korov ili spaljen od samo ovog Povjerenstva nego i široj Havranek nije krila zadovoljstvo požara. Povjerenstvo je i ove godine javnosti." kvalitetom ocijenjenih sireva, a kako pri ocjeni izloženih grla imalo Visoka kvaliteta sireva i ne bi kad je ove godine od 31 izuzetno tešku zadaću - kako Nimalo laganiji zadatak nije ocijenjenog sira čak 11 dobitnika ocijeniti najbolje od najboljeg, a pri imalo niti Povjerenstvo za ocjenu zlatne medalje, za razliku od tome imati u vidu samo životinje, paškog sira, u sastavu: prof. dr. se. prošlogodišnjeg ocjenjivanja kada

L

Mljekorski list 08/2009.

43

lZLOŽBE su dodijeljene samo 2 zlatne medalje. Osim zlatnih, dodijeljene su i 4 srebrne i 5 brončanih medalja.

Razloga za posebno zadovoljstvo ove godine imala je gospođa MarijanaPrtorić iz Kolana, čiji je sir proglašen šampionom 9. izložbe paškog sira.

Dobitnici zlatnih medalja: lvan Gligora, Mandre; Josip Šupraha, Kolan; Krunoslav Vidas, Novalja; Braco Dokaza, Pag; Anka Čemeljić, Kolan; Zvonimir Oliverić, Kolan; Ivica Zubović, Mandre; Anton i Aida Zubović, Zubovići; Milijan Škunca, Novalja i Domagoj Prtorić, Mandre.

Dobitnici srebrnih medalja: Jure Škunca, Novalja; Božo Škoda, Pag; Srđan Šupraha, Mandre i Marko Škunca, Novalja.

Dobitnici brončanih medalja: Silvano Gligora, Kolan; Tereza Buljanović, Pag; Ivica Oliverić, Kolan; Tereza Vidas, Novalja i Alenko Dabo, Dabovi Stani.

Predstavnici Uredništva Mije-

Izložbaje bilaposebandoživljaji za sudionikei za turiste karskog lista koji su pratili ova dogadanja upućuju iskrene čestitke svima uključenima u ovu manifestaciju, kao dobar primjer drugim krajevima Hrvatske s neiskorištenim potencijalima, kako je moguće organizirati nešto lijepo i korisno za

Starigrad, Lipanjska 55, Koprivnica• SOJA ZA PREŽ :AĆE (baypas protein) mješavina je tostiranog i melas ranoga sojinog zrna s taninom taltićenom sojinom sačmom te je visokokoocentriranl izvor energij~ llnolne kiseJine, zaštičenib UTi aminokiselina i atioksidan ta.

CEUZ OVAJPROIZVO OGZRNATOSTI SOJU,SOJINUSAČMU, EZASMJE GOVOREZAPROIZVOD

svoj kraj kad se zdušno udruže svi, od stanovništva, lokalnih vlasti, institucija, državnih vlasti. Potrebno je samo imati viziju, volju i ljubav za posao, koji je težak i mukotrpan ali zauzvrat donosi sigurnu egzistenciju njiho.vim obiteljima. ■

Tel:048/634-020

• Fax: 048/222-091

NOVO NA TRŽIŠTU VRHUNSKI PROIZVOD ZA V. Š PREŽIVAČE NAJB LJE ČE NA: - POVEĆ MUEČNOST - VIŠE PROTEINA I MASNOĆA - ZDM JE KRAVE - VEĆU PROIZVODNJU - M.ANnUTROŠAK S STAVA

......_,._,,., •..,PREHRANU

T

GEA Farm Technologies

WestfaliaSurge

Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 SS 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Stručni centri

NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

VIJESTI

Boškarin - od izumiranja do vrhunske gastronomije Boškarin je od davnina služio za vuču, oranje i razne poljoprivredne poslove, a tijekom 20. stoljeća, zbog sve veće primjene poljoprivredne mehanizacije, ponajprije traktora, broj goveda ove pasmine naglo pada, to više što su uvezene produktivnije mliječne i mesne pasmine goveda Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

mogućnost nabave mesa istarskoga programe promocije istarskoga goveda kao jednog od domaćih goveda mora poštivati principe o osamdesetih godina brendova. Tako je posljednji osmi- kuhanja jela bez aditiva i umjetnih prošloga stoljeća za istardodataka jelima, mora gravitirati šljeni brend ponuda mesa, odnosno sko govedo, u narodu zvamesnih specijaliteta u hrvatskim gastronomskoj filozofiji autohtonih no boškarin, mnogi su ugostiteljskim objektima, uz odgo- receptura, mora imati kuhara koji mislili da je izumrlo. lako je do jela s ovim mesom (ali i druga jela) varajuću edukaciju djelatnika. šezdesetih godina bilo više od priprema prema principima vrhunKvalitetno meso 60 000 registriranih primjeraka na ske kulinarije - prevedeno koristiti Važno je napomenuti posebnoistarskom području, stanje je prije prirodne začine, najbolja maslinova sti novoga brenda - mesa istarskoga dvadesetak godina bilo alarmantno ulja, vrhunska vina u kuhanju ... i na goveda. Nakon klanja i obrade istarsko govedo gotovo je izumrlo. slijedi tzv. mokro zrenje mesa u kraju treba biti spreman naučiti Vrijedni lstrani ipak su sačuvali posebno temperiranim komorama u nešto o mesu - prije svega istarskoga stotinjak primjeraka ove izrazito kojima je meso zaštićeno od goveda - ali i ostalim mesima. pitome i čovjeku privržene pasmine Do danas više od dvadeset oksidacije i zrije oko 40 dana, kada goveda u svojim kućanstvima. je spremno za vrhunske kuharske ugostiteljskih objekata na svojim Krenuli su napori pojedinaca uz bravure. Naime, restoran koji dobije jelovnicima nudi specijalitete od financijsku potporu nekoliko istarskih gradova i općina, Istarske županije, države i Saveza uzgajivača istarskoga goveda i ova je autohtona pasmina spašena od nestanka, slobodno možemo reći - izumiranja.

Prema službenim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije objavljenima u godišnjem izvješću za 2008. godinu, evidentiran je 21 bik, 460 krava i 308 grla ženskog podmlatka, od kojih je 170 grla do godinu dana a 138 starije, u vlasništvu 111 uzgajivača.

Danas je za opstanak istarskoga goveda ključna Agenciji za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koja kontinuirano, u suradnji sa znanstvenim institucijama i tijelima državne i lokalne vlasti, osmišljava projekte unapređenja uzgoja i

D

Boškarin- od izumiranjado vrhunskoggastronomskogspec1/aliteta

46

Mljekarski li,st 08/2009.

VIJESTI mesa istarskoga goveda. Agencija se ugovorom obavezuje osigurati dovoljne količine tog mesa, promovirati sve objekte u svom sustavu i organizirati viši stupanj edukacije, dok su ugostitelji dužni nuditi meso boškarina, kvalitetno pripremati jela na njegovoj bazi i svojim gostima jamčiti podrijetlo mesa.

Kako bi osigurala dovoljne količine mesa istarskoga goveda, Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI)uz razvoj tržišta razvijala je i uzgoj istarskoga goveda u ruralnim dijelovima Istre. S poljoprivrednicima - kooperantima potpisani su ugovori koji jamče tov muških goveda i selekciju te rasplođivanje ženske teladi. Osim kooperantskog odnosa s poljoprivrednicima u Istri, AZRIraspolaže i sa osamdesetak grla istarskoga goveda s kojima se osigurava dugoročnost i kvaliteta projekta uzgoja i zaštite pasmine istarskoga goveda kojem je prije nekoliko godina prijetila opasnost od izumiranja, rekao je direktor

Vlasnici ugostiteljskihobjekata koji su dobilioznake agencije Graciano Prekalj, dipl. ing., koji je ovaj put uručio oznake trima restoranima, i to "Antunoviću", "Ivici i Marici" i Klubu "Gastronomada".

Prof. dr. Pavo Caput sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, koji se zaštitom istarskog boškarina bavi već 25 godina, rekao je da su

odrađeni

mnogobrojni projekti kojima je svrha bila očuvanje ove pasmine goveda, urodili plodom i da smo danas napravili mnogo u promociji boškarina. Istaknuo je i kako je istarska govedo dio istarske iskonske baštine i da je danas naša zadaća sačuvati ga i zaštititi. ■

Jošjedan doktor znanosti u Uredništvu Mljekarskog lista Čestitamo našem mladom stručnjaku i znanstveniku dr. se. Miljenku Konjačiću na uspješnoj obrani doktorske disertacije pod nazivom "Utjecaj genotipa, spola i završne tjelesne mase na klaoničke pokazatelje i kakvoću mesa teladi" i stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti.

Miljenko Konjačić rođenje 04. ožujka 1975. godine u Križevcima gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1993. godine upisuje Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, diplomira 1995., a povodom 135. godine Visokog školstva u Križevcima dobiva Dekanovu nagradu za postignut uspjeh tijekom studija.

Iste godine upisuje studij Stočarstva na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojeg završava 2000. godine. Tijekom studija za iznimno uspješne rezultate nagrađen je Dekanovom nagradom. Od studenog 2001. godine radi kao znanstveni novak na Zavodu za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad pod nazivom "Fenotipske i genetske odlike buše u MF ~r. ;· . v-, Hrvatskoj" uspješno je obranio 2005. godine, a daljnje znanstveno i stručno djelovanje vezao je uz 1 1en on1actc uzgoj i hranidbu goveda, management stočarske proizvodnje kao i zaštitu autohtonih pasmina goveda. Član je Hrvatske mljekarske udruge i Uredničkog odbora Mljekarskog lista te Udruge uzgajivača simentalskog goveda Križevci. Aktivno je sudjelovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima.

Dosad je kao autor i koautor objavio preko 60 znanstvenih i stručnih radova. Koautor je sveučilišnog udžbenika "Ekološko

°

stočarstvo".

Osim znanstvenog rada na fakultetu, Miljenko Konjačić aktivno radi i na vlastitom obiteljskom gospodarstvu, kojega s obitelji sustavno razvija već nekoliko godina. Stoga i ne čudi činjenica što je višegodišnje znanstvene spoznaje primijenio u vlastitoj staji, te proizvodnju mlijeka i tova junadi podigao na zavidnu razinu. Svojim iskustvima i redovnim aktualnim prilozima već nekoliko godina doprinosi edukaciji čitatelja Mljekarskog lista. Svakako nas raduje činjenica da će daljnje napredovanje kolege Konjačića biti na korist unapređenja proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj i u to ime mu želimo mnogo sreće u daljnjem profesionalnom radu. ■ Uredništvo

Mljekarski list 08/2009.

47

VIJESTI

SUHUH postao punopravni član r_J ne-a EC"i.i-\.. :~ ' '

Osim veli~og pljeska zbog pr1manJa u : članstvo europskog holstein Piše: Željko Picig, ing. : saveza, hrvatski delegati imali su rvatsku su delegaciju u : još razloga za zadovoljstvo.

Naime, SUHUHneće trebati čekati Turskoj predstavljali predsjednik Središnjeg : primanje u svjetski holstein savez saveza udruga hrvatskih : do generalne skupštine u Kanadi uzgajivača holstein goveda (SUHUH) : 2012. godine, već će najvjero: jatnije postati punopravni član Josip Vinceković, potpredsjednica · svjetskog holstein saveza do kraja SUHUH-a Lidija Pavić, predsjednica : ove godine. udruge "Mliko" Elvira Sterle, predr

H

U lstambulu je od 30. lipnja do 4. srpnja održana 28. europska holsteincrveni holstein konferencija,te generalna skupština europskog holstein saveza

sjednica međimurskih uzgajivača holstein goveda Marija Vranović, predsjednik Udruge uzgajivača holstein goveda Bjelovarskobilogorske županije Srđan Držaj, te ispred Hrvatske poljoprivredne agencije Željko Picig.

Na generalnoj skupštini europskog holstein saveza SUHUH je izabran za punopravnog člana europskog holstein saveza. Na navedenoj skupštini svim članicama EHRC-a prezentiran je i dokumentarni film o razvoju SUHUH-a,o razvoju holstein goveda u RH, te o načinu pomoći i suradnje Hrvatske poljoprivredne agencije i Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda.

Važno ja napomenuti da je SUHUH odabran za organizatora seminara europskih tajnika i menadžera koji će se održati 2010. godine u Hrvatskoj, a u taj projekt organizacijski će se uključiti Hrvatska poljoprivredna agencija.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je odlazak u lstambul donio puno dobrih vijesti, te da se očekuje velik broj aktivnosti za SUHUHu predstojećim godinama.

.\l(jekarski list 0\12009.

========================~

95. godina • marvogoJstva općine Nova Rača

IZ POVIJESTI

U bjelovarskom krajutradicija naprednog uzgoja stoke počinje 1914. godine, kada su napredni seljaci- stočari Nove Rače i okolnih sela osnovali MARVOGOJSKU UDRUGU NOVA RACA,skraceno MUNR

stočarska proizvodnja bila je osnova za životnu egzistenciju seljaka, ona tari članovi udruge tvrdili mu je osnovni izvor prihoda na su da se to dogodilo 1912. gospodarstvu, što je i razlog da je godine, kada je prvi sirnen- veliki i nepopravljivi zaljubljenik u talac uvezen iz Švicarske, te svoje blago. da je te godine i osnovana MUNR,ali Bilo bi nepravedno ne spomeslužbeno osnivanje udruge datira od nuti i konjogojstvo ovoga kraja, 1914. godine. Udruga je osnovana kada se zna da je područje Nove kao udruga IV.stupnja, što je značilo Rače bilo jedno od najjačih i da se u udruzi uzgaja čistokrvna najnaprednijih po uzgoju hladnostoka sirnentalske pasmine. Od tada krvnjaka. Već davne 1896. godine u je sirnentalac postao pasmina koja Novoj Rači smještena su za pripust se uzgajala i širila u druge krajeve tri zemaljska - državna pastuha.

V , bjelovarskog kotara i Bjelovarsko- Posljednji pokušaj obnavljanja križevačke županije, ali i izvan nje uzgoja konja datira od 1975. jer tu su počeci uzgoja sirnentalca u godine, kada se željelo obnoviti i kraju koji će postati "meka" stočar­ pokrenuti i tu stočarsku granu stva uJugoslaviji. proizvodnje, uvozom kvalitetnih U pisanim dokumentima, kao čistokrvnih pastuha iz Belgije te što je Izvještaj Županije bjelovarsko- osnivanjem KONJOGOJSKEUDRU- kvalitetno blago za rasplod i klanje. križevačke za 1887. godinu stoji, GE. No što vrijedi, kada nam je Poznati su tradicionalni Račanski citiramo: "što se rnarvogojstva tiče, konjogojstvo postala hobi a ne sajmovi, kao što je sajam na to se može priznati, da se je znatno proizvodna djelatnost, bez obzira Josipovo ili na Veliku Gospu koji u prošloj godini podiglo." Da srno na to što se tada poticao uzgoj. traje dva dana. S tih su sajmova bili značajno područje govedarske odlazile kompozicije vlakova iz Da je Nova Rača bila proizvodnje piše i u dokumentima utovarne stanice Bulinac u razne pokretačka općina u za 1886. godinu, jer je te godine na krajeve Jugoslavije, ali i u Italiju, stočarskoj proizvodnji, ističe i sajmovima prodana 38 713 komada Grčku,Austriju i dr. podatak kako je već 1913. goveda i 11 805 teladi.

U Marvogojsku udrugu Nova ' . 'osnovana i Seljačka zadruga, a Početkom 20. stoljeća u uzgoj i Rača 1931. godine upisana su bila 73 : godinu dana kasnije i MUNR-a, oplemenjivanje domaćega autočlana koji su uzgajali 143 krave i 2 · čije djelovanje nije bilo samo na htonoga goveda uvodi se sirnenčistokrvna bika, 1935. godine pod području općine već i na području talska pasmina, koja se uzgaja do selekcijskom kontrolom bilo je 189 općine Ivanskate bližih sela - Male današnjih dana, što znači daju je naš krava od kojih je standardnu Pisanice i Donje Kovačice. rnarvogojac prihvatio, jer je bila laktaciju završilo njih 156 s probolja i ljepša od postojećega Osnivanjem Udruge za uzgoj sječnom rnliječnošću od 3256 kg domaćega goveda, jer je brže rasla, čistokrvne pasmine blaga, općina mlijeka i 3,62% masti. Godine 1940. postizala veću proizvodnju mli- Nova Rača postaje značajno broj članova udruge je 117, a držali jeka i bolju tovnost. U to vrijeme područje gdje se uzgaja i proizvodi su 280 krava.

Piše: Božidar Majhen, dipl. ing.

S

Mljekarski list 08/2009.

49

[Z POVUESTI Rasplodni bik pripremljen za vladin sajam Bjelovarske Marvogojske udruge 9. i 10. rujna 1933. godine izlagale su na Zagrebačkom zboru rasplodne krave, bikove i junice, a iz Marvogojske udruge N. Rača 13 uzgajivača izlagalo je rasplodne bikove, 8 uzgajivača rasplodne krave, među kojima se isticala krava Golubica, Mb. 350 oteljena 16. svibnja 1927. godine, od oca Hektora i majke Jagode Mb. 254, s proizvodnjom od 4039 kg mlijeka.

Nakon Drugoga svjetskog rata Marvogojska udruga obnavlja rad na selekcijskim zahvatima i kontroli mliječnosti pod stručnim vodstvom i nadzorom Saveza stočarskih udruga sve do 1957. godine, kada se savez pripaja Zadružnom stočarskom savezu Hrvatske. Od te godine postupno se marvogojske udruge ukidaju ili prelaze u govedarske ogranke poljoprivrednih zadruga.

Marvogojska udruga N. Rača posljednja je organizacija koja je morala prisilno prestati s radom u proljeće 1960. godine.

Dvorana općine bila je premalena da primi sve uzgajivače koji su se žilavo borili za svoja prava, da se ne pripoje Poljoprivrednoj zadruzi Nova Rača.

Njihove želje nisu mogle biti prihvaćene.jer je direktiva bila da se udruga mora ukiniti, što je i učinjeno. Tada jedan veći broj

Konjogojcina smotri 1994.godine uzgajivača iz prosvjeda na odluku o

prestanku rada udruge nije želio pristupiti u članstvo stočarskog ogranka Poljoprivredne zadruge N. Rača, što je značilo i prestanak vođenja selekcijskih zahvata nad njihovim blagom. : ' ' Za stočare općine Nova : Rača značajna je 1955. : godina, kada je započelo umjetno : osjemenjivanje.

Veterinarska · ambulanta Nova Rača bila je druga u kotaru Bjelovar koja je stočarima pružila mogućnost . poboljšanja reprodukcije i kvali: tete blaga spermom najkvalitetni: jih bikova.

STOČARSKA IZLOŽ.BA OIPĆINE NOVA RAĆA l.PO~(,:

1J(; -~'•• •.:t.:, ;:::.CA••~ '-t:;n,a1gg.a

Velika kriza u uzgoju i prodaji rasplodnog blaga javlja se 1960. godine, kada se selekcijskim zahvatima bave svi i nitko. U Bjelovaru, zahvaljujući upornosti agronoma i veterinara, nekako se održava kontinuitet selekcije čistokrvnog blaga.

Tako je i Veterinarska ambulanta Nova Rača bila ta koja je spašavala selekciju kada su je svi napustili. Na bjelovarskom području Poljoprivredna stanica Bjelovar objedinjavala je selekciju na cijelom području bjelovarskog kotara. Početkom 1965. godine postupno se obnavlja i oživljava govedarska proizvodnja, zahvaljujući zajamčenoj cijeni

IZ POVIJESTI mlijeka i premijama za mlijeko. Vrban iz Sasovca - N. Rača predveo je jek prisutni sa svojim rasplodnim Oživljavanjem govedarske proiz- posjetiteljima izložbe kolekciju blagom i na drugim stočarskim mavodnje, a time i uzgoja, obnavlja se krave Jagode Mb. 1969 s devet nifestacijama - izložbama ne samo u promet najprije muškog, a kasnije i ženskih potomaka (kćeri, unuka i Hrvatskoj već i na međunarodnim ženskog rasplodnog materijala koji praunuka). Tom prilikom kći krave sajmovima u Novom Sadu i Gornjoj je prodavan na aukcijskim Jagode - Svilenka Mb. 2091 na toj Radgoni, gdje su njihove rasplodne sajmovima kupcima iz Jugoslavije. značajnoj smotri proglašena je junice i bikovi dobivali značajna Godine 1973. za područje cijele šampionkom izložbe. priznanja i pokale.

Hrvatske sačinjen je ali i realiziran U Novoj Rači 1976. godine, 27.

Godine 1994., 11. lipnja, smotPROGRAM GOVEDARSKEIZGRAD- siječnja, Poljoprivredna stanica rom rasplodnog blaga proslavljena NJE za simentalsku pasminu, u Bjelovar organizirala je prvu aukcij- je 80. godišnjica osnivanja Marvokojem su naši uzgajivači bili značajni sku prodaju rasplodnog blaga. Nova gojske udruge Nova Rača. Tom prilisudionici u realizaciji programa sa Račaje i ovaj put, kao i kod osnivanja kom uzgajivači - nasljednici djedova svojim najboljim plotkinjama. Iz Marvogojske udruge 1914. godine, i očeva osnivača, uljepšali su smotru toga programa 6. ožujka 1975. bila prva, ovaj put u prometu ras- u svojoj tradicionalnoj nošnji, što je godine preuzeto je prvo muško tele plodnim blagom. Bjelovar s Novom još više istaknula sva ljepota blaga iz dirigirane oplodnje u Hrvatskoj Račom postaje središnje mjesto za koje su predveli - pokazali. U od našeg uzgajivača Antuna prodaju rasplodnog blaga koje je današnjem vremenu koliko god mi Antolovića iz Međurače za prodavano diljemJugoslavije. to ne želimo, tradicija stočarstva PERFORMANCE TESTNU STANICU Račanski uzgajivači bili su uviovoga kraja polako se gubi. ■ Varaždin. Poslije godinu dana u stanici je uzgojen rasplodni bik i nakon komisijske pozitivne ocjene prodan Centru za stočarstvo Osijek, Stočarske gdje je iskorištavan pod imenom Gustav 4444.

I Mjesto Opis Datum Dan Potkraj šezdesetih godina pokrenuta je inicijativa održavanja Stočarska izložba -aukcijska prodaja junica, kup Gudovac 11.- 13.rujna 2009. pel./ned. mladih uzgajivača stočarskih izložbi bjelovarske regije na kojima su uzgajivači Nove Rače Brinje Govedarska izložba, kupmladih uzgajivača Like 19.rujna 2009. subota značajni sudionici. Godine 1974. u Alilovci Stočarska izložba 20.rujna 2009. nedjelja Koprivnici prilikom izložbe stoke na kojoj su bili prisutni i sudionici XI. Drenovci Stočarska izložba 11.listopada 2009. nedjelja generalne skupštine Europskog udruženja uzgajivača simentalske Bizovac Stočarska izložba 18.listopada 2009. nedjelja pasmine goveda, uzgajivač Nikola

izložbe u 2009. godini I

rtša METAL FACH Z-562

(..MltNADO)

IOnmač MnALFACH z-ml , "'-JI

d.o.o.

I. Mažuranića 3 43000 Bielovar 043/226 027 www.tornado-touch.com traktori@tornado-touch.com

Tražimopredstavnikena podruljuHrvatskelll

M(jekarski 1i:,,t08/2009.

JINMAJM-254,25KS 4WD 60.102 kn JINMAJM-454,45KS 4WD 87.000 kn JINMAJM-554,55KS 4Wb 100.822kn JINMAJM-6S4,65KS4WD104.181kn JINMAJM-804,S0kS4WD 129.840kn Cijene1u sa PDV-om.

ServisI dlielovlOšigurani.

51

IZLOŽBE

Održana 14. stočarska izložba Zagrebačke županije ''Vrbovec 2009. '' U Vrbovcu je 14. lipnja održana 14. stočarska izložba Zagrebačke županije pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja,Zagrebačke županije i Grada Vrbovcaa u organizaciji Hrvatske poljoprivredneagencije i Udruge uzgajatelja simentalskoga govedaVrbovec Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija

I

zložbu je otvorio tadašnji ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić, a nazočili su I zupan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravka Barać, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Gordana Županac, gradonačelnik grada Vrbovca Vladimir Bregović, predstavnik Austrijskih uzgajivača simentalskog goveda Friedrich Ftihrer te predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda Josip Burek.

Goveda su bila izložena u četiri kolekcije iz kojih su ocjenom komisije koju je predvodio Georg Steiner iz Saveza uzgajivača goveda Štajerske odabrana najvrjednija grla. Uzgajivačima je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravka Barać uručio diplome, a župan Zagrebačke županije Stjepana Kožić i pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Gordana Županac vrlo vrijedne novčane nagrade. Ova grla i njihove uzgajivače nagradili su i drugi sponzori izložbe.

52

Dragutin Popović s najboljomsteonomjunicomsimentalskepasmine

Stjepan Kruhin s najboljomu kolekct/iostalihkrava simentalskepasmine Ml/ekarski lt'.st08/2009.

~========================= IZLOŽBE

Prve nagrade i šampionska grla U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Dragutin Popović iz Brezovca kod Donje Zeline za steonu junicu Princezu životnog broja HR 3101301670 (oteljena 17.5.2007.).

Otac ove krave je bik Bossag DE 0934645030, a majka Perga životnog broja HR 0017066199 u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 6230 kg mlijeka sa 4,56% m. m. i 3, 72%proteina.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojilo je OPG Basrek iz Gostovića kod Vrbovca za kravu prvotelku Mirtu životnog broja HR 1101305450

..

.

Mt!Je~koT~mpak s na;boljomprvotelkomholsteinpasmine ko;a;e utrt kontroleu prosjekuproizvela29,90 kg mlijeka

(oteljena 1.3.2007.), koja se prvi put otelila 20.4.2009. godine. Otac ove krave je bik Aleon DE 0811448217, a majka krava Mia životnog broja HR5100129868. Prvotelka Mirta na prvoj kontroli mlijeka proizvela je 30,50 kg mlijeka sa 4,37% m. m. i 3,81% proteina. Ovoj prvotelki uručeno je i počasno zvono Austrijskih uzgajivača simentalskoga goveda koje je uručio Friedrich Fiihrer.

FriedrichFuhreruručio je počasno zvono Austrijskih uzgajivača simentalskogagoveda OPG-uBasrekza najboljuprvotelku simentalskepasmine Šampionkomizložbeproglašenaje krava vlasnika Katarine i Vlade]urkasa iz Harmicekod Brdovca Jfl:fekarski list 08/2009.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Stjepan Kruhin iz Prikraja kod Dugog Sela za kravu Monsul životnog broja HR 1101208382 (oteljena 4.2.2005.), koja je u prvoj

.53

IZLOŽBE

laktaciji proizvela 7405 kg mlijeka sa 3,38% m. m. i 3,21% proteina. Otac ove krave je bik Dionis AT 447242233, a majka Molli životnog broja AT 313433211 potječe iz stranog uzgoja.

U kolekciji izloženih goveda holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Miljenko Tumpak iz Poljane kod Vrbovca za kravu prvotelku Macu životnog broja HR 5101257782 (oteljena 9.12.2006.), koja je u tri kontrole u prosjeku proizvela 29,90 kg mlijeka. Otac ove krave je bik Eastland Cash NL 775328514, a majka krava Mica životnog broja HR7100164533. Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda proglašena je krava Muxl, životnog broja HR 7101282953 (oteljena 8.6.2005.), vlasnika Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice kod Brdovca, koja je u prvoj laktaciji proizvela 5870 kg mlijeka sa 4,56 %m. m. i 3,18% proteina. Otac ove krave je bik Marin DE 0931394581, a majka Mia AT 444408533 potječe iz stranog uzgoja. Šampionsko zvono vlasniku su uručili ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije a goveda Josip Burek. Šampionsko grlo ravnatelj Zdravka Barać nagradio je i diplomom Hrvatske poljoprivredne agencije, a od pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije Gordane Županac vlasnik je primio i vrlo vrijednu novčanu nagradu. Na kraju, u čast šampionke nazdravilo se i golemom bocom šampanjca.

Bambino kup U sklopu izložbe održanje i prvi Bambino kup mladih uzgajivača simentalskoga goveda Zagrebačke županije. Predvodeći telad predstavila se i natjecalo ukupno 16 mladih uzgajivača u dobi od četiri do trinaest godina, i to lvana i Marija Babić iz Prašćevca, Valerija Panić iz Majura, Katarina i Josip Škrivanek iz Bešlinca, !van - Dorijan Grgat iz Lužana, Josip i Nikola Obad iz Lužana, Katarina Sobota iz Gornje Velike, Krunoslav Špišić iz Pisarovine, Nikola Buka! iz Prašćevca, Miroslav Hrastić iz Stare Kapele, Patricija Puretić iz Glavničice, Valentina Ernješ iz Glavničice, Martinjantoljak iz Žunaca i Mario Kruhin iz Prikraja.

Mladi uzgajivači natjecali su se u dvije skupine. U prvoj skupini prvu nagradu osvojila je lvana Babić iz Prašćevca, djevojčica u dobi od svega četiri godine, koja je vodila tele Evu HR 7101743801. U drugoj skupini prvu nagradu osvojio je Martin Jantoljak iz Žunaca, 13-godišnjak, predvodeći žensko tele Rinu HR9101708464. ■

54

11r~a,1~ :. de Piennes bb, Vrbovec

Poštovani kupci, :ekali ste sniženja l dočekali ste ih!

Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, 01/2791-057 web: www.jurval.hr

Poslovnica Osiiek Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181

1221 - 130 KS, 6 cilindara, kompresor, prednji i stražnji utezi, Monoblok hidraulika ...

27 .900 00 Eura!

-+

PDV~______

_

NA • Euro li mot -CarTaro pr Grijana ka • Kompreso

GoodYear I k.a

U ponudi: kompletna zelena linija!

- balirke - omotači - rotokosilice - sakupljači - okretači

90KS 19.599,99 Eura

IZLOŽBE

IV. županijska izložba stoke "Sinj 2009."

Piše: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija

a hipodromu u Sinju 20. lipnja održana je IV. županijska izložba stoke "Sinj 2009". Organizatori izložbe bili su Hrvatska poljoprivredna agencija, Udruga proizvođača mlijeka Dalmacije i Grad Sinj.

Pokrovitelji izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županija splitsko-

N

dalmatinska te medijski pokrovitelj Hit radio. Svečano otvorenje izložbe proglasio je gradonačelnik Grada Sinja prof. Ivica Glavan.

Sva nagrađena grla po kolekcijama dobila su diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije koje je uručio ravnatelj mr. se.

Zdravka Barać, te novčane nagrade od strane organizatora.

U govedarskom dijelu izložbe predstavljenesu četiri kolekcije,

dvije smeđe i dvije holsteinpasmines ukupno 18 grla koja su ocijenjenai rangiranate dvije junice pasmine buša u prikazu

U kolekcijikrava holstein pasmineprvu nagraduosvojilo je grlokataloškogbroja2 vlasnikaIvana Putnika iz Brnaza.Krava HR 210056'1809 oteljenaje 22.2.2006.a otacjoj je LEONARDOHB 440

Uzgajivačica Marija Banić iz

Otoka osvojilaje i prvu nagraduu kolekcijikrava smeđe pasmine s grlom kataloškogbroja13. Krava HR 7101242779oteljenaje 11. 10.

2005.

56

Mljekarski hst 08/2009.

IZLOŽBE

U kolekcijisteonihjunica holsteinpasmineprvu nagradu osvojiloje grlokataloškogbroja 23 vlasnika]ozeBanda/a iz Otoka.JunicaHR 5100843159 oteljenaje 21.5.2007.a otacjoj je BRAHMS-ET HB 449

Uzgajivač "ĐUBRA VA MILS" iz Dobranjeosvojilaje i prvu nagraduu kolekcijisteonih junica smeđe pasmines grlom kataloškogbroja27.JunicaHR 2101462037oteljenaje 16.9.2007.a otacjoj je JOHA.NN HB 806

Za šampionskogrloizložbeproglašenaje krava holsteinpasmine kataloškogbroja4 vlasnikaMarija Džimbegaiz Otoka.

Krava HR 3100071648potomakje bika HAS HB 299, a oteljenaje 26.9.2003.

111/ekarskilist 08/2009.

Pasminubušu izložilisu uzgajivači ŠpiroLivaja iz Lećevice i Antica Babić iz Studenaca■

57

Održana 1O.stočarska izložba Međimurske U Nedelišću je 19.

•• lipnjaodržana 1O. zupanve županijskaizložba V

Piše:DaliborJanda,dipl.ing., maksimalnoj drugoj laktaciji Hrvatskapoljoprivrednaagencija proizvela 6574 kg mlijeka sa 4, 19% zložbu je otvorio zamjenik m. m. i 3,53% proteina. Otac ove župana Anđelka Horvat, a bila krave je bik Hippo HB01110007553, su izložena goveda u tri a majka krava životnog broja HR kolekcije iz kojih su ocjenom 0013003720 u maksimalnoj prvoj komisije odabrana najvrjednija grla. laktaciji proizvela je 7555 kg mlijeka Uzgajivačima je ravnatelj Hrvatske sa 4, 15%m. m. i 3,42% proteina. poljoprivredne agencije mr. se.

U kolekciji prvotelki holstein Zdravka Barać uručio diplome, dok pasmine prvu nagradu osvojio je su grla nagrađena i novčanim i Milan Miklin iz Preseke za kravu naturalnim nagradama koje su Lunu životnog broja HR njihovim vlasnicima uručili sponzori 6101168524 (oteljena 17.8.2006.), izložbe. koja je u trećoj kontroli proizvela Prvonagrađena grla 28,71 kg mlijeka sa 5,41% m. m. i U kolekciji krava simentalske 3,05%proteina. Otac ove krave je bik pasmine prvu nagradu osvojio je Moblack HB 06030000469, a majka Antun Perković iz Palinovca za kravu krava Kmica životnog broja HR Diasi životnog broja HR 7100145989 u maksimalnoj je 5100489340 (oteljena 5.12.2004.), laktaciji proizvela 9712 kg mlijeka sa koja se posljednji put otelila 4, 18% mliječne masti i 3 ,34% 13.3.2009.

Ova krava je u proteina.

I

stoke Međimurske županije, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja,Međimurske V

••

I

,

I

zuparnJe, opcine Nedelišće a u

organizacijiHrvatske poljoprivredne agencije, MESAP-a, Hrvatskogcentra za konjogojstvo, Udruge uzgajivača simentalskoga goveda Međimurje i Udruge uzgajivača holsteingoveda Međimurske

Antun Perković s najboljomu kolekct/ikrava simentalskepasmine 58

županije Mljeketrski list 08/2009.

IZLOŽBE U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Bojan Kolarić iz Turčišća za kravu životnog broja HR 9100321440 (oteljena 7.8.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6297 kg mlijeka sa 3, 77% m. m. i 3,38% proteina. Otac ove krave je bik Gras Red HB 06020000348, a majka Šarka životnog broja HR 0033003725 postignula je maksimalnu mliječnost u trećoj laktaciji s proizvedenih 6576 kg mlijeka sa4,71%m. m. i 3,63%proteina. Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda holstein pasmine proglašena je krava Fata, životnog broja HR 2100805895 (oteljena 28.8.2005.), vlasnika Zlatka Novaka iz Svetog Urbana, koja je u prvoj laktaciji proizvela 9574 kg mlijeka sa 3,78% m. m. i 3,31% proteina. Otac ove krave je bik Silver HB 06150000437, a majka Fasna HR2100681088 koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6817 kg mlijeka sa 3,34% m. m. i 3,41% proteina. Šampionkom izložbe iz kolekcije izloženih goveda simentalske pasmine proglašena je krava Rita, životnog broja HR 0013012672 (oteljena 17.8.2002.), vlasnika lvana Perka iz Preloga koja je u čet­ vrtoj laktaciji proizvela 7647 kg mlijeka sa 6,58% m. m. i 3,01% proteina.

Otac ove krave je bik Ziklon HB 01010007448, a majka Unda HR 0013006204 koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7873 kg mlijeka sa 4,49% m. m. i 3,40% proteina. Šampionsko zvono ponosnim vlasnicima uručili su zamjenik župana Anđelko Horvat i ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravko Barać, koji je vlasnicima uručio i diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije. Diplomu je nagrađenim grlima ispred Udruge uzgajivača holstein goveda Međi­ murske županije uručila i predsjednica udruge Marija Vranović, dok su uzgajivači koji djeluju u sklopu Udruge uzgajivača simentalskoga goveda primili počasno zvono Saveza slovenskih uzgajivača simentalskoga goveda, koje im je uručio predsjednik Saveza uzgajivača goveda Pomurje Franc Štuhec.

59

PSIHIJATAR ..~..,,.,_.

--·---4...... .....,_..--

..---=r-~~

,..,,..:::::::-~

-

Je li, tko te ono maloprije, na sajmu, glasno nazvao VOLEM? Neki meni nepoznat čovjek.

Pa otkud te tako dobro zna?

Bila Regica u Zagrebu i u nekom kineskom dućanu kupila lijepu crvenu bluzu iz doba Mao Ce Tunga. U nedjelju ju je obukao Dudek i pošel u birtiju na gemištek i da si kupi cigaretline. Tek što je izašao na ulicu od nekud se pojavi ogromni bik i pojuri za Dudekom. Bježi Dudek ko lud i skrene u susjednu ulicu - kad tamo stoji Presvetli: "Kaj je, Dudek, kam to bežiš tako fest - budeš dobil infarkt!" - Bolje da dobijem i infrakt - nego tele!"

Ilustracijei tekst: VinkoKalčić, ing.

60 Mij'ekarskilist 08/2009.

FORTUNA AfiRO d.o.o.

~

VRBOVEC, Konak 23a

ArmaTrac

tel 01/27!Jf "892 9 agro@fortuna~vr/Jorec.hr :DITIod 5 do 10 aodina

Ugrađuje:

Perkins- ZF - Carraro

Kreditne kartice do 60 mIesea'

Euro 2 motor

~

f, Okreta~i ~i~---~~;:sakuplJaci:-~ ) sijena ,;-

11

604 25% SNAžNIJI +

25% MANJA POTROŠNJA

J1.·Polunošeni stražnji utova .G..-.... ~llil' Vučeni bočni utovar

= 50% UŠTEDA

balirke - komora s valjcima !ktrično upravljanje

iz kabine Pilotbox 2:anje mrežom / špagom Twin-Fix tomatsko podmazivanje ,acivač bala ževi ...- .........--::-

>kose tz-Fahr licenca

iastikultivator/kratka iviranje išta rema

vebez lja

Rasipaćl umj. gnoj.

. ,.,·,•

prednji most

Prezentaciia . u Varaždinu ArmaTrac 704

NER!: T'llta~1-/)j&iJ,J,1.wmd.0.0. v.i'mffl, t)3Jt7'y},JlfJ, /Jina-8iJtJd.o.o.

Baita:, 052/:A5Pli, Sfev, HM/ska-Lu,ms d.o.o.

8arlrtJvec, 042/241-144

1otači ba_la

mjenjać i hidraulika

-l' ~~

'

GORKA KIČICA . za zdrav želudac -

Marija KranjčeviĆ; dipl. ing.

Kičica, gorka kičica, grozničava

Kičica je biljka

izrazitogorka okusa, ali i vrlo djelotvornosredstvo

struacijskih tegoba, bolesti živaca i trava, tavžentroža ili kantarija želučanih kožnih bolesti. Važno je napomuška (Centauriumerythraea Rafn) menuti daje kičica osobito dobra za jednogodišnja je ili dvogodišnja želučane tegobe vezane uz nedobiljka rasprostranjena po livadama, voljno izlučivanje želučane kiseline, svijetlim šumskim čistinama te a ne treba ju koristiti kod čira na izlučivanje suhim travnatim terenima na vap- želucu i dvanaesniku te kod nenastom i ilovastom tlu. U proljeće prevelikog izlučivanja želučane žuči. iz maloga valjkastog korijena izbija kiseline , što se često očituje jakom prizemna rozeta duguljastih listova žgaravicom i podrigivanjem. Može a poslije i uspravna, šuplja, se preporučiti i kod anoreksije, četvrtasta stabljika visine 20-50 cm, psihogeno uvjetovane odbojnosti u gornjem dijelu razgranjena. Biljka prema hrani kod mladih djevojaka, čuva se na tamnom i hladnom cvjeta u srpnju i kolovozu, a kao i nakon kemoterapije i radio- mjestu, a pije se 2-3 puta dnevno po 0,5 dL pola sata prije jela. ■ ružičasti cvjetovi s pet latica terapije. razvijaju se u pazušcu listova pri Čaj se može pripremiti namakavrhu stabljike i ogranaka. Otvaraju njem čajne žlice suhe, usitnjene se samo za lijepog i sunčanog biljke tijekom 6 sati u hladnoj vodi, vremena. Tada se i bere nadzemni nakon čega se čaj ocijedi i zagrije do dio cvatuće biljke i suši u snopićima temperature ugodne za piće. Drugi ~ ili rasprostrt u tankom sloju na način je uobičajeni oparak, tj . . 7 zračnom mjestu, zaklonjenom od prelijevanje biljke kipućom vodom. ~ izravne sunčeve svjetlosti. Pri branju Čaj se ocijedi nakon 5 minuta obvezno treba koristiti škare da se stajanja, a piju se 1-2 šalice tijekom ~ J ne iščupa nježan korijen nepo- dana, najmanje pola sata prije jela, -.., sredno uz površinu zemlje. nikada neposredno nakon obroka. l } Kičica se kroz povijest često Najbolje je piti nezaslađen čaj. koristila kao sredstvo za zacjeKičica se često koristi u induljivanje rana, poticanje teka, kod striji likera, a u kućanstvima se pripovišene temperature i kožnih prema vino od kičice za okrepu 1--i bolesti, ali i kao biljka protiv uroka. organizma i prethodno navedene Zgodno je vjerovanje da biljka tegobe. 25 g suhe, usitnjene kičice i ubrana na Ivanje, 24. lipnja, i nošena 25 g suhog lista paprene metvice i--.....u novčaniku, pomaže da nam cijele stavi se u staklenku sa širokim grlom -.., l godine ne ponestane novaca. i prelije litrom kvalitetnoga bijelog Budući da gorke tvari iz kičice vina. Doda se 1 sline i neprskani limun _,,__ sokova, njezini se pripravci koriste narezan na ploške i IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA . 1 za poboljšanje teka, probave, kod zatvorena staklen10. 08.

20. 08.

31. 08.

1--i nadutosti, želučanih tegoba, bolesti ka 10-15 dana osta..~ jetara i žučnog mjehur~. Prepo~uča vi na sobnoj tempeOSIJEK 5,37 20,03 5,50 19,48 6,02 19,28 ~ se i kod slabokrvnosti, povecane raturi uz povre':-\ mokraćne kiseline, uloga (gihta), meno miješanje.

ZAGREB5,47 20,17 6,00 20,00 6,13 19,41 ~ } poremećaja krvnog tlaka, men- Procijeđeno vino

kod

tegoba, za bolji rad jetara i

Bere se

tijekom ljeta

7'

J) potiču izlučivanje

želučanih

i

62 Ml_jekarskilist 08/2009.

========================~

SLADOLED • od užitkado trovanja -

Dr. Ivo Belan

Trovanje sladoledom uglavnom nije teža bolest. Međutim, u rijetkim slučajevima ipak može nastupiti kolaps organizma s isušenjem (dehidracijom) i smrću, osobito kod posve male djece i starijih. Premda je sladoled dobra podloga za razvoj mnogih bakterija, ipak je mikroorganizam stafilokok najčešći krivac trovanja. Bakterija stafilokok okruglastog je oblika i raspoređena na hrpice poput grozdova. U čovjeka uzrokuje gnojne upale kože, čireve, apscese, infekcije, rane itd. Sojevi stafilokoka mogu stvarati različite otrove (toksine), među njima i tzv. enterotoksin. Gotovo 50 posto ljudi nosi stafilokoke kao parazite na sluznici nosa, ždrijela i na koži. S tih mjesta te bakterije mogu lako dospjeti u namirnice, razmnožiti se i stvoriti spomenuti enterotoksin, koji je prilično stabilan na toplinu pa ga grijanje ili kraće kuhanje neće uništiti. Osnovni sastojak sladoleda

Hrvatskoj provodi se i ove godine. Aktivno je 8 radarskih centara.

Sa 588 postaja obrane od tuče, atmosfera se srebrnim jodidom zasijava generatorima ili raketama

Ako sladoled nije higijenski ispravno pripremljen, stalno je prisutna opasnost od

'3 1

~

-:i

i==

1'-J

Mr. se. Dražen

Obrana od tuče u

LIJEČNIK

je mlijeko, a ono je odlično hranilište za razvoj stafilokoka i njihovih otrova. Slastičari u pravilu griješe, jer vruću sladolednu smjesu prije zainfekcije i trovanja ,-, mrzavanja vrlo dugo (ponekad i cijelu noć) hlade na sobnoj temperaturi, a to je dovoljno vremena da liječniku. Bolest se javlja sporase razmnože nepoželjne bakterije. dično, ali i u manjim ili većim epiZnakovi trovanja demijama, osobito ljeti. Ljudi koji nastupaju vrlo brzo rade u slastičarnicama moraju stro- -.., Već tri sata nakon uzimanja go voditi računa o osobnoj higijeni, ;,) zatrovanog sladoleda javljaju se osobito o čistoći i zdravlju kože \ l jako povraćanje (izraženije nego ruku (čirevi i zanoktice). Obvezna je -~, proljev) i vrtoglavica. Temperatura redovita kontrola na kliconoštvo obično nije povišena. Bolesnik može (nos, ždrijelo, stolica), kao i u preosjećati i glavobolju, mučninu i hrambenoj industriji. Osim toga, na ~ grčeve u trbuhu.

Zbog jakog isti način može se otrovati kolačima, .. 1.,. povraćanja i proljeva gubi se mlijekom, jajima itd. Industrijski ~ tekućina i elektroliti iz organizma, a proizveden sladoled svakako pruža to može izazvati teška oštećenja veću sigurnost. unutrašnjih organa. No, sreća je da Na kraju, neka vas ovo previše ta intoksikacija obično nema ne uplaši. Uživajte i ubuduće u toj posljedice, a traje jedan do tri dana, vrlo hranjivoj i ukusnoj poslastici. rjeđe dulje. Bez obzira na to, Ali, izbjegavajte neuredne i nečiste oboljelog treba odmah uputiti slastičarnice. ■

agrometeorologija ''Tuča''

VAŠ

Kaučić, agrometeorolog

Kadje tome tako, prisjetimo se što je to tuča i kako ona nastaje. Tučaje oborina sastavljena od kuglica ili nepravilnih komada leda. Polumjer im može biti od 2 do 25 mm ili čak i veći, a najčešće pada iz oblaka koji zovemo Cumulonimbus. Navedeni oblaci se razvijaju na visinama od 2 km, a mogu narasti do visine od 10-ak kilometara. Boja im je olovna. Gornja strana tih oblaka je uvijek plosnata, glatka i često se širi u obliku nakovnja. Između tla i oblaka pojavljuju se iskidani magličasti oblačići koji kod čovjeka izazivaju strah. Uostalom, pa kako i ne bi kad njihovom pojavom dolazi do jakog vjetra, sijevanja i grmljavine.

No, da bi došlo do pojave tuče, uzlazne i silazne struje moraju u Cumulonimbusu biti izrazito velike, temperatura na vrhu oblaka mora biti niža od O Celzijevih stupnjeva i zrno tuče mora po više puta kružiti od baze do vrha oblaka. Dakle, zrno tuče prelazi po više puta svoj put dug i po nekoliko desetaka kilometara. U slučajevima kad zrna tuče ne narastu do prevelike veličine, opadanjem se tope i eto nam pojave pljuskova kiše.

Oduvijek su poljodjelci razmišljali kako zaštiti usjeve od tuče, ali i što učiniti da ne dođe do njezine pojave. Uostalom, pa još i danas stariji pričaju kako su kad bi ugledali tučonosni oblak pucali iz mužara ili zvonili crkvenim zvonima, vjerujući da će tako otjerati teške i crne oblake. No, da je u tome bilo uspjeha ne možemo im povjerovati. ■

Mljekarski list 0S/2009.

63

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

Izračun

AGENCIJE

sadržaja

bjelančevina

od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija jedne masne jedinice i jedne jedinice

izračunava i novčanu vrijednost bjelančevina.

otkupne cijene mlijeka za srpanJ•

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece .

Ukupna prosječna cijena mlijeka za srpanj 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.}

2009.

1,9040 kn/kg

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masne jedinice i jedinice bjelančevina. O mliječne masti i 3,4%bjelančevina) izračunava se vrijednost

godine

Tablica1: Izračun vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizv~đača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2%i

Izračunati parametar osnovnecijenemlijeka

Postupak izračuna

vrijednost (kn)

vrijednost masne jedinice

vMj= UPCM-0,45

0,204 kn

4,2

vrijednost jedinice bjelančevina

vBJ=

UPCM-0,55 3,4

0, 308 kn

UPCM = Ukupna prosječna Cijenamlijeka na bazi 4,2% ml:ječne masti i 3,4% bjelančevina vMj = vrijednostmasnejedinice (45% udjela u UPCM) vPj = vr:jednostproteinskejedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica2. Vrt/ednostiotkupnecijenemlijekaza srpanj2009. godine

l

bjelančevine

..,

%

3,00

3,10

3,20

3,30

3,40

Vrijednost mliječne masti (kn)

3,60

1,6584

1,6892

1,7200

1,7508

1,7816

0,7344

3,70

1,6788

1,7096

1,7404

1,7712

1,8020

0,7548

3,80

1,6992

1,7300

1,7608

1,7916

1,8224

0,7752

3,90

1,7196

1,7504

1,7812

1,8120

1,8428

0,7956

4,00

1,7400

1,7708

1,8016

1,8324

1,8632

0,8160

4,10

1,7604

1,7912

1,8220

1,8528

1,8836

0,8364

4,20

1,7808

1,8116

1,8424

1,8732

1,9040

0,8568

4,30

1,8012

1,8320

1,8628

1,8936

1,9244

0,8772

0,9240

0,9548

0,9856

1,0164

1,0472

V,

(O

E (O

C:

,u

QJ

:=-

E

11

Vrijednost bjelančevina (kn)

Ravnatelj, mr. se. Zdravko Barać, dipl. ing. agr.

/1,t{jekarski1,:5( OV'.!0()<).

••, BIOdar Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka!

NOVO NA TRžlŠTUI U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindija d.d. koja s, razvojem govedarske i mljekarske prerađivačke proizvodnje bavi od 1959. godine. Našje zajednički« dobre genetičke predispozicije visokomliječnih grla pretočiti u kvalitetno mlijeko.

B1Ovit6000

Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka mliječnih krava.

Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.

Odnos Ca i P = 3 : 1.

Primjena: 80- 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

BIOvitS

Dodatak za krave u suhostaju.

Omogućuje pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u

pripremi za slijedeću laktaciju.

Odnos Ca i P = 1,15 : 1.

Preporučena doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.

BOVldar

Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu.

Obogaćen aromom za bolju ješnost.

Primjena: 5% u izradi smjese za ju nad RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!

Specijalan pripravak za sprečavanje acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim učinkom.

• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj celulitičke mikrotlore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• Sprečava uobičajene pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbog nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan učinak u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.

BIOdar vita minsko mineralni dodaci izvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i dugovječnost životinja.

Za napredniju proizvodnju i veći profit!

~ ~j

BIOdar

-

Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta.

Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.

Brigazahranidbu životinja brigaje zazdravlje ljudi