Mljekarski list 2-2009

~lIDRD:IKB <00]~~

( HMU

ISSN

0351-9104

• GODINA

45 • VELJAČA 2009.

tirvotska Yi'..:.k,w,kaUd,.JQ<l

SADRŽAJ RATARSKE I KRMNE KULTURE Rana prihrana ozimih žitarica Proizvodnja jarog stočnoga graška za zrno___ _ ________ Jare smjese mahunarki i žitarica ____

Naslovnica: Od ideje do otvorenja nove farme za manje od godinu dana 2 12 13

AGROTEHNIKA Održavanje plodnosti tla ANALIZA KRME Uzorkovanje voluminozne krme ______

7

HIGIJENA MUŽNJE Nekoliko uputa o higijeni mužnje krava

15

NOVOSTI Samo veliki idu naprijed EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Kako promjena troškova stočne hrane djeluje na prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka ___________ _

18

20

GOSPODARSTVO Svjetska globalna gospodarska kriza Razina proizvodnje i cijene mlijeka

26

EDUKACIJA Prvo regionalno savjetovanje proizvođača mlijeka_ _ ___

28

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Bikovi smeđe pasmine u Hrvatskoj_~

29

REPORTAŽA Devet mjeseci od odluke do nove farme __

30

23

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Povećanje kvalitete svježega sirovog mlijeka 33 GOVEDARSTVO Mehanički čimbenici probave u preživača __ 36 HRANIDBA Jetra su najznačajniji organ za iskorištavanje hrane u proizvodnji mlijeka _ 40 VETERINARSTVO _ 43 Parainfluenca teladi __ _ ČITATELJI PITAJU - UREDNIŠTVO ODGOVARA_ RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Osnovni postulati razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj Koje kulture možemo koristiti tijekom cijele godine?

IZ UDRUGA Klub mladih uzgajivača goveda Vrbovec i formalno utemeljen CRTICE IZ POVIJESTI Govedarstvo istočne Slavonije u 18. i 19. stoljeću_ _ _______ ZANIMLJIV OSTI Evolucija ljudi - gen za probavu mlijeka __ Znamo li dovoljno o mlijeku?

OBITELJ I DOM _________

46

47 50

52

54 58 60

56, 62-64

Poštovani čitatelji ___________

_

Hrvatski zavod Zčl poljoprivrc_;clnusavjc_;toclavnuslužbu - Odjel za stočarstvo, Hrvatska mljekarska udruga i Udruga z,1 travnjaštvo, krmno bilje_;i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice 24. veljače organiziraju Prvo regionalno savjetovanje proizvoclača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske, Varaždinske. Međimurske, KoprivniC:·ko-kriz<:vaC:·kl·.

Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije kao podršku uspj<:šnoj provedbi Opl'rativnog programa razvoj,1govedarstva RH.

... opsirnijenastr.28

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Rana prihrana ozimih v•

•

zitarica

.

Rana prihrana dušikom uoči početka proljetne vegetacije važna je agrotehnička mjera u suvremenoj tehnologiji proizvodnje ozimih žitarica Piše: Doc. dr. se. Zlatko Svečnjak

je pokretan u tlu, pa zbog značajnih ozime žitarice, ali je osobito značaj­ količina jesenska-zimskih i rano- na za ječam. Našim proizvođačima ormalno razvijeni usjevi proljetnih oborina može biti u je dobro poznato da ozimi ječam ozimih žitarica na izlazu velikoj mjeri ispran u dublje slojeve ima vrlo kratko razdoblje proljetnog iz zime nalaze se u tla (na dubinu veću od 30 cm). Time busanja i da u fenofazu vlatanja fenofazi busanja s ne- je taj dušik postao privremeno prelazi ranije od pšenice. Stoga će koliko izboja u busu. Tijekom nedostupan korijenovu sustavu zakašnjela prihrana dušikom na jesenskoga i zimskog razdoblja uzgajanog usjeva, koji u fenofazi početku proljetne vegetacije izazvausjevi imaju razmjerno male busanja još uvijek nije potpuno ti vrlo negativan učinak na potenpotrebe na biljnim hranjivima jer im razvijen. Nadalje, taj nitratni dušik u cijalan broj klasova u žetvi, a time i je ukupna biomasa također mala, i pojedinim slučajevima može biti i na prinos zrna. Te štete osobito su to svega nekoliko stotina kilograma iznesen s parcele otopljen u vidljive kod usjeva ječma koji nije suhe tvari na hektar. Posljedična su i drenažnim ili podzemnim vodama i posijan unutar optimalnih rokova pa potrebe usjeva za glavnim hranji- time nepovratna izgubljen za uzga- nije stigao dovoljno izbusati niti u vom dušikom u tom razdoblju janu kulturu. jesenskom razdoblju. vegetacije bile razmjerno male i Važnost rane iznosile su 20 - 30 kg čistog dušika prihrane dušikom na hektar. Te potrebe u pravilu se Prvom (ranom) primogu zadovoljiti prirodnom mine- hranom dušičnim gnojiralizacijom organske tvari (humusa) vima na početku protla, odnosno i uz minimalnu ljetne vegetacije omogugnojidbu mineralnim ili organskih ćavamo normalan nastagnojivima ujesen. vak rasta i razvoja usjeva, Stanje usjeva nakon i to prvenstveno primarzimskog razdoblja nag i sekundarnih izboja Nakon zimskog razdoblja u busu. Upravo ti izboji započinje sve intenzivniji rast i osnova su budućih vlati razvoj ozimih žitarica jer su koje nose klas u žetvi. U temperature zraka sve češće više od slučaju da ta prva (rana) 5 °c, što predstavlja temperaturni prihrana dušikom nije prag potreban da bi usjev mogao pravodobno obavljena ili rasti i razvijati se. Istovremeno, tlo nisu dodane dovoljne još uvijek nije dovoljno zagrijana da količine dušika, uzgajana bi omogućilo mineralizaciju organ- kultura imat će značajno skog dušika u cilju zadovoljavanja smanjeni potencijal prinovonastalih potreba u usjevu. nosa zrna, zbog slabije Doduše, u tlu je tada nešto nitratnog ostvarene gustoće sklopa oblika dušika koji potječe od (broja klasova) u žetvi. osnovne gnojidbe i jesenske mine- Rana prihrana dovoljnim ralizacije · organske tvari tla. Me- količinama dušičnih Ozime žitariceu fenofazi busanja đutim, nitratni oblik dušika veoma gnojiva važna je za sve

N

2

Mije/carskiHst 02/2009.

RATARSKE I KRMNE KULTURE je posljedično i mikrobiološka aktivnost tla neznatna. Tek kada se tlo zagrije na oko 1O započinje njegova značajna mikrobiološka aktivnost, a time i mineralizacija organske tvari i transformacija amidnog oblika dušika koji nalazimo u ureji. Za razliku od ureje, kod gnojiva KAN-a polovicu ukupnog dušika nalazimo u nitratnom obliku dostupnom biljci već nekoliko sati nakon njegove primjene ako je tlo bilo dovoljno vlažno.

0

(

Prihranjen (lijevo) i neprihranjen (desno)ječam Primjena dušičnih gnojiva Optimalno vrijeme primjene rane prihrane dušikom ne može se preporučiti unaprijed jer ovisi o vremenskim prilikama, odnosno završetku zimskog razdoblja koje karakteriziraju niske temperature. U slučaju ranijeg završetka zime tu prvu proljetnu prihranu dušikom moći ćemo obaviti vremenski ranije nego u godinama kada zimsko razdoblje potraje tijekom cijele veljače pa i dulje. Međutim, u većini vegetacijskih sezona ranu prihranu dušikom uobičajeno obavljamo od sredine veljače pa do početka ožujka. U usjevu gdje nema trajnih prohoda za prolaz mehanizacije prvu proljetnu prihranu dušikom poželjno je obaviti dok je površinski sloj tla još uvijek zamrznut zbog jakog mraza, kako bi mehanička oštećenja biljaka od gaženja bila što manja.

Prvu proljetnu prihranu u pravilu obavljamo amonijnitratnim oblikom dušika, koji nalazimo u mineralnom gnojivu KAN-u jer su dosadašnja istraživanja pokazala da je prihrana ozimih žitarica na bazi

Ml/ekarski list 02/2009.

ureje manje učinkovita. Prihrana urejom nije za preporuku jer se dušik u tom gnojivu nalazi u amidnom obliku, koji se mora transformirati prije nego što ga biljka može usvojiti iz tla. Ta transformacijajevrlo spora u ranom proljetnom razdoblju, budući da su temperature tla razmjerno niske pa

: ' ' Količine dušika koje se : dodaju u ranoj proljet: noj prihrani kreću se u prosjeku : od 40 do 60 kg na hektar, odnosno : od 140 do 220 kg KAN-ana hektar. : Ta doza prvenstveno ovisi o · uzgajanoj kulturi (veća doza kod : pšenice u usporedbi s ječmom koji je slabije otporan na polijeganje), količini oborina od sjetve do te prve prihrane (veća doza što je bilo više oborina), sorti (veće količine kod sorti otpornijih na polijeganje) i razvijenosti usjeva (veće količine u slučaju slabije razvijenog usjeva).

Rana prihrana ozimih žitarica u usjevu s trajnimprohodima 3

RATARSKE I KRMNE KULTURE Stoga se za pšenicu i ječam, dvije naše najvažnije ozime žitarice, mogu preporučiti sljedeće količine dušičnih gnojiva u prvoj (ranoj) prihrani uoči početka proljetne vegetacije: • slabo razvijen usjev ječma 40 - 60 kg N/ha, odnosno 140 - 220 kg KAN-a/ha • slabo razvijen usjev pšenice 50 - 70 kg N/ha, odnosno 180 - 260 kg KAN-a/ha • dobro razvijen usjev ječma 30 - 40 kg N/ha, odnosno 110 - 140 kg KAN-a/ha • dobro razvijen usjev pšenice 4050 kg N/ha, odnosno 140 - 180 kg KAN-a/ha ■

Sortnerazlike u razvijenostiusjevanakonzimskog razdoblja

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

SCHFIUE~

4

Mljekarski list 02/2009.

Održavanje plodnosti tla Nakon melioracijskih zahvata, ponajprije dubokog oranja, rigolanja ili okomitoga dubinskog rahljenja moguća su antropogena zbijanja tla, tj. takva zbijanja koja je prouzročio sam čovjek Piše: Dr. se. Darko Uher

Nakon melioracijskih zahvata, remdaje osnovna namjeponajprije dubokog oranja, rigona pojedinih agromelilanja ili okomitoga dubinskog oracijskih zahvata da se rahljenja moguća su antropogena otklone neka nepovoljna zbijanja tla, tj. takva zbijanja koja je svojstva tla koja ograničavaju njeprouzročio sam čovjek. Najčešće se govu plodnost, u tlu i nakon ovih javljaju kao posljedica primjene zahvata mogu nastati štetni, kompleksne mehanizacije. Od anodnosno nepovoljni procesi. Na tropogenih zbijanja treba razlikoneke od njih želimo upozoriti. vati spontana zbijanja tla, koja Štetne promjene u tlu mahom teku sporije od antropogeŠtetne su imisijske tvari koje se nih. Ova posljednja odvijaju se brzo, mogu pojaviti u poljoprivrednom pogotovo ako se mokro tlo izvrgava proizvodnom prostoru gnojiva velikom tlačenju teških strojeva i (mineralna i organska), sredstva za prometala. Sva tla nisu jednako zaštitu bilja (pesticidi), otpadne osjetljiva na zbijanje. Posljedice vode iz poljoprivrednih pogona i zbijanja su višestruke. U osnovi se radionica, regulatori biljnog rasta i mogu svesti na smanjenje životnog fosilna goriva (dizelska ulja, benzin i prostora za razvoj korijenja. mješavine).

P

M/je!au-skilist 02/2009.

Najučinkovitiji način sprJecavanja antropogenih zbijanja je izbjegavanje gaženja mokrih i ljepljivih tala.

Postoje, dakako, i brojni drugi negativni učinci zbijanja tla, kao i putovi i metode njihova uklanjanja.

Gubitak aktivnog kalcija Kalcij se iz tla gubi iznošenjem poljoprivrednim kulturama, a i ispiranjem u dublje slojeve tla odakle ga korijenje ne može koristiti. Na intenzitet ispiranja djeluje više čimbenika, među njima osobito oborine. I duboki zahvati obrade tla, osobito okomito dubinsko rahljenje i krtična drenaža, djeluju na povećani gubitak kalcija iz tla. U tom smjeru djeluju i neki

AGROTEHNIKA~======== drugi zahvati pri uređenju poljoprivrednih površina (hidromelioracije, pr.). Stoga briga korisnika poljoprivrednih tala i nakon kalcifikacije mora biti usredotočena na održavanje povoljne količine kalcija u tlu, odnosno povoljne reakcije tla.

Gubitak organske tvari tla Intenzivan način korištenja poljoprivrednih površina djeluje na intenzivnu razgradnju (mineralizaciju) organske tvari u tlu. Stoga naša pozornost mora biti usmjerena na pojačani "promet" organske tvari. Konačni nam je cilj postići optimalnu razinu humusa za neko tlo i njegovo održavanje na postignutoj razini. To je vrlo težak i dugotrajan put, kojega do maksimuma treba uskladiti s potrebama prakticiranih sustava biljne proizvodnje. Pritom treba uvažiti osnovnu činjenicu da pojačano obogaćivanje organskom tvari istodobno znači i njezinu pojačanu razgradnju.

Onečišćenje tla i voda Pri suvremenom korištenju tla nastaje i proces kontaminacije (onečišćenja) tla i voda, i to u prvom redu od inhibitornog i toksičnog djelovanja korištenih agrokemikalija, praktički od pesticida i nitrata (u slučaju nitrata kao posljedica prekomjerne primjene dušičnih gnojiva).

Problem mogu biti i teški metali kojih je uvijek bilo u tlu i biljkama, ali u zanemarivim količinama.

Danas je njihova količina veća, osobito u blizini njihovih izvorišta (tj. arsena, olova, bakra, cinka, kadmija i žive). Primjena organskih gnojiva djeluje izrazito antitoksično u odnosu na teške metale.

Drugim riječima, to znači da se pri uporabi organskih gnojiva smanjuje nepovoljan učinak teških metala.

Kvarenje reljefa i rehidrogenizacija Postoje još i neki drugi negativni procesi koji mogu nastati na poljoprivrednim tlima, a vezani su za melioracijske zahvate u tlo. U prvom redu to se odnosi na kvarenje reljefa proizvodne površine i na tzv. rehidrogenizaciju.

Zadaća je održavanja povoljnog mikroreljefa isključiti utjecaj štetnih voda na površini tla, stvoriti optimalni vegetacijski prostor za svaku biljku i omogućiti nesmetana obavljanje svih agrotehničkih zahvata.

Rehidrogenizacija se može pojaviti ako hidrotehnički zahvati nisu korektno provedeni.

Pojava rehidrogenizacije može uzrokovati kvarenje mikroreljefa, a i antropogena zbijanja tla. Rehidrogenizacija je štetna, pogotovo ako je osim oborinskih voda uvjetuju i vode s okolnih terena. ■ 6

•

C:itracentar proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ⇒ odabir u zemlji porijekla ⇒ jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ⇒ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama ⇒ veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

VatroslavaJagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130 099 218 0914

----------

it1(jekarski list 02/2009.

ANALIZA KRME

Uzorkovanje voluminozne krme proteina odnosu

Piše: Dr. se. Krešlmir Bošnjak

P

roces procjene hranidbene vrijednosti krmiva može se podijeliti u dvije faze. Prva faza obuhvaća uzorkovanje i dostavu uzorka, dok druga faza predstavlja sam proces kemijske analize u laboratoriju.

Brojnim istraživanjima potvrđeno je da greške povezane s tehnikom uzorkovanja, kao i manipulacijom uzorkom do laboratorija gotovo uvijek nadmašuju one tijekom laboratorijske analize.

Promatramo li, dakle, analitiku iz tog aspekta, nekvalitetno uzorkovanje uz dobru kontrolu kakvoće u laboratoriju rezultira vrlo dobrom preciznošću rezultata koji nisu točni. Netočnost rezultata, u tom slučaju, proizlazi upravo iz postojanja sustavne pogreške učinjene tijekom uzorkovanja, pri čemu uzorak ne predstavlja cjelinu o kojoj želimo dobiti određenu informaciju.

Na takav način dobit ćemo netočne i nepouzdane informacije, što zaključke i odluke donesene na temelju takvih rezultata može dovesti u pitanje, a u konačnici dovodi do grešaka u hranidbi, pada proizvodnje i povećanja troškova.

Prema podacima iz SAD-a, nepotrebno povećanje od 1%sirovih proteina u obroku mliječnih krava, do kojega je došlo zbog podcijenjenog sadržaja sirovih

Ml/ekarski list 02/2009.

Cilj je dobiti što točnije informacije o krmivu koje ćemo koristiti u hranidbi

u voluminoznoj krmi u na stvarno stanje, proizvođače mlijeka košta 0,09 $ dnevno/kravi. Čini se zanemariva, no taj trošak za farmu od 50 krava iznosi 1638 $ godišnje (oko 10.000 kn).

U više navrata potvrđeno je pravilo da su rezultati analize upravo toliko dobri kao i uzorak iz kojeg su dobiveni. Upravo stoga, dobra tehnika uzorkovanja imat će puno veći utjecaj na smanjenje ukupne pogreške.

Varijabilnost voluminozne krme Cjelokupna aktivnost analize krmiva zasniva se na malom uzorku koji bi trebao predstavljati veću količinu krme. Ključ uspjeha leži u dobrom, odnosno reprezentativnom uzorku. Pravilno uzimanje uzorka prvi je korak u dobivanju točnih rezultata, odnosno pouzdanih i korisnih informacija o krmivu.

Reprezentativnost uzorka postiže se potpuno slučajnim uzimanjem dovoljnog broja poduzoraka na osnovi kojega će biti formiran uzorak voluminoznog materijala.

Treba imati u vidu da svega 300 do 500 g uzorka mora u potpunosti predstavljati veći broj bala travne silaže ili pak silosa kukuruzne silaže.

Dobar uzorak nećemo dobiti birajući što ćemo poslati u laboratorij.

Kemijski sastav voluminozne krme ovisi o tri skupine čimbenika i međudjelovanju unutar sustava biljka - stanište - menadžment.

Upravo čimbenici kao što su vrsta, kultivar, stadij rasta u trenutku korištenja, udio lista i stabljike, tlo,

oborine, mehanizacija itd., određuju koliko uzoraka treba poslati na analizu, ali i od koliko poduzoraka treba sastaviti glavni uzorak koji će biti poslan u laboratorij.

Reprezentativni uzorak za analizu potrebno je uzeti za svaku grupu voluminozne krme koja je slična po vrsti, kultivaru, iz istog je otkosa ili pak stadija razvoja, odnosno zrelosti tratine i spremljena je unutar 48 sati. Identifikaciju takvih grupacija krmiva sličnih karakteristika (lotova) potrebno je izvršiti još prilikom spremanja i skladištenja, gdje moraju biti grupirani, što pridonosi većoj učinkovitosti.

Nepobitno je da je reprezentativni uzorak lakše uzeti uzorkujemo Ii uniformni, odnosno manje različit materijal. Praktički, to znači da se bolja reprezentativnost postiže s relativno manjim brojem poduzoraka voluminozne krme porijeklom iz usjeva jedne vrste trava ili lepirnjača (čista kultura), u usporedbi s dvokomponentnom, ili višekomponentnom djetelinsko-travnom smjesom, ili pak krmom s prirodnog ili dugogodišnjeg travnjaka kod kojih je potrebno daleko veće umijeće i znanje kao bi se dobio dobar uzorak.

: ' ' Potreban je veći broj · poduzoraka za onu vrstu : krmiva koja ima veću varijabil: nost s obzirom na navedena : svojstva. Što je broj poduzoraka : veći, više se približavamo prosje: ku. nosti

Ignoriranje uzroka i kombiniranje

varijabilrazličitih

ANALIZA KRME uzoraka, odnosno uzoraka koji su samo na prvi pogled slični, u jedan jedinstveni uzorak koji će biti analiziran, samo se na prvi pogled čini pogodnim načinom uštede novca. Rezultati analize takvog uzorka neće biti korisni prilikom donošenja odluka vezanih uz hranidbu i sastavljanje obroka.

Sonde za uzorkovanje Bolja točnost kod uzorkovanja postiže s korištenjem sonde nego kada se uzorak uzima "rukom".

Dimenzija sonde trebala bi iznositi minimalno 01 O mm i dužine dijela za uzorkovanje minimalno 30 cm.

Sondu je moguće prilagoditi tako da odgovara kao nastavak na električnu bušilicu (slika 1), što unatoč investiciji u dodatnu opremu znatno olakšava i ubrzava uzorkovanje.

Uzorkovanje sijena iz četvrtastih bala Za sve bale sijena koje su slične prema navedenim svojstvima, potrebno je uzeti minimalno 20 poduzoraka, od kojih će se dobiti skupni uzorak koji se šalje na analizu. To praktički znači, ako imamo 500 bala sjena iste vrste, otkosa i stadija razvoja, potrebno je uzrokovati svaku 25. balu. Uzorakje najbolje uzeti uz pomoć sonde, vodoravno na kraju bale (slika 2).

Male četvrtaste bale nisu uniformne s obzirom na njihov sastav.

Prvenstveno se to odnosi na udio lista i stabljike unutar bale.

Nejednolikost bale posljedica je samog procesa baliranja koji obuhvaća pick up, prijenos sabijanje.

Uzorkovanje sjenaže iz okruglih bala Pouzdaniji rezultati postižu se ako se sav pokvareni sadržaj bale odstrani prije uzorkovanja, ili u slučaju da se uzorak uzima sondom kroz foliju (slika 3), prvih nekoliko centimetara mase odstrani iz sonde i ne uzme za formiranje glavnog

8

Slika 1: Sondeza uzorkovanjevoluminoznekrme

Slika 2: Uzorkovanjemalih četvrtastih bala

Slika 3: Uzorkovanjeiz okruglihbala M{jekarski li,t 02/2009.

ANALIZA uzorka. Uzorkovati je najbolje sondom, na zakrivljenoj strani bale, minimalno 30 - 35 cm duboko. Ako se istodobno uzorku je veći broj bala koje se ne planiraju spremiti u kraćem razdoblju, nastala oštećenja od sonde potrebno je zatvoriti kako bi se usporio proces kvarenja.

Uzorkovanje iz vodoravnih silosa Kod uzorkovanja vodoravnih silosa vrijedi pravilo da je uzorkovanje rukom s linije izuzimanja najčešći uzrok netočnosti. Znatno pouzdaniji rezultati postižu se uzorkovanjem sondom na dužini i dubini profila koja odgovara siliranoj masi istih karakteristika, kao što je spomenuto u dijelu o varijabilnosti krme. U svrhu što bolje točnosti potrebno je voditi podatke o punjenju silosa. Uzima se minimalno 20 poduzoraka, koje treba uprosječiti i kao jedinstveni uzorak poslati u laboratorij. Ako se biljna masa uzorkuje kod istovara prikolice u silos, treba paziti na raslojavanje materijala različite mase tijekom transporta, pri čemu su dijelovi lista lakši, te se sortiraju uz rub prikolice, dok u sredini ostaje veći udio stabljike.

Vrijeme uzorkovanja S obzirom na pitanje kada uzeti uzorak za analizu, u praksi bilježimo dva pristupa. Uvriježena je praksa uzorkovati krmu neposredno, odnosno nekoliko dana prije nego što počne hranidba tim krmivom.

Drugi pristup nešto je složeniji, ali može rezultirati nizom drugih prednosti. Prema njemu, uzorak se uzima već kod samog procesa spremanja (silaža, sjenaža) ili skladištenja krme (sijeno). Kod oba je načina potrebno voditi "inventurnu listu", odnosno evidenciju o skladištenju krme, kako bi se točno znalo mjesto skladištenja kao i količine krme sličnih svojstava.

Svaki od navedenih načina ima svoje

Mije/carski li~t 02/2009.

KRME

prednosti i nedostatke. Prednost kombiniranja prilikom sastavljanja prvog pristupa, kad govorimo o obroka. Na taj način moguće je sjenaži ili silaži, u tome je što se na odabrati ono krmivo koje najbliže taj način analizom mogu dobiti odgovara traženim karakteristiinformacije o produktima i kakvoći kama, a ako ono ne postoji na fermentacije (pH, hlapive masne gospodarstvu, ovakav način ostavlja kiseline i dr.), a rezultat analize veću mogućnost povoljne kupnje na točniji je i precizniji uzimajući u tržištu. K tome, takva praksa obzir promjene koje nastaju tijekom omogućava planiranje hranidbe na fermentacije i skladištenja. Promje- dulji rok, ovisno o trendovima ne kemijskog sastava koji se mogu cijena, što u konačnici može očekivati tijekom fermentacije su rezultirati manjim troškovima narušavanje organoleptičkih svoj- hranidbe. stava, smanjenje sadržaja sirovih Postupak nakon proteina, te povećanje sadržaja kiseuzorkovanja i veličina uzorka lih detergentvlakana, a posljedično i Poduzorci se prikupljaju u čistu probavljivosti krmiva, što su sve vrećicu ili kakvu drugu posudu. promjene vezane uz loš tijek Prikupljeni biljni materijal potrebno fermentacije. je smanjiti na uzorak mase 300 - 500 Uvažavajući kao pretpostavku grama. Smanjivanje uzorka najbolje dobru fermentaciju, kao i rezultate se postiže tako da se cjelokupna istraživanja koji upozoravaju da su masa poduzoraka dobro izmiješa na kod kvalitetne fermentacije promje- čistoj, ravnoj površini, te se podijeli ne u kemijskom sastavu krme na 4 dijela, pri čemu se dva minimalne, prednosti drugog načina nasuprotna dijela ostavljaju, dok proizlaze iz činjenice da je na taj druga dva dijela predstavljaju višak i način moguće formirati bazu mogu se odstraniti (slika 4). Isti podataka o krmivima koja stoje na postupak potrebno je s ostatkom raspolaganju (voluminozna i mase ponoviti onoliko puta dok na koncentrati), te postoji veća sloboda površini ne ostane dovoljno velik

Slika 4: Pouzdannačin smanjivanjamasepoduzoraka 9

ANALIZA

KRME

uzorak koji će biti poslan u laboratorij. Formirani uzorak potrebno je staviti u čistu plastičnu vrećicu ili kontejner, istisnuti zrak (ako se radi o silaži i sjenaži), dobro zatvoriti i označiti na vanjskoj strani vrećice ili kontejnera (slika 5). Oznaka uzorka mora biti takva da naknadno omogućava identifikaciju lota, odnosno grupacije krmiva iz koje je uzet.

Neposredno prije slanja uzoraka potrebno je provjeriti oznake te priložiti popratni dopis u kojem se navode uzorci koji se šalju s oznakama istovjetnima onima na uzorku. Kopiju ostaviti u vlastitom arhivu. Poželjno je za svaki uzorak navesti kratak opis o kakvoj se vrsti uzorka radi, naročito ako se traži NIR analiza za koju analitičar mora Slika 5: Zapakirani i označeni uzorak odabrati najprikladniji kalibracijski model koji ovisi o tipu biljnog uzorkovanja, a vrijeme uzorkovanja kako bi se izbjegao eventualni zamaterijala. Uzorke je potrebno poslati u što kraćem vremenu od i slanja prilagoditi na početak tjedna stoj u dostavi tijekom vikenda. ■

Dobrobit životinja je naša briga • Podloge za ležišta • Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Mreže za zaštitu od propuha • Vrata za zaštitu od propuha i zavjese

(ACiaPTEL) AGROTEL GmbH Gewerbegebiet Hartham 9 D-94152 Neuhaus(lnn) Tel.: +49/ 85 03 914 99-0 Fax: +49/ 85 03 914 99-33 e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

10

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr

Mljekarski list 02/2009.

Proizvodnja jarog graška za zrno

stočnoga

Jari stočni grašak biljka je prohladnog i umjereno toplog podneblja, budući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C osigurati od 80 do 100 kg/ha PPs i od 120 do 150 kg/ha K20. Za rast i Piše: Dr. se. Darko Uher razvoj grašak treba puno dušika. točni grašak uzgaja se u Budući da tijekom vegetacije veže dušik, grašku se plodoredu jer ne po.dnosi atmosferski ponovljeni uzgoj na is- osigurava samo startno od 30 do 40 toj površini, zbog bo- kg/ha dušika. Samo u tlima i u lesti i štetnika, pa na istu uvjetima za koje sumnjamo da će parcelu dolazi nakon tri ili više biti osigurano vezanje atmosferskog godina. dušika, usjev graška ili smjese Agrotehnika prihranjujemo dušičnim gnojivima proizvodnje graška jednom ili u dvije prihrane sa 100 do Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je 200 kg/ha KAN-a. Sjetva jaroga trebalo preorati tijekom jeseni ili graška treba biti što je moguće zime i grubo pripremiti za što je ranija (potkraj veljače, početkom moguće raniju proljetnu sjetvu. ožujka). Ranije sijani usjev pokrije Grašak traži duboku obradu jer ima tlo i smanjuje mogućnost zakodobro razvijen korijenov sustav koji rovljivanja, odnosno vegetaciju prodire i do 1 m duboko u tlo. završi do sušnog razdoblja. Sije se Gnojidba tla za grašak u čistoj na dubinu od 4 do 6 cm na težim kulturi obavlja se prije osnovne tlima, a na lakšima i pjeskovitima obrade tla s oko 20 tiha stajnjaka ili (toplijima) sije se na dubinu od 6 do gnojovkom. Mineralna hranjiva 8 cm uz obvezno valjanje tla ili grašak dobro koristi, zato mu treba sijaćicom s valjkom koja valja traku u

S

12

koju je posijan grašak. U čistoj kulturi sije se od 80 do 100 klijavih zrna na m2,odnosno od 200 do 250 kg/ha ovisno o apsolutnoj masi sjemena. Sjetvu treba obaviti do sredine ožujka, kada počinju i ostali proljetni radovi. Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine.

Izbor kultivara Kultivare koji se siju za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara) treba sijati žitnom sijaćicom, jer će se· poslije viticama usjev dobro povezati i tijekom vegetacije za jakih kiša neće poleći. Osim navedenih, u proizvodnji su i kultivari Erby, Zekon, Sponsor, Faktor i Poneka. Poneka je starija sorta stočnoga gr_aška i koristi se prije svega za zelenu krmu. Sije se zajedno sa žitaricama za osiguranje proljetne zelene krme bogate

Jfljekorski list 02/2009.

RATARSKE I KRMNE KULTURE bjelančevinama.

Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i niču u proljeće istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagranom 600 (2

Tablica1:Prosječni kemijski sastavzrna u lupini, bobu,grašku i tostiranojsoji (zrno) Kemijski sastav

Lupina bijela, slatka ( g

Bob bijelog cvijeta (g/kg)

Grašak (g/kg)

Soja (g/kg)

115 38 327 67 115 163 123 338 3 70

120 34 262

120 48 220

110 52 354 192 65 128

1

Uha), uz utrošak vode od oko 300

t----~--------.-------+----

Uha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dvaput po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi treba primijeniti Agil 100 EC. U početku cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškova žiška insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa SFL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom razmaku od 1O do 12 dana. Žetva graška obavlja se kada zrno sadržava od 15 do 16% vode, i to većinom istovremeno sa žetvom ozime pšenice (početkom srpnja).

Sirova mast Sirova vlakna NDV KDV NET Skrob Sećer

~-~-----------------

·---·

11

10

75 140 90 498 380 40

56 153 70 546 457 54 --------

-··-

I

I

~

_I 80

NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo) KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo) NET = Nedušične ekstraktivne tvar

Hranidbena vrijednost tripsina inhibitora u sirovom zrnu na Zrno stočnoga graška u prosje- razini sojine sačme. Prema aminokiku sadržava 23% proteina (tablica 1) selinskom sastavu, zrno graška dosta pa se može koristiti kao koncentri- je bogato esencijalnim aminokiselirana krmiva u hranidbi domaćih živo- nama, naročito lizinom, ali siromašnije tinja. Zrno graška može se izravno triptofanom i sumpornim aminokikoristiti u hranidbi stoke,jer je razina selinama u odnosu na soj inu sačmu.

Jare smjese mahunarki i žitarica Značenje jarih smjesa mahunarki i žitarica je u tome što one popunjavaju

prazninu između ozimih i naknadnih usjeva Piše: Dr. se. Darko Uher

60 - 100 kg/ha Tablica1: Ranejare smjese:sjetvakraj veljače are smjese daju zadovo- P2 O5 i 100 - 120 - početak ožujka ljavajuće prinose i kvali- kg/ha K2 0. U Količina sjemena tetnu krmu koja se mo- predsjetvenoj Sastavsmjese Zrna/m' kg/ha kgJkj že koristiti na više na- pripremi gnoji I. jara grahorica se sa 30 - 50 200 100-120 80-70 čina, i to kao zelena krma u slijedu a +jari ječam 200 70-85 40-50 viškovi se mogu silirati prema oprem- kg/ha dušika.

Za ostvarivanje 100-120 2. iarawahorica 200 60-70 ljenosti i potrebama gospodarstva visokih uroda i 52-70 30-40 +jara zob 200 Agrotehnika postizanje sta3. jaragrahorica 100 50-60 30-35 proizvodnje jarih smjesa bilne proizvod+ jari ječam (zob) 35-42 20-25 100 Tlo treba pripremiti kao za +westerwoldski ljulj 12-15 7-9 sjetvu žitarica, ali treba voditi nje visoke kakvoće, usjeve u +perzijskadjetelina 5-6 3-3,5 računa daje dobro poravnano, tj. da se omogući košnja bez gubitaka i da proljeće treba ~-------------------~ se pritom ne zahvaća tlo. Gnoji se prihraniti. Prvi put prihranjuje se u Drugi put usjev se prihranjuje kada prije osnovne obrade tla i u pred- busanju žitarica sa 100 kg/ha KAN-a, je žitarica u vlatanju, i to istom sjetvenoj pripremi tla fosfornim i po potrebi i više ovisno o cilju količinom gnojiva. Ako izostane kalijevim gnojivima. Ukupno se daje proizvodnje te o stanju usjeva. prihrana, jare smjese daju niže

J

Ml:fekorski list 02/2009.

13

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Grahoricai grašak u cvatnji sjemena pšenice, ječma i zobi. Za zelenu krmu obično se siju niže količine sjemena žitarica, a za silažu se povećava udio sjemena Sadržaj suhe tvari i sirovih Prinosi bjelančevina u % žitarice. Grašak ima krupnije sjezelene Sirove bjelančevine me, naročito jare sorte i popuSuha tvar mase, sijena u zelenoj masi i zrna tiha lacije, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu viša nego u 20-40 13-28 2-2,1 grahorice. Sije se od 100 do 200 2 zrna na m • Dubina sjetve ovisi o 20-50 14-24 3,2 tipu tla, vlazi i pripremi, a kreće se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, 20-60 14-22 2,8-3,2 a od 3 do 4 cm za žitarice. Ako se sa 30-50 30 2,5 sjetvom kasni, količine sjemena 20-30 14-18 2,0 treba povećati i do 25%u odnosu na normalne uvjete sjetve.

30 2,0 30 Korištenje za zelenu krmu, sijeno i silažu Poneka. Što je kasnija sjetva, jare Jare žitarice imaju vrlo brz smjese daju niže urode a vrijeme porast u proljeće, pa već 60 dana korištenja za zelenu krmu je kraće. nakon nicanja daju zelenu krmu, Količina sjemena grahorice za sjetvu naročito pšenica i ječam. Zob te ovisi o namjeni i načinu korištenja, a grahorice i grašak mogu se dugo iznosi 100 - 200 klijavih zrna na m2, koristiti, i to od početka klasanja što ovisi o masi 1000 zrna (tablica 1). zobi, odnosno početka cvatnje Ako je smjesa namijenjena za silažu grahorice pa do završetka mliječne povećan je udio žitarice, a ako je za zriobe zobi, odnosno formiranja zelenu krmu ili sijeno povećan je mahuna mahunarke za zelenu krmu. udio grahorice. Udio žitarice ovisi o Ječam, pšenica, odnosno smjese načinu korištenja, cilju proizvodnje, grahorice ili graška s njima na kraju roku sjetve i vremenu skidanja, a mliječne zriobe žitarice najbolje je 2 kreće se od 100 do 200 (300) zrna m koristiti za silažu.

~: Korištenje,prinosi i sadržaj hranjiva u jarim smjesama , ~ mahunarki i žitarica Kultura

Stadij korištenja

Početak metličanja

Jara zob-zelena krma Jara zob+jara grahorica (zelena krma) Jara zob+jari grašak (zelena krma) Jara zob+jari grašak (silaža) Jari iečam (zelena krma} Jari ječam (silaža)

do mliječne zriobe zobi Početak metličanja

do voštane zriobe zobi Početak metličanja

do formiranja mahuna =ška Mliječna zrioba zobi

Uoči klasania iečma Mliječna zrioba ječma

urode zelene krme i lošije kakvoće (više sirovih vlakana a manje bjelančevina).

Ove smjese treba sijati što je moguće ranije u proljeće (potkraj veljače, počet­ kom ožujka) kako bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj.

U ranijim rokovima sjetve (veljača) mogu se sijati jare mahunarke,

i to grahorica sortejaga i Ebena a od graška kultivari Maksimirski ozimi i

14

Mljekarski Lt:,t02/2009.

Nekoliko uputa o higijeni mužnje krava Mužnjaje postupakkojimse dobivamlijekoiz vimenadomaćih životinja, najviše krava,koza, ovaca i bivolica,dok se manjemuzukobile,deve i magarice Piše: Marijan Gelo, dr. vet. med.

igijena je važan čim­ benik uspješne proizvodnje mlijeka. Neophodno je poduzeti određene higijenske mjere kako bi se dobilo kvalitetno mlijeko s prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih stanica. Tehnološki postupci koji utječu na zdravstvenu ispravnost mlijeka mužnje odnose se na odgovorno i savjesno održavanje higijene u staji, higijene prostora i pribora za mužnju, održavanje čistoće ruku muzača, te neposredno prije mužnje temeljito pranje i dezinfekcija vimena. Kod higijene mužnje u provođenju ovih mjera najvažnija je

H

M{jekarskil111t02/2009.

uloga stočara uzgajivača, koji mora poticaji za mlijeko koje uz ostale biti educirao i pridržavati se određe­ uvjete zadovoljava kakvoću I. raznih pravila i postupaka prije, ti- reda sa S 100000 mikroorganizama i jekom i nakon mužnje.

S400000 somatskih stanica u 1 mL. Ciljevi proizvođača mlijeka Da bi mlijeko bilo kvalitetno i moraju se usmjeriti na to da tehno- standardne kakvoće, treba ukloniti logijom proizvodnje, hranidbom i izvore onečišćenja. Postoji nekoliko higijenom mužnje proizvode mli- primarnih izvora onečišćenja mlijeko zadovoljavajuće kvalitete, kako jeka: bi prodajom takvog mlijeka os- • objekti za smještaj krava, tvarivali veće prihode. Kvaliteta • način postupanja s izgnojavanjem kravljega sirovog mlijeka treba udoi otpadnim vodama koji su voljavati uvjetima i kriterijima o potencijalni izvori bakterija, fizikalnim i kemijskim svojstvima • oprema i pribor za mužnju, mlijeka i u odnosu na broj somatskih • muzači higijena ruku. stanica i broj mikroorganizama Postupci prije mužnje prema Pravilniku o kakvoći svježega Sama mužnja obavlja se u tri sirovog mlijeka (NN 102/2000, faze: postupci prije mužnje, sama 111/2000, 74/2008). Najveća je mužnja krava te postupci nakon otkupna cijena mlijeka i novčani mužnje.

15

HIGIJENA

MUŽNJE

Dezinfekcijavimenakrava i postavljanjemuznoguređaja Postupci prije mužnje odnose se na higijensku obradu vimena i sisa, što podrazumijeva uklanjanje nakupljenih nečistoća. Vime prije mužnje treba oprati mlakom vodom, osušiti a potom dezinficirati dezinfekcijskim papirnatim maramicama. Obvezno se moraju koristiti čista voda i ubrus maramica, posebno za svaku kravu.

Bez obzira na to obavlja li se mužnja ručno ili strojno, posebna pažnja mora se obratiti higijeni ruku muzača koje 'prije' mužnje treba dobro savjesno oprati i dezinficirati.

Svrha je svih postupaka prije mužnje masaža vimena, koja izaziva

podražaj da se iz hipofize izlučuje hormon oksitocin bez kojeg iz mliječne žlijezde ne bi bilo izlaska i protoka mlijeka. Ako se kod mužnje krava poduzimaju sve navedene mjere i osiguraju svi nužni uvjeti, vime će biti funkcionalno zdravo i bez mastitisa.

Mužnja Mužnja krava može se obavljati na više načina, od ručne koje gotovo da i nema više u praksi, te strojne mužnje koja ovisi u kapacitetima proizvodnje i postojeće opreme za mužnju. Kod manjeg broja krava u sustavu držanja na vezu mužnja se obavlja stacionarno u kante kod ležišta gdje krava boravi, ili preko mljekovoda. Pritom uz muzilice

postoji zatvoreni sustav mljekovoda, preko kojeg se mlijeko transportira u laktofriz. Na mliječnim farmama s većinom slobodnim načinom držanja mužnjaje organizirana u izmuzištima različitih tehničkih rješenja i kapaciteta. Ovakva izmuzišta sastoje se od prostora čekališta za krave, opreme i boksova za obavljanje mužnje kao posebnog prostora za smještaj, čuvanje hlađenje mlijeka.

Postupci poslije mužnje Nakon mužnje sise se uranjaju u dezinficijens kako bi se spriječio ulazak mikroorganizama u sisni kanal koji ostaje otvoren 20 - 30 minuta nakon mužnje. Istraživanja pokazuju da efikasna dezinfekcija nakon mužnje i do 50% utječe na smanjenje pojave mastitisa. Zdravo, čisto i njegovano vime povoljno utječe na zdravlje krave i njezinu produktivnost, ali je i ogledalo samog stočara, njegove brige i svijesti o značaju pravilne higijene vimena.

Način mužnje u proizvodnji mlijeka predstavlja tehničko-tehno­ loški postupak koji sam po sebi nije dovoljan da bi se dobilo mlijeko zadovoljavajuće kakvoće. Stočari uz to najmanje dvaput godišnje moraju temeljito očistiti i dezinficirati staje, što podrazumijeva četkanje, ribanje i ispiranje svih površina, posebno krutih - tvrdih nečistoća i nakon sušenja dezinfekciju prostora. ■

Brisanjesise dezinfekcijskompapirnatommaramicom 16

Mljekarski list 02/2009.

vci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: O e-mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIHPASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE U QIZVODNJI

NOVOSTI

Samo veliki idu naprijed Piše:ZoranBašić, dipl. ing.

P

roizvodi prepoznatljivi i priznati i izvan hrvatskih granica izvrstan su odraz pedesetogodišnje tradicije Vindije d.d. iz Varaždina, koja je od 16. siječnja bogatija za još jedan pogon. Naime, predsjednik Vlade RH Ivo Sanader službeno je otvorio novu tvornicu za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pića 'Vindija Vivis". Čestitao je zaposlenicima i generalnom direktoru Poslovnog sustava Vindija Dragutinu Drku, koji od 1965. godine uspješno obnaša svoju dužnost. Dragutin Drk je svoju poslovnu filozofiju temeljio na sljedećim načelima: koncentracija proizvodnje, širenje asortimana, držanje visokog stupnja kvalitete uz snižavanje troškova poslovanja. Ta se poslovna filozofija zaista pokazala uspješnom, a danas u vrijeme svjetske financijske krize, kada rijetki proširuju svoje proizvodne kapacitete, ovo može biti poučna "križaljka" za rješavanje novonastale gospodarske situacije.

~~~LITc1;q "Ulazak u pedesetu obljetnicu postojanja ostvarenjem ovako značajne investicije samo potvrđuje razvojne imperative Vindije kojima se vodimo od njezina samog osnutka. Iznimno sam ponosan i zahvalan što su svi ovdje okupljeni na čelu s hrvatskim premijerom prepoznali mukotrpan trud ovih vrijednih ljudi, koji su malu mljekaru od petnaestak zaposlenih pretvorili u pokretača regionalnoga i nacionalnoga gospodarskog razvoja", istaknuo je Dragutin Drk, generalni direktor i osnivač Poslovnog sustava Vindije.

Uz premijera Sanadera, sveča­ nom otvorenju prisustvovali su potpredsjednik Vlade Damir Polančec, gradonačelnik Varaždina !van Čehok, varaždinski župan Zvonimir Sabati, potpredsjednik Hrvatskog sabora lvan Jarnjak te brojni poslovni Vindijini partneri.

Posebice valja istaknuti partnere proizvođače mlijeka kojima je otvorenje novog pogona zaista odličan znak sigurne budućnosti

Domaćin Dragutin Drk s prem1/erom Ivom Sanaderom

i svečanom delegacijomu obilasku novetvorniceVivis Vindt/a

18

Vindijaje jedan od najpropulzivnijih proizvođača u Hrvatskoj,a otvaranjenovoga suvremenog pogonasamo je još jedna karikau ostvarenju investicijskogplana dugoročnog razvoja Vindijeu Varaždinu proizvodnje mlijeka, ali i njihova daljnjeg razvoja u smislu povećanja proizvodnih kapaciteta na gospodarstvu.

U novootvoreni pogon, koji se prostire na 14600 m2, investirano je 150 milijuna kuna, zapošljavat će 100 ljudi, a omogućit će godišnju proizvodnju od 70 milijuna litara mlijeka i bezalkoholnih pića u skladu s najnovijim nutricionističkim zahtjevima, i to najsuvremenijom tehnološkom opremom.

Pogon čini zaokruženu proizvodnu cjelinu, od skladišta sirovine i repromaterijala, preko energetskog bloka i proizvodnog objekta s procesnom opremom za punjenje mlijeka i sokova, do skladišta gotovih proizvoda. Vindija je i za ovaj novootvoreni pogon, certificiran prema ISO standardu koji

Mljekarski list 02/2009.

NOVOSTI definira globalnu normizaciju svih procesa proizvodnje, dobila izvozni broj koji omogućava izvoz na zahtjevna tržišta Europske unije.

Više od 60% uloženih sredstava investirano je u opremu, pa je tako nova punionica s instaliranom tehnologijom svrstana u sam vrh u regiji.

Premijer obećao pomoć "Osobito nas raduje otvaranje novih radnih mjesta i mislim da danas mnogi mogu naučiti od Vindije kako ići naprijed", istaknuo je premijer. Ujedno je ohrabrio poduzetnike da ne "klonu duhom" zbog nastale financijske krize i obećao Vladinu pomoć u prevladavanju krize. Posebno je istaknuo financijsku pomoć malim i srednjim poduzetnicima, za što su sredstva predviđena u proračunu, te podizanje razine dijaloga između svih socijalnih partnera u borbi za očuvanje radnih mjesta u razdoblju svjetske financijske krize. ■

Detalj nove Vindtj"inetvorniceu Varaždinu

✓ mljekarske kulture ✓slrfla

✓premazi I sredstva za zaštitu kore

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

sira od kvasacai plijesni ✓sredstva za sprečavanje kasnog

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu ✓prehrambene boje ✓ mliječni proteini ✓ kalcij-klorid

salamure

✓ natrlj-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mail: problotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak CONPAIYWIIH QUAUTY MIWiBIENT SYSTatCERTIFIED BYDNV

150 9001:2000

=

8:00-15:30 COMPANYWITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIEDBY DNY

HA CP~==

- klselosti mlijeka - temperature - vlage - salinltetasalamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓ identifikacijske marklce za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓ pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Kako promjena troškova stočne hrane djeluje na prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka U normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do određene granice, nakon koje rentabilnost kao i ekonomičnost počinju opadati Piše: Prof. dr. se. Zoran Grglć

rubrici gospodarstvo Mljekarskog lista čla­ nak posvećen pragu rentabilnosti proizvodnje mlijeka kod različitih pasmina muznih krava posljednji put objavljen je 2006. godine. Tada je napravljena usporedna analiza praga rentabilnosti u proizvodnji mlijeka kod holstein i simentalske pasmine. Od tada je u manjoj mjeri mijenjana prodajna cijena mlijeka, ali su troškovi proizvodnje doživjeli značajnije

U 20

promjene pa je dobro neke čim­ benike rentabilnosti proizvodnje mlijeka ponovno razmotriti. Ovaj put obradit ćemo samo problematiku proizvodnje mlijeka simentalskih grla. Prag rentabilnosti za proizvodnju mlijeka simentalske pasmine, naime, bio je oko 3500 kg mlijeka po grlu.

U organizacijski i tehnološki ispravno postavljenoj proizvodnji varijabilni ili promjenjivi troškovi čine najveći dio ukupnih troškova proizvodnje mlijeka. Pritom su najznačajniji troškovi hrane, koji predstavljaju do polovice ukupne

cijene koštanja litre mlijeka. Zato se svaka promjena troškova stočne hrane neposredno odražava na prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima.

O rentabilnosti i pragu

rentabilnosti u proizvodnji mlijeka Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka, vrijedi istaknuti opću zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do određene granice, nakon koje rentabilnost kao i ekonomičnost počinju

lvfl/ekarski list 02/2009.

EKONOMIKA opadati. Ova granica je niža kod malomlij ečnih nego u visokomliječnih pasmina, zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba grla, ali i odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se prag rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla.

Rentabilnost je osnovno mjeri]o poslovnog uspjeha koje određuje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostva'renom ' dobitku. Rentabilnost u biti predstavlja pos]ovanje s dobitkom.

U našim gospodarstvima, u pravilu se razmatra rentabilnost mjerena dohotkom. Dohodak je ekonomska veličina koja se dobiva kad se od ukupnih prihoda oduzmu troškovi proizvodnje (tuđe usluge, materijal, energija, amortizacija), ne uključujući rad ljudi (članova kućanstva).

Tako je opća formula za rentabilnost proizvodnje

d %R =-*100 As gdje je d - dohodak, As - angažirana sredstva, u proučavanju rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava zamjenjuje izrazom Ra=D/As, gdje se u brojniku koristi dohodak (D).

Izraz Ra pokazuje koliko je dohotka ostvareno na jednu novčanu jedinicu angažiranih sredstava.

Prag rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji se računa prema sljedećoj jednadžbi: Pr = Nt/(cp-pt),gdje su Pr - prag rentabilnosti, Nt - ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, ep - prodajna cijena kg mlijeka, pt - promjenjivi troškovi po kg mlijeka.

Mlfekarski li~t 02/2009.

POLJOPRIVREDE

Tablica1: Struktura brutocijenekoštanjagovedarskeproizvodnje na gospodarstvu Promjenjivi troškovi Materijal i energija Vlastiti i tuđi rad Nepromjenjivi troškovi Amortizacija lnv. održavanje Ostali troškovi UKUPNO

Ispod tog praga gospodarstvo ne ostvaruje pozitivne financijske učinke, odnosno ne isplati mu se poslovati u proizvodnji mlijeka. _Primjerizračuna praga rentabi1nosti kod simentalske i ho]stein pasmine Prag rentabilnosti je proraču­ nat za proizvodnju 2007. godine jednoga našega odabranoga obiteljskoga gospodarstva sa 1O muznih grla simentalske pasmine. Ukupna vrijednost imovine gospodarstva u govedarskoj proizvodnji je 509 tisuća kuna. Gospodarstvo posjeduje 1O muznih krava simentalske pasmine, s prosječnom muznošću oko 5250 kg mlijeka godišnje.

Ukupni je godišnji ostali prihod od govedarske proizvodnje (prodaja teladi prosječne težine 120 - 140 kg i junica 450 - 500 kg) oko 47.350 kuna. Od namuženih 5250 kg mlijeka po grlu po prosječnoj cijeni za E klasu (s poticajima) od 2,93 kn/kg prodaje se oko 4900 kg mlijeka.

Troškovi kn

Troškovi kn po kg

%

120.041,60 70.561,60 49.480,00 26.310,26 22.595,00 3.120,00 595,26 146.351,86

2,29 1,34 0,94 0,50 0,43 0,06 0,01 2,79

82,02 48,21 33,81 17,98 15,44 2,13 0,41 100,00

Ukupni prihod od mliječnoga govedarstva je 171.570 kuna.

Ukupni su troškovi proizvodnje 146.352 kuna, a dohodak 25.218 kuna. U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja i u praksi se najčešće zanemaruju ostali prihodi kad se govori o cijeni koštanja mlijeka.

Tako bi bruto cijena koštanja mlijeka u našem primjeru bila 2, 79 kuna.

Za proračun rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale govedarske proizvodnje isključen je na najjednostavniji i zadovoljavajuće točan način. Ukupni troškovi govedarstva umanjeni su za vrijednost ostalih prihoda od govedarstva (telad i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).

Prema ovakvom proračunu, "realna" cijena koštanja mlijeka je 2, 19 kuna po kg. Nepromjenjivi troškovi (amortizacija, osiguranje i

Tablica2: Kalkulacijaproizvodnjei proračun rentabilnostiproizvodnje mlijeka Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Opis Broj grla Proizvodnja mlijeka Prodaja mlijeka Prodajna cijena Prihod od mlijeka Prihod od poticaja Troškovi proizvodnje Dohodak Vrijednost krava Vrijednost opreme Vrijednost objekta Ukupna sredstva Rentabilnost

(3x4)

((5+6)-7)

(9+10+11) (8/12)*100

Jedinica komada kg kg kn/kg kn kn kn kn kn kn kn kn

%

Broj/ Iznos 10 52500 49000 2,93 143.570 28.000 146.352 25.218 131.000 53.000 325.000 509.000 4,95

21

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

opći troškovi

govedarske proizvodnje) za ispitivana su gospodarstvo oko 0,38 kn/kg mlijeka. Troškovi stočne hrane i ostalog materijala su 1,14 kn/kg mlijeka.

Prema u uvodu navedenoj formuli te ukupnim troškovima umanjenim za ekstra prihode kako bi se dobili troškovi samo za proizvodnju mlijeka, proračunat je dobitak od mlijeka od 25.218 kuna, a stopa rentabilnosti je samo 4,95 posto.

Na temelju navedene vrijednosti pokazatelja rentabilnosti može se zaključiti kako gospodarstvo proizvodnjom mlijeka ostvaruje nešto manje od 5 kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava.

Određivanje praga rentabilnosti Za određivanje praga rentabilnosti korišteni su podaci prikazani u tablici 3 i formula dana u uvodu. U gospodarstvu je ostvareni kapacitet (5250 kg po grlu) oko 80,7% od tehnološki mogućeg (6500 kg). Nepromjenjivi neto troškovi su 26.310 kuna, a promjenjivi su 2,29 kuna po kg mlijeka.

Prag rentabilnosti za ovakvu je proizvodnju pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 4 887 kg po muznom grlu, što je oko 78 posto punog kapaciteta.

Zajedničke odrednice za rentabilnost proizvodnje mlijeka Na rentabilnost općenito djeluju čimbenici koji povećavaju dohodak ili smanjuju veličinu angažiranih sredstava. Na dohodak gospodarstva u govedarskoj proizvodnji djeluju čimbenici koji povećavaju prihode a smanjuju troškove.

U govedarskoj proizvodnji najvažniji je utjecaj na prihode gospodarstva količina proizvedenog mlijeka. Muznost grla u ovom primjeru je vrlo visoka za naše prilike.

Prosječna muznost u Hrvatskoj je

Tablica4: Proračun praga rentabilnosti- Prag=FTI (Cp - vt) Opis Fiksni troškovi FT Prodajna cijena Cp Variiabilni trošak vt Prag proizvodnje

Jedinica mjere kuna kuna po kg kuna po kg kg

jedva nešto iznad 4 tisuće litara.

Smatra se daje prosječan tehnološki potencijal muznih grla simentalske pasmine u nas oko 6500 kg mlijeka po laktaciji (stajski prosjek), pa je ovdje ostvareno više od 70 posto tehnološki moguće proizvodnje. Prihodi po grlu su prilično visoki, jer se radi o proizvodnji mlijeka E klase.

Svejedno, dohodakjejedva zadovoljavajući, zbog strukture i visine troškova proizvodnje. Lošija kakvoća i neodgovarajuće količine (više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava izravno bi djelovali na količinu proizvedenog mlijeka, pa tako i na prihode, a dohodak bi bio vrlo upitan.

S druge strane, proizvodnja krmiva po jedinici obradive površine ispod tehnoloških normativa te loša kakvoća krmiva povećavaju troškove hranidbe, a time smanjuju dohodak gospodarstva. U govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava staje i pomoćni objekti (silosi, spremnici sijena), te strojevi i oprema (muzna oprema i dr.) često svojim tehničkim obilježjima ne odgovaraju broju i kakvoći (pasmina) muznih grla.

Zaključno razmatranje Naša obiteljska gospodarstva u svome poslovanju u pravilu se ne rukovode realnim ekonomskim pokazateljima. Rentabilnost kao osnovno mjerilo poslovnog uspjeha može se i približnim proračunavanjem uspješno koristiti za ocjenu koliko kvalitetno gospodarstvo koristi svoja sredstva u govedarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka.

Tablica3: Određivanje praga rentabilnosti Oois Kapacitet Prodajna cijena Nepromjenjivi troškovi Promieniivi troškovi

22

Jedinica kg kn kn kn

Ostvareni kaoacitet 52500 2,93 26.310 120.042

Puni kaoacitet 65000 2,93 26.310 144.550

Vrijednost

26.310 2,93 2,29 40887

Na rentabilnost općenito djeluju čimbenici koji povećavaju dohodak ili smanjuju veličinu angažiranih sredstava. Dohodak u proizvodnji mlijeka s jedne je strane određen višom muznošću po grlu, a s druge cijenom koštanja litre mlijeka, pri čemu je veći značaj proizvedenog mlijeka nego njegovih troškova. Muznost grla koja je značajno manja od tehnološki moguće (smatra se da je tehnološki potencijal muznih grla simentalske pasmine u nas oko 6500 kg mlijeka po laktaciji), smanjit će prihode i dohodak više nego što porast troškova za višu razinu proizvodnje djeluje na dohodak.

Danas treba proizvesti oko 500 kg mlijeka po kravi više, da bi se bilo na istom gospodarskom položaju ("pozitivnoj nuli") kao prije 2 ili 3 godine. Postići takav porast stajskog prosjeka nije ni jednostavno ni lako.

Državni prosjek značajno je ispod te granice, unatoč činjenici da u osnovnom stadu imamo više od 25 posto produktivnijeg holsteina.

Za kraj, važni naputci što se tiče stočne hrane kao glavnog čimbenika rentabilnosti, posebno za male proizvođače. Doslovce sam ih "pokupio" surađujući na terenu s tehnolozima.

Hranite krave ovisno o tome kolika imje produktivnost. : ' ' U staji podijelite krave u : dvije skupine - visokoproduktivnu i niskoproduktivnu i tako ih hranite. Hranite sve krave istim sijenom, kukuruznom silažom i osnovnim koncentratom, ali visoko produktivnim kravama uvijek morate osigurati dodatnu količinu koncentrata.

I svakako pratite odnose utrošaka hrane i dobivenog mlijeka, da znate u kojim granicama radite za sebe a u kojima, nažalost, samo za druge. ■

Mljekarski Lt:,t02/2009.

Recesija je proizvela velike probleme i globalnu krizu

Svjetska globalna gospodarska kriza U svjetskom globalnom poretku prisutne su velike suprotnosti koje se odnose na različiti stupanj razvijenosti i nerazvijenosti zemalja Piše: Dr. se. Petar Bosnić

gospodarstvu, npr. Kina.

U ovom dijelu svijeta EU određenim regijama i zauzima značajan strateški položaj i državama dominira siima gospodarski utjecaj u rješavanju romaštvo i glad. S drumnogih problema i kriza. Nakon ge strane, najrazvijeniraspada SSSR-a Rusija se gospoje i bogate države imaju darski razvija i zbog svoga geoprevlast nad svjetskim gospodarstrateškog položaja, kao velika skim poretkom, dominantne su u vojna sila, ponovno postaje značaj­ međunarodnoj trgovini i na tržištu financijskog kapitala. U mono- nim čimbenikom u svjetskoj politici.

Religijski fanatizam uzrok je polizmu, stimulira se i povećava mnogih problema i vojnih sukoba, akumulacija kapitala. U nekim zemljama tzv. trećeg svijeta zapo- na svjetskoj sceni prisutan je terorizam kao globalni problem. U čeli su procesi konsolidacije i razvoja gospodarstva, neke do nedavno strateškim i vojnim konfrontacijama nerazvijene zemlje bilježe snažan jačaju pojedini vojni savezi a za gospodarski rast, postaju ravno- naoružavanje se troše velika finanpravnim čimbenikom u svjetskom cijska sredstva.

U

Ml/ekarski list 02/2009.

Recesija Recesija - deflacija posljedica je financijske krize i poremećaja tržišta kapitala i kredita koji uzrokuju pad ekonomske aktivnosti, smanjene proizvodnje, što rezultira ostvarivanjem nižeg bruto društvenoga proizvoda (BDP-a).Ako negativna gospodarska kretanja uzrokovana recesijom traju uzastopno više kvartala, gospodarstvo neke zemlje pada u recesiju. U recesiji kao gospodarskoj krizi stagnira razvoj i ona označava cijelo jedno razdoblje do ponovnog oživljavanja gospodarstva. Tijekom 1930. zabilježena je velika svjetska kriza, a recesija manjih razmjera s inflacijom godine 1972.

23

GOSPODARSTVO Zbog smanjene kupovne moći i potrošnje, cijene proizvoda padaju, proizvodnja se smanjuje, ugrožena su radna mjesta, povećava se nezaposlenost, smanjuje se vanjskotrgovinska razmjena i investicije se znatno usporavaju. Uz posljedice ekonomske recesije javlja se i politička nestabilnost, zemlje prolaze kroz društvenu krizu, nezdovoljstvo radnika izražava se čestim prosvjedima i štrajkovima.

Ova recesija nije pojava lokalnog značaja već po obujmu i posljedicama ima značajke globalne svjetske recesije.

Uzroci i posljedice recesije Kapitalistički liberalizam prati globalizaciju svjetske trgovine i na međunarodnim tržištima velike multinacionalne kompanije u određenim gospodarskim granama monopolistički dominiraju, iako su u primjeni slobodno tržište i konkurentnost. U uvjetima kapitalističke privrede i liberalizacije tržišta kapitala i roba smanjena je uloga države i napuštena etatizacija gospodarstva.

Nakon ovakvih ekonomskih kriza očito je kako nije moguće djelovanje svjetskoga gospodarskog poretka, tržišta roba i kapitala isključivo primjenom liberalnog kapitalizma.

U procesima političke i ekonomske decentralizacije u liberalnom kapitalizmu država uglavnom ima zakono'davnu ' i izvršnu vlast i manje intervenira u gospodarski i financijski sektor kroz različite oblike subvencija, interventnim fondovima te sanacijama banaka i gospodarstva.

Bankarski sustav uglavnom diktira kreditnu i monetarnu politiku, financijska kreditna zaduženja i tržište kapitala.Jedan je od uzroka recesije što se uza značajan plasman kredita gospodarstvu povećavalo i kreditiranje građana, koji kao manje

24

kreditno sposobni ne mogu otpla-

U konkurentnosti je cilj smanjivanja troškova proizvodnje, a visoke Recesija je proizvela velike subvencije u poljoprivredi omoguprobleme i globalnu krizu s razli- ćavaju da se viškovi poljoprivrednočitim posljedicama koju nije moguprehrambenih proizvoda izvoze. Kod će riješiti bez uloge države. Kriza izvoza subvencioniranih poljopriradikalnije zahvaća kapitalno inten- vrednih proizvoda narušavaju se zivnu industriju s velikim brojem pravila slobodnog tržišta i konkuzaposlenih, npr. automobilsku indu- rentnosti u odnosu na poljoprivredne striju, metalurgiju, brodogradilišta i proizvode koji nisu subvencionirani druge djelatnosti. Razvijene indus- ili zaštićeni carinskom politikom i trijske zemlje SAD, Francuska, Nje- protekcionizmom. mačka i Velika Britanija intervenirale Međutim, i u intenzivnoj poljosu velikim kapitalom kako bi sani- privrednoj proizvodnji prisutni su rale banke, uspostavile tržište kapi- određeni problemi, npr. u govedartala i burzovnog poslovanja, održale stvu pojava kravljeg ludila, kod peproizvodnju, te kako bi se zaustavilo radi su utvrđeni dioksin-kancerogena otpuštanje radnika i još veće materija i ptičja gripa. U stočarstvu, u produbljenje gospodarske krize. uvjetima visoke koncentracije broja Poljoprivreda stoke velik je pritisak na okoliš, što U pravilu, pod utjecajem ugrožava ekologiju okružja i prirode. recesije uz cijene industrijskih i Energetskakriza drugih proizvoda trebale bi se Uz recesiju, u određenom broju smanjivati i cijene poljoprivrednih europskih zemalja kao i u Hrvatskoj proizvoda i hrane. Međutim, zbog došlo je do energetske krize zbog deficita u proizvodnji hrane u spora između Rusije i Ukrajine oko svijetu, neovisno o gospodarskoj isporuke zemnog plina. Zbog prekikrizi, neće doći do trenda pada da dotoka i nedostatka zemnog plina, cijena u poljoprivredi i prehram- proizvodnja će imati značajne benoj industriji. U suprotnom, ako gubitke. Energetska plinska kriza, dođe do pada cijena poljoprivrednih koja je možda i nastala zbog politiproizvoda poljoprivrednici moraju čkih razloga, utjecala je na to da EU povećati proizvodnju namijenjenu donese dugoročnu energetsku tržištu radi ostvarivanja donekle strategiju koja bi osigurala veću zadovoljavajućih većih prihoda. U energetsku sigurnost i neovisnost, i kriznim vremenima, uz smanjivanje to gradnjom paralelnih plinovoda. U prihoda, u poljoprivredi dolazi i do ovoj energetskoj strategiji EU pojave nezaposlenosti. U Kini je investira i u Hrvatsku za izgradnju zbog smanjivanja zaposlenosti i plinovoda koji bi bio povezan s gubitka radnih mjesta započeo Mađarskom. U odnosu na naftu kao proces vraćanja radnika iz gradova energent, u kratkom razdoblju na selo u poljoprivredu. njezine su cijene naglo pale i sada barel stoji oko 40 američkih dolara.

U većini nerazvijenih zemalja poljoprivrednici : ' ' Dođe li, ipak, do pada cijena poljoprivrednih ostvaruju dohodak koji je ispod : proizvoda, što se sada čini nerepraga siromaštva, dok se u intenalnim, poljoprivrednici moraju 'zivnoj ' poljoprivredi razvijenih povećati proizvodnju namijenjezemalja javljaju viškovi hrane i na nu tržištu radi ostvarivanja dosvjetskom tržištu intenzivna je nekle zadovoljavajućih većih poljoprivredna proizvodnja konprihoda. ■ kurentna. ćivati i vraćati kredite.

Mljelwrski list 02/2009.

GOSPODARSTVO

Razina proizvodnje i cijene mlijeka

Cijene, utrošak hrane i troškovihrane osnovnisu preduvjet ekonomične

proizvodnje mlijeka

Piše:JosipHaluška,dipl. ing., Hrvatskistočarski centar

'V'

s

to je veća proizvodnja to su i ekonomski efekti bolji. Samo visoka proizvodnja po kravi može biti rentabilna i ekonom1cna. Cijene, utrošak hrane i troškovi hrane osnovni su preduvjet ekonomične proizvodnje mlijeka.

Postoji jaka veza između rasta proizvodnje i rasta troškova hrane.

Utrošak hrane u hranidbenim jedinicama (HJ)kao i cijena koštanja litre mlijeka u hrani opada s rastom proizvodnje mlijeka.

Utrošak koncentrata za jednu litru mlijeka raste s porastom proizvodnje, a isto tako raste i cijena HJ(tablica 1).

Treba voditi računa da troškovi hrane u strukturi troškova sudjeluju bar 50%, i da je utrošak HJ za jednu litru mlijeka niži od jedan. Kod niže proizvodnje utrošak HJ za litru mlijeka je veći. Cijena koštanja jedne HJ treba biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. U našem primjeru sva su tri uvjeta zadovoljena. Ako se znaju troškovi hrane, na temelju njih mogu se projektirati ukupni troškovi i cijena koštanja jednog hranidbenog dana (HD) ili litre mlijeka (tablica 2).

Za obračun prihoda od mlijeka korištena je standardna cijena mlijeka od 3,31 kune.

Tablica2: Financijskiefekti različitih razina proizvodnjemlijeka kod strukturetroškova50% hrana : 50% ostalitroškovi Opis - stavke 1. Troškovi hrane 50% 2. Ostali troškovi 50%

4000L

5000L 5.044 5.044

6000L

4.438 4.438

3. Ukupni troškovi 4. Troškovi po HD 5. Troškovi po l litri - CK

8.876 24,32

10.088 27,64

11.540 31,61

2,22 13.240

2,02 16.550 45,34

1,92 19.860 54,41

6. Prihodi po kravi (bez teleta) 7. Prihodi po HD 8. Prodajna cijena mlijeka 9. Financijski rezultat po kravi (6-3) 10. Financijski rezultat po HD (7-4) 11. Financijski rezultat po l litri (8-5)

26

3,31

3,31

11,95

6.462 17,70

8.320 22,80

1,09

1,29

1,39

4.364

Tablica3: Izračun dohotkaproizvodnjemlijekaza OPG u sustavuPDV-a Opis - Stavke

4000L

5000L

6000L

1. Ukupni troškovi - rashodi

8.876

10.088

11.540

2. Ukupni prihod

13.240

16.550

19.860

3. Dohodak po kravi/god. (2 - 1)

4.364

6.462

8.320

4. Porez na dohodak 25%

1.091

1.615

2.080

5. Neto dohodak (3 - 4)

3.273

4.847

6.240

6. Neto dohodak po litri

0,82

0,97

1,04

Cijena

mlijeka na ostalim standardne kakvoće 1. razreda s državnim poticajima i poticajima od mljekare iznosi 3,31 kn/L (cijena mlijeka 1. razreda s 3,7% m. m. i 3,2% bjelančevina iznosi područjima

Tablica 1: Utjecajvisineproizvodniena utrošaki cijenuhrane Proizvodnja Utrošak mlijeka energije (HJ) L 4000 4344 5000 4735 6000 5249

36,27 3,31

5.770 5.770

Cijena Utrošak Cijena koštanja Cijena Utrošak HJ. za koštanja koncentrata litre mlijeka u litru mlijeka krme (1 HJ) za Lmlijeka hrani 1 02 4.438 1 09 1 11 009 106 0,15 1,01 5.044 O95 1,10 5.770 0,88 0,96 O20

2,363 kn, + tvornička premija 0,30 kn/kg = 2,663 + 0,65 kn novčani poticaj za ostala područja = ukupno cijena 3,31 kn/kg).

Ovoj cijeni mlijeka treba dodati poticaj za kravu i poticaj po ha za biljnu proizvodnju, kao i prihod od prodaje teladi i stajnjaka.

Kada se od prihoda oduzmu troškovi ili rashodi dobije se dohodak prije oporezivanja. Porez na dohodak kod OPG-a koji su u sustavu PDV-a(kao i obrtnici) iznosi 15, 25 ili 35%, što ovisi o visini

Ml.fekarskili.st 02/2009.

GOSPODARSTVO dohotka. Kad se od dohotka odbije Za nizinska - ostala područja porez na dohodak, dobije se neto državni poticaji za mlijeko iznose dohodak. Kod pravnih osoba porez 0,65 kn po litri, a za područja od na dobit iznosi 20% (račun dobiti i posebne državne skrbi 1,05 kn po gubitaka). Rastom proizvodnje litri. Ovim poticajima treba dodati mlijeka (tablica 1 i 2) rastu troškovi poticaje za uzgoj (0,12 kn po L) i hrane ali su po jedinici proizvodnje poticaje za stočnu hranu po ha (O,13 niži. Isto tako prihodi i financijski kn po L).Tako da ukupni poticaji za efekti rastu kako raste proizvodnja. mlijeko svedeno na kg mlijeka Ekonomska uspješnost ovisi o cijeni iznose od jedne do 1,68 kuna po kg koštanja hrane i strukturi obroka. na područjima s težim uvjetima Osnovni je preduvjet racionalne pro- gospodarenja. Proizvođačko-pro­ izvodnje mlijeka proizvodnja vlasti- dajna cijena mlijeka na ostalim te stočne hrane. Hranidba krava na proizvodnim područjima iznosi 3,87 malim farmama jedna je od najkri- kn/kg, a na područjima s težim tičniji točaka u proizvodnji mlijeka. uvjetima gospodarenja cijena iznosi Cijene mlijeka predstavljaju 4,426 kn/kg. Na područjima od važan čimbenik vrijednosti proiz- posebne državne skrbi cijena vodnje. Proizvođačko-prodajne (ot- mlijeka viša je 0,55 kuna/kg. kupne) cijene mlijeka objektivan su S rastom masnoće i bjelančimbenik na koji proizvođač može čevina u mlijeku raste i prodajna bitno utjecati kakvoćom mlijeka cijena mlijeka, a isto tako raste i (sadržajem mliječne masti, mliječnih potpora po litri mlijeka. Osnovna proteinai higijene).Proizvođač može cijena mlijeka polazna je osnovica za bitno utjecati na višu cijenu mlijeka preračunavanje cijene s obzirom na boljom hranidbom i higijenskom kakvoću. proizvodnjom mlijeka.

Prodajne cijene Htvatske cijene mlijeka Prodajne cijene mlijeka formiCijene mlijeka u Hrvatskoj raju se na osnovi kriterija kakvoće iz zadovoljavajuće su i kreću se iznad Pravilnika i uredbe o ciljnoj cijeni razine europskih cijena (0,30 - 0,40 mlijeka, koja se bazira na vrijednoeura po litri). Cijene mlijeka formi- stima odnosa bjelančevina 55%,a za raju se na bazi sadržaja mliječne sadržaj mliječne masti 45%. Mlijeko masti, proteina, broja mikroorgani- se razvrstava u klase prema broju zama i somatskih stanica u mlijeku. mikroorganizama i broju somatskih Ciljna cijena mlijeka standardne stanica te se radi ispravak vrijednokakvoće iznosi 2,363 kn/L na bazi sti. Cijena koštanja ovisi o proizvod3,7% m. m., 3,2% bjelančevina, do nim troškovima, broju krava, mli400000 somatskih stanica i 100000 ječnosti po kravi, veličini farme i sl. bakterija u 1 mLmlijeka.

Prag rentabilnosti je različit od goIzračunatoj cijeni mlijeka spodarstva do gospodarstva. Dobit mljekare dodaju iznose tvorničkih po litri je nešto manja kad se odbije dodataka koji ovise o dogovoru s porez na dohodak. U prihodima od proizvođačima mlijeka i poslovnom prodaje mlijeka novčane potpore interesu svake pojedine mljekare. sudjeluju s više od 40%, a s potpoTvornička premija iznosi od rama od mljekara proizvođači 0,20 do 0,30 kn po litri, a na velikim ostvaruju oko 55% prihoda po litri farmama i do 0,50 kn po litri. Dakle, mlijeka. proizvođači koji isporučuju više Cijena koštanja ili proizvodna mlijeka bolje kakvoće dobiju i veću cijena mlijeka različita je od tvorničku premiju. gospodarstva do gospodarstva. Kod

M(jekarski li.st 02/2009.

naših obiteljskih gospodarstava stvarnu cijenu koštanja mlijeka vrlo je teško utvrditi, jer je proizvodnja mlijeka dio cjelokupnog poslovanja gospodarstva koje ima više proizvodnji. Postoje velike razlike u cijeni koštanja mlijeka. Proizvođači uglavnom ne znaju stvarnu cijenu koštanja svog proizvoda - mlijeka, jer ne prate ekonomske podatke.

Cijena koštanja mlijeka ovisi o: visini proizvodnje po kravi, broju krava u stadu, cijeni stočne hrane i drugim troškovima proizvodnje, tehničkoj opremljenosti gospodarstva, primjeni tehnoloških rješenja.

U pravilu cijena koštanja je manja kod veće proizvodnje mlijeka (tablica 1) i kod stada s većim brojem krava. Cijena koštanja mlijeka je manja ako se koristi vlastita stočna hrana. Unutrašnji čimbenici poslovanja u gospodarstvu određuju uspješnost proizvodnje više od prodajnih cijena. Cijena koštanja mlijeka mora biti ispod razine prodajnih cijena. U normalnoj strukturi cijene koštanja, ekonomska granica proizvodnje mlijeka trebala bi biti više od 1O litara mlijeka po jednom HD. Obračun proizvodnje

U proizvodnji mlijeka ostvaruje se prihod od premija za mlijeko, prihod od priploda i prirasta teladi i prihod od stajnjaka (nusproizvod). U strukturi prihoda proizvodnje mlijeka prihod od mlijeka s premijom iznosi od 85 do 90%, a prihod od priploda i prirasta teladi od 1O do 15%. Ako se u izračun troškova i prihoda proizvodnje mlijeka ne uračunaju troškovi i prihodi teladi u dobi od dva do tri mjeseca već samo priplod, tada prihod od mlijeka u strukturi prihoda iznosi više od 90%.

: ' ' Što je veća proizvodnja : mlijeka po kravi, veći je i : udio vrijednosti mlijeka u struk: turi prihoda.

27

GOSPODARSTVO Ako se radi izračun troškova i krave. Prodaja izlučenih krava prihoda mlijeka bez teladi, onda se pomaže u tekućem financiranju, ali se ne može računati u prihode, osim obračunava samo priplod po cijeni 50% cijene teladi. Obično pri izradi likvidne vrijednosti krave. Osnovno stado krava kao osnovna sredstva obračuna proizvodnje mlijeka, osim posebnom obračunu mlijeka ulazi i telad. U tom slučaju podliježu troškovima krava dodaju se troškovi obrta stada, koji se radi pri uzgoja teladi, a prihod od prirasta periodičnom i godišnjem obračunu teladi prihodima.

Za obračun (ZR) za pravni subjekt kao cjelinu. prirasta teladi uzimaju se knjigovod- Isto tako, uginuća krava kao trošak i stvene cijene, koje bi trebale biti prisilna klanja obračunavaju se putem obrta stada. Prijevod iz nešto niže od tržnih cijena. kategorije u kategoriju goveda S obzirom na to da uzgoj (telad - junice - krave) obavlja se po ženskoga rasplodnog podmlatka predstavlja repromaterijal za knjigovodstvenim cijenama prilikom obračuna obrta stada. proizvodnju mlijeka, troškovi Ako se stelja ne uračunava u uzgoja rasplodnih junica i prihodi od prirasta junica mogu se dodati troškove, u tom slučaju ni stajnjak ne treba uračunati u prihode. S izračunu proizvodnje mlijeka, odnosno svesti na hranidbeni dan povećanjem mliječnosti kod istih

prodajnih cijena mlijeka povećava se ukupna vrijednost proizvodnje a time i financijski efekti. Istodobno se smanjuje utrošak hrane u HJ za litru mlijeka, a cijena HJraste. : ' ' Kod nas nije problem u : niskim prodajnim cijenama mlijeka, već u visokoj cijeni koštanja mlijeka. Visoke cijene koštanja proizlaze iz visokih troškova proizvodnje, kao posljedica neracionalne i niskoproduktivne proizvodnje. Sadašnje prodajne (otkupne) cijene mlijeka omogućuju ekonomski djelotvorniju proizvodnju. Postoji velika ovisnost između sadržaja mliječne masti i mliječnih proteina, cijene mlijeka i ekonomskih efekata mlijeka. ■

EDUKACIJA

Prvo regionalno savjetovanje proizvođača mlijeka

Iz Uredništva

Svrha održavanja savjetovanja ponajprije je podrška uspješne provedbe Operativnog programa razvoja govedarstva Republike Hrvatske Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za stočarstvo, Hrvatska mljekarska udruga i Udruga za travnjaštvo, krmno bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice 24. veljače 2008. godine u Molvama održat će Prvo regionalno savjetovanje proizvođača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske, Varaždinske,

bolesti koje se pojavljuju na farmama mliječnih krava. Tako će svoje preporuke sjetvene strukture za područje regije sjeverozapadne Hrvatske, najbolje omjere sjenaže i kukuruzne silaze u voluminoznom dijelu, te mogućnosti proizvodnje voluminozne krme po 1 ha iznijeti savjetodavci mr. se. Srećko Ladišić i Tatjana Međimurec, dipl. ing. iz Međimurske, Koprivničko-križeva­ Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu čke, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilo- savjetodavnu službu. Ovo predavanje gorske i Virovitička-podravske žu- upotpunit će prof. dr. se. Darko panije.

Grbeša s Agronomskog fakulteta Mnoštvo je aktualnih tema koje Sveučilišta u Zagrebu s temom smo namijenili proizvođačima "Značaj sadržaja probavljivih protemlijeka. Teme savjetovanja vezane su ina, sirovih vlakana i energije u ponajprije za proizvodnju volumi- voluminoznoj krmi u proizvodnji nozne krme na obiteljskim poljopri- mlijeka." vrednim gospodarstvima te najčešće O tehnologiji proizvodnje

28

talijanskog ljulja i lucerne u strukturi voluminozne krme, hranidbi krava i proizvodnji mlijeka iskustva talijanskih farmera iznijet će nutricionist Đermano Brajković, dr. vet. med. Predavanje na temu odabranih slučajeva ugibanja mliječnih krava u sjeverozapadoj Hrvatskoj održat će dr. se.

Branko Šoštarić iz Veterinarskog instituta iz Zagreba, a nakon predavanja predviđeno je vrijeme za raspravu te pitanja proizvođača mlijeka.

Kako bi savjetovanju dali pravi smisao svoja praktična iskustva dat će i proizvođači mlijeka: Ivica Imbrišić, Damir Markešić, Blaženka Novosel, !van Čolik te Emina Burek koji će temeljem vlastitih rezultata dati preporuke kako proizvoditi kvalitetnu voluminoznu krmu. ■

J;f!jekarski list 02/2009.

SELEKCIJA

Bikovi smeđe • pasmine u Hrvatskoj Piše: Zdenko lvkić, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

bveza namje pripomoći uzgajivačima da na učinkovitiji i jednostavniji način, a sukladno uzgojnom cilju, odaberu sjeme bikova koji će njihovu stadu donijeti očekivani uzgojni napredak. Budući da se velik broj bikova nalazi na našem tržištu, a poštujući kriterije koji su propisan im Uzgojnim programom goveda (UPG RH -2007.), nadamo se da će uzgajivači ove naše preporuke prihvatiti jer doista nije svejedno kojim bikovima osjemenjuju junice ili krave. Poznato je da svaki pozitivan bik (koji odgovara navedenim kriterijima) nije pogodan za svaku kravu s obzirom na pojedine osobine (mliječnost, vanjština itd.), pa treba pažljivo planirati sparivanje. Dakako, lakše je to napraviti ako se jasno naznači koji bikovi su pogodni za korištenje (s obzirom na iskazane rezultate testiranja), a koji to nisu. Tako smo u prethodnim brojevima govorili o "pozitivnim" simentalskim i holstein bikovima, dok one koje ne preporučujemo za korištenje nismo ni navodili.

U ovom broju osvrnut ćemo se na ponudu bikova smeđe pasmine na našem tržištu.

Premda je populacija krava ove pasmine razmjerno malobrojna u odnosu na simentalsku i holstein (oko 4%), obveza nam je sustavnim uzgojnose I e kcij s kim radom ostvariti selekcijski napredak. Zbog malog broja krava, ne provodimo krugove ciljanog sparivanja kao kod

O

Mljekarski list 02/2009.

I REPRODUKCIJA

O simentalskimi holstein bikovima,koji se koristeu našem uzgoju, pisalismo u prethodnim brojevimaMljekarskoglista

simentalske i holstein pasmine.

Drugim riječima, naš uzgojni program nije usmjeren na dobivanje bikova koji bi se koristili za umjetno osjemenjivanje. Ta činjenica nimalo ne umanjuje važnost provedbe uzgojnog programa, jer nam je glavni cilj dobiti genetski kvalitetan ženski rasplodni materijal, a određeni značaj pridaje se i tovnim karakteristikama.

Da bismo to ostvarili, obvezno moramo odabirati vrhunske bikove iz razvijenih stranih uzgoja (Njemačka, Austrija, SAD). Za razliku od prethodnog uzgojnog programa (1991.), koji je stavio naglasak na mliječnost (mlijeko - meso; 60 : 40), novi uzgojni program (2007.) u relativan ekonomski međuodnos uključuje svojstva fitnesa (mlijeko fitnes - tovnost; 50: 35 : 15). Sastavni su dio novoga uzgojnog programa kriteriji za pozitivne bikove, tj. bikove koji se preporučuju za uvoz i korištenje.

Budući da nemamo mladih bikova, sva osjemenjivanja pripadaju stranim testiranim bikovima. Jedini živi bik je HUPOLY, koji potječe iz njemačkog uzgoja.

HUPOLY (HUSSLI/MONOPOLY) je elitni bik za 2008. godinu. Ukupni indeks bika je 122, a indeks mliječnosti 115 uz pouzdanost od 96%. Fitnes je također vrlo dobrih 115. Od pojedinačnih se osobina ističu: • visoka razina bjelančevina

(+0,10), • poželjna dugovječnost (118), • dobar prosječan protok mlijeka (112), • vrlo dobar eksterijer, osobito noge (119) i vime (112).

HUPOLY je pogodan za korištenje u većini stada smeđe pasmine, no, treba voditi računa o porijeklu krave i bika da se izbjegne uzgoj u srodstvu.

Slika 1: Bik HURAY(GZW 133, MW 129, NOGE122, VIME 115) Što se tiče bikova koji su došli putem DSS-a, i ovdje je primjetna prisutnost više bikova iz iste linije (opasnost od značajnije pojave uzgoja u srodstvu, s obzirom na veličinu populacije). Zbog toga opet ističemo važnost poznavanja pedigrea bika i krave. Bikovi (DSS) koji udovoljavaju kriterijima a nalaze se na našem tržištu, potječu iz jakih svjetskih uzgoja SAD-ai Njemačke. Ti su bikovi: • SAD: AGENDA (BANKER/PROPHEn • NJEMAČKA: PROSSLI (PRONTO/ HUSSLJ),VASIR(VINOZAK/SIRAY), ELLECTION (EMICO/COLLECTION), HURAY (HUSSLI/SIRAY), PREFERENZ (PRESIDENTNINEB), EVENT (EVENNINOS), EDISON (ENSIGNNINOS).

Sve uzgajivače koji trebaju informacije o navedenim ili nekim drugim bikovima, molimo da se obrate Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, ili centrima za umjetno osjemenjivanje.

Potpune informacije o svakom biku koji se koristi u Republici Hrvatskoj moguće je pronaći na web stranici Hrvatskoga stočarskog centra (www.hssc.hr). ■

29

REPORTAŽA

Devet mjeseci od odluke do nove farme Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

d ishođenja potrebne dokumentacije, realizacije kredita a potom i izgradnje nove suvremene farme . mliječnih krava ponekad je potrebno i nekoliko godina, no kod ove dvije mlade obitelji stvari su se malo drukčije posložile i sve je trajalo mnogo kraće - čak manje od godinu dana. Zahvaljujući velikom zalaganju, ali moramo istaknuti i odličnoj suradnji i razumijevanju institucija, krenuvši od lokalne, općinske i županijske vlasti pa sve do nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, procedura je riješena u dosta kratkom vremenu (možda bi

O

Dvijesu mlade obitelji,Šimunić i Crnjaković, odlučile

krenutiu realizaciju

to vrijeme trebalo postati svakodnevna praksa!), a Marinko Šimunić i Damir Crnjaković sa svojim obiteljima ponosno su otvorili svoje nove suvremene farme mliječnih krava u kojima je smješten izvrstan genetski potencijal za proizvodnju mlijeka.

Farme je 20. siječnja svečano otvorio ministar Božidar Pankretić, koji je istaknuo da upravo mlade obitelji, poput Šimunića i Crnjadugoočekivanežeije kovića, predstavljaju budućnost hrvatske poljoprivrede. Prerezavši vrpcu ministar Pankretić pojasnio je kako ulaganja nadležnog ministarstva u poljoprivredu Koprivničko­ jenilo značajna financijska sredstva križevačke županije nisu mala, paje za ulaganje u razvoj poljoprivrede tako samo prošle godine kroz razne općenito, a osobito stočarske vrste potpora i poticaja stiglo čak proizvodnje. Ministar nije krio 230 milijuna kuna. Znamo da je ova zadovoljstvo učinjenim napretkom županija jedna od vodećih po u realizaciji Operativnog programa proizvodnji mlijeka, stoga i ne čudi razvoja govedarstva, kojemu je zašto su upravo ovdje glavni svrha upravo poticanje izgradnje događaji otvorenja mliječnih farmi. farmi poput ovih dviju novootvoreMinistarstvo je i ove godine naminih.

Vlasnike su pozdravili čelnici općina Novigrad Podravski i Virje, Mladen Mađer i Mirka Perok, župan koprivničko-križevački Darko Koren, te ravnatelji stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, dr. se. lvan Katalinić, ravnatelj HZPSS-a, i Franjo Poljak, dipl. ing., ravnatelj HSC-a. Obratili su se prisutnima, vlasnicima čestitali na dosadašnjem uspjehu te istaknuli spremnost svojih institucija za svakodnevnu suradnju s farmerima.

Nakon službenog otvorenja uslijedio je obilazak farmi te razgovor s ponosnim vlasnicima o daljnjim planovima razvoja proizvodnje.

svojihplanova,a

samo je devet mjesecibilo

potrebnoda se i snoviostvare

OPGŠimunnć

Obitelj Šimunić s ministromPankretićem i savjetnikomLadišićem

30 ilIIJf'karski Lt:c;t02/2009.

Da samo odvažni i hrabri idu naprijed, uvjerili smo se prilikom otvorenja nove farme ml!_znihkrava Marinka, Vesne i Marka Simunića u

REPORTAŽA Delovima u opcm1 Novigrad Podravski. Ova mlada i odvažna obitelj već dugo sluša preporuke struke i ništa ne prepušta slučaju.

"Razmišljali smo određeno vrijeme o tome da povećamo proizvodnju. I Srećko Ladišić nas je hrabrio, redovno obilazio, svojim savjetima rješavao naše nedoumice, a kad smo se odlučili krenuti u izgradnju nove farme, sve se odigralo u veoma kratkom vremenu", rekli su nam Vesna i Marinko Šimunić.

Marinko (1968.), supruga Vesna (1968.) i sin Marko (1994.), koji također pomaže roditeljima u obavljanju svih poslova na farmi, danas u novoj staji imaju 52 krave i 40 junica simentalske pasmine. Najbolje kravt daju više od 35 kg mlijeka na dan. Simunići su svoje stado sustavno povećavali, nešto krava je iz vlastita Puna staja izvrsnih krava na gospodarstvuobiteljiŠimunić iz Delova uzgoja a nešto iz uvoza, iz Austrije.

Dosta pozornosti posvećuju unadjeda, a danas mu se ostvarila želja razvoja govedarstva Republike pređenju genetskog potencijala krava, za osjemenjivanje koriste Hrvatske kreditom Hrvatske banke da svoju djedovinu unaprijedi i za obnovu i razvoj (HBOR)u iznosu osuvremeni. U tom nastojanju najbolje bikove, a proizvodnju pomogle su mu supruga Mira (1971.) planiraju povećati do 7000 kg po 2,150.000 kn.

Izgradnju ovakve suvremene te kćeri Sanela (1992.) i Sabina kravi godišnje. Hranu za krave proizvode na 25 jutara vlastite zemlje farme mora pratiti i suvremena (2000.).

U sklopu realizacije Operativi oko 40 jutara državne u zakupu. mehanizacija, koju je Marinko Veoma važan čimbenik razvoja sustavno kupovao: rotokose (pred- nog programa razvoja govedarstva gospodarstva bila je i veličina nju i zadnju bočnu), prikolicu Republike Hrvatske, a uz stručnu kipericu, pauk, grablje, prednji uto- pomoć savjetnika Hrvatskog zavoda okućnice od oko 4 hektara. Do sada . varivač s vilicama i kombiniranom za poljoprivrednu savjetodavnu slusu se već pokazali kao ozbiljni košarom i izuzimačem sjenaže, žbu, na gospodarstvu obitelji Crnjaproizvođači mlijeka, pa su u 2008. od 40 krava isporučili više od 290000 kg samoutovarku, prikolicu za stajnjak, ković izgrađena je nova suvremena mlijeka ekstra klase, odnosno prvog cisternu za gnojnicu, četveroredni staja sa slobodnim načinom držanja razreda. Planiraju povećati stado na kultivator s dozatorima za mineralni krava kapaciteta 32 ležišta. U stadu 60 muznih krava i čak 400000 kg gnoj, pneumatsku četverorednu je trenutno 40 krava i 26 junica, a mlijeka godišnje. Mlijeko isporučuju sijaćicu, mikser prikolicu, plugove i Damir nam je rekao kako planira dalje proširivati staju i povećavati Vindiji d.d. iz Varaždina, za koju kažu sijaćice.

A da stigne proizvoditi mlijeko broj grla ovisno o dobivanju državne daje korektan poslovni partner, a od Vindijine tvornice stočne hrane ali i za svoj gušt nešto odsvirati, zemlje u zakup. pokazao je Marinko svojim primjePovoljan smještaj obiteljskoga Biodar nabavljaju koncentratnu rom. U slobodno vrijeme s prijate- gospodarstva oko kojeg se nalaze 2 smjesu sa 19%proteina.

Sa svojim savjetnikom, Sre- ljima pjeva i svira gitaru u sastavu jutra okućnice, svakako predstavlja Zlatne strune, uz koje će se pogodovan čimbenik za daljnje ćkom Ladišićem, svakodnevno poboljšavaju kvalitetu obroka krava, proizvođači mlijeka proveseliti na planove proširenja proizvodnih kapaciteta. Sama staja je i izgrađena balu farmera te uvode nove kulture na oranice. ovogodišnjem Tako siju talijanski ljulj, kukuruz za Koprivničko-križevačke županije u tako da ju je moguće dalje proširivati. silažu te sudansku travu, a u skorije Koprivnici.

Trenutno obrađuju 30 jutara OPGCrnjaković vrijeme obavit će kalcifikaciju oranica.

Nova staja Damira Crnjakovića zemlje, od čega je polovica u Nova staja sa 40 ležišta u tri smještena je u Donjim Zdjelicama u zakupu. Siju kukuruz za silažu i reda i rešetkastim podom izgrađena općini Virje. Damir (1970.) je zrno, pšenicu, zob,ječam i talijanski sjenaže. je u sklopu Operativnog programa gospodarstvo naslijedio od bake i ljulj za proizvodnju

Jfljelwrski li3t 02/2009.

3J

REPORTAŽA Planiraju zasijavati samo kulture za proizvodnju voluminozne krme, a koncentratni dio obroka kupovati.

Damir je završio školu za zanimanje proizvođača mlijeka, kako bi svojim znanjem bio aktualan sa suvremenim tehnologijama u proizvodnji mlijeka.

Crnjakovići su 2007. godine Dukatu d.d. iz Zagreba isporučili 83000 kg mlijeka E klase, a prošle 2008. godine čak 140000 kg mlijeka ekstra klase, odnosno prvog razreda. Ističu svoje veliko zadovoljstvo stručnom i savjetodavnom pomoći, kako djelatnika HZPSS-a tako i djelatnika mljekare Dukat, koja također određenim sredstvima potiče razvoj svojih kooperanata.

Uzajamna pomoć farmera

Kako bi sve poslove vezane za proizvodnju krme pravodobno Obitelj Crnjaković s ponosomje ministruPankretiću odradili, Marinko i Damir izgradili predstavilanovufarmu su kooperantske odnose s još nekoliko farmera iz svojih i susjednih općina, ali i županija u krugu od 40 kilometara. Ovakav način izgradnje međusobnih odnosa, povjerenja i poslovne suradnje predstavlja pozitivan primjer na koji način poljoprivredni proizvođači mogu značajno olakšati svakodnevne poslove, a nije zanemariva niti optimalno iskorištavanje suvremene mehanizacije.

Predstavljena gospodarstva izvrstan su primjer na koji način mlade obitelji trebaju razvijati proizvodnju i postajati konkurentnima na tržištu. Dakako, ovakav razvoj podrazumijeva i daljnju potporu svih nadležnih institucija.jer je očito da mogu još bolje proizvoditi.

Poslovanje i daljnji razvoj gospodarstva ovisni su o dodatnom poveća­ nju poljoprivrednih površina za proizvodnju stočne hrane (voluminozne), a to je najčešće nemoguće Simentalacu novojstaji obiteljiCrnjaković iz DonjihZdjelica zbog ograničene veličine posjeda u vlasništvu gospodarstava i bez pjeha, rekli su nam da će za deset mistični da ćemo i dalje u novim dobivanja državne zemlje u zakup godina "odahnuti" od kredita i brojevima našeg lista otvarati i predna 1O (i više) godina. I Marinko i hipoteke te da će tada uslijediti stavljati nove suvremene farme Damir kažu da će, ukoliko dobiju veliko slavlje. muznih krava, učiti iz iskustava i zemlju u zakup, odmah proširiti Iz broja u broj Mljekarskog lista primjera drugih te svakodnevno svoje farme. Iako pomalo re- predstavljamo nove farme mliječnih unaprjeđivati proizvodnju u svakom zervirani glede dosadašnjeg us- · krava. Zadovoljni smo ali i opti- smislu.■

32 )viljekarski list 02/2009.

=================

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Povećanje kvalitete

svježeg sirovog mlijeka Kako je Hrvatska pred ulaskom u EU, nameće joj se obveza što ranijeg dostizanja EU kvalitete proizvedenog mlijeka. Da bi se to postiglo, u idućem će se razdoblju provoditi Program unapređenja kvalitete mlijeka sa svrhom postizanja njegove veće kvalitete Sadašnje stanje proizvodnje mlijeka i njegova kvaliteta Proizvodnja mlijeka u HrvatHrvatskoj se od 2003. skoj je najvećim dijelom organigodine uvode standardi zirana na obiteljskim gospodarhigijenske kvalitete mli- stvima te manjim dijelom na velikim jeka, jednaki standarfarmama pojedinih tvrtki. dima većine razvijenih zemalja.

Proizvodnja mlijeka na obiteljHigijenska kvaliteta mlijeka odre- skim gospodarstvima većim je đena je njegovom zdravstvenom dijelom dio mješovitih proizvodnih ispravnošću, pri čemu se kao jedinica, u kojima su zastupljene i parametri uzimaju prije svega broj druge proizvodnje (nema specijalisomatskih stanica i mikroorgani- zacije proizvodnje). U takvim uvjezama. tima u cijelosti se ne primjenjuje lako su u promatranom raz- kvalitetan menadžment te je razina doblju u Hrvatskoj postignuti proizvodnje i kvaliteta mlijeka niža značajni rezultati u kvaliteti mlijeka, u usporedbi sa specijaliziranim ona još uvijek zaostaje u odnosu na proizvodnim jedinicama kod diiste pokazatelje u zemljama EU-a. jela obiteljskih farmi i velikih farmi pojedinih Tablica1: Parametrihigijenskekvalitetemlijeka tvrtki.

Parametri kvalitete Posljednjih Razred Broi somatskih stanica Broj mikroorganizama godina zabi<100 000 I. <400 000 lježeno je znaII. >400 000 >100 000 čajno restrukPiše: Dr. se. lvan Jakopović i mr. se. Ana Dakić

U

Tablica2. Promjeneu strukturiproizvod1tje mlijekau Hrvatskoj Godina 2003.

2008.*

Broj proizvođača

Količina mlijeka (L)

540 923 172 637 891 768

58 715 23 948

Prosječna godišnja proizvodnja

po farmi (L) 9 213 26 636

• procjenapro1zvodn1e

Tablica3: Kretanjeud;elamlijekaEU kvalitete (EU kvaliteta = do -100000 mikroorganizamai 400 000 somatskihstanicau mL mlijeka)

I Godina

j Udio EU mlijeka(%)

I 2003. I 2004. I 2005. I 2006. I 2007. I 2008.* I j 22,71 [ 37,20 j 50,67 j 57,47 j 62,87 j 71,22 I

*Podacio otkupljenimkoličinama mlijeka u prvih desetmjeseci2008.godine

Mfjekarski li.st 02/2009.

turiranje proizvodnje mlijeka, pri čemu se smanjuje broj proizvođača koji ga proizvode. Smanjenje je osobito izražena kod onih koji drže manji broj krava i proizvode manje količine mlijeka. Ovi trendovi vidljivi su i iz prikaza u tablici 2, gdje je razvidna kako unatoč smanjenju broja proizvođača koji isporučuju mlijeko značajno raste njegova isporuka. Dok je u 2003. godini prosječna godišnja isporuka po proizvođaču bila 9213 litara, u 2008. ta je količina narasla na 26636 litara.

Iz ovoga se može zaključiti da je u najvećem broju slučajeva značajno porasla produktivnost, pa je tako porastao i prihod onih proizvođača koji se bave proizvodnjom mlijeka. : ' ' Promatrajući stanje u : kvaliteti mlijeka, pro: izlazi zaključak da postoji stalan : trend porasta.

Iz tablice 3 je razvidna da je sadašnja higijenska kvaliteta mlijeka dostigla udio veći od 71 % u ukupno isporučenom mlijeku. Do ovih rezultata došlo se primjenom Pravilnika o kakvoći svježega sirovog mlijeka i uspostavom Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka, ali i provođenjem niza drugih mjera koje su na snazi od navedenog razdoblja.

33

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Kvaliteta mlijeka ov1s1 1 o : ' ' Nakon uvođenja novog : sustava ispitivanja kvali- načinu njegova čuvanja do isporuke. tete mlijeka uspostavljen je novi Često se zbog pojedinačno male : sustav obračuna cijene mlijeka, u dnevne isporuke s farme mlijeko · kojem mlijeko koje ne zadovolja- čuva za više proizvođača na sabir. va tražene standarde postiže zna- nim mjestima pojedinih naselja gdje postoje uređaji za hlađenje mlijeka čajno nižu cijenu, koja je danas niža za najmanje 30%u odnosu na (laktofriz). Ako se na farmi proizvode veće količine mlijeka, otkup se mlijeko standardne kvalitete. obavlja neposredno preuzimanjem Od početka primjene novog mlijeka na farmi. U tom slučaju na sustava utvrđivanja kvalitete mlijeka farmi postoji uređen i opremljen provodi se edukacija proizvođača i prostor za čuvanje mlijeka. otkupljivača mlijeka (predavanja, Kako je danas u mliječnom seminari, brošure, časopisi), sektoru nazočan trend restrukposebno u dijelu održavanja visoke turiranja, raste broj otkupnih mjesta higijene pri mužnji čuvanju na farmi a smanjuje se broj sabirnih mlijeka. mjesta.

Iz tablice 5 je razvidna da se Kvaliteta isporučenog otkup mlijeka u 2008. godini mlijeka zavisi i od koliobavljao na ukupno 4596 mjesta. čine koja je isporučena s farme.

''

Tablica4: Odnoskvalitetemlijekai njegovaisporučena količi1ta s farmeu 2008.godini Godišnjaisporukamlijekapo proizvođaču s;10 oooI 10 ooo-50 ooo Isoooo- 100 ooo I 100ooo- 200 ooo I >200 ooo UdioEU kvalitete

I

29,85

54,86

I

78,90

I

88,20

I 96,50

Tablica5: Odnosisporukemlijekana farmii sabirnommiestuu 2008.godini Broj sudionika

Isporučena količina mlijeka (L) u prvih 10 mjeseci 2008.

Količina (kg)

%

Farma

l 852

235 345 604

210 566 115

89,5

Sabirna miesto

2 744

313 965 939

180 844 381

57,6

Ukupno

4 596

549 311 543

391 410 496

71,2

Preuzimanje mliieka

EU kvaliteta

Tablica6: Odnosbrojaproizvođača, brojasabirnihmjestai kvaliteta isporučenoJ mlijekau 2008.f?,odini na sabirnom mjestu

Broj

%

2-5 6- 10 li - 15 16 - 20 21 - 25 26- 30 31 - 35 36-40 41 - 50 > 50 Ukuono

1153 851 407 154 57 28 18 17 23 36 2 744

42 O 31 O 14 8 5.6 2,1 1.0 0,7 0.6 0,8 l 3 100,0

70 8 57 8 51 7 50 5 54 8 53 3 46,0 60.5 44 2 57.8 57,6

proizvođača

34

Sabirna mjesta

Mlijeko EU kvalitete (%)

Broj

Otkup je provođen na 1852 farme, dok se u 2744 slučaja otkup obavljao na sabirnim mjestima na koja mlijeko donosi veći broj proizvođa­ ča. Podaci u tablici 5 upućuju na to da je kvaliteta mlijeka koje je otkupljeno s farmi značajno bolja (89,5% EU mlijeka) u usporedbi s kvalitetom mlijeka koje se preuzima na sabirnim mjestima (57,6%). Na sabirnim mjestima mlijeko isporučuje različit broj proizvođača.

Iz tablice 6 je razvidna da je raspored broja proizvođača prema sabirnim mjestima različit. Na značajnom broju sabirnih mjesta mlijeko isporučuje manji broj proizvođača - na 42%sabirnih mjesta dolazi do 5 proizvođača dok s druge Strane na 36 sabirnih mjesta mlijeko isporučuje više od 50 proizvođača. lako ne postoji značajnija veza između broja proizvođača na sabirnom mjestu i kvalitete mlijeka, ipak treba istaknuti da je najbolja kvaliteta mlijeka zabilježena u skupini sabirnih mjesta do pet proizvođača (70,8%).

Ukoliko se detaljnije razmotri stanje na sabirnim mjestima, proizlazi da velik broj proizvođača dnevno isporučuje količine mlijeka manje od 50 litara.

Iz tablice 7 je razvidna da od ukupno 25241 proizvođača njih 18491 dnevno isporučuje manje od 50 litara mlijeka, uz prosječno 35% EU kvalitete. S druge pak strane, 2659 proizvođača dnevno isporučuje više od 100 litara mlijeka uz prosječno 77%EUkvalitete.

Mjere za poboljšanje kvalitete mlijeka Iz iznijetog prikaza može se zaključiti da kvaliteta mlijeka u značajnoj mjeri ovisi o stanju na farmi. Ako se na farmi provode sve mjere koje osiguravaju kvalitetu mlijeka, postići će se visoki standard isporučenog mlijeka.

Pritom značajno veću pozornost kvaliteti

Mljekarski list 02/2009.

IZ MINISTARSTVA pridaju veći proizvođači,jer će na taj način ostvariti veću cijenu mlijeka.

Prema sadašnjim odredbama koje uređuju kvalitetu mlijeka, osobito onih koje određuju cijenu, jasno je da će oni ' 'isporučuju mlijeko II. razreda koji ostvariti nižu cijenu, najmanje 30% nižu u odnosu na postignutu cijenu mlijeka I. razreda. Ako se uz to uzme u obzir da se obračun poticaja za isporučene količine mlijeka također ispravlja prema kvaliteti, ali i da mljekare u većini slučajeva ne isplaćuju tvorničke premije za mlijeko li. razreda, : jasno je da je ovaj sustav · obeshrabrujući za proizvođače koji isporucuJu mlijeko li. razreda.

Zbog toga svaki od njih treba tražiti sve načine kako postići mlijeko više razine kvalitete.

Budući još uvijek postoji

oko 30% mlijeka niže kvalitete, potrebno je donijeti Program povećanja kvalitete 'mlijeka ' kako bi se pomoglo onim proizvođačima koji do sada nisu dostigli traženu razinu kvalitete.

Kako bi se što prije dostigla željena kvaliteta mlijeka, potrebno je provoditi veći broja mjera među kojima treba posebno istaknuti: 1. Nastavak edukacije proizvođača.

2. Organizaciju pregleda muznih

POLJOPRIVREDE

Tablica7: Odnosdnevneisporukemlijeka, brojaproizvodača i kvaliteta mlijeka u 2008. f!,odini Dnevnaisporukamlijeka po proizvođaču (L) <50

>100

71-100

51-70

UdioEU Broj UdioEU Broj UdioEU Broj UdioEU mlijeka tproizvođač: mlijeka% proizvođača mlijeka% tproizvođači mlijeka% proizvođača Broj

%

18 491

35

2 285

51

Navedene mjere obavljat će državne stručne službe neposredno ili putem koordinacije te stručne službe pojedinih mljekara.

Osim navedenog, doprinos kvaliteti mlijeka bit će i modernizaodgovarajuće

I 805

60

2 659

77

cija sustava preuzimanja, na način da će se na cisterne za prijevoz mlijeka ugraditi suvremeni uređaji za preuzimanja mlijeka u cisternu te uređaji za uzimanje uzoraka za ispitivanje kvalitete mlijeka.

Zaključak

Program poboljšanja kvalitete mlijeka predstavljat će nacionalni program kojim će se ispuniti uvjeti za postizanje veće kvalitete mlijeka.

To predstavlja obvezu Hrvatske u procesu pristupanja EU, pa se zbog toga u njegovo provođenje trebaju uključiti svi sudionici proizvodnje i prerade mlijeka, posebno oni proizvođači koji do danas nisu uspjeli dostići traženu kvalitetu.

Ostvarenjem planiranih mjera povećanja kvalitete mlijeka postići će se veća konkurentnost u proizvodnji mlijeka i osigurati pretpostavke za uključenje Hrvatske u međunarodnu trgovinu mlijekom i mliječnim proizvodima.

Bez osiguranja visoke razine u kvaliteti mlijeka, mliječni bi sektor nakon ulaska Hrvatske u EUimao značajnih poteškoća na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda. ■

uređaja.

3. Organizaciju provjere zdravlja vimena.

4. Reorganizaciju otkupa mlijeka: • osamostaljivanje dijela proizvođa­ ča koji proizvode veće količine mlijeka, na način da nakon nabave uređaja za hlađenje (laktofriza) mlijeko isporučuju izravno s farme, • reorganizacija sabirnih mjesta te njihovo uređenje u skladu sveterinarskim propisima koji određuju uvjete poslovanja s hranom.

M(jekarski list 02/2009.

Proizvodnja mlijekau Hrvatskojje najvećim dijelomorganizirana na obiteljskim gospodarstvima te manjimdijelomna velikimfarmamapojedinihtvrtki 35

GOVEDARSTVO

Mehanički čimbenici probave u preživača Piše: Prof. dr. se. Zvonko Stojević i dr. se. Natalija Filipović

U

članku su opisani

meha-

nič~i čim?eniciv_pr~~ave

svoJstvem prez1vac1ma.

Probava u preživača u potpunosti je različita u odnosu na druge sisavce. Zbog toga na popularan način uzgajivače želimo upoznati s osnovnim načelima probave u složenom želucu, pri čemu je mehanika probave ne samo specifična već i od osobite važnosti za ovu skupinu životinja.

Ma koliko je poznato kako u preživača osnovnu ulogu probave čini razgradnja hranjivih tvari u buragu djelovanjem mikroorganizama (bakterija, infuzorija, gljivica), od izrazitog su značaja i mehanički čimbenici probave. Oni čine osnovu pripreme hrane za fermentativne procese u buragu i ostalim odjeljcima složenog želuca. Domaćin (preživač) daje mikropopulaciji idealne uvjete za razvoj i razmnožavanje. Mikropopulacija pak domaćinu daje razgradne produkte hrane, koje on koristi za vlastite potrebe i kao sirovinu u proizvodnji mlijeka, dapače i vlastitu masu kao izdašan izvor bjelančevina, masti i vitamina, prvenstveno B-kompleksa.

Motorika buraga Mehanički pokreti buraga od osobite su važnosti za fermentativnu razgradnju hrane. Naime, miješanje sadržaja u tako velikom prostoru (150 - 200 L) mikropopulaciji osigurava idealne uvjete za njihovo razmnožavanje i probavu. Burag je prostorno građen od dviju osnovnih

36 Mljekarski list 02/2009.

cjelina - gornje (dorzalne) i donje (ventralne) vreće. U stijenci buraga nalazi se dobro razvijena mišićnica koja svojim kontrakcijama izaziva pokrete buraga. Razvoj mišićnice, kao i sluznice buraga, od osobitog je značaja, a ovisi o načinu prehrane kod teladi, janjadi i jaradi. Mladunčad preživača dolazi na svijet s potpuno nerazvijenim predželucima, a dobro razvijenim pravim želucem (sirištem). Fiziološki, mladunci se u prvo vrijeme hrane isključivo mlijekom. Napominjemo, fiziološki, dok u tehnološkom procesu ovaj postupak nije provediv. S dva tjedna, više iz znatiželje a manje iz potrebe, mladunci vlaknastu hranu počinju uzimati u malim količinama.

Time u stvari počinje razvoj predželudaca i njihova funkcionalna sposobnost.

Postupno predželuci zauzimaju sve veći volumen i preuzimaju glavninu probave (vidi tablicu razvoja predželudaca).

Ovo iznosimo kako bismo prikazali značaj hranidbe u pravilnom razvoju predželudaca i pripremu za fermentativne procese. Kontrakcije

buraga u odraslih preživača odvijaju se u dvije faze. Prvo se kontrahira gornja (dorzalna) vreća, pri čemu sav sadržaj bude potisnut u donju (ventralnu) vreću, nakon čega slijedi kontrakcija donje buragove vreće.

Val kontrakcije kreće se od naprijed prema unatrag. Broj kontrakcija ovisan je o brojnim čimbenicima.

Veći udio sirove vlaknine u sadržaju povećava broj kontrakcija. Blagi porast kiselosti ili lužnatosti sadržaja također povećava frekvenciju.

Mužnja općenito podiže motoriku probavila u preživača pa tako i buraga. Značajno je da u težim poremećajima probave, prvenstveno acidozi i alkalozi kao i nadmu, može doći do zastoja kontrakcija buraga (atonija). Važno je napomenuti da uzgajivač u određenim situacijama sam može procijeniti postoje li kontrakcije. Laganim stiskom šake u lijevu gladnu jamu može osjetiti pokrete buraga. U slučaju bilo kakve sumnje nužno je pozvati veterinara koji će uz ostale dijagnostičke metode procijeniti funkcionalnost motorike predželudaca.

Tablica 1:Prikaz razvojapojedinihodjeljakasloženogželucau goveda, obziromna dob (u%) Dan starosti

Burag i kapura

Listavac

Sirište

1 14 28 100

34 43 55 70 64

10

11

56 45 34 23

25

11

odrasle životinje

15 11

GOVEDARSTVO

Ovim člankom želimo na popularannačin uzgajivače upoznatis osnovnimnačelima probaveu složenomželucu naših visokomliječnih krava,odnosnopreživača općenito Motorika kapure složenog želuca preživača. Jedini je Kapura je najmanji odjeljak u tom sklopu probavila koji nije složenog želuca, što ne umanjuje obvezno nužan. U nekih preživača njezinu ulogu u probavi. Kapura kao što su deva, lama i alpaka je svojim kontrakcijama služi za zakržljao, dok ga patuljasti momiješanje sadržaja u buragu kao i škavci (onaj mali crni jarac u zoovrtu njegovo pokretanje prema stra- čiji se miris osjeti nadaleko) uopće žnjim dijelovima probavila. Odvija nemaju. U krava njegova veličina i se u dvije faze. U prvoj njezin lumen funkcija ovise o načinu prehrane i bude smanjen na polovicu, pri čemu starosti. Pašna goveda mogu imati dio sadržaja bude vraćen nazad u izrazito razvijen listavac i do veličine burag, a dio biva potisnut prema košarkaške lopte. Prema građi, listavcu. U drugoj fazi kontrakcija je okruglog je oblika a unutrašnjost toliko snažna da se njezin lumen u čine listovi različite veličine čija je potpunosti gubi i sadržaj bude sluznica prekrivena brojnim bradapotisnut prema listavcu. Kod tako vicama. Važno je za napomenuti snažnih kontrakcija eventualno kako je sadržaj listavca iznimno krut strano tijelo može probiti stijenku jer se u njemu odvija intenzivna kapure i izazvati ozbiljne zdrav- resorpcija vode i minerala. Takav stvene tegobe. Uzgajivač ne može kruti sadržaj može prouzročiti sam procijeniti motoriku kapure, a zastoj motorike, pa u konačnici u ako primijeti probavne tegobe mora potpunosti spriječiti prolaz ingesta pozvati veterinara. u sirište. Motorika listavca odvija se Kontrakcijelistavca u dvije faze. U prvoj, kontrakcijama Listavac, ili kako se još naziva listavca sadržaj se miješa i djelomice knjižavac, zanimljiv je odjeljak usitnjava. U drugoj, kontrakcija

Slika 1: Prikaz složenogželuca u preživača

Slika 2: Sluznicalistavca kompletnog tijela listavca smanjuje volumen i potiskuje sadržaj prema sirištu. Uzgajivač ne može sam procijeniti poremećaje u motorici listavca, ali može primijetiti opće poremećaje probave u predželucima i veterinaru kao stručnjaku prepustiti dijagnostiku i liječenje.

Preživanje Preživanje, odnosno ponovna mehanička obrada hrane u ustima, svojstvena je svim preživačima.

Uostalom, to je i razlog zašto su životinje sa složenim želucima i dobile to ime. Preživači konzumiraju hranu bez temeljite obrade u usnoj šupljini. Oni je jednostavno gutaju.

Ta hrana naknadno se vraća u usnu šupljinu i tada temeljito sažvače i natopi slinom. Opisat ćemo proces preživanja u krave. Preživanje se sastoji od četiriju faza. Prva faza, povrat hrane iz buraga u usnu šupljinu, u potpunosti nalikuje povraćanju. Mehanički, sastoji se u dvije podfaze gdje, stručno rečeno, isprva dolazi do inspirija uza zatvoreni glotis, a potom ekspirija uza zatvoreni glotis. Naime, grudni koš se širi, pri čemu ne dolazi do udisaja već jednjak djeluje kao

Mljekmski l~t 02/2009.

37

GOVEDARSTVO vakuumska crpka i usisava sadržaj iz buraga. U drugoj podfazi, koja često izostaje, grudni koš stišće se bez izdisaja i sadržaj jednjaka biva izbačen u usta. Druga i treća faza sastoje se od temeljitog žvakanja i natapanja sadržaja slinom. Žvakanje se bazira na mehaničkom usitnjavanju hrane kutnjacima, koji pritom 2 mogu polučiti tlak i do 1000 kg/cm • Natapanje slinom izrazito je upravo kod preživanja. Krava dnevno izluči i do 120 L sline. Četvrta, posljednja faza formiranje je zalogaja ponovno gutanje. Čemu služi preživanje?

Rekli smo da je osnovna uloga mehaničko usitnjavanje hrane. Biljne stanice imaju celuloznu membranu koja je teško probavljiva i mikropopulaciji.

Temeljito usitnjavanje hrane razara tu celuloznu membranu i čini je lakše probavljivom u procesu fermentacije, a bakterijama omogućava lakši pristup unutrašnjosti biljnih stanica bogatih bjelančevinama i jednostavnijim šećerima. Sam proces preživanja vidljiv je izvana. Krava istegne vrat i učini "lažni udisaj". Nakon toga slijedi žvakanje pokretima donje čeljusti i,

nakon nekog vremena, gutanje sadržaja. Ponovno žvakanje toliko je temeljito da za jedan zalogaj krava učini od 60 do 120 pokreta vilicom.

Koliko puta krava preživa nije definirano. Preživanje može trajati od svega nekoliko minuta do sat vremena i više od deset puta dnevno.

Uzgajivač mora u.očiti samo preživa li životinja ili ne preživa, i to praćenjem ostalih probavnih funkcija. Za svaki poremećaj obvezno treba zatražiti stručnu pomoć veterinara.

Jednjački žljeb Jednjački žljeb je anatomski i fiziološki pojam koji označava dva nabora sluznice i mišićnice gornjeg dijela buraga, koji se pod djelovanjem nekih podražaja (npr. sisanja) zatvaraju u žljeb koji funkcionalno premošćuje predželuce. Njegova je osnovna uloga omogućiti prolaz sadržaja od jednjaka do sirišta. Prvenstvenu ima ulogu u mladunčadi preživača gdje sprječava ulaz mlijeka u predželuce.

Već je napomenuto kako u tek rođenih preživača sirište zaprema najveći volumen složenog želuca.

Sirište je također od osobite važnosti u probavi mlijeka. Pritom

"Mesnogovedarstvo- držanjei uzgoj" U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor lvan Marohnić, dipl. ing., detaljno i jednostavnim jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te načine držanja i hranidbe. Priručnik predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme pojačanog interesa za proizvodnju teladi u domaćim uzgojima kao preduvjet proizvodnje većih količina goveđeg mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete naručiti na sljedećoj adresi: Hrvatsko agronomsko društvo, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677. ■

38 Mljekarski list 02/2009.

mlijeko mora biti zgrušana a sirište izdašno luči lab-enzim, koji osnovnu mliječnu bjelančevinu kazein, uz pomoć kalcijevih iona kojima mlijeko obiluje, pretvara u ugrušak i na taj način omogućuje njegovu daljnju probavu. To vrlo dobro znaju naše stare kućanice, koje su nekad komadiće sirišta koristile za pripravljanje sira. Kada bi mlijeko dospjelo u predželuce, bilo bi podložno truležnim procesima, što je u pravilu kobno po mladunčad.

Jednjački žljeb, koji se zatvara prilikom sisanja, omogućuje dospijevanje mlijeka izravno iz jednjaka u sirište. Jednjački žljeb kod teladi zadržava svoje funkcionalno svojstvo čak do 14. pa i 16. mjeseca života. Svoju funkcionalnost gubi usporedno s razvojem predželudaca i uzimanjem hrane bogate -sirovom vlakninom. Najčešće greške vezane uz jednjački žljeb čine neodgovorni uzgajivači, koji telad počinju vrlo rano hraniti neprikladnim smjesama, pri čemu hrana dospijeva u nerazvijene predželuce, trune, što najčešće završava uginućem ili prisilnim klanjem. ■

protia;este_•·--··-·•un proizvođačima, m/je ma i trgovcimadi/Jemsvy ta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našojkarantenisteone junice vrhunskekvaliteteiz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujtes namana aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike,kupite junice direktno od proizvođača!

1Ogodina u 1-lrvatskoj Z,ghvaijujemona povjerenju

--

lnter- Ago d.o.o.

Telefon:048681393,fax:048681394

. _,..

Mobiteli:0916170696,0916170636

B ·E .z

-- .... - ---:-- =--

-

.-

-

- -

G R A N I C A

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Jetra su najznačajniji organ za iskorištavanje hrane u proizvodnji mlijeka Kako bi se hrana koju krava pojede mogla resorbirati i ući u krvotok, mora se dobro sažvakati, navlažiti slinom, otopiti u probavnom sustavu i enzimatski razgraditi Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

U

daljem tijeku probave resorbirane hranjive tvari u životinjskom organizmu izložene su procesima metabolizma ili izmjene tvari i prilagođa­ vaju se stanju i potrebama ukupnog organizma, a pritom jetra igraju vrlo značajnu funkciju.

Metabolizamje skup svih kemijskih promjena koje se događaju u stanicama i tkivima organizma, od kojih su osnovni neprekidna biorazgradnja - katabolizam i biosinteza anabolizam. U organizmu stanice tkiva stalno prolaze kroz različite

40 Mljekarski li.st 02/2009.

promjene, neprekidno se razgradjelomice troše,· odumiru i ponovo izgrađuju i nadomještaju novima. Osnova rasta, razvoja i proizvodnje životinja temeljena je na genetskim ka~akteristikama.

Funkcijažuči U procesu probave jetra imaju funkciju izlučivanja žuči u crijevo, a pritom se žuč izlučuje gotovo istodobno sa sokom gušterače pankreasa, koji sadržava najvažnije enzime za razgradnju ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Žuč sadržava kolesterin i žučne kiseline, stvara emulziju masti u crijevu i na taj način omogućava bolje djelovanje enzima razgradnje i resorpciju đuju,

masti i vitamina topivih u masti (A, D, E, K)te željeza i bakra. Žuč sadržava žučne boje kojima se iz organizma izlučuju raspadnuti produkti eritrocita (bilirubin, biliverdin), a uklanjaju se i neke neiskorištene, nepotrebne i štetne tvari.

Bolesti jetara s poremećajima izluči­ vanja žuči očituju se ikterusom ili žuticom kao tegoba u resorpciji i iskorištavanju masti i drugih produkata.

Jetra i izmjena tvari U tijeku probave i iskorištavanja krmiva jetra sudjeluju s mnogim funkcijama u izmjeni tvari i u njima se sastaju i križaju putovi razgradnje i sinteze ugljikohidrata, masti i

HRANIDBA bjelančevina.

U jetrima se nalazi zaliha kemijskih sastojaka i građe za sve potrebe tvari organizma: glikogen, esteri masnih kiselina, amonijak, urea, vitamini (ponajviše: A, D, E, K, 86 , 8 12 , niacin), mikroelementi (naročito željezo iz raspadnutih eritrocita, bakar, kobalt, selen i dr.).

Glavnina hranjivih tvari iz probavnog sustava, kao jednostavni šećeri, masne kiseline, glicerin i druge masne tvari, aminokiseline i bjelančevinaste tvari, minerali i vitamini nakon resorpcije dospijevaju u jetra portalnim krvotokom s velikim volumenom protjecanja krvi i limfom. U limfnim prostorima jetara miješa se krv portalne vene s limfom, koja također donosi hranjive tvari iz želučano-crijevnog sustava.

Kisik i dopunska količina krvi dobiva se još iz kapilara jetrene arterije. Sve to vrlo je značajno i programirano za vrlo razvijen sustav izmjene tvari između krvi, tkivne tekućine i stanica jetara (hepatocita) koje su sposobne za sve metaboličke radnje.

Mnogo limfe stvara se u retikulo-endotelnom sustavu jetara.

Limfa u sustavu jetara sadržava mnogo limfocita koji fagocitiraju, tj. prihvaćaju i probavljaju neke nepoželjne mikroorganizme, strane i štetne tvari i dijelove raspadnutih stanica. Limfa sadržava fibrinogen značajan za zgrušavanje krvi albumine i globuline.

U jetra portalnim krvotokom dospijevaju mnoge toksične i infektivne tvari hrane i raspadnuti produkti organskih tvari iz želuca i crijeva. Sve to može uzrokovati patološke promjene i bolesti jetara.

Sustav i građa jetara omogućavaju mnoge funkcije: pohranjivanje i odlaganje, sintezu i vezanje mnogih kemijskih spojeva u jetrenom tkivu, izgradnju, razgradnju, sekreciju vrijednih i izlučivanje nepotrebnih stranih tvari. metabolička

Metabolizam ugljikohidrata Zatim, ako životinje gladuju ili nisu Važnija uloga jetara je u sudje- u mogućnosti iskorištavati glukozu lovanju u pretvorbi ugljikohidrata, zbog poremećaja u izmjeni tvari i stvaranju šećera glukoze. U jetrima poremećene neurohormonalne se odvijaju procesi glikogeneze i regulacije. glikogenolize. Glukoza većim diU krava muzara koje gladuju i u jelom nastaje iz masnih kiselina do- početku dojenja, nastupa nagla bivenih mikrobnom razgradnjom potrošnja glikogena što uzrokuje spojeva ugljikohidrata u buragu i promjene u finoj strukturi jetrenih sintezom glikogena u jetrima, koji stanica.

Smanjuje se količina za organizam krava služi kao meta- glikogena a povećava količina masti bolička energetska zaliha šećera liposoma u hepatocitima, što (glukoza, fruktoza, galaktoza). uzrokuje zamašćenje jetara. Slične Za krave visoke mliječnosti vrlo promjene nastaju u jetrima krava u su značajni glukoza i šećeri dobiveni stanju relativnoga gladovanja zbog iz probave crijeva nakon enzimatske ketoze, kada dolazi do razgradnje razgradnje mikrobnih polisaharida i zaliha masti koje se pretvaraju u ugljikohidrata hrane sačuvanih od glukozu. razgradnje u buragu većim dijelom U nedostatku energije u obroškroba kukuruza. Ako je pritjecanje ku, glukoza odnosno glikogen može ugljikohidrata iz probavnog sustava se dobiti i iz bjelančevina pretvoriznad njihove potrošnje, u organiz- bom u jetrima procesom deaminacimu životinja glikogen - koji bi se jom i izdvajanjem ugljikohidratne mogao usporediti sa "životinjskim strukture iz bjelančevina hrane ili škrobom" - odlaže se kao energetska skeletnih mišića i iz glukogenih zaliha u jetrenim stanicama. aminokiselina.

Općenito, glikogen je u jetrima Metabolizam masti u dinamičkoj ravnoteži s razinom U tankom crijevu masti se šećera u krvi, a u goveda iznosi razgrađuju djelovanjem enzima između 1,5 i 4 %jetrene mase, kod lipaze i nastaju masne kiseline, krava muzara oko 1%,a u zasušenih glicerin kao esteri povezani sa krava u prosjeku 2,8%. Glukoza žučnim solima. Dio masti koja se oslobođena iz glikogena jetrenih nalazi u jetrima dobivena je stanica prelazi u krv i stavlja se na pretvorbom od suviška ugljikohiraspolaganje svim stanicama u tijelu· drata ili u slučajevima gladovanja iz Višak šećera i glikogena prenosi se masnih zaliha organizma. iz jetara u mišiće, manje u druge U životinjskom organizmu kao organe, a pretvara se i u masti kao trajnija energetska zaliha mast je trajniju zalihu energije u tkivima. pohranjena u masnom tkivu. UjetreOsim ugljikohidrata na zalihe nim stanicama obavlja se pretvorba glikogena u jetrima povoljno utječu fosfolipida, kolesterina, masnih i neki vitamini. kiselina i njihovih triglicerida. U U mnogim slučajevima u slučajevima većeg sadržaja masti proizvodnji mlijeka od značaja je lipidi se ne pohranjuju u jetrima sposobnost jetara da stvara zalihe nego se ondje nalaze u pravilu samo glikogena i oslobađa glukozu iz prolazno. Unatoč većem sadržaju glikogena, i to kada krmni obroci ne masti, nešto više lipida nalazi se u sadržavaju dovoljno ugljikohidrata, jetrima kod sisajuće teladi i bređih krava. kod nedostatka ili većih potreba energije u razdoblju gravidnosti, Jetra goveda sadržavaju previsoke muznosti i poslije teljenja. težita lipoide - strukturne lipide koji

Mljekarski list 02/2009.

41

HRANIDBA služe kao građevni elementi jetrenih stanica, a u većoj količini sastoje se od nezasićenih masnih kiselina.

Neutralne masti nalaze se u staničnoj plazmi hepatocita kao veće ili manje kapljice bez specifične strukture i funkcije. U fiziološkim uvjetima u jetrima se masti i masne kiseline strukturnih lipoida neprekidno razgrađuju i sintetiziraju.

Jetra ponajviše služe kao među­ postaja za trigliceride koji se u suvišku prenose i odlažu u masnom tkivu organizma, ili u prolazu dolaze iz masnog tkiva u jetra na razgradnju zbog većih energetskih potreba organizma.

Uz ove procese treba spomenuti i stvaranje mliječne masti i 70% masnih kiselina sintetiziranih u žljezdanim stanicama vimena izravno od octene i maslačne kiseline, a djelomice preuzete iz triglicerida krvi. Višestruko nezasićene masne kiseline mlijeka porijeklom su isključivo iz hrane, odnosno dobivene preko jetara.

Ako je u hranidbi opskrba energetskim tvarima trajno visoka a sinteza masti ujetri brza i u velikoj količini tako ' ju ' potkožna masna tkiva i da drugi organi ne mogu preuzeti, mast zaostaje u većoj količini u : jetrima i dolazi do zamašćenja : jetre.

Usklađivanjem hranidbe s potrebama organizma stanje se lako popravlja, ali uz dugotrajno i kronično stanje dolazi do trajne promjene, degeneracije i ciroze jetara.

U takvim slučajevima životinje manje uzimaju hranu, a slabija je konverzija - iskorištavanje krmiva.

Slična pojava je u krava u sklopu lipomobilizacijskog sindroma uz ketozu, u slučaju visoke gravidnosti i visoke muznosti poslije teljenja, a to može uzrokovati i teže posljedice. Masno tkivo pri ketozi

42 Mljekarski list 02/2009.

brže izdaje mast, što jetra i drugi Hepatociti jetara preuzimaju organi ne mogu iskoristiti, javlja se aminokiseline, ureu i amonijak iz veća koncentracija masti (lipemija)i krvi, privremeno ih spremaju i po ketonskih tijela u krvi (ketonemija), potrebi dezaminacijom, transaminauz veće odlaganje masti u jetrima. cijom i vezanjem na masne kiseline Patološka zamašćenje jetara pregrađuju u lance novih aminokiselimogu uzrokovati i kronične zarazne na koje se putem krvi otpremaju i i organske bolesti, mikotoksini i prema potrebi popunjavaju u bjelanrazne toksične tvari koje oštećuju čevinama mnogih organa. U jetrima unutarnju strukturu jetrenih stanica se obnavljaju i stvaraju bjelančevine (mitohondrije hepatocita). U vezi s krvne plazme: fibrinogen, albumini i ovim promjenama vrlo je značajno · neki globulini, tako da jetra održavadodavanje aminokiselina metionina, ju koloidno osmotski tlak krvi, omoselena i vitamina E u obroke krava. gućavaju zgrušavanje krvi i sudjeluju Metabolizam bjelančevina u imunobiološkim procesima. U sluOpćenito, veći se dio bjelančaju nedostatka odgovarajućih bječevina hrane razgrađuje u buragu lančevina u krmnim obrocima krava djelovanjem buragovih mikroorga- jetra posebice služe kao metabolička nizama sve do aminokiselina, uree i zaliha aminokiselina. amonijaka. Računa se da trećina svih Sinteza endogenih bjelančevina buragovih mikroorganizama za u jetrima u određenoj mjeri ovisi i o svoju reprodukciju treba isključivo relativno najmanje ponuđenoj esenamonijak, tako da su lako topljive i cijalnoj aminokiselini, što je u razgradive bjelančevine, urea i preživača najčešće metionin. Osim spojevi neproteinskog dušika (NPN metionina značajni su i vitamini B6 , B12 spojevi) gotovo potpuno podložni i niacin. U jetrima se zbog potreba mikrobnoj fermentaciji i proteolizi u energije aminokiseline mogu pretvaburagu. Preostali amonijak i urea rati i u ketokiseline kao preteče nakon mikrobne sinteze resorbira šećernih tvari (glukoneogeneza). se kroz buragovu sluznicu u krv i Zaključak dolaze u jetra, gdje se transamiNa osnovi ovih činjenica velika nacijom s masnim kiselinama je širina djelovanja i značaj održapretvaraju u aminokiseline ili vanja zdravih jetara u krava, posebciklusom ureevraćaju u burag. no onih s visokom proizvodnjom Ako krmni obroci oskudijevaju mlijeka. Zdrava jetra održavaju se i bjelančevinama, goveda za sintezu postižu kakvoćom krmiva i prema aminokiselina mogu u većoj količini prilikama uravnoteženim krmnim iskorištavati amonijak (NH3) i ureu obrocima, što utječe na količinu i (NPNspojeve). Pritom opseg sinteze kvalitetu mlijeka. Zdrava jetra u ovisi o prisutnosti lako probavljivih stanju su brzo i učinkovito reagirati energetskih krmiva i hlapivih na sve promjene, pa u kraćem razmasnih kiselina (recikliranje uree). doblju mogu podnijeti i tehnološki Bjelančevine preostalih krmiva loša i po zdravlje štetna krmiva. i mikroorganizmi iz buraga Međutim, dulje nepravilnosti u probavom prolaze u crijevo. U hranidbi mogu uzrokovati trajne dvanaesniku i tankom crijevu upalne, degenerativne i nekrotične djelovanjem niza proteolitičkih promjene većeg dijela jetrenog enzima razgrađuju se i resorbiraju tkiva, a time izazvati i neželjene kao aminokiseline i peptidi, te fiziološke i proizvodne poremećaje difuzijom i transmisijom portalnim zbog kojih se krave moraju rano krvotokom dolaze u jetra. isključiti iz uzgoja. ■

VETERINARSTVO

Parainfluenca teladi

U govedarskojproizvodnji bolestidišnog sustava mogu uzrokovativelike gubitke

Iz Uredništva

pale dišnih putova karakteriziraju veoma slični znakovi i način nastanka, prenošenja i liječenja bolesti, međutim uzročnici upala (virusi i bakterije) su različiti. Bolesti dišnih sustava uzrokovane bakterijama nisu toliko značajne kao bolesti uzrokovane virusima.

Parainfluenca se još naziva i gripa goveda, virusna pneumonija, enzootski bronhitis, influenza goveda, "crowding disease", a obzirom da traje veoma dugo i enzootska bronhopneumonija. Neki je nazivaju i transportnom groznicom goveda obzirom da stres uslijed transporta pogoduje razvoju bolesti i nastanku teškog općeg stanja organizma.

Bolest se javlja češće u jesen, zimi i na početku proljeća, a rijetko ljeti. Najčešće oboljeva telad stara mjesec i više dana, jer je kod njih oslabljen pasivni imunitet kojeg je tele dobilo kolostrumom odmah nakon poroda, a nije razvilo dovoljno antitijela koja bi ga obranila od uzročnika bolesti.

Uzročnici i tijek bolesti Razvoju bolesti pogoduju različiti čimbenici, odnosno uvjeti: atmosferske prilike, transport, promjena okoline i načina hranidbe, pogreške u držanju i nepovoljan ambijent (propuh, loša mikroklima te povišene koncentracije štetnih plinova - amonijaka, sumporovodika i ugljičnog-dioksida).

Nakon što su nabrojani preduvjeti djelovali na organizam teleta, dolazi do infekcije virusima parainfluence, te adeno- i rinovirusima i

njihovog razmnožavanja na sluznici dišnih putova, a nakon toga i daljnje širenje po organizmu, što posljedično dovodi do pojave visoke temperature (41 °C) i vodenastog iscjetka iz nosa i očiju. Ovaj stadij bolesti najčešće ima polagan tijek, koji je ipak pogodan za daljnje, odnosno naknadne infekcije.

Nakon par dana temperatura se vraća u granicu normale, međutim ponovno slijedi novi napad virusa, povišenje temperature i pojava sluzavog iscjetka iz nosa i očiju. Tele diše na usta, dok se iz nosa cijedi bistar a kasnije zamućeni, odnosno gnojan iscjedak. U ovom stadiju dolazi do naknadnih infekcija, najčešće bakterijama (salmonele, pasteurele, streptokoki, itd.) i mikoplazmama. Štete koje nastaju su višestruke, tijek bolesti je veoma

težak, telad je klonula, kašlje, ne jede, ponekad se pojavljuje jak proljev, a to sve dovodi do loše konverzije hrane i smanjenja prirasta.

Stres b~lo koje ~ste je osnovm preduvjet nastanka bolesti dišnog sustava (pluća) uzrokovanih bakterijama i ' ' virusima!

Liječenje i prevencija Bolest se širi kontaktom bolesnih životinja sa zdravima, zrakom, kašljanjem, a moguć je prijenos bolesti zaraženim predmetima, te hranom i vodom. Virus ulazi u organizam teleta kroz dišne putove.

Važno je istaknuti da čovjek može biti prenositelj bolesti. Uzročnika bolesti uništavaju sunčevo svjetlo (UV zračenje) i uobičajeni dezinfi-

Obolje/otele diše na usta dok se iz nosa cijedi bistar a kasnije zamućeni (gnojan) iscjedak 1

Jt(jekarski [i<;t 02/2009.

43

VETERINARSTVO cijensi: 1 - 2 %-tna natrijeva lužina, eter, kloroform.

Nakon što smo primijetili da se bolest pojavila u uzgoju tele moramo odvojiti od ostatka stada zatim moramo pozvati veterinara.

Protiv uzročnika bolesti - virusa, nema lijeka, međutim sekundarne infekcije uzrokovane bakterijama moguće je uspješno liječiti antibioticima i sulfonamidima uz davanje vitamina, kalcija, glukoze i sredstava za iskašljavanje.

Kao i kod svih zaraznih bolesti, bolesne životinje koje liječimo valja odvojiti u posebne prostorije koje moraju biti prozračne, suhe i naravno čiste.

Zdravu telad štitimo od infekcije držanjem u suhim i čistim Najvažnija je preventivna mjera osiguratioptimalneuvjetedržanja teladi stajama, odgovarajućom hranidbom rus - BRS-virus, koji inficira mlade i davanjem dovoljnih količina objekt u što kraćem vremenu kategorije goveda (do godinu dana (naknadno ne uvoditi novu telad!!), vitamina (A, D, E, K) i mikroelestarosti).

Kao i kod uzročnika parate nakon othrane potpuno isprazniti menata, naročito selena. Prepoinfluence, i ovaj virus napada dišne objekt.

Kupljenu telad treba transručljivo je obaviti vakcinaciju zdrave organe, telad dobiva visoku tempeportirati u prikladnim transportnim teladi, a u usporedbi s liječenjem raturu, javlja se kašalj a iz nosnih sredstvima, ne pretrpavati kamione ona je mnogo jeftinija, a da ne spoorvora i usta cijedi se sluzavi iscjei vagone, transport ne smije biti na minjemo kako su štete desetostruko dak.

U težim slučajevima životinje velike udaljenosti, a niti po velikoj manje u odnosu na necijepljenu ugibaju, a kao niti protiv virusnih vrućini ili pak hladnoći. telad.

Preventivu bolesti moguće je uzročnika parainfluence, niti protiv ovoga virusa nema djelotvornog lijezapočeti već u visokogravidnih Bolest se danas uspješno ka, no ipak se teladi daju antibiotici krava mjesec dana prije teljenja liječi, a uginuća najčešće kako bi se spriječile daljnje, odnosno vakcinacijom i davanjem vitanastaju zbog komplikacija sekundarne infekcije bakterijama. I minsko-mineralnih pripravaka sa sekundarnih infekcija! vitaminima A, O i E i selenom, a ovdje je najbolja preventivna mjera hrana općenito mora sadržavati sve pridržavanje preporuka o higijeni, i' ' Najbolje je pri punjenju potrebne hranjive tvari. Nakon sanitaciji i smještaju goveda. ■ : objekta u kojemu ćemo poroda teletu držati telad primijeniti tehniku valja odmah "sve unutra• sve van"! (najviše u roku Najbolja prevencija bolesti jest od 2 sata) dati "bolje spriječiti nego liječiti". 2 - 3 litre koloOsobito je važno u objektu u kojem struma. držimo telad osigurati optimalne Sincicijski uvjete držanja, prema preporukama virus struke, s osobitim naglaskom na Poseban mikroklimu objekta. Potrebno je oblik bolesti izvršiti pravilnu i potpunu dišnih organa dezinfekciju objekta i opreme te izaziva Bovini primjenjivati tehniku "sve unutra - respiratorni sve van". a to znači telad uvesti u sincicijski viTeladje moguće držati i vani u boksovima

Mljekorski h<1t02/2009.

Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~[iiJlfji~

O,cy Fo3m

Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

~ rm,Etifj%) lo ShielcfĐ- Polimerizirana barijera ·1 Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard 9 Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucid~ kozmetička emulzija <D Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

Kove><" pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

zavrtnica17• HR-10000Zagreb•tel. 016321600 • fax. 016321633 , www.ecolab.com

ECOIAII

PoštovanoUrectn·~•o, krava liolstein pasmine, desetak dana nakon poroda poč laJe piti mokraću, najprije drugih krava a onda ~SVOJU. Molimo vas da nam pomognete riješiti ovaj problem i odgovorite nam o čemu e radi.

Željkafvic.Erdut Poštovana, prema opisanom, očito je da kravu hranite velikim kolićinama koncentrata ilipak suviše kiselom silažom pa je ona u supkliničkoj acidozi. Mokraću pije kako bi neutralizirala kiselost. Kako biste spriječili pojavu ovakvih slučajeva u svom stadu, hranidbu provodite prema preporukama struke. ovisno o reproduktivnom Haktacijskom stadiju krava.

Poželjno je kravama ponuditi sodu bikarbonu po volji.

Dr. se.Antun Kostelić

Lf~W@:

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvoni mir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se.

Mirko Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta SveučilištaJ.J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave.

Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

46

Mljekarski list 02/2009.

Osnovni postulati razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj Velika se gospodarstva ne stvaraju preko noći, niti tijekom jedne ili nekoliko godina Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

M

ali posjedi sigurno imaju budućnost i opstojnost ~ po~tupnom razvoju, 1 to okrupnjavanjem posjeda i povećava­ njem broja krava i proizvodnje mlijeka.

Bez obzira na sve poteškoće u hrvatskom govedarstvu vezane uz male posjede, rascjepkane parcele i staračka kućanstva, po svim selima ima mlađih poljoprivrednika stočara koji postupno okrupnjavaju svoje posjede, povećavaju broj krava i proizvodnju mlijeka. Za

M~'ekarski list 02/2009.

svako od ovih OPG-a treba obaviti Strukturaposjeda Imaju 15 jutara vlastite zemlje, snimanje, a na temelju njega radi se procjena i podnosi PRIJEDLOG od čega 1Ojutara oranice + 5 jutara PIANA MOGUĆEG RAZVOJA.Evo prirodnih livada, ali i 15 jutara još jednog primjera iz prakse rada seoske zemlje u zakupu. Veličina i djelovanja HZPSS-a. okućnice iznosi 2 jutra, što je vrlo važno za daljnji razvoj ove farme, OPGDamira Cmjakovića Gospodarstvo je smještena u samog povećavanja broja krava i Donjim Zdjelicama u općini Virje načina držanja i uzgoja u staji i na otvorenome. Mogućnosti držanja i (Koprivničko-križevačka županija). Damiru, nositelju OPG-akoji je uzgoj junica na otvorenom vrlo su 1970. godište, pomažu supruga važne za pravilan razvoj ženskog Mira (1971.) i dvije kćeri, starija podmlatka i budućih krava zbog Sanela (1992., ide u srednju školu) njihova zdravlja, dugovječnosti i mlađa Sabine (2000.). Radi svog veće proizvodnje mlijeka.

Strukturastada stručnog usavršavanja Damir je završio tečaj i dobio certifikat za U stadu je 2000. godine bilo 10 proizvođača mlijeka. krava, 2005. 15, a ove godine na

47

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~=========~=~~ : ' ' U razvoju govedarstva, : osobito u proizvodnji · mlijeka, broj proizvođača može se smanjivati, zbog staračkih kućan­ stava, ali broj krava na nekom : području ne smije se smanjivati.

Postojeći broj krava u svakom slučaju trebamo zadržavati i poveća­

vati, kao i proizvodnju mlijeka. Meni je oduvijek bila vrlo važna spoznaja da se broj proizvođača mlijeka iz godine u godinu neminovna smanjuje, zbog izumiranja staračkih kućanstava, ali se istovremeno ne smanjuje i broj hektara poljoprivrednih površina, što omogućava postupni proces okrupnjavanja posjeda i daljnji razvoj mlađih OPG-a.

Damir Crnjaković i njegova . supruga Mira odlučili su se za Novoizgradenafarma obitelji Crnjaković farmerski razvoj svog OPG-a i farmi imaju 40 krava + 6 bređih praksa pokazuje da dio seljaka ipak proizvodnju mlijeka kao osnovnu junica+ 11 mladih junica starijih od nije dorastao da sa seljačkog djelatnost privređivanja na njihovu 12 mjeseci + 9 junica mlađih od 12 načina upravljanja i gospodarenja gospodarstvu. Bio je to znak da se mjeseci. Ovo je dobar primjer OPG-om prijeđe na farmerski, s zastarjeli seljački način proizvodnje gospodarenja stadom, omjer broja brzim razvojem i velikim pove- svega i svačega na OPG-u napusti, da krava prema broju junica je 50 ćanjem broja krava i proizvodnje se izgradi nova staja za veći broj prema 50 posto i više. Znači, niti mlijeka.

Svi oni koji svoja krava, a da se sve poljoprivredne jedno žensko tele ne prodaju nego gospodarstva godinama zadrpovršine stave u funkciju proizvodide u vlastiti uzgoj. Neki farmeri čak i žavaju na onome što su stekli nje voluminozne krme, sjenaže i mušku telad zamjenjuju za žensku djedovi ili očevi, nažalost nemaju silaže za proizvodnju mlijeka. sa seljacima koji drže mali broj perspektive u EU i postupno će U sklopu realizacije Operadugovječnih krava s malom proiznestajati kao proizvođači mlijeka. tivnog programa razvoja govedarvodnjom mlijeka, a žensku telad Osobito se to odnosi na vlasnike stva Republike Hrvatske i razvojne prodaju jer ili nemaju mogućnost OPG-a mlađe od 45 godina. Svi politike Ministarstva poljoprivrede povećati broj krava zbog malog stariji od 45 godina ne moraju imati ribarstva i ruralnog razvoja, uz posjeda, ili su već ušli u kategoriju farmerski razvoj s velikim pove- stručnu pomoć HZPSS-a županijstaračkih kućanstava. ćavanjem broja krava, ali sigurno skoga i središnjeg povjerenstva, Nažalost, u praksi su i mladi moraju povećavati dohodovnost kreditom HBOR-aizgrađena je nova novo formirani farmeri prodavali svojih OPG-a. staja sa slobodnim načinom držanja žensku telad i junice, i to po vrlo Primjerice, malo gospodarstvo krava. povoljnoj cijeni, a istovremeno su u sa 1O krava i sadašnjom proizStaja je tipa A, jednostrana. Da tijeku jedne do dvije godine svoje vodnjom od 25000 do 35000 kg pojasnimo. Postoji više tipova staja novo formirana stado uspjeli mlijeka godišnje, promjenama u sa slobodnim načinom držanja smanjiti do 20 i više krava. S načinu rada i gospodarenju sa krava. Radi lakšeg praćenja i gubitkom krava i smanjivanjem svojih 10 krava, proizvodnju uspoređivanja, ove sam staje proizvodnje mlijeka, svako OPG poveća na 60000 do 70000 kg podijelio u nekoliko tipova: koje je zadužena više od pola mlijeka godišnje. To je jedino • A - ležišta, unutarnja laguna, milijuna, a neka čak i do 3 i više jamstvo da se na OPG-u zadrži rešetksti pod milijuna kuna, dovedeno je do određeni standard i osiguraju • B - ležišta, puni pod, skreper, stečaja i propasti imanja. Životna uvjeti normalnog života i življenja. vanjska laguna

48

Mljekarski Li.st02/2009.

RAZMIŠLJANJE • C - duboka ležišta, slama, puni pod, vanjsko gnojište • D - kosa ploča, puni pod, slama, vanjsko gnojište U staji tipa A je unutarnja laguna s rešetkastim podom. Ove staje mogu biti jednostrane ili dvostrane. Kod jednostrane je staje hranidbeni hodnik i s jedne strane prljav jedan ili dva hodnika, te jedan, dva ili tri reda ležišta. Kod dvostrane staje hranidbeni hodnik je u sredini, a prljavi hodnici i ležišta nalaze se lijevo i desno. Jednostrane staje uvijek treba projektirati tako da se jednog dana mogu proširiti i u drugu stranu. Takav je slučaj i kod Damira Crnjakovića, jer se u godinu dana pokazalo da su 32 krave premalo i da postoji mogućnost daljnjeg razvoja, što zahtijeva povećanje broja krava na 50 i više grla.

Ostale staje u osnovi su slične, razlikuju se prema načinu izgnojavanja i vrsti gnojišta, po upotrebi slame i vrstama stajskoga gnoja, održa-

Damir, Mira, Sanela i Sabine prilikom svečanog otvorenja novoizgrađene farme

TERENSKOG

AGRONOMA

Problemprilaznih putova na novoizgrađenim farmamakao dodatne poprilično velikeinvesticije vanju čistoće krava i vimena, zdravstvenim tegobama papaka, te u količini potrebnoga ljudskog rada za održavanje visoke razine tehnologije. Moja preporuka i moj izbor bila bi staja tipa A.

Mnogi misle da su ostali tipovi staja jeftiniji, zaboravljajući na puno toga. Ipak, u cijelom tom poslu svaki farmer trebao bi misliti i na sebe glede potrebnoga fizičkog rada, kao i o svom slobodnom vremenu koji pr-

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

venstveno treba posvetiti sebi i svojoj Sjetvena struktura obitelji.

Prošle su godine na 22 jutra Damirovu staju projektirala je i imali kukuruz, od čega 17 jutara za izgradila tvrtka UNIMONTiz Slatine. silažu + 5 jutara za zrno, 1Ojutara Staja je dimenzija 24 m x 17,5 m sa talijanskog ljulja, 2 jutra pšenice, 3 32 ležišta. Cijeli posao od podnoše- jutra zobi, 1,5 jutro ječma. Ovdje nja zahtjeva do izgradnje staje, teh- sada imamo više jutara nego sam ničkog pregleda i dobivanja uporabnaveo u strukturi posjeda. Damir taj ne dozvole trajao je manje od godi- omjer ove godine namjerava još nu dana. Već ove godine u planu je povećati. Tako će na sve parcele za proširenje staje za još 20 ležišta za kukuruz najprije doći talijanski ljulj za proizvodnju sjenaže, a nakon muzne krave.

S ove farme 2007. isporučeno skidanja dva proljetna otkosa na je 83000 kg mlijeka E klase, a 2008. istim površinama zasijati kukuruz za godine 140000 kg u E i I. razredu. silažu. U budućem plodoredu više

neće

biti žitarica za proizvodnju zrna i slame. Sve raspoložive površine bit će podređene proizvodnji sjenaže i silaže.

Plan razvoja Proširenje staje za 20 ležišta.

Izgradnja staje za junice i suhe krave prema modelu Darka lmbrišića, 4 baterije silosa, kompjutorska hranilica, izuzimač za silažu, četka za krave, kemijske analize tla i kalcizacija. Za ovo OPG od velikog značaja bit će ako još k tome dobije najmanje 30 ha državne zemlje. ■

Koje kulture možemo koristiti tijekom cijele Talijanskiljulji lucernaidealnasu godine? kombinacija za hranidbu visokomliječnih

Piše: Mr. se. Srećko Ladlšlć alijanski ljulj je jedina kultura koja raste do kasne jeseni i u zimskim mjesecima čim je malo obasjaju sunčeve zrake.

Prava je trava za najraniju proljetnu sjenažu, s puno probavljivih bjelančevina, puno lako dostupne energije i puno vitamina i minerala.

Uz lucernu je najbolja sirovina za proizvodnju mlijeka. Talijanski ljulj i lucerna sretna su kombinacija na polju, sretna kombinacija u silosima - sjenaža 70%+ silaža 30%,uz njih su sretne i zadovoljne krave, a tako i zadovoljna i sretna obitelj uspješnih proizvođača mlijeka.

I što je najvažnije, ova sr_etna kombinacija daje najveću i najprofitabilniju proizvodnju mlijeka.

kravatijekomgodine, naravnouz obvezno

T

su

korištenjesilažekukuruza r

Talijanski ljulj daje pricose u pa čak i zimi ako nema snijega i smrzavice; traži puno vlage u zraku i tlu i svakako puno gnojiva, dok lucerna preko ljeta, za suha i topla vremena daje dobre prinose; voli suhi zrak, a svojim dubokim korijenjem vuče vodu i hranjiva ispod oraničnog sloja te obogaćuje tlo dušikom i za sebe ali i za usjeve koji dolaze u plodoredu poslije nje. ■ proljeće i ujesen,

Mg'ekarskili.st 02/2009.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Stručni centri

NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

IZ UDRUGA

Klub mladih •• uzga1ivaca goveda Vrbovec i formalno utemelje

Potkrajprošle godine sazrjeloje vrijemei za pravo, formalnoutemeljenje kluba

V

Piše: Damir Pejaković,dipl. ing., HZPSS

P

rva

okupljanje

mladih

uzgajivača u sklopu Udru-

ge uzgajivača simentalskoga goveda Vrbovec održano je prije tri godine, 17. siječnja 2006. Od tada je održano ukupno 26 različitih okupljanja, najviše u obliku edukativnih prezentacija te stručnih putovanja.

Mladi su bili aktivni pa tako danas većinu članova upravnog odbora udruge čine uzgajivači mlađi od 40 godina. Potkraj prošle godine, nakon vrlo uspješne ekskurzije mladih uzgajivača u Bavarsku, sazrjelo je vrijeme i za pravo, formalno utemeljenje kluba. Tako je tijekom dvaju kvalitetnih sastanaka u nizu obavijen izbor klupskog

prosječne dobi od 19 godina. Većina

članova sadašnji su ili bivši polaznici Srednje gospodarske škole i Visokoga gospodarskog učilišta u Križevvodstva. Prije samog izbora mladi su cima te Agronomskog ili Veterinaruzgajivači dogovorili "pravila igre": skog fakulteta u Zagrebu. Sve su to • Klub mladih uzgajivača djeluje u djeca ozbiljnih uzgajivača goveda s sklopu udruge a ne kao posebna vrbovečkog i zelinskog područja.

Predsjednik kluba je Danijel udruga.

• Granica "starosti" za mladog Horvatić (19) iz Stare Kapele. uzgajivačaje 30 godina.

Dopredsjednici su Marija Mužinić • Pasmina goveda ne igra ulogu za (21) iz Križevčeca te Marijan Sučija članstvo u klubu.

(18) iz Konaka. Članovi upravnog • Vodstvo kluba čini upravni odbor odbora kluba još su i Mateja od 7 članova: predsjednik, dva Jambrišak (20) iz Vrbovca, Mirka dopredsjednika ijoš 4 člana.

Hrastovec (20) iz Ladine, lvan Šmar • Predsjednik kluba ujedno je i (21) iz Dropčevca te Renata Tumpak dopredsjednik udruge.

(21) iz Poljane.

• Vodstvo se bira na mandat od Prioritetne aktivnosti kluba bit dvije godine. će druženje i zabava, stručna • Predsjednik mora vladati barem putovanja, edukacije i informiranje. jednim stranim jezikom.

U svojem radu očekuju snažnu Formalno članstvo u Klubu podršku ponajprije matične udruge, mladih uzgajivača do sada je ali i svih institucija čija je to i ostvarilo 29 mladića i djevojaka prirodna zadaća. ■

Klub mladih uzgajivača govedaiz Vrbovca 52

Mljekarski h~t 02/2009.

ETERINA

11\,Utrte,L[,,($ d.o.o.

u suradnji s

Visokovrijedanvit

... za dobru mlij ... za dobar rast

V

Proizvodi; VETl~JUNA nutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d .. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

Govedarstvo istočne Slavonije u 18. i 19. stoljeću Goveda su u prošlosti bila temelj gospodarskog stanja naroda jer je obrada zemlje bila slaba, držana su kao radna, a zatim radi mesa te gnoja za oranice Sjeverni dio Slavonije priklju- pšenica, kukuruz, nešto zobi i boba, a od krmnog bilja grahorica. U čen je trojednoj kraljevini - Banskoj Hrvatskoj. Austrougarskom nagod- Slavoniji su tada uzgajali samo dvije a našim slavonskim bom 1867. godine Slavonija i Vojna pasmine goveda. Stoka je boravila prostorima Turci su vla- krajina ušle su u sastav ugarske na otvorenom i živjela od paše (kao dali od 1526. do 1687. krune Sv. Stjepana. Vojna krajina je osnovne hrane u govedarstvu). godine. Mirom pot- 1871. godine razvojačena, a 1882: Goveda, nedovoljna timarena, pasla pisanim u Srijemskim pripojena Banskoj Hrvatskoj. Hrvat- su na prostranim pašnjacima i poKarlovcima 1699. godine cijela ska se 1918. godine našla u novoj ljima poslije žetve žitarica i berbe Slavonija i Srijem oslobođeni su od tvorevini kraljevini SHS, a 1929. u kukuruza, na površinama pod turske okupacije i vlasti. Osijek je ugarom te na ostalim niskim Jugoslaviji. oslobođen 1687., a 1697. godine podvodnim neobrađenim površiGovedarstvopri krajuTu'rskog osnovano je "Belje" kao feudalni nama. Dakle, goveda su se uzgajala doba i nakon njega posjed princa Eugena Savojskog.

Poljoprivredna proizvodnja u u vrlo lošim uvjetima držanja, Međutim, već 1700. Slavonija je 18. i 19. stoljeću na području istočne smještaja i loše hranidbe. Koncentripodijeljena u dva upravno različita Slavonije - slavonske Posavine i rana krmiva bila su nepoznata. sektora. Južni dio uz rijeku Savu, tj.

Držanje, timarenje i hranidbu Srijema bila je ekstenzivna. U ratarSlavonska Posavina kao Vojna goveda u Slavoniji opisao je stvu postoji tropolje. Proizvodnja granica, s vojničkom upravom putopisac F. W. Taube, kraljevski i Slavonske vojne krajine, i sve do daje niske prihode i omogućava vrlo 1867. godine potpadala je pod ekstenzivnu stočarsku proizvodnju. carski pravni savjetnik iz Beča, koji Od ratarskih kultura sijani su je boravio u ovim krajevima i pisao o upravu Ministarstva rata u Beču.

Piše: Joslp Haluška, dipl. ing.,

Hrvatski stočarski centar

54

Ml:frkrm;ki list 02/2009.

CRTICE IZ POVIJESTI stočarstvu, općem stanju gospodar-

stva i uvjetima življenja u tri tadašnje županije - Virovitičkoj, Požeškoj i Srijemskoj.

Taube (1777 .) u svojoj knjizi "Historijski i gospodarski opis Slavonije" piše: "Stoku ni zimi ni leti, ni danju ni noću ne gone u štale, jer ih nema i jer lenost i siromaštvo naroda ne dopušta da se štale grade". Dalje Taube kaže: "za slabo naseljenu zemlju, čiji stanovnici ne osjećaju nikakvog nagona za radinost ne odgovara ništa bolje od stočarstva. Ona je zato glavno zanimanje Ilira u Slavoniji, koji, kao i svi surovi narodi pretpostavljaju tromi pastirski život svakom drugom načinu življenja. Najveće blago zemlje sastoji se u stočarstvu, koje je jako razvijeno".

Matija Antun Reljković (1732. 1798.) kapetan slavonske vojne granice i za sedmogodišnjeg rata upoznao je i "posao na polju, timarenje marve i lipše uređenje vilajeta, nego što je moja otažbina Slavonija". Ratujući postao je poljoprivredni pisac.

Izdaje poruku Slavoncima u knjizi "Satir iliti divji čovik", gdje ih poučava o boljoj obradi zemlje i brizi za stoku. Pisao je o slabom držanju i lošoj hranidbi goveda. "A od krava što ću govoriti, s tobom ovdje zaludu zboriti: Kad ti držiš sedam, osam krava, to je momče, sve istina, at u zimi da tribuješ lika ne bi našao ti u kući mlika. Kako hoćeš da ti mlika bude, kad je nitko timarit ne znade, nego joj metneš sina u šljiviku, ja ću tebi sad kazat priviku pa i ono priko srca ždere, jer po ledi snig i kiša dere. Ako hoćeš krave ti držati i još od njih neku hasnu imati, sveži ju baš i prez teleta, ako toga i nije adeta."

Razvoj stočarstva Dugogodišnja turska okupacija te ratna zbivanja i pustošenja uništili

Mf;i·karski li,t 02/2009.

su nekoć cvatuća naselja i polja plodne Slavonije i Srijema. Privreda i kultura posve su unazađene. Zato su nove austrijske vlasti poduzele niz mjera kako bi se poboljšalo stanje i životne prilike ovih pustih pokrajina, koje su bile nepristupačne i malo poznate u austrijskim zemljama i Europi. To je brojne austrijske časnike, činovnike i stručnjake potaknula na dolazak u Slavoniju.

Pomagali su svojim savjetima i pisali o ovim krajevima. Tek 1800. godine počelo se poboljšavati opće stanje i napredak poljoprivrede i stočarstva.

Pašnjačke površine morale su se ograđivati, i to za cijela sela ili više njih zajedno. To je bila značajna mjera poboljšanja stočarstva od strane tadašnjih vlasti. Za banovanja bana j. Jelačića (1848. - 1859.)

Rezolucijom 1848. godine i ukidanjem kmetstva i feudalne ovisnosti povećana je proizvodnja, posebno kod vlastelina. Dolazi do tehnološkog unapređenja uvođenja pluga. Preorava se dio livada i pašnjaka, a uvodi se industrijsko i krmno bilje. Struktura površina 1850. izgledala je ovako: žitarice 70%, krmno bilje 4%, industrijsko bilje 1,5%, povrtlarsko bilje 7,5% i ugar 17%. Na području Slavonije u davnoj prošlosti uzgajala se autohtona primitivna buša, maleno, sitno, jednobojna govedo.

Za vrijeme turske vlasti uvode se bivoli. U drugoj polovici 18. stoljeća uvozi se podolac iz Mađarske, koji se križa s bušom. U razdoblju od 1826. do 1867. godine zabilježen je veći uvoz goveda u cijelu Hrvatsku.

Na đakovačko biskupsko vlastelinstvo posredovanjem biskupa J. J. Strossmayera 1853. godine uvozi se marijadvorsko i 1868. istočno­ frizijsko govedo, koje je brzo nestalo. Grof Elz Vukovarski uvozi bernsko govedo. Od 1868. do 1880.

godine na ovo područje uvozi se pincgavac iz Austrije, a 1885. simentalac. Nakon pojave svinjske kuge 1895. godine i agrarne krize od 1873., kada je pala cijena žita, sigurnost uzgoja goveda u Slavoniji i Hrvatskoj bila je veća. Brojno stanje goveda raste. Tako je 1880. u cijeloj Hrvatskoj bilo 838000 goveda, a 30 godina poslije 1258000. (1911.).

Povećava se potrošnja goveđeg mesa i izvoz goveda. Slavonija je izvozila žitarice i živu stoku za klanje. Goveda su tjerana za Ugarsku u Nagy-Kanižu i Sopranj, a odatle su austrijski trgovci gonili goveda prema Beču, Bavarskoj, Franačkoj, Češkoj i Saskoj. Stoka se prodavala i na talijansko tržište. Podolac se tjerao preko Dalmacije u Veneciju.

Utovljeni volovi tjerali su se polako da ne izgube na težini. Godine 1905.

Hrvatska je izvezla 150000 goveda (krave + telad).

Opći razvoj poljoprivredne struke Osim uvoza novih pasmina goveda i oživljavanja stočarstva, u drugoj polovici 19. st. počela su se osnivati poljoprivredna društva, izlaziti stručni poljoprivredni listovi, kalendari i časopisi, što je utjecalo na brži razvoj ukupne poljoprivrede istočne Slavonije. Od velikog značenja za razvoj poljoprivrede bilo je Hrvatsko-Slavonsko gospodarsko društvo, osnovano u Zagrebu 1841. godine a predsjednik je bio biskup zagrebačkijuraj Haulik.

Hrvatsko-Slavonsko gospodarsko društvo 1842. godine izdaje "List misečni", prvi stručni poljoprivredni list. Godine 1821. izlazi "Horvacki calendar", a 1834. "Danica zagrebačka". Prvo gospodarskošumarsko učilište otvara se 1860. godine u Križevcima. Za banovanja lvana Mažuranića (1873. - 1880.) stvara se zakonodavstvo. Donosi se

CRTICE IZ POVIJESTI Zakon o županijskom ustrojstvu, čkog kotara bilo je 680 koza i 11000 Zadružni zakon, Zakon o pučkom goveda. Kad se počela poboljšavati školstvu, Zakon o zemlji, uvode se obrada tla, bilo je potrebno veće i veterinarski propisi, daju se sub- jače govedo za oranje. Stoga se iz Mađarske uvozi podolac koji se vencije, uvodi se gruntovnica. križa s bušom. Tek se poslije na ova Osniva se Slavonsko gospodarsko i društvo, i to 1875. godine u Osijeku. područja uvode pincgavac simentalac. Na prijelazu iz 19. u 20.

Vijećnici Virovitičke županije 1897. godine u Osijeku donose odluku da st. u Županiji srijemskoj bilo je rasplodnih bikova se u istočnoj Slavoniji uzgaja licencirana podolaca 422 i 27 bušaka.

Podolacje podolac, a u brdskim predjelima meltalsko govedo. Potkraj 19. st. izrazito radno govedo. Prilike za osnivaju se stočarske udruge. Prva uzgoj takvih ekstenzivno držanih marvogojska udruga na ovim pro- goveda bile su povoljne zbog obilja storima osnovana je u Županji i So- paše, gdje su goveda držana danju i ljanima. Slavonija je 1885. godine noću. Proizvodnja mlijeka bila je sudjelovala na izložbi goveda u manje važna. Podolske se krave nisu muzle, već je sve mlijeko posisala Budimpešti. telad.

Krave su se često telile na paši.

Goveda su u prošlosti bila Telad je zajedno s kravama išla na temelj gospodarskog stanja naroda pašu.

Hranidba goveda bila je jer je obrada zemlje bila slaba. jednostavna.

Zimi su jedina hrana Goveda su držana kao radna, a zatim bili slama, kukuruzovina i pljeva radi mesa te gnoja za oranice. Volovi žitarica.

Zob se davala konjima i su se rabili za vuču i oranje. Za rasplodnim bikovima.

Sijeno je mlijeko su držane koze. Godine 1850. na području Slavonije bilo je trebalo za konje jer je i njih bilo 6350 koza. Na području vinkova- dosta. Za jake zime bilo je gladi zbog

oskudne hrane. U proljeće, pri polasku na pašu, znalo se pokoje goveče od slabosti zavaliti u blato i nije se moglo više izvući. Goveda se nisu vezala pa su bila plašljiva i teško pristupačna. Zimi su goveda bila u torovima, ograđena granjem i šibljem, a nadstrešnice pokrivene slamom i trstikom. Goveda su bila zdrava i bez tuberkuloze i bruceloze.

Iz opisa prilika i načina života u Slavoniji u prošlosti te prikaza govedarstva i njegove važnosti u to doba, vidi se da je ono igralo važnu ulogu u gospodarskom pogledu i bilo je temelj napretka i života naroda u ovim krajevima. Zapisi navedenih autora (Taubea i M. A. Reljkovića) o držanju i hranidbi goveda u istočnoj Slavoniji u drugoj polovici 18. st. i komentari tih zapisa, pridonijeli su boljem uvidu tadašnjeg stočarstva, kao i boljem razumijevanju razvoja ove grane gospodarstva u kasnijim razdobljima. ■

,:al1rpriJpt11JJro10,.oiii; /L

Mr. se. Dražen -·.

''Erozijatla'' Poznato nam je kako tijekom prosinca, siječnja i veljače ukupno u Zagrebu padne 154, Osijeku 142, Puli 202, Zadru 209, a u Dubrobniku čak i 279 mm oborina. Dakle, oborina je u Istri te Dalmacijitijekom zime mnogo više nego u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Eto, upravo zato opasnost od erozije tijekom zime veća je u priobalju, nego u kontinentalnim krajevima Hrvatske.

Erozija tla je proces pri kojem voda i vjetar odnose fine čestice tla s jednog mjesta na drugo pa poljodjelcima čini ogromne štete. Vrijedno je istaknuti da se godišnje na

.56

cijeloj Zemlji s jed- one nisu male.

I tako, razmišljajući o posljedicanog na drugo mjesto premjesti čak i ma erozije, naš je savjet da tijekom 24 biljuna tona tla. Erozijom se s lijepog vremena u ove zimske dane njiva odnosi humus, glina, sitan na tlima podložnim eroziji obavimo prah, mikroorganizmi pa i gnojivo. duboku obradu tla s horizontalnim ili kosim brazdama. Duboke horizonNe zaboravimo da je upravo površinski sloj tla njegov najvrjed- talne brazde zadržat će vodu koja niji dio u koji se godinama ulažu teče po nagibu, dok će kose brazde ogromna novčana sredstva. Tlo koje odvoditi vodu s njiva uz najmanje zahvati erozija teško se obrađuje, šteta. slabije upija vodu, siromašno je hranjivim materijalima, pa su i prinosi 10.02. 20.02. 28.02. na takvim tlima znatno manji. KoOSIJEK6,52 17,066,37 17,216,24 17,32 like su danas štete od erozije u Hrvatskoj, ne znamo.

ZAGREB 7,04 17,166,48 17,326,35 17,43 No, vjerujemo da -

Kaučić, agrometeorolog _ _ _ _ _. _

_

I

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Mljekarski li,;t 0212009.

A JEDNOM M ESTU V

TVORNICKECIJENE

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

rel.:3851 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

ZANIMLJIVOSTI

Evolucija ljudi - gen za probavu mlijeka

U ovoj 2009. godini obilježavase 200. godišnjicarođenja oca moderne krava, ovaca, koza, peradi, pasa i biologijeCharlesa drugih životinja.

Kod njih je postignuo željene karakteristike i Darwina i pario je samo jedinke s najboljim odlikama. Selekcija je provođena na najpoznatijega Piše: Mićo Tatalović, dipl. ing. ekonomska proizvodna kvantitativrirodni odabir među na svojstva te su se parite samo one svjetskogbiologa, ali životinjama odvija se krave koje su davale najviše mlijeka, i 150 godina od spontano i slučajno, ne kokoši koje su nesle najviše jaja, ili odabiru se i ne prepoz- druge domaće životinje koje su kada je objavljena naju otpornije životinje proizvodile više mesa. U drugim koje će dulje preživjeti i poslije se slučajevima čovjek se orijentirao na kvalitativna svojstva, primjerice kod njegovonajpoznatije dalje razmnožavati. uzgoja golubova pario je golubove Naljeđivanje osobina radi izgleda a ne gospodarskih djelo 110 porijeklu Većina živih bića proizvodi više mladunaca - potomaka nego što mo- osobina, tako da danas postoje 11 gu preživjeti, zbog nedostatka pro- desetci pasmina golubova koji se vrsta , u kojojje iznio razlikuju izgledom i namjenom. ~tor~, hrane ili prirodnih nepriLjudi su počeli pripitomljavati način na koji se jatelja. Samo neki mladunci "imali su krave, ovce i koze prije oko 8000 sreću" naslijediti osobine koje su im može odvijati u borbi za opstanak omogućile godina u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, odakle su dovedene preživjeti i živjeti dovoljno dugo evolucijasvih živih kako bi se razmnožili i time preno- u Europu.

Odnos DalWinove sili svoje gene sljedećoj generaciji. teorije i religije bića i to prirodnom Kako se okoliš mijenja, tako se U ono vrijeme Darwinova živa bića postupno prilagođavaju selekcijomili promjenama jer oni koji se ne prila- teorija bila je kontroverzna jer je gode izumru. Evolucija živih bića, naizgled negirala potrebu za Bogom kao kreatorom Zemlje i svih živih odabirom ~-ključ~jući ~ovjeka, znanstvena je

P

cmjemca koja se u posljednjih 150 bića. Međutim, sada službeni Darwinovu godina potvrđivala mnogim znan- Vatikan prepoznaje evoluciju kroz prirodni odabir kao stvenim istraživanjima i studijarna. činjenicu i Bibliju ne interpretira Selekcija životinja doslovno u nastanku živih bića.

Za razliku od prirodnog odaDakle, službeni katolicizam i bira, čovjek primjenjuje planiranu selekciju i za parenje bira one biologija nadopunjuju se i nisu u jedinke domaćih životinja neke konfliktu, jer vjernici' vide evoluciju pasmine kako bi u sljedećoj gene- kroz milijune godina i za nju postoje raciji dobio poželjne proizvodne i nepobitni dokazi. Ipak postoje i neke druge karakteristike. I Darwin drukčija shvaćanja, tako fundamenje koris~io umjetan odabir - selekciju talisti u SAD-u i neke muslimanske evoluciju ne k~~o b1 pokazao da se životinje i zemlje negiraju shvaćajući sam proces i tvrdeći kako biljke u određenom vremenu mogu je Biblija odnosno Kuran jedina promijeniti. istina. Taj stav naziva se "inteligentČovjek je udomaćio neke ni dizajn", ali to je tek moderna životinje kroz nekoliko tisuća verzija nijekanja racionalnog pristugodina i nastale su razne pasmine pa svijetu i ljudskom znanju.

58

Nastanak čovjeka Biološki, čovjek je također životinja koja je evoluirala usporedno s majmunima, od istoga dalekog pretka. Prvi fosili ljudskog roda datiraju prije 7 milijuna godina i jedno od glavnih nalazišta neandertalaca jedne vrste čovjeka je u Hrvatskoj, u Vindiji i Krapini (krapinski pračovjek). Moderna vrsta čovjeka evoluirala je prije otprilike 195000 godina. Evolucija se obično može vidjeti tek nakon mnogo generacija, tako da o njoj nikad ne možemo izravno svjedočiti. Ipak, biolozi osim fosilima sada raspolažu i genetikom pomoću koje

lvfljekarski li.st 02/2009.

ZANIMLJIVOST! mogu istraživati i dokazivati je li evolucija ljudi još uvijek u tijeku.

Nedavno istraživanje, objavljena 2007. u stručnom časopisu

Proceedings of the NationalAcademyof Sciencesotkrilo je da je čak oko 10% ljudskih gena još uvijek pod utjecajem evolucije te da je u posljednjih 10000 godina ljudska vrsta evoluirala 100 puta više nego ikad prije toga, još od odcjepljenja ljudskog roda od majmuna. Uzrok ubrzane evolucije promjena je načina života i seljenje u nove predjele, kada se čovjek počeo baviti ratarstvom i stočarstvom.

Mutacijagena i probava mlijeka Određeni broj ljudi nasumičnom genetskom mutacijom tijekom evolucije stekao je gen koji omogućava probavu mlijeka, što je bila velika prednost pred ostalim ljudima, i oni su mogli koristiti mlijeko kao hranu i u sušnim razdobljima kao zamjenu za vodu.

Osim što je mlijeko osiguravalo konstantu hranu kroz cijelu godinu, bilo je i zdravije za piće od vode koja je često bila kontaminirana mikrobima.

Ovo je jedan od najboljih primjera evolucije ljudi koji su stekli gen koji omogućava probavu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Značajan broj odraslih ne može probaviti mlijeko, odnosno šećer laktozu koju sadržava mlijeko.

Prilikom uzimanja mlijeka organizam ne prihvaća laktozu, što uzrokuje grčeve i bolove. U Kini i Africi tek mali broj ljudi tolerantan je na mlijeko, dok u nekim drugim zemljama, primjerice Švedskoj i Nizozemskoj, većina ljudi može probaviti mlijeko. Naime, probavljanje šećera laktoze ljudima omogućuje enzim laktaza, koji laktozu razgrađuje na konstitutivne dijelove koje onda naš organizam može koristiti kao energiju. Nakon rođenja svi ljudi kao mala djeca imaju gen za taj enzim i nesmetana piju mlijeko. U odrasloj dobi, ako se gen za proizvodnju enzima laktaze

Mljekmski l~t 02/2009.

CharlesDarwin - otac modernebiologijedaoje mnogevažne odgovore o geneticii selekcijivrsta isključi,

mlijeko se ne može probavljati. Činjenica je da većina Europijana može probaviti mlijeko, i to zahvaljujući mutaciji (promjeni) određenoga gena koji kroz cijeli život omogućava da uz enzim laktazu mlijeko uzimaju bez probavnih tegoba. Genetska istraživanja fosila naših predaka koji su živjeli prije 7000 godina također upućuju na to da ni oni nisu imali mutaciju potrebnu za probavu mlijeka. To znači da su Europljani mogućnost probave mlijeka počeli evoluirati tek prije nekih 5000 i 6000 godina. Još uvijek svi Europljani ne mogu probaviti mlijeko, pa stoga postoje mnoge zamjene za mliječne proizvode koji ne sadržavaju šećer laktozu, kao što su sojino, bademovo ili rižino mlijeko. Sada postoje i farmaceutski preparati kojima se mogu ublažiti simptomi netoleriranja laktoze.

Dr. Thomas sa Sveučilišta University College London (Velika Britanija) izvještava da je gen za probavu mlijeka "vjerojatno najkorisnija genetska promjena u ljudskoj vrsti u posljednjih 30000

godina". Zanimljivo, i neka plemena u Africi imaju mutaciju za probavu mlijeka, ali drugačiju od Europljana.

To znači da su bili pod istim odabirnim pritiskom da evoluiraju gen koji bi im pomogao preživjeti u novom okolišu, ali su evoluirali na nezavisan način kako probaviti mlijeko jer tijekom vremena nisu bili u izravnom reproduktivnom doticaju s Europljanima.

Ova je mutacija postala nasljednom kao rezultat prilagodbe novom načinu života i nositelji ovih mutacija generacijama su ih prenosili na svoje potomke.

Zaključak

Kao i druga živa bića, i ljudi evoluiraju što omogućava biološku prilagodbu promjenama u okolišu.

Teorija evolucije Charlesa Datwina i danas se u ovom slučaju koristi kako razumjeti i objasniti zašto neki ljudi ne mogu probaviti mlijeko i kako im treba pomoći. Primjenom u praksi znanosti o nasljeđivanju postignuti se veoma veliki gospodarski učinci, pa su tako od divljih krava selekcijom uzgojene krave s velikom genetskom nasljednom osnovom za visoku proizvodnju mlijeka. ■

59

ZANIMLJIVOST!

Znamo li dovoljno o mlijeku?

Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

....,,,,,

uva li mlijeko imunitet organizma?

Dinamičan radni dan oslabit će imunosustav jer odmah nakon velikog napora, napose uslijed stresa kojeg smo danas sve više svjesni, poraste mogućnost upalne aktivnosti izazvane oslabljenim djelovanjem imunosustava, te na taj način i one najzdravije učiniti podložnim različitim infekcijama.

Mnoge su studije dokazale da se infekcijske upale gornjeg dijela dišnog sustava javljaju nakon napornih vježbi. Ustvari, maratonci, čiji su treninzi zaista izrazito naporni, dvostruko su podložniji infekcijama negoli oni koji ne trče maratonske utrke. Oni koji dođu do cilja trčeći maraton, imaju pet puta veću šansu infekcije gornjih dišnih putova.

No, znanstvenici su doskočili i ovim problemima, te su istražujući mlijeko i sastojke sirutke dokazali kako upravo oni daju određenu zaštitu. Studije su pokazale kako koncentracije žljezdanog imunoglobulina A (lgA) i glutamina naglo opadaju nakon intenzivnih napora.

Sirutka sadržava obje komponente i može povećati njihovu smanjenu koncentraciju. Još jedan sastojak sirutke - laktoferin, također pomaže imunosustavu, tako što uništava povećani broj bakterija i sprječava infekciju virusima. Stoga možemo slobodno zaključiti - konzumacija mlijeka zaista ima blagotvorna svojstva na naš organizam.

Doručak - probudi svoje misli mliječnim obrokom Nakon doručka, vjerojatno nećete jesti sljedećih deset sati zbog različitih dnevnih poslovnih obaveza, jurnjave po gradu, teškim cjelodnevnim poslovima na selu ... Dakle, naše tijelo, osobito mozak, u to vrijeme žudi za energijom, a otkud bi mu je bilo dosta u ovom na-

C

60

pornom vremenu kada smo pod stresom i razmišljamo sto na sat.

Zato će doručak dati odličan start organizmu za akciju, podići razinu energije, te tako povećati moć koncentracije i kreativnosti, a konačno -bit ćemo dobre volje.

Također, jutarnje konzumiranje hrane izvrstan je nutricionistički početak dana. Ljudi koji imaju naviku doručkovati obično imaju bolji unos vitamina, minerala i vlakana negoli oni koji izbjegavaju doručak. Također imaju vitku liniju što može biti povezan o s činjenicom da doručak pomaže u smanjenju kasnojutarnjih ili podnevnih strasnih želja za visokokaloričnim zalogajima najčešće neke brze hrane iz obližnje pekarnice, pizzerije, fastfooda i sl.

Doručkujemo li svakodnevno, ne trebamo se plašiti da će nam to oduzeti nešto mnogo vremena u životu - malo žitarica i čaša mlijeka ili tost i voće super su brzi za pripravljanje doručka. Tako nam ostaje još dovoljno vremena, onih

Općenito se zna da

je čovjek manje podložan bolestima ako je fizički aktivan i ako svakodnevno vježba. Za to je svakako potrebno vezati i pravilnu prehranu par minuta, za izležavanje u krevetu i planiranje što ćemo taj dan sve napraviti.

Unos tekućine Dehidriramo li osjećat ćemo slabost i razdražljivost, a tada nam memorija i koncentracija slabe. Ukoliko počnemo osjećati žeđ tada naša moć razmišljanja i prosuđivanja odmah padne za 10 %.Dakle, svatko bi morao početi regulirati svoj dnevni unos tekućine tijekom dana najmanje osam čaša. ■

Uz vodu,mlijekoje najboljiizbortekućine između obroka jer neće uništiti našezube Mljekm-skilist 02/2009.

FORTUNAAGRO d,o,o.

VRBOVEC, Konak 2Ja te/Of/2791-892, fax279i3f6 agro@fortuna„vrbovec.hr

·-

~~':m„iii"'..tc ..,.) ·-

,-....-~

odizlazaVrbovec1st

-

~

m u smjeruDubrave

kartice RTNERJ: Slavools •Erak d.o.o.

St.~ m21210-372, lsn · filHut?d.o.o.

Bwtltll, fFJS67.2ff KREDITI Kreditne 1ravina .~ d.o.o. 'llm, 0..13/lJJ-199, Sjev. ltvalska-l.!.pes d.o.o.

Bamec,0'21241-144 do1O odina do 60mjeseci

Nudimo još: ~ ~AMAZDNE

VOGEL~~

SIP d AIJvmeh•a(b L aEdlt

1jem 1val1 F balirke - k

ra

električno upravljanje

iz k vezanje mrežom / špago automatsko podmazivanj izbaciv noževi

~....a11---=-

LIA

~tokose eutz-Fahr licenca

iskastikultivator/kratka tanjurača/ kultiviranje nakonžetvebezor ja iripremuza sjetvu 1

Sijačice za žito Ulagači

i travnesll)ese raonički

LJEKOVITO

BILJE

PLODOVI - kod urinarnih -

, ,

BRUSNICE infekcija

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Brusnica (Vacciniumvitis idaea L.) je niski, polegli, zimzelen grm s razgranjenom stabljikom visine do 30 cm. Često raste u većim skupinama po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. Listovi su sitni, kožasti, obrnuto jajasti s kratkim i dlakavim lisnim peteljkama. Bijeli ili ružičasti cvjetovi zvonastog oblika pojavljuju se od svibnja do srpnja na krajevima grančica u grozdastim cvatovima. Plodovi su okrugle bobice promjera 6 - 8 mm, , najprije bijele a poslije koraljno crvene boje. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu, a sve se češće nađu i na našim tržnicama. Ugodnog su mirisa i kiselkasto trpkog okusa, a unutrašnjost je brašnjava, zbog čega ovu biljku neki zovu i jako antioksidativno i protuupalno brašnjača.

Različiti proizvodi od bru- djelovanje. Sprječava vezanje baksnice, čajevi, kapsule, sirupi itd. terija (osobito E. coli)na unutrašnju koje nalazimo na tržištu proizved- stijenku mokraćnog mjehura i eni su od američke brusnice (Vacci- pospješuje izlučivanje bakterija iz nium macrocarpon;eng. Cranberry) mokraćnog trakta. Na taj se način koja se uzgaja i u Europi i ima ublažavaju simptomi vezani uz plodove veličine manje masline. upalu, kao što su često i bolno mokrenje, osjećaj peckanja pri Već su stari sjevernoamerički Indijanci koristili ovu biljku za mokrenju, bolovi u donjem dijelu snižavanje temperature, protiv leđa itd. Prisutnost bioflavonoida skorbuta (bolesti izazvane nedo- donijelo je brusnici osobito veliku statkom C vitamina) i kod infekcija popularnost, jer se smatra da njihovo jako antioksidativno djelomokraćnog trakta. Bobice u sebi sadržavaju limunsku, jabučnu i vanje smanjuje rizik od karcinoma, oksalnu kiselinu, znatne količine posebice se spominje rak dojke i vitamina C (33 miligrama u 100 debelog crijeva. Te su tvari također grama ploda), kalij, kalcij i druge važne u suzbijanju ateroskleroze minerale te bioflavonoide. Zahva- (ovapnjenja krvnih žila) i drugih bolesti krvožilnog sustava. Brusnica ljujući takvom sastavu brusnica ima

62

Brusnicaje u posljednjevrijeme najpopularnijabiljka kod učestalih upala mokraćnog sustava,a najvišese koristenjezini crveni,jestivi, bobičasti plodovi.

Pripravljajuse kao čaj ili se koristeu obliku gotovihpripravka s točno određenom količinom aktivnih

tvari se pokazala korisnom i pri želuča­ nim tegobama vezanim uz bakteriju Helicobacterpylori, kod bubrežnih kamenaca i povećanog šećera u krvi.

Plodovi brusnice koriste se i u kulinarstvu. Posebna delicija je džem od brusnica koji se poslužuje uz jela od divljači ili crvenog mesa, teletine i junetine, a nezaobilazan je prilog američkoj purici na Dan zahvalnosti. Od plodova se često pripravljaju sok, vino, rakija i marmelada (najčešće u kombinaciji s mrkvom ijabukom). ■

Mljekarski list 02/2009.

VAŠ VRT

,

POVR E IZ PLASTE IKA

Od svih vrsta plastičnih materijala najviše se koristi polietenska folija

----~-----•

Vrtlarima je osobito značajno to što polieten ne trune, otporan je na utjecaj gnojiva i pesticida te na temperature od-50 °C do +95 °C. Folije od polietena debljine od 0,03 do 0,3 mm dovoljno su elastične i čvrste, a propuštaju svjetlo od 80 do 88%. Prostori pod ovom folijom noću se brže hlade, jer polietilen bolje propušta toplinske zrake nego staklo. Kako UV zrake negativno utječu na foliju, primjenjuju se samo jednu sezonu. No, kod nas postoje folije s UV stabilizatorom koje traju od 2 do 3 godine.

Polietenska folija može se koristiti za nekoliko tipova zaštićenih prostora - niske i visoke tunele. Ti se prostori ne griju, lake su izvedbe i većina vrtlara postavlja ih u vlastitoj režiji.

Niski tuneli prekrivaju obično jednu gredicu, širine od 1 do 1,3 m, a rjeđe dvije gredice do 3 m širine.

Foliju treba postaviti na armaturu koja može biti drvena (od štapova), metalna (od pocinčane žice promjera od 2 do 3 mm) ili plastična (tvrde cijevi debljine od 1,5 do 2 cm). Štapove i plastične cijevi treba uti-

snuti u tlo do 25 cm dubine, na razmak od 1 do 1,5 m. Lukove od pocinčane žice postaviti na drvene kolčiće ukopane po sredini gredice. Krajeve žičanih lukova vezati na kolčiće ukopane na obje strane tunela.

Lukove izrađene od betonskog željeza saviti na oko 25 cm na oba kraja tako da se dobiju ušice, a zatim ih zabosti u tlo do ušica. Na prednjim stranama tunela treba zabiti kraći kolac za koji se zavežu krajevi folije koja će pokriti tunel.

Jednu stranu folije treba ukopati a druga je pomična. Pomična strana folije učvrsti se ciglama ili kakvim drugim težim predmetom, a omogućuje prozračivanje i njegu usjeva. Ako su lukovi od betonskog željeza, foliju treba ukopati u tlo.

Kroz ušice se provuče špaga koja će foliju učvrstiti s gornje strane. Folija će se tako podići između lukova špaga. U visokim tunelima moguće je kretanje i rad u njima. Ulaz je s prednje strane.

Nosiva armatura također je lučna ali debljih profila. Visoki tuneli širi su od 3 m, oko 2 m visoki i dugački do 25 m. Razmak između lukova je od

Darko Kantoc1;dipl. ing 1,5 do 2 m. Za provjetravanje se otvaraju s prednje strane, a bočne su ukopane u tlo. Prednje strane izrađene su od posebnih komada folije. Obje vrste tunela treba postaviti u smjeru sjever - jug, kako bi sunčevo svjetlo bilo što bolje iskorišteno. Temperaturna kolebanja u tunelima vrlo su velika i ovise o vanjskim vrijednostima temperature. Za sunčanog dana temperatura u tunelu može biti i 15 °C viša od vanjske. Noćna temperatura, pak, od 1 do 2 °C viša je od vanjske. Za sprječavanje pada temperature tijekom hladnih noći, stavlja se još jedan sloj folije.

Ako poznajete toplinske zahtjeve pojedinih kultura, neke od njih možete uzgajati tijekom jeseni, zime i proljeća (ozima salata, matovilac, špinat, rotkvica, mrkva, mladi luk). Druge kulture (rajčica, paprika, krastavci, tikvice) tek dio vegetacijskog razdoblja mogu biti u negrijanim plastenicima.

Takvi plastenici mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih kultura (kupus, salata, kelj, cvjetača) zasađenih na otvorenom.

Primjervisokogtunela M(jekru:~kiLi.sl02/2009.

6.'J

l

l

ZARAZBIBRIGU================~

.._,/.

I

64

TURISTI RE/JON 1/ASE Pli 'AJUMLIJEKO I ,..._

Ml/ekarski l~t 02/2009.

ROSlastica.Ne sadrže

' BIOdar Tvornica stočne hrane, Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka, za kvalitetnu hranidbu vaših mliječnih krava, koza i ovaca osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Naš je zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih pretočite u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE POTPUNIM KRMNIM SMJESAMA • GT-1-18% - Početna krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tE • KM-22% - Smjesa namijenjena hranidbi visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji - dostupna u tri varijante: - INTENZIV - velik udio by pass bjelančevina, niacin, zaštićene masnoće - PLUS - by pass bjelančevine, niacin, zaštićene masnoće + Yea sacc10 26 - MILKI - by pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026 • GJKM-2-19% - MAXI - smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog ob • GJKM-3-19%- CLASSIC - novo u asortimanu - cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za ekonomičan način hranidbe • KZ-kz.-16%- potpuna krmna smjesa za hranidbu koza u laktaciji -peletirana

• 00-15%- potpuna krmna smjesa za hranidbu ovaca u laktaciji - peletirana Potpune krmne smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili pe/etiranom obliku, upakirane u natron vreće ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa • prvi I jedini u Hrvatskoj - termički obrađena smjesa s ciljem da se postii • bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škroba) • najviša higijenska ispravnost smjese • ukusnija hrana - bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka • i na kraju - veći profit.

Proizvođac!ima

koji posjeduju dovoljnu količinu kukuruza i žitarica nudimo kvalitetna rje izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA GJ-Do-30%

- namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži ureu

GJKM-Oo-32%- s min. 32 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu mliječnih krava, sadrži niacin, by pass bjelančevine što pozitivno utječe na povećanje bjelančevina u mlijeku i veću količinu mlijeka GJKM-Do-35% • Top - s min. 35 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, sadrži by pass bjelančevine, dodane zaštićene masnoće u obliku propilen glikola, niacin, živu k kvasca Yea sacc10 26 , te dodani METASMART-zaštićenu aminokiselinu metionh veću količinu i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost visokomliječnih krava.

Dopunske krmne smjese • optimalno izbalanslrani proteinski i mineralno vitaminski dio ol za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.

Za prolzvođale koji se odlute za smjesuu rinfuzi oslgurall smo SILOSE. Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d.

Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.

Danasje briga za hranidbuživotinja,briga za zdravljeljudi