Mljekarski list 12-2009

GODIŠTE45 PROSINAC 2009.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Kada će i kako našem mljekarstvu CAP "krojiti kapu" AKTUALNO

Obavezno elektroničko označavanje malih preživača INTERVJU

Razgovor s ministrom Petrom Čobankovićem HRANIDBA

Hranidba visokomliječnih

krava u razdoblju suhostaja

RIJEČ UREDNICE

Mljekarski list 12/2009.

Dragi čitatelji, red vama je i posljednji ovogodišnji broj Mljekarskog lista uređen na način da vam listajući ga bude još privlačniji i zanimljiviji, a prije svega korisniji. Isto tako nalazimo se i na kraju jedne teške godine, obilježene brojnim i globalnim problemima u svim segmentima gospodarskog života.

S velikom strepnjom očekujemo i novu 2010., koja nam se najavljuje kao prava, iznimno teška recesijska godina, puna neizvjesnosti i nepoznanica. Jedino je izvjesno i sigurno da nam donosi puno odricanja, daleko više rada, a iznad svega štednju i gospodarsko ponašanje u svim dijelovima i slojevima gospodarstva i cjelokupnog društva. Globalna kriza koja je obilježila cijelu prošlu godinu snažno je pogodila i našu poljoprivrednu proizvodnju. Posljedice i učinci ove krize to su teži za poljoprivredu što se događaju u vremenima stvaranja i postignuća preduvjeta za njezinu transformaciju i postupnu prilagodbu uvjetima i zakonitostima koji vladaju u razvijenim europskim zemljama.

Unatoč ovako pesimističnim razmišljanjima, složenim gospodar-

P

skim prilikama i nedostatnim proračunskim sredstvima, ipak ohrabruje činjenica da postoji spremnost Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da se premoste ove poteškoće, kako sustavom državnih poticaja i subvencija, tako isto i iznalaženjem načina i rješenja za opstanak i daljnji razvoj poljoprivrednih gospodarstava dodatno opterećenim velikim kreditnim zaduženjima. Posebice se to odnosi na gospodarstva koja su se specijalizirala za mljekarsku proizvodnju.

Ostaje nam vjerovati da svaka kriza, pa i ova, ima svoj početak ali i svoj kraj. U tom smjeru naziru se i određeni pozitivni pomaci. Tako npr., bez obzira na sve pobrojane poteškoće, naša proizvodnja mlijeka i ove je godine bilježila rast u odnosu na 2008. Isto tako, znatno je poboljšana i kvaliteta proizvedenog mlijeka. Postupno se oporavlja i europsko, odnosno svjetsko mljekarstvo, što otvara dobre perspektive ovoj proizvodnji na globalnom planu.

Sva ova događanja u našem mljekarstvu tijekom godine pažljivo je pratio i naš Mljekarski list Dijeleći s vama zabrinutost i nezadovoljstvo, nastajao je istinito i objek-

tivno informirati, a prije svega educirati u svim segmentima proizvodnje mlijeka. Prilozima s pozitivnim primjerima uspješnih mliječ­ nih farmi nastojali smo vas ohrabriti i pomoći u nastavku ove teške i kompleksne proizvodnje. Iskreno se nadamo da rado i sa zanimanjem pratite, čitate i u praksi koristite objavljene stručne priloge.

Njih pišu naši agronomi, veterinari, agroekonomisti i drugi stručnjaci, iza kojih stoje mnoga znanstvena istraživanja i stručne spoznaje provjerene u praksi. Oni stručno pružaju odgovore na ključna pitanja mljekarstva, odnosno kako uz što manje troškove proizvesti kvalitetnu, izbalansiranu i dostatnu stoč­ nu hranu, kako povećati godišnju proizvodnju po muznom grlu, kako proizvesti mlijeko visoke kvalitete, a sve s ciljem postignuća optimalne ekonomičnosti i što boljih financijskih rezultata gospodarstva.

U ozračju nade i neophodnog optimizma, uredništvo Mljekarskog lista želi vam sretne i radosne božićne i novogodišnje blagdane!

Vaša urednica

1

HPA

HRVATSKA

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, ime Hrvatske poljoprivredne agencije koja već dugi niz godina podupire Vaš rad i stoji Vam na raspolaganju, želimo Vam da uspješno zaključite godinu na izmaku. Iza nas je zahtjevna razdoblje u kojem ste pokazali zrelost i razumijevanje za složene trenutke u sveukupnoj poljoprivrednoj, a naročito u mljekarskoj proizvodnji.

U godini koja je pred nama, želimo Vam da se uspješno nosite sa svim izazovima i prilagodite promjenama koje nas očekuju na putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

Ažuriranje jedinstvenog registra domaćih životinja, uspostava sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (ARKOD),pomoć pri ostvarivanju•novčanih potpora, kontrola proizvodnosti domaćih životinja i procjena njihove uzgojne vrijednosti, kontrola kvalitete sirovog mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda, kao i kontrola kvalitete stočne hrane koju koristite u hranidbi Vaše stoke, djelatnosti su putem kojih Hrvatska poljoprivredna agencija stoji na raspolaganju Vama, poljoprivrednim proizvođačima.

Kao i dosadašnjih godina, vjerujemo kako ćemo se i 2010. sa-

U

POLJOPRIVREDNA

stajati na brojnim skupovima koje Hrvatska poljoprivredna agencija organizira u suradnji s udruženjima poljoprivrednih proizvođača, s ciljem edukacija, savjetovanja ali i stočarskih izložbi na kojima zajedno predstavljamo dosege u domaćem uzgoju stoke.

U stjecanju novih znanja, neophodnih za ravnopravno držanje koraka u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, u značajnoj mjeri pridonosi upravo Mljekarski list, ča­ sopis s dugogodišnjom tradicijom edukativnih i korisnih članaka koji su prvenstveno namijenjeni proizvođačima mlijeka. Ovo je prilika da najavimo kako će Hrvatska poljoprivredna agencija svojim članci­ ma, savjetima, obavijestima o svim svojim aktivnostima u još značaj­ nijoj mjeri sudjelovati na stranicama Mljekarskog lista u nadolazećoj 2010. godini. Vjerujemo da ćemo na taj način još više pridonJeti uspjehu Vaše proizvodnje te većoj konkurentnosti Vaših proizvoda na sve zahtjevnijem tržištu poljoprivrednih proizvoda. Želimo Vam blagoslovljen Božić i uspješnu, zdravljem i srećom ispunjenu novu 2010. godinu!

Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr.sc. Zdravka Barać

■

AGENCIJA

SADRŽAJ

EKONOMIKA PROIZVODNJE

MUŽNJA

Kada će i kako našem mljekarstvu CAP "krojiti kapu" .................................12

Robotska mužnja - nekad i danas ..............................40

Agrarne mjere za poboljšanje gospodarskogpoložaja ..................17 KVALITETA MLIJEKA

Dobra higijenska praksa u proizvodnji mlijeka ...................20 Mlijeko i zdravlje - kobilje i magaričino mlijeko .....................24 AKTUALNO

Obavezno elektroničko označavanje malih preživača ..... 28

Europski problemi oko GMO soje i kukuruza ...................43 INTERVJU

Razgovor s ministrom Petrom Čobankovićem ...............................30 HRANIDBA

Hranidba visokomliječnih krava u razdoblju suhostaja ....... 35

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Kako dobrom tehnologijom umanjiti negativne učinke krize ..................47 KALENDAR RADOVA

Prosinac ..........................................

51 AGROMETEOROLOG

Nešto o snijegu ...............................51 PREGLED TRŽIŠTA

Europsko i domaće tržište mlijeka i mesa ................................52 VAŠ LIJEČNIK Krećemo li se dovoljno? ................56

PREDSTAVLJAMO .......................57 DOGAĐANJA .................................58

CIJENA MLIJEKA .........................60

3

Mljekarski list 12/2009.

TEMA BROJA

Prilagodba novčanih potpora uvjetima Europs/(e unije Sustav potpora dugoročno osigurava stabilnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede Dr. se. /van Jakopović

H

rvatska poljoprivreda nalazi se danas u razdoblju velikih promjena koje su nužne i zbog prilagodbe Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (CAP), ali i zbog prilagodbe globalnim svjetskim promjenama koje se odražavaju na hrvatsku poljoprivredu i ruralni prostor.

U okviru ovih promjena posebno mjesto zauzima sustav potpora u poljoprivredi koje predstavljaju značajan čimbenik njezine stabilnosti osiguravajući njezinu konkurentnost.

Novčane potpore poljoprivredi u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. Prvi poticaj u našoj poljoprivredi uspostavljen je 1965. godine, a bio je usmjeren na proizvodnju mlijeka.

U međuvremenu, novčane potpore postupno su uspostavljene i za druge poljoprivredne proizvodnje, tako da su danas novčanom potporom obuhvaćene gotovo sve poljoprivredne grane. Novčana vrijednost potpore bilježila je do sada u Hrvatskoj trend rasta, a u posljednje vrijeme dostigla je godišnji iznos

( (

Hrvatski model sustava potpora u poljoprivredi djelomično je prilagođen sustavu potpora EU-a - slijedi potpuno usuglašavanje s propisima EU-a 4

veći od dvije i pol milijarde kuna.

lako je sustav novčane potpore tijekom vremena bio mijenjan i prema vrsti ali i novčanom iznosu, u cijelom tom razdoblju pravo na isplatu temeljilo se na određenoj proizvodnji. Postojala je veza između proizvodnje, a u nekim slučaje­ vima i količine proizvoda s pravom na poticaj (vezana potpora). Ovaj princip veze između proizvodnje i potpore posljednjih se godina ne primjenjuje u zemljama EU-a, već se uvodi sustav odvajanja prava na potporu i proizvodnju.

Kako RH prije ulaska u EU mora u cijelosti preuzeti njihovu pravnu stečevinu, prije zatvaranja pregovaračkog poglavlja o poljoprivredi i ruralnom razvoju potrebno je uskladiti i ovaj sustav potpore. Kako je sustav potpore vrlo složena područje pa bi odgađanje njegove prilagodbe uvjetima EU-a moglo uzrokovati veće teškoće u poljoprivrednoj proizvodnji, 2009. donesen je novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvitku (NN br. 83/09) i time obavljena djelomična prilagodba.

Daljnjom izmjenom i provedbom takvih propisa hrvatska će poljoprivreda do ulaska u EU biti u moguć­ nosti u cijelosti preuzeti njezin sustav potpore.

Sadašnji sustav novčane potpore Kako bismo se postupno prilagodili sustavu novčanih potpora u EU, u srpnju 2009. donesen je novi

Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvitku. Njegova primjena odnosi se na razdoblje 2009./10. godine. Novim zakonom donose se značajne promjene u sustavu potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Novi zakon Potpora poljoprivredi u novom zakonu temelji se na uspostavi modela izravnih plaćanja koja su najvećim dijelom vezana na poljoprivredno zemljište, a u stočarstvu na grla stoke. Ostvarivanje prava na potporu i njezinu isplatu novim je zakonom znatno složenije.

Osim prava na potporu, za njezino ostvarenje postavljaju se određeni preduvjeti i u dijelu same proizvodnje ali i u dijelu njezina administriranja.

Pravo na potporu Korisnici izravnih plaćanja su poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost radi ostvarenja dohotka.

Dok se u prijašnjem zakonu isplata potpore izravno vezivala na proizvodnju, u ratarstvu na pojedine poljoprivredne kulture a u stočarstvu na grla stoke ili količinu proizvoda, ovim se zakonom nastoji što veći dio potpore usmjeriti na izravna plaćanja po ha obradive površine, livade i pašnjaka.

Ostaje, doduše, još uvijek dijelom plaćanje po vrsti proizvoda kako u ratarstvu tako i u stočarstvu, jer bi

Mljekarski list 12/2009.

nagla promjena mogla izazvati veće poremećaje u pojedinim sustavima poljoprivredne proizvodnje.

Plaćanja u stočarstvu ostala su i nadalje vezana za grla stoke u uzgoju i tovu te za proizvodnju mlijeka.

Prikaz izravnih plaćanja u stočarskoj proizvodnji naveden je u tablici 1. Uz navedene potpore, korisnici novča­ ne potpore u stočarstvu kao i ostali korisnici, imaju pravo na potporu po površini obradiva zemljišta (2.250,00 kn/ha), te po površini pašnjaka i livada (1.000,00 kn/ha).

U usporedbi s prijašnjim zakonom potpora u stočarskoj proizvodnji, smanjena je glede vrste i broja izravnih plaćanja. I u ovom dijelu dio plaćanja nije usklađen s propisima EU-a (mliječne krave, držanje i tov svinja te proizvodnja mlijeka krava, ovaca i koza).

Ovakva plaćanja ne mogu ostati u sustavu potpore, a zadržana su s namjerom da se u prijelaznom razdoblju tijekom pregovora s EUom nađe način osiguranja novča­ nih sredstava za potporu ovim pro-

TEMA BROJA

izvodnjama. Osobito je to važno za proizvodnju mlijeka koja je dijelom bila poticana u EU do 2007. godine, i koja je u nas strateška poljoprivredna grana.

Višestruka sukladnost Novim zakonom, sukladno propisima EU-a, uveden je sustav višestruke sukladnosti (cross compliance), preduvjet za ostvarivanje prava na potporu. Da bi korisnik ostvario pravo na potporu, mora udovoljiti i uvjetima vezanima za: • zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja (SMR), • dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu (GAEC).

Posljedica nepoštivanja ovih preduvjeta je umanjenje ili gubitak prava na izravna plaćanja. Korisnici izravnih plaćanja u iznosu većem od 36.000,00 kn uključeni su pri Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u sustav savjetovanja poljoprivrednika u po-

( (

Ostaje još uvijek dijelom plaćanje prema vrsti proizvoda i u ratarstvu i u stočarstvu, jer bi nagla promjena mogla izazvati veće poremećaje u pojedinim sustavima poljoprivredne proizvodnje gledu ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti.

Sustav administriranja Novim zakonom propisan je integrirani sustav administriranja izravnih plaćanja (ISAP), koji se sastoji od više dijelova: • jedinstvena identifikacija poljoprivrednih gospodarstava koja podnose zahtjev za potporu, • identifikacija zemljišnih parcela

5

TEMA BROJA

Mljekarski list 12/2009.

Plaćanje po grlu stoke

-·

Krave dojilje

grlo

Krave dojilje u ekstenzivnom sustavu

grlo

Ovce i koze

grlo

Plaćanje za držanje

1.300,00

-

----

2.500.00

2.500,00

120.00

120,00

i klanje goveda

Držanje goveda

grlo

Klanje goveda

grlo

---

7.300.0C,

-- -- --

Tov teladi

_______

.._

1.400.00 1.400,00 ·--·-------·--------t---------t 500,00 500.00 ------·-·---------~ 400,00 400.00 __,__

-~--

____ grlo

Posebna plaćanja po grlu stoke

------------,---

l--------

Mliječne krave

grlo

Krmače

grlo

900.0(J -- -- --- -- ··-· 350,00

300,00

Tov svinja

grlo

50,00

40,00

Klanje utovljenih svinja

grlo

Rasplodna perad

kljun

Pčelinje zajednice

košnica

------

---------+------

--··-----

50.00

800,00

---

9,00 --·-·•------·--50.00

- -

40,00 7,00 40,00

Dod at na plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala Mliječne krave - dodatno

250.00

grlo

-----

----+--------

------+--------

240,00

Ovce i koze - dodatno

grlo

100.00

90,00

_

grlo

300.00

250,00

J.~

~00

---1

_____

.__

Krmače - dodatno

Plaćanje za mlijeko

Mlijeko kravlje

~

Mlijeko kravlje - dodatno

kg

!--------

---------

Mlijeko ovčje i kozje

-------

Ostala plaćanja u stočarstvu

I

Med

Tablica 1: Izravna plaćanja u stočarskoj proizvodnji

6

------

0.30

0,20

1.20

1,10

2.00

1,50

--------+---

kg

L

---+----

----,

TEMA BROJA

Mljekarski list 12/2009.

Prijelazno razdoblje i daljnje usklađivanje potpora

H

(ARKOD sustav), • identifikacija i registracija domaćih životinja, • administrativna kontrola zahtjeva, • kontrola na terenu.

Ovakav sustav administriranja izravnih plaćanja dio je istog sustava u EU te se mora primijeniti pri ulasku RH u EU. Bez cjelovita uspostavljenog sustava neće biti moguće koristiti novčana sredstva za isplatu potpore korisnicima koje osigurava proračun EU-a.

Sustav kontrole isplate Novi zakon, prema uzoru na propise EU-a, u sustav potpore uvodi obvezu provedbe financijske discipline i provedbu modulacije pri isplati prava na izravna plaćanja.

Pod pojmom financijske discipline podrazumijeva se utvrđivanje ukupnoga godišnjeg iznosa državne potpore (nacionalna omotnica), te korekcija jediničnih iznosa za pojedine potpore ako je ukupan iznos prava veći od ukupno utvrđenoga godišnjeg iznosa sredstava nacionalne omotnice.

Modulacija znači umanjenje isplate prava na novčanu potporu koja se odnose na one korisnike koji u proizvodnoj godini ostvaruju ukupni

rvatska je u obvezi da do ulaska u EU u cijelosti uskladi sve propise s odredbama EU-a i osigura institucionalni okvir za njihovu provedbu. Kako je sustav potpora od posebnog značaja za položaj poljoprivredne proizvodnje, to se prilagodba propisa uvjetima EU-a odvija postupno.

Može se reći da je ona započela još 2002. godine donošenjem Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu, za koji je već tada isticana da pripada u tzv. reformske zakone. Jasno je da se tada nije mogla dostići reforma sustava potpore koja se od 2003. godine provodi u EU.

Promjene načina plaćanja Novi zakon (2009.) predstavlja daljnji doprinos prilagodbi ovog sustava onom u EU. Značajan dio ovog propisa u suglasju je s intencijom propisa EU-a. Uvođenje plaćanja po ha obradive površine te uključenje pašnjaka i livada u sustav potpore na novi način znači njihovo odvajanje od proizvodnje.

Nastavak plaćanja za držanje krava dojilja te ovaca i koza također je u suglasju s odredbama EU-a. To se odnosi, iako nije cjelovita, i na sustav potpore u tovu goveda i teladi, jer je taj poticaj u dijelu zemalja vezan za proizvodnju.

Postavlja se međutim pitanje položaja ostalih stočar­ skih proizvodnji koje su danas

( (

Hrvatski model sustava potpora u poljoprivredi postupno se prilagođava modelu potporauEU uključene u sustav potpore a nemaju podlogu u propisima EU-a. Prije svega to se odnosi na potporu za proizvodnju mlijeka krava, ovaca i koza te potporu po osnovi držanja rasplodnih grla. lako ove vrste potpora neće moći postojati na istovjetan način kao danas, treba razmotriti raspoložive modele potpore u EU te utvrditi mogućnost osiguranja novčanih sredstava koja bi kao dio potpore ovim proizvodnjama osiguravala veću konkurentnost. Ove mogućnosti kao i možebitna izuzeća razmotrit će se tijekom pregovora s Komisijom EU-a, te se stoga danas i ne mogu jasno odrediti moguća rješenja. što se tiče položaja potpore ruralnom razvoju, do sada navedene mjere u suglasju su s onima u EU pa se u tom području ne očekuju · posebne teškoće slične onima iz područja potpore u poljoprivredi.

Potrebno je što prije uspostaviti kvalitetan institucionalni okvir kako bi se za što veći broj ovih mjera mogla preuzeti novčana sredstva koja će se u proraču­ nu EU Republici Hrvatskoj nalaziti na raspolaganju.

7

TEMA BROJA

Mljekarski list 12/2009.

Zemlja članica može odvojiti do 10% nacionalne omotnice za dodatna plaćanja potpore ( (

iznos isplate veći od 36.000,00 kn.

Modulacija se primjenjuje prema: • osnovnoj stopi od 7% godišnje u 2009. godini i 8% u 2010. godini • dodatnoj stopi od 4% za sva prava veća od 2,160.000,00 kn u 2009. i 2010. godini.

Sredstva prikupljena modulacijom koriste se za financiranje mjera ruralnog razvoja.

njezinom boljem gospodarskom položaju.

Novim zakonom predviđene su sljedeće mjere potpore ruralnom razvoju: • mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, • mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i seoskog prostora, • mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima.

Svaka od ovih temeljnih mjera sadrži veći broj konkretnih potpora koje pridonose boljem položaju i organiziranosti pojedinih gospodarstava u složenim uvjetima proizvodnje.

Potpora ruralnom razvoju Novim zakonom

uređuju

se i

,';q,dašnjisustav potpore u EU

plaćanja prema osnovi mjera rural-

lako je sustav potpore u EU na-

nog razvoja. Ovaj sustav potpore zauzima sve veći značaj u EU pa ga stoga i u nas treba što više razvijati. Putem njega bit će moguće na izravan ili neizravan način sufinancirati niz mjera u poljoprivrednoj proizvodnji i tako pridonositi

zočan već dugo razdoblje, posljed-

nja reforma iz 2003. godine predstavlja značajnu promjenu i ima veliki utjecaj na položaj sveukupne poljoprivrede. Dodatne promjene ovog sustava uređene su novom Uredbom iz 2009. godine koja

je uvažila temeljne odredbe iz tzv.

Health Checka opće poljoprivredne politike EU-a, dokumenta koji je donesen u studenome 2008.

Njime se želi modernizirati, pojednostavniti i učvrstiti opća poljoprivredna politika te smanjiti ograniče­ nja proizvođačima kako bi se mogli uspješnije nositi na tržištu. Ovom reformom uvodi se cjeloviti sustav jedinstvenog plaćanja, pri čemu je potpora odvojena od proizvodnje (Single Payment Scheme, SPS).

Ne postoji više veza između iznosa potpore i proizvodnje kojom se bavi proizvođač. Takvim sustavom plaćanja potpore želi se: • omogućiti proizvođaču sloboda izbora proizvodnje koja u tom slučaju ovisi o uvjetima na tržištu i njegovoj volji, • promovirati okolišna i ekonomski održiva proizvodnja, • pojednostavniti praćenje provođenja agrarne politike a posebno sustava potpore kako za proizvođače tako i za kontrolna tijela, • bolje pozicionirati EU u odnosu na WTO pregovore o trgovini u poljoprivredi.

Potpora proizvođaču u SPS modelu svodi se na jednom utvrđena prava na plaćanje koje on nakon toga koristi tijekom sljedećih godina bez obzira na sadržaj i obujam proizvodnje.

Uspostava SPS sustava Za svaku zemlju članicu, na poprimjene ovoga sustava na razini EU-a utvrđuje se ukupno raspoloživi iznos sredstava za sve vrste potpora (nacionalna omotnica).

Navedena sredstva raspoređuju se većim dijelom korisnicima a manji dio ostaje na nacionalnoj razini kao nacionalna rezerva. Vrijednost nacionalne rezerve ne može biti veća od 3% ukupne nacionalne omotničetku

8

Mljekarski list 12/2009.

ce. Nacionalna rezerva koristi se za rješavanje problema koji nastaju tijekom odvijanja sustava. Pravo na jedinstveni sustav plaćanja starih zemalja članica imaju proizvođači ako su: • ostvarivali potporu u referentnom razdoblju od 2000. do 2002. godine, • raspolažu posjedom, • dobili pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve.

Zemlje članice pri raspodjeli prava iz nacionalne omotnice mogu na više načina računati iznose prava na plaćanje odvojeno od proizvodnje (decoupling), imajući uvijek u vidu svoj ukupno raspoloživi iznos nacionalne omotnice. Glavna je razlika u izračunima osnovica koja se pri obračunu uzima u obzir.

U tom smislu moguće je izračun prava na plaćanje vezati na iznos koji je pojedini proizvođač ostvario u referentnom razdoblju, ili se izračun temelji na ostvarenom iznosu jedne države ili njezinih regija.

Različiti modeli izračuna

TEMA BROJA

Regionalni pristup Oedinizračunu postavlja se odnos svih prava regije ili države prema broju svih raspoloživih hektara te se na taj način dobije prosječna vrijednost plaćanja po hektaru za sve korisnike jedne regije ili države.

Mješoviti modeli: svaka ze•mlja može primijeniti različite sustave izračuna u različitim regijama svoje države. To znači da se izračun može obaviti tako da se dijelom koristi povijesni pristup a dijelom regionalni model. Takav hibridni model može se tijekom godina mijenjati te se tada naziva dinamični hibridni sustav, ili može ostati isti za cijelo razdoblje pa se naziva statični hibridni sustav.

2

♦ Stvena stopa): u ovom

3

Djelomično odvojeno plaćanje

od proizvodnje Osim ovdje prikazanog sustava odvojenog od proizvodnje, zemlje članice u nekim sluča­ jevima mogu zadržati i potporu vezanu na specifičan način s proplaćanja,

Proizlazi,dakle, da se izračun pra-

1

Pravo na potporu utvrđuje se prema dva modela, odnosno njihovom kombinacijom izvodnjom (djelomično odvojeno plaćanje od proizvodnje - partial decoupling), ako postoji opasnost da bi preuzimanjem SPS-a (model: potpora odvojena od proizvodnje) takve proizvodnje imale većih teškoća na tržištu. Takva plaćanja dio su nacionalne omotnice te se sredstva za ostala plaćanja u tom slučaju umanjuju za taj .iznos. U stočarstvu se to odnosi na potporu u sustavu proizvodnje goveđeg mesa (razni oblici potpore u tovu i sustav krava dojilja) te držanje ovaca i koza (tablica 2).

Ovu mogućnost djelomičnog odvajanja plaćanja kod goveđeg i telećeg mesa zemlja članica tijekom 2010., ali ne kasnije od početka 2012. godine, može uključiti u SPS sustav. Dio potpora proizvodnje goveđeg mesa koji su prije pripadaJedinični

Vrsta potpore

va na potporu može provesti prema jednom od sljedećih modela: Povijesni pristup: za svakog ♦ farmera izračunava se pravo na potporu tako da se prosječni iznos potpore iz referentnog razdoblja stavi u odnos s raspoloživim hektarima zemlje (obradiva površina i sve površine za ispašu), te se tako za svakog proizvođača dobije vrijednost izravnog plaćanja po jednom hektaru iz čega se onda izračunava ukupan iznos jedinstvenoga godišnjeg plaćanja za svakog korisnika. U ovom sustavu obraču­ na, iznos potpore razlikuje se prema korisnicima ovisno o visini ukupnih povijesnih prava na potporu u referentnom razdoblju i broju njegovih raspoloživih hektara.

( (

iznos potpore

TOV GOVEDA

Specijalna premija za muška grla

bikovi u dobi do 9 mjeseci

210 €

volovi u dobi do 9 mjeseci

150 €

volovi u dobi do 21 mjesec - druga potpora

150 €

PREMIJA ZA KLANJE

bikovi, volovi, krave i junice u dobi višoj od 8 mjeseci

I

-

80€

telad u dobi od 1-8 mjeseci

50€

krave dojilje

200€

dodatno plaćanje za krave dojilje

50€

Tablica 2: Pregled djelomično odvojenih plaćanja u sustavu proizvodnje goveđeg mesa u EU

9

TEMA BROJA

Mljekarski list 12/2009.

• način modulacije u slučajevima visokih plaćanja.

Ovom Uredbom je propisan i način provedbe administrativnih kontrola sustava potpore.

Ove pretpostavke za uspješnu provedbu sustava potpore preuzete su u Hrvatskoj već danas Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, pa se one suštinski ne razlikuju od odredaba EU-a.

Prilagodba uvjetima EU

( (

Dog?voren iznos nacionalne omotnice - 770,000.000 eura -pravo na korištenje predmet je daljnjih pregovora s Komisijom EU-a li djelomično odvojenom plaćanju (plaćanje za ekstenzifikaciju, dodatno plaćanje i premija za desezonalizaciju) već su danas uključene u SPS sustav.

Zemlja članica može odvojiti do 10% nacionalne omotnice za dodatna plaćanja potpore onih proizvodnji koje treba zaštititi od većih teškoća, ili zbog unapređivanja kvalitete ili pozicije na tržištu. Ovaj iznos također se odvaja od nacionalne omotnice. Kako bi se uspješno proveo sustav potpore, Uredbom Europske komisije predviđeno je da se korisnik u proizvodnji mora pridržavati propisa koji uređuju: • višestruku sukladnost, • financijsku disciplinu,

10

Uvažavajući posljednje izmjene propisa (Uredba 73/2009.) koji uređuju sustav potpore u zemljama EU-a, predstoje nam u idućem razdoblju pregovori kojima će se stvoriti uvjeti za učinkovitu provedbu ovoga propisa u RH. U tom smislu osobito će značajno područje pregovora biti: • utvrđivanje vrijednosti nacionalne omotnice, • udio sredstava EU-a u plaćanju potpore, • pravo na korištenje nacionalnog izvora financiranja sustava potpore - top-ups (vlastita sredstva), • izbor modela potpore - izračun prava proizvođača na potporu, • uspostava institucionalnog okvira za provedbu svih dijelova sustava potpore, • položaj potpore koja se odnosi na djelomično odvojeno plaćanje od proizvodnje.

Kako su u međuvremenu otvoreni pregovori za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, preliminarno je u pregovorima već usuglašen iznos nacionalne omotnice za Republiku Hrvatsku. Ona će imati pravo koristiti sredstva EU-a za: • potporu u poljoprivrednoj proizvodnji (I. stup) 373,000.000 €, • potporu ruralnom razvoju

(11.stup) 352,000.000 €, • potporu uređenju tržišta 45,000.000 €.

Ukupno će godišnje za ove namjene na raspolaganju biti iznos od 770,000.000 €. Ovaj iznos moći će se u cijelosti koristiti nakon što RH dostigne cjelovitu razinu prava na potporu slično drugim zemljama novim članicama EU-a. Vrijeme dostizanja ovoga prava bit će predmet daljnjih pregovora s Komisijom EU-a. Do postizanja navedene razine prava RH će dijelom koristiti navedena sredstva a dijelom će imati pravo na korištenje vlastitih sredstava (top-ups), što će također biti dogovorena tijekom pregovora.

Zaključak

Sustav potpore u poljoprivredi RH značajan je dio njezine uspješne prilagodbe uvjetima otvorenog tržišta. Kako RH danas u pregovorima s EU-om ima otvoreno poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj, to će se vrlo brzo razmatrati položaj sustava potpore i njegova harmonizacija s propisima EU-a.

Uzimajući u obzir značaj potpore za hrvatsku poljoprivredu, reforme sustava potpore odvijale su se postupno. Posljednja uređena novim Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju doprinos je traženoj prilagodbi.

U idućem razdoblju u obvezi smo suštinski izmijeniti sustav potpore te ga u cijelosti uskladiti s odredbama EU-a. Uz to, naša je obveza uspostaviti cjeloviti institucionalni sustav provođenja potpore. lako se još ne znaju svi detalji sustava koji će odrediti položaj potpore u RH, postignuti dogovor o vrijednostima nacionalne omotnice daje za pravo ustvrditi da će se stvoriti okvir koji će pridonositi daljnjem razvitku cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. ■

Konzaltingi zastupstva u prehrambenojindustriji

0B I

OTIK

Ulica grada Gospića 3 10000 Zagreb, Hrvatska tel: 01/2382 833 fax: 01/2370 993 mob: 091/2382 833 www.probiotik.hr e-mail: probiotik@probiotik.h

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA radno vrijeme:

ponedjeljak - petak: 8:00 - 15:30 • mljekarskekulture • sirila • premazi i sredstvaza zaštitu kore sira od kvasacai plijesni • sredstvaza sprečavanje kasnog nadimanjasira • sastojci za pripremu salamure • prehrambeneboje • mliječni proteini • kalcij-klorid • natrij-nitrat • testovi, pribor i oprema za kontrolu: kiselosti mlijeka, temperature, vlage, saliniteta salamure,ostataka antibiotika u mlijeku, higijene proizvodnog pogona i ostalo • umjereni termometri • mikrobiološkepodloge • identifikacijskemarkiceza sir • kalupi za samoprešanjesira • edukacija i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka • pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Mljekarski list 12/2009.

/(ada će i !,ako našem mljekarstvu CAP ''krojiti l,apu'' Premaosnovnim ciljevima i načelima CAP-a, nemanekogposebnog razloga brinutiseza razvojdomaće poljoprivrede Prof. dr. se. Zoran Grgić

M

i smo se prije, sada već više od šest godina, odlučili na približavanje svoje agrarne poli-

tike Zajedničkoj agrarnoj politici Europske unije (CAP ili hr. ZAP). Samim time ciljevi i načela djelovanja ZAP-a postali su u određenoj mjeri odrednice i naše agrarne politike. što se proizvodnje mlijeka tiče, valja istaći da je u razdoblju zadnjih šest godina govedarstvo, posebno mliječno, s najvećim udjelom sudjelovalo u sektorskom korištenju proračunskih sredstava za održavanje gospodarskog položaja i razvoja.

Glavne odrednice ZAP-a EU za poljoprivredni sektor izdvaja oko 55 milijardi eura godišnje. Najveći dio odnosi se na isplate novča­ nih potpora i regulaciju tržišta, a slijede troškovi pomoći za skladištenje, ruralni razvoj i druge projekte.

Osnovni ciljevi ZAP-a: • Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog korištenja

Novcem dobivenim od plaćanja 1 • "penala"za premašene kvote u nekim zemljama, Europska komisija namjerava stimulirati dragovoljno umirovljenje proizvođača mlijeka ~,

12

proizvodnih čimbenika, posebno radne snage.

• Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, osobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave poljoprivredom.

• Stabilizacija tržišta.

• Sigurnost opskrbe tržišta.

• Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama.

Načela na kojima se temelji ZAP: Jedinstvena tržište ♦ koje ima dva značenja: • primjenu (na poljoprivredne proizvode) pravila o slobodnom prometu robe između država članica i • određivanje zajedničkih cijena i pomoći, bez obzira na sjedište ekonomskog subjekta.

Korektna primjena tog načela zahtijeva zajedničko reguliranje cijena, isplaćivanja pomoći i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima kao i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku.

Prioritetnost EU-a. Tim načelom osiguravaju se .aktivnosti na dva stupnja: • davanje prioriteta poljoprivrednim proizvodima iz EU-a pred uvoznim proizvodima i • zaštitom unutarnjeg tržišta od poremećaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama, kao i od poremećaja na svjetskom tržištu.

1

2

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 12/2009.

Financijska solidarnost Troškovi koji proizlaze iz •Primjene Zajedničke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama članicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.

Kad se tako gledaju ciljevi i načela, sve se čini jednostavnim, ali upravljanje poljoprivrednim razvojem sve je samo ne jednostavna zadaća. Vidimo to i u ovoj godini, kad se u ravnotežu nastoje dovesti tržišni odnosi u području mljekarstva.

3

Grafikon 1: Usporedne cijene mlijeka u zemljama EU-a 2008. - 2009. (euro/100 kg mlijeka) O

10€

20€

30€

40€

50€

CIPAR FINSKA

GRČKA ITALIJA FRANCUSKA

Problemi EU mljekarstva Cijene mlijeka koje su naglo porasle tijekom prve polovice 2008. godine danas su gotovo prepolovljene.

Poremećaj je uzrokovao smanjenje ukupne proizvodnje mlijeka u EU 1%, a današnja je proizvodnja oko 4% niža od proizvodnih kvota. Nagli skok pa onda isto takav pad cijena mlijeka u EU mi smo po dobrom običa­ ju pratili tako što smo kasnili s porastom a "uranili" sa smanjenjem cijena, što se dodatno odrazilo na loš gospodarski položaj proizvođača. što se EU-a tiče, rješavanje problema u mljekarskom sektoru mjerama agrarne politike počelo je polovicom godine, kada je Europska komisija zaključila kako je i previše stvari u mljekarstvu izmaklo kontroli. Upozorila je tada članice EU-a da ne daju nerealne nade proizvođačima mlijeka, jer su sve administrativne mjere (intervencija, naknade, ranija isplata pomoći, privatno skladištenje i sl.) već primijenjene bez ikakva učinka. To je bilo vrijeme najvećih prosvjeda proizvođača u najrazvijenijim zemljama EU-a.

Početkom jeseni ministri poljoprivrede zemalja EU-a raspravljali su o krizi u mliječnom sektoru, no, nisu donijeli ni jednu novu mjeru. Najveći dio njihovih prijedloga ublažavanja krize nije bio prihvatljiv za Europsku komisiju, koja je već primijenila navedene administrativne mjere.

U drugoj polovici rujna Europska komisija obećala je dodatnu pomoć od 600 milijuna eura mljekarskom sektoru, ali bez popuštanja u planu dugoročne reforme ovog sektora, što znači postupno ukidanje mliječnih kvota nakon 2015. godine. Pritisak europskih proizvođača mlijeka zbog slabog oporavka cijena mlijeka prisilio je povjerenicu za poljoprivredu na predlaganje mjera smanjenja birokratskih procedura, kako bi se maksimalno olakšao oporavak u slučaju novih problema u mljekarskom sektoru u budućnosti. Povjerenica vjeruje u uspostavu europskog tržišta terminskih ugovora za isporuke mliječnih proizvoda koji bi mogli stabilizirati cijene. Isto tako, preispitat će se mogućnost promjene dugoročnih ugovora poljoprivrednika i mljekarske industrije radi poboljšanja odnosa ponude i potražnje.

PORTUGAL ŠPANJOLSKA

V. BRITANIJA

*EU prosjek* DANSKA BUGARSKA ŠVEDSKA SLOVENIJA LUXEMBURG NIZOZEMSKA

ČEŠKA IRSKA

NJEMAČKA POLJSKA BELGIJA MAĐARSKA

ESTONIJA RUMUNJSKA SLOVAČKA

LATVIJA UTVA

■ 2008.

2009.

Izvor: Bence T6th, European Commission, The situation of the dairy sector in the EU, ABERBVLE Conference on Milk Crisis, Brussels, 29 September 2009

Ukidanje kvote Europska komisija od 2015. godine dosljedno namjerava ukinuti sve kvote za proizvodnju mlijeka u EU, iako je zbog prevelike proizvodnje otkupna cijena litre mlijeka u proteklih godinu dana pala sa 30 do 40 eura na sadašnjih 18 do 24 eura na 100 kg. Prema Europskoj komisiji, glavni uzrok takva stanja gospodarske su teškoće potrošača, jer su cijene pale usprkos pro-

13

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 12/2009.

Grafikon 2: Pregled mjesečnih cijena mlijeka i prerađevina (preračunata u ekvivalent cijene mlijeka) u EU od kolovoza 2006. do kolovoza 2009. godine

50€

40€

30€

20€

10€

I oo

(O

(O

(O

N

N

~

o

IN o <(

o o

i-...:

o o

o o

<(

,o

N

g rt. zo

l2

-

~:::J

<( J

ci;

_J

w

>

CC

o...

I

i-...:

i-...:

N

N

o o J

z

o o J

z

rt.

1 <( :::J CC

I-

i-...:

o o N

o I i-...: o N

o

i-...:

eri

eri

eri

eri

eri

eri

(J)

(J)

(J)

N

N <(

N

N

N

N

N

N <(

N

N

o o

o<( z

o o

o o

o o

o o

o o

o

o o

o o

o o

o o

(J)

o o N

~2 rt.~ o :J> 1 rt. g rt.~ oz ~:J> 1 I rt. >g2 ,o <(

ci;

:::J

CC

o...

I

w

J

J

z

z

<(

CC

I-

:::J

~

~

ci;

2

--

:::J

w

J

z

z

<(

:::J

CC

J

N

o

I-

CC

o...

I

I EU cijena mlijeka I EU interventna cijena-ekvivalent mlijeka I EU ekvivalent cijena mlijeka (sir i maslac) izvodnji koja je nešto više od 4% manja od moguće prema sustavu kvota.

Novcem dobivenim od plaćanja "penala" za premašene kvote u nekim zemljama, EK namjerava stimulirati dragovoljno umirovljenje proizvođača mlijeka, a u okviru uloženih 600 milijuna eura za mjere do kraja prvog tromjesečja 2010. godine sredstva su za interventni otkup više od 82 tisuće tona maslaca i 230 tisuća tona mlijeka u prahu. Savjetovano je potpomaganje izvoza mlijeka i prerađevina iz EU-a, te dopušteno udvostručenje maksimalne potpore proizvođačima na 15 tisuća eura godišnje za ovu i 2010. godinu.

Proizvođači mlijeka tražili su odobrenje i naknadu za klanje muznih krava kako bi se smanjila proizvodnja mlijeka. Taj zahtjev mljekara odbačen je jer "za to nije predviđen novac u proračunu, a teško bi se tako što objasnilo poreznim obveznicima". EK će također istražiti zlorabe li veliki lanci supermarketa svoju kupovnu moć da mljekarima ruše cijene, te će takva ponašanja,

I u uređenim tržišnim sustavima s aktivnim djelovanjima mehanizama uređenja odnosa cijena dolazi do velikih kolebanja ( (

14

ako ih uoči, "kazniti i onemogućiti". Proizvođači mlijeka istaknuli su kako su ove mjere već morale biti poduzete, jer dok mljekar zaradom jedva pokrije troškove, supermarketi na mliječnim proizvodima ubiru maržu od 40 do čak 60%. Iz EK je najavljena mogućnost uspostave "sveeuropskoga sustava motrenja cijena hrane, s usporedbom cijena i kakvoće na proizvođačkoj, prerađivačkoj i maloprodajnoj razini", kao mjerom koja bi dugoročno osigurala "fer" odnose na tržištu mlijeka.

Prepolovljene cijene Proizvođačima je situacija postala nepodnošljiva zbog činjenice da je mlijeko na trgovačkim policama pojeftinila za manje od 2%, a njihovi su troškovi porasli uz prepolovljene prodajne cijene mlijeka. Za ministarskog sastanka, na dramatičnom prosvjedu okupilo se oko 5000 poljoprivrednika iz Francuske, Njemačke, Belgije i Luksemburga. Tada je Mariann Fischer Boel, europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj, izjavila kako maloprodajni sektor mora pronaći rješenje ili bi poljoprivrednici mogli prekinuti proizvodnju, što bi bilo rješenje koje nitko ne želi - da se proizvodnja u Europi prekine i da se svježe mlijeko mora uvoziti.

Vijeće EU-a odlučilo je povećati kvote za proizvodnju mlijeka 1% godišnje do njihova ukidanja 2015., pa je

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 12/2009.

povjerenica neizravno kritizirala zemlje poput Njemač­ ke i Francuske, koje se protive povećanju kvota. Njemačka smatra kako se kvote ne bi smjele automatski dizati nego da bi to trebalo ovisiti o situaciji na tržištu.

Francuska se protivi ukidanju kvota i želi da one budu zamijenjene nekim sličnim mehanizmom reguliranja tržišta. Talijanski ministar poljoprivrede, pak, pozvao je da se uvedu privremene izravne potpore proizvođači­ ma mlijeka, upozorivši da EU ne može riješiti krizu s kvotama - tržišnim instrumentima starim 30 godina.

Poseban problem je činjenica kako se 60% mlijeka EU-a danas proizvodi u planinskim i zabačenim područjima. Gašenje proizvodnje na takvim mjestima ozbiljno bi narušilo budućnost europskih zaliha hrane, a istovremeno bi značajan dio stanovništva EU-a ostao bez izvora prihoda.

Jedan od ciljeva oporavka gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u EU je i povećanje cijena mlijeka i prerađevina na tržištu. EK je istaknula kako porast cijena maslaca od 4% u Francuskoj, 8% u Njemačkoj, te više od 9% u Velikoj Britaniji, kao i porast cijena sira, obranog mlijeka u prahu i svježeg mlijeka upućuje na ispravnost provedenih mjera. Nastavku ublažavanja posljedice recesije pomoći će i odluka da se u EU poljoprivredi na raspolaganje stave i dodatne 4,2 milijarde eura.

Hoćemo li si sami krojiti

kapu ili nositi kako nam ju skroje?

Navedeno pokazuje kako i u uređenim tržišnim sustavima s aktivnim djelovanjima mehanizama uređenja odnosa cijena dolazi do velikih kolebanja, koja poremete više odnosa na tržištu i proizvođače mlijeka dovedu u nepovoljan položaj. EU u takvim slučajevima djeluje vrlo promptna i drži se već postavljenih odnosa koji pomaganjem jednog sektora neće ugroziti drugi.

Vidljivo je prema podacima u grafikonu 2 da su djelovali upravo onda kada je ugrožena interventna cijena mlijeka i da počinju "prati ruke" kad su tržne cijene porasle više od te granice.

Poseban je problem činjenica da se 60% mlijeka u Europskoj uniji danas proizvodi u planinskim i ( (

zabačenim područjima

Mi u sličnim situacijama najčešće čekamo još neko vrijeme dok svi akteri u mljekarskom sektoru ne uoče problem, pa se pomaže "onome tko najviše vrišti da mu je loše", a u konačnici netko mora ostati zakinut.

Ne treba idealizirati odnose i pravila koja postoje u EU, ali ćemo vrlo vjerojatno u dobrom dijelu agrarne politike ubuduće "prepisivati" od njih. Za dio problema to uopće neće biti loše. Najavljene kvote mlijeka i "financijska omotnica" pokazuju da ćemo nakon prve dvije godine od očekivanog vremena pristupanja EU imati određe­ ne probleme u samofinanciranju poljoprivrede, a nakon toga razdoblja koristi bi trebale biti veće od troškova.

To se vrijeme (našeg ulaska i poslovanja prema pravilima EU-a) poklapa sa zadnjim godinama funkcioniranja sustava kvota u mljekarstvu.

U sljedećih nekoliko godina najviše o nama ovisi u kakvom ćemo stanju dočekati te uvjete, odnosno, s koliko razvijenim i konkurentnim proizvođačima mlijeka. Jedno proizvođači nikako ne smiju zaboraviti, EU određuje okvir ali ne i mikrodijelove agrarne politike i gospodarskih uvjeta za proizvodnju. Kao što je nemoguće očekivati da npr. ostvarimo iste troškove kapitala (uvjete kreditiranja) ili troškove pojedinih inputa, tako je nemoguće postizati i vrijednost outputa. U konač­ nici, nove zemlje članice u pravilu imaju niže otkupne cijene mlijeka a više troškove njegove proizvodnje, što je za cijene mlijeka vidljivo i u grafikonu 1. To je ipak pitanje ekonomske moći i kvalitete ekonomije cjelokupnog društva pojedine članice EU-a. •

•

•

ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 12/2009.

Agrarne ,njere za poboljšanje gospodarsl,og položaja Problemiu poljoprivrednoj proizvodnjirezultatsu manjekonkurentnosti, skuplje proizvodnje i djelomičnog funkcioniranja tržištapoljoprivrednih proizvoda Dr. se. Petar Bosnić

inancijska kriza i recesija širih razmjera zahvatila je i najrazvijenije zemlje i negativno utječe na pad mnogih gospodarskih proizvodnih aktivnosti, na tržište kapitala, povećanje nezaposlenosti, na smanjenje kupovne moći stanovništva, a sve se to odražava i na otežan položaj primarne poljoprivredne proizvodnje ali i prehrambene industrije. Zbog pada proizvodnih aktivnosti i proračun­ skih prihoda, osim postojećih novčanih potpora u poljoprivrednom sektoru ograničene su i dodatne mogućnosti države za financijske intervencije u agrarni sektor.

U manje razvijenim zemljama kao što je Hrvatska izraženiji su problemi u poljoprivrednoj proi-

F

zvodnji obiteljskih gospodarstava, i to zbog manje konkurentnosti, skuplje proizvodnje ali i djelomič­ nog funkcioniranja tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Rješenje ovih problema nije u povećanju cijena poljoprivrednih proizvoda već u određenim mjerama agrarne politike koje bi olakšale položaj obiteljskih gospodarstava kako se ne bi usporili dosadašnji povoljni razvojni proizvodni trendovi.

Mineralna gnojiva iz sredstava potpora Kroz više rebalansa državnog su smanjeni prihodi, tako da su nastali problemi u redovitoj isplati državnih potpora a manje kod mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog proračuna značajno

~,Zbogpada 1 proizvodnih aktivnosti i proračunskih prihoda, ograničene su i dodatne mogućnosti države za financijske intervencije u agrarni sektor •

razvoja donijelo je Odluku o kupovini mineralnoga gnojiva u svrhu zatvaranja potraživanja za potpore u poljoprivredi. Prema ovoj odluci, potpore za pšenicu i uljanu repicu žetve u 2009. godini, 60% sredstava potpora za ove kulture isplatit će u ovoj godini dok je za preostalih 40% sredstava korisnicima omogućena kupnja mineralnih gnojiva. Svako obiteljsko gospodarstvo samostalno odlučuje o

17

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 12/2009.

prihvaćanju ovoga povoljnog rješenja nabave mineralnih gnojiva, a ukoliko se ne odluče na ovakvu mogućnost, isplata potpora za njih prenaša se u 2010.

ditor - vjerovnik za određeni iznos na skladišnici upiše založno pravo.

Stranke ugovorno uređuju iznos i uvjete kredita na temelju zaloga skladišnice i mogućnost je da je skladišnica prenosiva na drugog vlasnika. U izdanoj skladišnici vlasnik proizvoda može naznačiti samo količine za isporuku. Kada u skladišnici nisu naznačeni podaci o visini založene vrijednosti proizvoda, ovlašteni skladištar navedeni iznos umanjuje za obračunati kalo. Prije preuzimanja žitarica i industrijskog bilja vlasnik skladišnice skladištaru podmiruje troškove nastale tijekom skladištenja.

Ukoliko ovlašteni skladištar nije isporučio količine proizvoda naznačene u skladišnici, skladištar je obvezan vlasniku skladišnice isplatiti vrijednost za neisporučene količine proizvoda.

Zakon o uskladištenju i skladišnici Do sada su se kod žetve redovito javljali problemi prodaje i cijena primarno pšenice, kukuruza i industrijskog bilja za proizvodnju ulja i šećera. Značajne količine pšenice i kukuruza ostaju neprodane, jer zbog zahtjeva proizvođača za višim cijenama nema zainteresiranih kupaca i država se sada isključi­ la kao kupac. Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj nisu organizirani niti imaju svoje poslovne asocijacije za uključivanje u burzovnu terminsku prodaju određenih poljoprivrednih proizvoda koji moraju ispunjavati uvjete standardizirane kvalitete.

Značajna sredstva uložena su u biljnu proizvodnju, a nakon žetve proizvođači zbog nemogućnosti prodaje ne mogu ostvariti prihode za životnu egzistenciju i za ulaganja u daljnju proizvodnju. Za proizvode isporučene u silose na ču­ vanje i vlasnicima se stvaraju novi troškovi skladištenja i čuvanja, a ovi proizvodi kao tržna financijska vrijednost proizvoda u financijskom prometu nisu mogli poslužiti kao vrijednosni dokument i jamstvo za kreditno ili neko drugo zaduživanje. Ostale tvrtke drugih djelatnosti raspolažu pravnom mogućnošću osiguranja dobivanja kredita na više načina preko jamstava putem mjenica, zadužnica ili osiguranjem kredita od financijskih institucija. U cilju uspostavljanja tržišnih odnosa i mogućnosti financijskog zaduživanja po osnovi vrijednosti uroda žitarica i industrijskog bilja, Hrvatski sabor donio je Zakon o uskla-

18

Ovlašteni skladištar

✓, Značajne količine 1

pšenice i kukuruza ostaju neprodane, jer zbog zahtjeva proizvođača za višim cijenama nema zainteresiranih kupaca i država se sada isključila kao kupac •

dištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (NN 79/2009.).

Skladišnica za žitarice i industrijsko bilje jamstveni je dokument koji izdaje ovlašteni skladištar a kojim se dokazuje vlasništvo i postojanje pologa u žitaricama ili u industrijskom bilju. Vlasnik skladišnice, pravna ili fizička osoba, može za realizaciju kredita kao jamstvo dati u zalog uskladištene žitarice i industrijsko bilje na način da kre-

Ovlašteni skladištar je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registriran za ovu djelatnost, koji je rješenjem Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovlašten i vodi se u Upisniku ovlaštenih skladištara. Ovlašteni skladištari mogu biti registrirane osobe koje posjeduju silose, podna skladišta, tehničku opremu za tehnološko postupanje kod ču­ vanja proizvoda, za prijam, doradu i otpremu. Ujedno mora osigurati i skladišni prostor u slučaju požara, poplave i potresa i ministarstvu dostaviti cjenik usluga skladištenja.

Zbog mogućih nastalih promjena ili neispunjavanja uvjeta, ministarstvo provodi izmjene u ovlaštenju, postupak otkazivanja ili oduzimanja ovlaštenja te brisanja iz upisnika.

Upisom u upisnik ovlašteni skladištar stječe pravo izdavanja skladišnica te pravo posredovanja između vlasnika skladišnice i kredi-

Mljekarski list 12/2009.

tora, a obvezan je voditi evidenciju o izdanim skladišnicama. Kada vlasnik založi skladišnicu, vjerovnik je dužan u roku od tri dana obavijestiti ovlaštenog skladištara radi evidentiranja promjena u izdanim skladišnicama.

Na zahtjev vlasnika žitarica i industrijskog bilja može se izdati jedna skladišnica za ukupne količine ili više skladišnica na različite količine proizvoda. Postoji mogućnost da ovlašteni skladištar uskrati izdavanje skladišnice ukoliko proizvodi ne udovoljavaju propisanim uvjetima kakvoće.

Sigurnosni fond U slučajevima propusta skladištara, radi zaštite potraživanja vlasnika žitarica ili industrijskog bilja i vlasnika skladišnica za podmire-

EKONOMIKA PROIZVODNJE

nje njihovih zakonskih potraživanja osniva se Fond za žitarice i industrijsko bilje. Vlada propisuje način osnivanja Sigurnosnog fonda i osigurava početna inicijalna sredstva u iznosu od 15 milijuna kuna.

Propisat će se način i visina izraču­ navanja iznosa obveznih uplata ili neopozivoga bankovnog jamstva, način upravljanja i uvjeti korištenja sredstava fonda. Obvezno je za ovlaštene skladištare sudjelovanje u Sigurnosnom fondu.

Za obiteljska gospodarstva ovim zakonskim rješenjima ispunjena su očekivanja da uskladišteni poljoprivredni proizvodi sukladno ovom propisu imaju svoju tržnu vrijednost kao polog za zaduživanje i dobivanje kredita. U skladišnici, javnom dokumentu, partneri koji kreditiraju poljoprivrednike,

( (

Vl~?a pro,:isu~e nacm osnivan1a Sigurnosnogfonda za žitarice i industrijsko bilje i osigurava početna inicijalna sredstva u iznosu od 15 milijuna kuna radi osiguranja potraživanja upisuju svoje založno pravo.

U početku aktualna gospodarska kriza i stanje na tržištu kapitala kroz određeno vrijeme utjecat će na punu primjenu ovog zakona.

Međutim, nisu upitni efekti i koristi ove regulative za poljoprivrednike, koja je u drugim zemljama već dugo u primjeni. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

CHFIUE

KVALITETA MLIJEKA

Mljekarski list 12/2009.

Dobra higijens/(a pra/(sa u proizvodnji mlije/(a Proizvođači mlijeka trebalibibitiu mogućnosti kombinirati profitabilnost i

odgovornost premazaštitizdravlja ljudii životinja, dobrobiti životinja i okoliša Dr. se. Kristina Matković roizvođače mlijeka, kao primarne proizvođače u opskrbnom lancu, treba podučiti kako vrijednost njihovih proizvoda raste usvajajući metode koje zadovoljavaju zahtjeve proizvodnje i kupaca. Kako bi to postigli, proizvođači trebaju poštovati pravila dobre higijenske prakse opisane u brojnim vodičima.

Smjernice su izvučene iz postojećih shema i iskustava cijelog svijeta, a njihov je cilj pružiti uputu koja će se na svakoj pojedinoj farmi - gospodarstvu prilagoditi zatečenim uvjetima.

P

Usklađivanje zakona Provodeći usklađivanje naše legislative s propisima EU-a, doneseni su zakoni i brojni pravilnici koji izravno i neizravno propisuju kvalitetu mlijeka kao i prethodne postupke na farmama. Primjerice, to su Zakon o stočarstvu (NN 70/97., 37/98., 151/03., 132/06.), te Pravilnik o kakvoći svježega sirovog mlijeka (NN 102/2000.).

Uredba Komisije (EZ) br. 1662/06. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla sadržava i propise za gospodarstva s proizvodnjom mlijeka i kolostruma u kojima su opisani zahtjevi za prostore i opremu te higijenski propisi za mužnju, prikupljanje i prijevoz. Iste godine na snazi je i Pravilnik o pogonima na području namirnica životinjskog podrije-

20

tla koji se naslanja na Uredbu (EZ) 853/2004. Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla.

Ova problematika obuhvaćena je i Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07.) te Zakonom o hrani (NN 46/07.).

Dobrobit životinja na farmama pripisana je Zakonom o zaštiti životinja (NN 135/06.). Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05.) definiraju se obveze posjednika životinja i obveze ovlaštenog veterinara na farmi. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za proizvodnju i skladištenje životinjske hrane (NN 96/05.) propisuje uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u poslovanju s hranom za životinje, kao i postupak odobravanja objekata te vođenje Upisnika odobrenih objekata.

Proizvođači mlijeka prvi su u lancu i od njih se očeku­ je da osiguraju kvalitetno sirovo mlijeko u skladu s visokim očekivanjima daljnjih prerađivača te na koncu i potrošača. Kako bi se to postiglo, mlijeko mora potjecati od zdravih životinja držanih u dobrim higijenskim uvjetima.

Opći principi koji se primjenjuju na proizvodnju, preradu i rukovanje mlijekom i mliječnim proizvodima: • Od sirovine do potrošnje, svi mliječni proizvodi moraju biti podvrgnuti kombinaciji kontrolnih mjera.

Zajedno, ove mjere (dobre poljoprivredne prakse GAP i dobre proizvođačke prakse - GMP) trebaju

KVALITETA MLIJEKA

Mljekarski list 12/2009.

~(

ispuniti odgovarajuću razinu zaštite javnog zdravlja.

• GAP/GMP zajedno bi trebali biti djelotvorni.

Proizvođači mlijeka, dobavljači, prijevoznici, prodavači i svi ostali trebaju biti dio integriranog sustava sigurnosti hrane i osiguranja kvalitetnog sustava upravljanja.

• Provođenje mjera dobre higijenske prakse na farmama podrazumijeva sprječavanje pojave problema (uključujući bolesti životinja), umjesto rješavanja problema kad do njega već dođe.

Potrošači zahtijevaju visoke

1

standarde kvalitete mlijeka, stoga se propisanim pravilima i mjerama mužnje nastoje umanjiti mikrobne, kemijske (fizičke kontaminacije •

upoznate s osnovama stočarstva, higijenom mužnje, aktivnostima koje se odnose na sigurnost i higijenu hrane, a neophodno je zdravlje i sigurnost i njih samih.

Odgovarajuće mjere potrebne su za održavanje tih vještina kroz obuku i tečajeve.

Dobra higijenska praksa na mliječnim farmama Mlijeko treba biti proizvedeno na farmi od zdravih životinja pod općeprihvaćenim uvjetima. Kako bi se to postiglo, mjere dobre higijenske prakse treba primijeniti u sljedećim područjima - hranidba i napajanje, higijena mužnje, zdravlje životinja, dobrobit životinja te okoliš.

Za neke od tih područja (hranidba i napajanje, higijena mužnje, zdravlje životinja, dobrobit životinja te okoliš) postoje kontrolne točke koje moraju ostvariti definirane ishode. Primjerice, mljekari trebaju osigurati odgovarajuće evidencije, osobito one koje omogućuju odgovarajuću sljedivost upotrebe poljoprivrednih i veterinarskih kemikalija, kupnje i upotrebe stočne hrane te jedinstvenu identifikaciju pojedinih životinja.

Nužno je da osobe koje su na farmi skrbe o životinjama, sudjeluju u procesu mužnje, budu primjereno

Mužnja i neke mjere dobre higijenske prakse Mužnja je jedna od najvažnijih aktivnosti na mljekarskoj farmi. Potrošači zahtijevaju visoke standarde kvalitete mlijeka, stoga se propisanim pravilima i mjerama mužnje nastoje umanjiti mikrobne, kemijske i fizičke kontaminacije. Dosljednost u dnevnoj provedbi postupaka važan je dio dobre poljoprivredne prakse (GAP).

Važno je moći identificirati pojedine životinje, koristeći sustav kojim se životinje mogu pratiti od rođenja do smrti. Ovo je važno i zbog nekih specifičnih razloga (bolesna i liječena životinja, otkrivene nepravilnosti) koji zahtijevaju i dodatnu evidenciju. Također, važno je osigurati dosljednu tehnike mužnje - nepoštivanje može pogodovati pojavi upale vimena.

Shema 1: Dobra higijenska praksa na farmi

glavni cilj

,.-

.,_ ~-

-

-

I

- -

.

~--

-

-

osigurati proizvodnju mlijeka od zdravih životinja držanih pod dobrim higijenskim uvjetima

-

--

zdravlje životinja

higijena mužnje

hranidba napajanje

dobrobit životinja

sve navedeno određuje karakteristike proizvoda 21

KVALITETA MLIJEKA

Mljekarski list 12/2009.

Dobra poljoprivredna praksa (GAP)

Primjeri mjera

Kontrolne mjere

pažljivo postupati prilikom mužnje da se izbjegne ozljeđivanje životinje i kontaminacija mlijeka

• identifikacija životinja • primjerena priprema vimena za mužnju • ustaljena tehnika mužnje • odvajati mlijeko bolesnih i liječenih životinja • osigurati dovoljno čiste vode

koristiti prikladnu i kvalitetnu opremu za mužnju i čuvanje mlijeka

mlijeko spremiti i prevoziti u dobrim higijenskim uvjetima

• dobri higijenski uvjeti smještaja i neposrednog okoliša životinja • područje u kojem se muze mora biti čisto • posvetiti veliku pažnju higijeni ruku muzača

mlijeko prikupljati u higijenskim uvjetima

prikladno postupati s mlijekom nakon mužnje

• osigurati hlađenje mlijeka • prostorija za čuvanje mlijeka mora biti čista i uredna • osigurati nesmetan pristup laktofrizu, odnosno tanku za mlijeko

spriječiti pojavu kemijskih

rezidua u mlijeku

Tablica 1: Vodič dobre higijenske prakse u mljekarstvu - higijena mužnje

U staji treba: • osigurati dobru drenažu i ventilaciju te izbjeći mogućnost ozljeđivanja životinja, • prostor mora pogodovati veličini i broju životinja, • ležišta treba držati čistima i suhima, uz primjereno steljenje i čišćenje.

Muzač treba:

• nositi prikladnu i čistu radnu odjeću, • voditi računa o higijeni ruku, pogotovo tijekom mužnje, • moguće rane i posjekline dobro zaštititi, • biti slobodan od zaraznih bolesti

Ispravni postupci prije i tijekom mužnje: • pripremiti krave prije mužnje pranje, sušenje i dezinfekcija sisa, • oprema prije svake uporabe mora biti čista i ispravna, • sredstva za dezinfekciju moraju biti u skladu s preporukama proizvođača opreme te bez mogućnosti prianjanja za površine ili interakcije s mastima, • osigurati dovoljno čiste vode, • izbjegavati nepotrebne prodore zraka u šalicu ako je to primjenjivo, • spriječiti predugo izmuzivanje,

22

• ukloniti čaše lagano, ako je to primjenjivo, • krave čije je mlijeko neprikladno za ljudsku prehranu treba posljednje musti, a mlijeko odbaciti i neškodljivo ukloniti, • okoliš staje i prostora za mužnju mora biti čist.

Prostorija za čuvanje mlijeka treba: • biti jednostavna za čišćenje i ostale mjere sanitacije, • imati dovoljno čiste vode, • imati kvalitetno osvjetljenje i regulaciju temperature.

Nakon mužnje nužno je: • pravilno rukovati mlijekom, • ohladiti mlijeko što je prije moguće nakon mužnje do potrebne temperature i skladištiti unutar određenog vremena. Temperaturu hlađenja i ·skladištenja treba postaviti unutar granice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, • osigurati nesmetan pristup mlijeku kako bi se omogućilo sigurno rukovanje u daljnjem postupku prerade.

Navedene mjere podrazumijevaju osigurati rutinske postupke koji neće ozlijediti krave ili kontaminirati mlijeko, osigurati mužnju u higijenskim uvjetima te pravilno rukovati mlijekom poslije mužnje. ■

I

I

E

Pliytosh1e1a

Mljekarskilist 12/2009.

KVALITETA MLIJEKA

Mlijeko i zdravlje - kobilje i magaričino mlije/(o Trenduporabe kobi/jeg i magaričinog mlijekadanassesvevišenjeguje i u nekim europskim zemljama, i tozbognjegovih pozitivnih zdravstvenih učinaka Dr. se. Nevijo Zdolec

M

lijeko je zbog svog prirodnog sastava biološki vrijedna namirnica i nezamjenjiv dio zdrave prehrane. U pogledu kemijskog sastava, fizikalnih karakteristika, a posebno hranidbene i zdravstvene vrijednosti, mlijeko različitih vrsta životinja je specifično. Kemijski - biološki, sadržava važne komponente potrebne za funkcioniranje organizma kao i sastojke kojima se pripisuje pozitivan zdravstveni učinak. Generacije djece stasale su na kravljem mlijeku i to, budimo realni, svježe pomuzenog mlijeka "direkt ispod krave". Mno-

24

gi se sjećaju čekanja s lončićem u ruci na pomuzeno mlijeko, još toplo, pjenušavo i neodoljiva. Moglo bi se raspravljati o higijeni, bakterijama, kuhanju i pasterizaciji mlijeka, ali možda drugom prilikom.

U nekim dijelovima svijeta, posebno Euroaziji i središnjoj Aziji, važan dio prehrane ljudi nije samo mlijeko nama uobičajenih vrsta (goveda, ovce, koze) već i mlijeko kobila. Trend uporabe kobiljeg mlijeka danas se sve više njeguje i u nekim europskim zemljama (Italija, Francuska, Njemačka), zbog njegovih pozitivnih zdravstvenih učinaka.

Sastav kobiljeg mlijeka Kobilje se mlijeko prema sastavu razlikuje od kravljeg i majčina mlije-

Mljekarski lis~t 1?f2009.

KVALITETA MLIJEKA

Tablica 1: Usporedba sastava kobiljeg, majčina i kravljeg mlijeka

KOBILJE MLIJEKO

MAJČINO MLIJEKO

KRAVLJE MLIJEKO

Mast(%)

1,2 (0,5-2)'

3,7 (3,5-4)

3,6 (3,5-3,9)

Bjelančevine (%)

2,2 (1,5-2,8)

1,4 (0,9-1,7)

3,3 (3,1-3,8)

Laktoza (%)

6,4 (5,8-7)

6,7 (6,3-7)

4,9 (4,4-4,9)

Minerali (%)

0,42 (0,3-0,5)

0,22 (0,2-0,3)

0,76 (0,7-0,8)

Energetska vrijednost (kcal/kg)

480 (390-550)

677 (650-700)

674 (650-712)

*od najmanje do najveće vrijednosti ka (Tablica 1). Sadržava bitno manje masti pa ima manju energetsku vrijednost. Glede sastava masnih tvari, značajno je da kobilje mlijeko sadržava manji udio triglicerida.

Druga je važna zdravstvena činje­ nica prisutnost veće količine fosfolipida, tvari koje su dio staničnih membrana u organizmu, posebno živčanih stanica, a uglavnom su sastavljeni od više nezasićenih masnih kiselina.

Prehrambena vrijednost Ukupna količina nezasićenih masnih kiselina u kobiljem mlijeku približno je jednaka kao u majčinu, ali znatno veća nego u kravljem, i to zbog veće količine više nezasićenih masnih kiselina (PUFA), što je vrlo poželjno u kontekstu trenda zdrave prehrane. Dominantne su esencijalne omega masne kiseline linolna i linoleinska, koje su vrlo važne u brojnim biološkim procesima. Preteča su dugolančanim nezasićenim masnim kiselinama iz kojih se dalje sintetiziraju različite zaštitne tvari koje pridonose ljekovitom učinku kobiljeg mlijeka i kumisa (fermenti-

rani proizvod od kobiljeg mlijeka) u terapiji bolesti jetara, kroničnih čire­ va ili tuberkuloze.

Kobilje mlijeko je albuminsko, kao i majčino. U sastavu bjelanče­ vina kobiljeg i kravljeg mlijeka značajna je količina B-laktoglobulina koji mogu izazvati alergijske reakcije u dojenčadi u nedostatku majčina mlijeka. Ipak, taj problem manje je izražen primjenom kobiljeg u odnosu na kravlje mlijeko. Nadalje, u kobiljem je mlijeku vrlo značajan i udio lizozima (6-7 puta više nego u majčinu mlijeku), tvari s protubakterijskim djelovanjem kojeg u kravljem mlijeku gotovo i nema. Uz lizozim, zaštitno djelovanje svojstveno je i laktoferinu koji je ipak znatno zastupljeniji u majčinu mlijeku ali nešto manje u kravljem.

Sadržaj laktoze isti je kao u majčinu mlijeku, dok je u kravljem znatno manji. S druge strane, kravlje mlijeko nadmašuje majčino i kobilje u količini minerala. Bitno je napomenuti da se u kobiljem mlijeku može naći 4-8 puta veća količina vitamina C nego u kravljem. Na sve navedene vrijednosti u sastavu ko-

( (

U nekim dijelovima svijeta, posebno Euroaziji i središnjoj Aziji, važan dio prehrane ljudi nije samo mlijeko nama uobičajenih vrsta već i mlijeko kobila biljeg mlijeka mogu utjecati brojni posebno stadij laktacije i sezona laktacije (način hranidbe).

Preporuča se mlijeko kobila koristiti tijekom 4. i 5. mjeseca laktacije, kada je količina lipida (uključujući kolesterol) najniža a odnos nezasićenih i zasićenih masnih kiselina optimalan.

Kobilje mlijeko razlikuje se od kravljeg i u senzornim svojstvima.

Tako je kobilje mlijeko prozirnije, bljeđe i slađe zbog veće količine laktoze i manje količine kazeina.

Miris kobiljeg mlijeka specifičan je i podsjeća na aromu kokosa.

Kumis je fermentirano kobilje mlijeko čije se podrijetlo veže uz skitska plemena prije 2500 godina, a proširili su ga područjem azijskih čimbenici,

25

KVALITETA MLIJEKA

( (

Uzimanje kobiljeg mlijeka povećava broj tzv. dobrih bakterija u crijevu koje pokazuju protuupalno djelovanje stepa do zapadne Kine i Mongolije.

Tradicionalni postupak obuhvaćao je dodatak već fermentiranog mlijeka u svježe kobilje mlijeko i punjenje u dimljene konjske kože u kojima se odvijala fermentacija. Tradicionalni je kumis mliječno sive boje, pjenušav, specifičnoga kiselo-alkoholnog okusa zbog mliječno-kise­ loga i alkoholnog vrenja čiji su glavni produkti mliječna kiselina, alkohol (0,5-2,5%) i CO2 . Za razliku od nekih fermentiranih mliječnih proizvoda koji fermentacijom stvaraju koagulum različite čvrstoće, kumis ostaje u tekućem obliku. Bjelanče­ vine kobiljeg mlijeka razlikuju se od mlijeka drugih životinja i ne koaguliraju porastom kiselosti.

Posljednjih godina razvila se industrijska proizvodnja kumisa iz kravljeg mlijeka ili mješavine kobiljeg kravljeg mlijeka uz dodatak starter kultura (laktobacili) te kultura kvasaca (Toru/a i Saccharomyces).

Kliničkim istraživanjem iz svibnja 2009. godine dokazano je da uzimanje kobiljeg mlijeka 30% smanjuje simptome atopičnog dermatitisa, te povećava broj tzv. dobrih bakterija u crijevu koje pokazuju protuupalno i imunostimulirajuće djelovanje. Istraživanjem iz srpnja 2009. na Sveučilištu Jena u Njemačkoj utvrđen je blagotvoran učinak kobiljeg mlijeka na organizam ljudi

26

Mljekarskilist 12/2009.

s upalnim crijevnim bolestima. U tu je svrhu skupina pacijenata tijekom dva mjeseca svakodnevno pila 250 ml kobiljeg mlijeka, a zabilježeno je smanjenje abdominalne boli i potrebe za liječenjem. Nije utvrđen točan sastojak mlijeka odgovoran za takav nalaz, ali je zaključeno da kobilje mlijeko svakako pomaže oboljelima od Chronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Isključuje simptome

alergije

Posebnu vrijednost kobiljem mlijeku daju brojna istraživanja problematike preosjetljivosti dojenča­ di na hranu, odnosno alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka ili sojine bjelančevine. Rezultati tih studija upućuju na to da kobilje mlijeko isključuje simptome alergije, pa se preporučuje kao mliječni obrok preosjetljivoj djeci.

Uzimanjem kumisa poboljšava se metabolizam, stanje probavnog sustava, krvožilnog i živčanog sustava, krvotvornih organa, funkcija bubrega, endokrinih žlijezda i imunološkog sustava. Smatra se da pomaže pacijentima s plućnom tuberkulozom, tuber----... kulozom mokraćnospolnog sustava, iscrpljenosti i anemije.

Ipak, na kraju jedno upozorenje - ako ste vozač, prije uključiva­ nja u promet ne uzimajte veće količine kumisa.

Magaričino mlijeko

Posljednjih godina raste zanimanje i za magaričino mlijeko, budući da se također prema sastavu i zdravstvenim učinci­ ma pokazalo pogodnim nadomjeskom za kravlje mlijeko u preosjetljive djece. Osim toga, do-

bar je supstrat za rast probiotičkih bakterija i sadržava značajnu količi­ nu lizozima i laktoze. Visok sadržaj laktoze čini ovo mlijeko ukusnijim, a također je osigurana i bolja resorpcija kalcija što je od primarne važnosti za proces mineralizacije kostiju.

Magaričino mlijeko, kao i kobilje, sadržava veće količine linolne i linolenske kiseline, koje između ostalog mogu ublažiti simptome atopič­ nog dermatitisa. Količina minerala približna je onoj u kobiljeg i majči­ na mlijeka, osim većeg udjela kalcija i fosfora. Sadržaj bjelančevina je nizak (1,3-2,8%) pa ne predstavlja opterećenje za bubrežne funkcije.

U sastavu bjelančevina znatan udio zauzima već spomenuti lizozim, prirodna antimikrobna tvar koja razara bakterijske stanične membrane, pa stoga ovo mlijeko (kao i kobilje) na tom principu može u dojenčadi sprječavati crijevne infekcije.

Lizozim ima i druge fiziološke funkcije, uključujući inaktivaciju nekih virusa, imunoregulacijsku aktivnost, protuupalno i protukancerogeno djelovanje. Količina druge antimikrobne tvari - laktoferina, dvostruko je veća nego u kravljem mlijeku. Osim lizozima i laktoferina, tu su i ostale tvari s antimikrobnim djelovanjem - laktoperoksidaza, imunoglobulini i slobodne masne kiseline, pa ne čudi da se u magaričinu mlijeku nalazi razmjerno mali broj bakterija. Istraživanja pokazuju da navedene tvari ne inhibiraju rast mliječno-kiselinskih bakterija i kvasaca, pa ova vrsta mlijeka ima potencijala i za razvoj palete fermentiranih proizvoda.

Uz sve navedeno, na kraju možemo izdvojiti zanimljive rezultate jedne ovogodišnje studije kineskih istraživača koji su dokazali citotoksično djelovanje bjelančevinske frakcije iz magaričina mlijeka na kulturu tumorskih stanica pluća. ■

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 127 55 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Stručni centri

NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

Mljekarskilist 12/2009.

AKTUALNO

Obavezno elel(troničl(o označavanje malih preživača Od1.siječnja 2010.godinebitće obavezno elektronički označiti novoojanjene/ojarene mladeživotinje najkasnije dodobiodšestmjeseci Doc. dr. se. lgor štoković

E

lektroničko označavanje je pojam koji se već du-

lje koristi za označavanje i ident[fikaciju životinja, a sastoji se od postavljanja naprava s moguć­ nošću odašiljanja radijskih valova (RFID, radio frequency identifiying devices) na životinju i/ili u životinju. Jednom postavljene naprave potom se po potrebi mogu očitavati pomoću specijalnih čitača. U stvari, čitač odašilje signal a elektronička oznaka ga prima i vraća prema čitaču. Informacija koja dolazi na čitač unikatna je, tj. svaka elektronička oznaka ima jedinstvenu kombinaciju znamenki koja se sastoji od troznamenkastog

( (

28

Elektronička oznaka ima

koda zemlje i dvanaestoznamenkastoga nacionalnoga identifikacijskog koda. Taj jedinstveni kod mora biti istovjetan broju koji će se nalaziti na ušnim markicama, dakle dolaze u paru. Na životinju se mogu staviti elektroničke oznake u obliku elektroničke ušne markice. U životinju se pak mogu staviti u obliku injekcijskih transpondera (pod kožu) i u obliku keramičkog bolusa koji ostaje u predželucima preživača. Tako postavljena elektronička oznaka očitava se pomoću ručnog ili stacionarnog čitača.

Elektroničko označavanje preživača

Kod ovaca i koza najčešće se koriste ruminalni keramički bolusi, jer trajno ostaju u životinji i nemoguće ih

jedinstvenu kombinaciju znamenki koja se sastoji od troznamenkastog koda zemlje i dvanaestoznamenkastoga nacionalnoga identifikacijskog koda

je ukloniti bez operativnog zahvata pa su "otporni na prijevarne postupke", a s druge strane vrlo ih je lako očitati. Uz boluse, obavezno će biti i označavanje obič­ nom dosadašnjom ušnom markicom. Brojevi u bolusu i na ušnoj markici moraju se podudarati.

Zašto ne elektroničke ušne markice? Razlog je vrlo

Označavanje bolusom

Unos podataka o proizvodnji

AKTUALNO

Mljekarski list 12/2009.

jednostavan - većina ovaca i koza kod nas drži se ekstenzivno pa vrlo često ušne markice ostaju vrlo kratko na životinji.

Postoje naznake iz Europske komisije da će se u skoroj budućnosti uvesti i elektroničko označavanje goveda.

Jedinstveni registar ovaca i koza (/ROK) Osim obaveznog označavanja, životinje moraju biti upisane u jedinstveni registar ovaca i koza koji već postoji i u potpunosti je funkcionalan. U JROK-u se evidentiraju i sva premještanja životinja te se na temelju upisanih podataka izdaje i putni list za životinje. Osim JROK-a, postoji i Registar ovaca i koza na gospodarstvu (ROKG) koji ažurno vode posjednici životinja, a u njega bilježe sve promjene koje se dogode sa životinjama.

Zakonska osnova

( (

Označavanje je obavezno za sve članice EU-a i one zemlje koje su

prihvatile norme EU-a ojarene nakon 1. siječnja, a najkasnije do dobi od šest mjeseci od dana rođenja, odnosno svakako prije odlaska s gospodarstva. Propisana je i kontrola označava­ nja životinja.

Druge koristi Prva korist je to što imamo pouzdanu i lako čitlji­ vu oznaku na životinji u bilo koje vrijeme i u bilo kojim uvjetima. Oznaka se ne može maknuti te na taj način lako možemo utvrditi vlasništvo nad životinjom i spriječiti i/ili sankcionirati svaki prijevarni postupak ili otuđi­ vanje životinje.

Elektroničke oznake i napredniji ("pametniji") čitači mogu se koristiti u svakodnevnoj kontroli proizvodnje životinja, a tako dobiveni podaci vrlo se lako prenose na računalo (više o tome u sljedećem članku).

Zakonsku osnovu za novi način označavanja malih preživača čine norme EU-a i na njima temeljeni su naši propisi. Direktive EU-a su 21/04, 2006/1505, te 2006/968. Na njima temeljeni naši propisi objavljeni su u Narodnim novinama 111/07,148/08 i 154/08.

Ukratko, od 1. siječnja 2010. godine biti će obavezno elektroničko označavanje malih preživača u populacijama (po državi) većim od 600.000 grla, i to pored drugog načina označavanja (kod nas ušna markica).

Elektronički se moraju označiti sve životinje ojanjene/

S provedbom elektroničkog označavanja mora se krenuti u 2010. godini i sve je više-manje spremno.

Kako će izgledati provedba obaveznog označavanja, vidjet ćemo. Označavanje elektroničkim bolusima treba iskoristiti najbolje što možemo. Nadamo se da će barem u prvoj fazi označavanje platiti država, no, svjesni smo krize i ne valja očekivati nemoguće. ■

Očitavanje označene životinje

Očitavanje životinja u izmuzištu

Zaključak

29

Mljekarski list 12/2009.

INTERVJU

RAZGOVOR S PETROM ČOB

I daljeula. proizvodnJ Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

ovratak ministra Petra čo­ bankovića na čelo Ministarstava poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dočekan je kod poljoprivrednika s neskrivenim simpatijama, ali i s velikim očekivanji­ ma. Prateći rad ministarstva svjedoci smo koliko je teško obnašati tako zahtjevan i odgovoran posao, i to u današnje vrijeme kada su oči naših poljoprivrednih proizvođača svakodnevno usmjerene prema ministarstvu i ministru osobno. Poznato je da ministarstvo snažno podupire razvoj poljoprivrede u cjelini, osobito kada je riječ o govedarskoj proizvodnji. Uložena su i značajna sredstva za poboljšanje i unapređenje položaja proizvođača mlijeka.

P

Jeste li zadovoljni dinamikom razvoja našeg mljekarstva?

Generalno, kada pogledam restrukturiranje u posljednjih 5-6 godina, sa zadovoljstvom mogu reći da je mljekarski sektor najviše napredovao i postigao najbolje rezultate. Značajno se digla proizvodnja, kvaliteta, investirano je mnogo i od strane države ali prije svega od strane samih proizvođača. Bio bih daleko sretniji da je taj proces započeo ranije, danas bismo zasigurno govorili s još boljih pozicija.

Smatrate li da su naši proizvođa­ či u posljednjih nekoliko godina

unaprijedili svoju proizvodnju?

30

INTERVJU

Mljekarski list 12/2009.

'ĆEM, MINISTROM POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

no u razvoJ• 11.lijeka u Hrvatskoj Apsolutno da. Proizvodnja mlijeka podigla se za više od 170 milijuna litara, Operativni program dao je rezultate, no, ono što bih posebno istaknuo jest kvaliteta mlijeka. Godine 2003. svega 22,3 posto mlijeka bilo je EU kvalitete. Ovu godinu završit ćemo na otprilike 85 _posto EU kvalitete. Držim da je to možda i veći napredak od samog povećanja količine, koja je naravno isto tako bitna. često volim reći da je u vimenu zdrave krave mlijeko ekstra kvalitete - na proizvođaču je da ga u procesu mužnje samo sačuva takvim i ništa više. To donosi i veći financijski prihod i čini proizvodnju isplativijom, naravno, sve ove godine bila je važna i edukacija samih farmera od strane stručnih službi, kao što su savjetodavna služba, stočarski centar i drugi.

Mogu li hrvatski proizvođači mlijeka dugoročno postati konkurentni?

Sektor proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina karakterizira vrlo intenzivan proces restrukturiranja, što znači da se broj gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka smanjio ali se istovremeno značajno povećala količina otkupljenog mlijeka i njegova kvaliteta, a pritom je ukupan broj krava ostao stabilan. Tako je 2003. godine bilo 58.815 proizvođača koji su proizveli ukupno 540.798.806 kg mlijeka, dok ih je danas, prema procjenama, 21.710 i

oni su u 9 mjeseci ove godine proizveli 520.454.756 kg mlijeka. Promatrajući kvalitetu mlijeka, 2003. godine bilo je svega 22,7% mlijeka EU kvalitete, dok je danas čak 80,4% mlijeka EU kvalitete, što je zaista veliki uspjeh u podizanju kvalitete. Nužno je istaknuti kako je ovaj trend restrukturiranja rezultat mjera koje ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske provode sa ciljem unapređenja ovog sektora i prilagodbe uvjetima zajedničkoga europskog tržišta, na kojem ćemo i mi, nadamo se, vrlo skoro biti aktivni sudionici. Također, proces restrukturiranja intenzivan je i u drugim sektorima, kao i u drugim zemljama okruženja i zemljama razvijenog stočarstva u Europi. Tomu je razlog prilagodba poljoprivrednih proizvođača sve jačem utjecaju ponude i potražnje na tržištu, ali i postupnog smanjivanja utjecaja državnih politika na reguliranje tržišta poljoprivrednim proizvodima i hranom.

U tom smislu, hrvatski mliječni sektor, uz pomoć mjera ministarstva i velikog napora samih proizvođača i mljekarske industrije, postigao je velik napredak u implementaciji standarda kvalitete i podizanja konkurentnosti proizvodnje.

U istom smjeru nastavit ćemo raditi i u idućem razdoblju.

Na koja sredstva mogu računati poljoprivrednici ulaskom Hrvatske u EU?

Pristupanjem EU Hrvatska postaje korisnik zajedničkih blagajni kao i ostale članice. Iz prvog stupa kao korisnik poticaja proizvodnji, a iz drugoga u unaprjeđenju i razvoju ruralnih prostora. Prvi stup će u početku biti manji, ali ćemo to nadoknađivati iz domaćega proraču­ na. Također, znate da je SAPARD završen i da sredinom prosinca započinje IPARD fond.

Hoće li hrvatski seljak ulaskom

u EU dobivati više ili manje potpora?

Doći će do značajne reforme prije svega prema broju i vrsti poticaja u odnosu na današnje. Sustav će se značajno pojednostaviti, tako da će primati manji broj potpora ali kumulativna u sličnim iznosima kao danas, kada bismo ih zbrojili. Za izravna plaćanja, Hrvatska će iz zajedničke europske blagajne u početku imati 25% punog iznosa, a do punog iznosa plaćat ćemo iz nacionalnog proračuna. Tako da se to neće značajnije osjetiti u gospodarstvu.

što će ta sredstva konkretno obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje se bavi proizvodnjom mlijeka? značiti jednom

Transformacijom izravnih plaćanja u stočarstvu koje pripremamo diferenciraju se proizvodno vezana plaćanja koja će se moći zadržati i nakon ulaska u EU (krave dojilje, ovce

Sustav potpora značajno će se pojednostaviti tako da će poljoprivrednici primati manji broj potpora ali kumulativno, kada bi ih zbrojili, u sličnim iznosima kao danas ( (

31

INTERVJU

( (

Ulaskom u EU, naši poljoprivrednici dobivat će i novac poreznih obveznika iz 27 zemalja, što nama kao državi stavlja obvezu učinkovitijeg sustava nadziranja i koze) i proizvodno vezana plaća­ nja u prijelaznom razdoblju (držanje i tov goveda, mliječne krave, grla pod kontrolom mliječnosti, kontrola podrijetla i proizvodnih osobina, mlijeko), pri čemu bismo također kod nekih od ovih stavaka pokušali tijekom pregovora zadržati neki oblik specifičnih potpora i nakon 2011. godine. Smanjuje se broj poticaja, u smislu grupacije, više u biljnoj a manje u stočarskoj proizvodnji. Ujednačit ćemo dinamiku isplata za pojedine vrste izravnih plaćanja, pri čemu ćemo zadržati dinamiku mjesečne isplate za najvažniji poticaj - proizvodnju mlijeka. Dakle, proizvođači mlijeka moći će se uklopiti i u neke mjere ruralnog razvoja, tako da u trenutku kada se bude uspoređivao poticaj ulaskom u EU i današnji, ne bi trebalo doći do značajnijih promjena u odnosu na iznos.

Kakva je sudbina Operativnog programa za razvoj govedarstva? Ima li kakvih novosti?

32

Mljekarskilist 12/2009.

Mi smo prije nekoliko dana novim Pravilnikom o kapitalnim ulaganjima zaustavili sve programe, i to zbog toga što su financijski opteretili ministarstvo. Može se reći da je zbog jednostavnih investicija došlo do kratkotrajnih zastoja operativnih programa, pa tako i govedarskog.

Međutim, novim pravilnikom u iduće dvije godine, do ulaska u EU, za sve operativne programe imat ćemo natječaje. Dakle, ciljano ćemo putem natječaja i dalje financirati izgradnju štala. Ali, dodao bih, svi oni koji su to namjeravali, već su ovih godina iskoristili ovaj program. Naravno, kako sam i rekao, i dalje ćemo omogućiti investiranja i gradnju štala.

Kako vidite budućnost hrvatskog sela u razdoblju koje slijedi? Hoćemo li uspjeti zaštititi mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

Jedno je govoriti o poljoprivredi, a drugo o budućnosti života na selu.

Kada je poljoprivreda u pitanju, mislim da ćemo imati dobro strukturiranu proizvodnju, uvažavajući sve naše nedostatke, a prije svega mislim na usitnjene površine. Svih ovih godina, gledamo li strukturu proizvođača, došlo je do značajnog raslojavanja, i upravo ovi koji su već danas spremni za ulazak u EU, bit će nositelji proizvodnje u budućno­ sti i prema njima će biti usmjerena naša politika. Naravno, mnogi će se i dalje baviti poljoprivrednom na selu, kao dopunskom ili dodatnom djelatnošću. Također, kroz mjere ruralnog razvoja svi oni koji neće dobivati poticaje moći će ostvariti neka druga financijska prava. Mi i danas, prije svega za staračka domaćinstva, imamo model dohodovne potpore. Ulaskom u EU otvorit će se mogućnost prijevremenog umirovljenja, što će se financirati iz mjera ruralnog razvoja. Svi oni koji ne

ostvaruju poticaje i dalje će se moći baviti poljoprivredom, ostvarivati kakav-takav prihod. Možda će ih ulazak u EU potaknuti na udruživanje, upravo zbog toga kako bi sačuvali svoju proizvodnju i ostali na selu.

Na koji se način može utjecati na oživljavanje ruralnog prostora i povratak stanovništva na selo?

Da ćete nekog određenim mjerama vratiti na selo, to je utopija. Jednostavno, riječ je o procesu koji se odvija u svim europskim zemljama. Pritom je realnije govoriti o zaustavljanju daljnje depopulacije sela.

Stvaranjem boljih uvjeta života na selu, što sličnijima onima u gradu, prije svega infrastrukturna, možemo zadržati mlade na selu. Počet­ kom iduće godine iz IPARD-a će biti dostupna sredstva upravo za razvoj infrastrukture u ruralnim prostorima, i tu očekujem veliku zainteresiranost općina na ruralnom prostoru, da izgrade sve što danas nemaju. Također, iz IPARD-a će biti omogućeno financiranje različitih djelatnosti na selu, od tradicionalnih zanata do turističke djelatnosti. Dakle, bit će omogućena diversifikacija i u financiranju i u izboru posla, što znači da djelatnost nekog prostora ne mora biti samo poljoprivreda. Odlaskom sa sela u grad, naime, i gradovi su opterećeni takvim pritiskom, od komunalnog do prometnog, te bi bilo dobro da se ljudi počnu vraćati na selo, kako kažete, ali to - kako sam rekao - nije realno. Naravno, uvijek ima svijetlih primjera!

Na koji način planirate uvesti kontrolu u sustav isplate poticaja?

Ministarstvo je napravilo iskorak i na uvođenju jedinstvenoga administrativnog sustava za identifikaciju površina za proizvodnju te registar životinja i farmi, prema uzoru na zemlje EU, koji je zapravo uvjet dobi-

Mljekarski list 12/2009.

vanja poticaja. Ulaskom u EU naši poljoprivrednici dobivat će i novac poreznih obveznika iz 27 zemalja, što nama kao državi stavlja obvezu učinkovitijeg sustava nadziranja.

Kroz spomenuti sustav imat ćemo satelitsku snimku svih poljoprivrednih površina, što će nam uvelike olakšati nadzor. A onaj tko je sklon prijevarama, uvijek će se nastojati financijski okoristiti. Kako kod nas tako i u europskim zemljama, svi ljudi koji rade u kontroli i nadzoru poticaja uspiju spriječiti prijevare financijskog iznosa većeg nego što su njihove godišnje plaće. Onaj tko pokuša ili vara, ne samo da potkrada državu nego potkrada i svoje kolege poljoprivrednike.

S obzirom na današnju situaciju, poljoprivrednike će zasigurno zanimati dinamika isplate poticaja u sljedećoj godini?

Usprkos financijskim nedaćama, i ovu godinu uspjeli smo održati u zakonski predviđenim rokovima. Kad su u pitanju poticaji, uvijek sam ih držao u prioritetu u odnosu na sve ostale financijske obveze ministarstva. Teško je predvidjeti kakva će biti iduća godina, ali ću nastojati i dalje zadržati dinamiku mjesečnih plaćanja, kada je u pitanju mlijeko, ali i svih drugih poticaja u poljoprivredi.

Ministarstvo je nedavno donijelo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Što on donosi proizvođačima mlijeka?

Zakon nije pretrpio radikalne promjene kad su u pitanju proizvođači mlijeka. Oni i dalje imaju visok stupanj prioriteta, čak smo u jednom članku zakona osnažili ovu proizvodnju te smo u red prioriteta stavili one koji nemaju 2,5 ha po uvjetnom grlu, kako bismo ih osnažili prilikom natječaja. Manjak zemljišta jedan je od problema, ali nažalost, osim du-

INTERVJU

gogodišnje koncesije ministarstvo ne provodi natječaje za zakup i prodaju, pa smo svjedoci različitih nepravilnosti. Sve ono na što ministarstvo može utjecati prilikom natječa­ ja, striktno i provodimo. Također, u red prioriteta stavili smo i starosnu dob, pa prioritet imaju mlađi poljoprivrednici do 40 godina. Mislim da i ova odredba može pomoći mljekarima, jer i osobno znam mnogo njih koji su i obrazovani i mladi.

Provedeni su i neki projekti okrupnjavanja. Kakvi su rezultati i u kojem će smjeru dalje ići raspodjela državnog zemljišta?

Imali smo pilot-projekte okrupnjavanja u nekoliko županija, gdje se radilo isključivo o privatnom zemljištu. Dakle, pokušali smo animirati ljude da u okviru postojećih površina, na dobrovoljnoj bazi, zamijene čestice, neke prodaju, neke kupe, kako bi imali veći posjed na jednom mjestu. Glavna zapreka je pritom u našem famoznom nasljeđivanju, ali i u nesređenim zemljišnim i gruntovnim knjigama. Kad je u pitanju državno zemljište, i dalje ostaju zakup, prodaja i koncesija, a kao što sam već rekao, veći dio tog posla u nadležnosti je općina i gradova. Najveći dio zemljišta, ili barem najveće parcele, već su u posjedu jednim od trima spomenutih oblika i ono se obrađuje. O sređivanju gruntovnica i katastra ovisit će i prodaja državnog zemljišta, što je trajni oblik otuđenja i ljudima svakako, čini mi se, najdraži - da su stvarni vlasnici.

Zašto je važno traženje prijelaznog razdoblja u pregovorima s EU za prodaju zemlje strancima?

Naravno da je riječ o važnom pregovaračkom stajalištu, poglavito za velike zemlje koje su ulazile u EU i koje su imale velike površine.

Neću reći da to nama nije važno

Svi oni koji neće dobivati poticaje moći će kroz mjere ruralnog razvoja ostvariti neka druga prava financijske prirode ( (

pregovaračka stajalište, bez obzira

na to koliko prijelazno razdoblje uspijemo dogovoriti u pregovorima, smatram da neće doći do značaj­ nije prodaje. Zbog naše usitnjenosti, mogu reći u ovom slučaju na sreću, ne očekujem niti interes kakav su stranci iskazali prema drugim zemljama. Uvijek krivimo nekoga da je nešto kupio u Hrvatskoj, a da mu to netko nije htio prodati, taj netko to ne bi mogao ni kupiti. Nadam se da ste me razumjeli.

Jeste li zadovoljni sadržajem Mljekarskog lista i držite li ga neophodnim za edukaciju proizvođača mlijeka?

Vrlo sam često u prilici barem prolistati različite stručne časopise iz poljoprivrede. Za Mljekarski list držim da je značajno pridonio edukaciji proizvođača, i naravno da ste nam i vi stručnim pisanjem i pisanjem stručnjaka u vašem listu pomogli u razvoju sektora. Kada ljudi nešto vide na televiziji ili čuju na radiju, to im često promakne. U novinama to mogu pročitati kada im god zatreba. Nadam se da će Mljekarski list ostati kvalitetan kao i svih ovih godina.

što poručujete našim poljoprivrednicima povodom predstojećih blagdana?

Kao i do sada, ovom prigodom želim zaželjeti sretan Božić i novu 2010. godinu svim poljoprivrednicima i njihovim obiteljima, uz nadu da će iduća godina ipak svima biti bolja. ■

33

KLI

Livestock I Meat

--

I Import I Export

Dugogodišnja tradicijaprodajesteonihjunicaproizvođačima, mljekarima i trgovcima diljemsvijeta.

Prodaja visokokvalitetnih uzgojnovaljanihsteonih junica HOLSTEIN, SIMENTAL I SMEĐE GOVEDO, JUNICA i BIKOVA za uzgoju sustavuKRAVA-TELE, te TELADI ZATOV. Odaberite svakodnevno u Hrvatskoj, u našojkaranteni, junice vrhunske kvalitete izAUSTRIJE I NJEMAČKE te teladzatovili kupujtes namanaaukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junicedirektno odproizvođača!

10S'''"" 14H,11,afft,, ZA~t1All14I'"'' ttA t'"l"'"l14

HRANIDBA

Mljekarski list 12/2009.

Hranidba viso/(omliječnih /(rava u razdoblju suhostaja Kakobiproizvodnja mlijekabilaštouspješnija, proizvođači mlijeka morajubitipravistručnjaci i pravilno provesti sveposlove u vezisasuhostajom Mr. se. Goran Kiš

ravilan tretman životinja i hranidba u suhostaju presudni su za proizvodnju, jer sve odluke i poslove koje provedemo tijekom ovog razdoblja znatno utječu na proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja tijekom iduće laktacije. Ispravan način provedbe suhostaja treba biti isplaniran kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi: 1. osiguran pravilan razvoj ploda, 2. postignuta optimalna tjelesna masa, 3. pripremljena mliječna žlijezda za sljedeću laktaciju, 4. pripremljen probavni trakt za sljedeću laktaciju, 5. smanjenje probavnih, metaboličkih i infektivnih bolesti. Prilikom postavljanja ciljeva za proved-

P

bu suhostaja moramo imati na umu da nema jedinstvenog načina u njihovu postizanju, koji bi bio idealan za svaku kravu na farmi, odnosno jedinstven za sve mliječne farme.

Proizvođači se moraju pouzdati u svoje vještine i iskustva kako bi krave pravilno proveli kroz cijelo razdoblje suhostaja. Čimbenici kao što su prethodna laktacija, tjelesna kondicija prilikom zasušenja, eventualna povijest bolesti i dob moraju biti uzeti u obzir prilikom razrade i provođenja suhostaja.

Svrha suhostaja Svrha je suhostaja da se mliječ­ noj žlijezdi dopusti oporavak, odnosno da regenerira sekretorno tkivo, te da se i probavnom traktu

također dopusti oporavak od stre-

sa uzrokovanog visokom konzumacijom hrane u vrijeme laktacije.

Važnost ovog oporavka možemo potkrijepiti jednim američkim istraživanjem. Naime, znanstvenici su promatrali dvije skupine identičnih dvojki, jednu sa standardnim suhostajem od 60 dana i drugu bez suhostaja. Skupina krava bez suhostaja u drugoj je laktaciji dala 75% proizvedenog mlijeka standardne

( (

Proizvođači se

moraju pouzdati u svoje vještine i iskustva kako bi krave pravilno proveli kroz cijelo razdobijesuhostaja 35

HRANIDBA

skupine s provedenim suhostajom, dok je u trećoj laktaciji ta proizvodnja iznosila samo 60% standardne skupine. Nakon treće laktacije objema skupinama omogućeno je razdoblje suhostaja od 60 dana u kojem se cijeli organizam oporavio od duge laktacije, a sve su skupine u četvrtoj laktaciji imale jednako visoku proizvodnju mlijeka.

Trajanje razdoblja suhostaja Cilj je razdoblja suhostaja postići ravnotežu između povećanja ukupne proizvodnje i zarade ostvarenih produljenjem trenutne laktacije, ali i zarade u idućoj laktaciji kao rezultat smanjenja trajanja razdoblja suhostaja.

Optimalna duljina trajanja suhostaja različita je od krave do krave.

Općenito se za što višu proizvodnju mlijeka preporuča 45 do 60 dana suhostaja. Suhostaj kraći od 45 dana i dulji od 60 dana uzrokuje smanjenje mliječnosti u idućoj laktaciji. Prekratki suhostaj ne omogućuje odgovarajuću obnovu mliječno sekretornog tkiva, odnosno, regeneraciju vimena, dok zbog predugog suhostaja prijeti opasnost da krave postanu debele, a ukupna je životna proizvodnja mli-

36

Mljek,irskilist 12/2009.

( (

Dopustimo li suviše veliko debljanje krava u suhostaju, poslat će podložnije određenim bolestima i poremećajima jeka takve krave smanjena. Krajnji je rezultat obiju ovih ekstremnih situacija dobivanje manje mlijeka u idućoj laktaciji. U praktičnoj primjeni na našim farmama (u ovom se slučaju misli na veće i velike), naš je cilj 70 do 80% svih krava u suhostaju između 40 i 70 dana.

Zasušenje krava Preporučena je metoda za zasušenje s mužnjom prestati odjednom.

Pri zasušenju krave ne bismo smjeli musti djelomično tijekom nekoliko dana ili musti svaki drugi dan. Ovakva praksa i postupak pri zasušenju zapravo produljuje samo zasušenje i može povećati mogućnost pojave mastitisa. Pritisak mlijeka u vimenu pomaže pri procesu zasušenja. Ako su neka grla vrlo produktivna a ipak želimo provesti zasušenje, obroke moramo smanjiti nekoliko dana prije zasušivanja. Smanjenje konzumacije između 50 i 70% drastično će smanjiti i opskrbu vimena hranjivim

tvarima, što će rezultirati smanjenjem sinteze mlijeka.

Kondicija u vrijeme suhostaja Tijekom suhostaja krave treba održati u dobroj kondiciji. S približavanjem razdoblja suhostaja kondicija krava predstavlja najbolju jedinicu i pokazatelj da smo bili dobri gospodari i kravu pravilno proveli od razdoblja laktacije pa sve do suhostaja. Krave bi u suhostaju trebale biti tjelesne kondicije oko 3,5 (na skali od 1 - vrlo mršave do 5 - vrlo debele). Mršave krave treba hraniti tako da se oporave, obnove svoju masu i sakupe tjelesne rezerve. U idealnom slučaju krave u suhostaju ne bi trebale nakupiti više od 0,25 do 0,50 bodova na skali tjelesne kondicije. Dok su krave u laktaciji, za tjelesni prirast 25% učinkovitije iskorištavaju energiju nego krave u suhostaju. Zbog toga, ako je to potrebno, idealno je vrijeme za popravljanje kondicije i nakupljanje tjelesne mase zadnji stadij laktacije, odnosno prije suhostaja.

Ako dopustimo suviše veliko debljanje krava u suhostaju, postat će podložnije određenim bolestima i poremećajima kao što su disloka-

HRANIDBA

Mljekarski list 12/2009.

cije sirišta, edemi vimena, ketoze i druge opće bolesti, nego krave koje su u suhostaju držane na odgovarajući način. Krave koje u suhostaj ulaze suviše debele ne smijemo stavljati na preveliku redukciju hrane. Istraživanja su dokazala, ako krave hranimo tako da u suhostaju gube na težini, kasnije su moguće pojave zamašćenja jetara, ketoze i ostali poremećaji.

Procjenjivanje tjelesne kondicije krava u laktaciji i suhostaju navedenom skalom od 1 do 5 predstavlja izvrstan način za učinkovitije vođenje stada uz smanjenje mo-

gućnosti

( (

S približavanjem razdobijasuhostaja kondicija krava predstavlja najbolju jedinicu i pokazatelj da smo bili dobri gospodari

pojava metaboličkih po-

remećaja prilikom teljenja.

Hranidba Hranidbene potrebe krava u suhostaju prikazane su u Tablici 1. če­ tiri su osnovna cilja u hranidbi krava u suhostaju, odnosno, od zasušenja do tranzicije, tri tjedna prije teljenja: 1. utvrditi optimalni sadržaj vlakana u obroku krava, 2.smanjiti konzumaciju energije, 3. izbjeći prekomjeran unos proteina obrokom, 4.zadovoljiti mineralne i vitaminske potrebe.

Kako bismo krave u suhostaju mogli primjereno hraniti, moramo ih držati odvojeno od dijela stada koje je u laktaciji. Nadalje, krave u suhostaju najbolje bi bilo podijeliti u dvije skupine. U prvoj skupini nalazile bi se sve krave osim onih koje su dva do tri tjedna do teljenja. Konzuma-

Tablica 1: Hranidbene potrebe mliječnih krava u suhostaju (100% ST) Uoči teljenja - druga skupina

Hranjiva tvar

Jedinica mjere

Od zasušenja - prva skupina

Sirovi protein (SP)

%

12-13

30-35

I

14-15

Kisela detergent vlakna (KOV)

Min,%

35-40

Neutralna deterg. vlakna (NOV)

Min,%

50-55

45-50

NOV iz voluminozne krme

Min,%

35-40

30-35

Ne vlaknasti U-H (NET)

%

26-3Ei

30-38

Neto energija za laktaciju (NEL)

MJ/kg

5,25-5,90

6,10-6,65

Masti

%

3-4

4-5

Kalcij

%

0,45-0,60

0,55-0,60

Fosfor

%

0,30-0,35

0,35-0,40

Magnezij

%

0,20-0,25

0,25-0,30

Kalij

%

0,70-0,80

0,70-0,80

Natrij

%

0,10

0,10

Klor

%

0,20

0,20

0,16-0,20

0,16-0,20

0,20

0,20 15-20

Sumpor

%

Kobalt

ppm

Bakar

ppm

12-15

Jod

ppm

0,5

Željezo

ppm

Mangan

ppm

Selen

ppm

-

---

I

100

-~.- ---

0,5 100

45-60

45-60

0,30

0,30

Cink

ppm

70-80

70 -80

Vitamin A

IJ/dan

75-100.000

75-10.000

Vitamin O

IJ/dan

25-30.000

25-30.000

Vitamin E

IJ/dan

500-1000

1000

--

--

37

HRANIDBA

cija hrane ove prve skupine obično se kreće od 1,8 do 2,2% tjelesne mase životinja. Konzumacija krava uoči teljenja opada od 1,5 do 1,8% tjelesne mase. Zbog ovakvog smanjenja u konzumaciji hrane, a kako bismo zadovoljili hranidbene potrebe (Tablica 1), takve krave moramo odvojiti i hraniti donekle koncentriranijim obrokom.

Konzumacija voluminozne krme treba biti najmanje 1,0% tjelesne mase krava ili minimalno 50% ukupno konzumiranog obroka. Idealna su krmiva za razdoblje suhostaja gruba sijena, trava ili djetelinskotravna smjesa. Stabljika kukuruza ili sirka može se koristiti, ali samo uz odgovarajuće dodatke u obroku. Kvalitetnu voluminoznu krmu trebamo sačuvati za krave u ranoj laktaciji, koje su s visokim energetskim potrebama. Krave bi trebale pojesti jedan do dva kilograma voluminozne krme veličine čestica najmanje 3,5 cm. Hranidba voluminoznom krmom odgovarajuće veličine čestica pomoći će životinjama u oporavku i postizanju normalne funkcije buraga.

Poticanje konzumacije Krave uoči teljenja mogu dobivati anionske soli, te tako dobiti klor u količini 1,0%, sumpor 0,45% i mangan 0,40% (ST obroka), te kalcij barem 1,3% Hranidbu leguminozama ili njihovim smjesama treba smanjiti na najviše 30-50% voluminoznog dijela obroka. Obrok bogat takvim krmivima uzrokuje preobilnu opskrbu proteinima, kalcijem i posebno kalijem, koji takve krave čine sklonim edemima vimena, mliječnoj groznici, ketozi, ali i nekim reproduktivnim poremećajima povezanim s neodgovarajućim odnosima proteina i minerala. Obrok krava u suhostaju ne bi trebao sadržava-

38

Mljekarski list 12/2009.

ćanju potrebne konzumacije i proizvodnje mlijeka u ranoj laktaciji.

Hranidba krmivima kao što je sirak ili silaže žitarica dobro se uključuju u obroke krava u suhostaju, a uz malu mogućnost-pojave debljanja krava. Dobar način hranidbe je da kravama osiguramo sijeno trava po volji ili barem 2-3 kg po grlu/ dan. Kako bismo poboljšali konzumaciju i funkciju buraga nakon teljenja kravama možemo davati i 5-10 kg silaže.

Žitarice

," (

Kako bismo krave u • suhostaju mogli primjereno hraniti, moramo ih držati odvojeno od dijela stada koje je u laktaciji, najbolje u dvije skupine 1

ti silažu kukuruza više od 50-60% voluminoznog dijela. Takve krave, koje dobiju više od 50% kukuruzne silaže, mogu postati predebele, a nakon teljenja i u ranoj laktaciji postati sklone metaboličkim i reproduktivnim tegobama. Kako bismo smanjili konzumaciju energije, krave u suhostaju nikada ne smijemo smanjena hraniti. Poticanje i povećanje konzumacije hrane u razdoblju suhostaja pomoći će u pove-

Kako bismo zadovoljili sve potrebe krava, odnosno nadopunili voluminozni dio obroka nutrijentima koji nedostaju, obroku moramo dodavati i mješavine žitarica.

U obroku s visoko kvalitetnim sijenom ili sitno nasjeckanom silažom dobro je imati neku mješavinu žitarica bogatu vlaknima. Na sijenu srednje kvalitete, kako bismo podmirili sve potrebe krava za energijom i proteinima, obično su dovoljne minimalne količine žitarica.

Ipak, preporučuje se davati barem 1,5 kg žitarica po grlu i tijekom razdoblja suhostaja. Ove žitarice u obroku pomažu u održavanju potrebne mikrobne populacije buraga, koja je inače naviknuta na ovakav tip obroka. Žitarice bi također trebale smanjiti pojavu probavnih i ostalih tegoba suhostaja kod teljenja. To se odnosi posebno na ona stada u kojima su grla u suhostaju samo u jednoj skupini i sva hranjena na isti način.

Kako bismo osigurali i odgovarajuću konzumaciju minerala i vitamina, poželjno ih je dati zajedno sa žitaricama a ne po volji. Za razliku od krava u laktaciji, kravama u suhostaju ne smijemo davati pufere jer mogu povećati vjerojatnost pojave mliječne groznice i edema vimena. Sol možemo davati kra-

HRANIDBA

Mljekarskilist 12/2009.

vama prve skupine u količinama 0,25% ukupnog obroka. Ipak, ako je bilo problema s edemima vimena, tada sol izostavljamo u obroku krava druge faze suhostaja.

Vitamini A, D i E važni su u hranidbi krava u suhostaju. Zaostajanje posteljice povezuje se s nedostatkom i vitamina A i vitamina E. Nedostatak vitamina E povezan je i sa smanjenjem otpornosti organizma prema infekcijama i poveća­ njem mogućnosti pojave mastitisa.

Potreba za dodavanjem vitamina A u obrok ovisi o vrsti i kvaliteti voluminozne krme koju su krave dobile. Ako su krave jele zeleno, na suncu sušeno sijeno ili im je bila dostupna zelena paša, dodavanje vitamina A u obroku tada im vjerojatno neće biti potrebno.

S druge pak strane, ako su jele kukuruznu silažu ili sijeno loše kvalitete, kako bismo bili sigurni za njihovo zdravlje obroku dodamo i neki od izvora vitamina A. Dodavanje vitamina D također će biti potrebno ako su krave jele svježe pokošenu voluminoznu krmu ili njihovu silažu.

Ako dvojimo kakve je kvalitete bila voluminozna krma, kako bismo bili sigurni najjednostavnije nam je u tom slučaju kravama dodati preporučene količine vitamina A, D i E.

Razina minerala u obroku Osnovni je cilj u hranidbi i opskrbi mineralima u suhostaju izbjegavanje previše kalcija u obroku, ali i da odnos kalcija i fosfora održimo u vrijednostima 2:1 do 1,5:1.

Kontrola kalcija i fosfora važna je zbog prevencije mliječne groznice. Nadalje, razina kalija veća od 1,5% obroka može djelovati među­ sobno s apsorpcijom magnezija i metabolizmom kalcija i uzrokovati mliječnu groznicu, zaostajanje posteljice i probleme pri teljenju. Elementi u tragovima važni su u pre-

ventivi mnogih navedenih poremećaja i infektivnih bolesti koje se pojavljuju u suhostaju. Opskrba i ovim nutrijentima ne smije se zanemariti, a prikazanih se preporuka striktno treba držati.

Hranidba uoči teljenja lako u većem dijelu suhostaja kravama nismo davali žitarice, za reguliranje rada mikroorganizama buraga dobro je početi davati 3 - 6 kg žitarica tri tjedna uoči teljenja. Tako se probavi omogućuje prilagodba na visoku konzumaciju energije koja će uslijediti nakon teljenja i poboljšanje konzumacije hrane.

Obrok krava treba promijeniti i prilagoditi krmivima koja ćemo koristiti i u laktaciji, jer ćemo samo tako izbjeći probleme suhostaja i povezanih problema rane laktacije.

Metabolički poremećaji

Glavnina metaboličkih poremećaja krava koji se javljaju u suho-

staju rezultat su problema u hranidbi i/ili vođenja hranidbe na farmi. Ti su poremećaji mliječna groznica, ketoza, zamašćenje jetara, zaostajanje posteljice, dislokacija sirišta i edemi vimena. Proizvođači ove glavne metaboličke poremećaje trebaju nastojati svesti na najmanju moguću mjeru, odnosno u svijetu je tolerirana pojavnost ovih poremećaja za mliječnu groznicu i dislokacije sirišta manje od 5%, zaostajanje posteljice 8%, te za ketoze manje od 3%.

Mnogi od metaboličkih i probavnih poremećaja koji se javljaju prilikom teljenja međusobno su povezani. Tako je na primjer mliječna groznica povezana s povišenom pojavnošću distocije, meteritisa, dislokacije sirišta, zaostajanja posteljice i slabom razinom oplodnje.

Ako je bilo koji od ovih poremeća-

~,

Osnovni je cilj u • hranidbi i opskrbi mineralima u suhostaju izbjegavanje previše kalcija u obroku, ali i da odnos kalcija ifosfora održimo u vrijednostima 2:1 do 1,5:1 1

ja u stadu prisutan više od očeki­ vanoga i toleriranog, moramo provesti ozbiljnu reviziju vođenja krava kroz suhostaj i ispraviti pogreške.

Zaključak Općenito za krave u suhostaju treba poštovati sljedeće naputke: 1. voditi točne podatke o datumima osjemenjivanja i teljenja krava, 2.krave u kasnoj laktaciji hraniti tako da pri zasušenju budu u dobroj tjelesnoj kondiciji, 3.zasušiti krave i omogućiti suhostaj tijekom 45 do 60 dana, 4.osigurati kravama dovoljno voluminozne krme i nešto žitarica, ukoliko je potrebno, kako bi bile u odgovarajućoj tjelesnoj kondiciji prilikom teljenja, 5.osigurati odgovarajuće mineralno-vitaminske dodatke, 6. krave hraniti sa 3 do 6 kg žitarica najmanje 14 do 21 dan uoči teljenja kako bismo probavni trakt pripremili za iduću laktaciju.

Trebamo zapamtiti da suhostaj predstavlja kraj jedne laktacije i početak sljedeće. Posebnu pozornost trebamo obratiti hranidbi i samom vođenju suhostaja, kako bismo postigli maksimalnu konzumaciju, dobro zdravlje, povećali reproduktivnu učinkovitost i optimalnu proizvodnju mlijeka sljedeće laktacije. ■

39

MUZNJA

Mljekarski list 12/2009.

Robotsl(a mužnja - nekad i danas Glavni je razlogulaganja u robotsku mužnju očekivanje smanjenja potrebe za radnom snagom, a ujedno i povećanje brojamužnji Doc. dr. se. Alen Džidić

O

robotskoj mužnji pisali smo u Mljekarskom listu prije nešto više od pet godina. Tada smo naveli karakteristike robota, opisali način rada i tadašnje probleme koji su danas većinom otklonjeni. No, sve nije idealno pa pogledajmo kakva je situacija danas i do kojih smo novih spoznaja došli. Potkraj osamdese-

' (

Povećanje

frekvencije mužnje glavna je dohodovna značajka robota za mužnju, jer se povećanjem f?rojamužnji povećava i proizvodnja mlijeka 40

tih godina nekoliko znanstvenih instituta u svijetu pokušalo je napraviti prvi robot za mužnju. Komercijalna uporaba počela je u Nizozemskoj 1992., kada su izrađeni prvi roboti u tvrtkama Prolion i Lely.

Robotska mužnja u porastu Pravi bum prodaje robota za mužnju u svijetu dogodio se potkraj devedesetih, tako da je 2001. bilo prodano više od 1100 komada a već 2003. njih 3800. Do danas je prodana oko 15.000 robota za mužnju, počeli su se koristiti i u susjedstvu (Slovenija više od 10, Austrija 30), a od prošle godine i kod nas (do kraja ove godine bit će ih 7). Trenutno se broj robota u Kanadi penje na 200 primjeraka, dok ih je u SAD-u oko 120. Većinu tržišta

drži tvrtka Lely (Nizozemska), s robotom Lely Astronaut, i tvrtka DeLaval (Švedska),s robotom VMS, a Mlone - GEA Farm Technologies (Njemačka) tek je krenuo na tržište svojim novim konceptom robotske mužnje. U ponudi su još i Galaxy (SAC, Danska) i Merlin AMS (Fullwood, Engleska).

Glavni je razlog ulaganja u robotsku mužnju očekivanje smanjenja potrebe za radnom snagom (realno 10-20%), a ujedno i povećanje broja mužnji što rezultira većom proizvodnjom mlijeka. No, svakako treba imati na umu da se krave robotski muzu u različitim intervalima, ali i da ne postoji regularnost mužnje kao kad se to radi na konvencionalan način (npr. svakog dana u 6 i 18 h). Nepravilni inter-

MUZNJA

Mljekarski list 12/2009.

vali između dviju robotskih mužnji uzrokuju da vime pohranjuje različite količine mlijeka između mužnji. Na taj način kod krava većih laktacija dolazi do smanjenja proizvodnje mlijeka. Znanstveno je dokazana, iako im je vime ispunjena mlijekom, krave nisu motivirane za mužnju pa čak ni nakon duljih razdoblja između dviju mužnji.

Dohodovna značajka Kada govorimo o učinkovitosti robota za mužnju, možemo se poslužiti Tablicom 1 u kojoj je prikazana učinkovitost robota u idealnim uvjetima s korištenjem od ukupno 22,5 sata dnevno (1,5 sat traje čišćenje). Vidimo da je u takvim uvjetima moguće pomusti između 60 i 69 krava, ovisno o frekvenciji mužnje koja varira od 2,6 do 2,8.

Povećanje frekvencije mužnje glavna je dohodovna značajka robota za mužnju. Studije iz Francuske i Nizozemske pokazuju da je povećanje dohotka u prosjeku oko 10%, jer se

povećanjem broja mužnji povećava

i proizvodnja mlijeka. S druge strane, farmeri u Australiji predlažu ukupnu frekvenciju mužnje manju od 2, s ciljem da dva robota muzu između 200 i 240 krava s prosječnom proizvodnjom od 5000 kg mlijeka.

Nadalje, tu se postavlja i pitanje na koji način možemo najbolje iskoristiti "kretanje krava u štali" (eng. cow traffic). Kretanje krava u štali može biti slobodno (eng. free cow traffic) ili uvjetovano (eng. forced cow traffic). Ukoliko želimo povećati broj mužnji, koristit ćemo uvjetovani način kretanja krava u štali. Tim načinom posti-

( (

Ukol~ko.želi"!-o povecati broJ mužnji, koristit ćemo uvjetovani način kretanja krava u štali koje prolaze kroz robot da bi došle na krmnu zabranu žemo to da krave svakako moraju proći kroz robot da bi došle na krmnu zabranu. Slobodnim načinom i krma i voda istodobno su dostupne svakoj kravi, ali se tada broj posjeta robotu smanjuje, osobito ako je broj krava blizu maksimalnog kapaciteta robota. Slobodnim načinom kretanja krava u štali povećava se broj posjeta bez mužnje, broj krava potrebnih za skupljanje (interval mužnje veći od 13 h), a smanjuje se količina proteina u mlijeku. Na kraju, važno je istaknuti da pri prelaženju iz konvencionalne na robotsku mužnju dolazi do kratkotrajnog smanjenja proizvodnje mlijeka tijekom prvih 20 mužnji, a ono je rezultat nepotpunog pražnjenja vimena. ■

Tablica 1: Učinkovitost robotske mužnje pri različitoj proizvodnji mlijeka

AMS - kapacitet

8000 kg mlijeka po kravi

10.000 kg mlijeka po kravi

Prosječno vrijeme posjeta robotu po kravi

7,5 min

Bmin

8

7,5

Broj mužnji tijekom 22,5 h na dan (ostatak je čišćenje robota)

180

169

2,6 mužnji po kravi dnevno

69 krava

65 krava

2,7 mužnji po kravi dnevno

67 krava

63 krave

2,8 mužnji po kravi dnevno

64 krave

60 krava

Broj pomuzenih krava u jednom satu J

I

'

I I

---41

www.poljoprivredni-strojevi.com PROMOTIVNA PONUDA

od 1.12.2009. do 31.1.2010.

Uz kupnju traktora, plug dobivate u pola cijene!

KIPER PRIKOLICE

PLUGOVI OKRETAĆI

RAZBACIVAČI

VIŠENAMJENSKE ISTISNE CISTERNE PRIKOLICE

STAJNJAKA

PODRIVAĆI

TANJURAĆE

PLUGOVI

UTOVARIVAČI

SJETVOSPREMAĆI

Čestit CBožić i Sretnu i uspješnu:Novu2010. <;;oainu žeGvam -.

Konak23A,10340Vrbovec tel:012791892,fax:012796316 .e-mail:agro@fortuna-vrbovec.hr

.poljoprivredni-strojevi.com

AKTUALNO

Mljekarski list 12/2009.

Europski problemi oko - GMO soje i kukuruza \~-

Donosimo zanimljiv članak Elaine Mills

-- iz časopisa "TheWa/1StreetJournalEurope': ,,,:--od9. listopada 2009.oproblematici uvoza genetski modificiranih komponenata stočne hrane Ako se na dulje vrijeme zaustavi uvoz soje iz SAD-a, cijene žitarica i uljarica za proizvodnju stočne hrane porast će puno više, i do 30%, novodi Klaus Schumacher, glavni ekonomist za trgovinu burzovnim robama tvrtke Alfred C. Toepfer.

Za razdoblje od sljedećih šest mjeseci odlučujuće je kada će se zbog zaustavljanja uvoza iz SAD-a osjetiti porast cijena. U ovoj fazi svi zainteresirani nadaju se da će se ovo pitanje razriješiti na vrijeme. I žetva soje u SAD-u također će nepovoljno utjecati na ovu situaciju, a trgovci zaključuju da je tržište trenutačno u iščekivanju.

Preveo i priredio: Zoran Radan, dr. vet. med.

rema stajalištu analitiča­ ra i prometnih organizacija, troškovi s kojima se susreće poljoprivredni sektor u EU mogli bi se znatno povećati ako se ne ukine stroga zabrana uvoza genetski modificirane soje.

Većina soje koja se koristi u stočnoj hrani u EU tradicionalno se uvozi iz Južne Amerike. Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, za ovu trgovačku godinu u razdoblju od rujna 2008. do listopada 2009. godine EU je uvezla 96% sojine sačme iz Južne Amerike.

Međutim, ove godine žetva je u Južnoj Americi bila iznimno loša.

Europska komisija navodi da je zbog suše u Argentini proizvodnja soje podbacila 30%, a k tomu je potražnja iz Kine također u porastu.

U zamjenu, EU će u sljedećih šest mjeseci morati uvesti gotovo dvostruko više od uobičajene količine soje iz Sjeverne Amerike, i to 7,5 milijuna metričkih tona u usporedbi sa samo 3,6 milijuna tona uvezenih u istom razdoblju godinu prije. Cijena soje iz SAD-a na burzi u Roterdamu u siječnju je povećana s prosječnih 413 $ po toni u lipnju na 425 $ po toni zbog sušne godine u Južnoj Americi, što se prvi put dogodilo kao posljedica izrazito loše žetve.

P

Stav EU-a prema uvozu GMO-a

((Prema informacijama uvoznika, potkraj listopada razlika u cijeni između GMO sojine sačme i sojine sačme slobodne od GMO-a iznosi oko 50 USD po toni, ali svakim danom raste jer je soje slobodne od GMO-a sve manje

EU je odobrila uvoz cijelog niza genetskih modificiranih organizama (GMO),ali odbija svaku pošiljku koja sadržava vrste GMO materijala koji nije odobren.

Tijekom ljeta njemačke i španjolske vlasti vratile su nekoliko pošiljki soje iz SAD-a, i to zbog u tragovima prisutnoga neodobrenog GMO-a.

Prema navodima Siegfrieda Falka, hamburškog analitičara iz Oil Worda, nezavisne institucije koja se bavi prognozama i profesionalnim analizama na tržištu uljarica, ulja i stočne hrane, tvrtke iz EU-a prestale su kupovati soju iz SAD-a kako bi izbjegle rizik da njihove pošiljke budu vraćene.

43

AKTUALNO

Povjerenica EU-a za poljoprivredu Mariann Fischer Boel izjavila je kako EU mora hitno djelovati vezano na rizike koje predstavlja prisutnost tragova neodobrenih GMO-a u sojinoj sačmi. Izostanak uvoza soje iz SAD-a u sljedećim mjesecima uzrokovao bi ozbiljnu nestašicu i više cijene koje bi mogle štetiti EU sektoru proizvodnje stočne hrane i vitalnosti europskog stočar­ stva koje ionako prolazi teško razdoblje. Razvoj stočarskog sektora već je usporen zbog smanjene potražnje za mesom i mlijekom i zbog ekonomske krize.

Prema procjenama Saveza trgovačkih udruženja, u sljedećih šest mjeseci, ako Europa ne osigura neophodnu opskrbu iz Sjeverne

( (

Ako se na dulje vrijeme zaustavi uvoz soje iz SAD-a, cijene žitarica i uljarica za proizvodnju stočne hrane porast će i do 30%, navode neki europski analitičari

44

Mljekarskilist 12/2009.

Amerike, gubici bi mogli biti od 3,5 do 5 milijardi eura, ili od 5,2 do 7,4 milijardi USD. Usporedbe radi, navodi se kako je godišnji prihod europske industrije stočne hrane 45 milijardi eura, dok je godišnji prihod europskog stočarstva 142 milijarde eura.

Različita mišljenja

Predstavnici EU-a navode: "Bila bi krajnja katastrofa ako bi stočna hrana bila tako skupa da farmeri u EU prestanu s proizvodnjom, dok mi uvozimo meso od životinja koje se hrane neodobrenom GMO stočnom hranom".

U ovakvoj situaciji najbrže bi rješenje bilo kada bi ministri EU-a odobrili uvoz onih sorti kukuruza koje su ovog ljeta uzrokovale prekide u trgovini - "MON88017" i "Sygenta AG" (MIR604 u Vlasništvu tvrtke Monsanto Co.). Zemlje članice EU-a raspravljat će o odobrenju uvoza sorte "MON88017", i ako kvalificirana većina u glasovanju koje se temelji na veličini bruto nacionalnog proizvoda svake zemlje dade svoju podršku, i ova

bi genetski modificirana sorta kukuruza mogla biti odobrena za uvoz. S druge strane, o "Sygenta AG MIR604" (MIR 604) kukuruzu još se mora raspravljati i u Stalnom odboru, pa je prosinac najranije razdoblje kada se može odobriti uvoz. Povjerenica za poljoprivredu Fischer Boel poziva ministre da preuzmu odgovornost tijekom glasovanja i ubrzaju procedure odobravanja uvoza.

Postoje različita mišljenja oko ovog uvoza i podijeljenosti među zemljama članicama, pa se ne očekuje da bi rezultati glasovanja ministara mogli biti pozitivni. Ako Vijeće ministara ne zauzme stav ni za ni protiv, Europska komisija ima ovlasti donijeti propis i vjerojatno će morati odobriti uvoz GMO sorti, i to standardnom procedurom Međutim, industrijske grupacije uvjeravaju da je ovo tek kratkoročno rješenje, jer se na tržištu nastavljaju pojavljivati novije neodobrene GMO sorte Kako se poljoprivrednim burzovnim robama rukuje u rasutom stanju, to znači da zaostale čestice u brodskim

Mljekarski list 12/2009.

skladištima lako mogu kontaminirati druge pošiljke koje su slobodne od GMO-a ili pošiljke s odobrenim GMO-om.

Prekidi u trgovini Predstavnici industrije ulažu velike napore da EU propiše dopušteni prag za količine koje bi omogućile sadržaj malih, slučajnih količina neodobrenih GMO organizama kod uvoza poljoprivrednih proizvoda.

Zajednički istraživački centar (The Joint Research Center) koji osigurava znanstvenu i tehničku podršku Europskoj komisiji pri kreiranju određenih politika, u srpnju je objavio Izvještaj koji predviđa da će prekidi u trgovini postati sve če­ šći, obuhvaćati sve više proizvoda i neizbježno uzrokovati više cijene žitarica i uljarica, jer se GMO sorte koje nisu odobrene u EU uzgajaju na sve širem području. Trenutno postoji samo oko 30 komercijalnih GMO sorti koje se uzgajaju diljem svijeta, ali prema spomenutom Izvještaju do 2015. njihov će broj narasti na više od 120, od kojih će biti 17 različitih GMO sorti soje.

Na temelju ovih vijesti iz bogate Europe s razvijenim stočarstvom, morali bismo se upitati kakvo je stanje u nas i je li prepoznata ova alarmantna situacija? Ujedno je pitanje i pokušavaju li se kod nas iznaći rješenja za smanjenje troš-

AKTUALNO

kova u stočarstvu? Situacija u Hrvatskoj je drugačija i u tome se znatno razlikujemo od Europe. Mi uvozimo isključivo skupu soju slobodnu od GMO-a i dalje se čudi­ mo zašto je naša stočarska proizvodnja nekonkurentna. Prema informacijama uvoznika, potkraj listopada razlika u cijeni između GMO sojine sačme i sojine sačme slobodne od GMO-a iznosi oko 50 USD po toni, ali svakim danom raste jer je soje slobodne od GMO-a sve manje.

Sigurno je da uvoz GMO soje za proizvodnju stočne hrane ne bi riješio sve probleme naše stočar­ ske proizvodnje. Čudno je da se u Hrvatskoj ne raspravlja o cijenama stočne hrane, pogotovo ako se vidi panika koju ova situacija izaziva i kod Europske komisije ali i kod europskih industrijskih grupacija

Stanje u Hrvatskoj Kod nas godinama nije uvažena GMO soja za stočnu hranu jer nisu postojali podzakonski propisi koji bi to omogućavali. Sada su ti propisi doneseni, prvenstveno zbog obveza prema EU, i ne postoje pravne zapreke za uvoz odobrenih sorata i u Hrvatsku. Međutim i dalje nitko ne uvozi GMO soju, možda zbog komplicirane procedure koja uvoz čini složenim, a možda i zbog straha od reakcija zbog nerazumijeva-

"(

U našu se državu • uvozi stoka iz EU koja je hranjena odobrenim GMO materijalom, ili npr. iz Južne Amerike koja je hranjene hranom koja sadržava GMO komponente neodobrene uEU 1

nja što GMO soja u stočnoj hrani ili zbog nečeg drugog. Postoje stavovi protiv korištenja GMO soje u stočnoj hrani i iznijet će se niz razloga zašto nije dobro koristiti GMO proizvode za hranidbu stoke bez obzira na opstanak domaćeg znači,

stočarstva.

Međutim, u našu se državu uvoze meso i mliječni proizvodi sa svih strana svijeta. Stoka se uvozi iz EU koja je hranjena odobrenim GMO materijalom, ili npr. iz Južne Amerike od stoke hranjene stočnom hranom koja sadržava GMO komponente neodobrene u EU. O ovoj je problematici Europska komisija objavila studiju koju je 2007. izradio njihov DG Agri (Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj). Studija nosi naziv Ekonomski utjecaj neodobrenih GMO-a na stočarsku proizvodnji i uvoz stočne hrane u Europskoj uniji. ■

ATOMICA ATOMICA d.o.o., s. Radića 18, 32271 Rokovci Tel: (032) 225 397 - Fax: (032) 224 008 , Mob: 098 3 e- mail: atomica@vk.t-com.hr

STEONE JUNICE OD HOLLAND GENETICS-a.

Ostale djelatnosti tvrtke - vlastita marka izmuzišta NED-LAC / laktofrizi svih kapaciteta/ oprema za štale/ oprema za mljekare i preradu mlijeka/ oprema i postrojenja za preradu mesa/ prasad za tov/ izvoz mliječne pasmine koza I folije za silažu kao i cerade/ folije za bočno provjetravanje štala, izrada laguna po narudžbi( u skladu sa nitratnom direktivom EU) / sve ostale vrste folija za stočarstvo i poljoprivrednu proizvodnju/ metalne konstrukcije/ skreiperi i oprema za izgnojavanje vrhunske kvalitete/ dezinfekcija, higijena mužnje / stojnice za obrezivanje papaka kao i razni alat I silokombajni i ostali strojevi

Tvrtka VAN DER PLOEG INTERNATIONAL B.V.

iz Nizozemske je isporučioc vrhunske kvalitete steonih junica pasmine HOLSTEIN-FRIESIAN i kao takva poznata je u cijelome svijetu pa i u RH.

Cijenjenik,upci!

Sretan (}3ožić i uspjefnu 2010. gotfinu že{e rvam

c(jefatniciJuroa{ađ. o.o.

o go ezjamaca, eka!!,

Božićni popusti!!.

Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb Prodaja: 01/2791-990, 01/2791-822

Poslovnica Osljek

Sv. L. B. Mandića 23 Prodaja: 031/281-18

Mljekarski list 12/2009.

RAZMISLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

/(ako dobrom tehnologijom umanjiti negativne učin/(e /(rize Odpresudnog je značaja dobrorazumjeti proizvodnju voluminozne krmei njezinu vezui utjecajnaproizvodnju mlijeka Mr. se. Srećko Ladišić

I

zgubiti dnevno po kravi litru mlijeka na dvije, tri ili pet krava svakako je gubitak, ali na 30 ili 50 krava - definitivno je veliki gubitak. Računica je sljedeća: 50 krava x 1 litra mlijeka dnevno manje = 50 litara dnevno, puta 30 dana= 1500 litara, puta 10 mjeseci= 15.000 litara, puta 2,60 kn = 39.000 kn, ili puta 2,80 kn = 42.000 kn u jednoj proizvodnoj godini.

A što ako se gubi i više?

Ponekad gubimo od 1 do 3 pa čak i 5 litara mlijeka po kravi dnev-

no. Ova je računica usko vezana sa znanjem i tehnologijom, jer na gu-

bitke u proizvodnji utječe: kvaliteta voluminozne krme i hranidba, uzgoj junica i razvoj mliječnog tkiva vimena kod ženske teladi i mladih junica, održavanje papaka, kompjutorska hranilica, četka za krave, i na kraju prozračnost staje i kretanje krava ispust za krave. Sve su ove stavke u tehnologiji isprepletene i na proizvodnju mlijeka utječu daleko više nego što možemo i zamisliti, i to kako za količinu tako i za kvalitetu mlijeka. Prema sadašnjem novom sustavu određivanja cijene mlijeka na temelju prosječne EU cijene, navedene stavke iz tehnologije odluči­ vat će tko će se baviti a tko se neće baviti proizvodnjom mlijeka. Kome će se isplatiti, a kome se neće ispla-

titi proizvodnja. Nekima se više neće isplatiti proizvoditi mlijeko.

Možemo jedino reći da utjecaj navedenih stavki rezultira hrvatskom prosječnom proizvodnjom mlijeka po kravi - 3500 ili najviše od 4000 do 4500 litara. Nije li tako? Postoji li neko drugo objašnjenje? Ako postoji, neka ga netko iznese.

( (

Svaku prvotelku koja uđe u gladni sterilitet i izgubi mnogo na kilaži u šestom mjesecu laktacije treba zasušiti i staviti u postupak kao da je junica 47

RAZMISLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mljekarski list 12/2009.

Tablica 1: Rezultati kemijske analize sjenaža talijanskog Iju/ja Vrsta uzorka

Laboratorijski broj uzorka

Vlaga

Suha tvar

%

%

Sirovi pepeo %

Sirove masti

Sirovi protein

Sirova vlakna

%

%

%

pH

Prvi otkos košen 2.5.2009. oklasao u cvatnji - sjenaža spremljena u betonski trenč silos Sjenaža talijanski ljulj

171009/001

51,50

48,50

3,46

0,83

3,90

16,96

100,00

7,13

1,71

8,04

34,97

4,80

Drugi otkos košen 12.5.2009. u vlatanju prije klasanja - sjenaža spremljena u rolobale Sjenaža talijanski ljulj

171009/002

Analiza sjenaže Posljednje analize dvaju uzoraka sjenaže talijanskog ljulja koje smo dobili iz laboratorija HPA u Križevačkoj Poljani, govore o dvije loše sjenaže. Prva je spremljena od kasno košene trave, pa mi je već kod uzorkovanja bilo jasno da ne zadovoljava. Međutim, druga je bila košena s tri tjedna porasta pa opet nije onakva kakvu smo očekivali. Ne znam gdje je i kako došlo do pogreške u tehnologiji proizvodnje sjenaže. Sve je napravljena na vrijeme a nismo dobili kvalitetu sjenaže kakvu smo očekivali - s najmanje 16% proteina.

Prvi uzorak - ljulj je košen kasno - oklasao u cvatnji i od njega smo dobili sjenažu koja u suhoj tvari sadrži 8,04 kg bjelančevina, a u drugom uzorku, iako je ko-

' (

Sve su stavke u tehnologiji isprepletene i na proizvodnju mlijeka utječu daleko više nego što možemo i zamisliti 48

52,97

47,03

5,39

1,03

šen na vrijeme (i tu postoji neka pogreška u tehnologiji) 11,99 kg

5,64

12,73

6,00

sve siguran da to sve znaš? Uči, jer učiti treba cijeli život.

bjelančevina.

Drugi uzorak - ljulj je prihranjen KAN-om nakon prvog otkosa, odnosno, na 1 ha možda nije bilo dodana dovoljno dušika (N).

Kiša nije močila i ispirala provenutu masu. Trebalo bi pogledati i kemijsku analizu zemlje s te parcele, jesu li svi ostali makro i mikroelementi u dovoljnim količinama bili na raspolaganju biljkama za njihov razvoj i punu biološku vrijednost biljne mase.

Nešto o znanju Sjenaža talijanskog ljulja ne smije sadržavati manje od 16 kg bjelančevina u 100 kg suhe tvari, znači da je prvi uzorak u minusu za 7,96 kg bjelančevina a drugi za 4,01 kg.

Zakon pravilne i potpune hranidbe krava sa ciljem proizvodnje mlijeka glasi: broj kg hranjivih tvari u krmi = broj litara mlijeka.

Mnogi vele - ma, ja to znam, ma, sve ti ja to znam ... Ali nažalost i dalje o tome što znaš ne vodiš računa pa ti je sjenaža takva kakva je ... Zašto? Zato što ti to znaš? Jesi li po-

Odgovori na neka pitanja Koliko se mlijeka može proizvesti iz 1 kg bjelančevina iz suhe tvari sjenaže? Koliko košta 1 kg bjelančevina proizvedenih u 100 kg suhe tvari sjenaže ? Koliki novčani gubitak nosi svaki kilogram bjelančevi­ na koja nedostaje u sjenaži?

Ne smijemo zaboraviti da krava iz pojedenih raspoloživih hranjivih tvari najprije podmiri svoje potrebe - uzdržne potrebe. Znači da tek ona količina hranjivih tvari iznad toga ide na proizvodnju mlijeka i na kraju laktacije na proizvodnju - porast teleta. Nemojte zaboraviti da u srednjem periodu laktacije visoko mliječne krave moraju potrošiti dio bjelančevina iz pojedene hrane i na popravak - popunu tjelesne mase, dio koji su izgubile u prvom dijelu laktacije, a koji iznosi oko 30 kg ili dnevni gubitak od po 0,5 kg, i to kod pravilne i potpune hranidbe! A kakva je situacija ako primjerice prvotelka doji 40 i više litara mlijeka, a nije servisirana kako treba?

RAZMISLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mljekarski list 12/2009.

Primjer iz prakse - gladni sterilitet Jučer sam vidio jednu holštajnku koja je kao prvotelka dojila 42 litre mlijeka i koja se nije oporavila ni nakon godinu dana. Hranidbom i krmom koju je jela i nije mogla bolje proći. I mi sad znamo? Još uvijek je u gladnom sterilitetu. I još uvijek doji 5 litara mlijeka! Čudi me da veterinar koji je liječio tu kravu već davno nije naredio da se krava zasuši!? Ali za liječenje ove krave isporučen je poprilično velik račun. Ni za kravu se više toliko ne može dobiti. šteta što taj stručnjak nema svoje krave. Krava je čak i osjemenjivana! Ispostaviti račun ... e, to znamo, tu nema šale. šteta što takvi stručnjaci ne rade u Francuskoj, pa bi vidjeli koliko bi ih koštao isporučeni i naplaćeni račun u ovakvu slučaju. Visoko mliječ­ nu kravu koja uđe u gladni sterilitet nemoguće je liječiti i izliječiti uz lošu krmu i neodgovarajuću hranidbu. Jadna krava dobiva jadnu krmu, a "zobanje" onako - dam ti koliko ti dam, ujutro i navečer, a ne u najmanje četiri navrata.

Svaku prvotelku koja uđe u gladni sterilitet i izgubi mnogo na kilaži u šestom mjesecu laktacije treba zasušiti i staviti u postupak kao da je junica. Ako visoko mliječna prvotelka i krava s dnevnom proizvodnjom naglo padne ispod 15 litara, i ako izgubi više od 30 kg tjelesne težine (od vaganja 14 dana poslije teljenja), treba ju zasušiti i s pet mjeseci. Ovakve krave oporave se i poslije opet mogu ostati bređe i ući u normalnu laktaciju, ali jedino ako se poštuju navedene tehnološke stavke. Krava se može gotovo u potpunosti oporaviti i nakon prve ketoze, i još se barem dvaput oteliti. Jetra su organ koji se može vrlo dobro oporaviti.

U prvom dijelu laktacije visoko

Jedna loše skladištena bala - bale treba odlagati na betonsku pistu mliječnih

krava - krava koje doje više od 30 litara mlijeka dnevno, obično se govori o nedostatku energije u pojedenom obroku.

Kod loše voluminozne krme i neodgovarajuće hranidbe uz manjak energije javlja se i manjak proteina - bjelančevina, što je za visoko mliječne krave još pogubnije (lošu voluminozu moguće je "popraviti" određenom količinom odgovarajuće smjese ili koncentrata - izbalansirati obrok - ali to posebno košta).

U dnevnom gubitku tjelesne mase od 0,5 kg ne nalaze se samo tjelesne masti kao energetska zaliha. Definitivno dolazi i do gubitaka proteina unutar stanične strukture.

Pitanje:što se događa ako obrok za visoko mliječne krave nije potpun s bjelančevinama - razgradivim i nerazgradivim u buragu, s potrebnom energijom i mineralima?

Odgovor: krava gubi na tjelesnoj težini, proizvodi manje mlijeka, mlijeko je lošije kvalitete, proizvodnja postaje neisplativa, stvari se dalje kompliciraju jer krava ne može ostati bređa (gladni sterilitet) a veterinar bezuspješno liječi kravu i ispostavlja visoke račune i na kraju - poslovanje s tom kravom ide u siguran minus.

Kemijske analize krme Ako analiziramo ove vrijednosti i povezujemo ih s proizvodnjom mlijeka, do kakvog zaključka možemo doći? Svi oni proizvođači mlijeka koji ovo odmah od prve ne mogu pročitati i ove vrijednosti prevesti u litre mlijeka, teško će opstati u proizvodnji mlijeka.

Gdje su najveći uzročnici gubitaka u proizvodnji mlijeka na našim novoizgrađenim farmama? Koliko je danas u Hrvatskoj farmi koje su tehnološki potpuno kompletirane?

Objekti, oprema, strojevi ... Vrhunska genetika traži vrhunske objekte, vrhunsku i potpunu opremu, vrhunsku i potpunu mehanizaciju.

Sve to zajedno sastavni je dio vrhunske tehnologije + pravodoban i točan stručan rad. Nizozemci su još prije 50 godina otvorili srednje škole i praktičnu obuku za radnike na farmama, ne samo stočarskim nego i drugim proizvodnjama - od proizvodnje tulipana, cvijeća, po-

' (

Mineralne tvari u obroku mliječnih krava jednako su važne i neophodne kao i bjelančevine i energija 49

RAZMISLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Staje bez pratećih silosa, ili betonirane pist;e za sla,ganje sjenaže i silaže, ili rolobala,, ne mogu osigurati jeftiniju i kvalit;etniju hranidbu krava ( (

vrća, voća, do proizvodnje mlijeka

i mesa. I sada, "najgore" što nam se moglo dogoditi jest da baš ti Nizozemci i ostali zapadnjaci diktiraju cijenu mlijeka, iako njome nisu zadovoljni ni njihovi farmeri.

Očito je mlijeka previše i određe­ ni broj proizvođača mlijeka mora odustati od proizvodnje dok se ne stabilizira odnos proizvodnje i potrošnje, bez stvaranja velikih zaliha za mogući izvoz. I zalihe ima-

Mljekarski list 12/2009.

ju svoj rok trajanja i trošak (čuva­ nje zaliha) a nakon toga se moraju uništiti.

Prijeđimo na drugu stavku analize naših uzoraka - pepeo. Od čega se sastoji pepeo naše sjenaže? Nažalost, mi u Hrvatskoj ne radimo daljnju kemijsku analizu pepela sjenaža, silaža i sijena. Pepela ima toliko, a kakav mu je kemijski sastav - to ne znamo.

Te analize dalje poskupljuju cijenu analize uzorka. Opet ću postaviti pitanje: je li sastav pepela isti sa svih parcela, onih jako kiselih pa do neutralnih, te onih na kojima je obavljena kalcizacija i na onima na kojima nije obavljena? Da vidimo što kaže analiza naših dvaju uzoraka sjenaže talijanskog ljulja.

Prvi uzorak - silažna masa talijanskog ljulja proizvedena je na kiselom tlu i na parceli na kojoj nikada nije obavljena kalcizacija. Uz to je ljulj i kasno košen. I to utječe.

Sadržaj pepela iznosi 7,13 kg na 100 kg suhe tvari.

Drugi uzorak - silažna masa talijanskog ljulja proizvedena je na parceli na kojoj je djelomice obavljena kalcizacija. Ljulj je na vrijeme košen prije početka klasanja.

Sadržaj pepela iznosi 11,46 kg na 100 kg suhe tvari. Razlika u sadržaju pepela - makro i mikroelemenata u ove dvije sjenaže iznosi 4,33 kg na 100 kg suhe tvari.

Što ovo znači u hranidbi?

Pitanje: koliko ukupno krava na dan pojede 100 kg suhe tvari sjenaže i s prvom sjenažom 4,33 kg manje mineralnog sadržaja? Obrok voluminoze od 60 do 70% sjenaže + 40 do 30% silaže.

Odgovor: kravi dnevno u obroku treba osigurati 15 različitih minerala, makro i mikroelemenata. Svakako treba znati i podatak da krava koja u godini dana proizvede 7000 litara mlijeka, iz organizma s mlijekom izluči oko 50 kg minerala, a sa 9000 litara 64 kg minerala - pepela.

Ako ovo pomnožite sa 50 krava, to iznosi 2500 do 3200 kg čistih mineralnih tvari. Najveći dio ovih mineralnih tvari treba doći s vaših parcela kroz voluminoznu krmu i to je čisti minus u bilanci hranjivih tvari u plodnosti vaših parcela, jer se te mineralne tvari više ne vraćaju u tlo. Nadam se da sada shvaćate koliko je važna veza zemlja - krma - mlijeko. Zato treba voditi računa o manjku mineralnih tvari u gnojidbi stajnjakom. Kao da krava u svojim crijevima proizvodi i nadoknađuje makro i mikroelemente koji s posjeda odlaze s mlijekom i životinjama koje odu na klanje.

O vlaknima i njihovu značaju i utjecaju na kvalitetu voluminozne krme i proizvodnju mlijeka u idućem broju. Do tada će biti gotove još neke analize. ■

proširite svoj stočni fond s

visoko

t ..,, učinite

n r1

nicama

to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

• kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama • veterinarski savjeti dižanja, hranjenja i zdravlja

Hrašćica,

VatroslavaJagića 8,

420C0 Varaždin,Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 099 218 0914

itracenta,~

AGROMETEOROLOG

Mljekarski list 12/2009.

KALENDAR RADOVA

Nešto o snijegu Mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog oće li i koliko biti snijega ove zime teško je znati. No, jedno je sigurno, snijeg se u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske tijekom zime na tlu zadrži prosječno 22 dana. Taj je podatak vrijedno zapamtiti kad razmišljamo o zimskoj obradi tla, ali i o prezimljavanju pšenice i ječma. Naime, dugo zadržavanje snijega na oranicama gdje pšenica i ječam prolaze kroz fazu jarovizacije nije dobro. Spomenute ratarske kulture zbog nedostatka sunčeve svjetlosti požute ili postanu svijetlozelene. Proces fotosinteze nije moguć. No, pahuljicama snijega ratari koji su na vrijeme obavili radove ipak se vesele. Zaštita snijega od niske temperature zraka poljodjelcima je dobro poznata. Vlastitim smo mjerenjima utvrdili kako je tlo ispod snijega visine 18 cm bilo toplije od tla na kojem nema snijega, i to čak 13 °C. Snijeg je i dobar izvor ~,Duboko vode. Naime, laganim topljenjem snijega voda • 1 izoranim će dospijevati do najdutlom spriječit ćemo bljih slojeva tla, pa nema otjecanje vode, pa će otjecanja vode po povri opasnost od erozije šini tla. Eto, upravo je to i razlog što se ovih dana tla biti vrlo mala toliko spominje duboka obrada tla. Duboko izoranim tlom spriječit ćemo otjecanje vode, pa će i opasnost od erozije tla biti vrlo mala.

Voćari i vinogradari prije pojave snijega moraju zaštiti debla voćaka i jednogodišnje lozne cijepove omatanjem pletenom žicom, kukuruzovinom ili nečim sličnim, ali nikako ne plastičnom folijom. No, iako je nekada davno zečeva bilo mnogo više nego danas, zapamtimo da i jedan zec u vinogradu može načiniti nenadoknadivu štetu. ■

H

Prosinac Dr. se. Darko Uher

U

skladu s prilikama u polju dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječam i raž koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale treba prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti. Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabavu sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i rezervnih dijelova za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja.

U vrtu se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.

Gnojidba Na površinama gdje postoji mogućnost stajanja površinskih voda izvući vodene brazde, najbolje posebnim kanalokopačima, a na zasijanim površinama pročistiti odvodne kanale. Prema planu sjetve i sjetvenim površinama, iz sljedeće palete odaberite dušična gnojiva - AN, KAN, UREU i UAN kao pripremu za prvu prihranu ozimina. Za startnu gnojidbu osigurajte NPK 15-15-15. ■

Izlazak

Datum

Osijek

10.12.

7:12

20.12.

li' 7:18

31.12.

7:22

I 10.12.

Zalazak

I

Zagreb

,,~

7:23

7:30 7:33

I 16:04

16:15

20.12.

16:06

I 16:16

31.12.

16:12

I

I

16:23

51

PREGLED TRZISTA

Mljekarski list 12/2009.

Europs/(o i domaće tržište mlije/(a i mesa Tijekom srpnja,kolovoza i rujnanaeuropskom tržištu pratimo laganioporavak mliječnog sektora, doksuotkupne cijenejunećeg mesastabilne i visoke Krešimir Jakuš, dipl. ing.

E

uropska komisija je 19. studenoga 2009. godine ukinula i zadnju odobrenu izvoznu subvenciju za maslac, a koja je iznosila 14,50 eura/100 kg, odnosno svela je subvenciju na nulu. Za mlijeko u prahu i sir izvozne sub-

vencije svedene su na nulu već u prethodnim tjednima. Budući da se svjetske cijene za mliječne proizvode oporavljaju, već od sredine listopada 2009. godine predviđano je postupno smanjivanje izvozne subvencije. Od početka listopada 2009. godine mjera za intervenciju kod maslaca i obranog mlijeka u

Tablica 1: Otkupne cijene žive stoke na tržištu RH Cijena kn/kg

46. tj. 2009.

52

prahu od strane sudionika više se nije koristila. Nadalje, mogućnost daljnjeg korištenja interventnoga privatnog skladištenja maslaca koristila se vrlo malo (produžen rok intervencije i nakon 15.8.2009.), što upućuje na oporavak mliječnog sektora koji se očitovao i u oporavku proizvođačkih cijena.

..... .

-Indeks

10. mj. 2009.

Simentalsko tele (80-160 kg)

0 23,43 (18-31)

24,38

Simentalska krava (za klanje)

0 6,86 (4-10)

6,87

Simentalski bik (>450 kg)

0 13,00 (10~16)

Janjad

0 24,59 (20-35)

•

• • !

•

• '

97

93

101

99

79

113

13,63

97

91

102

25,64

104

99

105

PREGLED TRŽISTA

Mljekarski list 12/2009.

Produljen rok za intervenciju Kao što je već istaknuto, za sada je na snazi propis u vezi s intervencijskim razdobljem u 2009. i 2010. godini za maslac i obrano mlijeko u prahu. Zbog znatno nižih tržnih cijena za mliječne proizvode u EU, komisija je odlučila produžiti razdoblje intervencijskoga privatnog skladištenja za maslac i obrano mlijeko u prahu (do 28.2.2011. godine).

Tijekom srpnja, kolovoza i rujna na EU tržištu pratimo lagani opora-

( (

Tijekom srpnja, kolovoza i rujna proizvođačke cijene mlijeka u EU zabilježite su rastući trend

bilježene su u lipnju. Prosječna otkupna cijena EU-25 u rujnu iznosila je 26,42 eura/100 kg bez PDV-a na bazi stvarne kakvoće, što je u odnosu na lanjske cijene 25% niže.

Europsko tržište mesa vak mliječnog sektora. U navedena tri mjeseca proizvođačke cijene mlijeka zabilježile su rastući trend.

Cijene u rujnu bile su 5% više u odnos u na lipanj. Najniže cijene u prvih devet mjeseci 2009. godine

Dok su otkupne cijene junećeg mesa na europskom tržištu stabilne i visoke, na domaćem se tržištu nastavlja pad cijena teladi i junadi, ipak, one su i dalje više nego prijašnjih godina.

Tablica 2: Prosječne otkupne cijene mlijeka u EU za stvarnu ostvarenu kakvoću mliječne masti i proteina

09./2009.

09./2009.

08./2009.

09./2009.

09./2008.

09./2009.

09./2007.

09./2009.

09./2006.

Belgija

23,48

21,59

108,8

79,7

57,9

85,1

Češka

23,00

22,42

102,6

74,8

76,8

88,1

Nje mačka

22,07

22,18

99,5

66,1

59,6

1------------+------+-

----

08./2009.

--~----+-----------!

80,4 --+------

Estonija

19,77

19,38

102,0

69,5

70,7

Grčka

36,75

36,60

100,4

86,0

90,6

106,4

Španjolska

27,90

27,27

102,3

77,6

68,7

94,2

Francuska

30,42

30,00

101,4

78,5

90,4

22,86

109,4

75,2

59,1

90,3

----------+------+--------+--

t-----------+-------+-------r------,-----+--1rs ka 25,02 1-----------+-------+------+-----+-----+-------+--

--------

82,3

96,7

lta Iija

31,02

29,02

106,9

78,4

88,2

96,9

Cipar

52,84

50,58

104,5

104,1

126,1

135,9

Mađarska

21,28

20,50

103,8

67,4

74,9

95,9

Nizozemska

28,06

27,02

103,8

74,9

67,9

90,8

Austrija

26,14

25,32

103,2

68,6

70,5

88,0

1-----------+-------+------+-------

Poljska

22,73

22,45

101,2

77,2

Portugal

27,40

26,40

103,8

78,7

Slovenija

24,41

24,08

101,4

74,1

Slovačka

20,96

19,54

107,3

67,1

I----------+------+------+-----+---

1----------"'-----+-------+-------+-------'----+---

-------+-----~---------<

--+---

73,6

92,4

78,3

103,8

86,0

92,4

72,5

84,7

---,-----------!

Finska

39,59

38,11

103,9

78,2

98,4

101,8

švedska

27,26

25,75

105,9

71,4

85,5

93,8

----------+------+------r-----+-----+-

Velika Britanija

26,83

26,21

102,4

80,8

83,1

101,3

EU-15 (Kolovoz)

28,08

27,12

103,5

74,9

75,0

93,2

EU-10 (Kolovoz)

24,21

23,39

103,5

76,6

81,3

95,0

EU-25 (Kolovoz)

26,24

25,39

103,4

74,7

76,5

92,4

-+------+-----+------I

53

PREGLED TRZISTA

U razdoblju od kolovoza do studenoga, otkupne cijene junećih trupova R3 klase na EU tržištu gotavo da i nisu mijenjane. U prvom kvartalu ove godine otkupne cijene bile su na rekordno visokim razinama, potom je zabilježen padajući trend, a posljednjih nekoliko mjeseci gotovo da se i nisu mijenjale. Razina cijena i dalje je visaka, najviša u posljednjih pet godina, izuzev 2008. Razlika između prosječne otkupne cijene junećih trupova R3 u EU i junećih trupova u RH, a koji su preračunati iz prosječne cijene žive vage junadi simentalske pasmine, vrlo je mala.

Cijene u RH u 46. tjednu bile su niže nego u EU, i to - 2,86%, što bi moglo biti vrlo povoljno za izvoz.

Cijene u Italiji više su 13%, u Grčkoj 39%. Najniže otkupne cijene junećih trupova R3 klase u EU u 46. tjednu ove godine bilježimo u Rumunjskoj - 240 eura/100 kg, Poljskoj 256,13 eura/100 kg i švedskoj 259,88 eura/100 kg, dok su najviše cijene zabilježene u Grčkoj - 426,50 eura/100 kg te ltaliji 345,86 eura/100 kg. Cijene žive junadi >=300 kg na području pojedinih država EU-a tijekom 45. tjedna ove godine bile su u rasponu od 11,58 u Irskoj do 18,18 kn/kg u Italiji, s prosjekom cijena u EU od 15,34 kn/kg.

Domaće tržište Prosječna otkupna cijena bikova

simentalske pasmine i u 46. tjednu o.g. (9.-15.11.2009)u padajućem je trendu. Pad cijena bilježimo od 22. tjedna ove godine. U tom razdoblju cijene su s rekordno visokih razina pale na uobičajene, a pad iznosi 14%. U odnosu na prošlu godinu cijene u 46. tjednu ove godine niže su 14%, u odnosu na 2007. godinu 2%, a u odnosu na 2006. više su 7%. Cijene u 46. tjednu među

54

Mljekarskilist 12/2009.

Tablica 3: Otkupne cijene junećih trupova R3 klase

Belgija

262,65

99

98

104

Češka

276,62

102

98

104

Danska

316,75

100

92

103

Njemačka

305,88

101

93

101

Grčka

426,50

101

102

104

Španjolska

327,39

101

100

107

Francuska

313,00

100

99

101

Irska

279,21

99

91

101

Italija

345,86

103

103

100

Latvija

196,75

97

91

101

Litva

208,05

100

92

109

Luksemburg

294,00

95

93

99

Malta

209,00

100

70

58

Nizozemska

278,54

96

93

102

Austrija

315,24

101

97

102

Poljska

256,13

103

103

106

Portugal

342,90

99

104

100

Rumunjska

240,00

92

101

138

Slovenija

292,20

99

92

100

Slovačka

276,66

101

100

111

Finska

336,96

102

97

105

Švedska

259,88

104

94

90

Velika Britanija

294,57

100

93

105

EU

315,40

101

98

103

• klasa kvalitete R3, randman 57%, konverzacijski faktor 1,752, umanjena za 2% - kalo hlađenja • u cijenu su uračunati transportni troškovi Izvor: EU-komisija, obrada T/SUP-MPRRR

Mljekarskilist 12/2009.

najnižim su cijenama tog tjedna u posljednjih deset godina. Potkraj listopada i tijekom studenoga o.g. na domaćem je tržištu junad najčešće otkupljivana po cijeni od 11 do 14,50 kn/kg, ovisno o kvaliteti, s tendencijom pada cijena. U odnosu na prosječne otkupne cijene junećih trupova R3 klase u EU u 46. tjednu, hrvatske cijene junećih trupova, a koje su preračunate iz cijena žive vage, niže su 2,86%.

U razdoblju od rujna do prosinca na domaćem tržištu bilježimo pad cijena simentalske teladi. U posljednje dvije godine na domaćem tržištu cijene teladi bile su vrlo visoke. Prosječna otkupna cijena simentalske teladi u 46. tjednu (do 15.11.2009.) iznosila je 23,43 kn/ kg. Najčešće cijene na tržištu bile su od 20 do 22 kn/kg za žensku telad, dok je muška telad traženija

PREGLED TRZISTA

i skuplja i trži se najčešće po cijenama od 23 do 26 kn/kg. Na europskom tržištu cijene teladi u dobi od 8 dana do 4 tjedna, u 45. tjednu ove godine bile su u rasponu cijena od 838,54 kn/kom (Ukrajina) do 1.722,89 kn/kom (Njemačka), s prosječnom europskom cijenom od 1.300,44 kn/kom što je u odnosu na prošlu godinu 14,6% više.

Bez značajnijih promjena Prosječna otkupna cijena krava za klanje u 46. tjednu o.g. iznosila je 6,86 kn/kg. Ponuda krava za klanje je dobra a trenutna potražnja osrednja. Cijene krava za klanje na tržištu u posljednja tri mjeseca nisu se značajnije mijenjale. Starije krave najčešće su tržene po cijenama od 4 do 6 kn/kg a kvalitetnije do 10 kn/kg. Do kraja godine moguće je očekivati nešto veću potražnju, što

( (

Tijekom srpnja, kolovoza i rujna proizvođačke cijene mlijeka u EU zabilježile su rastući trend će utjecati na stabilnost ili blagi rast

cijena. Kako sezona janjadi jenjava, bilježimo blagi rastući trend otkupnih cijena janjadi. U posljednja četiri mjeseca prosječna otkupna cijena janjadi porasla je 12%. Tijekom sezone uz vrlo dobru ponudu i potražnju bilježimo i najniže cijene janjadi tijekom godine. U 46. tjednu ove godine prosječna otkupna cijena janjadi iznosila je 24,59 kn/kg.

Na području kontinentalne Hrvatske cijene janjadi bile su najčešće od 20 do 26 kn/kg, ovisno o masi, dok je na području jadranske Hrvatske cijena janjadi i do 35 kn/kg. ■

VAŠ LIJEČNIK

Mljekarski list 12/2009.

l(rećete li se dovoljno?

Fizička neaktivnost u potpunosti je neprirodna ljudskom

organizmu, a mišićni je radnužanpreduvjet za čovjekov životi opstanak Dr. Ivo Belan

l<

ao što je poznato, razvoj civilizacije, urbanizacije i mehanizacije karakteriziran je nekretanjem današnjeg čovjeka, tzv. sjedećim zanimanjima. Postali smo robovi začaranog četverokuta koji se sastoji od stolca na radnom mjestu, automobila, dizala i kauča u dnevnom boravku. Hodanje, temeljni dio naše fizičke aktivnosti, sveo se na najmanju moguću mjeru. Nedovoljno kretanje jedna je od najraširenijih bolesti suvremenog čovjeka. Svjedoci smo da se današnji čovjek sve manje kreće a sve više jede, uz stalan porast potrošnje cigareta, kave, alkohola i lijekova. U našoj se zemlji sportskom rekreacijom bavi oko šest posto ljudi. U zemljama s razvijenom fizičkom kulturom u sportskoj rekreaciji sudjeluje između 30 i 50 posto populacije.

Manje kretanja više problema

( (

Trčanje je

najjednostavnija, najdjelotvornija i najjeftinija rekreativna aktivnost 56

Ćovjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizička neaktivnost u potpunosti je neprirodna ljudskom organizmu. Mišićni rad nužan je preduvjet za čovjekov život i opstanak. Međutim, takav stil našeg života ne prolazi tek tako, mi za njega plaćamo veliki, krvavi danak!

U čemu se sastoji taj danak? U prvom redu to je prava epidemija srčano-žilnih bolesti. Ovdje treba priznati da one nisu uzrokovane samo nedovoljnim kretanjem

nego još i nepravilnom prehranom, pušenjem i obiljem psihičkih stresova. Zatim, porasla je učestalost povišenoga krvnog tlaka, srčanog infarkta, šećerne bolesti, debljine, povećanja masnoća u krvi, neuroza, nesanice, ozljeda na poslu i prometu itd.

Trčanje je najjednostavnija, najdjelotvornija i najjeftinija rekreativna aktivnost. Od daljnjih fizičkih koristi od trčanja mogu se spomenuti povoljan učinak na povišen krvni tlak, učestalost infarkta upola je manja, krvne masnoće se smanjuju, povišeni šećer u krvi pada, smanjuje se prekomjerna tjelesna težina, poboljšava se cirkulacija u cijelom organizmu, povećava se plućni kapacitet, čovjek je pokretljiviji, živahniji i gipkiji, znojenjem se izbacuju toksini iz organizma. Kod uvježbanog čovjeka, koji je u kondiciji, srce postiže veću snagu, bolje funkcionira i otpornije je na bolesti. I na koncu, ali ništa manje važno, poboljšavaju se i seksualne funkcije.

Psihičke koristi također su od iznimne važnosti. Trčanje pruža velika zadovoljstva, posve određeno smirenje nakon užurbanog tempa života. Postiže se bolje raspoloženje, smanjuje se živčana napetost, čovjek se osjeća bolje u svakom pogledu. Niz svojih psihičkih problema možete riješiti samo sa svojih pretrčanih 4, 6, 8 ili više kilometara. Nakon treniranja opet ćete steći mir i snagu te povećati svoje samopouzdanje. ■

Mljekarski list 12/2009.

PREDSTAVLJAMO

Jogging - novo izdanje ■ U knjizi je obradio sve aspekte

rekreativnog trčanja Uogginga), toga svojevrsnoga društvenog fenomena našeg vremena. Knjiga će dobro doći svakome tko trči ili razmišlja o tome da počne trčati.

Ono što je posebno važno, razmatra trčanje s medicinskog stajališta. Opisuje fizičke i psihičke koristi od trčanja. Čitatelj će u knjizi naći i obilje praktičnih svakodnevnih savjeta o tome kako popularizirati rekreacijsko trčanje, kako trenirati, savjete o tenisicama, odjeći, prehrani, ozljedama itd. Svojom angažiranošću, autor je veliki popularizator

rekreacijskog trčanja u nas. Osim toga, dr. Belan i sam redovito trči.

Redovito sudjeluje i na organiziranim cestovnim trkama u našoj zemlji. Bio je sudionik i niza najpoznatijih maratona u svijetu (New York, originalni grčki maraton u Ateni, London, Hong Kong, Pariz, Moskva, Las Vegas, Kingston (Jamajka), Luxor (Egipat), stokilometarski supermaraton u Bielu itd.) U knjizi donosi i zanimljive opise ozračja s nekih od tih maratona. Knjiga se može nabaviti u knjižarama po 150 kn, a izravnom narudžbom kod autora (na mobitel 098/249-876) po 100 kn.

U knjizi našega uvaženog suradnika dr. Ive Belana čitatelj će pronaći

odgovore na sva pitanja o rekreativnom trčanju

Praktikum - Okoliš i higijena držanja životinja ■ Ovaj sveučilišni udžbenik autorica

prof. dr. se. Marije Vučemilo i prof. dr. se. Alenke Tofant namijenjen je prvenstveno studentima preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta, i to za kolegije Okoliš, vladanje i dobrobit životi-

NAKLAOASIAP

nja te Higijena i držanje životinja. U praktikumu su slijedom, prema nastavnom planu i programu, opisani teoretski dio i upute za praktič­ nu izvedbu laboratorijske i terenske nastave. Prvi dio praktikuma odnosi se na poglavlja Higijenatla i Higijena vode, a drugi dio praktikuma opisuje izvedbu praktičnog dijela Mikroklime i poglavlje Sanitacija.

Opisom najvažnijih pokazatelja mikroklime započinje važno poglavlje animalne higijene. Obrađeni su temperatura i vlaga zraka, brzina strujanja zraka, srednja temperatura zračenja, toplinski uvjeti u stajama, atmosferski tlak, vjetar, oborine, buka, sunče­ vo zračenje te osvijetljenost. Slijedi sastav atmosferskog zraka s opisom plinovitih i korpuskularnih zračnih onečišćenja te praktični

dio. Poglavlje Sanitacije obrađu­ je dezinfekciju s opisom kemijskih spojeva koji se koriste kao dezinficijensi, dezinsekciju s opisom štetnih kukaca u veterinarstvu i deratizaciju s opisom štetnih glodavaca, te praktični dio. Već dulji niz godina postojala je potreba za ovakvim udžbenikom, stoga je veliko zadovoljstvo imati u rukama gradivo upakirana u lijepi dizajn, vrlo praktično osmišljen, koje će sadašnjim i budućim studentima uvelike pomoći kod svladavanja laboratorijskih i terenskih vježbi.

Završenim kolegama praktikum može poslužiti kao podsjetnik i izvor vrijednih informacija na jednom mjestu, vezano za područje animalne higijene. Informacije o nabavi udžbenika možete dobiti u na telefon 01 6313 044. ■

57

DOGAĐANJA

Mljekarskilist 12/2009.

l(valitetno111 infor111acijo111 do europs/(ih standarda 12.i 13.studenoga 2009.godine u Vinkovcima održano je V.savjetovanje uzgajivača goveda natemu:"Aktualno stanjeu govedarstvu RH

11

Eva Lučić Robić, dipl. pol., HPA

nimljivimje predavanjemprikazaostanje govedarstvau Mađarskoj prije i nakon ulaska u EU, a pritom je anali-

U organizacijiHrvatskepoljoprivredneagencijea pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja,skup je otvorio državnitajnik MPRRR-a Stjepan Mikolčić.

Pozdravnimgovorom ravnatelj HPA mr, se. Zdravka Barać istaknuo je važnost ovog savjetovanjaza uzgajivače goveda na kojemu se analiziratrenutačno stanje u govedarskojproizvodnji.Osvrnuvšise na proteklasavjetovanja,zaključio je kako je u proteklihpet godina cilj savjetovanjau potpunosti ostvaren. Prilikom otvaranja, državni tajnik istaknuoje kako su rezultatividljivi otkad se provodi Operativniprogram razvojagovedarskeproizvodnje,o čemu govori i činjenica da je 85% proizvodnje tržnog mlijekaekstra kvaliteteprema standardu EUa. Danasse hrvatskiproizvođači uspješnonose u svojoj proizvodnjikojaje u skladusa zemljamaEU-a.Najavioje početak kampanje o budućnosti u EU, s ciljem dodatnog informiranjasvih angažiranihu poljoprivrednojproizvodnji.

Predavanjemo Hrvatskoj poljoprivrednojkomori, državni tajnik MPRRRJosip Kraljičković informiraoje nazočne o tijeku izbora za Skupštinu te o samoj komori.

Pozvaoje sve koji su dobili glasački listić da iziđu na izbore i pridonesu formiranjuustanove koja će promicati unaprjeđenje i razvoj poljoprivredne proizvodnje,ruralnog razvojai interesepoljoprivrednika.

Stručna predavanja

Održanoje više zanimljivihpredavanja.Takoje dr. se. lvan Jakopović govorio o "Izmjenamanovčanih potpora u govedarstvu",vezano na novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredii ruralnom razvitku (NN, 83/09). Izvršni direktor Mađarskog holstein saveza Laszlo Bognar za-

58

zom i korisnim savjetimaza uzgajivače i sve koje oče­ kuje ulazak-u EU iznio niz korisnihsavjeta i informacija.

Prof. dr. se. Zoran Grgić prikazaoje analizuekonomske isplativostiu govedarstvuu RepubliciHrvatskoj.Iskustva u ekološkojproizvodnjiSlovenije(mlijeko- meso)iznijela je dr. se. Marija Klopčić, dok je Željka Mesić, dipl. ing., prikazalaanalizustanja hrvatskogamliječnog sektora te važnost edukacijekako u primarnojproizvodnjitako i u preradi mlijeka. Mr. se. Goran Kiš nazočne je upoznao s novim spoznajamaiz područja hranidbemliječnih krava. O uspostavisustavaza identifikacijuzemljišnihčesti­ ca (ARKOD)govorio je voditeljnadležnogOdjela u HPA Robert Bakota,dipl. ing.

Drugog dana savjetovanjadr. se. Antun Kostelić održao je zanimljivopredavanjeo zaštitizdravljastada u sustavu krava-tele,upozorivši na niz važnih činjenica na koje bi uzgajivači trebali obratitipozornostte osiguratisigurnost i zdravstvenuzaštitu životinja.Prof. dr. se. Pero Mijić s Poljoprivrednogfakulteta iz Osijeka prikazao je radnu učinkovitost na mliječnim farmama različitih veličina, upozorivšina činjenicu da modernizacijaopreme uvelikemijenjastrukturu troškovakoji se odnose na mliječnu farmu s naglaskomna utrošakljudskograda.

Na kraju savjetovanjakojem je nazočilo 250 sudionika, prikazane su djelatnostii aktivnosti uzgojnih udruženja, koje su iznijeli predsjednicipojedinih udruženja: Josip Vinceković, predsjednikSredišnjegsaveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Josip Burek, predsjednik Središnjegsaveza hrvatskih uzgajivača simentalskoggoveda, llar Paskojević, predsjednikUdruge uzgajivača buše, AndrijaZmajić, predsjednikUdruge uzgajivača slavonskosrijemskogpodolca i Aldo Štifanić, predsjednikSavezauzgajivača istarskoggoveda.■

CIJENA MLIJEKA

Mljekarski list 12/2009.

Izračun otl(upne cijene mlijeka

za studeni 2009. godine

N

a temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrana razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina.

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Ukupna prosječna cijena mlijeka za studeni 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina)

1,8668 kn/kg

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj) Izračunati parametar osnovne cijene mlijeka

Postupak

izračuna

vrijednost (kn)

vrijednost masne jedinice

vMj:::

UPCM • 0,45 4,2

0,200 kn

vrijednost jedinice bjelančevina

vBj:::

UPCM • 0,55 3,4

0,302 kn

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina vMj "' vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM) vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za studeni 2009. godine

3,70

1,6460

1,6762

1,7064

1,7366

1,7668

0,7400

3,80

1,6660

1,6962

1,7264

1,7566

1,7868

0,7600

3,90

1,6860

1,7162

1,7464

1,7766

1,8068

0,7800

4,00

1,7060

1,7362

1,7664

1,7966

1,8268

0,8000

4,10

1,7260

1,7562

1,7864

1,8166

1,8468

0,8200

4,20

1,7460

1,7762

1,8064

1,8366

1,8668

0,8400

4,30

1,7660

1,7962

1,8264

1,8566

1,8868

0,8600

0,9060

0,9362

0,9664

0,9966

1,0268

Vrijednost bjelančevina (kn)

Ravnatelj: Mr. se. Zdravka Barać, dipl. ing. agr.

60

-

'