Mljekarski list 5-2009

I

TEKUClt

Jogur LIGHT

OKUSPOVJEREN

(HMU

ISSN

0351-9104

• GODINA

45 • SVIBANJ

2009.

Naslovnica: Mladi uzgajivači - ponos hrvatske

SADRŽAJ

poljoprivrede (foto: V. Patko)

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Što domaćem mljekarstvu donosi europski tromjesečni prosjek umjesto ciljne cijene mlijeka? ___ _

2

GOSPODARSTVO Cijene mlijeka u zemljama EU Agrarno zakonodavstvo

12

TRŽIŠTE STOKE Domaće i EU tržište goveda i goveđeg mesa_ Njemačka - izvoznik goveđeg mesa ___

8 9

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Globalna privredno-ekonomska kriza i naša poljoprivredna gospodarstva__

14

IZ UREDNIŠTVA Predstavljamo ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka Baraća_ IZ UDRUGA Osnovan Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda REPORTAŽA Mladi uzgajivači simentalskog goveda - ponos hrva.tske poljoprivrede_ Seoska idila na gospodarstvu obitelji Hajdina_ Uzgajivači holstein goveda Osječka-baranjske županije u posjetu mađarskom nacionalnom stočarskom

6

18

Obnovljena proizvodnja originalnog sira Trapista __ _ 51 _ 54 Proizvodi hrvatskog sela _ CRTICE IZ POVIJESTI Rasplodnjaci Bjelovarska-bilogorske županije 30 ZORA VLJE STADA Odmor životinja HRANIDBA Tjelesni razvoj i hranidba rasplodnih junica_ 34 VETERINARSTVO Pašnjačka tetanija - akutna hopomagnezisemija___ _ ___ 38 RATARSKE I KRMNE KULTURE Spremanje sijena, sjenaže i silaže od lucerne_ 40 Sudanska trava_________ 44 EDUKACIJA Održano prvo međužupanijsko savjetovanje proizvođača mlijeka Ličko-senjske, Karlovačke

19

- 22 23

I

__ i Primorsko-goranske županije KVALITETA HRANE Što je HACCP i mogućnost njegove primjene na OPG-ima ____

ZANIMLJIVO STI Poljoprivredni forum ____ OBITELJ I DOM

_ --IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Utvrđivanje otkupne cijene mlijeka za travanj 2009

48

56 58 60-62

Poštovani čitatelji ___________

_

Obavještavamo Vas cla će Mljekarski list redovito objavljivati izračun otkupne cijene mlijeka za protekli mjesec, na osnovu dostavljenih podataka iz Hrvatske poljoprivredne agencije, u čijoj je nadležnosti izračun otkupne cijene mlijeka prema zadanim parametrima. U ovom broju Mljekarskog lista objavljujemo Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec travanj 2009. str. 64

Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnit. rnr. se. Ana Dakić. prof. dr. se. Zoran Grgić. Zdenko lvkić, dipl. ing„ dr. se. lvan Jakopović, JanJa Jo7anov1ć. dipl. oec ..

mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija Knc./evtć; rnr. se. Miljenko Konjačić, dr. se. Antun Kostelić. mr. se. Smć:ko Ladišić. prof. dr. se. Boro M1oč.

Zoran Radan. dr. vet. med., Arne!iJ.1Šipek, dipl. ing., doc. dr. se. lgor štoković:. dr. se. Darko Uher

Glavna i odgovorna

urednica: Vera Volarit:. dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.

Uprava I uredništvo:

Zagreb, II,ca 311111, tel.: 01/483J-349

fax: 01/4875 848. c mail: hmu@hmu hr, www.hmu.hr, MB: 3206599.

Žiro račun: 2360000-1101408596. Grafička priprema i tisak: "Hlml", Pluska. Nikole Halpcra 1. www.hlad.lu Mljekarsk1 hst upisan Je u Upisnik HGK o izdavanju i distrrbuc;J1tiska pod rednim broiem 863.

EKONOMIKA V

POLJOPRIVREDE

Sto domaćem mljekarstvu donosi europski tromjesečni prosjek umjesto ciljne cijene mlijeka?

Ciljna cijena mlijeka bila je nekolikoposljednjihgodina prilično dobar polazni mehanizam za određivanje dohotka i gospodarskog položaja proizvođača mlijeka Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić

direktivama EU-a instituciju ciljne cijene mora prepustiti tržištu. a ciljnu cijenu nadograMljekarska industrija već nekoliko đeni su državni poticaji, mjeseci traži korekciju otkupne pa onda i poticaji mljecijene sukladno kretanjima na kare koji su u pravilu išli europskom tržištu. Tako su svoja na ruku većini proizvođača. Kad se traženja opravdavali činjenicom da tome dodaju povoljni državni se početkom 2009. u RH plaćalo oko krediti i sustav kapitalnih ulaganja, 38,9 € za 100 kg mlijeka, dok je činilo se kako godine "debelih krava" cijena u EU bila oko 32 € za 100 kg. traju i traju. U stvari, za većinu Skupo domaće mlijeko uvoznike je nažalost prestaju trajati kad prenatjeralo, najviše zbog takve cijene, stane i poček za otplatu kredita. na uvoz u prosincu 2008. godine za Dobu "mršavih krava" pridonijele su gotovo polovicu domaće mjesečne i posljednje dvije korekcije ciljne proizvodnje. Istovremeno, porast cijene koje su išle u smjeru uvoza zbog odluke EU-a da nagrađivanja kvalitete.

Tako je subvencionira izvoz mlijeka i posljednjih mjeseci 2008. godine mliječnih prerađevina uzrokovao je umjesto nekadašnje četiri uvedeno velike zalihe na domaćem tržištu, pa kategoriziranje mlijeka u dvije je pritisak na mljekarsku industriju kategorije, a nakon toga prema bio sve veći, kao što je rastao i zahtjevima proizvođača dodatno pritisak mljekarske industrije da se povišena cijena mlijeka I. kategorije mijenja sustav cijena mlijeka u klase, dok je istovremeno smanjena otkupu. Sva pozitivnost porasta za li. kategoriju. proizvodnje i otkupa mlijeka lako se Kako je istekao vijek trajanja gubi kad ostaje činjenica koliko ciljne cijene mlijeka uvozimo mlijeka i mliječnih Početkom tekuće godine još se proizvoda, dok smo ugasili dvaput jedan teret svaljuje na leđa više proizvođača nego što ih imamo proizvođača. Obavijest da od 1. 6. danas. U 2008. godini u Hrvatsku je 2009. (prema izjavama iz resornog uvezeno više od 66 tisuća tona ministarstva krajnji rok je kraj mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva.

2009.), naša država sukladno Ekvivalent tog uvoza u svježem

N

2 M{J"t·lmrski[T,St05/2009.

sirovom mlijeku veCI Je od 200 milijuna kg mlijeka, odnosno gotovo trećina domaće proizvodnje.

Takav nesrazmjer bilance negdje je morao puknuti, a kao i obično u posljednje vrijeme prevalio se na leđa proizvođača. Pritom ne treba zaboraviti da su i oni uživali svoje vrijeme već navedenih "debelih krava", kad su i mali i veliki, i dobri i loši uživali velike povlastice kroz visoku otkupnu cijenu i premije.

Nekada ciljna a sada samo otkupna cijena predmet je dogovora na tržištu na kojem su s jedne strane proizvođači, a s druge mljekarska industrija. Resorno ministarstvo pridonosi dogovoru obiju strana a izravno je zainteresirano za zaštitu državnih ulaganja koja u ovom sektoru nisu mala. Radi se o više od 6 milijardi kuna uloženih u posljednjem ciklusu programa razvoja mliječnoga govedarstva kroz kreditiranje zasnivanja novih farmi, povrat kapitalnih ulaganja, te poticaje u mliječnom govedarstvu.

Prema najavama, od travnja bi otkupna cijena mlijeka bila oko 0,31 €/kg za mlijeko sa 4,2 posto mliječne masti i 3,4 posto proteina, što je prosjek otkupnih cijena mlijeka u ostalim zemljama.

Isto tako,

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

značajno će se reducirati

a nekima i ukinuti tvornička premija koja se prema neslužbenim podacima kretala i do O,10€/kg.

Pive su reakcije na novi sustav isplate za mlijeko različite. Pive isplate pokazuju da se po kg mlijeka dobiva i do 0,5 kn manje nego prije.

Većina manjih proizvođača, pogotovo onih kreditno zaduženih, zbog toga ovakav sustav vide kao zakucavanje "pivog čavlića na lijes" mliječnoga govedarstva na njihovu gospodarstvu. Drugi pozitivnu stranu vide u činjenici da je proizvođačima zajamčena stabilna cijena vezana uz devizni tečaj prema europskom prosjeku. Ostaje vidjeti kako će se sve odraziti na dohodak proizvođača.

U ovom tekstu analizirana je gdje se miješaju "kruške i jabuke" kod ovakvog obračuna koji u obzir uzima samo europske otkupne cijene mlijeka. Cijena mlijeka je samo jedan od čimbenika dohotka proizvođača, a ne uzima se u obzir činjenica da se cijene inputa u govedarstvu kod nas razlikuju u odnosu na zemlje EU-a. Takav nesustavan obuhvat većeg broja čimbenika kod gotovo svakoga poljoprivrednog sektora često je razlog neuravnoteženog razvoja, pa i nazadovanja naše poljoprivrede.

Zbog gospodarskih i socioloških razloga jasno je da ne možemo potpuno preslikati sve iz EU-a, ali isto je tako pogrešno uzeti kao mjerilo jedno a ignorirati sve drugo.

To će prije ili kasnije uzrokovati veće kolebanje na domaćem tržištu, koje u našem slučaju znači ±30%, a ne kao u EU-u kada se na promjenu od 5%reagira brzo i energično da se stanje stabilizira. Kad u takvim uređenim uvjetima nastaju potresi kao što je to bilo u mljekarskom sektoru na prijelazu iz 2007. u 2008. godinu, nije čudo da se zemlja trese i u nas. Kod nas se krize rješavaju djelomice paje takva i zadnja najava

Slavonske krave na ispustu - gospodarstvoobiteljiEroru Kaniži da će se proizvođačima isplatiti zaostali državni poticaji i omogućiti reprogramiranje kredita. To je opet samo odgoda neminovna novih potresa. Dovoljno je da podbaci samo jedna od osjetljivih karika u lancu. To može biti novo kašnjenje isplate poticaja (za ostale namjene u poljoprivredi, jer poticaj za samo mlijeko prilično je redovit), nova sušna ili suviše kišna godina, pa na kraju i nešto sasvim normalno, i očekivano, kao što je vraćanje uzetih kredita.

Prema našem dobrom običaju, o tome ćemo ozbiljno razmišljati tek kad do toga dođe. I po tome se razlikujemo od EU-aod kojeg preuzimamo ponekad ponešto, a nikad cijeli paket, odnosno sustavno rješenje.

Primjena novog sustava obračuna cijene mlijeka Formiranje otkupne cijene prema tromjesečnom prosjeku praktično znači da cijena u nas nikada neće biti jednaka cijeni na europskom tržištu, ali će pratiti trend kretanja cijena s tromjesečnim ponderiranjem.

Temelj je, dakle, ukupna prosječna cijena mlijeka (UPMC)za EU-25 u tri mjeseca prema statistici EU-a.Aktualni podaci mogu se naći

na web stranici: http://circa. europa.eu/Publidirdagri/lait/library ?l=/statistics_mangement&vm=de tailed&sb=title. Izabire se dokument pod imenom MilkStatistics.

Za izračun vrijednosti masne jedinice dobiveni se kunski iznos UPMCmnoži s koeficijentom 0,45, a rezultat podijeli s vrijednostima masne jedinice što daje ukupnu vrijednost masnih jedinica određe­ nog mlijeka. Za izračun vrijednosti jedinice bjelančevina ovaj koeficijent je 0,55. Znači, UPMC se množi sa 0,55 i zatim dijeli s vrijednostima jedinica bjelančevina za određeno mlijeko. : ' ' Praktično to znači da u : dodatku na osnovnu ci: jenu za mlijeko prosječne kvali: tete 4,2%m.m. i 3,4%bjel. masne : jedinice sudjeluju s nešto manje od 40%, a bjelančevine sa 60%.

Dodaci za kvalitetu povećavaju osnovnu cijenu ukupno 26,87%, odnosno u ukupnoj cijeni mlijeka sudjeluju sa 21, 18%.

Za IV./2009., prema porastu tečaja eura u odnosu na kunu i padu

cijena u EU-u sa 31 ,96 na 30, 18 €/100 kg mlijeka UPMC mogla bi umjesto 2,381 kuna iz ožujka u travnju biti 2,200 kn.

M(jekarski list 05/2009.

3

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

Osnovna cijena mlijeka predstavlja nešto manje od 79% Tablica 1: Osnova za obračun UPMC ukupne prodajne cijene, dok je 21% kn/kg EU25 Miesec Tečaj EURA kuna određeno kvalitetom mlijeka. Kad 12/2008 31,960 230,015 2,300 7,197 se govori o kvaliteti misli se na 1/2009 29,620 218,092 2,181 7,363 mliječnu mast i bjelančevine, jer se 2/2009 28,520 211,939 7,431 2,119 za somatske stanice i mikroProsjek 30,033 220,015 7,330 2,200 organizme podrazumijeva da moraju biti u granicama I. kvalitete. inputi kod nas bilježe dva porasta u Više od 100 tisuća mikroorganizama Tablica2: Obračun ukupne i više od 400 tisuća somatskih 2008. godini (u međuvremenu je otkupne cijene - za mlijeko stanica znači smanjenje otkupne prosječno povećanje cijena inputa u kvalitete 4,2% m.m. i 3,4% bje/. cijene 30%, što je danas svakom poljoprivredi za prva tri mjeseca Iznos kn Udio% komercijalnom gospodarstvu čisti 2009. opet otprilike 20%).

Osnovna cijena 2,200 78,81 Gledajući samo cijene gnojiva i gubitak.

0,236 VMj 8,44 Posljednjih dana travnja tečaj hrane za stoku u razdoblju od 2007.

VBj 0,356 12,75 kune je nastavio slabiti u odnosu na do kraja 2008. godine, povećanje ciUKUPNO 2,792 100 euro, tako da će proizvođači jena inputa u nas je dvostruko veće nego u EU-u, a u razini je zemalja EUubuduće moći računati s porastom UPMC je 2,200 kn kunskih iznosa za svoje mlijeka, što a koje su zabilježile najveće pove- vMJ=(2,200•0,45)/4,2=0,236 kn vBj = (2,200•0,55)/3,4=0,356 kn je slaba utjeha, jer će po ustaljenoj ćanje cijena. praksi cijene inputa vrlo brzo pratiti promjenu tečaja.

Tablica 3: Povećanje cijena inputa u 2008. godini po pojedinim zemljama Cijene inputa na EU-a i prosjek EU-25 (u postotku u odnosu na 2007. godinu) hrvatskom tržištu u usporedbi Ukupno inputi Energija Gnojivo Hrana za krave s europskim EU27 16,82 17,2 37,32 27,52 Na europskom su tržištu cijene ukupnih inputa u mliječnom Austrija 25,2 15,8 18,2 47,7 govedarstvu u prosjeku povećane Bugarska 13,2 20,7 44,2 7,9 nešto manje od 17%.Otprilike toliko Češka 16,7 14,5 17,3 33,9 su djelovale na povećanje cijene Njemačka 35,7 19,2 14,8 40,0 koštanja mlijeka, barem u dijelu izravne proizvodnje.

Mađarska 50,4 26,7 18,2 45,3 U inputima su najviše povećani Italija 18,5 38,6 21,7 16,0 troškovi za gnojivo. Ovo nije Nizozemska 12,9 10,1 48,7 28,8 karakteristika samo europskog Poljska 12,8 24.0 17,7 11,3 nego i svjetskog tržišta, na kojem Slovačka 31.6 24,1 16,1 10,1 gnojivo i sjeme bilježe veći porast od ostalih inputa u poljoprivredi.

28,1 Sloveniia 21,6 63.6 45 1 Promjene na globalnom tržištu utjecale su i na zemlje u našem Tablica 4: Promjenacijena inputa na domaćem tržištu 2007. - 2008. okruženju. Tako je u podacima (u kunama po toni) prikazanim tablicom 3 vidljivo kako zemlje iz našeg okruženja kao što su indeks kraj 2008. početak 2008. 2007. 2008./2007.

Mađarska i Slovenija bilježe najveća povećanja cijena hrane za krave te Starter za telad do 2 mj.

3.810 3.520 2.760 138 gnojiva. Slovenija bilježi i jedno od Superkoncentrat za krave 4.140 4.160 3.590 116 najvećih povećanja ukupnih inputa KAN 2.600 2.280 138 1.890 u mliječnom govedarstvu {28,1%).

UREA 3.220 2.920 2.270 142 Mi nažalost nemamo tako NPK 15-15-15 4.230 2.320 3.430 182 pregledne cjelovite podatke po sektorima u poljoprivredi, ali za Kad se usporede podaci iz čimbenika cijene koštanja mlijeka u usporedbu možemo koristiti podatke TISUP-a.Tako je vidljivo da u tablica 4 i 5 vidljivo je da su cijene nas od 14,7% do 49,7% veći nego u odnosu na prosjek 2007. godine koncentrata i gnojiva kao najvećih prosječnim uvjetima EU-a. Neovisno

4 ,l,f(/ekarskilist 05/2009.

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

o racionalizaciji utrošaka materijala Tablica5: Cijeneosnovnihinputa u EU-u 2006. - 2008. u proizvodnji vlastite stočne hrane, Opis/Godina 2006.

2007.

2008. naši proizvođači su u nepovoljnijem Koncen!rirana krma 2.121 2.335 2.779 položaju od europskih. Isto tako, s obzirom na to da kod nas nije Mliječna zamjenica 13.420 14.492 17.535 razvijeno tržište stočne hrane, naši 1.678 KAN 1.729 2.092 proizvođači izloženi su većem riziku Urea 2.291 2.320 2.808 povećanja cijena na tržištu, što je NPK 10-10-20 2.091 2.128 2.575 vidljivo i danas, kad su cijene primjerice sijena 20% - 30%veće od uobičajenih. Dodatni je problem Grafikon 1: Odnoscijenainputa u RH i EU-u (u kunama po toni) konkurentnosti domaće proizvod4.500 nje i poslovična niži prosječni prinos 4.000 u proizvodnji stočne hrane u odnosu naEU. 3.500 Što preostaje ■ Koncentrirana krma proizvođačima mlijeka?

U ovoj situaciji proizvođači ■ KAN 2.000 mlijeka prinuđeni su ili prihvatiti UREA nastala stanje kao "elementarnu 1.500 ■ NPK nepogodu" protiv koje se ne može 1.000 zaštititi i očekivani gubitak prihoda 500 ublažiti neekonomskim razmišljao njem, odnosno izostavljanjem troRH 2007 EU 2007 RH 2008 EU 2008 škova amortizacije i vlastita rada iz svojih kalkulacija. To je način kako su doskora funkcionirala naša go- čisti dohodak proizvodnje, što su u cijenu mlijeka, potrebno je definispodarstva, ali je to dovelo do isklju- pravilu uvijek i bili kod boljih pro- rati i druge ključne točke da bi se čenja više od 40 tisuća gospoizvođača. Drugi je problem što sustavno riješio problem hrvatskog darstava iz sustava isporuke mlijeka. proizvođačima u pravilu kasne drugi mljekarstva. Prije svega mislim na Druga je mogućnost povećati poticaji, pa proizvođači mlijeka organizaciju i razvoj tržišta inputa, visinu i kvalitetu svoje proizvodnje. stvaraju dojam kako se cijenom te poljoprivrednog zemljišta. Oboje Prosječna muznost po kravi od mlijeka moraju pokriti svi gubici u su već dugo izvori rizika i ograninešto više od 4 tisuće litara upozo- njihovoj ukupnoj proizvodnji. čavajući čimbenik razvoja proizvodrava na tehnološki moguće poveća­ Cijenom mlijeka ne mogu se nje mlijeka u nas. Racionalizacija nje proizvodnje. Nekada su naši nadoknaditi niske prodajne cijene ovih područja omogućila bi bolju proizvođači mogli razmjerno dobro drugih proizvodnji (npr. pšenica, usporedivost naših proizvođača s živjeti s takvim prosjekom proizvod- kukuruz ... ) ili izostanak drugih onima u EU-ui po troškovima osnovnje, ali to više sigurno nije mo_guće, poticaja za njihovu proizvodnju. nih inputa kao što su gnojivo, gorivo imali oni 1O, 20 ili više krava. Sto se Zakon ekonomije opsega kaže i stočna hrana, ali i po korištenju kvalitete mlijeka tiče, već dugo se da će dohodak proizvođača mlijeka poljoprivrednog zemljišta po kod nas ne priznaje kao mlijeko "sve biti veći kod većeg broja krava u uvjetnom grlu. Samo u tom slučaju što je od krave i bijelo". Danas više osnovnom stadu, međutim, društve- ovaj prvi fiksirani čimbenik dohotka nema puno smisla govoriti o ni interes i potreba su razvijati i proizvođača imao bi dugoročno poboljšanju kvalitete, nego se mora podupirati i male proizvođače. smisla i opravdanja u uravnoteženju razmišljati samo o proizvodnji Ohrabriti ih da unaprijede sadašnju i razvoju domaćeg mljekarstva, dok mlijeka I., odnosno europske proizvodnju, ako ne povećanjem će u suprotnom ostajanje samo na kvalitete.

U planiranju svoga broja grla, onda povećanjem ovome biti tek trenutno, privretekućeg poslovanja proizvođači proizvodnje po grlu. meno rješenje. U skoroj budućnosti moraju razmišljati samo o "goloj" Što bi trebalo napraviti bit će kamen spoticanja, pogotovo otkupnoj cijeni mlijeka, jer njihovo zbog toga što proizvođači još uz ovaj sustav obračuna cijene tekuće poslovanje ne smije ovisiti o nemaju jasne kalkulacije proljetne mlijeka? poticajima za mlijeko i držanje sjetve, pa time i ovogodišnje Ovako kako je napravljena krava. Oni kad dođu, trebaju biti jedno čvrsto uporište za otkupnu proizvodnje mlijeka. ■

:::::j

Mydwrski list 05/2009.

5

O\ :.;a.

~ ~-

~

~ .....

... ~

(,J

Cijene mlijeka u zemljama EU

o cn 'l:l

o o

Piše: Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar Sa svrhom bolje informiranosti Europskoj Uniji

čitatelja Mljekarskog lista, odnosno proizvođača mlijeka, dajemo

► :,:, cn

pregled cijena svježega sirovog mlijeka u

-i

~

>)l

~

g

\O

Tablica 1: Prosječna cijenamlijeka u zemljama EU 2.5za razdobljeod 2004. do .2007.godinete po mjesecimau 2008. i Ztl I. i ll. mjesec2009. godine Red. Br.

I. 2.

3.

4.

5.

6.

7.

ZemljeEU Italija Finska Švedska Portugal Danska Francuska Nizozemska

8.

9.

10.

Njemačka

11.

12.

13.

14.

15.

Irska Belgija Britanija

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

Češka

Španjolska Austrija

Grčka

Luksemburg Estonija Cipar Latvija Litanija Mađarska

Malta Poljska Slovenija Slovačka

Prosjek EU 25

2004.

2005.

2006.

2007.

34,99 35,37 32,12 33,37 30,61 31,59 29,41 29,25

35,26

32,36 34,67 28,65 27,37 28,98 29,20

34,32

34,34 29,47 28,57 29,09 30,64

37,61 41,46 31,32 31,66 31,19 33,23

27,81 26,96 29,62 29,95 27,22 27,02 25,61 34,96 30,49

19,25 28,37 22,92

28,69 28,64 30,34 29,54 28,42 27,36 26,65 36,14 30,85 27,07 25,41 40,1 21,2 19,82 25,51 34,93 24,9 27,1 24,57

26,89 24,33 40,38 23,50 20,36 23,61 29,90 25,42 26,43 25,03

32,63 32,89 33,44 34,51 33,95 29,62 38,67 36,06 29,48 26,90 41,45 26,39 24,36 28,14 26,16 29,55 28,03 28,94

29,10

28,93

28,24

31,63

30,76 29,56 28,87 28,84 26,77 35,77 32,27 24,62 23,94 39,59 17,44 16,88 24,85 39,99

2008.

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

42,00 41,65 37,87 42,20 39,84 40,95

42,00 41,42 37,74 42,30 39,58 40,28 38,83 37,00

37,58

38,10 38,82 35,72 42,00 36,47 33,59 35,78 34,00 38,62 40,88 35,52 35,85 30,49 43,80 37,40

39,00 43,40 35,50 38,40 34,98 33,48

39,00 44,16

42,00

34,50 34,00 37,69 39,34 34,29 32,43 30,01 42,88 36,44

35,56 31,18 46,26

33,90 29,16 48,73 26,70 24,07 32,42

32,21 32,80 37,14 38,19 32,85 30,35 30,66 43,15 35,96 34,26 28,89

38,97 38,50 45,08 42,46 41,09 38,78 33,53 46,34 42,62 37,54

44,03 42,02 40,67 36,95 32,58 45,26 41,91 38,30

38,94 36,01 41,38 38,77 39,27 36,27 35,30 43,08 41,50 39,64 36,04 31,47 44,28 39,27

48,54 25,70 23,17 32,28

28,13 48,32 25,69 22,96 33,09

32,78 33,44

30,70 32,37 33,28

31,14 32,42 32,32

34,76

33,98

34,44

33,46 49,46 34,05 33,11 36,87

33,61 48,96 34,19 32,21 35,80

37,45 33,55 44,81 32,06 29,25 34,53

34,30 33,41 35,22

33,80 33,54 35,22

33,22 33,30 35,61

32,43 32,92 33,87

31,46

38,73

38,10

36,98

35,40

Izvorpodataka:MDC Dairy Market Uk., AGRI-comBruxe/les;CIRCA, Bruxelles Obradapodataka: "Croatiastočar"

28,46 26,12 33,48

2009.

VIII. 42,00 48,98 37,23 35,50 38,52 35,46 37,99 34,10 36,67 37,71 33,88 30,60 32,21 42,89 36,66 31,62 28,06 48,25 25,28 22,71 31,93

33,62 34,90 32,44 34,31

47,96 35,38 34,80 35,53 35,86 32,53 33,60 36,93 37,16 33,57 30,06 32,17 42,95 36,04 33,41

IX.

X.

XI.

XII.

I.

II.

42,00

40,00 51,15 36,43

38,09 51,08 34,08

38,09 49,08

32,89

35,10 37,44 34,39

33,10 36,88 32,99 36,44

33,73 46,91 25,92 32,50 33,45 35,90 28,64

50,61 38,18 34,80 37,62 36,11 35,60 33,40 35,94 38,07 33,26 29,56 32,85 42,72 35,91 30,74 28,44 48,06

37,13 31,80 34,92 31,80 33,98 28,51 33,73 41,85 37,92 29,51 27,81

29,80 33,50 36,27 33,98 27,46 31,71 41,26 35,99 28,31 27,53 51,05

31,90 33,00 35,03 30,32 32,95 27,80 34,08 34,93 33,71 27,46 26,90 40,98 34,12 25,46 26,40

26,00 32,55 33,16 27,60 24,99 26,98 40,63 31,56 23,04 24,27

46,81 26,85 32,50 32,62 35,29 27,34 25,20 31,37 33,14 26,15 23,21 26,89 39,78 29,72 21,12

24,94 22,75 28,09

49,03 23,58 21,48 26,76

46,83 23,02 19,40 23,57

22,91 45,65 21,33 18,45 21,22

25,53 23,72 31,57

50,88 25,45 23,66 29,27

30,32 32,42 31,61

29,46 32,95 31,24

27,16 33,28 30,45

25,78 33,30 27,99

24,02 33,04 27,30

22,27 30,41 24,39

20,28 29,23 21,39

35,00

35,16

34,24

33,49

31,96

29,62

28,52

< o

GOSPODARSTVO Tablica2: Mjesečni pregledkretanja tržnih cijenamli;eka u EU 25 u razdobljuod 2004. do 2008. godine 2004.

Prosjek EU 25

28,92

I I

Prosjek EU 25

29,68

i

I.

28,65

I I

29,53

I

II.

m.

I

28,541

I

IV.

28,23 '

28,11 1

28,13

I VII. I VIII. I IX. I i 28.61 I 28,97 I 29,721

I

21,10

I

I

V.

VI.

I XII. I I -XII. I 30,43 1 29,10

X.

XI.

30,35

3o,5o

29,13

I 29,92

29,68

2005.

28,95

I

I

28.24

21.11

27,991

2s,59

I

29,16'

I

21,88

I

28.39

I

29,031

29,481

29,451

28,24

29,09

I

29,11 1

29,971

29,861

28,75

I

31,22

I

38,57

i

31,63

28,93

2006.

Prosjek EU 25

28,97

I

28.13

I

28,10

i

21,51

27,26 j

21,02

i

I

21.11

PROSJEK 2004. - 2006.

Prosjek EU 25 2004/2006.

29,19

I

28,97 1

28,53

I

27,991

21,69

I

27,62

I

21,90

I

28,48

I

31,84

I

34,32

35.oo

I

35,161

2007.

Prosjek EU 25

29,19

I

28,25

28,721

28.14

I

28,25

I

28,82

I

29,88

I

38,61

2008.

Prosjek EU 25

38,73

I

36,981

38.101

35,40

I

33,98

34,761

34,441

34,241

35,19

31,961

33,491

2009.

i

I

I

I

I

35-1----------

-

2004.--06.

33-l------------------------7"""=---------'---

-

2007.

29,621

28,52

I

I

I

Prosjek EU 25

I

I

I

Grafikon 1: Cijeneu razdobljuod 2004. do 2008. godine,u€/ 100 kg EU 25

41~------------------------------

------,

39

-----------------------,-==--------,

37+--------

31-1---------------------~.c;;_--------------;

~--2_oo_a._

29

271 25+---2

3

4

Iz navedenih tablica vidljiv je porast otkupnih cijena mlijeka u drugoj polovici 2007. godine. U materijalu Europske komisije "Tržišni izgledi za sektor mljekarstva" objavljenom 12.12.2007. godine analizirano je što je sve utjecalo na veliki porast otkupnih cijena mlijeka u drugoj polovici 2007. godine. Izdvajamo najvažnije: 1. Veća tržišna potražnja za sirom i svježim proizvodima od očekivane u zemljama EU 15 i novim zemljama članicama.

2. Veće cijene na svjetskom tržištu od očekivanih zbog trajnog porasta potražnje, uglavnom iz Azije i zemalja izvoznica nafte te povećanja kupovne moći, ali "pozapadnjivanja" prehrane. značajniji

5

6

7

8

9

3. Istraživački i razvojni napori mljekarske industrije povećali su korištenje mliječnih proizvoda kao sastojaka u mnogobrojnim drugim proizvodnjama.

4. Elementarne nepogode (suša i hladnoća) u zemljama proizvođa­ čima mlijeka.

5. Smanjenje izvoza zemalja izvoznica zbog elementarnih nepogoda - suše i hladnoće u Australiji, Argentini i lndiji, zbog čega su neke od zemalja izvoznica uvele izvozne poreze ili čak zabranu izvoza mliječnih proizvoda.

Sve je ovo pogodovalo naglom porastu cijena mliječnih proizvoda na svjetskom tržištu, i to do neočekivanih razina, te je tako dovelo i do povećanja cijena u

10

11

12

Europskoj Uniji. Bez obzira na visoke cijene mliječnih proizvoda nije došlo do smanjenja potražnje.

Visoki rast prihoda u dijelovima Azije i zemljama izvoznicama nafte, te već ispražnjena javna skladišta (mlijeka u prahu i maslaca) u Europskoj Uniji i SAD-u, uvjetovali su održavanje cijena proizvoda na visokoj razini, što je utjecalo i na povećanje otkupnih cijena mlijeka.

Međutim, Europska komisija procijenila je da će se cijene početi smanjivati na održivoj razini kada nestane utjecaj elementarnih nepogoda ali i špekulativnih elemenata u trgovini, te kada proizvođači počnu aktivno reagirati na veću razinu cijena većom proizvodnjom. ■

M(jekarski[1$l 05/2009.

7

TRŽIŠTE

STOKE

Domaće i E U trži

i goveđeg Važno je istaknutida se tijekom prvog kvartala ove godine otkupne cijene junadi nisu značajnije mijenjalei na najvišimsu cjenovnim razinama u posljednjih deset godina Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 19. travnja (16. tj.) ove godine iznosila je 15,46 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu, cijene muške junadi u promatranom tjednu 20 su posto više. Značajniji rast otkupnih cijena u prošloj godini započet je tijekom svibnja u razdoblju kada je za počeo porast cijena stočne hrane. Porastom otkupnih cijena junadi u to vrijeme nastojalo se ublažiti utjecaj poskupljenja stočne hrane. U 2009. godini cijene stočne hrane značajno su pale, no, cijene junadi ostale su na višim razinama. Bitno je istaknuti da na domaće tržište junadi značaj­ no utječe tržište EU-a, na kojem bilježimo također najviše cijene u posljednjih pet godina. Jedan od važnih čimbenika koji utječe na otkupne cijene junadi svakako je i otkupna cijena teladi. U posljednje dvije godine na najvišim su cjenovnim razinama u proteklih deset godina. lako pojedine cijene inputa u tovu junadi rastu ili su na višim cjenovnim razinama, treba istaknuti da i država svojim poticajnim mjerama značajno pomaže u razvoju i poslovanju "tovljača" junadi, što bi sada kada su cijene stočne hrane pale, moglo utjecati i na moguću korekciju cijena junadi.

8 Jf[jekarski list 05/2009.

V

te goveda

esa

Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Tablica 1: Otkupne c1/enežive stoke na RH tržištu (kn/kg) indeks

RH O\

g~

.-d o

·;::.,

"O>N

. .___, o

~

....

0 26,28 (22-32) 0 7,34 (4-12) 0 15,46 (13-17) 0 24,94 (18-38)

101 97 101

108 -122 120

111 127 123

98

98

100

l,C)

tele (simental. p. 80 -160 kg) krava simental. p. (za klanje) bik simental. p. (>450kg) janjad

.-d o

N • ·-.. ;:s

OD I

OD

N

I

Tablica2: Otkupne cijenejunećih trupovaR3 klase (euro/100 kg) cijena

cijena

~~ o ~

O\

o:s . :,.

-~. _,_. f:l v;'--' N

Belgija Češka

Danska Njemačka

Grčka

Španjolska Francuska Irska Italija Litva Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka

Finska Švedska Velika Britanija EU RH* RH/EU indeks Izvor:EU-komisija;obrada:TJSUP

-

272,58 295,00 328,20 320,91 419,52 332,08 315,00 295,19 380,09 225,92 290 00 293,73 319,39 239,90 349 00

9

indeks

~

-š'

.-d o

>N

'

'

99,8 105,5 100,6 99,7 99,5 96,3 99,3 97,4 101,7 98,3 100.0 98,0 99,1 103,7 98 9 112,6 97,3 103,8 99 2 100,0 95,8 99,2 99,5 100,2

106,3 99,1 102,4 104,2 102,9 107,7 102,7 91,5 107,5 95,2 80,9 104,2 102,8 89,8 104,7 154,0 103,0 118,0 103 3 75,4 97,8 104,4 117,2 112,3

"' 'S' o

301,39 250,13 348 73 259,45 304,39 326,84 356,49

273,37 287,03 334,53 338,74 421,54 332,16 324,60 295,48 375,45 231,79 290.00 305,37 333,59 231,20 354 88 272,51 306,15 302,50 349,61 245,19 300,82 331 23 353,89

109,1

106,8

-

OD

.-d o

OD

~

106,7 107,3 107,3 109,5 104,5 96,9 107,1 104,0 114,4 121,7 80 5 104,1 105,9 95,6 91.5 145,5 104,1 112,7 107.1 85,6 104,0 106,0 124,2 117,1

~=====~================= Visoke otkupne cijene junadi na domaćem tržištu uzrokovale su i porast cijena junećeg mesa u maloprodaji i veleprodaji i do 15 posto.

Otkupne cijene junećeg mesa Otkupne cijene junećeg mesa u EU-u tijekom prvog kvartala ove godine na najvišim su cjenovnim razinama u posljednjih pet godina.

Iako se kod otkupnih cijena junećeg mesa od početka godine bilježi blagi padajući trend, i dalje su više nego lani. U odnosu na prošlu godinu u prvoj polovici travnja 2009. godine cijene su bile 4,28 posto više.

Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u EU-27u tjednu do 12.travnja 2009. (15. tj.) iznosila je 326,84 eura/100 kg. U odnosu na prošlu godinu najveću korekciju cijena zabilježili smo u Švedskoj, gdje su cijene u ovoj godini niže 22,90 posto, a prosječna otkupna cijena jedna je od najnižih cijena u EU-ui iznosila je 259,45 eura/100 kg za juneći trup R3 klase. Najniže cijene zabilježene su u Poljskoj - 239,90

eura/100 kg, i 9,94 posto su niže nego lani. Više cijene nego lani u navedenom tjednu zabilježili smo u Italiji ( +9,30%; 380,09 eura/100 kg), u Španjolskoj (+ 8, 15%;332,08 eura /100 kg), u Portugalu, Sloveniji i Belgiji od 4 do 5 posto. Najviše otkupne cijene u 15. tj.o. g. bile su u Grčkoj 419,52 eura/100 kg. Hrvatske cijene junećih trupova koje su preračunate iz cijena žive vage muške simentalske junadi više su 9 ,07 posto u odnosu na prosječnu otkupnu europsku cijenu junećih trupova R3 klase i iznosile su 356,49 eura/100 kg.

Rastući trend cijena simentalske teladi na domaćem tržištu U tjednu do 19. travnja 2009. godine nastavljen je rastući trend otkupnih cijena simentalske teladi.

Prosječna otkupna cijena teladi u navedenom tjednu iznosila je 26,28 kn/kg, što je u odnosu na prošlu godinu 20 posto više. Na domaćem tržištu telad je najčešće tržena po cijenama od 23 do 28 kn/kg, ovisno o spolu i kvaliteti teladi.

TRŽIŠTE

STOKE

Nerijetko je telad bila prodavana i po višim cijenama, što je bio rezultat isključivo odnosa ponude i potražnje na pojedinim tržištima. Više cijene zabilježili smo na području Međimurske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke te Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Na području tih županija cijene teladi bile su i do 32 kn/kg. Promatrajući trend cijena tijekom godine u posljednjih pet godina, u idućih mjesec dana moguće je očekivati blagi porast cijena.

Cijene krava za klanje Otkupne cijene krava za klanje na području RH najčešće su u rasponu od 4 do 1O kn/kg N, ovisno o starosti i kvaliteti. Slične cijene bilježili smo i u 16. tjednu ove godine.

Starije krave tržene su po cijeni od 4 do 6 kn/kg, a mlađe kvalitetnije od 8 do 1O kn/kg. Više cijene u navedenom tjednu, do 12 kn/kg, zabilježili smo na području Požeško-slavonske i Varaždinske županije. ■

Njemačka

- izvoznik

Nakon Francuske, Njemačka je u okviru EU-a druga zemlja po količini izvoza goveđeg mesa. Kako je samodostatnost viša od 100%, izvoz uvijek igra značajnu ulogu. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Njemačka je u 2008. godini izvezla više od 460.000 tona goveđeg mesa u 78 zemalja. S druge strane, u 2008. godini povećan je i uvoz goveđeg mesa u odnosu na godinu prije, no, Njemačka je ipak neto izvoznik goveđeg mesa s bilancom od 192.000 tona u 2008. godini

goveđeg mesa Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

rema podacima koji nisu još u potpunosti kompletni za 2008., uvoz goveđeg mesa u 2008. godini u Njemačkoj veći je negoli u 2007.

Time je godišnji trend porasta uvoza nastavljen od 2001. godine, od kada je zapravo započela BSE kriza.

Prema tim podacima, u 2008. godini uvezlo se 268.200 tona goveđeg

P

ili/jekarski list 0.5/2009.

9

TRŽIŠTE

STOKE

mesa, odnosno 43.300 tona smrznutog, 181.200 tona ohlađe­ nog te 43.700 tona svježeg mesa. U odnosu na prošlu godinu, to je povećanje od 3%.Udio svježeg mesa u promatranom razdoblju povećan je 28%, no, u ukupnom uvozu čini manji dio. Najviše se svježeg i smrznutog mesa uvozi iz zemalja EU-a, s udjelom od 80%, i to prije svega iz Nizozemske i Poljske.

Očekivanja da će u 2008. godini rasti uvoz iz južnoameričkih zemalja nisu se ispunila već suprotno, uvoz iz tih zemalja u odnosu na 2007. se smanjio. S obzirom na to da je uvoz iz Brazila određeno vrijeme u 2008. godini bio ograničen, uvoz govedine iz Brazila pao je oko 60%. Iz Argentineje uvezeno oko 20%manje govedine. Ondašnje vlasti pokušale su zbog inflacije ograničiti izvoz.

Treći po važnosti izvoznik u Njemačku, dakako isključujući EU, jest Urugvaj koji je u 2008. u Njemačku plasirao 17 posto manje govedine.

Izvoz govedine i dalje raste Njemačka je u 2008. godini povećala svoj izvoz govedine 12%, na 460.000 tona. Najviše se izvozi u zemlje Europske unije i to čini oko 90% ukupnog izvoza. Jedno od najvažnijih odredišta njemačkog izvoza je Nizozemska. U 2008. godini u Nizozemsku je izvezeno oko 100.000 tona goveđeg mesa, oko 70% čini izvoz polovica i četvrtina. Nadalje, Italija je jedno od veoma važnih odredišta, u 2008. povećala je uvoz njemačke govedine, prije svega svježih goveđih polovica i četvrti. Neznatno je pao izvoz u Francusku, a tuje prije svega riječ o izvozu svježega goveđeg mesa, gdje se bilježi pad od 8%, no, raste izvoz smrznutog mesa, i to sa 2000 na 8055 tona, ali je udio tog mesa znatno manji nego svježeg mesa. Unatoč gospodarskoj i financijskoj krizi, njemački izvoznici us-

1o .Hljekarski list 0.5/2009.

Tablica:Top 10 zemalja njemačkog izvoza goveđeg mesa u 2008. godini Rang

2007.

Zemlja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

(2) (3)

Nizozemska Italija Francuska Danska Rusija Španjolska

(1)

(4) (6) (5) (7) (9) (8) (14)

Grčka

Velika Britanija Švedska Svicarska Ukupan izvoz

Izvozu tonama 101.482 83.528 79.858 36.178 24.579 16.647 16.277 15.868 14.407 12.299 460.363

08./07.

Udio

u%

u%

24,4 17 7 -3,9 2,2 33,2 -11,3 7,4 14,5 -4,8 213,0 12

22,0 18,1 17,3 7,9 5,3 3,6 3,5 3,4 3,1 2,7 100

•svježegoveđe meso,smrznuto,ohlađeno, prerađeno, konzerve Izvor:ZMP, Državni zavod za statistiku;obradaTISUP

pjeli su povećati izvoz u Rusiju.

Otkupne cijene junećeg mesa Prema najnovijim podacima Europske komisije, prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u 15. tj. 2009. godine u Njemačkoj je iznosila 320,91 eura/100 kg. U posljednjih mjesec dana na tom tržištu bilježimo pad otkupnih cijena junećeg mesa i one su trenutno niže oko 7%,na razini su prošlogodišnjih cijena. lako je za izvoz njemačke govedine Nizozemska najznačajnija, cijene po kojima se izvozi vjerojatno su niže nego na domaćem tržištu. U 15. tjednu ove godine prosječna otkupna cijena

junećih trupova

R3 klase iznosila je u Nizozemskoj 293,73 eura/100kg.

Po cijenama, ali i potražnji Italija je za njemačke izvoznike vrlo zanimljiva. Prema podacima EK,prosječna otkupna cijena na talijanskom tržištu Italije 15. tjednu ove godine iznosila je 380,09 eura/100 kg, što je 18 posto više nego u Njemačkoj.

Ukoliko uspoređujemo hrvatske otkupne cijene s navedenim zemljama, cijene su u Hrvatskoj 11 posto više nego u Njemačkoj, 21 posto više u odnosu na Nizozemsku te 6 posto niže nego u Italiji, što upućuje na dobre hrvatske izvozne mogućnosti u Italiju. ■

Unatoč gospodarskojkrizi izvoz njemačke govedinei dalje raste

•

ODABIRA GRLA U ZEMLJU PORIJEKLA I KUPOVINU NAAUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

GOSPODARSTVO

Agrarno

zakonodavstvo

U sektoru poljoprivrede u posljednje vrijeme veoma je intenzivna zakonodavna aktivnost u donošenju agrarnih propisa koji su od značaja za određena područja proizvodnje. Hrvatska u približavanju članstvu mora poštovati i obvezu da svoje propise prilagodi propisima EU-a i na taj način ispuni obveze koje proizlaze iz pregovaračkih poglavlja Piše: Dr. se. Petar Bosnić

I

do sada je doneseno vise zakona ne samo iz područja primarne poljoprivredne proizvodnje već i iz područja sigurnosti i kvalitete hrane i veterinarstva. Naša zemlja donosi i propise koji su za nas specifični i koji ne moraju u cijelosti biti usklađeni s EU-om, kao što je to novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu o kojem je pisano u zadnjem broju Mljekarskog lista.

Svaki propis u provedbi stvara obveze kako za nadležna tijela tako i za poljoprivrednike i druge fizičke ili pravne osobe koje se bave određenom poljoprivrednom djelatnošću. Prva je faza nakon donošenja propisa upoznavanje s njegovim sadržajem i ciljevima, što je poljoprivrednicima pojedinačno često otežano.

Situacija je sada mnogo povoljnija jer cjelokupan sustav državnih i javnih službi na općinskoj ili županijskoj razini različitim organiziranim oblicima aktivnosti i kontaktima poljoprivrednike upoznaje s novim propisima. U tome su osobito uspješni stručni savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Hrvatskoga stočarskog centra.

Propisi su dio . poljoprivredne prakse Agrarno pravo zahvaća veoma različita područja, neki propisi

12

veoma

su složeni,

zahtijevaju i informacije o prijašnjim pravnim rješenjima. S jedne strane pravo je područje koje zahtijeva i izvršavanje određenih obveza, ali se njihovom primjenom ostvaruju mnoge materijalne i druge koristi i prava.

Kako je demokracija pored ostalih karakteristika i vladavina prava, tako i u poljoprivrednom sektoru nema proizvodnje i razvoja ukoliko se ne radi sukladno tehnološkim pravilima i pravne poljoprivredne prakse. Na primjeru zakonske regulative o zemljištu proističe da su poljoprivrednici pretežni korisnici najvećega prirodnog bogatstva, čijim korištenjem ostvaruju svoju egzistenciju ali sukladno propisanim uvjetima moraju održavati bonitet zemljišta i njegovu ekološku održivost i ravnotežu.

Novi poljoprivredni propisi Agrarno zakonodavstvo veoma je široko, a prikazat ćemo samo one nove poljoprivredne propise koji su u užoj vezi sa stočarstvom i proizvodnjom mlijeka.

1. Već je navedeno da je donesen Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 152/ 2008.) i sada su donesena dva provedbena propisa: Uredba o osnivanju agencije za poljoprivredno zemljište (Narodne novine broj 39/2009.) i Pravilnik o početnoj cijeni poljoprivrednog određena predznanja

zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na natječaju za prodaju i zakup, početnoj visini naknade na natječaju za dugogodišnji zakup i koncesiju za ribnjake (Narodne novine broj 40/2009.).

2. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine broj 30/2009.).

3. Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Narodne novine broj 25/2009.).

4. Zakon o osnivanju agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine broj 30/2009.).

5. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stočarskom centru (Narodne novine broj 28/2009.).

Svaki od ovih propisa značajan je i specifičan, međutim, ono što će pobuditi veće zanimanje poljoprivrednika svakako je Zakon o osnivanju poljoprivredne komore, Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj, kao i Odluka o promjeni naziva Hrvatskoga stočarskog centra u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju.

Hivatski stočarski centar postaje Hivatska poljoprivredna agencija Tijekom dugog razdoblja, mnoge generacije stočara i stručnjaka tradicionalno su i emocionalno vezane s imenom Hrvatskoga selekcijskog centra ili do sada Hrvatskoga stočarskog centra, kao

Mljekarski /u;t 05/2009.

GOSPODARSTVO republičkih stručnih institucija

koje se bave uzgojno-selekcijskim radom. Stočari su sa centrom surađi­ vali u kontroli mliječnosti plotkinja, testiranju rasplodnjaka, širenju znanja o kvaliteti rasplodnih grla, izdavanju pedigrea, organi-zaciji stočarskih izložbi, smotri, skupova i mnogo drugoga važnog za uzgojnoselekcij ski rad, unapređi-vanje stočarstva i proizvodnju mlijeka.

Duga je povijest Hrvatskoga stočarskog centra, a vezana je uz mnoge događaje i promjene od davne 1898. godine kada je osnovano prvo matično knjigovodstvo za rasplodna goveda na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, i 1907. kada je započela prva kontrola mliječnosti krava.

U organizacijskom pogledu, 1913. godine osnovan je Savez hrvatskih marvogojskih udruga u Svetom lvanu Žabnom, 1957. Savez marvogojskih udruga pripojen je Zadružnom stočarskom savezu, 1960. osnovan je Hrvatski stočarsko selekcijski centar, dok se 2003. njegovo ime mijenja u Hrvatski stočarski centar.

Poslije Domovinskog rata i provedbom mjera nove agrarne politike centar je stalno jačao i proširivao područje rada, te osim prijašnjih djelatnosti dobivao i druge značajne nadležnosti kao što

vlasništva te nadzor nad provedbom obveznih veterinarskozdravstvenih mjera.

• Ovlaštenje za organizaciju kontrole kvalitete na liniji klanja trupova i polutki goveda i svinja prema međunarodnim standardima, imenovanje ovlaštenih stručnih organizaciju za provedbu kontrole, kao i nadzor nad provedbom klanja u klaonicama.

• U okviru sustava novčanih poticaja u poljoprivredi zaprimanje zahtjeva, provjera i obračun iznosa novčanih poticaja na temelju čega je Ministarstvo poljoprivrede korisnicima isplaćivalo novčane poticaje.

• Nadležnost za osnivanje laboratorija za utvrđivanje kvalitete stočne hrane kao veliku pomoć pro-izvođačima za racionalnu hranidbu stoke i ekonomičniju stočarsku proizvodnju.

HSCpromjenom naziva u HPA dobiva na značaju Preimenovanjem Hrvatskoga stočarskog centra u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i dalje ostaju na snazi dosadašnji propisi o njegovu osnivanju i djelokrugu rada kao ustanove za poslove selekcije u

stočarstvu i poljoprivredi.

Hrvatska poljoprivredna agencija nastavlja dalje u kontinuitetu sa svim dosadašnjim poslovima i aktivnostima HSCa, proširuje se djelokrug nadležnosti i dobivaju nova značajna ovlaštenja.

U okviru Hrvatske poljoprivredne agencije najznačajnija su nova područja rada i ovlaštenja: 1.

Provedba sustava za identifikaciju zemljišnih čestica na lokalnoj razini, 2. Ažuriranje podataka o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. Izradba razvojnih programa stočarske proizvodnje, tehnološkoinvesticijskih studija i stručnih ekonomskih analiza, 4. Sudjelovanje u poslovima provedbe mjera tržnih radova u stočarstvu.

Nova područja ovlaštenja i obveza odnose se na tržište poljoprivrednih proizvoda, udio u provedbi mjera zemljišne politike i ekonomici poljoprivrede (izradba analiza razvojnih i investicijskih programa). Kroz sustav novih nadležnosti Hrvatske poljoprivredne agencije stvaraju se uvjeti za davanje obuhvatnije stručne pomoći stočarima poljoprivrednim proizvođačima, što će utjecati na brži razvoj stočarstva i proizvodnju mlijeka.■

SU:

• Kontrola kvalitete mlijeka i osnivanje Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (SLKM- Križevci) i time se na osnovi utvrđene propisane kvalitete od strane neutralnoga državnog laboratorija uredio objektivan sustav plaćanja mlijeka između mljekara i proizvođača.

• Uspostava sustava i evidencije obilježavanja i evidencije goveda, svinja, ovaca i koza na kojem se temelji kontrola identifikacije životinja u prometu, o promjeni

,Hljekarski list 0512009.

Uspješnestočarske izložbeu organizaci/iHrvatskog stočarskog centra, danas Hrvatske poljoprivredneagencije,odraz su napretka hrvatskih uzgajivača goveda 13

Šuma još nije u potpunosti prolistala, a pokošeni i provenuli talijanski ljulj već je spreman za prikupljanje i baliranje, odnosno gaženje u silos. Još jedan ovakav otkos pa slijede oranje i sjetva kukuruza. Nema zimske brazde. Tehnologija koja daje puno više

Globalna privredno-ekonomska kriza i naša poljoprivredna gospodarstva Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

oja je osnovna značajka krize? Uglavnom nedostatak novca. Znači, moramo više i bolje raditi kako bismo i dalje isto ili više zarađivali. Što to znači za male i srednje velike OPG-ove u proizvodnji mlijeka i koji je izlaz iz gospodarske krize pojedinog OPG-a? U ovakvim kriznim vremenima treba paziti na

I(

14

kreditna zaduživanja i visinu kamata. Danas me zvao jedan farmer i pitao što da učini on i ostali proizvođači mlijeka. Njihov otkupljivač, naime, kasni s isplatom mlijeka. Što ovo znači za sve vas koji imate kredite i obvezu mjesečnog otplaćiva­ nja pojedinih rata ne trebamo posebno isticati. Vrlo nezgodna situacija. Banke odmah zaračuna­ vaju zatezne kamate, a neke nakon tri ili četiri neuplaćene rate otkazuju

ugovore o kreditu.

Nadam se da svi dobro znate što znači kada vam banka otkaže ugovor o kreditu. Znam jedan slučaj da je farmer uzeo kredit za kupnju traktora. Banka je osigurala kredit kod osiguravajuće kuće. Farmer je uredno otplatio nekoliko rata.

Zapavši u poteškoće za redom nije platio tri rate. Nakon četvrte neplaćene rate banka je od osiguranja naplatila cijeli iznos

M(jekarski li.st 05/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Svjetskaglobalnaprivredno-ekonomskai financijskakriza utječe na većinu privredno-ekonomskihsubjekata, pa tako i na naše male, srednjevelike i velikeOPG-ove. Svakije OPG privredno-ekonomski subjekts većom ilimanjomproizvodnjom kredita, a osiguranje je preuzelo dužnika i naplatu duga. Sada više nema kredita i mjesečnih rata, a zatezne kamate obračunavaju se za svaki dan, do cjelokupne isplate duga. U ovom slučaju zatezna kamata dnevno košta 40 litara mlijeka po cijeni I. razreda. To znači da dvije krave sada dnevno rade samo za zateznu kamatu. Iznos kredita bio je 200.000,00 kn. Bez obzira na to što je farmer uredno otplatio prvih nekoliko rata, danas ukupan dug iznosi 283.000,00 kn + dnevna zatezna kamata od 120,00 kn. Mnogi su već ovako ostali bez uplaćenih rata, zajedno s traktorom i dosta novca povrh toga na ime kojekakvih troškova i zateznih kamata.

to iznosi gotovo 4 krave. Dakle, farmer sada treba imati 4 krave više kako bi mogao otplaćivati razliku u većoj kamati, na koju nije računao.

Nevjerojatno ali istinito Ovo kod "naših" - stranih banaka ne mogu razumjeti. Daje kamata 13% na neki luksuz, recimo jahtu, avion, skupi auto, vilu, drugi stan, to bi još i mogao razumjeti. Ali, na investiciju uloženu u proizvodni pogon, to već ne mogu razumjeti. Pa toga nema nigdje u svijetu. "Hrvatske" strane banke takve kamate u svojim matičnim zemljama sigurno nemaju.

Za svaki kredit morate izraču­ nati koliko to mlijeka nosi dnevno, mjesečno i godišnje, te koliko krava za to trebate hraniti i musti. Također, trebate voditi računa i kolika je vaša godišnja proizvodnja mlijeka po kravi.

Izlaz iz bilo koje krize moguće je ostvariti jedino većom i racionalnijom proizvodnjom. Na svakom OPG-u veći dotok novca osigurava samo - krava više, samo litra više i samo kila više. Znači, samo veća proizvodnja i k tome sve racionalnija proizvodnja.

:' ' Budite vrlo oprezni i : promišljeni, dobro se : posavjetujte oko vaših primanja i : mogućnosti otplate različitih : kredita, a posebno o valutnoj : klauzuli te promjenjivoj kamati.

Jedan drugi farmer podigao je kredit u komercijalnoj banci za izgradnju staje za 30 krava. Kredit je ugovoren s kamatom od 8%, ali s promjenjivom kamatom. Danas je na kredit malo veći od 2 milijuna kuna kamata 13%.Farmer sada svaki mjesec otplaćuje ratu veću 7.000,00 kn. To u proizvodnji i isporuci mlijeka iznosi 7.000,00 kn: 3,00 kn po litri mlijeka u I. razredu = 2333 litre mlijeka mjesečno. Ako ovaj iznos podijelimo sa 30 dana, to dnevno iznosi 78 litara mlijeka. Ako dalje podijelimo 78 litara mlijeka s primjerice 20 litara dnevno po kravi,

M!jekarski list 05/2009.

Slika 1: Zdenka i Nevenka Nemet na parcelitalijanskogIju/ja 2008. košenog7 puta. Snimljena13. travnja prošlegodine 15

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~=============

Savjet terenskog agronoma - U sadašnjem kriznom vremenu vašoj proizvodnji dodajte i "kilu više".

Nemojte više prodavati mušku telad nego je tovite na sjenaži i silaži do težine od 600 do 700 kg. To je najjeftiniji tov. S prodajom muškog teleta odmah ste se odrekli i državnog poticaja od 1.800,00 kn koji možete ostvariti na svakom utovljenomjunetu.

Pozitivan primjer s terena U nedjelju 19. travnja mogli ste na lV-u u Plodovima zemlje vidjeti stručan prilog koji smo snimili na OPG-u Zdenka Nemeta iz Treme kod Svetog lvana Žabnog i Križevaca o talijanskom ljulju. Zdenko me nazvao telefonom i pitao što da radi, da pokosi ljulj ili da još malo pričeka.

Slika 2: PokošenaparcelatalijanskogIju/ja 14. travnja ovegodine, Kada mi je rekao da je "talijan" visok s ostavljenim uzorkomod 4 m2 za mjerenjei vaganje. Urod40 tonazelene oko 70 cm, savjetovao sam mu da ga mase po ha ili 4800 kg suhe tvari (ST) prvogotkosa.Ovaj ljuljje s1/an odmah pokosi. Talijanski ljulj je prošlegodine30. rujna pokošen 14. travnja. Prilog za Plodove zemlje snimili smo 15.

600, 650 ili 700 kg, koliko još grama Talijanski ljulj u pravilu ne travnja te izmjerili i izvagali proteina više treba težoj kravi za prihranjujemo NPKgnojivima. Kako ostavljeni uzorak. Visina trave je ovo kratkotrajna trava a najvećim uzdržne potrebe?

Još je tu i nekoliko kretala se do 80 cm, a prinos po pitanja vezanih uz sadržaj mliječne je dijelom sijemo između kukuruza, metru četvornom bio je 4 kg zelene sjetva ujesen poslije siliranja kukumase. Ovo znači da smo po 1 ha masti i bjelančevina u 1 kilogramu, ruza te skidanje jednog do dvaju 2 (10.000 m ) ostvarili prinos od odnosno litri mlijeka, te uz težinu otkosa u proljeće, nakon čega se 40.000 kg (40 tona) zelene mase. krave.

Vratimo se našem ljulju. I tako parcela ore i sije kukuruz za silažu Ovako mlada trava sadržava 12% (FAO grupe od 100 do 350), NPK suhe tvari (ST),što znači daje prinos nam je Zdenko Nemet uz pomoć gnojivo unosi se isključivo pod brazsuhe tvari po 1 ha u prvom otkosu stručnih savjetnika HZPSS-a još du ili u sjetveni sloj.

14. travnja bio 4800 kg. Kako ova jednom pokazao i dokazao, i ne Kada pod brazdu, a kada u zelena masa u suhoj tvari sadržava samo on već i svi ostali koji ostvaruju sjetveni sloj? Nije isto! suradnju sa stručnim od 21% do 23% proteina, od ove dobru Ako "talijana" sijete za cijelu savjetnicima HZPSS-a i koji redovito mase moguće je dobiti sjenažu koja godinu i u sljedećoj godini planirate i pažljivo čitaju Mljekarski list, učeći u suhoj tvari sadržava 19%proteina. skinuti od 5 do 7 otkosa i još jedan Dobra sjenaža sadržava 16 % a iz njega, jer ima još onih koji su sljedećeg proljeća, tada gnojite NPK pokosili svoje ljuljeve, da njiva mora pod brazdu i to za planirani urod od odlična sjenaža 19%proteina u suhoj biti jako plodna. Osnova plodnosti najmanje od 10 do 12 tona suhe tvari. Ovo znači da u svakom neke parcele je kalcizacija i visok tvari (ST). kilogramu suhe tvari sjenaže prvog i sadržaj hranjiva u tlu, pH oko 6 i Zdenko Nemet s drugim će drugog otkosa možemo dobiti od sadržaj fosfora (P)i kalija (K)viši od otkosom za 3 do 4 tjedna ostvariti 160 do 190 grama proteina.

20 miligrama. prinos od najmanje 3000 do najviše Dobar izračun - još 4000 kg suhe tvari. Nakon prvog bolji rezultati : ' ' Pet do sedam otkosa otkosa odmah po spremanju Koliko za 1 kilogram (litru) : moguće je postići samo sjenaže na parcelu po ha treba doći mlijeka I. razreda trebamo utroškom čistoga dušika po 1 ha 50 kg čistoga dušika - 200 kg KAN-a. proteina? Ako je krava teška 550, od 250 do 300 kg iz KAN-a.

Gnojiti treba KAN-oma ne UREOM.

16

M!jekarski list 05/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

lista prikazali smo tabelarni prikaz okrupnjavanja posjeda OPG-a na području grada Koprivnice, vlastita zemlja + zakup s podacima za 2000. i 2007. godinu. Evo kako se kretao broj krava i kakav je tada bio prijedlog plana povećavanja broja krava. Istaknuli smo da se broj OPGova iz godine u godinu može smanjivati, ali da se ukupan broj krava ne smije smanjivati nego bi ga trebalo stalno povećavati.

Na OPG-uHlevnjak posjed je od djeda naslijedio unuk, koji se zanimao za krave i proizvodnju mlijeka.

Nažalost, mladi farmeri s velikim posjedom sve će se teže odlučivati za farme krava, dok god su poticaji po jedinici površine jednaki za ratare i stočare. Stočar u godini radi 365 dana, a ratarnajviše do 60 dana. ■

Slika 3: Pokrajnjaparcela,sa zimskom brazdom čeka sjetvu kukuruza.

Tehnologijakoja daje puno manje Ovo sa spremanjem dobre Još malo O borbi sjenaže od vrlo je velike važnosti glede racionalizacije i veće protitabilnosti proizvodnje, te nosi litru više u našem povećavanju proizvodnje mlijeka po kravi a i omogućava držanje krave više.

Nažalost, neki naši stručnjaci još uvijek pričaju priču o hranidbi krava sijenom sušenim na polju.

Ovdje trebamo postaviti nekoliko pitanja. Kada je moguće pospremiti prvo sijeno? Ne prije 15. svibnja! U kojoj se vegetativnoj fazi tada nalazi većina trava? Kolika je njihova probavljivost, koja je brzina probave ili razgradnje u probavnom traktu, koliki je sadržaj proteina i energije te vlakana? Na tehnologiji sijena sušenog na polju ne može se bazirati suvremena proizvodnja mlijeka. Tu priču treba zaboraviti a neke stare knjige pospremiti na policu. Što je još važno kod pravodobnog skidanja prvog otkosa? Kada će na parcelama Zdenka Nemeta biti moguće skidati drugi otkos? Prvi smo pokosili 14. travnja. Drugi ćemo kositi za 3 do najkasnije 4 tjedna, odnosno 5. ili 12. svibnja, sve ovisno o vremenu. Ovoje vrlo važno za svakog farmera.

Mljekarski list 05/2009.

AGRONOMA

protiv svjetske krize

u prošlom broju Mljekarskog

Tablica:Struktura posjeda i brojkrava na području Koprivnice od 2000. do 2007. f?,odine 2000.

OPG

Vlastita

zemlja+

2007.

Ukupno

Broj

Vlastita zemlja+ zakup

Ukupno

PLAN Broj krava+ bređe junice + mlade junice

Povećanja broja

krava do 2010./12.

jutara

krava

Panić

15

35

50

30

35

45

80

55 +15+20

80

Višak

35

4

39

15

53

53

106

46+9+25

60

Panić

9

5

14

16

li

12

23

24 +11+15

24

Petričević

10

5

15

6

26

12

38

22 +o+ll

35

Jušić

12

10

22

10

18

15

33

13+6+4

35

Lončar

8

10

18

4

18

10

28

13+1+2

25

Piskač

4

o

4

4

5

10

15

11+1+5

15

Ištvanović

10

5

15

5

22

24

46

10 +3+6

45

Pokos

o

5

5

3

10

3

13

11+4+9

25

Mahovlić

6

3

9

6

15

3

18

10+3+3

12

Kušenić

5

6

li

5

12

15

27

10+3+1

30

Kušenić

0,5

3

3,5

1

4

25

29

8+3+0

25

Milardović

5

2

7

3

10

4

14

7+3+7

15

Balaško

5

5

10

8

7

6

li

5+2+2

15

Ostrički

10

6

16

5

25

20

45

16+3+10

35

Hlevnjak*

li

10

21

4

25

90

115

2+1+1

60

zakup

Ukupno:

130

jutara

268 +68+123

17

IZ UREDNIŠTVA

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista

projekata iz područja poljoprivredne proizvodnje.

Boraveći u više navrata na stručnoj izobrazbi u inozemstvu, nove spoznaje o stočarskoj proizvodnji ugradio je u znanstvene i stručne radove objavljene u stručnim publikacijama te prezentirao Kao što vam je poznato, na znanstvenim i stručnim skupoHrvatski stočarski centar je vima u zemlji i inozemstvu.

Objavio Uredbom Vlade RH,4. ožujka 2009., je u koautorstvu i dvije stručne preimenovan u Hrvatsku poljopriknjige. vrednu agenciju; što ne znači samo Zahvaljujući mr. Baraću, u novi naziv, već to podrazumijeva Hrvatskoj se već dulji niz godina nove poslove i zaduženja te uspješno organizira Savjetovanje za kompetencije koje se Hrvatskoj uzgajivače ovaca i koza te državne poljoprivrednoj agenciji stavljaju u izložbe s ocjenjivanjem ovčjih i nadležnost. kozjih sireva, koje mnogi svrstavaju Na mjesto ravnatelja Hrvatske među najbolje organizirane i poljoprivredne agencije prije posjećene izložbe i stručna savjetomjesec dana imenovan je mr. se. vanja takve vrste u Hrvatskoj.

Zdravko Barać, višegodišnji Poznata je i zasluga mr. Baraća djelatnik HSC-a. Ovu informaciju za pokretanje Ovčarsko-kozarskog primili smo sa zadovoljstvom i lista, jedinog takvog časopisa u vjerom da je upravo gospoMr. se. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatskoj, i to upravo u vrijeme kada din Zdravko Barać kompetentna Hrvatske poljoprivredneagencije je dostupne literature iz ovog osoba za vođenje ovako važne područja malo.

U svojstvu glavnog i stručne ustanove, od kojeg s centra, na mjestu voditelja Odjela za odgovornog urednika vrlo brzo je pravom možemo očekivati brze i uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva i okupio mnoštvo suradnika i naših vidljive rezultate. kozarstva.

Veliki je izazov i odgovornost Tijekom 12-godišnjeg rada u eminentnih stručnjaka koji redovito naći se na čelu Hrvatske poljopriHSC-u mr. se. Zdravka Barać na daju svoje stručne i praktične vredne agencije, ali prateći dosada- državnoj razini sudjeluje u: pro- priloge, na zadovoljstvo svakim šnji rad gospodina Zdravka Baraća, vedbi uzgojnih programa za sve danom sve većeg broja uzgajivača mišljenja smo daje on pravi izbor, a pasmine ovaca i koza u uzgoju u RH, ovaca i koza te proizvođača ovčjeg i njegove stručne i organizacijske zaštiti hrvatskih izvornih pasmina kozjeg mlijeka.

Vjerujemo da će se gospodin sposobnosti te ozbiljnost u ovaca i koza, Povjerenstvu za izradu Zdravko Barać znati dobro nositi i s izvršavanju radnih zadataka i do Operativnog programa razvoja sada su u stručnim krugovima bile ovčarske i kozarske proizvodnje u novim izazovima i poslovima koje dobro poznate i zapažene.

RH, inicira udruživanje uzgajivača mu donosi nova funkcija te dati svoj Iz životopisa ... ovaca i koza na regionalnoj razini doprinos u cjelokupnom stočar­ Zdravka Barać rođeni je kao i osnivanje Saveza udruga skom i mljekarskom sektoru Hrvatske.

Zadranin. Osnovno i srednjoškolsko uzgajivača ovaca i koza.

U ime članstva Hrvatske mljeobrazovanje završio je u rodnom Od 2004. godine član je radne karske udruge te Uredništva Mljegradu a zvanje diplomiranog skupine za kontrolu mliječnosti inženjera agronomije stječe na koza u Međunarodnom komitetu za karskog lista, od srca mu čestitamo i Agronomskom fakultetu Sveučilišta kontrolu proizvodnosti domaćih želimo puno strpljenja i uspjeha na novim poslovima, a dobri i vidljivi u Zagrebu. Na matičnom fakultetu životinja (ICAR), te revizorske stječe zvanje magistra znanosti kao i skupine za izdavanje ICAR-ovih rezultati bit će najbolja nagrada za prvo radno iskustvo u Zavodu za certifikata kvalitete iz područja sav trud i rad koji od njega svi mikrobiologiju. Od 1997. godine proizvodnosti domaćih životinja. očekujemo. ■ djelatnik je Hrvatskog stočarskog Sudjelovao je na više istraživačkih Uredništvo 18

Mljekarski list 05/2009.

~~===~====================

IZ UDRUGA

Kolikoje važan osnutak krovne uzgojne organizacije

Osnovan Središnji savez hrvatskih simentalske uzga11vaca pasmine goveda na državnojrazini, simentalskog govori podatak da simentalska goveda pasminagoveda uzgajivača

••

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

U

Gudovcu, u sklopu 12. proljetnoga poljoprivrednog sajma, uz nazočnost brojnih gostiju iz zemlje i inozemstva, 29. ožujka osnovan je Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda

V

kao krovne uzgojne organizacije uzgajivača simentalske pasmine goveda na području Republike Hrvatske Uzgajivači u Hrvatskoj ovu pasminu koriste u proizvodnji mlijeka i mesa, i to najčešće u konvencionalnom sustavu mliječnih stada, a u posljednje vrijeme sve više i kroz proizvodne sustave krava-tele i krava dojilja. Osobit značaj ove pasmine goveda je zbog činjenice da

čini

gotovo 70% populacijegoveda koja se uzgajaju na području Republike Hrvatske

Osnivačka skupština Središnjegsaveza hrvatskih uzgajivača simentalskogagoveda

Mljekarski list 05/2009.

19

IZ UDRUGA se najveći dio populacije uzgaja na budući da se oba saveza bave manjim i srednjim klasičnim obitelj- uzgojem iste vrste -goveda.

Ispred Europskoga i Austrijskim poljoprivrednim gospodarskog saveza uzgajivača simentalca stvima.

Osnivačkoj skupštini prisustvovali su izaslanici iz 12 skup je pozdravio Karl Zottl, prenoseći čestitke i želje za uspješnim krovnih županijskih organizacija uzgajivača simentalca, gdje se radom i suradnjom u budućnosti.

Na kraju, sa željama za dominantno uzgaja simentalska pasmina goveda, i to Savez udruga uspješnim radom i suradnjom, skup uzgajivača simentalskoga goveda je pozdravio Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu Zagrebačke županije i Grada Zagreba, Savez udruga uzgajivača poljoprivrede, ribarstva i ruralnog simentalskoga goveda Bjelovarsko- razvoja. Istaknuo je da MPRRRkroz bilogorske županije, Savez udruga državne potpore veliku važnost priuzgajivača simentalskoga goveda daje razvoju stočarske a time i govedarske proizvodnje. Tako je istakKoprivničko-križevačke županije, Savez udruga uzgajivača simental- nuo da će i u sektoru mljekarstva skoga goveda Sisačko-moslavačke potpore ostati na gotovo istoj razini županije, Udruženje uzgajivača go- kao i 2008. godine. Govoreći o cijeni veda Krapinsko-zagorske županije, mlijeka, ona će biti u skladu sa cijenom mlijeka koja je trenutno Udruge uzgajivača simentalskoga goveda Varaždinske, Karlovačke, važeća u Europi, što je dobar iskorak za budućnost proizvodnje mlijeka u Međimurske, Virovitičko-podrav­ ske, Osječko-baranjske, Vukovar- Hrvatskoj.

Nositelji provedbe sko-srijemske i Brodsko-posavske uzgojnog programa županije.

O aktivnostima koje su pretOd gostiju, skupu se na hodile ovoj Osnivačkoj skupštini osnivačkoj skupštini prvo obratio govorio je Franjo Poljak, ravnatelj Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, ističući zadovoljstvo da se Hrvatskoga stočarskog centra, ističući zadovoljstvo osnutkom Osnivačka skupština ovako važnoga ovako važnoga uzgojnog udruženja. uzgojnog udruženja dogodila u Ovim činom završen je mukotrpan sklopu proljetnoga bjelovarskog sajma. Uputio je čestitke i želje za posao na oživotvorenju projekta što uspješnijim radom novoosnova- uspostave uzgojnih udruženja koja sada i formalno mogu postati nog saveza. nositeljima provedbe uzgojnog Čestitke i želje za uspješnim sukladno Zakonu o radom uputio je i Stjepan Kušec, programa stočarstvu i dosadašnjim opredjeljepredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske, također ističući da njima. Ravnatelj Poljak poseban unatoč razlikama u vrsti, što se tiče naglasak dao je i na pomoć centra u uzgoja sve uzgajivače opterećuju budućem radu saveza, kako bi se isti problemi, koje je moguće lakše omogućilo da može ispunjavati preuzete obveze kao krovna riješiti organizirano i udruženo.

Skup je pozdravio i Davor uzgojna organizacija simentalske pasmine goveda u Republici Pašalić, dopredsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača hol- Hrvatskoj. U tom smislu najavio je stein goveda, također čestitajući na da će centar najkasnije do kraja godine za potrebe uzgojnih osnutku i sa željom tijesne suradnje,

20

udruženja izraditi informacijski sustav kako bi udruženja mogla voditi matičnu evidenciju i upisnik članova kao i drugo. Također, najavio je da će centar i nadalje udrugama osiguravati stručnu pomoć putem svojih djelatnika. Na kraju, zaželio je dug i uspješan rad novoosnovanom savezu te plodonosnu i uspješnu suradnju s Hrvatskim stočarskim centrom. Članovima Skupštine i njihovim obiteljima zaželio je puno zdravlja i uspjeha na njihovim gospodarstvima.

Od ostalih gostiju skup su još pozdravili prof. dr. se. Ante lvanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. se. Pero Božić, direktor Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Vladimir Nazansky, direktor Centra za UO goveda Varaždin, i Dražen Grgurić, predstavnik Centra za unapređenje stočarstva iz Osijeka.

Na osnivačkoj skupštini uz izbor ostalih tijela upravljanja Središnjim savezom, osobito je bio napet izbor predsjednika gdje je između trojice kandidata, i to Josipa Bureka, !gora Mihaljevića i Željka Mirosavljevića tek u drugom krugu natpolovičnom većinom glasova izaslanika koji su sudjelovali u radu Osnivačke skupštine odabran Josip Burek, a za dopredsjednike Skupština je odabrala !gora Mihaljevića i Ružicu Zorić.

Na kraju Osnivačke skupštine, primajući čestitke protukandidata i gostiju, Skupštinu je pozdravio i izabrani predsjednik Središnjeg saveza Josip Burek, zahvaljujući na povjerenju i sa željom da se jedinstvom i zajedničkim radom pridonese uzgoju i prepoznatljivosti uzgoja simentalske pasmine goveda u Hrvatskoj i šire. ■

M~'ekarski list 0.5/2009.

:1.vrtnica 17 • HR-10000Zagreb • tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 vww.ecotab.com

EcOLAB·

Mladi uzgajivači simentalskog goveda - ponos hrvatske poljoprivrede U vrijeme održavanja manifestacije Proizvodi hrvatskog sela na Bundeku u Zagrebu, održan je 3. kup mladih uzgajivača simentalskog goveda Hrvatske, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije (Hrvatski stočarski centar) i Grada Zagreba Piše: Vera Volarić, dipl. lng.

S

vrha održavanja ove priredbe je da se djeci već u najranijoj dobi usadi ljubav i interes za držanje i uzgoj simentalskog goveda, a Hrvatski stočarski centar, koji je prije tri godine i pokrenuo ovu manifestaciju, apsolutno je ispunio očekivanja prisutnih sudionika priredbe.

Bila je to prigoda da se mnogobrojnim posjetiteljima, slučajnim prolaznicima i znatiželjnicima predstave mladi uzgajivači simentalskog goveda, u dobi od 4 do 15 godina, posebno za ovu prigodu odjeveni u tradicionalne narodne nošnje svojega kraja.

()2M(iekarski li.st 05/2009.

.;;:..

Ocjenjivačkom sudu nije bilo lako ocijeniti opći dojam svakog natjecatelja, jer je konačna ocjena ovisila o mnogim čimbenicima: uređenosti djeteta, uređenosti teleta, mirnoći teleta te poslušnosti teleta.

Komisija je nastojala biti maksimalno objektivna u donošenju odluke i proglasila pobjednike: • u prvoj skupini mladih uzgajivača, u dobi od 4 do 8 godina, nagrađeni su: Nikola Bukal,Josip Obad i Marija Babić.

• u drugoj skupini mladih uzgajivača, u dobi od 9 do 15 godina, nagrađeni su: Dalia Hajdina, Damjan Džakula i lvana Kračić. Čestitke organizatorima, a gospodinu Nikoli Kostihi posebno čestitamo na odličnom vođenju i

zalaganju, dao je sve od sebe da ova zahtjevna manifestacija i ove godine bude besprijekorno izvedena, na radost djece - sudionika i njihovih ponosnih roditelja te mnogobrojne publike.

Za očekivati je da će iduće godine odaziv biti još veći a Bambino kup postati tradicionalna priredba na jezeru Bundek, koje svakim danom postaje sve više omiljeno šetalište i odmaralište mnogobrojnih Zagrepčana.

: ' ' U nastavku predstav: ljamo prvonagrađenu : mladu uzgajivačicu simentalskog : goveda Daliu Hajdinu i obiteljsko · poljoprivredno gospodarstvo njezine obitelji iz Tedrovca u općini Brckovljani.

REPORTAŽA

Seoska idila na gospodarstvu obitelji Hajdina e tako daleko od Zagreba, nekih tridesetak minuta vožnje od samoga središta, smjestilo se idilično selo Tedrovec, na putu od Dugog Sela prema Kutini. Kako samo priliči ugođaju malih, pitomih i slobodno možemo reći urbano netaknutih prostora, i mjesto Tedrovec ima s ponosom štošta pokazati slučajnom putniku ili pak namjerniku koji dolazi s određenim ciljem, a upravo smo tako došli i mi s ciljem predstavljanja obitelji Hajdina.

I kako to oduvijek biva na hrvatskom selu, osmijeh i radost seoske obitelji ne može ostaviti ravnodušnim nikoga, a tako nije niti nas. Naši domaćini, Ivica i Mira Hajdina, te njihovo četvero djece, lvan (21), Davor (15), Antonija (14) i Dalia (1O), izvrstan su primjer uzornog hrvatskog obiteljskog gospodarstva, koje je svoju budućnost odlučilo graditi na selu, baviti se proizvodnjom mlijeka i djecu odgajati u zdravom i danas rijetko, a sve više traženom okruženju.

Krave, ovce, kokoši, mali ribnjak, nekoliko pasa čuvara i razigrana djeca, koja pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovima nisu prizori iz nekih arhivskih filmova, nego zbilja koja je ovdje nadomak metropole, a mnogi za nju sigurni smo niti ne znaju. Ovaj prilog mogao bi poslužiti svima onima koji su ovom vremenu, u kojem vladaju stres i užurbani tempo, poželjeli pronaći iskonski mir i sklad, te uz domaće životinje i ukusne seljačke proizvode provesti nekoliko dana, a možda i više ...

Kao što smo već i rekli, povod za ovaj prilog je Dalia Hajdina,jedna

N

Ivica i Mira Hajdina s djecom- Davorom,Antonijom, Ivanom i Daliom od sudionica Bambino kupa održanog na zagrebačkom Bundeku, koja je postala uzor zagrebačkoj djeci toga dana. Zamislimo samo kako su je gledali dok se dostojanstveno predstavljala sa svojim teletom pred mnogobrojnim posjetiteljima, zamislimo što bi djetetu koje nikada nije imalo priliku vidjeti tele, osim na slici ili u slikovnici, značilo provesti bar nekoliko trenutaka s teletom. Dalia i njezina sestra i braća to mogu svaki dan.

Sigurni srno da se ova djeca ne bi nikada poželjela zamijeniti s gradskom djecom kojoj je dostupna fastfood hrana, a ovdje je ipak sve domaće, sve miriše i ništa nije bezlično i neukusno ...

Obitelj Hajdi na uzgaja 40 krava, uglavnom simentalske pasmine vrhunske genetike, i što je važno

istaknuti, sve uzgojene na vlastitom gospodarstvu. Na 15 hektara okućnice - pašnjaka, krave se slobodno kreću, birajući najukusnije zalogaje zdrave mlade proljetne paše, što možemo vidjeti i na slikama. OPG Tedrovec posjeduje 11 ha vlastite zemlje i oko 30 ha u zakupu, na kojoj proizvodi krmu za svoje krave silažu, sjenažu, sijeno, te smjesu sa 19% proteina koju sami slažu, osim što neke komponente smjese, kao premiks, soju i suncokret, nabavljaju na tržištu. Krave su na pašnjaku od travnja do studenoga, a nakon toga smještene su u staji. Pašnjakje podijeljen na 4 pregona, tako da svakih 1Odana krave prelaze u drugi pregon. Kako na pašnjaku, tako je i na oranicama napravljena analiza tla te kalcifikacija sa svrhom poboljšanja plodnosti tla.

Mljekarski list 05/2009.

23

REPORTAŽA Suradnja i unapređenje način cijene ubuduće formirati. jeka. Prateći rad i konzultirajući se proizvodnje Smatram da je dogovoreni model sa stručnjacima, za svoje članove U suradnji sa stručnjacima prihvatljiv. Uvijek može biti bolje, ali Udruga nabavlja sjeme vrhunskih Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i gore, svjesni smo toga. Problem je bikova već neko vrijeme, a pozitivni savjetodavnu službu Zagrebačke u visokoj cijeni inputa koje ulažemo pomaci vidljivi su već danas, s županije, sustavno i dugo godina u proizvodnju i koji su u posljednje obzirom na visoku proizvodnju rade na poboljšanju kvalitete vrijeme značajno porasli. Da nije mlijeka. obroka krava te na unapređenju tako, računica bi bila bolja. lako Umjesto zaključka genetike stada. U tom dijelu također moram napomenuti da su cijene Obzirom na potencijale ove imaju pomoć djelatnika Centra za primjerice koncentratne smjese u mlade obitelji, ne treba sumnjati u reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, susjednoj Sloveniji dosta povoljnije, spremnost na prilagodbu novim s kojima odabiru sjeme najboljih a Slovenija je uvoznik kukuruza ..", uvjetima poslovanja, ali i novim bikova kojim osjemenjuju svoje rekao namje Ivica Hajdina. trendovima suvremene tehnologije. krave. Svu žensku telad ostavljaju na Djelovanje kroz udrugu Upravo su mladi koji ostaju na selu i gospodarstvu, a mušku su do Kako bi poboljšali uzgoj razvijaju proizvodnju, snaga za nedavno prodavali. No, sada su je simentalskog goveda te lakše budućnost hrvatske poljoprivrede. odlučili ostaviti i toviti s obzirom na ostvarivati svoja prava, uzgajivači s Obitelj Hajdina zaista je dokazala da cijene mesa na tržištu i državne područja Otoka Ivanića 2001. je sve dosadašnje probleme moguće potpore. Izvrsno praćenje novih godine udružili su se i osnovali uspješno riješiti, te da je posao tehnologija u govedarskoj Udrugu simentalskog goveda sa poljoprivrednika, iako težak i proizvodnji i poboljšanju genetskog sjedištem u Kloštar lvaniću. Udruga mukotrpan, ipak isplativ i plemenit, materijala nije promaklo niti ovom danas ima 45 članova koji drže 1100 jer tu se može štošta korisnoga gospodarstvu, te su napravljena krava simentalske pasmine. Od načiniti ... četiri embriotransfera na junicama osnivanja Udsimentalske pasmine od strane ruga je članica Centra za reprodukciju u stočarstvu CroSim-a, a Hrvatske. danas je i članica Krave prosječno daju 20 kg Središnjeg samlijeka na dan, a po kemijskoj i veza uzgajivača mikrobiološkoj kvaliteti mlijeko je simentalskog razvrstano u I. razred, pa je tako goveda. Udruga prema posljednjem izvješću intenzivno radi Središnjeg laboratorija za kontrolu na edukaciji kvalitete mlijeka iz Križevaca članova, a korkvaliteta u ožujku bila sljedeća: ektna suradnja s 3,63% m.m., 3,39% bje!., 4000 m.o i Hrvatskim zavo200.000 S.S., te je tako prema dom za poljonovom izračunu za mjesec ožujak privrednu savjecijena mlijeka iznosila 2,23 kn. Svo todavnu službu i proizvedeno mlijeko predaju Centrom za remljekari Dukat, s kojom grade dobre produkciju u partnerske odnose temeljene na stočarstvu Hrdugogodišnjoj suradnji. vatske jamči "Po ovom novom izračunu poboljšanje došlo je do određenog smanjenja kvalitete genetotkupne cijene mlijeka, iako smo skog materijala svjesni da smo na tržištu koje diktira u stajama uzcjenovnu politiku i da je sadašnja gajivača te uvocijena odraz kretanja na tržištu đenje novih temlijeka europskih zemalja, a kod hnologija u proDalia Hajdina, desetogodišnjauzgajivačica nas je dogovorena da će se na taj izvodnju mli-

simentalskoggovedasa svojimljubimcima

24 Mljekarski list 05/2009.

Tradicija je na našoj strani. .. ,._

INTERNATIONAL

Traktori od 35 KS-90 KSI -

Krediti do 10 godina, bez učešća, bez jamaca,

bez hip

@UNIA®

= ur~mi!: ne bb, Vrbovec

Uzgajivači holstein goveda Osječka-baranjske županije u posjetu mađarskom nacionalnom stočarskom •

saimu Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

onaj prije je riječ o stočnom sajmu, poput onog u našem Gudovcu, iako su mjesto ovdje pronašli i proizvođači mehanizacije i opreme iz svih grana poljoprivrede. Sudionici putovanja bili su članovi Udruge uzgajivača holstein goveda Osječka-baranjske županije, članovi Udruge MUKO s područja Osječka-baranjske županije, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, centara za umjetno osjemenjivanje goveda, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka,

P

26

Hrvatske mljekarske udruge i županijskog Ureda za poljoprivredu. Program se održava tri dana, pa je tako prvog dana, kada smo posjetili sajam, održano predstavljanje i ocjenjivanje goveda i ostalih domaćih životinja.

Sajam je specifičan s obzirom na to da se posjetitelj na svakom koraku susreće s tradicionalnim i autohtonim proizvodima. Tako su ovdje mađarski majstori prikazali stare zanate, izrađivali stare i već pomalo zaboravljene poljoprivredne proizvode, zatim su prikazani stari poljoprivredni alati, konjske zaprege, narodne nošnje i narodni

plesovi.

Ponuda

tradicionalnih

mađarskih jela je velika, a posjeti-

telji nisu propustili priliku kušati jela koja su dakako pripremljena s dodatkom ljute paprike. Posjetitelji su se mogli okrijepiti, između ostalog, i hladnim mlijekom.

Zamijetiti su to mogli i svi oni koji su čekali u redovima za pivo.

Izlagači stoke i opreme za poljoprivrednu proizvodnju uglavnom su iz Mađarske, iako su zastupljene tvrtke iz Njemačke, Austrije i Nizozemske, vodećih europskih poljoprivrednih zemalja.

Da poljoprivreda ide u pravom smjeru, Mađari su nam pokazali

Mljekarski /i,st 05/2009.

Na poziv Mađarskog saveza uzgajivača holsteingoveda, Udruga uzgajivača holsteingoveda Osječka-baranjske županije24. travnjaorganiziralaje posjet 16. nacionalnommađarskom holstein showu na imanju poljoprivrednogdobra u H6dmez6vasarhelyju, petnaestakkilometaraudaljenomod Szegeda odmah na otvorenju sajma.

Nekoliko autobusa vrtićke djece pristiglo je na otvorenje, a djeca su nestrpljivo čekala da ih odgajateljice povedu među izložene životinje.

Nekoliko puta tijekom dana susreli smo ih kako obilaze sajam, a prisustvovali su dakako i izložbi krava i teladi. Zaista odličan primjer kako se djecu na najzorniji način upućuje na vrijednost poljoprivrede, ali i odnos prema domaćim životinjama. Odgoj i usmjeravanje djece od malih nogu predstavlja dobar način kako mijenjati predrasude o poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je, kako smo čuli, prethodnih godina posljednji dan sajma započeo dječjim programom kada su se djeca natjecala u hvatanju prasadi, kvizu znanja o domaćim životinjama, te natjecanju u brzom

U kategorijijunica najboljimasu proglašenejuniceWelmoedžb. 54731 oteljena18. 7 2008. i junica Onga žb. 46411 oteljena29. 3. 2008. godine

U kategortfimladih krava najboljimasu proglašenekrava Ica žb. 0209 oteljena10. 8. 06. koja je u kontroli proizvela34,2 kg mlijeka sa 3 88% m.m. i 3,20% bje/. te krava Szegfužb. 6110 oteljena16. 11. 06. kojaje u kontroliproizvela39 8 kg mlijekasa 3,76% m.m.i3 17%proteina 1

1

1

Mljekarski lwt 05/2009.

1

1

1

1

1

27

U kategorijiodraslihkrava najboljomje proglašenakrava Csaposžb. 8181, kojaje u kontroliproizvela41,7 kg mlt/eka sa 3, 09% m.m. i 2, 96% bjelančevina

ispijanjumlijeka.Ulazza djecubio je besplatan, a ponuđena je bila i besplatna čaša mlijeka tijekom cjelodnevnog boravka. Tako razmišljaju oni koji se brinu o zdravlju djece a ujedno i razvoju poljoprivredneproizvodnje.Na koji način djeci učiniti program zanimljivim,ovo mogu biti izvrsne ideje i našim organizatorima sajmova.

Bila je to samo jedna u nizu manifestacija koje su posjetili hrvatski uzgajivači holsteina, a iskustva i ideje stečene na ovakvim mjestima svakako su neprocjenjivi.

Susretanje s novim trendovima i tehnologijama u mljekarskoj proizvodnjite njihova primjena na vlastitu gospodarstvu imaju dugoročnu vrijednost u svrhu unapređenja proizvodnje. ■

Šampionkomizložbeproglašenaje krava Bokrosžb. 8766 (prva slijeva),oteljena29. 11. 2003., koja je u kontroliproizvela35,6 kg mlijeka sa 3,69% m.m. i 3,17%bje!.

Krava je u prvojlaktacijiproizvela 9979 kg mlijeka 28

Mljekarski list 0.5/2009.

<Du,gogodiltu.a tradrcga. prodaje teonih1unica proizvodavima m[jekarama i trgovcimadiljem vijeta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICAi BIKOVAzauzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

1Ogodina u 'Hrvatskoj Z,g.hvaijujemona povjerenju

lnter-Agod.o.o.

B~Z

GRANICA

KraljaTomislava 22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

CRTICE IZ POVIJESTI

Rasplodnjaci Bjelovarsko-bilogorske zupanlJe V

••

U zemaljskom uzgoju domaće autohtono blago nastojalo se poboljšati parenjem s kvalitetnim rasplodnjacima raznih pasmina.

Zemaljske vlade osiguravale su novčane subvencije za nabavku kvalitetnih rasplodnjaka Piše: Božldar Majhen, dipl. ing.

Osnivanjem marvogojskih udruga Belovarskožupanije 1887. kao nositelja unapređenja zegodine stoji, citiram - "što maljskog uzgoja, nudili su se za rasplodnjaci se manrogojstva tiče, to se rasplod kvalitetni može priznati, da se je znatno u uzgojeni od čistokrvnih roditelja. prošloj godini podiglo, a kao razlog Osnivanjem Saveza marvogojskih da se marvogojstvo ne može razviti udruga 1913., odnosno ponovnim kako bi valjalo jer nemaju dovoljno oživljavanjem rada Saveza 1926. godine, savez je s ministarstvom dobri bikovah, pa većina gospodara organizirao izložbe sa sajmovima na bikove lošije vrsti za prigoj upotrebljavati mora. Nu i glede toga kojima su se tijekom proljeća, ljeta i je nešto u korist učinjeno, pošto sije jeseni otkupljivali rasplodnjaci za selo Dautan lanjske godine o svom potrebe marvogojskih organizacija. trošku nabavila bika molthalske Tako nabavljeni rasplodnjaci ostaju pasmine, a obćina severinska, tri u rasplodu najmanje tri godine. Za marvogojske udruge u razdoblju od podolske čistokrvne pasmine", 1930. do 1947. godine nabavljenje završen citat.

U to vrijeme vlastelini su uvozili 13.871 rasplodnjak.

Stručnjaci toga vremena utjerazne pasmine na svoja dobra, kao što su holandska pasmina, bernska cali su na kvalitetu rasplodnjaka, jer šarena, algajska, pincgavska, po- su se na sajmovima izabirale i ocjenjivale najbolje jedinke koje su dolska i druge.

Uvozom simentalske pasmine upućivali u rasplod. Već tada uzgona naše područje počinje sustavno jeni rasplodnjaci uzgajivača mogli su pretapanje domaćega autohtonog se uspoređivati s primjercima blaga, najprije korištenjem čisto­ uvezenih iz Švicarske ili Njemačke. krvnih simentalskih bikova ali i Na sajmovima koje su uzgajivači nazivali "vladini sajmovi" korištenjem najboljih potomaka uzgojenih od najboljih krava znalo je biti izložena i do 200 bikova. Bikovi su se prodavali u dobi domaćeg uzgoja. izvještaju

križevačke

od 12 do 17 mjeseci, prosječne težine od 490 kg za godišnjaka do 580 kg za bikove od 17 mjeseci.

Tako je na sajmu 3. svibnja 194 7. godine u Svetom lvanu Žabnom predvedeno 200 bikova iz marvogojskih udruga Gradec, Gudovac, Predavac i Sveti lvan Žabno.

Svi kupljeni bikovi upisivani su u matične knjige bikova marvogojskih udruga, tako je u matičnu knjigu bikova marvogojske udruge Nova Rača kao prvi upisani bio bik VIKTOR. Viktor je oteljen u Švicarskoj 4. prosinca 1928. godine, uzgojio ga je Johan Cristeler, a vlasnik bika Viktora bila je Banska uprava Savske Banovine.

Na području djelovanja marvogojske udruge Nova Rača bilo je nekoliko kvalitetnih rasplodnjaka iz uvoza ili domaćeg uzgoja. Iz podataka matične knjige bikova manrogojske udruge Nova Rača vidljivo je da je FIRAUNupisan kao 14. bik. Firaun je uvezen iz Njemačke, a oteljenje 1. rujna 1940. godine, vlasništvo marvogojske udruge Nova Rača. Zanimljivo, bik je djelovao vrlo kratko vrijeme jer je

Mljekarski List 05/2009.

CRTICE IZ POVIJESTI rekviriran 4. veljače 1944. Firaun je s dvije godine težio 742 kg.

Jedan od najboljih potomaka bika Firauna je DOKTOR, pb. 3508, mb. 20 Nova Rača, oteljen 7. listopada 1943. od majke Zorke mb.

603 Nova Rača.

Godine 1945., 13. rujna, na sajmu u Novoj Rači marvogojska udruga Nova Rača kupila je DOKTORAza 20.000 dinara. Jedan od potomaka bika Doktora je GOLUBpb. 3839 Nova Rača, oteljen 24. siječnja 1946. godine. Goluba je kupila selekcijska stanica državnog dobra N. Topola, gdje je zbog kvalitetnog potomstva proglašen najvišom ocjenom "Pepinjer".

U poslijeratnim godinama počelo se provoditi umjetno osjemenjivanje plotkinja.

Umjetno osjemenjivanje Značajan datum za unapređenje govedarske proizvodnje je 17. srpanj 1948. kada je osnovana stanica za umjetno osjemenjivanje Veterinarskog zavoda Križevci.

Od toga dana naši uzgajivači mogli su koristiti kvalitetne rasplodnjake za oplodnju svojih plotkinja. Četiri godine kasnije, 10. studenoga 1952., u Veterinarskoj stanici Bjelovar izvršeno je prvo osjemenjivanje plotkinja, i to tri krave imenom BEBA.Do kraja godine u stanici su osjemenjene 62 plotkinje. U to vrijeme na užem području djelovanja Veterinarske stanice Bjelovar sterilitet krava iznosio je 33,7%. Do 1960. godine cijelo područje djelovanja Veterinarske stanice Bjelovar obuhvaćeno je umjetnim osjemenjivanjem plotkinja.

Za oplodnju je u to vrijeme korišteno sjeme bikova iz Centra za umjetno osjemenjivanje Križevci (Sokol, Šarac, Biser, Ficko i Bene).

Povećanjem obuhvata plotkinja umjetnim osjemenjivanjem pove-

Hljekurski t,:~t0.5/2009.

Helmut Hb 3812 ćava

se kvaliteta podmlatka ali i smanjenje steriliteta. Centar za umjetno osjemenjivanje Križevci nabavlja rasplodnjake u Švicarskoj a kasnije u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj. Tako je na stočarskoj izložbi u Žabnom 1973. godine Centar za umjetno osjemenjivanje Križevci kupio bičića Helmuta za potrebe centra.

Rezultat testa je RUV- 107 te mu je na taj način dodijeljena klasa "E" elita, a to znači da je Helmut postao prvi elitni bik domaćeg uzgoja u Hrvatskoj uzgojen u privatnom sektoru. Drugi elitni bik je Hamburg Hb 5457 oteljen u Babotoku, a uzgojen u Performance testnoj stanici Varaždin. Hamburg je sin bika Helmuta.

Godine 1973. izrađen je "Program gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske". Kako bi se program mogao realizirati, u Varaždinu se osniva Performance testna stanica. U stanici će se

uzgajati preuzeta telad iz usmjerene oplodnje do bikova u dobi od 12 do 15 mjeseci. Telad je iz usmjerene oplodnje "bikovskih" majki i odabranih - najboljih bikova iz Europe. Nakon završenog testa i ocjene, pozitivno ocjenjeni bikovi prodavani su centrima za umjetno osjemenjivanje Hrvatske.

Bjelovarski stočari značajni su sudionici sa svojim plotkinjama u realizaciji uzgojnog programa.

Tako u katalogu bikova za 1981. godinu nalazimo 83 simentalska bika, od kojih 21 bik ili njih 25% potječe iz staja bjelovarskih uzgajivača. Od početka provedbe uzgojnog programa uzgajivači općine Bjelovar sudionici su svih značajnih manifestacija, vođeni stručnjacima selekcijske službe Poljoprivredne stanice Bjelovar, jer stočarske izložbe, smotre i aukcijske prodaje rasplodnog blaga imaju ulogu unapređivanja stočarske proizvodnje.

31

Odmor životinja Odmor životinja podrazumijeva drijemež, san, stanje rigidnosti, hibernaciju, skrivanje, pojedine oblike submisivnogponašanja jednostavnoodmaranjeu ležećem položajubez spavanja Piše: Dr. se. Kristina Matković

O

dmor je biohevioralni oblik čija je svrha fiziološko obnavljanje organizma te održavanje fizičkog i psihičkog integriteta.

Bihevioralne strategije unutar ovog oblika ponašanja životinja su odmaranje i spavanje u ležećem položaju, spavanje u stojećem položaju, drijemanje u stojećem ili ležećem položaju, drijemanje u ležećem položaju na prsima, kratkotrajan san u savijenu položaju, paradoksalan san u punom lateralnom i ispruženu položaju, spavanje u epizodama itd.

Da bi se odmorile, neke životinje moraju prvo pronaći mjesto za odmor, a neke jednostavno legnu na isto mjesto na kojem su prethodno obavljale neku drugu aktivnost. Pojedine vrste

.'12

životinja za odmor odabiru mjesto s posebnim specifičnostima, posebno se pripremaju tako što čiste i glačaju površinu terena, savijaju gnijezda ili kopaju udubljenja.

Kada se razmatra odmor i san, uglavnom se misli da se ove aktivnosti obavljaju ležeći. Životinje liježu na dva načina: • sjedeći tip spuštanja u ležeći položaj, • klečeći tip spuštanja u sjedeći položaj.

Kod sjedećeg tipa spuštanja u ležeći položaj životinja prvo spusti glavu prema tlu, njuška tlo, sjedne na stražnje noge a onda legne (mesojedi, glodavci, slonovi). Kod klečećeg tipa spuštanja u ležeći položaj, životinja također prvo spusti glavu, njuška tlo, zatim klekne na prednje noge, potom sjedne i spusti se u ležeći položaj (papkari).

Kod različitih životinjskih vrsta odmor i san imaju različite oblike.

Tako se ribe odmaraju na samom dnu ili na površni vode, ali sve vrijeme voda protječe kroz škrge.

Oči su pritom širom otvorene jer ribe nemaju očne kapke. Ptice se uglavnom odmaraju na granama drveća, pri čemu sjede na nogama dok su im prsti obavijeni oko grane na kojoj se nalaze. Pojedine vrste ptica mogu se odmarati samo na jednoj nozi. Patke se odmaraju dok plivaju, tada koriste samo jednu nogu za plivanje i stoga u snu plivaju u krug. Glavaje tada obično skrivena ispod krilnih ili leđnih pera.

Konji se odmaraju i spavaju u stojećem položaju, a kod životinja kod kojih se odmor ili san obavlja u ležećem položaju razlikuje se nekoliko tipova ležanja: 1. trbušni položaj ležeći položaj na savijenom

Mijekarski list 05/2009.

ZDRAVLJE trbuhu,

pn

cemu je glava zabačena unatrag prema stražnjim nogama, - ležeći položaj na ispruženom trbuhu, pri čemu glava može biti spuštena na tlo ili podignuta, a stražnje noge mogu biti pored ili ispod tijela, 2. postrani (bočni položaj) - ležeći savijeni bočni položaj, - ležeći ispruženi bočni položaj, 3. leđni položaj - ležeći položaj na savijenim leđima, pri čemu su noge podignute ali opuštene, - ležeći položaj na ispruženim leđima.

Najčešći je savijeni ležeći položaj. Omogućava zadržavanje topline, zaštitu od napadača te jednostavan način skrivanja glave.

Time se čula štite od utjecaja stimulatora iz vanjske sredine, što omogućava uspješniji odmor.

Oblici spavanja Oblici ili tipovi spavanja kod životinja također su različiti. Postoje vrste životinja koje spavaju čitav dan ili pak čitavu noć. Čovjek prosječno spava od 6 do 8 sati. Pas i mačka spavaju dulje od čovjeka, preživači se odmaraju od 8 do 1Osati dnevno, a pravi san traje od 30 sekundi do 5 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom dana. Sveukupno spavaju jedan do dva sata dnevno.

Hibernacija je zimski san ili stanje letargije, može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina. Estivacija je ljetni san. Ove dvije vrste sna predstavljaju način adaptacije na nepovoljne životne uvjete te način da se oni prežive.

Hibernaciju karakterizira usporavanje svih metaboličkih procesa, snižavanje tjelesne temperature, čak na temperaturu okoliša te usporavanje rada srca i disanja.

Hibernacija nije san ali na njega najviše podsjeća.

M~'ekarski list 05/2009.

lmobilizacija ili stanje rigidnosti slično je hipnotičkom snu. Od značaja je za preživljavanje, jer imobilizaciju koriste životinje koje su plijen grabežljivcima i njome oponašaju svoju smrt. Također, pojedine životinje mogu prijeći u stanje hipnoze promjenom položaja tijela (ptice, perad, kunići, zečevi), tako da se polože na leđa.

Odmor i san imaju i svoju socijalnu ulogu. Tako mogu predstavljati način smanjivanja razdaljina među životinjama, jer se životinje obično odmaraju i spavaju u skupinama, potom zaštitu od predatora. Također, životinje se odmaraju ili spavaju u položaju pri kojem su uvijek okrenute prema jedinki ili predmetu od značaja (majka prema mladuncu, mužjaci prema ženkama, predatori prema žrtvi).

Kaže se da su odmor i san "zarazni". Kad jedna životinja legne da se odmara, za njom će i sve

STADA

ostale. Međutim, zauzimanje ležećeg položaja može biti i dio submisivnog ponašanja.

Odmor predstavlja oblik pasivnog ponašanja i zauzima prioritetno mjesto u uvjetima u kojima se životinja nalazi u dinamičnom okruženju koje zahtijeva cjelodnevnu aktivnost. Ovo pasivno ponašanje omogućava metabolički oporavak organizma i tjelesne energije.

Drijemanje predstavlja specifičan oblik odmora kod životinja, a kod goveda i ovaca je i najupečatljiviji. S druge strane, svinje malo vremena provode drijemajući a više u pravom snu i to uglavnom u skupini. U odnosu na odmor i san preživači su polifazne životinje.

Goveda u drijemežu provedu 7 - 8 sati dnevno, ali u više navrata, tj. sa 20 i više prekida. Ovim prekidima može prethoditi ili nakon njih slijediti pravi san s epizodama od ukupno četiri sata. ■

Svrha odmoraje obnavljanjeorganizmai održavanjefizičkog i psihičkog integriteta 33

Tjelesni razvoj i hranidba rasplodnih junica Pri odabiru teladi za rasplod i proizvodnju mlijeka treba obratiti pozornost na podrijetlo i dobre genetske sposobnosti roditelja, a kod junica osobito na tjelesnu građu, širinu prsa, građu nogu, papaka i vimena Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer rlo je značajno očuvati dobro zdravlje teladi i rasplodnih junica, a pravilnim držanjem i hranidbom razvijati dobre proizvodne sposobnosti budućih krava (vitalnost, dobru plodnost i mli-

V

ječnost).

Razvojteladi i junica Pravilna hranidba teladi i junica vrlo je značajna s obzirom na zdravlje i razvoj dobrih proizvodnih sposobnosti krava u kasnijim razdobljima razvoja i reprodukcije. Telad predviđena za rasplod i dalje držanje obvezno treba dobivati kolostrum (gruša/inu) u najkraćem vremenu, u prvim satima i danima

34

nakon teljenja, a zatim ih poslije kolostruma tijekom 1O tjedana treba napajati ograničenom količi­ nom mlijeka i davati im dopunsku krmnu smjesu. Telad treba privikavati na dopunsko prihranjivanje i što prije naučiti na suhu hranu kako bi se razvila u preživače.

Pri rođenju teleta burag (rumen) i kapura (reticu/um) manjeg su kapaciteta u odnosu na posljednji dio složenog želuca - sirište (abomasus).Međutim, burag i kapura, uz pravilnu hranidbu, brzo se uvećavaju i preuzimaju funkciju tako da u dobi između 8 i 1O tjedana njihov odnos prema sirištu može biti približno kao u odraslih preživača.

Brzina kojom se mijenja veličina buraga i kapure prema

sirištu ovisi o hranidbi teladi. U teladi koja se dulje hrani mlijekom ili kašastom hranom burag i kapura sporije se razvijaju, posebice epitelne stanice i resice (papi/ej buragove sluznice koje su značajne za resorpciju masnih kiselina i drugih hranjivih tvari.

U uvjetima slobodnog držanja burag i kapura mladih preživača brže se razvijaju, jer u dobi od 1O do 14 dana tele već pomalo čupka travu, sijeno pa i slamu, a u dobi od 4 tjedna i kasnije jede i znatnije količine. U dobi poslije 2 do 3 mjeseca telad je već u stanju da dobro iskorištava travu i spojeve neproteinskog dušika (ureu i NPN spojeve) i ima već dobro razvijene buragove mikroorganizme.

Mljekarski/i,st 05/2009.

HRANIDBA Gruba voluminozna krmiva razvoj mišićne stijenke buraga u teladi, a veća količina u buragu stvorenih mikroorganizama i hlapljivih masnih kiselina (naročito maslačna, manje propionska, a najslabije octena kiselina - koje pojačavaju cirkulaciju krvi u sluznici buraga), potiču razvoj resica i iskorištavanje hrane.

Proizvodne potrebe hrane za sintezu 1 kg prirasta manje su u ranom razdoblju razvoja teladi, i to zahvaljujući boljoj enzimatskoj probavi u sirištu i crijevu nego kasnije u buragu. Od početka treba razvijati probavne organe tipične za preživače (burag, kapuru, knjižavac) kao i mikroorganizme u buragu za optimalno iskorištavanje zelenih i suhih voluminoznih, energetskih i proteinskih biljnih krmiva u kasnijoj proizvodnji.

Utjecaj hranidbe na razvoj i reprodukcijujunica Rasplodne junice ne smiju imati previše intenzivan prirast tjelesne mase, ne smiju se previše udebljati i prerano spolno dozrijevati. Obilna i energetski jaka krmiva (žitarice) mogu uzrokovati umašćivanje jajnika i hormonalne poremećaje, pojačano ili tiho gonjenje (estrus), ciste na jajnicima, teška teljenja, tegobe u plodnosti i reprodukciji.

Kod još nedovoljno razvijenih junica, kod ranoga gonjenja i ranog pripusta može doći do teških teljenja, metaboličkih oboljenja i do težih posljedica po kasniju plodnost i mliječnost krava.

I neadekvatna hranidba junica može uzrokovati zdravstvene i reproduktivne tegobe. Slabe junice često rađaju slabu telad manjih tjelesnih težina i manjih su životnih i proizvodnih sposobnost, a poslije teljenja imaju produženo među­ te li db eno razdoblje i sporiji oporavak porođajnih organa.

Najintenzivniji je razvoj junica u dobi od 6 do 10 mjeseci. Prirast tjelesne mase junica crno šarene holstein-frizijske pasmine u tom razdoblju i kroz čitavo razdoblje u prvoj godini može iznositi prosječno 900 g/dan, a u drugoj godini 800 g/dan. potiču

Mljeknrski list 05/2009.

Junice simentalske i smeđe pasmine sklonije su debljanju (umašćivanju), u prvih 6 mjeseci mogu imati prosječan prirast oko 900 g/dan, ali poslije 6 mjeseci trebaju dobivati restriktivniju prehranu i krmiva slabije energetske hranidbene vrijednosti. Prirast im se treba smanjiti na oko 800 g/dan, a poslije 12 mjeseci ne treba biti veći od 600 do 700 g /dan.

Krmni obroci junica moraju biti uvijek dobro uravnoteženi, s tim da se daju dobra osnovna voluminozna i energetska krmiva s dovoljno balasta - sirove vlaknine, te moraju sadržavati dovoljno energije, bjelančevina i odgovarajući mineralnovitaminski dodatak.

Kontrola tjelesne težine treba biti pokazatelj pravilne hranidbe junica. Junice u dobi od 12 mjeseci moraju imati oko 320 do 350 kg (polovicu svoje konačne težine). U vrijeme pripusta, obično u dobi od 15 do 18 mjeseci, odrasle junice teške su 400 do 450 kg, a u dobi teljenja teške su oko 600 do 650 kg· što predstavlja 80% do 85% konačne težine junice (grafikon 1).

Drži se da proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji ovisi o dobi teljenja junica, što odgovara starosti junica od 28 mjeseci i najviše 32 mjeseca, i u toj dobi sigurnija je oplodnja i lakše teljenje, te bolja plodnost i muznost. Skraćivanjem dobi prvog teljenja u suvremenim uzgojima

postiže se veći genetski napredak, brži obrtaj kapitala, manji su troškovi uzgoja junica, zadovoljavajuća je muznost, ali je povećan remont stada.

Preporuča se prvo teljenje junica holstein pasmine u dobi oko 24 do 26 mjeseci, a simentalske i smeđe pasmine oko 26 do 28 mjeseci.

Krmniobroci rasplodnihjunica Junice u razvoju moraju dobivati osnovne krmne obroke koji prvenstveno razvijaju i povećavaju volumen buraga i potiču razvoj buragovih mikroorganizama. Stoga je uzgoj rasplodnih junica najbolji na paši, gdje se junice mogu po volji kretati izložene utjecaju sunca, klime i okoliša, što jača tjelesnu kondiciju i prirodnu otpornost životinja.

U dobi do 3 mjeseca telad na paši nalazi samo četvrtinu, a poslije 3 mjeseca do polovice svojih hranidbenih potreba. Tek sa 6 mjeseci junice na dobroj paši mogu dobivati približno dovoljno hranjivih tvari za normalan prirast.

Paša posebice odgovara u krmnim obrocima rasplodnih junica u dobi poslije 3 mjeseca, jer sadržava veću količinu lako probavljivih proteina i potiče razvoj sluznice buraga i buragovih mikroorganizama.

U manjoj količini potrebni su u buragu stabilni proteini (sadržava ih sijeno)

Tjelesni razvoj junica

600 I 500 ,-

~ 400

100

.-n O

,-

I-

- - - - -- - ,_ -

300 200

o

- -- --

n~ '-

4

~

-

■ mjeseci

1

■ holstein

1·

-

□ simental

I-

□ opći

!

..J

,-

,.

I•

•

■

8 12 16 20 22 24*26* 28* dob mjeseci

•dob telienia

35

HRANIDBA za poticanje rasta i iskorištavanje u tankim crijevima.

Uz pašu, zbog nedostatka suhe tvari, reguliranja probave i sprječavanja proljeva, telad mora obvezno imati na raspolaganju dovoljnu količinu kvalitetnog sijena, pravovremena pokošenog i tehnološki dobro spremljenog.

Sijeno povoljno djeluje na razvoj volumena i mišićnu stijenku buraga, a zelena krmiva i krmne smjese na razvoj resica sluznice buraga.

Mlade junice koje koriste travu i pašu mogu dobivati i određenu količinu dopunske krmne smjese i kukuruzne silaže kojom se podmiruje oko 30% do 40% suhe tvari ukupnog krmnog obroka.

Kukuruzna silaža dobro je voluminozno i energetsko krmivo, ali siromašno proteinima i kalcijem.

Stoga je dobro uz kukuruznu silažu davati sijeno djeteline ili lucerne, a vrlo se dobro nadopunjava sjenažom koja sadržava više u buragu lako probavljivih proteina i kalcija.

U prvoj godini razvoja, ovisno o intenzitetu rasta i prirasta tjelesne mase, junice uz osnovna krmiva trebaju dobivati odgovarajuću količinu krmne smjese s dovoljno mineralno-vitaminskih dodataka. U početku se daje oko 3,0 kg, a zatim se postupno smanjuje do 1,5 kg/dan kada su junice teške 350 kg. Ako su junice dobre tjelesne kondicije, nakon toga trebaju dobivati samo kvalitetna osnovna krmiva (travu, kukuruznu silažu, travnu silažu i sijeno), a krmnu smjesu ne treba davati sve do 3. tjedna uoči teljenja.

U vrijeme gonjenja (estrusa) i sedam dana poslije pripusta junicama se može davati 1 ,Okg/dan krepkih krmiva s kvalitetnim mineralno-vitaminskim dodatkom.

Tako se potiče oplodnja i bolji prihvat jajne stanice u sluznici maternice. Junice uoči teljenja ponovno trebaju dobivati 2 do 3 kg krmne smjese.

Ukupni krmni obroci junica u prvoj godini moraju sadržavati oko 16%sirovih proteina u suhoj tvari sa

36

Mlade junicena ispaši smanjivanjem do 13%,i energije oko 7, 1 MJ NEL/kg suhe tvari ( 1,1O H.jJkg) sa smanjivanjem do 6,0 MJ NEIJkgsuhe tvari (0,90 H.jJkg).

U drugoj godini, tek u posljednjim tjednima gravidnosti ponovno treba povećavati količinu i hranidbenu vrijednost proteina i energije u krmnim obrocima junica, jer u tom razdoblju treba održavati vrlo intenzivan rast ploda u gravidnoj maternici.

S obzirom na visoke potrebe za vitaminima i mineralima gravidnih junica, a tijekom razvoja ograničeno je davanje potpunih krmnih smjesa,

dobro je krmne obroke pojačati mineralno-vitaminskim dodatkom, posebice u vrijeme gonjenja i između 2 i 3 mjeseca prije teljenja.

Junice u staji i ispustima treba držati na čistoj prostirki slame, koju će one pomalo uzimati i za hranu, ili im dnevno u krmnim obrocima treba davati oko 1,0 kg usitnjene zobene ili ječmene slame, mljevene suncokretove ili sojine ljuske, odnosno u krmnim smjesama mljevenoga kukuruznog klipa. To pomaže razvoju buraga i probavnog sustava preživača, a sprječava i jaču kiselost buragova sadržaja. ■

Grafikon2: Osnovnehranidbenevrijednostikrmnih obrokajunica u rasplodu

! ■svo/o -,.---1----III----II-----IJ---lll--ll~---II-

i■ SP %

[DMJ NEL

Ml/ekarski list 05/2009.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273

Stručni centri

I Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

VETERINARSTVO

Pašnjačka tetanija

- akutna hipomagnezisemija Pašnjačka tetanija je akutna bolest krava muzara koja nastaje u proljeće nakondugog boravkakravau stajii suhe hranidbei u vezije

s naglim prelaskom sa suhe hranidbe na obilnu sočnu proljetnu pašu slama, kukuruzinac).

Nastanku susjedne krave i grize oko sebe. Kad bolesti pogoduju i nagla promjena nastupi tetanija, ukoče se mišići lica barometarskog tlaka, hladno i i očne jabučice, krava djeluje divlje, Jada proljetna trava vlažno vrijeme, vrućina danju a ima proširene zjenice, škripi sadržava velike količine hladnoća noću, tjeranje krava pri zubima, slini, a na usta joj ide pjena. vode, minerala kalija i izgonu na pašu, grub postupak s Pokoji mišić u ramenom području se lako probavljivih kravama za vrijeme mužnje, strah i trza, drugi su mišići ukočeni, vrat je bjelančevina, ali je siromašna druga stresna stanja. cijelom dužinom ukočen, glava energijom (ugljikohidratima) i Simptomi ispružena, a uši podignute i magnezijem, što je veoma važno u Bolest se obično pojavljuje u ukočene.

Krava ima podignut rep a nastanku pašnjačke tetanije.

Moderna ratarska tehnologija, koje tijeku drugog tjedna paše, i to stražnje noge ukočene i raširene.

Krave koje stoje jedva se kreću, a je sastavni dio intenzivna gnojidba nekoliko dana nakon promjene vremena.

Prije napada grčeva krava svaki jači podražaj uzrokuje trzanje i mineralnim gnojivima (NPK) bez je potištena, ne jede, mnogo leži, veću napetost tjelesne muskulature. dodatka magnezija, postupno će lijeno se kreće, mliječnostjoj opada.

Tjelesna temperatura je u granicama umanjivati zalihe magnezija u tlu, Napad grčeva uslijedi 1 • 2 dana normale, a bilo i disanje donekle su od toga će biti manje magnezija u poslije.

Krava se uzbudi, veoma je ubrzani. U slučajevima težih napada biljkama, a time i u organizmu krava pa će doći do poremećaja u uznemirena i uplašena, pokatkad tetanije krava se sruši i leži na boku, odnosima kalcija, fosfora i muče, pokatkad skače u jasle, bode povremeno dobiva napadaje grčeva, magnezija u krvi, što će u krava biti izražena tetanijom.

Problem magnezija osobito dolazi do izražaja na kiselim tlima uz neprimjerenu gnojidbu (gnojovkom), kojom se još povećava kiselost u tlu. Tako biljna masa postaje siromašna magnezijem, što u krava uzrokuje nedostatak magnezija, odnosno poremećaj ravnoteže kalcija, fosfora i magnezija. Pojavi bolesti pogoduje nepravilna hranidba krava, u kojoj su veći dio obroka činile žitarice (kukuruz, pšenica, zob, posije) i silaža, a manji udio suha Pašnjačka tetantjaja akutna bolestkrava muzarakoja nastajeu voluminozna krma (sijeno, otava, proljeće nakondugogboravkakrava u staji i suhehranidbe Piše: Prof. dr. se. Vlatko Ruplć

M

JtljPkarski hsl 05/:2009.

VETERINARSTVO maše i udara nogama, stenje, koluta očima. Zbog snažnoga grča mišićja bronha može se u grču ugušiti ili pasti u komu. Bolest traje kratko, u težim slučajevima i bez pomoći krava ugiba za nekoliko sati, a lakši slučajevi traju nekoliko dana. U krava koje dobiju tetaniju uvijek se poremeti rad buraga, što se očituje znakovima indigestije.

Liječenje

Ako krava oboli na paši treba je smmt1 aplikacijom trankvilizatora, a potom žurno dopremiti u staju ili je smjestiti pod nadstrešnicu i tada hitno pozvati veterinara, koji će odmah početi s liječenjem (dati u venu otopine s kalcijevim i magnezijevim solima i glukozom). Žurno treba u venu dati infuziju magnezijevih i kalcijevih iona (daje se 40 g kalcijeva borglukonata i 15 mg magnezijeva klorida otopljenog u 500 mi vode ili 20%glukoze kravi tjelesne mase 500 kg). Aplikaciju spomenutih soli u venu treba provoditi polagano, odnosno tijekom 10 minuta (udar kalcijevih iona na srce može biti koban ako se spomenuta otopina brzo aplicira). Prije intravenozne aplikacije spomenute otopine sa solima potrebno je parenteralno dati kofein ili pentavet. Aplikacija magnezijevih preparata u venu može biti opasna jer magnezijev ion koči provodnost atrioventrikularnog i ventrikularnog srčanog sustava. Potpuni uspjeh u liječenju postiže se davanjem 50 g magnezijeva oksida u koncentrirani dio obroka. Liječene životinje treba nekoliko dana držati u staji. Kadje tijek bolesti veoma brz, često veterinar ne stigne liječiti pa krava ugiba.

Oboljele krave ne treba liječiti ako su već nastupile komplikacije, tj. propadanje srčanog mišića, tjelesne muskulature i jetara.

Preventiva Bolest se sprječava pravilnom i uravnoteženom hranidbom bređih krava, osobito u tijeku zime, i postupnim privikavanjem na pašu. U zimskom razdoblju kravama treba osigurati kvalitetno livadno sijeno ili sijeno leguminoza (djetelina), zatim u obrok treba davati mineralni dodatak (VAM i druge oblike vitaminsko-mineralnih ili samo mineralnih dodataka).

Posebno treba voditi računa o visoko mliječnim i gravidnim kravama jer su njihove potrebe za mineralnim tvarima veoma velike. U početku na pasivanja, prvih 1O dana, krave treba postupno privikavati na pašu, umanjujući postupno udio suhe krme a povećavajući udio paše, odnosno trave. Količinu zrnate hrane i koncentrata treba umanjivati, a dobro je kravama davati manje količine repinih rezanaca i obilno mineralnog dodatka u hranu. Ako se pašnjak intenzivno iskorištava, valja gnojiti mineralnim gnojivima koja sadržavaju magnezij (dolomitno brašno). ■

Mljekorski li,st 05/2009.

VENA JEDNOMMJESTU V

TVORNICKECIJENE

19 ~ 4' f!aHtal Vulinčeva IO,Ivanić Grad

Tel.:385 I 28 82 811,Fax:385 1 28 82 482 e-mail:gumex-eko@inet.hr

www.gumex-eko.hr

@lfritJ:@a 39

Spremanje sijena, sjenaže i silaže od lucerne Sušenjem sijena lucerne gubici se mogu popeti i na 30 pa i više posto prinosa, što jasno upućuje na gospodarsko značenje spremanjakrme Piše: Josip Haluška, dipl. ing., HSC

S

premanje krme predstavlja posao kojim se proizvedena krmna kultura pretvara u stočnu hranu koja će se pohraniti kravama i u velikoj mjeri može utjecati na njezinu kvalitetu, njezinu pogodnost za potrošnju, ješnost ali i na gospodarske učinke proizvodnje krme i mlijeka.

Dobro sijeno lucerne može sadržavati i 20% sirovih proteina, ali nakon izlaganja kiši ili ako je presušeno može pasti čak na 11 pa i znatno manje posto. Proizvedena

40

zelena masa lucerne i košena u pravo vrijeme može biti spremljena kao sijeno ili kao sjenaža, odnosno silaža.

Vrijeme košnje Prvi posao kod spremanja lucerne je košnja, i to bez obzira na to sprema li se kao sijeno, silaža ili sjenaža. Treba voditi računa da se košnja lucerne obavlja u optimalnim rokovima s obzirom na ostatak biljne hrane u biljci kojom se mora osigurati novi rast zelene mase.

Košnja u doba minimalnih rezervi u lucerni može uzrokovati teže posljedice po buduću proizvodnju

te kulture. Košnja u nepovoljnom vremenu sa stanovišta sadržaja hranjivih tvari za stoku može izazvati značajan pad prinosa mase lucerne.

Tri tjedna nakon početka rasta, kada je biljka visoka od 18 do 24 cm, u stadiju uoči cvatnje, sa 6 ili 7 internodija stadij je najniže pričuve.

Maksimum akumulacije pričuve je u doba pune cvatnje. Kako je to stadij manje pogodan za proizvodnju kvalitetne krme, mora se odrediti optimalno vrijeme između optimuma za biljku i optimuma za stoku, a to je vrijeme za košnju kada

M{jekarski list 05/2009.

RATARSKE je od 1/10 do 1/2 biljaka lucerne u cvatu. U to su doba korjenove rezerve blizu maksimuma. Na financijski uspjeh u proizvodnji lucerne znatno utječe kvaliteta krme, zato se spremanju lucerne mora posvetiti vrlo velika pažnja.

Spremanjem lucerne masa pojedene krme povećava se 18%u odnosu na stanje ako je stoka pojede kao zelenu.

Ispravno spremanje lucerne započinje pravodobnim košenjem, tehnički ispravno provedenim.

Nepravilna košnja uzrokuje veliko trunjenje lišća koje sadržava polovicu suhe tvari i oko 75%prinosa proteina, kao i veći dio minerala i vitamina, dok stabljike sadržavaju više sirovih vlakana. Osim toga, navedeni tehnološki čimbenici utječu na boju sijena koja kod dobroga kvalitetnog proizvoda mora biti zelena, a gubi se ako pokošena masa ostane dulje na suncu. Na kvalitetu sijena lucerne osobito štetno djeluju kiša i postupci s odviše osušenom masom.

Spremanje sijena Sijeno se sprema sušenjem do 20% vlage. Sušenje sijena do te vlažnosti vrlo je često povezano sa znatnim gubicima u hranjivoj tvari.

Povoljnija je varijanta konzerviranja od sušenja lucerne na polju. Kod dosušivanja, košnja se obavlja kod sadržaja vlage od 35 do 45%,a zatim se dosušuje u sjenicima uređajima za dosušivanje hladnim ili toplim zrakom. Kod takvog načina spremanja masa vlažnog sijena za dosušivanje ne smije biti viša od 1,8 do 2,5 m, s tim da ukupna masa sijena u takvom sjeniku ne smije biti viša od 5 m.

Za spremanje 1200 tona dugog 3 sijena treba osigurati oko 15.000 m prostora pod sjenicima s uređajima za dosušivanje sijena, za balirano sijeno oko 6200 m3, a za sjeckano 3 sijeno od 5000 do 5300 m prostora u sjeniku.

Mljekarski list 05/2009.

I KRMNE KULTURE

Tablica 1: Prostorpotrebanza pojedinitip st/ena i težina m3/toni i kg/m3 Tipsijena Dugosijeno Baliranosijeno Sjeckanosiieno

Potrebanprostorpo toni m3

12,2- 12,35 5,13 4,10 - 4,35

Težinam3 sijena kg 81 - 82 195 244 -230

Tablica2: Gubicisuhe tvari kod spremanjasijena Vrsta kulture Trave Lucema sušena tehnički

S adržai suhe tvari, % 65 - 70 86

Gubici kod spremanja sijena Kod proizvodnje i spremanja sijena nastaju dosta veliki gubici.

Gubici su kod pripreme sijena u najboljim uvjetima od 12 do 20%,a mogu iznositi 25 pa čak i 50%.

Normalni su gubici kod čuvanja od 2%do 6%.Postupak sušenja sijena u sjenicima ne utječe na gubitke tijekom čuvanja i gubitke na polju može smanjiti od 30 do 50%.

Gnječenje zelene mase smanjuje vrijeme spremanja za jedan dan i smanjuje gubitke od 6%do 8%.

Kombinacija gnječenja sa sušenjem

Gubici,% 21 16

u sjemc1ma smanjuje gubitke za daljnjih od 6%do 8%.

Spremanje silaže Ako klimatski uvjeti onemogućavaju uspješno spremanje sijena dosušivanjem, kod sadržaja visoke vlage od 35% do 45%, najbolje je rješenje siliranje provenute mase sa sadržajem vlage između 35% i 75%.

Prava silaža proizvodi se od zelene mase sa 30%suhe tvari. U pravilu se takva silaža ne proizvodi od lucerne i trava, jer su visoki gubici kod spremanja a fermentacijski procesi stvaraju silažu neugodna mirisa.

Osim toga, i prevoženje materijala

Za proizvodnjukvalitetnekrme lucernuje potrebnokositi kada je do polovicebiljaka u cvatu 41

RATARSKE I KRMNE KULTURE osjetno je skuplje. Znatno su bolje silaže sa srednjom vlagom između 55%i65%.

Ovisno o tehnici, kod spremanje silaža i sjenaža nastaju gubici i u odnosu na kvalitetu. Prosječni gubici suhe tvari na polju kreću se od 2%do 13%u ovisnosti o postotku vlage, a gubici kod spremanja iznose od 2% do 23% ovisno o tipu silosa.

Proizvodnja dobre silaže od lucerne ovisi o ispravnoj usklađenosti košnje i spremanja, pri čemu treba ispravno ocijeniti sadržaj vlage, stanje zrelosti, dužinu rezanja biljke, i ako je potrebno, dodavanja sredstava za konzerviranje. Dužina rezanja kod silaže sa 65%vlage kreće se oko 12,5 mm. Nakon smještaja mase za siliranje ona se dobro ugazi, zatrpa a dalje se postupa kao sa svakom drugom silažom. U odnosu na sadržaj vlage, gubici kod pripremanja lucernine silaže od uvenule mase sa sadržajem vlage veći su 65%, a i rezultati hranidbe krava tom silažom općenito su nezadovoljavajući. Silaža od uvenule mase lucerne sa 65% vlage tijekom čuvanja gubi od 6%do 12%,a ako se čuva u nepropusnim silosima gubici se mogu smanjiti čak na 4%.

Spremanje sjenaže Sjenaža je spremljena masa lucerne sa sadržajem vlage između 40%i 50%.Gubici tijekom čuvanja za sjenažu sa 54% suhe tvari iznose svega 1%. Tako mali gubici uvjetovani su ranom košnjom, kratkim sjeckanjem, brzim punjenjem silosa te rasporedom materijala u silosima.

Ako se punjenje silosa produlji sa 1 na 8 dana, gubici se povećavaju 6%.

Potpuna zamjena sijena sjenažom lucerke u proizvodnji mlijeka uz dodatak suhog kukuruza nije negativno djelovala u hranidbi, ali je smanjila količinu hrane ako je uz sjenažu bio silirani mljeveni kukuruzni klip. Za pravilnu hranidbu krava muzara u njihov obrok uz

42

Tablica3: Utjecajdoba dana na processušenja Doba dana Jutro Kasno jutro Podne Poslije podne Večer Noć

Vrijeme sati 6,30 - 9,30 9,30 - 12,30 12,30 - 13,30 13,30 - 16,30 16,30 - 19,30 19,30 - 6,30

Povećanje suhe tvari, %/sat

0,70 1,30 1,70 1,00 0,30 0,01

Tablica4: Promjenenakupljanjasuhe tvari tijekomsezone Mjesec Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Povećanje suhe tvari, %/sat

Rujan

0,70

0,80 1,20 1,20 1,15

sjenažu treba uključiti i sijeno, s tim da količina sirovih krmiva bude najmanje 40% suhe tvari obroka.

Krave hranjene sijenom postizale su veću proizvodnju mlijeka od krava hranjenih silažom ili sjenažom lucerne.

Pripremanje sjenaže obavlja se uobičajenim metodama košnje, uz

eventualno gnječenje i trganje što čak 24 sata ubrzava postizanje stanja pogodnog za siliranje. Nakon košnje, u ovisnosti o klimatskim prilikama, masa se dva ili više dana ostavlja na polju. Može se računati da se zelena masa suši 1%/sat. Krma se pritom može okretati, osobito je to nužno kod debelog otkosa. U

Siliranjeili baliranje(rolobale)djetelineobavljase sa 40% do 45% suhe tvari Mfjekarski li,st 05/2009.

RATARSKE I KRMNE KULTURE slučaju ne prevrtanja takva otkosa gornji se sloj jako suši a donji neznatno, lišće je provenuto a stabljika još žilava. Kako bi se izbjegnule greške, najbolje je kontrolirati stanje suhe tvari. Kada ona dosegne oko 50% (40% - 50%), treba početi sa siliranjem. Posve je jasno da na tijek venuća mase utječe i dnevna temperatura, pa se proces sušenja mijenja tijekom dana.

Za lijepog dana, u razdoblju od 6,30 do 19,30 sati u pokošenoj masi može se očekivati povećanje suhe tvari oko 13%. Sušenje je noću neznatno. Za toplih dana moguć je dnevni porast suhe tvari u masi koja se suši čak do 16%.S obzirom na to da su temperature zraka i relativna vlažnost, kao i insolacija uz vlagu tla osnovni čimbenici sušenja, to je razumljivo da se brzina povećanja suhe tvari tijekom venuća mase mijenja tijekom sezone.

Navedeni podaci vrijede opće­ nito, jer predstavljaju prosječne vrijednosti za niz kultura. Lucerna kao lišćem bogata leguminoza vene sporije, pa se smatra da u nedirnutu stanju (nagnječena) na sat suhu tvar povećava 0,33%. Ako se količina suhe tvari poveća od 60%do 70%,siliranje se može nastaviti no moramo biti oprezni, jer se ta prosušena masa može silirati samo u nepropusnim silosima. U propusnim se silosima ona može zapaliti. Osim toga, gornji sloj silaže mora biti od svježe mase i silos se mora odmah nepropusno zatvoriti.

Kako bi se izbjegli problemi kod sušenja, na temelju meteoroloških prognoza treba predvidjeti broj kišnih dana po razdoblju košnje i po mogućnosti kositi kada se očekuje razmjerno lijepo vrijeme. Male količine oborina i pojedinačni kišni dani ne utječu u većoj mjeri na kvalitetu sjenaže, pod uvjetom da se objektivno kontrolira nakupljanje i masa nakupljene suhe tvari. Ako se

Mljekarski hst 05/2009.

proizvodi sjenaža s manje od 55% vlage, veći su gubici u tijeku spremanja (na polju i tijekom košnje), a i učinkovitost iskorištavanja suhe tvari kod sjenaže je manja nego kod silaže sa 55%do 65% vlage. Osim toga, postoji mogućnost da se kod fermentacije takve mase stvori smeđa sjenaža, zbog povećane temperature.

To povećanje temperature izaziva promjene proteina i smanjuje hranjivu vrijednost sjenaže. Duga venuća povećavaju sadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju.

Zaključak

Voluminoznu hranu s polja treba skidati u odgovarajućoj fazi rasta i u optimalnom stadiju razvoja.

Prvi otkos djeteline u pravilu ide u silažu, drugi otkos u sijeno ili sjenažu, a treći otkos u sijeno. Košnja se obavlja u skladu s vremenskim prilikama. Kasna košnja povećava

udio vlakana a smanjuje udio proteina i hranidbenu vrijednost krmiva. Voluminoznu krmu treba skidati kod odgovarajućeg postotka vlage. Siliranje ili baliranje (rolobale) djeteline obavlja se sa 40% do 45% suhe tvari, a sijeno se balira sa 15%.

Ako se silaža i sjenaža spremaju u trenč silose, siliranu masu treba isjeckati, dobro nabiti - gaženjem traktorom istisnuti zrak. Silos treba brzo napuniti i prekriti ga folijom.

Proces fermentacije traje tri do četiri tjedna, kada se može početi koristiti nova silaža. Izuzimanje silaže iz trapa treba biti jednakomjerno po cijeloj širini silosa.

Veličina silosa ovisi o potrebama, odnosno o veličini stada. Što se tiče spremanja silaže i sjenaže, velike farme spremaju u trenč silose, male obiteljske farme sjenažu spremaju u rolobale a silažu u velike pvcvreće - Eurobag. ■

Proizvodnjadobresilaže ovisio ispravnojusklađenosti košnjei spremanja 43

Sudanska trava Piše: Dr. se. Darko Uher udanska trava jako isušuje tlo i osiromašuje ga na dušiku (nitratima), zbog čega je ona loš predusjev jaroj pšemc,, stočnoj repi , kukuruzu, ali zadovoljavajuć za tikve i krumpir i dobar za duhan i povrtne kulture.

Pri izboru predkulture za sudansku travu treba imati na umu da ona voli plodna tla, bogata dušikom, fosforom i kalijem, dobro prozračna i koja obiluju dobrim zalihama vlage. Sudanska je trava u početnom razdoblju vrlo osjetljiva na korove, zato parcela treba biti nezakorovljena. Dobri su predusjevi za sudansku travu grahorice, smjese mahunarki i ozimih strnih žitarica, posebice zob u smjesi s mahunarkama, krumpir, kukuruz za zrno, ozime i jare kulture za zrno.

S

+I

Obradatla (obaviti ako je moguće u istom danu Sudanska trava može se kada i žetvu strnih žitarica). Osnovni uzgajati kao glavni, naknadni i je cilj pliće obrade, s kasnijim rokom postrni usjev, pa je osnovna obrada sjetve, očuvanje postojeće vlage tla. tla (vrijeme izvođenja i dubina) Gnojidba uvjetovana rokom sjetve. Glavni rok Specifičnosti su gnojidbe sjetve koristi se za proizvodnju sudanske trave u količinama sjenaže i silaže, a naknadni i postrni mineralnih gnojiva, načinu njihove za hranidbu domaćih životinja primjene i odnosu hranjivih (preživača) zelenom krmom ili elemenata (NPK). Od brojnih sijenom. Osnovna obrada tla za agrotehničkih mjera utjecajnih na sudansku travu, za sjetvu u glavnom produktivnost i kakvoću krmnih roku obavlja se ujesen na 30 • 35 cm, biljaka najveći učinak postiže a predsjetvena priprema u proljeće. gnojidba. Učinak gnojidbe određen Za sjetvu sudanske trave kao je prije svega biološkim svojstvima naknadnog usjeva, kada su biljne vrste i njezinih potreba za predusjevi ozimi krmni međuusjevi, hranjivim tvarima, a ovisi i o osnovna obrada tla obavlja se u sadržaju hranjivih tvari u tlu. Brojna proljeće (tijekom svibnja) na dubinu istraživanja potvrdila su visok 20 - 25 cm, a predsjetvena priprema učinak stajnjaka u gnojidbi je neposredno nakon osnovne sudanske trave - pri unošenju 15 obrade. Kod postrnog roka sjetve, 20, 30 - 35 i 40 tiha prinos krme osnovna obrada tla obavlja se na 15 - povećao se 23 - 38, 30 - 32 i 45 - 49%.

20 cm dubine, a predsjetvena Sudanska trava, kao i druge trave, priprema nakon osnovne obrade zahvaljujući mogućnosti Mljekorski list 05/20U9.

~=================~RATARSKE

I KRMNEKULTURE

U aridnimuvjetimai pri suhomratarenjuuspješnose uzgajajukrmni sirak i sudanskatrava za proizvodnjuzelene krme, silaže i sjenaže.

Sudanska trava ima sposobnost busanja, odličnu regeneraciju poslijekošnje,tolerantnostprema suši i genetskipotencijalza visok prinos biomase (zelene mase, suhe tvari i hranjiva po jedinici površine) regeneracije ili ispaše više puta tijekom vegetacije zahtijevaju velike količine hranjivih tvari. S prinosom zelene krme od 100 tiha sudanska trava za vegetacijskog razdoblja iznosi oko 500 kg/ha dušika, do 200 kg/ha fosfora i više od 450 kg/ha kalija. Također, utvrđeno je da sudanska trava za formiranje jedne tone suhe tvari potroši između 20 i 22 kg dušika, 8 - 10 kg fosfora i oko 20 kg kalija. Na osnovi podataka znanstvenih istraživanja i proizvodne prakse, pri navodnjavanju primijeniti za sudansku travu preporučuju se sljedeće količine mineralnih gnojiva: a) u proizvodnji krme 250 - 300 kg/ha N, 90 - 120 kg/ha P20 5 i 60 90kg/haK 2 0 b) u proizvodnji sjemena 120 - 1SO kg/ha N, 90 - 120 kg/ha P20 5 i 60 90 kg/ha K20.

Zbog povećane osjetljivosti sudanske trave na sintezu HCNspoj eva, pri većim količinama dušičnih gnojiva preporučuje se gnojidba sudanske trave sa 80 - 140 kg/ha N, 50 - 60 kg/ha P2 0 5 i 70 - 80 kg/ha K20. Cjelokupnu količinu PKgnojiva i do 1/3 N-gnojiva treba unijeti ujesen uoči osnovne obrade tla, zatim 1/3 N-gnojiva unijeti predsjetveno . i preostalu 1/3 Ngnojiva ostaviti za prihranjivanje usjeva.

Suzbijanje zemljišnih štetnika Zajedno sa sjetvom u trake ili po cijeloj površini, prije pred,ll[jelvm·ki h~I 05/20()<).

sjetvene pripreme treba unijeti zemljišne insekticide, radi smanjivanja populacije zemljišnih štetnika (žičnjaci, sovice) na tolerantan broj koji neće uzrokovati znatnije smanjenje broja biljaka po hektaru.

Ova mjera preporučuje se jedino ako se prethodnom analizom zemljišnih proba utvrdi veća populacija zemljišnih štetočina.

Tretira se pomoću deponatora na sijaćicama a unose se insekticidi koji se koriste i pri sjetvi kukuruza.

Vrijeme sjetve Optimalan rok sjetve jedan je od vrlo važnih čimbenika u sustavu mjera usmjerenih na ostvarivanje visokih prinosa. Sudanska se trava u uvjetima naše zemlje može sijati kao glavni, naknadni i postrni usjev.

Proizvodnja sudanske trave iz glavnog i naknadnog roka sjetve koristi se za zelenu krmu i silažu, a iz postrnog roka uglavnom za zelenu krmu. Poznato je da ranija sjetva kod većine jarih kultura pokazuje niz prednosti, jer se dobro koriste akumulirana zimska vlaga i hranjive tvari iz tla, ujednačena je klijanje i nicanje, manja je opasnost od korova, bolesti i štetočina.

Međutim, glavna je prepreka za ranu proljetnu sjetvu sudanske trave povećana potreba za toplinom.

Brojna istraživanja pokazala su da sjeme sudanske trave počinje vrlo sporo klijati i nicati pri zagrijanosti tla 8 -10 °C na dubini sjetve, pri 14 16 °C klijanje sjemena je brže, a najintenzivnije je pri 28 - 30 °C.

Stoga se sudanska trava sije počevši od 10. travnja (glavni rok sjetve), kada je tlo na dubini sjetve sjemena zagrijana na 10 - 12 °C, pa sve do sredine srpnja (postrni rok sjetve).

Sjetva sudanske trave u glavnom je roku od 1O. travnja do S. svibnja, u naknadnom roku nakon skidanja ozimih krmnih međuusjeva (graška, grahorice u čistoj kulturi ili u smjesi sa strnim žitaricama, krmnih repica, zelene raži i dr.), od 5. svibnja do 1O. lipnja (nakon skidanja povrtlarskoga graška), i postrni od 20. lipnja (nakon najranije žetve ozimog ječma) pa do početka srpnja. Sjetva sudanske trave poslije 15. srpnja nema ekonomskog opravdanja, jer se ne mogu postići zadovoljavajući prinos i kakvoća krme. U kasnijim rokovima sjetve, zbog viših i povoljnijih temperatura, sudanska trava ima intenzivniji porast, brže prelazi u generativnu fazu, skraćuje vegetaciju, pri čemu ostaje manja u porastu što rezultira manjim prinosom krme. Najveći prinos postiže se u prvom porastu, što se tumači biologijom vrste i vremenskim uvjetima u tijeku vegetacije.

Sudanska trava sije se uskoredno i širokoredno. Uskoredno na 15 - 20 cm međurednog razmaka (za zelenu krmu i sijeno), širokoredno na 30 cm međurednog razmaka (za silažu), odnosno na 40 - 50 cm (za sjeme), najčešće na 70 cm zbog korištenja sijaćica i silokombajna koji su namješteni na taj međuredni razmak.

-i."i

RATARSKEI KRMNEKULTURE=============~====~ Količina sjemena

stočarskih proizvoda (mlijeka, sjemena po jedinici mesa), a mogu se naći i karantenski površine ovisi i o razmaku redova korovi, kao što je ambrozija, koja sjetve, roku sjetve, načinu uzgajanja također neposredno utječe na i iskorištavanja, preciznosti sijaćice zdravlje životinja, posebno podmlau sjetvi i opskrbljenosti tla vodom (s tka. Zaštitu od korova treba zaponavodnjavanjem ili bez navodnjava- četi s pripremom tla za sjetvu i nanja). Potrebne su manje količine staviti dalje, sve dok biljke sudanske sjemena sudanske trave pri uskored- trave ne budu u fazi busanja, kada noj u odnosu na širokorednu sjetvu, prolazi opasnost od njihova ugušiu ranijima u odnosu na kasnije vanja korovima. Dobri rezultati u zarokove sjetve (veće busanje), u štiti od korova postižu se među­ smjesi u odnosu na čistu sjetvu, u rednom kultivacijom, a najbolji sjetvi za proizvodnju silaže, te usporedno s mehaničkom zaštitom i proizvodnju sjemena u odnosu na primjenom kemijske zaštite, herbiproizvodnju zelene krme, pri cidima. U principu, koriste se isti korištenju preciznih sijaćica u odno- herbicidi kao za kukuruz i sirak, ali su na klasične, u suhom ratarenju u se skreće pažnja na nešto blaže doze odnosu na navodnjavanje. Stoga se i poštivanje vremena primjene hersudanska trava sije u količini 20 - 30 bicida zbog veće osjetljivosti sudankg/ha, u ovisnosti o upotrebnoj ske trave na primjenu herbicida. vrijednosti sjemena.

Osim herbicida, značajnu ulogu u Dubina sjetve sjemena sudan- smanjenju zakorovljenosti parcele ske trave je 3 -4 cm, a na jako suhim, imaju svi vidovi obrade tla, pravilan lakim i propusnim (pjeskovitim) plodored usjeva i opća higijena patlima do 5 cm. Od hibrida za sjetvu rcele, putova, kanala i međa. Herbikoristiti SUSU. Njega usjeva sudancidima tretirati poslije sjetve a prije ske trave, kao i kod drugih poljoprinicanja sudanske trave, i to korištevrednih kultura, obuhvaća kompleks njem herbicida protiv širokolisnih i agrotehničkih mjera usmjerenih na uskolisnih korova. Obično se koristi poboljšanje uvjeta rasta, razvoja i herbicid na bazi terbutilazina (Radadobivanja visokih prinosa. Obuhvazin TZ-50). Ovaj se herbicid primjećaju zaštitu od pokorice, međured­ nu kultivaciju, zaštitu od korova, njuje ujednom prohodu najkasnije 1 - 3 dana poslije sjetve a prije nicanja prihranjivanje, navodnjavanje i dr. sudanske trave u količini 1,5 - 2,5 Međuredna kultivacija Kod širokorednih usjeva sudan- L/ha. Navedenim herbicidom mogu ske trave glavna pažnja posvećuje se se tretirati samo trake u zoni biljaka održavanju čistoće između redova (oko 20 cm), dok se korovi u (od korova) i njihovu održavanju u međuredu uništavaju mehanički, s rastresitu stanju. Cilj je međuredne obvezne 2 - 3 međuredne kultivakultivacije, sve do sklapanja redova, cije. Ovim se postiže značajna ušteda herbicida - potrebno je svega 1/3 očuvanje vlage u zemlji što pridonosi formiranju visoko produktiv- 2/5 doze koja se koristi pri tretiranju cijele površine, ovisno o međured­ nog usjeva sudanske trave. nom razmaku 70 ili 50 cm. Tretiranje Zaštita od korova Velike štete usjevu sudanske se obično obavlja zajedno sa sjettrave mogu nanijeti korovi. Zakorov- vom dodatkom prskalice na traktor i ljeni usjev (korovima male hranjive raspršivača iza ulagača sjemena. herbicidima poslije vrijednosti) ne samo da snizuje Tretiranje nicanja sudanske trave do faze 3-5 prinos i hranjivu vrijednost krme, listova obavljati u slučaju slabijeg već i negativno utječe i na kakvoću Količina

-+b

djelovanje Radazina TZ-50, pr. zbog suše. Korektivno se protiv širokolisnih korova mogu koristiti herbicidi na bazi 2,4-D do faze 3 - 5 listova sudanske trave. Dikocid super koristi se u dozi 1 Uha, a Dikocid u dozi 1-1,5 Uha. U ovom slučaju moguća je pojava svijanja listova i privremenog zastoja rasta sudanske trave koja se ubrzo oporavlja. Deformacije su najčešće ako se porani ili zakasni s tretiranjem ili ako se prekorači doza. Izbjegavati hormonske preparate koji osim 2,4-D sadržavaju i neke dodatne komponente štetne za sudansku travu.

Najopasniji su korovi koji ugrožavaju sudansku travu ambrozija i divlji sirak. U zaštiti protiv njih treba primijeniti sve preventivne mjere, posebno višekratnu obradu tla za uništavanje divljeg sirka. Agrotehničke zaštitne mjere protiv korova u sudanskoj su travi kosidba, poveća­ nje gustoće usjeva, uzgoj međuusje­ va i sl. Važna je agrotehnička zaštitna mjera protiv korova u usjevu sudanske trave primjena kosidbe.

Pri ovakvom postupku većina korova ne posjeduje intenzivan rast nakon kosidbe, a usjev sudanske trave zahvaljujući intenzivnom busanju postaje sve gušći, dnevni porast u povoljnim uvjetima doseže i do 10 cm.

Prihranjivanje Sudanska trava ima izraženu potrebu za dušikom (tri kritična perioda) u vrijeme busanja, intenzivnog porasta i u vrijeme izbacivanja metlica. Stoga prihranu sudanske trave dušičnim mineralnim gnojivima treba obaviti prvi put kada ima 4 - 5 listova i nakon svake kosidbe ili ispaše, po mogućnosti fertirigacijom ili pak neposredno uoči navodnjavanja. Na tlima nešto siromašnijim fosforom, sudanska trava daje visoke prinose krme pri prihrani NP-gnojivima (20 - 30 kg/ha aktivne tvari) poslije svake kosidbe.

_-\/ljekarskiLt:~t05,20m.

OSSK373 otporan na sušu

0.Ylalunitka 17.8 PotnJalll 174

N<MJV!rie208 Knvai •dvolinijski hibrid, FAO grupe 270-290 -stabljika srednJe visine, vrto otporna na polijeganje •klip kratak, dovršen, s 14-16 redi zrna, izrazito zdrav •zrno u tipu žutog zubana •vrlo otporan na sušu

9,3

1237 10.14 13 li 08

•dvolinijski hibrid, FAO grupe 380 •Stabljika čvrsta, otporan na sušu •zrno u tipu tvrdog zubana •visok sadržaj bjelančevina 110-10,5%1 •dobra hranidbena vrijednost, stoka ga rado jede

ROKOVISJETVE:

• za zrno do koncasvibnja • za silažu do koncalipnja

naše sjeme+vaš izbor =siguran uspjeh!

I L

EDUKACIJA

Održano prvo međužupanijsko savjetovanje proizvođača mlijeka Ličko-senjske, Karlovačke

i Primorsko-goranske županije Ličko-senjska županija bila je domaćin savjetovanjaza proizvođače mlijeka

održanog u utorak,31. ožujka 2009., u Gackom pučkom otvorenomučilištu u Otočcu Piše: Nada Murgić, dipl. ing., HZPSS

rganizatori savjetovanja bili su HZPSS - Odjel za stočarstvo i područni odjeli Ličko-senjske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije te Hrvatska mljekarska udruga (HMU), uz pokroviteljstvo Grada Otočca.

Proizvodnja mlijeka u Ličko­ senjskoj županiji najvažnija je grana

O

poljoprivrede kojom se bavi trećina od 4700 obiteljskih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača. Na području Otočca, koje je odavno poznato kao intenzivan stočarski kraj, najprije se započelo s uvođenjem novih tehnologija u pripremi krme, odgovarajućom sjetvenom strukturom i sl., čemu je uvelike pridonio mr.

Srećko Ladišić, rodom s ovih prostora.

Stotinjak proizvođača mlijeka iz tri/u susjednihžupanija sa zanimanjem su pratili predavanja 48

Organizatori su zadovoljni odazivom proizvođača mlijeka, pri čemu su stočari iz Karlovačke županije prednjačili po brojnosti, zahvaljujući prije svega dobroj organiziranosti.

Skupu su se na početku obratili: gospođa Nada Murgić, dipl. ing., HZPSS, rukovoditeljica PO Ličko­ senjske županije, uz pozdravljanje prisutnih i predstavljanje programa i predavača, gospođa Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge, uz pozdravnu riječ i kratak osvrt na stanje u mljekarstvu, te gospodin lvan Žubrinić, zamjenik gradonačelnika grada Otočca, uz pozdravnu riječ i službeno otvorenje savjetovanja.

Cilj savjetovanja bio je proizvođače mlijeka uputiti u mogućnosti veće proizvodnje kvalitetne voluminozne krme i optimalno korištenje raspoloživih resursa u proizvodnji, kako bi troškovi proizvodnje mlijeka bili što manji.

Stotinjak proizvođača mlijeka iz triju susjednih županija sa zanimanjem su pratili sljedeće teme: • Mogućnosti proizvodnje voluminozne krme (Nikola Gržan, dipl. ing., HZPSSKarlovačka županija),

Mljekarski list 05/2009.

EDUKACIJA • Hranidba krava - sastavljanje službi, kako bi im se pokušalo konkretno obrazovanje. Gotovo svi obroka (mr. se. Dario Zagorec, stručno pomoći da postignu polaznici škole članovi su Udruge odgovarajuću kvalitetu i količinu, a malih sirara Ličko-senjske županije HZPSS Koprivničko-križevačka županija), time i što bolju cijenu mlijeka. koja djeluje od 2006. i svoje članove • Važnost korekcije papaka (TomiSkupu se obratio i gosp. potiče na promoviranje, edukaciju, slav Mesić, dipl. ing., HZPSS Ko- Vladimir Tomaić iz najveće sirane u korištenje poticajnih sredstava, te konačno na legalizaciju proizvodprivničko-križevačka županija), Ličko-senjskoj županiji - Runolist iz • Proizvodnja sira na OPG-u (Višnja Krasna, te gosp. Mijo Orešković iz nje. O školi, udruzi i poticajnim Magdić, dipl. ing., HZPSS PZ Eko-Gacka, koja također sredstvima skupu je govorila tajnica Karlovačka županija). proizvodi sir. lako su njihovi udruge.

Na kraju su postavljena aktual- kapaciteti značajno različiti. to su Na kraju, prisutni su se složili na pitanja vezana za buduću cijenu subjekti koji su značajni u smislu da ovakvih i sličnih edukacija i mlijeka te novi način obračuna osiguranja otkupa za određen broj razmjene informacija na regionalproizvođača a da pri tome isplaćuju i nom principu treba biti što više i da državnih potpora.

Budući da je sudjelovao u presvoju, tzv. tvorničku premiju koja im i te kako treba pomoć u svladavaovisno o količini i kvaliteti može nju strogih uvjeta na europskom govorima oko cijene, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka KIM iz iznositi i do 50 lipa po litri. tržištu.

Dakle, uz veću suradnju i Karlovca gospodin Zdenko Močnik Nadalje, u Ličko-senjskoj izložio je rezultate dogovora izme- županiji aktualno je održavanje razmjenu iskustava koje se najbolje postižu udruživanjem te suradnju sa đu proizvođača, mljekara i MPRRR- školovanja za zvanje mljekar-sirar u a, vezano za model izračuna cijene sklopu obrazovanja odraslih. Tu stručnim službama koje će biti školu pohađaju 22 mala sirara s poveznica s institucijama i ostalim mlijeka i državne poticaje ubuduće. područja cijele županije koji su se subjektima iz područja poljopriProizvođači su izrazili bojazan od nove otkupne cijene, pogotovo već dokazali u proizvodnji sira, a vrede, lakše će se postići i odgooni manji. školovanjem će steći formalno ali i varajući rezultati u proizvodnji. ■ Razvojna strategija Najveći

problem i kočnica razvoja i dalje je nesređeno stanje u raspolaganju zemljištem i parceliranost, što značajno poskupljuje proizvodnju krme a time i mlijeka.

Ako promatramo Ličko-senjsku županiju, zabrinjavaju podaci daje u 2008. otkupljeno 12 mi!. litara mlijeka od 1300 proizvođača, što je 17% manje mlijeka i 25% manje proizvođača nego godinu prije, a takav negativan trend nastavlja se već unatrag nekoliko godina. Istina je da tome dobrim dijelom pridonosi i starosna struktura gospodarstava koja je nepovoljna i dio se neminovno gasi. Međutim, problem je kad se gospodarstva gase zbog toga što nisu pronašla isplativost u proizvodnji mlijeka.

Sigurno da će se proizvođači mlijeka ubuduće morati u većoj mjeri obraćati stručnim službama koje su im na raspolaganju, prije svega Poljoprivredno savjetodavnoj

Ml.fekarskilist 05/2009.

Ovakvi prizoris ličkih pašnjaka prava su rijetkost 49

H r

t

kombinacija

kojoj

;'"''J AgroChem "'

mm13 o

www.agrochem-maks.com

i Merlin možete

vjerovati!

8 Bayer CropScience www.bayercropscience.com.hr

REPORTAŽA

Obnovljena proizvodnja originalnog sira Trapista Samostan Marija Zvijezda u Banjoj Luci, poznatiji kao Trapistički samostan,po katoličkim redovnicimatrapistimakoji su ga osnovali, ponovnokreće s proizvodnjomčuvenog siraTrapista nastavljen je u svom redovnom ritmu izmjene molitve, rada i patija Marij~ Zvijezd.a odmora sve do sljedećega svjetskog rata. Drugi svjetski rat i razdoblje samostan Je traptnakon njega zadali su dosta velik stičkog reda u Banjoj kada Luci. Utemeljio ga je udarac ovom samostanu, prior Franjo Wendelin Pfanner 1869. odlazi velik broj redovnika koji se godine dok su Bosnom i Hercego- kasnije nastanjuju u austrijskom vinom još vladali Osmanlije. Godine samostanu Engelszell. Samostanu 1869. sedam redovnika iz njemačke su oduzeti svi posjedi, pa čak i sama Mala skupina opatije Mariawald došlo je u Banju glavna zgrada. preostalih monaha, koliko je to u Luku i osnovalo trapistički samostan onim okolnostima bilo moguće, Marija Zvijezda. nastavila je redovnički život. Budući Nekada najveći trapistički Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

O

samostan na svijetu Dolaskom u Banju Luku, prije gotovo 140 godina više od 200 redovnika trapističke zajednice, uz kontemplativni život, djelovalo je na kulturnom i gospodarskom području u svrhu unapređenja života okolnog stanovništva. Tako su izgrađeni mnogi objekti - mljekara, sirana, sušionica za šljive, ciglana, kožara, mala elektrana, kovačnica, žitnica, pogon za proizvodnju ljepila i tutkala, rasadnik, suknara, kamenolom, tiskara, Jedara, pivovara, mlinovi na rijeci Vrbas, rasadnici, bolnica, škole, sirotišta i više od 30 raznih zanatskih djelatnosti. Oko samostana i od njega živjelo je nekoliko tisuća ljudi.

Do Prvoga svjetskog rata bila je to najveća opatija trapističkog reda u svijetu. Život samostana s nešto manjim brojem redovnika

Mljekarski list 05/2009.

da su ostali bez svega, od biskupije im je povjerena vođenje novoutemeljene župe, kako bi imali barem neka sredstva za život.

Trapisti su inače monaški red, ime su dobili po čuvenom francuskom samostanu "La Trappe", službeno se nazivaju "Cisterciti strožeg obreda", a karakterizira ih život posvećen povučenom kontemplativnom životu, prema geslu sv.

Benedikta - "Moli i radi", pa je ovo preuzimanje župe i župnog pastoralnog rada jedini takav slučaj u

Otac TomislavTopi~glavni tehnologu proizvodnjisira Trapista u samostanuMarija Zvijezda 51

REPORTAŽA svijetu, nužnost uzrokovana teškim prilikama. Poslije zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine, trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u franjevački samostan u Kloštar lvaniću. Ondje ostaju do 1977. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku kuću.

Stanje nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini još se više pogoršalo, velik broj stanovnika je protjerana danas se bilježi tek manji broj povratnika. Iako nekad najveća, Marija Zvijezda danas je najmanja zajednica trapističkog reda u kojoj žive samo dva redovnika.

Obnovljena proizvodnja sira Prije više od dvije godine pokrenuta je inicijativa oko obnove proizvodnje sira Trapista, ponosa i zaštitnog znaka ovog samostana u Banjoj Luci. Kako bi sir karakterizirali originalnost i autentičnost, tajnu njegova pripravljanja morao je naučiti, a tko drugi nego netko od preostalih dvojice redovnika.

Tako se otac Tomislav Topić, naš domaćin i glavni tehnolog proizvodnje, uputio u trapističku opatiju Mont des Cats na sjeveru Francuske gdje se u sirani godinu dana obučavao umijeću izvorne proizvodnje ovog sira. Danas se u sirani prerađuje 900 litara visokokvalitetnog mlijeka proizvedenog na farmi Livač, koju je osnovao Caritas biskupije Banje Luke, uz pomoć drugih Caritasa iz Hrvatske i inozemstva. Osnovi cilj osnivanja zadruge, unutar koje je izgrađena i farma muznih krava, bio je zapošljavanje ljudi koji su uslijed ratnih i poslijeratnih događanja ostali bez posla i našli se u veoma teškoj situaciji.

Banjolučki Caritas veoma je zadužio cijelo banjolučka područje, nesebično i odvažno pomažući u najtežim ratnim neprilikama svima, bez obzira na vjersku i nacionalnu

52

DraženkoBudimir- direktorzadruge"Livač'' kojaproizvodi mlijekoza potrebeproizvodnjeTrapista pripadnost.

Radi uspješnijeg djelovanja, 1992. godine otvoren je ured u Zagrebu koji je prikupljao humanitarnu pomoć za najugroženije, pružao medicinsku pomoć, a mnogima je bio jedini kontakt s najbližima. Nakon završetka rata osobito se Caritas posvetio obnovi i omogućavanju koliko-toliko normalnih uvjeta života. Pomaže obnavljati obiteljske kuće, potiče i pomaže razvoj maloga gospodarstva, u čiju svrhu je uspostavio zanatsku zadrugu, organizirao različite tečajeve, pomagao u školovanju mladeži, otvorio ambulantu za pružanje medicinske pomoći najugroženijima, uspostavljena je i patronažna služba koja obilazi stare, bolesne i nemoćne.

Originalni sir od mlijeka s vlastite farme Farma muznih krava u Aleksandrovcu, koja je sastavni dio zadruge "Livač", izgrađena je 2007. godine, kapaciteta 11 O muznih

krava i više od 50 komada rasplodnag podmlatka te stotinjak bikova u tovu. Najveći dio krme proizvode u sklopu zadruge, koja u zakupu ima 150 ha zemlje, iste one koja je oduzeta Banjolučkoj biskupiji nakon Drugoga svjetskog rata.

Kako bi se ideja o putu mlijeka od polja do stola zaokružila, u kolovozu 2008. dovršena je sirana te dobivena sva potrebna dokumentacija za proizvodnju. U obnovi proizvodnje pomogao je i francuski profesor Roland Perrin, koji nadgleda proizvodnju istog sira u jednom trapističkom samostanu u Francuskoj. Ovime je priča starija od jednog stoljeća dobila svoj sretan završetak.Trapist se vratio svome zavičaju i ponovno zauzeo svoje mjesto na stolovima onih koji znaju cijeniti rad vrijednih ruku monaha trapista, a njegov okus i tajna receptura daju nam za pravo naslutiti izvjesnu budućnost te da nikada više neće otići iz ovoga kraja. ■

Mljekarski li~t 05/2009.

ovitka® je moderan pokrov za prirodan i estetski izgled krova a ploča Valovitka® slovenskog proizvođača Esal je se malom težinom, jednostavnom i brzom njom, dugim vijekom trajanja te visokom kvalitetom nog i ekološki savršenog materijala od cementa s ma. (a® je izrađena od ekološkog materijala,vlaknocementa, ;a.stavljenod cementa, vlakanaza armiranjei lakšu obradu, vode i drugih dodataka. Odlična fizikalnai mehanička . a ploča, koja se odražavajudugim životnimv\ekom od 50 , rezultatsu dorađene švicarsketehnologijekoja se odlikuje xlišnjim iskustvimana području izradekrovnihi fasadnih ;ementnih ploča. ,a je za sve vrste krovovana novim i dotrajalimstambenim a, društvenim,industrijskimi poljoprivrednimobjektimas 11 od najmanje7°. Valovitka®je ekološki savršena,estetski :1.na i ima jednake dimenzijekao stara ploča od salonitapa je ajprikladnijaza zamjenu. svojstvovlaknocementnogmaterijalaje "disanje".To znači >Vitka®reguliravlažnostu prostoru i time sprečava nastajanje izata.Tome dodatno doprinosi i ventiliranasljeme krova koji a izlučivanje vlage zajedno s toplim zrakom. juća prednost Valovitke®je njezinaprilagođenost raznim

<imokolnostima.Otporna je na koroziju,a toplinu provodi 1 manjojmjeri. Promjenetemperaturena krovu ne izazivaju , jer je temperaturnorastezanjeploča vrlo nisko. O:Jlikujese

čvrstoćom i sigurnošću koja je kod ploče s pet valova dopunjena

sigurnosnimtrakamaugradenimu valove.

Valovitka®je dostupna kao plaća obojena u masi, ali i kao površinskibojana ploča u tamno i svijetlosivoj, crvenoj i smedoj boji, a dostupna je i kao neobojenaplaća. Boja je matiranai krovu daje prirodani estetski izgled.

REPORTAŽA

Proizvodi hrvatskog sela Piše: Gorana Holub - Veršić, dipl. ing., HRT

C

ilj sajma bio je predstaviti proizvode hrvatskog sela, dogovoriti i ugovoriti poslove, prodaju i kvalitetniju opskrbu građana koji inače do takvih proizvoda teže dolaze kao i promicati kulturno nasljeđe te seoske običaje.

Osim prodajnih izložbi hrane i pića, rukotvorina i suvenira, na sajmu je održana i 3. izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja, a održana je i smotra mladih uzgajivača teladi "Bambino kup". U sklopu sajma održana su i dva okrugla stola s temama o "mjerama ruralnog razvitka u Europskoj uniji" te "dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu".

Poseban prostor na sajmu imale su Hrvatske šume, a radionice na otvorenom odnosile su se na šumu kao prijatelja sela, pod sloganom "Drvoje prvo".

Sva događanja na sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" pratili su nastupi kulturno-umjetničkih društava.

Na sajmu su se, između ostalih, predstavili i proizvođači sira iz raznih dijelova Hrvatske. Među njima bilo je i OPG Branke i Nenada Novkovića iz Točka nedaleko od Slunja, s paletom proizvoda koje nude i u svojoj potkraj prošle godine otvorenoj kušaonici sira.

Gospođa Anka Vokičić iz okolice Nove Gradiške predstavila je kozji sir (slani i dimljeni) ali i prerađevine od kozjeg mesa - kozji kulen i kobasice. Bili su među prvima u Brodsko-posavskoj županiji koji su počeli s tom proizvodnjom. Kozarstvom se bave 11 godina. Trenutačno imaju stado od

54

25 grla. Pasmina je francuska alpina, prema riječima gospođe Anke prikladna i za ispašu i za stajski uzgoj.

Nekoliko vrsta sireva predstavila je i Ana Marija Kušić iz Svetog lvana Zeline. Na gospodarstvu sada drže 12 mliječnih krava. Ove godine u planu je izgradnja, odnosno adaptacija mini sirane nepovratnim sredstvima resornog ministarstva (75% sredstava za opremu i 25% za građevinske radove). Kapacitet mini sirane planiran je za proizvodnju i preradu mlijeka od 15 krava, tako da će postojeće stado mliječnih krava tek neznatno povećati, kaže gospođa Kušić.

Prvog dana sajma održana je 3. izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja. Marino Maružin iz sela Maružini, predstavio je boškarina

(kravu i tele) - izvorno istarska govedo. Udruga uzgajivača istarskog tovara predstavila je nekoliko grla te zaštićene pasmine magaraca. Licenciranih je ukupno 150 tovara u Istri plus 50 koji nisu zavedeni u matična stado istarskog tovara, kaže predsjednik udruge Boris Orlić iz sela Jurišića u južnoj Istri. Smatra da su poticaji (koji sada iznose 1.000 kn po grlu) niski i da bi ih, u svrhu očuvanja te autohtone pasmine, trebalo povećati.

Hrvatskoga toplokrvnog konja dovezao je Vlado Lončarić iz Varaždina. Vlasnik je ukupno 3 grla te pasmine koja kao član kluba 'Varaždin 95" dresira za natjecanja.

A posebno zanimanje posjetitelja, zadnjeg dana sajma, pobudio je nastup mladih uzgajivača na jezeru Bundeku - "Bambino kup".

Najmlađe su razveselileautohtonehrvatskepasmine domaćih životinja (foto:V. Patko)

M{jekarski li,st 05/2009.

~==~=================~== REPORTAŽA

Više od 350 poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvatske predstavila se početkom travnja na 8. sajamskoj priredbi 'Proizvodi hrvatskog sela" održanoj na zagrebačkom jezeru Bundeku. Sajam je održan pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja AH Održanje u dvije kategorije - prvi za djecu od 4 do 8 godina i drugi za one od 9 do 15 godina.

Mladi uzgajivači simentalskog goveda Ukupno je predstavljena 18 mladih uzgajivača iz klubova Zagrebačke županije.

Sudeći prema odazivu i sudjelovanju na toj priredbi, no prije svega sustavnim radom s mladim uzgajivačima, budućnost uzgoja goveda simentalske pasmine na zagrebačkom području ima budućnost, rekao je Nikola Kostiha iz Hrvatskog stočarskog centra (odnosno po novom nazivu Hrvatske poljoprivredne agencije). ■

Ministar Pankretić dod1/elioje ploče Ministarstva vlasnicima OPG-a koji su korisnicimjera ruralnograzvoja (foto:V Patko)

www.bio-pharm-vet.hr

• • • • • .•

Podloge za ležišta Udoban gumeni pokrov za gazne površine Tuneli - sjenici Mreže za zaštitu od propuha V rata za zaštitu od propuha Zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

KVALITETA

HRANE

V

StojeHACCP . ~

z mogucnost •

•

•

nJegove przm1ene na OPG--ima Piše: Višnja Magdić, dipl. ing., HZPSS

U

Hivatskoj su na snazi dva osnovna zakona koja reguliraju proizvodnju i kontrolu hrane, a to su Zakon o veterinarstvu (N.N. 41/07) i Zakon o hrani (N.N. 46/07). Iz Zakona o hrani proizašla su četiri pravilnika vezana za proizvodnju i kontrolu hrane, objavljena 01.10.

2007. u N.N. popularno nazvana "Higijenski paket", a čine ga Pravilnik o higijeni hrane, Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla, Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla i Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

Objekti koji su registrirani prema odredbama Zakona o veterinarstvu bili su dužni do 01. 01.

2009. podnijeti ponovni zahtjev nadležnom tijelu (Uprava za veterinarstvo MPRRR-a)da se utvrdi usklađenost s odredbama "Higijenskog paketa". Veći dio "Higijenskog paketa" stupa na snagu 01.01.2009. ili s datumom pristupanja Republike Hivatske EU. Jedna je od bitnih odredaba koje stupaju na snagu od 01. 01. 2009. i uvođenje sustava samokontrole u sve faze proizvodnje, odnosno HACCP-a.

56

Svi koji sudjelujuu jednoj ili više faza proizvodnjehrane, popularnorečeno 11 Od polja do stola11' svakakosu upoznati s HACCPsustavom~ U ovom članku pokušatćemo sažeti osnovno

Pravilnik o higijeni hrane donosi opća pravila o higijeni hrane za subjekte koji posluju s hranom: • Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom (samokontrola). prehrane, izvedba i održavanje • Potrebno je osigurati zdravprostora i opreme, higijena prije, tijekom i nakon rada, osobna stvenu ispravnost hrane kroz cijeli lanac prehrane. higijena osoblja, izobrazba, suzbijanje štetočina, kvaliteta • Održavanje hladnog lanca gdje je potrebno (hlađenje, zamrzavode, kontrola temperature i vanje). kontrola hrane) i postupaka vezanih uz primjenu načela • Provedba postupaka koji poveHACCP-a. ćavaju odgovornost subjekata u poslovanju s hranom (HACCP, • Kontrolu zdravstvenog stanja životinja i upotreba lijekova, Vodič DHP - pomaže u ispunjavanje higijenskih zahtjeva. provođenju pravila o higijeni hrane) • Mikrobiološku kontrolu mlijeka.

Zdravstvena ispravnost i neško• Utvrditi mikrobiološke kriterije i dljivost hrane posljednjih su godina zahtjeve o nadzoru temperature. postale bezuvjetan zahtjev kako Provođenje uzorkovanja i analiza.

• Sljedivost proizvoda. kupaca tako i domaće i među­ Ova pravila primjenjuju se na narodne zakonske legislative.

Povjerenstvo Codex Alimentaprimarnu proizvodnju i prijevoz, skladištenje i rukovanje primarnim rius (osnovano od FAO i WHO) proizvodima te prijevoz živih promoviralo je HACCP kao znanživotinja. stveno utemeljen, preventivan i Sastavni je dio "Higijenskog troškovna najdjelotvorniji pristup paketa" i Pravilnik o službenim sigurnosti hrane. HACCP(H - Hazard - Opasnost, A -Analysis -Analiza, C kontrolama hrane životinjskog podrijetla, koji se provodi da se Critical - Kritične, C - Control utvrdi ispunjavaju li subjekti u Kontrolne, P - Points - Točke; Hazard poslovanju s hranom određene Analysis and Critical Control Points, zahtjeve.

Analiza opasnosti i kritične Službene kontrole obuhvaćaju: kontrolne točke) predstavlja stru• Reviziju dobre higijenske prakse čan, racionalan i sustavan pristup za (kontrola podataka o lancu analizu i upravljanje biološkim,

Mljekarski list 05/2009.

KVALITETA kemijskim i fizičkim opasnostima u cijelom prehrambenom lancu - od polja i farme do stola.

• Podupiruće usluge, uključujući odlaganje otpada.

• Tehnologija čišćenja i održavanje opreme (planovi čišćenja, eviden: ' ' Svrha uvođenja HACCP cije o provođenju čišćenja, sred: sustava je učiniti prostva za čišćenje, edukacija). : izvod sigurnim i biti u mogućnosti • DDD mjere (planovi i programi za · to dokazati. provođenje dezinfekcije, dezinPreduvjeti za uspostavu sustava sekcije i deratizacije, označena temeljenog na HACCP načelima su mjesta postavljanja meka, zaštitprovođenje: ne mrežice na prozorima).

• DHP- dobre higijenske prakse, • Osobna higijena zaposlenika • DPP - dobre proizvođačke (planovi nošenja zaštitne odjeće i prakse, obuće i definiranje nedopuštenih • SOP - standardnih operativnih predmeta u proizvodnji, pranje postupaka, ruku ... ).

• SSOP - standardnih sanitacijskih Uvođenjem sustava. osioperativnih postupaka. guravamo preventivan Sedam je načela HACCPsustava: pristup i koristimo prednosti 1. Provesti analizu opasnosti. dobre higijene, a to su: otkrivanje 2. Odrediti kritične kontrolne 'grešaka ' u samoj proizvodnji, dulji točke.

3. Utvrditi kritične granice za svaku rok trajanja proizvoda, zadovoKKT(kontrolnu kritičnu točku). ljan kupac dovodi nove, bolji 4. Uspostaviti sustav i procedure radni uvjeti, povećani moral zaponadzora u svim KKT. slenika, povećana dobit, usklađe­ 5. Uspostaviti popravne radnje koje nost sa zakonskom regulativom. se poduzimaju kad nadzor Dakle, iz navedenog je očito da pokazuje da pojedina KKT nije su koristi višestruke a istovremeno pod kontrolom. postoji i zakonska obveza.

6. Uspostaviti procedure za Samo uvođenje HACCPsustava verifikaciju kako bi se potvrdila nije besplatno, a onaj tko ga koristi učinkovitost HACCPsustava. mora biti i educiran. Naša obiteljska 7. Utvrditi dokumente i evidencije poljoprivredna gospodarstva koja primjerene prirodi i opsegu posla se bave preradom vlastite sirovine koji će pokazivati učinkovitu (mlijeka, mesa, voća, povrća) nisu primjenu mjera navedenih u dovoljno pripremljena za ovaj način točkama od 1 do 6. samokontrole, a i nije prihvatljivo za Što se provjerava i na što treba njihova skromna i mala gospodarJbratiti pažnju? stva primjenjivati ove sustave koji su • Konstrukcija objekta, lokacija prije svega primjenjivi u velikim objekta i vezanih prostorija (puto- proizvodnim procesima u kojima vi kretanja osoblja, sirovine, polu- rade stručnjaci te čija je zarada proizvoda, gotovog proizvoda). dovoljna da pokrije i troškove • Postoji li križanje putova? Tlocrt uvođenja i provođenja HACCP objekta - ucrtana kretanja - sustava. radnika, sirovina, poluproizvoda i Daleko od toga da na našim gotovog proizvoda.

OPG-ima nije potrebna kontrola, ali • Položaj proizvodnih linija, uklju- se to može jednostavnije i čujući radne prostorije i prostopraktičnije rješavati putem Vodiča rije za zaposlenike (sanitarni dobre higijenske prakse za različite prostori, garderobni ormarići). vrste proizvodnje.

11.fekarskili,st 05/2009.

HRANE

Primjer uspješnog rješavanja ovog problema je korištenje Vodiča dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu, kojega je za potrebe svojih članova izradilo Združenje malih sirarjev Slovenije, a odobren je od nadležnih tijela i institucija.

Na svakom gospodarstvu koje prerađuje mlijeko u sir i druge mliječne proizvode postoji napravljen Vodič za to gospodarstvo, a koje opet prema naputku iz Vodiča vodi Dnevnik rada u kojem su vidljivi svi postupci rada te je moguće pratiti sljedivost proizvoda. Istovremeno, intenzivno se radilo na edukaciji proizvođača, od polaganja higijenskog minimuma (Združenje) pa do certificiranih tečajeva za sirare koje provodi slovenska savjetodavna služba.

Očito, pred našim proizvođačima ali i nama savjetodavcima stoje veliki izazovi!! Što se tiče edukacije, nju smo za naše OPG-ove organizirano počeli provoditi putem udruga malih sirara te je i sada u tijeku edukacija za odrasle sa stjecanjem zanimanja "mljekar-sirar" s upisom u radnu knjižicu na području pet (5) županija, u koju su uključeni i savjetodavci specijalisti za sirarstvo.

Do sada je diplomu steklo stotinjak naših OPG-ova.

Zadnjih pola godine, putem Saveza udruga malih sirara RH "SirCro" pripremamo se za izradu Vodiča dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na OPG-u, ali pred nama je premalo vremena a puno posla. Dok je našim slovenskim kolegama za njegovu izradu trebalo više od četiri godine, mi ga moramo napraviti u što kraćem roku kako bismo spriječili velike troškove našim OPG-ima koji bi nastali uvođenjem HACCP sustava, jer za sada alternativu -nemaju. ■

57

I

..br!? · Poijoprivredni ?11rU_nr(.!::: Piše: Mario Mladić Stoga sam s mnogo volje, truda i istraživanja uspio pokrenuti prvi Hrvatski poljoprivredni forum na koji se svakog dana registrira sve više poljoprivrednika koji sudjeluju u raspravama, dijele svoja iskustva, pomažu jedni drugima savjetima, uče jedni od drugih te si na mnogo načina mogu pomoći oko različitih problema vezanih uz poljoprivredu.

Forum je dosad skupio više od 80.000 komentara (postova) i ima više od 2400 članova, kojih je svakim danom sve više.

Na forumu ima mnogo članova poljoprivredne struke, što onih sa završenom poljoprivrednom školom, do članova sa završenim poljoprivrednim fakultetima, hobi poljoprivrednika, pa do članova koji se bave poljoprivredom za vlastite potrebe.

U većini slučajeva svi koji nisu nešto znali riješiti ili su zapeli u nekom problemu, a došli su na forum i izložili svoj problem, dobili su

Kako u današnjevrijemeništane može proći bez internetai sveprisutneinformatizacije, tako sam surfajućP internetomuvidiokako u svijetu postojespecijaliziraniforumikojise bave isključivo poljoprivredom 11

1

pomoć od drugih članova koji sudjeluju u raspravama te tako još jednom dokazali da Forum ima"snagu" pomoći i spojiti ljude u jednu veliku zajednicu te da na jednom mjestu mogu pronaći savjete vezane uz sve grane poljoprivrede. S pravom bi se moglo reći da se na forumu može mnogo naučiti iz iskustva drugih

Hranidba stoke, staje za krave, siliranje kukuruza, krmna bilje i travnjaštvo, teljenje krava samo su neke od aktualnih tema vezanih za stočarstvo i proizvodnju mlijeka.

Najaktivnije se diskutira o temama vezanim za mehanizaciju, stočarst­ vo, ratarstvo, ali niti ostale teme ne zaostaju mnogo. Hvale vrijedna tema na Forumu odnosi se na kapitalna ulaganja, državne poticaje, kredite, cijene u stočarstvu, ratarstvu i ostalim granama poljoprivrede.

Poštovani čitatelji, kako biste aktivno sudjelovali u radu Foruma, registrirajte se na www.poljopri-

članova.

Na forumu se obrađuju teme vezane uz sve grane poljoprivrede ratarstvo, stočarstvo, povrćarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, šumarstvo, mehanizaciju, popravke strojeva, savjeti oko kupnje, poljoprivrednim sajmovima i slično ...

reiaMETAl FACH Z-562

c'fORNADO)

vredni-forum.com. ■

!Onlolal METAl FACI! Z-1371

r""'-M

d.o.o.

I. Mažuranića 3 43000 Bielovar 043/226 027

www.tornado-touch.com traktori@tornado-touch.com

Trulimopredstavnike na podruljuHrvatskeHI

58

JINMAJM-254,25154WD 60.102kn JINMAJM-454,45154WD 87.000kn JINMAJM-554,SSKS 4WD 100.822kn JINMAJM-654,65KS4WD104.181kn JINMAJM-804,80154WD 129.840kn

Cijenesv sa PDV-om.

Servisi dijeloviosigurani.

Mljekarski list 05/2009

ETERINA , ,

V\,Ut YL,C,L,USd.o.o.

u suradnji s

Visokovrijedanvit

... za dobru mlij ... za dobar rast Proizvodi; VETE-RtNA nutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d .. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

LJEKOVITO

BILJE

CVIJET

BAZGE

tijekomsvibnjaširi

- za pohanje,

čaj

se intenzivanmiris

-

Marija KranjčeviĆ; dipl. ing.

i sirup

Svake godine

oko rascvjetanih

Obična bazga, prava bazga ili vode, poklopiti i procijediti nakon S crna bazga (Sambucusnigra)najčešće - 10 minuta. Piju se 2 - 3 šalice čaja raste kao grm ili drvo do 8 m visine. tijekom dana, kod prehlade i kašlja podsjeća Unatoč velikoj ljekovitosti, kod nas zaslađene medom. se još uvijek koristi u malim Svježi cvatovi bazge mogu se količinama pa se bere iz prirode. iskoristiti pohani kao predjelo, Važno je napomenuti da bazga mora prilog jelu ili desert. Operu se u vodi biti iz ekološki čistih područja, dalje i dobro osuše na upijajućem papiru od prometnica, tvornica ili onečišće­ te umoče u tijesto slično onom za nja zbog tretiranja poljoprivrednih palačinke i prže u ne prevrućem ulju. površina. Danas se u svijetu uzgajaju Za 12 cvatova bazge potrebno je 200 različite sorte bazge koje se koriste g oštrog brašna, 2 jaja, 2 vanilin evo jednoga: Pripremite 10 cvatova u prehrambenoj i farmaceutskoj šećera, 1 dL mlijeka, 1,2 dL bijelog bazge, 1 L vode, 3 limuna, 2 dL industriji ili kao ukrasne sorte. jabučnog octa, 1 kg šećera. Prokuvina (ili piva), malo naribane Grane bazge ispunjene su limunove korice i prstohvat soli. hajte vodu i u ohlađenu dodajte bijelom srčikom, a listovi su Bjelanjke je dobro posebno istući i šećer,jabučni ocat, limune narezane neparno perasti s pet do sedam dodati smjesi. Ukoliko pohanu na ploške i cvjetove bazge. Ostavite ovalnih, ušiljenih, plitko nazubljenih bazgu služimo kao desert posipamo smjesu 2 dana uz povremeno liski. Cvjetovi se pojavljuju nakon ju šećerom u prahu. miješanje, a nakon toga procijedite listanja. Bijele su ili blijedožute boje, kroz cjedilo i gazu. Dobivenu Kod nas se tradicionalno skupljeni u paštitaste cvatove, priprema i sirup od bazge. Ukoliko tekućinu prokuhajte i ohlađenu takozvane tanjure, koji u promjeru nemate neki svoj omiljeni recept, ulijte u čiste boce. ■ mogu biti i veći od od 20 cm. Beru se za sunčanog vremena, oko podneva, jer tada sadržavaju najmanje vlage.

Suše se na sjenovitom i zračnom mjestu, npr. na čistom tavanu. Suhi cvjetići odvajaju se od peteljki ručno ili ako se radi o većoj količini rešetanjem tj. trljanjem cvjetova preko odgovarajuće žičane podloge. Čuvaju se u staklenim posudama ili u troslojnim papirnatim vrećama. Čaj od cvjetova bazge potiče znojenje, izlučivanje prekomjerne sluzi iz dišnih organa i izlučivanje mokraće. Pogodan je za pijenje kod prehlade, gripe, kašlja, bronhitisa, reumatskih bolesti i tegoba s izbacivanjem vode iz organizma. Kod pripreme čaja potrebno je 2 male, čajne žlice cvjetova preliti sa 2,5 dL kipuće

grmovabazge koji

nas da ne zaboravimoiskoristit svu ljekovitostove poznate biljke

60

Mljekarski lifit 05/2009

VAŠ LIJEČNIK

SPAVATE LI DOVOLJNO?

Mojoj se supruzi, dok navečer leži na kauču i gleda Caki osamsatimožebitinedovoljno film na televiziji, često dogodi da Dr. Ivo Belan -----------------zaspe oko Međutim, na svakodnevnoj koji su izvještavali da noću spavaju razini, pospani ljudi mogu činiti manje od sedam sati, vjerojatnost da polovicefilma matematičke pogreške, razbijati će umrijeti unutar šest godina bila stvari, stvoriti poremećene odnose s znatno veća nego u onih koji su noću i probudise kada obitelji, prijateljima i kolegama na spavali prosječno sedam sati. Nakon poslu. Rjeđe mogu napraviti godina daljnjih istraživanja, prvoje već davno pogrešku s tragičnim posljedicama bitni nalazi još uvijek su na snazi. gotov.To su (zaspati za upravljačem automo- Premda potrebe za snom variraju, bila). To su već ozbiljne stvari. vjerojatnost da će živjeti dulje veća bezazleni Laboratorijski pokusi pokazali je u osoba koje u prosjeku spavaju su da se čovjeku koji je prethodne sedam sati. Istraživanja su potvrdila slučajevi. .. noći vrlo malo spavao (tri do četiri da se zbog nedovoljnog spavanja V

sata) može dogoditi da sljedećeg dana, kod otvorenih očiju zaspe na dvije sekunde. Ako se za to vrijeme nalazi za upravljačem automobila, to bi moglo značiti tragediju.

Različiti pritisci društvenih obaveza (posao, obitelj, sportske aktivnosti, hobiji) učinili su da nam je ostalo vrlo malo vremena za odmor i spavanje.

Općenito, odrasla osoba treba spavati jedan sat za svaka dva sata u budnom stanju, što znači da većina ljudi treba oko osam sati spavanja r1oću. Naravno, neki ljudi trebaju i ,iše a neki manje sna. Djeca i :inejdžeri trebaju oko deset sati. l\ko ste prošle noći spavali jedan sat nanje nego obično, taj "dug" nosite J sljedeći dan. Zbog toga vaša ,klonost da ćete tijekom dana rnspati ili biti pospani postaje ačom. Očito, i taj se dug kao i svaki :lrugi mora vratiti.

Opsežno ispitivanje na više od nilijun osoba tijekom čak šest ~odina praćenja pokazalo je kako je 1edovoljno sna u snažnoj vezi sa ;mrtnošću. Pokazalo se da je u ljudi 'vfljekarski list 05/2009.

oštećuje kognitivne vještine i fizičko

obavljanje poslova, ali još više raspoloženje. Takve su osobe manje sretne, pod većim su stresom, fizički su slabije, a kao rezultat mentalno i fizički su iscrpljene. Smanjujući "dug spavanja" možemo učiniti da se osjećamo bolje, sretnije, snažnije i vitalnije.

Ne možete "vratiti", "odraditi" veliki "dug spavanja" samo jednim dobrim noćnim snom. Morat ćete "skupiti" spavanja što je moguće više i, razumljivo, izbjegavati nagomilavanje s JOS nekim sljedećim "dugom spavanja".

vo je u to vrijeme. Takvi ljudi rješavaju svoju potrebu za dodatnim snom ranijim odlaskom u krevet.

Međutim, "sova", noćna osoba, možda neće moći zaspati ako ode u krevet rano i učinit će bolje u rješavanju "duga spavanja" ako ustaje što je moguće kasnije.

Konačno, ako čovjek smatra da pati od ozbiljnog poremećaja spavanja, razumljivo, ne bi trebao oklijevati zatražiti profesionalnu

pomoć. ■

Međutim,

valja uzeti u obzir i biološki sat pojedinog čovjeka. Ako ste, na primjer, "ševa", jutarnja osoba, vaše najjače stanje budnosti, koncentracije i svježine upra-

61

agrometeorologija

Mr. se. Dražen

''Globalno zatopljenje'' Svjetskazdravstvena organizacijapotvrdilaje da svake godine zbog onečišćenja zraka u svijetuumire oko dva milijunaljudi. Posebno su ugroženioni u velikimgradovima.

Nažalost,to se odnosi i na Zagreb Višegodišnjim mjerenjem temperature zraka utvrđeno je da je Zagreb znatno topliji od svoje oko-

lice. Naš je glavni grad postao tzv.

toplinskiotok, a to znači da i on, kao i

Kaučić, agrometeorolog Ovog se mjeseca ipak veselimo naglom rastu svega posijanog i posađenog. No, pojava mraza vrlo brzo može promijeniti naše dobro raspoloženje. Da je tome tako govore i sveci Servacije i Pankracije.

Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako od 12. do 14. svibnja nije rijetko jako zahladnjenje.

Spomenute svece zovemo "ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. stoljeću, kad je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci" bili su učestaliji. ■

ostali gradovi, utječe na globalno zatopljenje.

Posljedice globalnog zatopljenja posebno pogađaju poljodjelce, jer će nevremena i jakih vjetrova ubuduće biti sve češće. No, kako će kiše biti manje, pojava suše u našim će krajevima biti sve češća.

Prisjetimo se, prošle je godine IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA već potkraj svibnja 20.

10.

31. 05. bilo iznimno vruće.

U Zagrebu je izmjeOSIJEK 5,18 20,04 5,07 20,15 4,57 20,27 reno 29 °C a u Osijeku i Gradištu ZAGREB 5,28 20,16 5,16 20,28 5,07 20,39 32°C.

os.

os.

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

.&CHFIUER

FORTIJNAAGRO d.o.o.

Novor Novo! Novo!

VRBOVEC, Konak 2Ja

~

ArmaTrac

tel Of/2791"892 agro@lottuna-lfTIJovec.hr '

Ugrađuje:

Perkins - ZF - Carraro

.I )..· Polunošcni stražnji utova Vučeni bočni utovar

- -- • • · -

F balirke - komora s valjcima

NAJMANJA 604

POTROŠNJA GORIVA

704

DeutzFahrlicenca

804

Sadilicei ogrinjači krumpira

~lektrično upravljanje

iz kabine Pilotbox ,ezanje mrežom / špagom Twin-Fix rntomatsko podmazivanje zbacivač bala 1oževi >tokose ~utz-Fahr licenca

skasti kultivator /krat ultiviranje

·

tmišta ranja

UNIA...

ce trostrani kiper sl bo an• Ili poclnčana

ljem

~al Rasipaći

'

Pneum.slJaćlce umj. gnojiva •

r

f

I

•

;

•.t~•

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

Utvrđivanje

AGENCIJE

Tablica1: Parametriuključeni u izračun osnovnecijenemlt/ekaza travanj2009. godine

otkupne cijene mlijeka za travanJ• 2009. godine

2

1

5 (3x 4 I 100)

4

3

Prosječna cijena mlijeka EU-25nabazi4,2%m.m.

Godina Mjesec i 3,4%bje!. (eurocenti/kg)

Prosječna cijena

Mjesečni prosječni

srednji tečaj HNB-a (kn/€)

mlijeka EU-25na bazi4,2%m.m.i 3,4%bjel. (kn/kg)

2008

12

31,96

7,196956

2,300147

2009

1

29,62

7,362986

2,180916

2009

2

28,52

7,431246

2,119391

Ukupna prosječna cijena mlijeka zatravanj 2009.

2,200151

Tablica2: Izračun vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Na temelju izračunatih vrijednosti otkupne cijene mlijeka izračunava se vrijednost masne jedinice ijedinice bjelančevina.

Izračunati parametar osnovne cijenemlijeka

Postupakizračuna

vrijednost(kn)

vrijednostmasnejedinice

vMj

UPCM-0,45 4,2

0,236kn

vrijednostjedinicebjelančevina

vBj=

UPCM-0,55 3,4

0,356kn

UPCM = Ukupnaprosječna ctfenamlijekana bazi 41 2% mliječne masti i 3A% bjelančevina vMj = vrijednostmasnejedinice(45%udjelau UPCM) vBj = vri/ednostjedinicebjelančevina (55%udjelau UPCM)

Tablica3. Vri/ednostiotkupnect/enemlijekaza travanj2009.godine bjelančevine

%

t;

3,00

3,10

3,20

3,30

3,40

Vrijednostmliječne masti(kn)

3,60

1,9176

1,9532

1,9888

2,0244

2,0600

0,8496

3,70

1,9412

1,9768

2,0124

2,0480

2,0836

0,8732

11)

E

3,80

1,9648

2,0004

2,0360

2,0716

2,1072

0,8968

C ,u

3,90

1,9884

2,0240

2,0596

2,0952

2,1308

0,9204

E

4,00

2,0120

2,0476

2,0832

2,1188

2,1544

0,9440

11)

QJ !:'

4,10

2,0356

2,0712

2,1068

2,1424

2,1780

0,9676

4,20

2,0592

2,0948

2,1304

2,1660

2,2016

0,9912

4,30

2,0828

2,1184

2,1540

2,1896

2,2252

1,0148

Vrijednostbjelančevina (kn)

1,0680

1,1036

1,1392

1,1748

1,2104

Ravnatelj, mr. se. Zdravko Barać, dipl. ing. agr.

64

Ml_jekarskilt~·t 05/2009.

.. ..

•

..

--

.

..

oslastica. Ne sadrže

.••, BIOdar Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka!

NOVO NA TRžlŠTU!

U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA. Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindijad.d. koja si razvojem govedarske i mljekarske prerađivačke proizvodnje bavi od 1959. godine. Naš je zajednički< dobre genetičke predispozicije visokomliječnih grla pretočiti u kvalitetno mlijeko.

B1Ovit6000

Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka mliječnih krava.

Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.

Odnos Ca i P = 3 : 1.

Primjena: 80 - 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

BIOvitS

Dodatak za krave u suhostaju.

Omogućuje pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u

pripremi za slijedeću laktaciju.

Odnos Ca i P = 1,1s : 1.

Preporučena doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.

BOVldar

Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu.

Obogaćen aromom za bolju ješnost.

Primjena: So/ou izradi smjese za junad RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!

Specijalan pripravak za sprečavanje acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim učinkom.

• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj celulitičke mikroflore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• Sprečava uobičajene pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbo! nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan učinak u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.

BIOdar vitaminsko mineralni dodaci izvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokojproizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost,stabilnost proizvodnje,zdravosti dugovječnost životinja.

Za napredniju proizvodnju i veći profit!

BIOdar

-

~j

Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta.

Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.

Brigazahranidbu životinja brigaje zazdravlje ljudi