Mljekarski list 11-2009

svjetski dan školskog mllJeka na Trgu bana JelačJ,ća

ETERINA

11\,Uty[e,[usd.o.o.

u suradnji s

9

at d.d.

,,,,, ,,,,,

()

Visokovrijedanvit

... za dobru mlijecn ... za dobar rast Proizvodi; VET nutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d.. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

ISSN

0351-9104

• GODINA

45 • STUDENI

2009.

Naslovnica: Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana Jelačića

V

SADRZAJ IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Mliječna kvota__ Upute za postupanje s vaučerom MPRRR za kupce i organizatore proizvodnje koji preuzimaju gnojivo od Petrokemije _

2

47

EKONOMIKA PROIZVODNJE Kalkulacije i dohodak u proizvodnji mlijeka_ 5 Europsko i domaće tržište mlijeka i mesa __ 12 Troškovi proizvodnje i cijena koštanja mlijeka____ 15 PROIZVODNJA KRME Metode mjerenja biljne mase na pašnjaku_ Tehnika spremanja silaže

24 28

HRANIDBA Potpune krmne smjese u hranidbi krava_

30

VETERINARSTVO Opstipacija knjižavca Proljevi teladi uzrokovani virusima

34 37

KVALITETA HRANE

Dobre bakterije u mliječnim proizvodima_ OBLJETNICA Devedeseta obljetnica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu _______

40

43

DANI MLIJEKA Mlijeko je važno i neizostavno u svakodnevnoj prehrani djece IZ HRVATSKE. POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Uspješna međunarodna suradnja __ _ Program V. savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj__ ___ Izračun otkupne cijene mlijeka za ____ listopad 2009. godine __

44 48 49 64

IZLOŽBE Stočarska izložba Vukovarska-srijemske županije--Stočarska izložba Osječka-baranjske županije___ Kvalitetom protiv recesije_ RAZMIŠLJANJE. TERENSKOG AGRONOMA Neki primjeri snalaženja u sadašnjoj krizi SAVJETOVANJE Središnje događanje za uzgajivače ovaca i koza _____

AGROTEHNIKA Kalendar radova u studenome AGROME.TEOROLOGIJA Na oranice nismo zaboravili

50 51 60

52

58 63 63

Hrvatska poljoprivredna agencija organizira V. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj na temu "Aktualno stanje u govedarstvu RH ". Savjetovanje će se održati 12. i 13. studenoga 2009. godine u Vinkovcima u hotelu "Slavonija", pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, uz generalno sponzorstvo Vukovarsko-srijemske županije. Cilj savjetovanja je edukacija i informiranje uzgajivača goveda u svim bitnim područjima govedarstva (držanje, hranidba, proizvodnja i kvaliteta stočarskih proizvoda, zdravstvena zaštita, Zakon o novčanim potporama u govedarstvu, ARKOD sustav, potpore razvoju uzgojnih udruženja).

Predavači su stručnjaci iz Republike Hrvatske, kao i stručnjaci iz susjednih nam država Slovenije i Mađarske, koje su i članice Europske unije. . .. opširnije na str. 49

Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosnić, mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, Zdenka lvkić. dipl. ing., dr. se. lvan Jakopović. Janja Jozanović, dipl. oec.,

mr. se. Goran Kiš, mt. se. Natalija Knežević; dr. se. Miljenko Konjačić, dr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro Mioč.

Zdenka Moćmk, ing., Zoran Radan. dr. vet. med, Arnehia Šipek, dipl. ing doc dt. se. lgor štokov,ć, dr. se. Darko Uhe• Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing„ Izvršni urednik: Zoran Bašić. dipl. 1ng„ Vlasnik i izdavać: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr.www.hmu.hr,

MB: 3206599.

Žiro račun: 2360000-1101408596, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska. Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

=~~~~~tR

Mliječna kvota Povijest mliječne kvote u EU Prije 1984. godine EZ suočavala ustav ograničenja obujma se s velikim problemom prekomjerproizvodnje pojedinih polj?privrednih proizvoda ne proizvodnje mlijeka, a posljedica dodJelom kvota predstavlja je bila neuređenost tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda te gomilanje veznačajan čimbenik ukupne agrarne politike EU-a. Na taj način stvara se likih količina mliječnih prerađevina, osnovica za uskladbu ponude i posebice mlijeka u prahu i maslaca. potražnje i osigurava skladan razvoj Kakoje govedarska proizvodnja u EZ zauzimala poseban značaj, to je bilo takvog sektora. od interesa urediti tržište mlijeka i U tom sustavu proizvodnja mliječnih proizvoda kako bi se osigumlijeka zauzima posebno mjesto. rao skladan razvoj govedarstva.

Sustav mliječne kvote donesen je u Nakon niza pregovora doneseovom sektoru u Europskoj zajednici na je Uredba kojom je propisano da još 1984. godine, s ciljem stabilizase od 2. travnja 1984. uvodi obveza cije njihova tržišta mlijeka i mliječ­ ograničenja proizvodnje i isporuke nih proizvoda. Kako bi se osigurala mlijeka. Za količine mlijeka koje usklađenost između proizvodnje neka zemlja tijekom jedne proizmlijeka i ponude mliječnih proizvovodne godine (od 1. travnja do 31. da, svakoj zemlji članici EZ-a ožujka) isporuči u preradu iznad dodijeljeno je pravo na proizvodnju količine koja joj je odobrena, u proodređene količine mlijeka. račun EZ-a plaća naknadu za pre: ' ' Za svaku novu zemlju komjernu proizvodnju. Ovaj propis : članicu prije njezina ulabio je na snazi devet godina. Kakoje . ska u EU određuje se i navedeni sustav pokazao dobre dopuštena količina mlijeka - rezultate, to je od 1. travnja 1993. kvota, koju ona može proizvesti propisano da se nastavi još sedam te staviti na svoje tržište. Pri godina. U međuvremenu je došlo do utvrđivanju ove kvote prije ulaska daljnjih produženja trajanja sustau EU provode se dugotrajni va mliječne kvote. Danas su na snapregovori između zemlje kandi- zi odredbe Uredbe 1788/2003, data i EU-a.

595/2004 i Uredbe 1234/2007, koje uređuju sve odnose u složenom Istu proceduru prolazi danas i sustavu mliječnih kvota te propisuju Hrvatska. Nakon otvaranja pregoda će sustav mliječne kvote trajati vora iz poglavlja 11 Poljoprivreda i do 31. ožujka 2015. godine. ruralni razvoj, utvrđivanje mliječne kvote postaje za nas aktualno te su u Mehanizmi provedbe tom smislu pregovori već započeti. mliječne kvote Hrvatska se u tim pregovorima Mliječna kvota za svaku zemlju nalazi u posebnom položaju, jer je članicu predstavlja onu količinu mlina razini EU-a odlučeno da kvota jeka i/ili ekvivalent mliječnih proiztraje do 31. ožujka 2015. godine. voda koje ona može na svojem teriOvo znači da će primjena i trajanje toriju staviti na tržište u razdoblju kvote u Hrvatskoj biti vrlo kratko. od 12 mjeseci poslovne godine (od Unatoč tome, Hrvatska je u obvezi 1. travnja do 31. ožujka). primijeniti sustav mliječne kvote.

Piše: Dr. se. lvan Jakopović

S

2 Mfjekarski list 11/2009.

Sustav mliječne kvote donesen je još 1984. godine, s ciljem stabilizacije tržišta mlijeka i mliječnih

proizvoda u Europskoj uniji Ovako utvrđena ukupno dodijeljena količina mlijeka u svakoj zemlji dalje se dijeli na dio koji se isporučuje otkupljivačima - mljekarama (kvota I) i dio koji se neposredno prodaje na farmi ili na neki drugi način (tržnice) do krajnjeg potrošača bilo kao svježe mlijeko ili neki mliječni proizvod (npr. sir i vrhnje).

Svaka zemlja članica preuzima obvezu uspostave i provedbe sustava mliječne kvote te obvezu praće­ nja njezina korištenja i izvješćivanje Komisije o provedbi i rezultatima sustava. Isto tako, predstavnici Komisije imaju pravo provedbe nadzora nad ovim sustavom te donošenja sankcija ako se on ne provodi prema propisima.

Provedba sustava mliječne kvote posebno je propisana od strane Komisije. U okviru ovih propisa određen je niz aktivnosti koje u cijelosti trebaju provoditi pojedini sudionici, kao što su Agencija za plaća­ nje, mljekare, proizvođači i inspekcija. Osnovni principi provedbe sustava mliječne kvote prikazani su u shemi 1.

IZ MINISTARSTVA Iz sheme je očito da se nacionalna kvota dodijeljena pojedinoj zemlji dalje raspoređuje na dio koji se odnosi na količinu mlijeka isporučenu mljekarama (Kvota I) i dio koji se odnosi na neposrednu prodaju kranjem potrošaču (Kvota 11).Uz to, postoji i dio kvote koji se stavlja u nacionalnu rezervu iz koje se prema propisanim uvjetima mogu dodijeliti određene količine mlijeka novim farmerima ili onima kojima postojeća kvota nije bila dovoljna za pokrivanje ostvarene proizvodnje.

Količina mlijeka raspoređena u nacionalnu rezervu ne uzima se u obzir pri izračunu korištenja mliječne kvote. To znači da se kvote za proizvodnju mlijeka moraju umanjiti za količinu određenu za nacionalnu rezervu. Unatoč tome, u svakom poslovanju s kvotama potrebno je ipak predvidjeti količinu namijenjenu nacionalnoj rezervi.

Uspostava i praćenje sustava mliječne kvote namijenjene prodaji mljekarama (Kvota I) Najveći dio od ukupno dodijeljene količine mliječne kvote u svim zemljama odnosi se na prodaju mljekarama. Zbog toga su uspostava i praćenje ovoga sustava posebno složeni.

Nakon određivanja veličine kvote namijenjene za prodaju u mljekare, pri uspostavi sustava potrebno je obaviti veći broj aktivnosti, kao što su: • registracija proizvođača, • registracija mljekara, • dodjela pojedinačne kvote svakom proizvođaču, • sklapanje ugovora između mljekara i proizvođača.

Ovdje je posebno složen sustav dodjele pojedinačne kvote krajnjem proizvođaču, što se uređuje nacionalnim propisom kojim se detaljno utvrđuju pravila dodjele potvrđena od strane Komisije. Ova kvota dijeli se na temelju povijesnog prava svakog korisnika. Povijesno se pravo

I

POLJOPRIVREDE

Shema 1: Organizacijaprovedbesustava mliječnih kvota

----

NACIONALNA REZERVA

NEPOSREDNA PRODAJA KVOTA li

ISPORUKA MLJEKARAMA KVOTA! AGENCUAZA PLAĆANJE

raspodjelakvote KRAJNJI

KRAJNJI PROIZVOĐAČ

PROIZVOĐAČ

AGENCIJA ZA PLAĆANJE KONTROLA: - isporuka mlijeka - prodaja mlijeka ili mliječnog proizvoda (sir i .... )

MLJEKARA

POTROŠAČ

~,

ISPORUČENO - PRODANOVIŠE OD KVOTE - OBVEZA: - plaćanje 0,2783 €/kg mlijeka - plaća proizvođač - država isplaćuje u EU

utvrđuje

na temelju proizvodnje u ranijem razdoblju. Najčešće se, iako nije obvezno, za to uzima proizvodnja zadnje godine prije primjene kvote jer je to najbliže stvarnom stanju proizvodnje. Tako dobivena količina promatra se kao udio u ukupnoj kvoti, a stvarna veličina kvote ovisi o raspoloživoj vrijednosti ukupne Kvote I. Kad se uspostavi sustav provedbe kvote, Agencija za plaćanje vodi sustav praćenja njegove provedbe.

U tom smislu agencija prati korištenje kvote, prikuplja podatke o ostvarenoj mjesečnoj proizvodnji mlijeka i sadržaju mliječne masti za svakog korisnika, ali obavlja i druge

nadzore provedbe kako bi osigurala učinkovitu provedbu sustava mliječne kvote. : ' ' Proizvođači mogu raspo: lagati s dvjema kvotama · (Kvota I i Kvota 11),te ih na temelju zahtjeva Agenciji za plaćanje mogu pretvarati jednu u drugu.

Proizvođači koji odustaju od daljnje proizvodnje mogu raspolagati s pravom na dodijeljenu kvotu.

Ako se gospodarstvo i dalje bavi poljoprivrednom proizvodnjom, kvota se može prodati drugom proizvođaču. Ako se prodaje gospodarstvo, kvota može biti dio ove prodaje.

Mljekarski list 11/2009.

3

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

U ranijem razdoblju kvota je predstavljala značajnu novčanu vrijednost za koju se na tržištu mogla ostvariti materijalna dobit. Danas, međutim, kvota gotovo da ne predstavlja materijalnu vrijednost jer će ona trajati do 31. ožujka 2015. godine. Uz to, od 2008. godine do kraja trajanja sustava za svaku državu člani­ cu uvedene su povećane nacionalne kvote, i to 1%godišnje, što također pridonosi smanjenju potražnje. Ove činjenice valja posebno uzeti u obzir pri uspostavi mliječne kvote u Hrvatskoj,jer će ona stupiti na snagu danom našeg ulaska u EU, što znači da će ona kod nas trajati 2-3 godine.

Isto tako, valja računati na to da će i Hrvatska nakon ulaska u EU imati pravo na dodatno 1 %-tno povećanje kvote godišnje. Uz to, za očekivati je da će Hrvatska slično drugim zemljama novim članicama imati pravo na korištenje kvote za restrukturiranje mliječnog sektora. Gotovo sve zemlje pri ulasku u EU dobile su pravo na naknadno povećanje mliječne kvote, zbog promjena u sustavu mliječne proizvodnje (nove farme, novi menadžment na farmi, što tijekom vremena na takvim farmama uzrokuje povećanje proizvodnje mlijeka).

Zbog

toga

se

može

zaključiti da će kod nas

vrijednost kvote biti dostatna za sve korisnike, te stoga 'kod ' njih neće biti interesa za njezinu dodatnu kupovinu.

To tim više što će postojanjem nacionalne rezerve postojati mogućnost namirenja dodatne kvote onim proizvođačima koji su zbog objektivnih razloga značajnije povećali svoju proizvodnju.

Uspostava i praćenje sustava mliječne kvote namijenjene neposrednoj prodaji krajnjem potrošaču (Kvota JI) Dok su podaci za utvrđivanje

4 Ml/ekarski li.st 11/2009.

kvote namijenjene prodaji u mlje- za prekomjernu proizvodnju za sve kare pouzdani i u potpunosti na tako isporučene količine mlijeka u raspolaganju, podaci o neposrednoj iznosu od 27,83 centa/kg mlijeka. prodaji na farmi predstavljaju samo Nakon toga proizvođači koji su procjenu temeljenu na ukupnoj pridonijeli prekomjernoj proizbilanci proizvedenog mlijeka. Zbog vodnji (proizveli su više od dotoga postoji problem objektivne dijeljene im kvote) obvezni su isti procjene veličine ove kvote kao i iznos platiti za svaki kg mlijeka problem objektivnog načina njezine isporučenog iznad dopuštene kvote. Ova se naplata obavlja preko raspodjele.

Kako bi se riješio ovaj problem, mljekara i obvezna je za ove sva gospodarstva koja isporučuju proizvođače. Propisom nije dopumlijeko ili mliječne proizvode kraj- šteno da se ova naknada ne namiri njem potrošaču dužna su tijekom od krajnjeg proizvođača. trajanja sustava kvote voditi praće­ Tijekom odvijanja sustava mlinja proizvodnje i potrošnje mlijeka. ječnih kvota postoji još niz propiAko se ovaj sustav uvede godi- sanih odredaba koje detaljnije rješanu dana prije ulaska u EU,u takvoj se vaju svaku pojedinu situaciju prozemlji mogu pouzdano dobiti kako vedbe sustava mliječnih kvota, odrepodaci o proizvođačima koji proda- đujući obveze pojedinim sudioniju mlijeko kranjem potrošaču, tako i cima. količine mlijeka i mliječnih proizvoZaključak da koje prodaju. Na taj način može Cijeli je sustav mliječne kvote se objektivno odrediti kvota dostat- sastavljen od velikog broja aktivnona za prodaju mlijeka na farmi. sti u kojima moraju sudjelovati kako Očekuje se da će takav model praće­ Agencija za plaćanje tako i proizvonja neposredne prodaje biti na đači i mljekare te inspekcija. vrijeme uvedeni u Hrvatskoj. Sustav Ovako složeni sustav bio je praćenja proizvodnje i prerade opravdan u vrijeme kada je mliječna mlijeka na takvim gospodarstvima kvota dugo trajala. Postavlja se bit će nakon uvođenja kvote pitanje je li opravdano uvoditi ovaj obvezan i pod nadzorom Agencije sustav u svim dijelovima i detaljima za plaćanje te inspekcije. provedbe u slučaju kada će njegovo trajanje biti ograničeno na 2-3 Obračun korištenja godine, kao što je to slučaj s mliječne kvote Hrvatskom. U tom smislu postoje Na kraju svake poslovne godine preliminarni razgovori s predstavu svakoj zemlji utvrđuje se stanje ko- nicima Komisije, a predlaže se u rištenja mliječne kvote. Naknada za slučaju Hrvatske pojednostavljenje sustava kako bi se mliječna kvota u prekoračenje kvote (levy) plaća se samo u slučaju ako neka država tom kratkom razdoblju mogla stavi na svoje tržište veće količine provesti na jednostavan i učinkovit mlijeka od dodijeljene joj kvote. način. Predstavnici Komisije pokaOvo znači da određeni proizvođači zali su zanimanje za ovakav pristup tijekom godine mogu isporučiti uspostave sustava mliječne kvote u količine mlijeka veće od dodijeljene Hrvatskoj, pa će se u tom smislu im kvote bez ikakvih posljedica, ako predložiti pojednostavljenje sustava na nacionalnoj razini nije zabi- njezine · provedbe. Na taj način lježena proizvodnja veća od do- stvorit će se uvjeti uspješne puštene. U slučaju da do toga dođe provedbe od kojeg će svi sudionici država je u obvezi uplatiti naknadu imati koristi. ■

EKONOMIKA

Kalkulacije i dohodak u proizvodnji mlijeka

jednim hektarom, jednom kravom, kozom ili ovcom. Znaju to i svi naši čitatelji jer sam barem ja to nekoliko puta napisao, a i neke druge kolege Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić koje pišu u ovome listu. Sigurno je da su poljoprivrednike uredno trenutku pisanja ovog obavještavali i kolege u različitim teksta (16.10.2009.) službama državne potpore, od jedna od najvažnijih savjetodavne preko selekcijske, do vijesti u dnevniku jedne poljoprivrednih odjela u županijama naše TV kuće bila je o gubitku i općinama. Ali, to onda ne bi bila potpore nakon sljedeće godine ovako senzacionalna vijest kakvom seljacima koji nisu u sustavu PDV-a. je prikazana na televiziji.

Bombastična vijest, poslovično Predstavnici proizvođača iz iste tugaljivi glas onoga istog reportera županije odakle izvještava televikoji crnu sudbinu proriče svako zija, pak, izjavljuju kako 70-80% malo s istoka naše domovine, gdje je seljaka može računati na propast, nekad jedna od glavnih izreka za zbog odluke države da sljedeće uspjeh poljoprivrede bila - najvažni- godine bude štedljiva. Ozbiljna je je je ne zaboraviti posijati. Od po- prijetnja da velike površine neće biti četka iduće godine potporu će obrađene sljedeće godine. Drugi dobivati samo proizvođači koji su u predstavnik proizvođača napominje sustavu PDV-a.Na TV kažu kako je to kako se uz niske prodajne cijene bez administrativan potez kojim će poticaja ne može preživjeti i da bi on država uštedjeti oko milijardu kuna, bio sretniji da nema subvencija, a da jer će bez subvencija ostati oko 170 se povećaju prodajne cijene njihovih tisuća hrvatskih poljoprivrednika. Ni proizvoda. jedne jedine riječi o činjenici da je Ne želim reći da u našem isto tako 170 tisuća poljoprivred- sustavu potpore nije bilo grešaka. nika upisano u registar i kao takvi su Naprotiv, bilo ih je i ima ih, od unaprijed znali da moraju ući u načina i strukture poticaja do sustav PDV-akako bi ubuduće mogli dinamike njihove isplate, što je biti korisnici poticaja. Svi koji nisu u izravno utjecalo na stanje naše poUpisniku ne mogu i neće biti ljoprivrede. Samo, ovakvo elemenkorisnici poticaja. Obavijesti o tome tarno nepoznavanje činjenica naših stare su barem 4-5 godina i do sada medija pa onda i predstavnika se redovito odgađala primjena, sve proizvođača, pokazuje kako "pokako se ne bi ugrozili proizvođači s lupani lončići" i "pokvareni telefoni"

U

PROIZVODNJE

Realno je za cijeli mljekarski sektor prikazati kalkulacije cijene koštanja i prodajnih cijena na tri razine proizvodnje mlijeka, transporta mlijeka do mljekare i prerade mlijeka u mljekarskoj industriji još uvijek zauzimaju znacaJno mjesto kako u našoj poljoprivredi, tako i u našem društvu.

Kako mjere potpore uz otkupnu cijenu izravno određuju dohodak proizvodnje mlijeka?

O kalkulacijama proizvođači do nedavno nisu previše ozbiljno razmišljali. Okvirno bi prebrojali svoje izdatke (troškove koje trebaju platiti u novcu), s druge strane stavili bi prihode od mlijeka i gotovo u pravilu zadovoljno utvrdili da su "na dobitku". Nije to obilježje samo naše nedavne proizvodnje, nego se vuče, u sada već dalju, povijest proizvodnje mlijeka iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Onako kako je velik dio proizvođača morao zaboraviti stanje kad su u današnjim vrijednostima njihove prodajne cijene bile po današnjim cijenama više od 5 kuna i kad se od 5 krava moglo živjeti, tako današnji proizvođači moraju zaboraviti stanje iz 2005. i 2006. godine kad su prodajne cijene mlijeka u prosjeku

M~'ekarskil~t 11/2009.

5

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

bile oko 15 centi iznad europskih, privredna mehanizacija, stoka), a u prve dvije godine nema ni većih prema čijem prosjeku danas određujemo cijene. troškova otplate kredita.

Sustav potpore hrvatskoga mliječnoga govedarstva, pa kasnije i Odrednice dohotka Operativni program, napravili su u proizvodnji mlijeka određeni "nered" stvorivši sliku o Danas kada je prodajna cijena mljekarstvu kao visoko profitabilnoj mlijeka proizvođačima na razini poljoprivrednoj proizvodnji.

U tromjesečnog prosjeka u EU-25, u početku se činilo vrlo jednostavnim i tom području nema prostora za opravdanim iz "čiste nule", znači ni povećanje dohotka proizvođača. iz čega ući u proizvodnju sa 20, 30 ili Mljekarska industrija već se davno 50 krava. Korištenjem povoljne ci- izborila za instituciju premiranja jene i pogodnosti kreditiranja u po- proizvodnje mlijeka sukladno svočetku smo dobili puno novih proizjim pravilima, neovisno o osnovnoj vođača, koji nikad nisu imali tradicijeni mlijeka. Tu također nema ciju i znanje proizvodnje mlijeka. prostora za veće pomake. Treća Bile su to godine "debelih krava". Na sastavnica cijene mlijeka je državna žalost, morala je uslijediti razdoblje premija. Ona je već davno prije "mršavih krava", koje je danas zbog dosegla svoj vrhunac, pogotovo s našeg uobičajenog nepostojanja institucijom više premije u području jasnog i dugoročno održiva sustava posebne državne skrbi ili strateškog potpore - koliko poljoprivrede, interesa ili otežanoga gospodaretoliko i sela. U provedbi Operativ- nja. Ove tri komponente najvažnije nog programa došlo je do značajnog su odrednice dohotka u proizvodnji odstupanja stvarne visine investicije mlijeka, a zamrznute su na svom od planirane i realne, koje je ubla- "plafonu" u današnjim uvjetima. Što ženo uvođenjem povrata kapitalnih dalje? Resorna ministarstvo do sada ulaganja, te već navedene oko 15 je uvijek bilo ona "stranka" koja je na centi više otkupne cijene mlijeka. prigovore ili prosvjede reagirala jednokratnim ili kratkoročnim fiTroškovi izgradnje i nancijskim injekcijama u mljekarski opremanja farme vrlo su sektor. Danas je i ono u situaciji u često neopravdano povećavani, a kojoj prostora za dodatnu financitroškovi nabavke poljoprivredne jsku potporu nema. 'mehanizacije ' i kupnje zemljišta Što preostaje u granicama izdvojeni su iz troškova ulaganja realnog? Što se ekonomskih analiu govedarsku farmu. tičara tiče, jedino realno je za cijeli Investitori su se odlučivali taj mljekarski sektor prikazati kalkuladio investicije provesti iz drugih, cije cijene koštanja i prodajnih komercijalnih izvora. Uvjeti nisu bili cijena na tri razine - proizvodnje mlijeka, transporta mlijeka do mljetako pogodni, ali i to su amortizirali povratom kapitalnih ulaganja i kare i prerade mlijeka u mljekarskoj visokom prodajnom cijenom mli- industriji. Kad se tako prikažu pojedine vrste kalkulacija (ciljana jeka. To je u praksi i funkcioniralo dok nije došlo do prvog sloma koštanja i prodajna cijena), treba ih prodajnih cijena. Djelomično je za svakog u lancu subjekata ublažen činjenicom što proizvođači mljekarskog sektora usporediti s onima u zemljama E-25 i tako mlijeka i inače ne računaju troškove vlastita rada i amortizacije osnovnih utvrditi gdje su točno odstupanja. sredstava (objekti, oprema, polja- Tako možemo usklađivati navedene

6 M{jekarskilist 11/2009.

cijene i opravdano zahtijevati da se u svakom od dijelova lanca provodi određena potpora ili poticanje, kako bismo postali i ostali konkurentni ili barem gubili što manje u odnosu na uložena. U konačnici, da barem znamo koliko nas košta što održavamo ili podržavamo neku proizvodnju, u ovom slučaju proizvodnju mlijeka, te koliko je od toga potpora proizvodnji a koliko zadržavanju i održavanju pučanstva u ruralnim sredinama. Oboje nam je jednako važno, ali treba jasno razdvojiti izvore i visinu potpora, i kad podupiremo 'Jednu kravicu", onda ne smijemo toj jednoj kravici dati više od 2 jutra zemljišta, jer ta kravica koliko god debela bila, mlijeko daje "mršavo".

Troškovi stočne hrane U dijelu izravne proizvodnje, najveći utjecaj na dohodak danas osim visine i kvalitete proizvedenog mlijeka imaju troškovi stočne hrane.

Upravo u tome području nismo riješili najvažnije ograničavajuće činitelje proizvodnje mlijeka. Jedno je problem poljoprivrednog zemljišta koji se svako malo podiže na najvišu razinu stručnog zanimanja, pa onda opet bez rješenja zapostavlja. Pretvrd orah od kojeg svi odustaju, čim se naleti na tvrdo ili gorko.

Drugo je neorganizirana tržište stočne hrane. Nikad ga nismo razvili do te mjere da se proizvođač bar djelomice može osloniti na kupovanje stočne hrane koju nije u stanju privremeno ili trajno proizvoditi na svojoj farmi. I u razvijenim europskim zemljama preporučuje se što veći dio hrane, pogotovo glomazne, proizvoditi na svojoj farmi. Slično je i u svijetu, posebice Sjevernoj Americi i Australiji. Slično treba biti i kod nas, tako da utopija (neostvarivo, iluzija) trebaju biti farme sa 50 krava i samo 5 ha zemljišta prema izraelskom modelu,

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

smije isključiti dijela hrane na tržištu. Samo, ne tako da naši proizvođači moraju danas kupovati u Italiji ili Mađarskoj gdje nam je, iako nismo još u EU, jeftinije nego kod nas. što

nikako

ne

mogućnost kupnje

U proizvodnju stočne hrane, izravno poticajima za kukuruz, pšenicu, ječam, : zob, djetelinu i slično, uloženo je : previše državnog novca da bi se : samo tako trebalo i moglo sli: jegati ramenima kad su kolebanja : cijena stočne hrane u pitanju, te : reći na sve kako je to tržište, : ponuda i potražnja. : '

:

'

U oba slučaja, odgađanje rješenja je privremeno a ostavit će jače posljedice što se kasnije krene s konkretnim rješavanjem problema.

U poljoprivredi tržište nije i neće biti rješenje svih problema, jer nema države koja ne upravlja određenim mjerama održavanjem i razvojem svoje poljoprivrede. Politika je to često šireg obuhvata od samo agrarne.

Kalkulacije u proizvodnji mlijeka 2004. i danas Dosta se toga promijenilo u ekonomskim odnosima proizvodnje mlijeka u zadnjih pet godina. Dobar pokazatelj toga su i kalkulacije koje su objavljene potkraj 2004. godine u Mljekarskom listu uspoređene s kalkulacijama za 2008. Još bolju sliku dobijemo kad koristimo usporedne kalkulacije stanja kod nas i u zemljama EU-a. Kod usporedbe je vrlo važno da se koristi ista metodologija, jer se u našoj praksi često zainteresirane strane (udruge proizvođača, mljekare, resorno ministarstvo ... ) koriste metodama i vrstama kalkulacija koje bolje dokazuju neke njihove interese i zastupanja. Osnovni preduvjet je ista metodologija i isti način prikazi-

Farma obitelji Višak iz Koprivnice- dobarprimjer kako se proizvodnjamlijeka možepodići na zavidnu razinu vanja kalkulacije cijene koštanja, nabavne cijene i prodajne cijene, kao najčešćih vrsta kalkulacija.

U Mljekarskom listu tijekom 2005. objavio sam kalkulaciju top 10% i zadnjih 10% proizvođača mlijeka u EU s obzirom na količinu proizvedenog mlijeka na farmama (tablica 1).

Tako je prosječna proizvodnja top 10 bila 7200 litara mlijeka po grlu, a zadnjih 1O posto 5700 litara po grlu. Radi se o uzorku od 45 do 95 grla u osnovnom stadu. Najbolje farme s bruto prihodom od 0,59 eura po litri mlijeka (cijena mlijeka plus poticaji i subvencije) ostvarivale su doprinos pokrića od 0,38

Tablica 1: Kalkulacije i dohodakproizvodnjemlijeka u EU zemljama 2004. godine (u eurima po litri mlijeka) Proizvodnja mlijeka po grlu Prihod Varijabilni troškovi (hrana) Financijski rezultat ili doprinos pokrića (prihod-varijabilni trošak) Plaće (nadnice) Energija i strojevi Ostali troškovi Vlasnički troškovi (udjeli) Financijske obveze Amortizacija Ukupno fiksni troškovi Sveukupni troškovi Dohodak farme (Prihodi-sveukupni troškovi)

Too 10% 7200 0,59 0,21

Zadniih 10% 5700

0,38 0,06 0,04 0,03 0,04 0,01 0,03 0,21 0,42

0,21 0,04 0,07 0,04 0,03 0,06 0,03 0,27 0,53

0,18

-0,06

OA7 0,26

M{jekarski list 11/2009.

7

Zavrtnica 17 • HR-10000 Zagreb • tel. 01 6321 600 www.ecolab.com

fax. 01 6321 633 -

ECOLAB

==================== EKONOMIKA

eura i dohodak od O,18 eura.

Najlošijih 10% proizvođača ostvarivalo je doprinos pokrića, ili kako se kod nas zvalo financijski rezultat od 0,21 eura, a gubitak od 0,06 eura po litri. Znači da je točka pokrića svih troškova u proizvodnji mlijeka u EU tada za farme s navedenim brojem grla bila nešto više od 6000 litara mlijeka po grlu.

Kod nas je u uvjetima sa 30-40 grla i muznošću 4,5-6,0 litara po grlu ostvarivan bruto prihod 0,43-0,46 eura po litri. Vidljivo je da su sve usporedbe po litrama, jer tako se tada u nas izražavala vrijednost proizvoda.

U to vrijeme prije vrlo dobrog razdoblja (2005.-2006.) nismo ostvarivali tako dobre bruto prihode po litri mlijeka, ali su naši proizvođači zbog nižih varijabilnih troškova mogli računati sa 0,29 odnosno 0,30 eura doprinosa pokrića po litri mlijeka, što otprilike odgovara vrijednostima u EU za značajnije višu proizvodnju mlijeka po grlu.

Dobitak u proizvodnji mlijeka tada je bio nešto manji nego u EU, kad se govori o prosječnoj proizvodnji kod nas i u njih, opet s napomenom, ostvarivali smo tada, kao i sada, značajno niži prosjek proizvodnje (tablica 2). Granica rentabilnosti za manje stado nego što je kod njih, kod nas je bila niža za više od 2000 litara po muznom grlu, što je bila dobra osnova za ekonomski razvoj mljekarskog sektora, što se izravne proizvodnje tiče.

U tablici 3 za 2006. godinu vidljiva su značajna odstupanja proizvodnje mlijeka po grlu kao i ekonomskih učinaka po kilogramu mlijeka. Ovo je jedna od zadnjih godina "debelih" krava za našu zemlju, kada su s nižom proizvodnjom samo od prodajne cijene mlijeka ostvareni 42% veći prihodi po kg mlijeka nego u EU-25, prema kojoj sada uređujemo naše cijene mlijeka. Još su veća odstupanja u

PROIZVODNJE

Tablica 2: Kalkulacija proizvodnje mlijeka u RH 2004. godine (u eurima po litri mlijeka) Prihod

4500 0,46

6000 0,44

Varijabilni troškovi (hrana)

0,17

0,14

Doprinos pokrića

0,29

0,30

Plaće (nadnice)

0,03

0,02

Energija i strojevi

0,02

0,01

Ostali troškovi

0,01

0,01

Financijske obveze

0,03

0,03

Amortizacija

0,15

0,14

Fiksni troškovi

0,23

0,21

Ukupni troškovi

0,40

0,35

Dobitak/Gubitak

0,06

0,10

Proizvodni a po grlu (litara)

Tablica 3: Kalkulact/a proizvodnjemlijeka u RH i EU 2006. godine (u eur/tona) Hrvatska

EU-15

EU-10 (novedržave)

EU-25

Brojkrava Proizvodnjapo kravikg

45 6135

50 7000

20 5600

40 6800

Prihodi- mlijeko Prihodi - ostali Prihodiukupno

431

307

268

303

95 526

8 315

8 276

8 311

Troškovi

379

305

227

297

Varijabilni (promjenjivi)troškovi

239

192

160

189

91 111

39 115

44 88

39 112

37 140

38 113

28 67

38 108

Brutomarža(financ. rezultat) Netomarža(dohodak) Obveze

292 152 133

123 10 60

116 49 51

122 14 60

Brutomaržas kreditom Neto maržas kreditom

159 19

63 -50

65 -2

62 -46

Kupljenahrana Vlastitahrana Ostalipromjenjivi troškovi Fiksni (stalnlj troškovi

Ml/ekorski li~t 11/2009.

9

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

odnosu na EU-10, što znači 10 novih zemalja koje su zadnje ušle u EU (60% veći prihod po kg). Ovo su odstupanja koja proizlaze iz razlike u prodajnoj cijeni mlijeka. Odstupanja su još veća kad se zaračunaju više od 11 puta veći ostali prihodi po muznom grlu kod nas u odnosu na EU, pa tada za EU-25 bilježimo ukupno gotovo 70% veći prihod po kilogramu mlijeka, a prihodi u odnosu na E-10 čak su 90%veći.

Usporedba troškova Naši su troškovi ukupno gledano 24%veći od onih u EU-25, te 67%u odnosu na EU-1Os kojima smo i prema gospodarskim uvjetima više usporedivi. U strukturi troškova koja je podjednaka u nas i u sve tri razine EU-a, treba istaći kako su naši varijabilni troškovi od 24 do 49%veći prema ispitivanim razinama EU zemalja. Slične su promjene i u strukturi troškova (varijabilni i fiksni), gdje su naši troškovi opet značajno viši u odnosu na EU-1O - varijabilni 49%, fiksni 100%,a ukupni 6 7%.

Unatoč takvu kretanju troškova, bruto marža ili financijski rezultat u nas je više od 290 eura po toni mlijeka, dok je u EU-25 i EU-15 nešto više od 120 eura, a u EU-1Otek 116 eura po toni. Kod usporedbe neto marže ili dohotka u puno smo boljoj situaciji jer je dohodak gotovo 15 puta bolji nego u promatranim razinama EU-15 i EU25, te pet puta bolji nego u EU-1O. Što se tiče financijskih obveza na ime kreditiranja Operativnim programom, već je navedeno kako su kod nas tehnološki neopravdano podignuti troškovi ulaganja, pa su naše obveze nekoliko puta veće nego u EU. Unatoč tome, bruto marža u uvjetima poslovanja s kreditom gotovo je tri puta veća nego kod zemalja EU-a, isto tako, neto dohodak u uvjetima otplate kredita je pozitivan - 19 eura po toni

JO M(jekarski

[u;t

11/2009.

_

-.S..:r..Jlel

Krave OPG-a Kapetanović na Zbježanskoj rampi mlijeka, dok su kod EU-25 proračunati gubitci od 46 eura, sličan je gubitak kod EU-15, dokje u uvjetima EU-1 O zabilježen neznatan gubitak (2 eura po ton i). Nakon 2006. godine stvari se mijenjaju nagore za hrvatske proizvođače mlijeka.

Kalkulacije za 2008. godinu U 2008. godini, kalkulacije prema dostupnim podacima napravljene su po kilogramu mlijeka i za rezultate ostvarene na farmi od 40 krava u nas i 40 krava u EU-25. Dakako da to smanjuje pogreške u usporedbi na najmanju mjeru. Usporedba je svakako više nego ilustrati-

Tablica 4: Kalkulacijeproizvodnjemlijeka 11 RH i EU 2008. godine (u eur/tona) EU -25

RH

Prihodi

302

307

Varijabilni troškovi

152

199

Hrana

83

137

Gnojivo

22

32

Veterinarski troškovi

li

7

Ugovorne usluge

15

o

Ostali varijabilni troškovi

21

23

Fiksni troškovi

102

140

Radna snaga (plaćena)

12

16

Strojevi

13

7

Troškovi gospodarstva

13

9

Amortizacija

20

56

Najamnina

10

3

Ostali fiksni troškovi

34

49

Ukupni troškovi

254

339

Trošak vlastita rada

80

48

Sveukupni troškovi

334

387

Bruto marža (financijski rezultat)

150

108

Neto marža (dohodak)

- 32

89

EKONOMIKA van pokazatelj kako su se tijekom posljednjih 5 godina mijenjali uvjeti poslovanja u mljekarskoj proizvodnji kod nas u odnosu na EU. Prema podacima u tablici 4, vidljivo je da u 2008. godini naši proizvođači ostvaruju nešto veće prihode od onih u zemljama EU-a, ali su im i varijabilni i fiksni troškovi veći nego u EU. Troškovi su ukupno gledano 33% veći, a veći je utjecaj varijabilnih troškova koji čine i veći udio u ukupnim troškovima. Zbog niske cijene nadnica kod nas u odnosu na EU sveukupni troškovi poslovanja ipak su samo 15% veći nego u EU. Za sličan su odnos i bruto marže manje nego u EU, dokje neto marža 50 eura po toni manja, odnosno predstavlja veći gubitak

nego u EU. Pridodamo li tome odnose troškova financiranja, može se pretpostaviti kako u uvjetima otplate kredita naši proizvođači bilježe gubitak od 209 eura po toni, a europski oko 92 eura po toni.

Europski proizvođači taj iznos mogu amortizirati nauštrb troškova vlastita rada i amortizacije, što je moguće tijekom jedne ili ne više od nekoliko godina, dok u našem primjeru proizvođači i dalje bilježe gubitke od 100 eura po toni. Dakle, rade badava, ne vraćaju kredit, ne zaračunavaju otpis svoje imovine i opet su na gubitku.

Amortizacija u fiksnim troškovima značajno je veća kod nas, što znači da imamo prekapacitirane farme. Niži troškovi vlastita rada

PROIZVODNJE

upozoravaju na slabiju nadnicu ili satnicu. U situaciji kad će se morati plaćati rad na farmi, s pretpostavkom porasta nadnice kako je to bilo u svim novo pridošlim zemljama u EU, efikasnost poslovanja farme u nas bit će dodatno ugrožena.

Na taj način, upitno je otplaći­ vanje financijskih obveza i daljnje poslovanje farme. U praksi to vidimo kao posustajanje u proizvodnji ne samo onih proizvođača koji imaju prosječne, nego i vrlo dobre prinose po jednom grlu (više od 6000 kg).

Tako ćemo vrlo teško održati sadašnju razmjerno visoku ukupnu proizvodnju na državnoj razini, koja je vrlo dobra u zadnje dvije-tri godine iako smo izgubili dio proizvođača pa i muznih grla. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

&CHFIUE~

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Europsko i doma ~e tržište mlijeka i mesa Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

razdoblju od travnja do lipnja 2009. godine na razini EU-27 isporuka mlijeka je porasla 1,6%, na oko 36 milijuna tona. Porast isporuke mlijeka u odnosu na 2008. godinu zabilježen je u Njemačkoj 8,1%, u Danskoj 4,8% u Italiji 3,9% i Nizozemskoj 3,5%. Valja napomenuti da je zbog štrajka isporučitelja mlijeka u lipnju 2008. godine isporučeno manje mlijeka.

U

Proizvođačke cijene trećinu niže

nego prošle godine Ponderirani prosjek proizvođačke cijene mlijeka u lipnju 2009. godine u EU-26 (bez Malte) iznosio je 24,83 €/100 kg bez PDV-a,na bazi stvarne kakvoće, što je u odnosu na prošlu godinu 27% niže. Tijekom lipnja zabilježena je i najniža proizvođačka cijena mlijeka u prvih osam mjeseci u 2009. godini. U srpnju bilježimo neznatan porast cijena, dok je u kolovozu 2009. prosječna cijena porasla u odnosu na lipanj nešto više od 2%i iznosila je 25,48 eura/100 kg. U odnosu na prošlu godinu proizvođačka ponderirana cijena (na bazi stvarne kakvoće) na razini EU-25 u kolovozu ove godine i dalje je niža, i to 23%. Uspoređu­ jući prosječne, mjesečne cijene mlijeka tijekom razdoblja od lipnja do rujna ove godine s istim razdobljima u posljednjih dvadeset godina, ovogodišnje cijene su najniže.

Lagani oporavak tržišta Prema prvim pokazateljima, situacija na tržištu polagano se popravlja (lagani porast cijena i smanjenje isporuke mlijeka u rujnu).

12

Na europskom

Uzrok porasta cijena prije svega je smanjena proizvodnja mlijeka i porast potražnje posebno od strane Kine i lndije. Na svjetskom tržištu uočava se porast cijena prije svega u Oceaniji. Izvoz iz Australije i Novog Zelanda za većinu grupa proizvoda povećana je dok je izvoz SAD-ai EU-asmanjen.

Cijene: • obrano mlijeko - EU prosjek na razini intervencijske cijene, • maslac 234 eura/100kg; iznad intervencijske cijene; oporavak cijene, • punomasno mlijeko u prahu 198 eura/100kg, cijene su u posljednja dva mjeseca porasle 25% i trenutno je na svjetskom tržištu vrlo dobra potražnja, • sir: rast cijena.

Porast svjetske proizvodnje mlijeka Proizvodnja mlijeka u svijetu raste kontinuirano.

Proizvodnja mlijeka 1990. godine iznosila je 542 milijuna tona, u 2000. godini ona je porasla na 580 milijuna tona, dok je u 2007. iznosila 671 milijun tona.

Prema prognozama OECD-a i FAO-a, svjetska proizvodnja mlijeka i dalje će rasti i sukladno tim prognozama ona bi 2017. godine mogla iznositi 807 milijuna tona. Kao kriterij za određivanje povećanja proizvodnje među ostalima uzeta je i prognoza o stalno rastućem broju stanovništva u svijetu.

Cijene junećeg mesa u Europskoj uniji Prosječna tjedna, otkupna cijena junećih trupova R3 klase na

tržištu došlo je do porasta cijena mlijeka, a uzrok je prije svega smanjena proizvodnja mlijeka i porast potražnje posebno od strane Kine i lndije europskom tržištu u posljednjih pet mjeseci nije se značajnije mijenjala.

U tjednu do 11.10.2009. godine prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase (uključeni prijevozni troškovi, bez PDV-a) u Europi je iznosila 312,71 euro/100 kg. Tijekom druge polovice 2008. na tržištu smo bilježili najviše otkupne cijene junećih trupova od 2004. na ovamo. Ove godine cijene mesa bile su niže nego lani, i to u 41. tjednu 4,05 %, no, i dalje su na višim cjenovnim razinama.

Unatoč padu otkupne CIJene JUneceg mesa u Europskoj uniji, ona je i dalje na višim cjenovnim razinama.

. ' :

'

Ivlljekcu·skilist I 1/2009.

===================~ EKONOMIKA PROIZVODNJE Tablica 1: Prosječne otkupne cijenemlijeka u EU za stvarnu ostvarenu kakvoću mliječne masti i proteina cent/lO0kg

Belgija Bugarska Češka

Danska Njemačka

Estonija Grčka

Španjolska Francuska Irska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska

Nizozemska Austriia Po!iska Portugal Slovenija Slovačka

Finska Švedska VelikaBritanija KolovozEU-15 KolovozEU-10 KolovozEU-25

INDEKS 08./2009. 08./2009. 08./2009. 08./2009.

08./2009 07./2009 07./2009. 08./2008. 08./2007. 08./2006.

21,11 21,59 102,3 71,8 56,1 82,1 24,42 24,43 100,0 77,4 91,6 22,25 22,42 100,8 79,4 70,9 83,6 24,53 24,49 99,8 63,0 82,1 87,8 22,00 22,18 100,8 65,0 63,4 83,1 19,05 19,38 101,7 69,1 73,9 81,0 36,87 36,60 99,3 85,3 96,1 106,0 26,85 27,18 101,2 74,1 75,1 93,3 28,79 29,95 104,0 92,2 79,5 97,9 22,04 22,04 100,0 65,1 57,2 79,6 30,14 31,50 104,5 79,6 95,0 98,4 50,63 50,58 100,2 125,2 99,9 130,0 15,83 15,95 100,8 63,1 62,7 70,5 15,31 15,57 101,7 68,6 73,5 83,7 23,69 23,98 101,2 65,4 64,7 80,8 20,17 20,50 101,6 64,2 92,8 77,0 23,19 27,02 116,5 71,1 72,3 87,4 25,27 25,32 100,2 68,3 76,9 87,2 21,33 22,45 105,3 74,0 77,8 91,4 27,70 27,94 100,9 78,7 92,2 105,8 24,08 24,08 100,0 74,3 89,0 93,3 18,60 19,54 105,1 61,8 70,2 80,8 37,17 38,11 102,5 77,8 98,6 102,0 24,29 25,08 103,3 67,4 84,4 89,6 25,94 26,07 100,5 82,1 87,8 103,2 26,64 27,27 102,4 73,2 79,1 92,6 23,03 23,39 101,6 74,0 83,6 92,5 25,00 25,48 101,9 72,8 80,0 91,4

Najveće godišnje razlike u cijenama zabilježene su u Velikoj Britaniji, u kojoj je ove godine zabilježen pad cijene, u odnosu na prošlu od 15,30%, u Irskoj 10,99%,u Švedskoj 10,92%,u Danskoj 9,57%te Njemačkoj 9,07%. Više cijene nego lani zabilježene su u Portugalu 5,96%,Italiji 2,04%te u Grčkoj 1,91%.

Početkom listopada ove godine najviše prosječne otkupne cijene zabilježili smo u Grčkoj 424 eura/100 kg te u Italiji 352,98 eura/100 kg, dok smo najniže cijene zabilježili u Rumunjskoj - 216,48 eura/100kg.

Pad cijena junadi u Republici Hivatskoj I tijekom 42. tjedna ove godine (listopad) otkupne cijene muške simentalske junadi na otkupnim mjestima i stočnim sajmovima bilježe silazni trend. Već peti mjesec za redom pratimo blagi padajući trend otkupnih cijena junadi. Važno je istaknuti da su cijene u prvoj polovici ove godine bile na rekordnim razinama, te su trenutne cijene uobičajene za ovo razdoblje. Prosječna otkupna cijena muške simentalske junadi u tjednu do 18. listopada 2009. godine (42. tj./09.) iznosila je 13,61 kn/kg, a junad je najčešće tržena po cijenama od 13 do 14 kn/kg. U odnosu na najvišu tjednu ovogodišnju cijenu, koju smo

Izvor: EU-komisija; obrada TISUP

Tablica 2: Otkupne cijenežive stoke na RH tržištu Cijena kn/kg 42. tj./2009. (listopad) Tele simentalske pasmine 80-160 kg) Krava simentalske pasmine (za klanje) Bik simentalske pasmine (>450kg)

M(jekarski li,t 11/2009.

Indeks

09. mi ./2009.

09./2009.

08./2009.

09./2009.

09./2008.

09./2009.

09./2007.

0 24,31 (20-30)

25,13

97

95

101

0 6,88 (4-11)

6,91

98

81

118

0 13,61 (12-18)

14,08

97

95

108

13

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

zabilježili

u svibnju, navedena prosječna cijena niža je 12%dok je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža 10%.Više otkupne cijene uz mali obujam trgovine zabilježili srno na području Splitsko-dalmatinske županije, od 16 do 18 kn/kg.

Tijekom studenoga ne očekujemo značajnije promjene cijena.

-Tablica3: Otkupne cijenejunećih trupovaR3 klase euro/l00kg Indeks 41.tj./2009. 41.tj./2009.41.tj./2009.41.tj./2009. (listopad) 40.tj./2009.41.tj./2008.41.tj./2007.

98 106 265,55 100 278,24 97 108 99 102 312,19 99 90 303,35 100 91 102_ 102 105 424,67 101 318,14 100 105 99 307,00 101 96 103 286,17 97 89 105 102 106 352,98 100 194,46 85 105 99 102 303,80 98 95 103 289,55 100 93 313,57 100 95 103 250,82 100 94 105 106 339,40 100 98 216,48 93 126 81 102 301,76 100 95 102 336,93 101 99 '100 262,08 91 89 101 289,14 99 85 312,71 104 100 96

Belgija Češka

Danska Njemačka

Cijene teladi u Republici Hrvatskoj Prosječna otkupna cijena sirnentalske teladi (80-160 kg) na otkupnim mjestima i stočnim sajmovima RH u tjednu do 18. 10.

2009. godine iznosila je 13,61 kn/kg i niža je 3% u odnosu na cijene dva tjedna ranije. Pad otkupnih cijena teladi započeo je prije 10 tjedana. · Do tada srno u ovoj godini na domaćem tržištu bilježili rekordno visoke otkupne cijene. I tijekom druge polovice 2008. cijene teladi bile su vrlo visoke. Otkupne cijene u listopadu 2009. niže su u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja u prosjeku 6%. : ' ' U Republici Hrvatskoj : bilježimo pad otkupnih : cijena teladi, ipak, one su i dalje na višim cjenovnim : razinama.

Najniža evidentirana cijena ženske teladi u listopadu iznosila je 20 kn/kg a muške 22 kn/kg, dok srno najviše cijene zabilježili na području Splitsko-dalmatinske županije, do 30 kn/kg. Očekujemo tijekom studenoga nešto niže cijene u odnosu na listopad, dok bi u prosincu cijene mogle stagnirati.

Grčka

Španjolska Francuska Irska Italija Litva Luksemburg Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Finska Švedska VelikaBritanija

I EU Izvor: EU-komisija; obrada TISUP

Na domaćem tržištu "mlađe" krave za klanje u listopadu su tržene po cijenama od 8 do 11 kn/kg, dok su

- reparatura

traktorskih

krave lošije kakvoće tržene po cijenama od 4 do 6 kn/kg. Do kraja godine očekujemo slične cijene.

i

kamionskih korpi i lamela - reparatura traktorskih motora - prodaja felgi za traktore - usluge servisa za traktore

Vrbovec E.de Piennes bb

Tel. 01-2729-900 i balirke 01-2791-990

Cijene krava za klanje Na tržištu krava za klanje u posljednja dva mjeseca nema većih promjena.

Prosječna cijena u listopadu iznosila je 6,88 kn/kg, što je u odnosu na lanjsku godinu kada smo bilježili visoke cijene 22% niže.

I-i

lf(ii-.fwr:,ki/t:,t I J/2009.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Troškovi proizvodnje i cijena koštanja mlijeka Bez praćenja troškova proizvodnje i analize ekonomskih podataka u proizvodnji mlijeka ne može se utvrditi rezultat ukupnog poslovanja i cijena koštanja mlijeka Piše: Josip Haluška, dipl. ing., HPA posljednjih nekoliko godina proizvodnja mlijeka u Hivatskoj zauzimala je vrlo povoljan ekonomski položaj. Proizvođačko-prodajne otkupne cijene mlijeka zajedno s premijama bile su iznad europskih cijena mlijeka. Povoljne prodajne cijene mlijeka i novčane potpore pozitivno su utjecale na ekonomski položaj proizvođača mlijeka. Manja obiteljska gospodarstva ostvarivala su nisku dobit bez obzira na povoljne cijene mlijeka i razmjerno povoljne cijene stočne hrane. Uzrok nije bio u cijenama mlijeka i stočne hrane, već u niskoj proizvodnji po kravi kao posljedici nedovoljnog iskorištavanja proizvodnih kapaciteta, u ostalim troškovima proizvodnje i načinu gospodarenja.

U djelotvornijim tehnologijama, dobrim uvjetima držanja i jeftine proizvodnje voluminozne stočne hrane, uz povećanje proizvodnje mlijeka značajno su smanjeni proizvodni troškovi. Posljednjih godina cijene poljoprivrednih proizvoda i njihovi odnosi znatno su varirali. Zbog stalnoga ekonomskog poboljšanja proizvodnje mlijeka, pariteti cijena mlijeka u odnosu na stočnu hranu bili su vrlo povoljni kao i u odnosu na cijenu kukuruza.

Niti jedno krmiva kao komponenta obroka za krave nije bilo skuplje od jednog kg mlijeka.

U

Mf;i?/..wskili,st 11/2009.

Na dohodak i dobit u proizvodnji mlijeka utječu visina proizvodnje, troškovi proizvodnje i prodajne cijene mlijeka. Stočna hrana osnovni je materijal za proizvodnju od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara mlijeko kao tržni proizvod. U proizvodnji sudjeluju i drugi materijali - potrošni materijal, sitni inventar, lijekovi i dr. koji svojim cijenama ulaze u troškove proizvodnje.

Rentabilnost proizvodnje ekonomska je kategorija i predstavlja odnos financijskog rezultata prema angažiranim sredstvima - kapitalu.

Rentabilnost raste s porastom proizvodnje mlijeka po kravi. Veća proizvodnost i veća ekonomičnost vode povećanju rentabilnosti.

Troškovi stočne hrane Troškovi hrane najveći su troškovi u proizvodnji mlijeka, a u strukturi ukupnih troškova proizvodnje mlijeka kreću se od 40 do Proizvodni troškovi U proizvodnji mlijeka troškovi 60% dok se drugi iznosi odnose na su stalni i promjenjivi. Odnos stalnih ostale troškove. Na velikim farmama udio hrane u strukturi troškova i promjenjivih troškova u strukturi cijene koštanja kg mlijeka mijenjaju nešto je niži i kreće se od 40 do 50%, se s povećanjem proizvodnje. Stalni a na malim farmama oni iznose više od 50%.Visina troškova hrane ovisi o troškovi opterećuju proizvodnju cijeni hrane, visini proizvodnje i bez obzira na njezinu visinu.

Promjenjivi troškovi mijenjaju se s odnosu drugih troškova. Utrošak obzirom na visinu proizvodnje i u hrane po kravi ovisi o visini proiznjih su uključeni troškovi hrane, vodnje, kvaliteti hrane i tehnologiji rada i drugi troškovi. Odnos uzdr- hranidbe.

Cijena hrane može biti jeftinija žne i produktivne hrane, količina, ako se proizvodi na vlastitu gospokakvoća i cijena hrane osnovni su troškovi koji utječu na ekonomi- darstvu, a skuplja ako se kupuje na tržištu. Veliku ulogu u cilju povečnost proizvodnje mlijeka. ćanja dobiti u proizvodnji mlijeka : ' ' Ekonomičnost izraža~a igra snižavanje troškova hrane.

Zbog gospodarskih razloga, : odnos ostvarene pro1z. vodnje i svih čimbenika - treba izbjegavati kupovinu gotovih troškova proizvodnog procesa. krmnih smjesa za muzne krave jer su Na ekonomičnost proizvodnje u pravilu skuplje. Ekonomičnije je kupovati proteinske komponente i utječu obim proizvodnje, proiz: vodnost rada, tehnološki napre- sastavljati vlastite krmne smjese koje su u sadašnjim uvjetima do 30% . dak, cijene itd.

15

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Tablica 1: Utjecajgodišnjerazine proizvodnjemlijeka i proizvedene hrane na obiteljskomgospodarstvuna c1fenukoštanja hrane u kg mlijeka Proizvodnja mlijeka krava/kg 5000 6000 7000

Utrošak HJ po kg mlijeka 1.03 0,93 0,86

Utrošak koncentrata po kg mlijeka 0.22 0,24 0,26

niže u odnosu na gotove smjese u tvornicama stočne hrane. Tako, na primjer, gotove smjese za muzne krave u tvornicama stočne hrane sa sadržajem 18-19% proteina koštaju 2,0-2,5 kune po kg. Smjesa sastavljena od vlastitih komponenata približno iste hranidbene vrijednosti košta 1,50-2,0 kune, odnosno, gotovo 30%jejeftinija od kupljene.

Cijena koštanja kg mlijeka i utrošak energije u HJ kao u hrani smanjuje se s rastom proizvodnje mlijeka. Kod godišnje proizvodnje mlijeka od 5000 kg/krava u proizvodnoj cijeni mlijeka troškovi hrane iz vlastite proizvodnje za kg mlijeka iznose 1, 15 kn, kod proizvodnje od 6000 kg mlijeka 1,06 kn, a kod proizvodnje od 7000 kg cijena hrane smanjuje se na 1,00 kn za kg mlijeka.

Cijena koštanja 1 HJ 0.90 0.87 0,85

Cijena koštanja hrane kuna/kg 1.15 1.06 1,00

Troškovi rada Drugi važan trošak u proizvodnji mlijeka ukupni su troškovi rada.

U strukturi ukupnih troškova rada sudjeluju od 1O do 15%. Učinkovi­ tost rada ovisi o broju krava u stadu, visini proizvodnje po grlu, sustavu držanja, sustavu mužnje, stupnju tehničkih sredstava, tehnologiji proizvodnje, organizaciji rada i drugim elementima proizvodnje.

Na proizvodnost rada u proizvodnji mlijeka utječu brojni čimbenici koji se mjere utroškom živog rada po proizvodnji jednog kg mlijeka ili utroškom godišnjeg rada po grlu. Proizvodnost rada ovisi o broju krava po radniku i proizvodnji

mlijeka po radnom satu. Tehnički opremljenija i tehnološki naprednija gospodarstva ostvaruju veću proizvodnju a time i ekonomičnost.

Najviše rada u proizvodnji mlijeka, i to 50%, troši se na mužnju, zatim na izgnojavanje oko 30%, hranidbu 10% i na ostale radove 510%. Obiteljska gospodarstva sa 20 krava u troškove rada mogu uračunati visinu mjesečne plaće jednog radnika.

Udio rada u određenom je odnosu prema troškovima amortizacije.

Amortizacija Amortizaciju osnovnih sredstava obiteljska gospodarstva obično ne računaju, dok su pravni subjekti prema zakonskim stopama obvezni obračunavati amortizaciju na sva osnovna sredstva. Troškovi amortizacije ne obuhvaćaju samo osnovno stado krava već i objekte - staje oko 3%,skladišta i opremu 10-20%.

Kod krava, amortizacija je godišnji otpis dijela vrijednosti krave kao osnovnog sredstva. Svako grlo ulazi u proizvodnju mlijeka kao

: ' ' Da su u proizvodnji mli: jeka korištene kupljene · smjese umjesto proizvedenih na gospodarstvu, cijena obroka povećala bi se 30%a time i ukupni troškovi.

Postoji jaka veza između rasta proizvodnje i rasta troškova hrane.

Utrošak koncentrata za jedan kg mlijeka raste kako raste proizvodnja. Važno je da u strukturi troškova, naime, troškovi hrane sudjeluju do 50% i da je utrošak HJ za jedan kg mlijeka manji od jedne hranidbene jedinice.

Najskuplja je niska proizvodnja mlijeka po kravi, manja od 1O kg, jer je kod te proizvodnje utrošak HJza kg mlijeka veći.

U odnosuna drugepoljoprivredneproizvodnje proizvodnjamlijeka traži dosta živog rada uz visok stupanj tehničke opremljenosti(foto:S. Ladišić) 1

16

Mljekarski li,st 11/2009.

EKONOMIKA osnovno sredstvo i tijekom proizvodnog vijeka mora se otplatiti u obliku amortizacije. Pritom se kod obračuna amortizacije od investicijske cijene odbije likvidna vrijednost i podijeli s brojem godina trajanja krave. Vrijednost krave u određenoj godini predstavlja početnu investicijsku nabavnu vrijednost od koje se odbija iznos amortizacije. Otpis se mora obaviti bez obzira na to je li krava visokoproduktivna.

Stavka amortizacije razmjerno je visoka u strukturi troškova i kreće se od 5 do 15%, posebno kod zasnivanja matičnog stada krava kupovinom bređih junica.

Ako je nabavna cijena bređe junice 1.500 eura a proizvodni vijek krave sedam godina, amortizacija u iznosu od 300 eura teretit će proizvodnju mlijeka kroz pet godina ili 1/5 od nabavne cijene junice.

Zakonska stopa amortizacije za osnovna stada krava iznosi 20% godišnje. Proizlazi da bi godišnja obnova stada trebala iznositi 20%, što se u praksi približno i ostvaruje.

PROIZVODNJE

Veliku uloguu ciljupovećanja dobiti u proizvodnjimlijeka igra snižavanjetroškovahraneproizvedenena gospodarstvu Znači, krave iz rasploda

Kod visoko produktivnih mline bi trebalo izlučivati ječnih pasmina krava proizvodni prije sedme godine ili vijek je kraći, ali je životna proiznakon ostvarenih pet laktacija, vodnja veća u odnosu na niže proosim ' ako za to ne postoje duktivne pasmine. Vijek iskorišta' opravdani razlozi. vanja muznih krava na našim

Tablica2: Rashodiproizvodnjemlijeka kod različite razineproizvodnjei odnosastrukturetroškova hrane i ostalih troškova50% : 50% Vrsta troška Hrana Rad Amortizacija Vet. usluge. i liiekovi Druge usluge Potrošni materijal Osiguranje Rad strojeva Ostali izravni troškovi Ukupno izravni Opći troškovi Ostali neizravni Ukupno neizravni Sveukupno

Mfjekarski list 11/2009.

Godišnia razina proizvodnje mlijeka - kg po kravi 5000 6000 7000 Vrijednost - kn Vriiednost - kn Vriiednost - kn kg kg kg Ukupno Ukupno Ukupno Hd Hd Hd 15,70 1,15 5.731 17,50 1,06 6.387 19,30 1,01 7.045 3,14 0,23 1.146 3,50 0,21 1.277 3,86 0,20 1.409 2 20 O 16 802 2 45 O 15 894 2 70 O 14 986

Udio troškova % 50 10 7

0,78

0,06

286

0,87

0,05

319

0,96

0,05

352

2,5

0,47

0,03

172

0,53

0,04

192

0,58

0,03

211

1,5

0,31

0,02

115

0,35

0,03

128

0,39

0,02

141

1,0

1,88 1,26

0,14 0,09

688 458

2 10 1,40

0,13 0,08

766 511

2,32 1,54

0,12 0,08

845 564

6,0 4,0

0,94

0,07

344

1,05

0,06

383

1,16

0,06

423

3,0

26,70 3,76 0,94

1,95 0,27 O 07

9.743 1.375 344

29,75 4,20 1,05

1,81 0,26 0,06

10.857 1.533 383

32,81 4,63 1,16

1,71 0,24 0,06

11.976 1.691 423

85 12 3

4,70

0,34

1.719

5,25

0,32

1.917

5,79

0,30

2.114

15

31,40

2,30

11.462

35,00

2,13

12.774

38,60

2.01

14.090

100

17

KL

Livestock I Meat

I Import I Export

-----===:;:::========~----Dugogodišnja tradicijoprodajesteonihjunicaproizvođačima, mljekarima i trga cimadiljemsvijeta Prodaja visokokvalitetnih uzgojnovaljanihsteonihjunica HOLSTEIN, SIMENTAL I SM EGOVEDO, JUNICA i BIKOVA za uzgoju sustavuKRAVA-TELE, te TELADI ZATOV. Odaberite svakodnevno u Hrvatskoj, u našojkaranteni, junice vrhunskekvalitete iz AUSTRIJE I NJEMAČKE te teladzatovili kupujtes namanoaukcijamau Austriji.

Preskočite posrednike, kupiteJunicedirektnoodproizvođača!

,o S""•"A f.l,t1Atft,, ZAAv~t,,,.,,,,,, "~,,.,,a,..,,,.

14

EKONOMIKA obiteljskim gospodarstvima razlikuje se ovisno o pasminskom sastavu krava, veličini stada, visini proizvodnje, tipu gospodarstva i tehnologiji držanja.

Remont ili obnova stada treba se zasnivati na vlastitoj proizvodnji rasplodnog pomlatka. Sagradi li se skupa staja, nabave skupa grla i oprema, i sve to financira kreditima, troškovi amortizacije i anuiteti mogu biti previsoki i dovesti u pitanje djelotvornost proizvodnje mlijeka.

Ostali troškovi proizvodnje mlijeka Ostali troškovi manje ekonomski utječu na ukupne troškove proizvodnje mlijeka. Veterinarske usluge i lijekovi u troškovima sudjeluju od 1 do 2 %,rad traktora i drugih strojeva od 3 do 5%, osiguranje životinja od 4 do 5%, razne usluge i potrošni materijal oko 1,5%,a ostali troškovi od 3 do 4%. Opći troškovi u strukturi troškova zastupljeni su od 10 do 15 %pa i oni utječu na proizvodnju mlijeka i cijenu koštanja. Ovi su troškovi promjenjivi bez obzira na visinu proizvodnje. U njih ulazi dio plaća i dio materijalnih troškova.

Posebni troškovi proizvodnje su kamate na kredite i na druga financijska zaduženja. Korištenje tuđih izvora sredstava i stupanj zaduženosti utječu na visinu ovih troškova.

Osim navedenih troškova, postoje i drugi troškovi koji opterećuju proizvodnju mlijeka, ali u manjim razmjernim odnosima. Na temelju iskustva, orijentacijski u strukturi troškova proizvodnje mlijeka neposredni troškovi iznose oko 80 a ostali troškovi između15 i 20%.Zbog određenih razloga, mogući su poremećaji odnosa između ovih troškova. Na promjenu strukture troškova utječe angažiranje tuđih sredstava pa se troškovi obveza po anuitetima i kamatama povećaju. Odnosi troškova mogu se poremetiti ako je

M(jekarski li.st 11/2009.

u proizvodnji velik broj zaposlenih ili kod opterećenosti kreditima.

Cijena koštanja mlijeka Cijena koštanja ili proizvodna cijena mlijeka različita je od gospodarstva do gospodarstva.

Na našim obiteljskim gospodarstvima stvarnu cijenu koštanja mlijeka vrlo je teško utvrditi jer je proizvodnja mlijeka dio cjelokupnog poslovanja gospodarstva s više proizvodnji.

Postoje velike razlike u cijeni koštanja mlijeka. Proizvođači uglavnom ne znaju stvarnu cijenu koštanja svog proizvoda - mlijeka.

Cij_e~a~o_št_anja.mlije~a ov1s1o vtsm1 pro1zvodnJe po kravi, broju krava u stadu, cijeni stočne hrane, drugim troškovima proizvodnje, tehni' ' čkoj opremljenosti gospodarstva i primjeni tehnoloških rješenja.

PROIZVODNJE

u uobičajenoj strukturi cijene koštanja, ekonomska granica proizvodnje mlijeka trebala bi biti veća od 1O kg mlijeka po jednom hranidbenom danu(HD).

Kod različite godišnje proizvodnje mlijeka po kravi variraju troškovi proizvodnje jednog kg mlijeka i u ovom izračunu rashoda udio troškova stočne hrane je 50%.Kod veće godišnje mliječnosti troškovi i cijena koštanja kg mlijeka se smanjuju.

Cijena koštanja kg mlijeka kod proizvodnje od 5000 kg/krava iznosi 2,30 kn/kg, kod 6000 kg 2, 13 kn/kg, a kod proizvodnje od 7000 kg cijena za jedan kg mlijeka je 2,01 kn. Kod najveće proizvodnje od 7000 kg najveći su i troškovi hrane koji u visokoj godišnjoj mliječnosti nemaju nepovoljan utjecaj na cijenu koštanja kg mlijeka.

Prodajne cijene mlijeka

U pravilu, cijena koštanja je manja kod veće proizvodnje mlijeka i kod stada s većim brojem krava. Cijena koštanja mlijeka je manja ako se koristi vlastita stočna hrana.

Unutrašnji činitelji poslovanja na gospodarstvu određuju uspješnost proizvodnje više od prodajnih cijena. Cijena koštanja mlijeka mora biti ispod razine prodajnih cijena, a

Proizvođačka prodajna - otkup-

na cijena mlijeka tržišna je kategorija na koju proizvođač može bitno utjecati preko mlijeka, i to kroz sadržaj mliječne masti, proteina i higijenske kvalitete. Osim navedenog, proizvođač na razinu cijena mlijeka može utjecati boljom hranidbom i higijenskom proizvodnjom mlijeka.

Tablica 3: Fina11c1/ski rezultati kod različitih razina proizvodnjemlijeka i stmkture troškovahra11eod 50% Godišnjaproizvodnjamlijeka (kg) Opis 7000 5000 6000 Troškovihrane 50% 5.731 7.045 6.387 Ostali troškovi 50% 5.731 7.045 6.387 Ukupni troškovipo kravi 11.462 12.774 14.090 Troškovipo Hd 31,40 38,60 35,01 Troškovipo 1kg = CK 2,30 2,13 2,01 Prihodi po kravi 15.250 21.350 18.300 Prihodi po Hd 41,78 50,14 58,49 Prodajna cijena mlijeka 3,05 3,05 3,05 Financijskirezultat/kravi 3.788 7.260 5.526 Financijskirezultat/Hd 10,38 19,89 15,15 Financijskirezultat po kg 1,04 0,92 0,16 19

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

U Hrvatskoj su cijene mlijeka godinama bile zadovoljavajuće ikretale su se na razini iznad europskih cijena od 0,33-0,35 eura po kg. Tijekom 2008. i početkom 2009. godine ciljna cijena mlijeka na ostalim područjima iznosila je 2,363 kn/kg, a s državnim poticajima i poticajima od mljekare 3,31 kn/kg na bazi standardne kakvoće, 3,7% m.m., 3,2% bjelančevina, do 400 000 somatskih stanica i 100 000 tisuća bakterija u 1 mL mlijeka (2,363 + tvornička premija 0,30+0,65 poticaji za ostala područja= 3,31 kn/kg).

Između proizvođača i prerađi­ vača mlijeka u ožujku 2009. godine dogovoren je novi način obračuna tržne cijene mlijeka, vezan za kretanje cijena mlijeka u zemljama E-25. Za mlijeko koje sadrži 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina tržna cijena iznosila je za travanj 2,201 kn, svibanj 2,072 kn, lipanj 1,997 kn, srpanj 1,904 kn i kolovoz 1,848 kn/kg. Zbog pada cijena mlijeka (u EU i kod nas), u Hrvatskoj je izbilo nezadovoljstvo proizvođača koji su zahtijevali promjenu načina obračuna i povećanje otkupnih cijena mlijeka.

Nakon prosvjeda farmera i pregovora s Vladom, od 11. lipnja 2009. godine uvedena je zaštitna cijena mlijeka na razini 2,20 kn/kg, kvalitete 3,7% m.m. i 3,2% bjelančevina.

Mljekare će proizvođačima i dalje plaćati cijenu mlijeka u otkupu prema kriterijima iz ranijeg dogovora prema tržištu mlijeka u EU. Za razliku između tržne cijene mlijeka koje plaćaju mljekare i dogovorene cijene od 2,20 kn/kg, sredstva će se proizvođačima mlijeka isplaćivati iz Državnog proračuna. Isplata razlike isplaćuje se zajedno s državnim poticajima. : ' ' Izračunatoj cijeni mlije: ka mljekare dodaju izno: se tvorničkih dodataka koji ovise o dogovoru s proizvođačima mlijeka i poslovnom interesu svake pojedine mljekare.

20

Za ravničarska područja noviznosi 0,65 kn/kg za mlijeko standardne kvalitete, a za područja s težim uvjetima gospodarenja potpora iznosi 1,05 kn/kg mlijeka. Tvornički dodatak koji daju mljekare po osnovi količine i kvalitete mlijeka kreće se od O,1Odo 0,30 kn/kg, a u određenim sluča­ jevima ovaj je iznos i veći.

U posljednjih nekoliko godina proizvođačko-prodajne cijene mlijeka u Hrvatskoj bile su dobre. Problem je bio u visokim proizvodnim cijenama ili cijeni koštanja mlijeka koje su proizlazile iz visokih troškova proizvodnje, kao posljedica neracionalne i nisko produktivne proizvodnje. čana potpora

Prihodi - vrijednost proizvodnje mlijeka Prihode u proizvodnji mlijeka čine prihodi od prodaje mlijeka, od novčanih poticaja za mlijeko, prihodi od priploda i prirasta teladi i prihod od stajnjaka kao nusproizvoda. U strukturi prihodi od prodaje mlijeka s premijom iznose od 85 do 90%, a prihodi od priploda i prirasta teladi od 1Odo 15%.Ako se u izračun troškova i prihoda proizvodnje mlijeka ne uračunaju troškovi i prihodi teladi u dobi od dva do tri mjeseca već samo priplod, tada prihod od

mlijeka u strukturi prihoda iznosi više od 90%. Što je veća proizvodnja mlijeka po kravi veći je i udio vrijednosti mlijeka u strukturi prihoda. ' izradi obračuna proizvodnje ' Pri mlijeka, osim mlijeka obično ulazi i telad. U tom slučaju troškovima krava dodaju se troškovi uzgoja teladi, a prihod od prirasta teladi prihodima. Za obračun prirasta teladi uzimaju se knjigovodstvene cijene, koje bi trebale biti nešto niže od tržnih cijena.

Kako uzgoj ženskoga rasplodnog pomlatka predstavlja repromaterijal za proizvodnju mlijeka, troškovi uzgoja rasplodnih junica i prihodi od prirasta junica mogu se dodati izraču­ nu proizvodnje mlijeka, odnosno svesti na hranidbeni dan krave.

Za proizvođače mlijeka pravne osobe, osnovno stado krava kao osnovna sredstva podliježu posebnom obračunu obrta stada, koji se radi pri periodičnom i godišnjem završnom obračunu. Isto tako, uginuća krava kao trošak i prisilna klanja obračunavaju se putem obrta stada.

Prijevod iz kategorije u kategoriju goveda (telad - junice - krave) obavlja se po knjigovodstvenim cijenama prilikom obračuna obrta stada. Ako se stelja ne uračunava u troškove, u

Tablica4: Prihodiproizvodnjemlijeka kod različite razine proizvodnje uz udio troškovahrane od 50% PRIHODI Prodaja mlijeka

Godišnja razina proizvodnje mlijeka - kgEQkravi 5000 Udio 6000 7000 prihoda Vrijednost kunal Vri;ednost (kunal Vriednost (kuna) % kg Ukuono Hd ka Ukupno Hd kg Ukuono Hd

I I

30,1412,20 11000 36,17 2,20

13200 42,19 2,20 15400

72

poticaji

8,90 0,65

21

Dodatak od mljekare pokg

2,74 0.20

Novčani

I

3250

10,68 0,65

3900

12,46 0,65

1000

3,28

0,20

1200

3,84

!

Vrijednost 41,78 3,05 15250 50,14 3,05 proizvodnje

Financijski rezultat

10,38 0,76

3788

15,15 0,92

1400

0,20

7

I

18300 58,49 3,05 21350 I

I

4550

5526

100

I 19,89 1,04

7260

I

151

I

Mljekarski list 11/2009.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

kravi. Najbolji financijski rezultati postižu se kod najveće proizvodnje. Kod godišnje proizvodnje od 5000 6000 7000 Proizvodnjamlijekakg/kravi 5000 kg mlijeka cijena koštanja je 2,30 kn/kg, kod proizvodnje od 1 Prihodi 15.250 18.300 21.350 6000 kg mlijeka 2, 13 kn/kg a s pro2 Rashodi 11.462 12.774 14.090 izvodnjom od 7000 kg cijena košta3 Dohodakprijeoporezivanja 5.526 7.260 3.788 nja je najniža i iznosi 2,01 kn/kg.

4 Porezna dohodak25% 947 1.381 1.815 • Prodajne cijene mlijeka i drugi 5 Netodohodak(3-4) 2.841 4.145 5.445 prihodi do sada su bili dovoljno 0,57 0,69 0,78 6 Dohodakpo kg visoki i poticajno su utjecali na razvoj govedarske proizvodnje i tom slučaju ni stajnjak ne treba Manja stada krava ostvaruju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. uračunati u prihode. lošije financijske rezultate. Kod nas Ukupni prihodi od prodaje mlijeka su se s godišnjom proizvodnjom od po jednom kg otkupne su cijene 6000 litara mlijeka do sada ostvaDohodak proizvođača mlijeka, premije koje određenim rivati vrlo dobri financijski učinci. u sustavu PDV-a kategorijama proizvođača daju Porez na dohodak OPG-ova koji Nepovoljan je gospodarski položaj mljekare, novčani državni poticaji su u sustavu PDV-amože iznositi od dijela domaćih proizvođača mlijeka u za prodano mlijeko, te novčani odnosu na europske niska proiz15 do 35%,što ovisi o visini dohotka. poticaji za uzgoj i proizvodnju Kod pravnih osoba - velikih farmi, vodnja mlijeka, skuplja proizvodnja i krmnih kultura. Kvaliteta mlijeka porez na dobit iznosi 20%. Kada se usitnjenost gospodarstava. Pitanje utječe na postizanje većih otkupod prihoda oduzmu troškovi, dobije prodajne cijene mlijeka i visokih pronih cijena mlijeka kao i većih iznosa se dohodak prije oporezivanja. Od izvodnih troškova jednako su aktunovčanih poticaja. dohotka prije oporezivanja odbije alni i u EU i Hrvatskoj. Naši proizvo- • Visoka proizvodnja po hektaru, se porez na dohodak i dobije se neto đači smatraju da su u zemljama EU-a broj krava po hektaru i visina propoticaji po grlu i kg mlijeka veći nego dohodak. izvodnje po kravi donosi zadovoNakon što se odbije porez na kod nas. Naša je proizvodnja mlijeka ljavajuću dobit obiteljskim gospodohodak, dobit u proizvodnji mli- 20-30% skuplja od inozemne pored darstvima. Poslovanje obiteljskih jeka nešto je manja i kreće se od zadovoljavajućih poticaja. gospodarstava djelomično je pod 0,50 do 1,00 kn. Danas najveću doutjecajem tržišta zbog državnih bit u proizvodnji mlijeka ostvaruju Zaključak agrarno-ekonomskih mjera. Povelike farme.

• Na ekonomsku uspješnost proizboljšani ekonomski položaj proizVelike farme ostvaruju veću vodnje mlijeka utječu troškovi vodnje mlijeka utjecao je na rast proizvodnju mlijeka, i to 2000-2500 proizvodnje, visina proizvodnje i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. kg/kravi, bolju kvalitetu mlijeka, posprodajne cijene mlijeka. Troškovi Do sada su ulaganja u proizvodnju tižu veće tvorničke poticaje za mlijehrane, amortizacija grla i troškovi mlijeka bila vrlo produktivna i renko, od 0,40 do 0,50 kn/kg pa i više. rada čine glavne troškove proiztabilna investicija kako na većim vodnje mlijeka. Drugi troškovi farmama pravnih osoba tako i na Odnosi proizvodnje mlijeka u manje utječu na ekonomske učinke obiteljskim gospodarstvima.

Hrvatskoj i EU proizvodnje.

• Kod godišnje proizvodnje od 5000 Broj krava na farmama u EU • Vlastita proizvedena krmna baza kg ostvaruje se dobit od oko 0,76 kreće se od 30 do 90 grla i prosječna glavni je činitelj povoljne ekokn/kg mlijeka, kod proizvodnje od proizvodnja mlijeka po kravi iznosi nomičnosti u proizvodnji mlijeka, a 6000 kg 0,92 kn/kg, a 1,04 kn/kg oko 6000 litara, što je više od našeg odnos uzdržne i produktivne hrane kod ostvarene proizvodnje od prosjeka. Na europskim farmama mjerilo je intenzivnosti hranidbe.

7000 kg mlijeka. produktivnost rada je mnogo veća i • Prihodi i financijski učinci rastu Sadašnja konkurentnost i razna jednog zaposlenog otpada 30-50 kako raste proizvodnja mlijeka. voj na sposobnost naših farmi s obzigrla, a kod nas 1Ogrla.

Samo visoka proizvodnja mlijeka rom na nižu razinu mliječnosti i velipo kravi može biti unosna i činu stada, ali i manje ekonomske Prag rentabilnosti u gospodarski opravdana. učinke naših obiteljskih gospodarstaproizvodnji mlijeka u EU • Cijena koštanja mlijeka manja je va, značajno zaostaje u odnosu na farkreće se od oko 6000 kod veće proizvodnje mlijeka po mere proizvođače mlijeka u EU.■ litara mlijeka godišnje po kravi. ' '

Tablica5: Izračun dohotkaproizvodnjemlijekaza OPG u sustavu PDV-a

J,fljekarski hst 11/2009.

21

Poljoprivreda i klimatske promjene Računa se da poljoprivredaneposredno emitira oko 9% ukupne količine globalnih plinova (11% godine 1999.). lako je već dosta učinjeno na smanjivanjuutjecaja poljoprivredena promjeneklime,

ovaj proces mora se nastavitipoboljšavanjemprocesaproizvodnje kao i većim korištenjembiomase,čime se smanjujeugljični dioksid nastaoproizvodnjomenergijei prometom Piše: Dr. se. Darko Uher

iše od ostalih privrednih djelatnosti, poljoprivreda trpi od klimatskih promjena ali isto tako i pridonosi klimatskim promjenama ispuštanjem plinova s učinkom staklenika (GH plinovi ili GHG = greenhousegasses). U tijeku prošlog stoljeća GH plinovi nastali industrijskom proizvodnjom i ostalim aktivnostima ljudi uzrokovali su u Europi porast temperature za oko 1 °C, brže od prosječnog rasta temperature u svijetu, što već sve češće izaziva ekstremne temperature, toplotne udare i poplave. Na jugu Europe zato je sve manje oborina i sve više sušnih razdoblja, a na sjeveru sve više kiše i snijega.

Zbog toga poljoprivredi predstoji proces smanjivanja njezina štetnog utjecaja na klimatske promjene, kao i proces prilagođavanja promijenjenim klimatskim uvjetima proizvodnje.

V

Kako poljoprivreda utječe na promjenu klime?

Aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji dovode do ispuštanja

22

dušičnog

oksida i metana (kao i dioksida). Računa se da poljoprivreda neposredno emitira oko 9% ukupne količine GH plinova (11% godine 1999.), od čega su 5% dušični oksidi od upotrebe dušičnih mineralnih gnojiva i od razlaganja organskih gnojiva, a oko 4%je metan iz procesa probave stoke (preživača) kao i razlaganja stajnjaka. ugljičnog

Iako je već dosta učinjeno na smanjivanju utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene, ovaj proces mora se nastaviti poboljšavanjem procesa proizvodnje kao i većim korištenjem biomase, čime se smanjuje ugljični dioksid nastao proizvodnjom energije i prometom.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a igra značajnu ulogu (CAP-

Više od ostalihprivrednihdjelatnost( poljoprivredatrpi od klimatskih promjenaali isto tako i pridonosiklimatskimpromjenama ispuštanjemplinovas učinkom staklenika Jfljekarski li,st 11/2009.

=======================~ Common Agricultural Policy) i može potaknuti promjene te omogućiti smanjenje štetnih utjecaja poljoprivrede na klimu, i to na više načina nabavkom energetski učinkovitijih strojeva i alata, gradnjom energetski djelotvornijih poljoprivrednih objekata, kao i većim korištenjem biomase i plina. Ovo će zahtijevati bolje informiranje kao i dodatnu edukaciju proizvođača.

Prema ovom izvještaju, klimatske promjene u najvećoj će mJen pogoditi područja južne i jugoistočne Europe.

Europski tim stručnjaka napravio je mapu Projektirani utjecaj klimatskih promjena u različitim europskim područjima - koji nažalost uključuje samo zemlje članice EU-a. Prema ovoj mapi, Hrvatsku očekuju promjene klime slične onima u područjima Grčke, Bugarske, Rumunjske i Mađarske, a Kako će klimatske promjene koje predviđaju: utjecati na europsku • porast temperatura i smanjenje poljoprivredu? godišnjih oborina kao i manje Prema izvještaju velikog tima raspoložive količine vode, stručnjaka UN-a (IPCC- lntergovernmental Panelof CIimate Change),pun • povećan rizik od suša i toplotnog stresa, učinak klimatskih promjena nastat će oko 2050. godine, iako se • smanjenje prinosa žitarica, • smanjivanje područja pogodnih kratkoročni utjecaj osjeća već sada.

ZANIMLJIVO

STI

za uzgoj usjeva.

Kako bi se prilagodila porastu temperatura kao i manjoj količini oborina, europska poljoprivreda trebala bi poduzeti niz mjera koje će između ostalog zahtijevati i: • promjene u plodoredu (crop rotation)radi što boljeg korištenja raspoložive količine vode, • prilagođavanje datuma sjetve u skladu s novim uvjetima (temperatura i oborine), • korištenje vrsta usjeva koji su bolje prilagođeni novim vremenskim uvjetima, • sadnja živica i manjih pojaseva drveća na obradivom zemljištu kako bi se smanjilo brzo otjecanje oborina i omogućilo formiranje zaštite od erozije vjetra. ■

Starigrad, Lipanjska 55, Koprivnica• Tel:048/634-020 • Fax: 048/222-091 SOJA ZA PREŽIVA ĆE (bayp s protein)

mješavinaje tostiranogi melasiranoga sojinog zrna s tanJnomza tićenom ojinom sačmom te je visokokoncentriraniizv r energije, linolne kiseline. zaštićenih 0T aminokiselinai atioksidanata.

CE UZ OVAJPROIZ

NUD

OG ZRNA TO T

VRHUN KI PROIZVOD

ZA VAŠE PREŽIVAĆE NAJBOLJE ČE NA: - POVEĆANU MLJEČNOST - VIŠE PROTEINA I MASNOĆA - ZDRAVIJE KRAVE - VEĆU PROIZVOD JU - 1\'IANn UTROŠAK SREDSTAVA

OJU, OJI U AČ UNCO 1 ZASMJESE PROIZVODNJU I OTKUPSOJEI KUKUR ZA e-mail: zitarice@kc.htnet.hr

Mljekarski list 11/2009.

PREHRANU

• www.zitarice.com

23

Metode mjerenja biljne mase na pašnjaku Uspješna integracija napasivanja u održive sustave proizvodnjemlijeka i mesa na farmamazahtijevaprimjenuneke od metoda procjenekoličine krme dostupne za napasivanje. Ta je mjera važna s aspekta kratkoročnog ili dugoročnog planiranjaproizvodnjei korištenjakrme Piše: Dr. se. Krešimir Sošnjak način

postiže se usklađivanje potreba za voluminoznom krmom i količine dostupne krme, smanJUJe se potrošnja dodatnih krmiva te u konačnici i ukupna cijena obroka. Osobito je to važno u intenzivnim sustavima kakva je proizvodnja mlijeka temeljena na pašnjačkom korištenju krme, imajući u vidu da je konzumacija između ostalog kontrolirana i količinom dostupne biljne mase na pašnjaku. Stoga konzumaciju treba održati na visokoj razini, što je preduvjet postizanja planirane proizvodnje.

N

a taj

Optimalno iskorištavanje S aspekta gospodarenja pašnjakom, mjerenje biljne mase i usklađivanje s dnevnim potrebama životinja može rezultirati optimalnim iskorištenjem biljne mase te postizanjem balansa rasta i razvoja trava i potrošnje biljne mase. Na taj način moguće je unaprijediti unutarsezonski raspored proizvodnje krme, nadzirati željenu kakvoću krme, primijeniti egzaktne pragove odluke kod početka i kraja napasivanj a unutar svakog ciklusa napasivanja ili sezone napasivanja u cjelini, stvarajući pretpostavke dobrog porasta u idućim ciklusima ili idućoj vegetacijskoj sezoni. Uz to,

moguće je

identificirati viškove ili manjkove voluminozne krme te pravodobno intervenirati, ovisno o primijenjenim metodama napasivanja i postavljenim ciljevima.

Prema ekonomskim analizama, precijenjene ili podcijenjene količi­ ne suhe tvari (ST) od 1O ili 20%u odnosu na stvarnu količinu biljne mase na pašnjaku rezultiraju gubicima farmera od 1O do 198 dolara po hektaru pašnjaka godišnje, ovisno o intenzivnosti proizvodnje na farmi.

Prema istim procjenama, koje u obzir uzimaju trošak nabave ili izrade uređaja kao i cijenu rada provedenog u mjerenju na pašnjaku, pozitivni ekonomski učinci mogu se

Mljekarski list 11/2009.

====================== PROIZVODNJA

KRME

očekivati samo ukoliko greška

mjerenja ne iznosi više od 10% stvarne količine biljne mase na pašnjaku.

Produkcija pašnjaka izražava se kao količina ST ili organske tvari (OT) po jedinici površine u jednom trenutku ili tijekom određenog razdoblja, a to je polazna osnova za izražavanje količine dostupne krme po životinji ili uvjetnom grlu te izračun opterećenja ispaše.

Metode mjerenja biljne mase Postoji nekoliko nacina mjerenja i nadziranja količine biljne mase na pašnjaku. Jedna od metoda je košnja i vaganje biljne mase s poznate površine. Ubraja se u destruktivne metode mjerenja primarne produkcije pašnjaka. Za korištenje ove metode treba izraditi okvir četvrtastog oblika (slika 1), najbolje metalni, i smjestiti ga u tratinu da predstavlja površinu unutar koje se "pokosi" biljna masa. Površina takvih 2 okvira kreće se od O,125 do 0,4 m , a najčešće se izrađuju u dimenzijama 0,3X 1,0 m, 0,25X0,25 m, 0,25X0,5 m, 0,4x0,6 m i sl. Za košnju se koriste ručne ili akumulatorske škare (slika 1). Pokošenu biljnu masu treba skupiti, osušiti do konstantne mase (u sušioniku na 105 °C tijekom 24 sata), te izvagati masu koja predstavlja količinu ST s površine našega okvira. Za sušenje može poslužiti i mikrovalna pećnica, o čemu je već bilo riječi u jednom od prošlih brojeva ovoga lista. Masu suhe tvari treba preračunati na 1 ha površine.

Radi što bolje točnosti i preciznosti, treba uzeti što veći broj uzoraka na slučajno odabranim mjestima Osim što se primjenjuje 'pašnjaka. ' u istraživačke svrhe, koristi se i kao metoda procjene na farmama a predstavlja temelj za korištenje nekih indirektnih metoda i razvoj njihovih kalibracija.

Ml.feka.rskilist 11/2009.

Slika 1: Košnja i vaganjebiljnemasekorištenjemokvirai škara

Slika 2: Uređaj za mjerenjebiljnemasena principuelektričnog kapaciteta U indirektne, odnosno nedestruktivne metode ubrajaju se korištenje ravnala ili mjernog štapa, korištenje mjernog uređaja s pločom, uređaja na principu mjerenja električnog kapaciteta te metoda vizualne procjene.

Vizualna procjena iziskuje najmanje troškove za opremu i najmanje utrošenog vremena za procjenu, no, s druge strane ona

zahtijeva i najviše iskustva u kvantificiranju količine biljne mase, što se stječe jedino treniranjem. U suprotnom, rezultati vizualne procjene mogu biti upitni.

Korištenje elektronskih uređa­ ja koji mjere električni kapacitet prikazano je na slici 2. Izmjerene se vrijednosti uz pomoć kalibracijskih modela preračunavaju u vrijednosti mase ST po jedinici površine i

25

PROIZVODNJA

KRME

prikazuju na zaslonu uređaja.

Prednost metode može biti velik broj očitanja u kratkom vremenu.

Točnost mjerenja ovisi o točnosti kalibracijskog modela. Obično je točnost mala ako se koriste tvornički postavljeni kalibracijski modeli.

Razmjerno je jednostavna, nedestruktivna metoda i primjena ravnala ili mjernog štapa. Metoda se sastoji u mjerenju visine biljne mase, temelji se na činjenici da je prinos ST pašnjaka proporcionalan visini, a konzumacija primarno kontrolirana visinom biljne mase.

Ova metoda najčešće se koristi kod kontinuiranog napasivanja. Točnost ove metode zasniva se na dovoljnom broju slučajno odabranih mjesta na kojima se mjeri visina biljne mase.

U rotacijskom napasivanju najčešće se koristi mjerni uređaj s pločom (slika 3). Ovom metodom mjerimo visinu biljne mase pritisnute pločom. Korištenjem kalibracijskih jednadžbi povezuje se visina biljne mase i gustoća tratine, a rezultat mjerenja iskazuje u količini ST po jedinici površine. Ova metoda temelji se na činjenici da je količina biljne mase na pašnjaku osim visinom biljne mase određena i gustoćom tratine. Stoga se takvi mjerni uređaji sastoje od središnjega mjernog štapa i ploče, najčešće okruglog oblika, koja do određene mjere sabija biljnu masu. Ploča se izrađuje od metala ili plastike, promjera je do 50 cm, sa specifi2 čnom masom od 1,7 do 5 kg/m • Postoje primjeri izrade razmjerno jeftinih uređaja s mjernim štapom i pločom od akrilnog stakla. U slučaju kupnje ovakvog mjernog uređaja u uputama su osigurane i kalibracijske, odnosno regresijske jednadžbe koje se mogu odmah koristiti.

Međutim, točnost metode u ovom slučaju ovisi o točnosti kalibracijske

26

Slika 3: Mjerni uređaj s pločom za mjerenjekoličine biljnemase na pašnjaku jednadžbe, a preciznost ovisi o broju mjerenja na pašnjaku i slučajnosti uzorka.

Stoga takve kalibracijske jednadžbe najčešće ne odgovaraju potrebama. Naime, one su razvijene za pašnjake određenoga botaničkog sastava i u klimatskim prilikama područja proizvođača takvog uređaja. Stoga treba izraditi specifične kalibracijske jednadžbe za prirodne ili sijane pašnjake našega klimatskog područja, ovisno o botaničkom sastavu i dijelu vegetacijske sezone.

Takve jednadžbe mogu biti zajedničke za slične proizvodne regije.

U izradu kalibriranja mogu se upustiti i pojedini proizvođači, a jednom izrađene formule mogu se koristiti dulji niz godina. Princip kalibracije sastoji se u očitavanju mjernim uređajem na poznatoj površini te košnjom te površine i utvrđivanjem količine ST kao kod destruktivne metode.

Preciznost mjerenja preciznost mjerenja mjernim štapom i mjernim uređajem s pločom postiže se hodom po dijagonali pregona ili po liniji u obliku slova W uz 30 do 50 zabilježenih očitanja. Vrijeme potrebno za rad mjernih uređaja s pločom s automatskim brojačima očitanja i zbroja izmjerenih visina iznosi 100 očitanja u S minuta.

Mjerenja mjernim štapom moguća su tempom od 50 očitanja u 15 minuta. Kod uređaja bez brojača, kao i kod upotrebe mjernog štapa, treba napraviti tabelu s rednim brojevima očitanja u koju se unose vrijednosti očitanih visina. Ove vrijednosti poslužit će za izračun prosječne visine biljne mase. Prednosti su ovih metoda zadovoljavajuća točnost i preciznost, ali i vremenska učinkovitost. Učestalost mjerenja treba biti 1 - 2 puta tjedno u razdoblju intenzivnog porasta tratine ili rjeđe u vrijeme slabijeg Zadovoljavajuća

porasta. ■

Mljeka.rskilist 1J/2009.

-a11r~w~ AKCIJA!!!

MIJENJAMO STARO ZA NOVO!

e 1ti do 1 udjela, bez j bezhipotek

,!!lf~'!.'!!!.

81 KS Već URA+ PDV!

- Popust prikolica do 20o/o!

I

Jurval d.o.o. Vrbove Poslovnica Osijek Eugena de Piennes bb Sv. L. B. Mandića 239 Prodaja: 01/2791-990, Prodaja: 031/281-181 · 01/2791-822 _I

PROIZVODNJA

KRME

Tehnika spremanja silaže S obzirom da je u prethodnim brojevima detaljno pisano o tehnologiji, ovdje ćemo obratiti pozornost na tehniku spremanja silaže Piše: lvan Marohnić, dipl. ing.

ukuruzna silaža najjednostavnije je, najekonomičnije i najprikladnije voluminozno krmivo uz dodatak kvalitetnog sijena ili sijena lucerne. Kad kukuruz dospije do stadija mliječno voštane zriobe, odnosno u povoljan odnos suhe tvari i vlage, siliramo ga jer je u to vrijeme najpovoljniji omjer svih komponenata, tj. hranjiva i količine (cijela biljka). Ako siliramo prerano, dobivamo manje silaže, manje energije, a i kod siliranja je prilikom gaženja moguće cijeđenje soka i gubitak hranjiva.

Ako siliramo prekasno, dobivamo više grube celulozne mase, manje hranjive vrijednosti zbog težega gaženja, slabije konzumacije, zaostajanja zraka, što može uzrokovati kvarenje, naknadnu fermentaciju, odnosno gubitak energetske vrijednosti hranjiva. Gustoća sklopa česta je dvojba. Ako sijemo 10-15% gušće od sjetve za zrno, dobivamo više stabljike a manje zrna. Ova je silaža još uvijek dobra za niže proizvodne životinje. No, ako imamo dovoljno površine i ako tovimo mladu stoku ili hranimo visoko mliječne krave, silažu preporučamo sijati na razmak u redu kao za zrno, jer vrijednost silaze ovisi o količini zrna u masi a ne o količini stabljike. Ostatak kukuruza koji nije stao u silos može se žeti kombajnom za siliranje zrna ili podmirivanje kooperacijskih obveza.

Osim količine zrna, na vrijednost silaže utječe visina košnje

I(

28

silaže. Silažu pravilno kosimo 25 cm od zemlje. Ako kosimo niže, dobivamo nešto malo više silaže, lošije kakvoće s više celuloze koja je često onečišćena zemljom od kiša ili kultivacije, a ako kosimo npr. 45 cm od zemlje, dobivamo manje silaze ali puno vrjednije, koje manje trošimo za manje produktivnu stoku, a za tov ili visoko mliječne krave istoj silaži možemo dodati samo superkoncentrat i imati gotovu visokoenergetsku i kompletnu hranu.

Tipovi silosa Prije siliranja moramo imati izgrađene pripremljene i očišćene silose koji mogu biti okomiti ili stupni silosi. Osiguravaju najmanji gubitak silažne mase, ali su nepraktični za punjenje i pražnjenje a ne grade se i zato što su puno skuplji. Silirati možemo iz nužde (na livadi), kako to često kažemo, na neizgrađenom prostoru uz vrlo velike gubitke. Ako to ne možemo izbjeći, posebno moramo paziti na podzemne vode, dobru izolaciju od zemlje koja onečišćuje silažu, a kako su najčešće plitko natovareni nismo ih u mogućnosti dobro bočno nagaziti, dobro pokriti i opteretiti zemljom, pijeskom, ciglom ili drugim materijalima.

Najprikladniji su današnjem vremenu i tehnici vodoravni silosi, čije su bočne stranice i pod izgrađeni od lijevanog vibrobetona.

Moraju biti puno duži nego širi, odnosno minimalno široki za provoz i kipanje prikolice u silosu.

Također, poželjno je da stranice budu što više, radi manjeg postotka kvarenja silaže.

Uz ovako dobro pripremljene silose, moramo još složiti i dobru liniju za siliranje, koju tvore prikolice za dovoz silaže s njive do silosa. Dakako, svi strojevi moraju biti pouzdani u radu i dobro sinkronizirani kako ne bi došlo do zastoja, odnosno kako bi tijek siliranja bio što kraći a gubici bili što manji. Prikolice moraju biti na bočno kipanje, a mogu se pripremiti i prikolice za prijevoz trave i sijena ako im se povise stranice. Mogu se upotrijebiti i savršeno oprane prikolice za prijevoz stajskoga gnoja koje masu istovaruju unatrag, kao i prethodne. Sve prikolice moraju imati povišene stranice jer je silaža otprilike dvostruko lakša od zrna. : ' ' Na samom silosu za : planiranje i gaženje : mora biti "uredan stroj", odnosno · traktor s prednjom daskom ili : lopatom, ili pak gusjeničar.

Ako radimo s gusjeničarom, ispred silosa mora biti dnevni sloj silaže od 50 cm na koji gusjeničar silazi kako ne bi uništio beton. Pod pojmom "uredan" podrazumijevamo da traktor ili gusjeničar (buldožer) ne smiju nigdje puštati gorivo ili ulje, što strašno onečišćuje silažu.

Zato za takav postupak upotrebljavamo novije strojeve. Skinutu i dovezenu silažnu masu moramo što prije planirati i gaziti kako bismo stvorili anaerobne uvjete (bez zraka - kisika) i time stvorili povoljne uvjete za množenje "dobrih" bakterija, odnosno onemogućili zagrijavanje mase i množenje "negativ-

.ll(fekarski list 11/2009.

PROIZVODNJA nih" i nepoželjnih bakterija. Tako se od odlične mase dovezene s njive stvara odlična silaza, a u suprotnom se od odlične silažne mase može dobiti lošija silaža, ili drugim riječima dobrim gaženjem potičemo "dobre" bakterije mliječno kiselog vrenja odnosno onemogućavamo "loše" bakterije koje stvaraju octenu, maslačnu i propionsku kiselinu.

"Pozitivno" množenje dobrih bakterija možemo pospješiti dodavanjem odabranih bakterija koje množimo u laboratorijima i dodajemo silaži u obliku tzv. inokulanata, koji mogu biti u granuliranom obliku. Mogu se dodavati pomoću tzv. gandy uređaja ili otopljene u bačvi koje danas već imaju moderni silokombajni, pa se masa dizama moči prilikom ubacivanja u prikolicu.

Ako nemamo takav silokombajn, inokulante možemo nanositi na masu u silosu kad je isplanirana 10-20 cm. Možemo to učiniti leđ­ nom prskalicom ili savršeno opranom traktorskom prikolicom kojoj djelomično demontiramo krila ako su šira od silosa. Inokulante otapamo i miješamo u čistoj bunarskoj vodi umjerene temperature. Ako nemamo čistu bunarsku vodu možemo upotrijebiti i vodovodnu vodu koja je klorirana, ali tada moramo imati inokulante s deklorinatorom koji poništava negativan učinak klora na bakterije.

Pravovremeno zatvaranje silosa Nakon završetka siliranja, odnosno planiranja i gaženja silaže moramo još pola dana gaziti, a zatim prekriti crnom folijom koja je dugotrajnija i ne propušta ultraljubičaste zrake, kao što je to slučaj kod prozirne folije koja ima tzv. staklenički efekt odnosno propušta ultraljubičaste zrake i zagrijava masu, zbog koje može doći do naknadnog

Mljekarski fi,st 11/2009.

vrenja odnosno gubitka vrijednosti silaže. Plastična folija mora biti šira od silosa, iz jednog komada kako ne bi došlo do podlijevanja vode na silažu. Stabilnost folije osiguravamo pokrivanjem raznim predmetima ciglom, gumama, vrećama s pijeskom ili čak samim suhim pijeskom koji je ujedno repelent za glodavce koji se često uvlače u silos, onečiš­ ćuju i kvare hranu. : ' ' Ako upotrebljavamo su: hi pijesak, na najlonsku : foliju dobro je staviti prije pijeska : još neku staru ceradu kako se ne bi miješali pijesak i silaža, a cijeli silos dobro je ograditi i osigurati da kojim slučajem na njega ne bi došla stoka i probila foliju.

Neki vlasnici većih silosa uopće ne pokrivaju silose već gusto posiju ječam koji bujno vegetira ujesen i "pije"vodu sa si laže, ili uopće ne čine ništa oko pokrivanja računajući da će se pokvariti 1O cm mase na vrhu, što je 10% ako je silos visok 1 m, ili 3%ako je silos visok npr. 2,6 m. Ova-

KRME

ko spremljena silaza s inokulantima brže fermentira, koristi se nakon kraćeg vremena od dana silaranja, bolje je probavljivosti, dobra je okusa, žuto zelene boje, probavljivijaje a time i isplativija.

Zaključak

I za kraj nešto vrlo važno! U postupcima kod siliranja kao i u svakom poslu dolazi do gubitaka koje treba svesti na najmanju moguću mjeru. Najčešći su gubici kod siliranja i prijevoza do 5%;kod lošeg vrenja do 8%;gubici kod gaženja do 3%;gubici na rubovima i pokrovu do 10%;gubici kod izuzimanja odnosno naknadnog vrenja do 5%itd. U praksi uzimamo da ukupni gubici u vodoravnim silosima (tzv. trenč silosima) mogu biti i do 25%, pa se moramo potruditi da budu što manji.

Više o navedenom možete pročitati u priručniku MESNO GOVEDARSTVO- držanje i uzgoj, istog autora, a priručnik se može naručiti na mob. 098/94 22 677. ■

Siliranje kukuruza u vodoravnomsilosu (foto:S. Ladišić) 29

HRANIDBA

Potpune krmne smjese u hranidbi krava

Krmne smjese moraju se čuvati od onečišćenja u prikladnoj ambalaži, u suhim, čistim i zasjenjenim prostorima ili u posebno izgrađenim silosima

i zasjenjenim prostorima ili u posebno izgrađenim silosima.

Krmne smjese spremljene u vreće treba držati položene vodoravno u nižim stogovima, ne pod velikim Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer pritiskom. rmne smjese koje se Skladišta moraju biti prozračna nalaze u prometu i na i zaštićena od ptica, glodavaca i tržištu _mo~_aj~ biti hom~- drugih nametnika, s optimalnom ra, masti) i proteina, dovoljno min~geno 1zm1Jesane u ori- temperaturom skladištenja 9-1 O°C. rala i vitamina a malo sirove vlakmginalnom pakiranju, moSkladišta prije unošenja sirovi- ne. Moraju biti visoke hranidbene raju imati deklaraciju s podacima o na treba dobro očistiti od ostataka vrijednosti i moraju imati vrlo dobru proizvođaču, nazivu i. sa~rž~j~ hrane i drugih onečišćenja a prema probavljivost i iskoristivost u sirovina ili proizvoda (s1rovmsk1 1 potrebi i dezinficirati. U istom hranidbi stoke.

Dodaju se krmnim kemijski sastav), oznaku i podatke o prostoru ne smiju se držat!. sredstv~ obrocima ovisno o proizvodnim kakvoći, neto masi sadržaja, upute o za zaštitu bilja i slične kemtJske tvan potrebama krava, vrsti i kvaliteti korištenju i čuvanju, te datum koje mogu onečistiti krmiva. osnovnih krmiva (Tablica 1). proizvodnje i rok valjanosti (PravilPravilnik o kakvoći stočne nik o kakvoći stočne hrane RH, Hranidbena kvaliteta potpunih hrane RH propisuje uvjete koje 26/1998.). Krmne smjese za stočnu krmnih smjesa moraju ispunjavati krmiva i krmne hranu na slobodnom tržištu mogu Potpune krmne smjese moraju smjese koje se nude na tržištu. se pronaći kao: sadržavati sirovine s većim postot- Međutim, kod krava u visokoj pro1. Potpune krmne smjese - koje kom energetskih tvari (škroba, šeće- izvodnji mlijeka tijekom laktacije sadržavaju sve minimalno potrebne hranjive tvari za određenu proizvodTablica 1: Normativikemijskogsastavapotpunihkrmnih smjesaza nju, kao što su energij~, bjelanče­ muznekraveprema vrsti osnovnihkrmiva vine, minerali i vitamini. Zitarice se u njima nalaze kao energetske siroviKrmne smjese uz osnovna krmiva Travu i sjenažu Kukuruznu silažu Sijeno ne obično u najvećoj količini (601 14,0 i 19 O*' Sirovih Proteina* 160i190*' 16 Oi 19 O*1 % 70%), a bjelančevine - za preživače U buragu stabilnih isključivo biljnog porijekla - u proteina 3,5-6.5 3 5-6.5 % 3.5-6 5 postotku ovisno o potrebama i Od ukupnih proteina 25-35 25-35 25-35 % prema deklaraciji.

Sirove vlaknine* 2 do 6,0 do 6,0 do6,0 % 2. Dopunske krmne smjese - koje u Energetska hranidbena H.j./kg min. 1,150 min. 1,100 min. 1,150 većoj količini sadržavaju pojedine vrijednost MJNEL min. 7,200 min.7,100 min. 7,200 hranjive tvari ovisno o tome što neKalcija 0,5-0,7 0,72 0,5-0,7 % dostaje u ukupnim krmnim obro.ciFosfora 0,72 0,7 0,72 % Natrija 0,15 ma: energetske sirovine (krepka 0,15 % 0,15 3 0,2*3 0,15 ~agoezija* % 0,15 krmiva), a posebice bjelančevine Vitamina A i.j./kg 15.000 15.000 15.000 (proteinska krmiva) i mineralno-viVitamina D i.j./kg 2.500 2.500 2.000 taminske dodatke. Dopunske krmne Vitamina E mg/kg 50 50 50 smjese prije hranidbe uvijek treba 4 Biotin* mg/kg 2 2 2 izmiješati sa žitaricama ili s odgo4 mg/kg Niacin* 50 50 50 varajućim osnovnim krmivima.

Krmne smjese, kao i sirovine ''Viši postotak sirovih proteina dodaje se krmnim smjesama krava koje daju .više od ~S litara mh Jeka na dan; ''Krmne smjese ne smiju sadržavati više od 7-8% sirove vlaknme, 1er to znači da sadrzavaiu koje se dodaju krmnim obrocima, više primiješanih jeftinijih balastnih sirovina; . .. moraju se čuvati od onečišćenja u ••ucilju sprječavanja pašne tetanije, dobro je povećati magn:~IJ na 0:25%;. . prikladnoj ambalaži, u suhim, čistim ''Biotin i niacin treba davati kravama visoke muznosti, naroc1to poslije telJenJa.

I(

30 l\.fljekarski liYt 11/2009.

HRANIDBA postoji veliki raspon od najniže do najviše mliječnosti koja se mora zadovoljavati hranom, a često su prisutne i specifične potrebe za nekim sirovinama s obzirom na različite sastave i kakvoću osnovnih voluminoznih krmnih obroka. Kao primjer navodimo normative kemijskog sastava potpunih krmnih smjesa uz osnovna voluminozna krmiva sastavljena pretežita od sijena, travne ili kukuruzne silaže (tablica 1).

S tim u vezi značajno je dobro poznavanje vjerojatne kakvoće osnovnih krmiva u pojedinih gospodara, češće je potrebno izvršiti i kemijske analize, a treba računati da su standardne krmne smjese koje se nude na tržištu često skromne kakvoće i svojim sadržajem teško zadovoljavaju sve potrebe krave s visokom mliječnošću.

Potpune krmne smjese morajusadržavati energetskijaka i proteinima bogata krmiva

lako razgradivog i probavljivog odgovarajuću muznost, pojedine škroba visoke energetske hranid- krave treba obilježiti (ili grupirati po Sirovinski sastav potpunih bene vrijednosti.

Probavljivost proizvodnji) tako da svaka uz osnovkrmnih smjesa škroba u zdrobljenom zrnju pšenice na krmiva dobije i pripadajuću kolii ječma iznosi 86,5-92% i vrlo se činu krepkih krmiva (potpunih krmKvalitetne potpune krmne smjese moraju sadržavati energet- dobro iskorištava u metabolizmu nih smjesa) prema izdojenim ski jaka i proteinima bogata krmiva. buragovih mikroorganizama. Za ra- količinama mlijeka ili gravidnosti.

Moraju sadržavati kvalitetne žitari- zliku od "bijelih" žitarica, zrnje kukuRacionalizacija hranidbe od vece, sjemenke nekih mahunarki ili ruza sadržava više masti (prosječno likoga je gospodarskog značaja u oko 3,5%), više jednostavnih šećera proizvodnji krava. Jednakomjerno uljarica i proizvode njihove prerade, a uz kvalitetu vrlo je značajna i (prosječno 2,10-3,7%). Sadržava davanje krmnih smjesa svim kravama škrob stabilniji od razgradnje u bu- neovisno o muznosti i hranidbenoj cijena krmnih smjesa.

Sadržajsirovevlaknineviši od 6 ragu i vrlo je značajna sirovina u kvaliteti krmnih obroka stvara nepokrmnim smjesama krava visoke trebne troškove kod krava niže muzdo 7%već upozorava na pretpostavku niže kvalitete potpune krmne muznosti za sintezu laktoze. nosti, a druge krave s višom muznoZrnje i sačme uljarica (soje, šću zbog toga mogu ostati uskraćene smjese i da sadržava veću količinu jeftinijih sirovina. Pravilnik RH, suncokreta, uljane repice) i tosti- za potrebna krmiva (tablica 2).

26/1998., međutim, dopušta sadržaj rano sojino zrnje značajne su Krmne smjese u većoj količini proteinske (i energetske sirovine) u treba davati kravama poslije teljesirove vlaknine do 10% u potpunim krmnim smjesama za krave sa 13% sastavu kvalitetnih krmnih smjesa, nja, da se postigne i održi stabilna sirovih proteina, a do 15% u zbog sadržaja esencijalnih amino- visoka muznost. Potpune krmne smjesama sa 19% sirovih proteina - kiselina - lizina, metionina, cistina, smjese moraju sadržavati visoku triptofana i dr. što je energetski slabo krmiva. energetsku hranidbena vrijednost Mineralno-vitaminski dodatak (7,2-7,4 MJ NEL),a ovisno o tome i Žitarice koje se dodaju krmnim posebice je značajan dodatak smjesama moraju biti dobro najmanje 18-19%sirovih proteina. U osušene, da sadržavaju najviše do krmnim smjesama. Mora biti speci- takvim slučajevima treba paziti i 14% vlage, a zrnje uljarica do 10% fičnog sastava za određenu vrstu poduzimati mjere zbog mogućih vlage s tim da krmne smjese moraju krmiva i njihovu primjenu, ovisno o kiselih indigestija (acidoze), ketoze, sadržavati manje od 14% vlage, ne stanju laktacije i stanju reprodukcije. paraplegije i drugih purperalnih i smiju biti onečišćene plijesnima i metaboličkih bolesti krava, kao i izložene uvjetima brzog kvarenja. pratiti koncentraciju uree u mlijeku Hranidba krava prema što upozorava na nerazmjer enerŽitarice sadržavaju prosječno proizvodnji u laktaciji 55-72% nedušičnih ekstraktivnih S obzirom na to da se krmne gije u odnosu na količinu i kvalitetu tvari (NET)i sastoje se pretežita od smjese obično daju kravama za proteina u krmnim obrocima krava.

M!Jekarskili.st 11/2009.

31

HRANIDBA S obzirom na visoku cijenu krepkih krmiva, davanje krmnih smjesa kravama treba postupno smanjivati u razdoblju fiziološkog pada muznosti, tijekom polovice i potkraj laktacije, kao i sadržaj sirovih proteina u krmnim smjesama, a povećavati količinu osnovnih voluminoznih krmiva u krmnim obrocima (tablica 2).

Iznimka mogu biti mlade krave dobre muznosti, koje za razliku od starijih krava ponekad slabije uzimaju i iskorištavaju sirovu vlakninu iz voluminoznih krmiva za proizvodnju mlijeka i još neko vrijeme trebaju dobivati malo više krepkih krmiva za rast i tjelesni razvoj.

Uravnoteženi krmni obroci štede potrošnju krmnih smjesa Kod krava s visokom proizvodnjom mlijeka potrošnja skupih krmnih smjesa može se smanjiti samo ako krave dobivaju krmiva bolje hranidbene kakvoće i krmne obroke dobro uravnotežene energijom, proteinima, mineralima, vitaminima i dr. Veća potrošnja i bolja hranidbena kvaliteta, posebice osnovnih voluminoznih krmiva, omogućava održavanje visoke muznosti krava i uštedu skupljih krmnih smjesa.

Ako krave smanjuju potrošnju krmiva, iznenadno se smanji količina i kakvoća mlijeka (niži sadržaj ma'sti ili' proteina), slabi tjelesna kondicija i javljaju se smetnje u plodnosti i reprodukciji, odmah treba posumnjati na neke nedostatke hranidbe i uskladiti krmne obroke . (energiju, proteine, minerale, · vitamine i drugo).

Za pravilnu hranidbu krava postoje tablice koje su obično temeljene na prosječno standardnim hranidbenim vrijednostima sirovina i iskustvima iz prakse, uz upozorenje da osnovni krmni obroci i sirovine često značajno variraju kemijskim sastavom i hranidbenom kvalitetom te da su visoko produk-

32 Mljekarski List 11/2009.

Tablica2: Hranidbenevrijednostiukupnih krmnih obrokapo skupinama krava u laktaciji (u suhoj tvari) Sadržaj hranidbenih vrijednosti Suhe tvari Sirovih proteina Od toga stabilnih SP u buragu Energetska hranidbena vrijednost NDVukuono Masti Nestruktumi ugljikohidrati Udiel koncentrata Kalcija Fosfora Mae:nezija Kalija Natrija Swnpora

U suhoj tvari % tjel. težine % % MJNEL/kg % %maks. % % % % % % % %

tivne krave uvijek na uskoj granici zdravlja i bolesti (zbog metaboličkih poremećaja). Zbog toga su moguće vrlo opasne pogreške.

Problemi mogu nastati ako krmne smjese nisu odgovarajućeg sastava i kakvoće, ako krmne smjese i krmni obroci nisu homogeno izmiješani, a posebice ako nije prisutna odgovarajuća kvaliteta mineralno-vitaminskog dodatka.

Treba izbjegavati visoku proizvodnju mlijeka koja se (zbog komercijalizacije) postiže upotrebom stimulativnih sredstava (hormona, anabolika, antibiotika, raznih stranih masnoća, proteina i slično), jer ugrožavaju zdravlje krava i čistoću mlijeka. Ovo je upozorenje i u interesu očuvanja zdravlja potrošača mlijeka.

Izrada krmnih smjesa na obiteljskim gospodarstvima Stočari mogu sami izrađivati potpune krmne smjese, ali su za to potrebni odgovarajući mlinovi, miješalice, skladišni prostori ili silosne stanice za sirovine i premikse, kao i skladišta za gotove krmne smjese. Nadalje, potrebne su dobre recepture za krmne smjese i izvori za nabavu kvalitetnih žitarica, bjelančevinastih sirovina i mineralno-vitaminskih dodataka.

U slučaju miješanja različitih brašnastih sirovina, uvijek treba prije izmiješati one sirovine koje se

Skuoine krava u laktaciji svježe sredina kasna >3 5 >3,0 >40 16-18 18-19 15-16 34-38 32-35 35-40 6,3-6,6 7,0-7,4 6,6-7,0 33-35 36-38 28-32 4 0-6 O 5.0-7,0 4 0-5 O 34-38 32-36 36-40 35-40 55-60 45-50 0,8-0 9 O 8-0 9 0,7-0.8 0.42-0 46 O42-0.46 0,40-0.44 0.28-0,37 O25-0 34 0,22-0.28 1,0-1,5 1.0-1 5 1.0-1 5 0.17-0 20 0,17-0.20 0,17-0.20 0,21 0,23 0,22

daju u manjim količinama (do S kg ili od 5 do 7% u smjesi), a zatim se ta mješavina (kao predsmjesa) treba izmiješati s ostalim sirovinama (žitaricama). Zbog različite granulacije pojedinih sirovina, treba pripaziti na moguće raslojavanje, a krmne smjese spremati u vreće vodoravno složene u nižim stogovima.

Izradu potpunih krmnih smjesa za farme s većim brojem krava visoke muznosti ipak treba prepustiti specijaliziranim tvornicama stoč­ ' ' ne hrane s opremom, kvalificiranim stručnjacima i kontrolom nad proizvodima.

Ukoliko stočari osim osnovnim voluminoznim krmivima raspolažu i vlastitim žitaricama, može se preporučiti domaća izrada odgovarajućih potpunih krmnih smjesa za hranidbu krava, ali uz korištenje odgovarajućih gotovih dopunskih krmnih smjesa (superkoncentrata) iz tvornica stočne hrane. Na taj način, jednostavnim miješanjem dopunskih krmnih smjesa sa žitaricama, krave mogu dobivati sve hranjive tvari potrebne za proizvodnju mlijeka i reprodukciju a stočari mogu većim dijelom preko vlastitih žitarica neposredno utjecati na kakvoću i cijenu krmnih obroka krava. To ujedno može biti novi izvor prihoda za povećć!!!ie dohotka farme na gospodarstvu. ■

• •

ODABIRA GRLA U ZEMLJU PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA 0 NAŠEM TROŠKU

VETERINARSTVO======================

Opstipacija knjižavca Piše: Prof. dr. se. Vlatko Rupić

olest je rijetka, uglavnom se javlja u odraslih goveda tijekom zimskog načina hranidbe.

Do začepa knjižavca dolazi pri jednoličnoj hranidbi teško probavljivim voluminoznim suhim i grubim krmivima kao što su slama, kratko sjeckani kukuruzinac, sijeno od prekasno pokošenih livadnih trava 0edan otkos na godinu, prvi otkos u rujnu) lošega botaničkog sastava s puno korova.

B

pritišće na njegove

listove uzrokuupalu i nekrozu (odumiranje) sluznice. Stvrdnuti sadržaj knjižavca u manjoj ili većoj mjeri onemogućava prolaz hrane u dio probavnog sustava iza knjižavca, što se očituje simptomima koprostaze, odnosno potpune opstipacije pa čak i ileusa (zapletaja crijeva). Resorpcija tvari i toksina iz razgrađene zastale hrane u knjižavcu uzrokuje autointoksikaciju goveda.

jući

Znakovi - simptomi Klinički razlikujemo dva oblika bolesti, i to lakši i teži. U lakšem Uzrok pojave bolesti obliku simptomi bolesti slični su ili Uzrokuju je velike količine jednaki onima pri traumatskoj slame i pljeve u obroku, ali to može indigestiji. U težem obliku znakovi biti i mljevena djetelina, zatim bolesti slični su znakovima koji se jednolična hranidba zrnjem žitarica pojavljuju pri ileusu (zapletaju i koncentratom te ostala krmiva koja crijeva). Govedo naglo oboli, sadrže veću količinu lignina i odjednom prestaje jesti i defecirati lignoceluloze.

Razvoju bolesti (blatiti), nemirno je, napinje se i pogoduje nagla promjena hrane i stenje. Pri defekaciji istisne malo krmiva onečišćena zemljom ili izmeta koji može biti pastozna ili pijeskom. Nastanku začepa knjižav- grudasta oblika, crne boje, veoma ca veoma pogoduje neredovito neugodna zadaha. Zbog zastoja napajanje, i to smanjenom koli- hrane u knjižavcu, burag je pun činom vode pri hranidbi suhim hrane, a primjenom metoda za voluminoznim krmivima. Osim otkrivanje bolnosti u trbuhu očituju primarne postoji i sekundarna se uglavnom pozitivni rezultati. opstipacija knjižavca, znatno češća Izrazito je poremećeno opće zdravod primarne, a posljedica je raz- stveno stanje goveda, dominiraju ličitih patoloških procesa u trbušnoj simptomi intoksikacije - u početku šupljini. Sekundarna opstipacija bolesti tjelesna temperatura poveknjižavca uglavnom nastaje pri ćava se na 40-41 °C dok se duljim spastičnoj kontrakciji stijenke trajanjem bolesti temperatura može knjižavca, a rijetko pri njegovoj sniziti ispod donje fiziološke atoniji. Ovakve sporadične kontrak- vrijednosti.

Nadalje, dolazi do cije kapure nastaju pri akutnoj upali povećanja frekvencija bila na 100jetara i stvaranju apscesa na njoj, 130 u minuti, ono je slabo, traumatskoj upali kapure i potrbu- pojavljuje se lupanje srca i povećava šnice, invaginaciji crijeva, žučnim frekvencija disanja. Vidljive sluznice kolikama i drugim patološkim su mutne tamnocrvene boje, očne procesima. Kad se hrana isuši i jabučice upale a životinja je stvrdne u knjižavcu, mehanički dehidrirala. Pojavljuju se i živčani

Začep knjižavca

(Obstipatioomasi)

je patološkastanje kad zbog spastične pareze

stijenkeknjižavca ili njezineatonije hrana u njemu zastane, nakuplja se i potom izgubi vodu pa se stvrdne

znakovi u obliku omamljenosti, pareze ili paralize stražnjih nogu, potom tvrdokorno ležanje. Prognoza bolesti ovisi o stupnju i trajanju začepa knjižavca, u slučaju autointoksikacije i nekroze listova knjižavca,jednom kad govedo legne obično ugine za tjedan dana. U lakšim slučajevima govedo može spontano ozdraviti za 1O dana. Često bolest može trajati više tjedana.

Pouzdana dijagnoza postavlja se nakon ruminotomije i endoruminalnog pregleda, ili nakon provedene laparoruminotomije.

Liječenje

Opstipacija knjižavca može se liječiti konzervativno i operativno. U

!vlljekarski list 11/2009.

VETERINARSTVO konzervativnom liječenju koristi se velika količina vode s malo soli, sluz od lanenog sjemena, otopina gorke soli (200-300 g) koja se može dati bez lanene sluzi ili pomiješana s lanenom sluzi, potom parafinsko ulje (najmanje 1 litra). Spomenuta sredstva apliciraju se sondom u burag, već prema potrebi, u više navrata. Štetnu hranidbu i krmiva treba zamijeniti hranidbom u kojoj se daju mali obroci lako probavljivih i mekanih krmiva poput mrkve, repe, zelene trave, dobre silaže i druga krmiva. Liječenje opstipacije knjižavca operativnim načinom bolje je i uspješnije naročito ako se provede na vrijeme.

Kad se dijagnosticira začepljenje knjižavca ednoruminalnom dijagnostičkom metodom, provodi se masaža knjižavca kroz burag i kapuru.

Knj~žava~treba ?1~sirati umJeremm pnt1skom tijekom 15-20 minuta, a poboljšanje općeg stanja životise pojaviti najranije već 'nje može ' za 10sati.

Međutim, najčešće se očituje za nekoliko dana. Pri uporabi dijagnostičke metode laparoruminotomije, tankom sondom s Janettovom štrcaljkom u knjižavac možemo uliti 1 litru parafinskog ulja i potom obaviti masiranje knjižavca. Nakon provedenih operacija, parenteralno se apliciraju antibiotici, u burag daju glicerin ili parafinsko ulje da se ubrza ozdravljenje goveda.

Preventiva Ovaj patološki poremecaJ knjižavca suzbija se pravilnom i

uravnoteženom hranidbom zdravim i kvalitetnim krmivima. Obrok preživača mora biti kvantitativno dostatan i uravnotežen svim organizmu potrebnim hranjivim tvarima.

Za zimsku hranidbu goveda treba pripremiti dovoljne količine kvalitetne voluminozne i koncentrirane krme. Pritom je veoma važno da voluminozna krma, koja pretežno i uzrokuje začepljenje knjižavca bude kvalitetna i na vrijeme spremljena.

Nadalje, govedima prilikom zimske hranidbe suhim krmivima treba osigurati obilje čiste higijenski ispravne zagrijane vode. Iz zimskog obroka treba izbaciti slamu, loše sijeno i drugu grubu teško probavljivu voluminoznu krmu, a obrok mora biti dobro sastavljen i uravnotežen voluminoznom koncentriranom krmom. ■

Unutrašnje i kirurške bolesti i zahvati -

Prof. dr. se. Vlatko Rupić

-

~

U tehnološkim procesima stočarske proizvodnje bolesti životinja čine velike probleme i štete. Farmeri i općenito uzgajivači životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti stočarskom proizvodnjom jer će veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, dapače i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako ...... prepoznati, ali u većini slučajeva to nije moguće bez poznavanja metoda i načina otkrivanja bolesti.

Ovaj udžbenik je namijenjen studentima agronomije animalnih znanosti, diplomiranim agronomima, zatim studentima i diplomiranim stručnjacima drugih profila obrazovanja kojima su životinje glavno stručno i znanstveno zanimanje (veterinari, biolozi, sanitarni inženjeri), a štivo će biti korisno i sadašnjim farmerima koji nemaju visokoškolsku naobrazbu iz animalnih znanosti. Udžbenik obuhvaća bolesti različitih konvencionalnih vrsta domaćih životinja (konja, goveda, ovaca, koza, svinja, pasa, mačaka, kunića i peradi).

Za pisanje ovog udžbenika korištena je sva dostupna domaća i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu moguće pronaći nove podatke o etiologijama, dijagnostici, liječenju i preventivi prikazanih unutrašnjih i kirurških bolesti životinja. Prikazano područje razumljivo je napisan o i bit će od velike koristi svima koji se bave stočarskom proizvodnjom.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail:hmu@hmu.hr;www.hmu.hr.

-

Mljekarski li,st 11/2009.

35

Za očuva• ravnoteže vodei elektrolita

kodproljeva teladi.

~~

\.Đ ~'"i' Bayer HealthCare , Animal Health ~

ALAPIS Ovlašteni distributer zaBayerHealthCare - AnlmalHealth: ALAPIS d.o.o„Zaareb.Tel:016396306

Peroralna otopina za rehidraciju teladi.

~======================~

VETERINARSTVO

Proljevi teladi uzrokovani •

•

virusima Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut

otavirus je najčešći virusni uzročnik proljeva teladi.

Uzrokuje proljev jer nakon ulaženja kroz usta teladi dospijeva do crijeva, ulazi u stanice na sluznici crijeva i onda se u tim stanicama umnaža. Čim se virus umnaža u stanici, on tu stanicu i uništava. Kada virus uništi puno stanica na sluznici crijeva, sadržaj crijeva više se ne može resorbirati u organizam, u crijevima ostaje puno tekućeg sadržaja i posljedična se javi proljev.

Ovakvu vrstu proljeva koju uzrokuje nemogućnost domaćina da iz crijeva resorbira vodu i hranjive tvari nazivamo malabsorpcijski proljev.

Koronavirusi se također umnažaju u stanicama sluznice crijeva, uzrokujući proljev kao i rotavirusi. I ovi virusi se prenose kao i drugi uzročnici proljeva teladi, što znači da ih svojim izmetom izlučuju starija goveda bez ikakvih znakova bolesti.

Koronavirus se može prenijeti i dišnim putem.

R

Znakovi bolesti Proljev uzrokovan rotavirusom i koronavirusom obično se javlja u teladi u dobi od 5 do 15 dana, ali se mogu javiti i kasnije, obično do 35. dana. Ponekad se jave i u teladi u dobi od nekoliko mjeseci. Oboljela telad umjereno je depresivna i ne gubi apetit pa nastavlja sisati ili piti mliječne zamjenice.

Ima puno izmeta koji je mekan ili potpuno tekuć i u njemu je uvijek prisutno jako puno sluzi. Proljev obično traje

111/jekw·skili~t 11/2009.

Proljeve u teladi tri do sedam dana. Koronavirus može uzrokovati i dugotrajniji proljev. Ako se uz viruse ne nadoveže još koji uzročnik proljeva teladi, ovi proljevi najčešće prolaze bez uginuća ako je dobro provedeno liječenje nadoknadom tekućine.

Dijagnoza virusnih proljeva teladi Jedina točna dijagnoza može se dobiti laboratorijskom pretragom.

Način uzimanja i slanja uzoraka na laboratorijske pretrage svakako dogovorite s veterinarom.

Liječenje virusnih

proljeva teladi Valja imati na umu da antibiotici i lijekovi opisani kod proljeva uzrokovanih praživotinjama ne djeluju na yiruse. Dakle, davanje takvih lijekoya ne ubija viruse. Nema specifičnih .. lijekova koji ubijaju viruse ada se mogu davati teladi.

Kod ··liječenja je na prvom mjestu nadoknada tekućine kako je to opisana u prethodnim člancima. S nadoknadom tekućine treba_ započeti odmah po početku proljeva, jer svako čekanje· može ugroziti život teleta jer će uzrokovati prekomjerni gubitak tekućine i uginuće zbog šoka. Nadoknada može započeti pripravcima koji se dodaju u mlijeko radi uravnoteženja elektrolita. Ako tele izgubi više od 8%svoje tjelesne mase, uz davanje tekućine i nadomjestaka na usta treba početi davati infuzijsku tekućinu i u venu, što treba prepustiti veterinaru.

Preventiva(sprječavanje) Kod sprječavanja virusnih proljeva teladi na prvom mjestu su

može uzrokovati nekoliko virusa, od kojih su najučestaliji

rotavirus i koronavirus.

Puno rjeđe i neki drugi virusi, poput Breda virusa, parvovirusa i astrovirusa mogu uzrokovati proljev teladi dobra higijena i smještaj teladi, ali i kvalitetna i primjerena hranidba jer svaka greška u držanju i hranidbi teladi uzrokovat će proljev.

Ako smo sigurni da je uzročnik proljeva rotavirus ili koronavirus, telad možemo štititi tako da bređim junicama i kravama dajemo vakcinu (cjepivo) koje u sebi sadrže oslabljene rotaviruse i koronaviruse, što će povećati otpornost njihove teladi prema navedenim virusima prvih dana života. No, cijepljenje je dobra pomoć ako se telad pravilno drži i

37

VETERINARSTVO hrani. Cjepivo neće postići željeni učinak ako se telad neprimjereno drži i hrani.

Na kraju bismo još jednom istaknuli kako je najbolja preventiva proljeva u teladi, bez obzira na uzročnika, kvalitetna hranidba i držanje u dobrim higijenskim uvjetima. Pravilan postupak i držanje najbolja su mjera sprječa-

vanja izbijanja proljeva.

Kod izbijanja proljeva najznačajnije je spriječiti da životinja izgubi previše tekućine, tako da se odmah počne s nadoknađivanjem tekućine davanjem određenih pripravaka na usta. Pripravci koji se dodaju mlijeku mogu se davati dulje razdoblje, a pripravci koji se daju samostalno ne mogu zamijeniti mlijeko i teladi

nikada ne smijemo uskraćivati mlijeko dulje od 24 do 36 sati.

Ako tele izgubi više od 8% tjelesne mase mora dobivati infuziju u venu, što treba prepustiti veterinaru. Važno je laboratorijskim pretragama utvrditi točnog uzroč­ nika proljeva, kako bi se moglo odrediti točno liječenje i preventiva izbijanja proljeva teladi u uzgoju.

Dijagnostika i liječenje mastitisa u goveda Prof. dr. se. Goran Bačić Ovo je prvi i jedini udžbenik na hrvatskom jeziku koji kompletno obrađuje problematiku mastitisa. Napisan je kombiniranjem autorovih dosadašnjih iskustava na terenu i iskustava sa stručnog usavršavanja u SAD-uiz područja zdravlja stada i menadžmenta mliječnih krava.

Osim studentima veterinarske medicine u dodiplomskoj nastavi, polaznicima stručnih i znanstvenih poslijediplomskih studija, veterinarima praktičarima, udžbenik je namijenjen i uzgajivačima mliječnih goveda i svima ostalima koji se bave proizvodnjom mlijeka.

Materijali u knjizi napisani su jednostavno s naglaskom na praktičnu dijagnostiku i liječenje mastitisa na farmama u skladu s najnovijim svjetskim spoznajama. Primjenom znanja iz knjige moguće je postići bolju proizvodnju i kvalitetu mlijeka na farmama, smanjiti troškove radne snage i liječenja, smanjiti troškove izgradnje same farme i optimizirati odnose ulaznih troškova i dobiti od proizvodnje mlijeka. U današnjem poslovanju većine mliječnih farmi u Hrvatskoj postoje mogućnosti velikih poboljšanja u svim segmentima, što je vrlo lako ostvariti primjenom praktičnih znanja koja se nude u knjizi.

DIJAGNOSTIKAI LIJEČENJE MASTITISAU GOVEDA

Za uzgajivače mliječnih goveda osobito su zanimljivi drugi i treći dio knjige ("Prosudba stanja zdravlja u stadu mliječnih krava" i "Prevencija mastitisa" s pripadajućim poglavljima), neposredno vezana na proizvodnju mlijeka na velikim farmama mliječnih goveda te se temelje na problemima vezanim na farme i stada, a ne kao što je prije bio slučaj, na problematici i liječenju pojedinačnih životinja. Cijela knjiga napisana je tako da upozorava na potrebu pažljivog planiranja i preventivnih mjera u proizvodnji mlijeka, a ne kao do sada, kada je naglasak većinom bio na liječenju. mliječne žlijezde

Cijena knjige iznosi 250 kuna, a za narudžbe veće od 1O komada cijena je 200 kuna. Najlakše je knjigu osobno na Veterinarskom fakultetu uz najavu telefonom. Ako netko nije u mogućnosti, uplata se može izvršiti na žiro račun Veterinarskog fakulteta kod Zagrebačke banke 2360000-1101354554, uz poziv na broj 273-22. Svrha uplate je narudžba udžbenika "Dijagnostika i liječenje mastitisa u goveda". podići kod autora

Prof. dr. se. GoranBačić, Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova SS, 1O 000 Zagreb Tel: 091 23 90 158, E-mail: bacic@vef.hr

Ml.fekarski list 11/2009.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Praviizbor u proizvodnjimlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurgeCroatiad.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Strućni centri

NaturaAgrod.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortexd.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

KVALITETA

HRANE

Dobre bakterije u mliječnim proizvodima Proizvodnja Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

a mikrobiološku kakvoću i kemijski sastav mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka utječu mnogobrojni čimbenici - poput hranidbe, higijene mužnje, higijenskih postupaka s mlijekom nakon mužnje i dr. Dosadašnje spoznaje o mikrobiološkoj kakvoći mliječnih proizvoda iz kućne radinosti nisu bile ohrabrujuće, stoga se stalno unapređuju tehnologija i higijena proizvodnje kao i sustav kontrole u proizvodnji i prometu, posebice u kontekstu pristupanja EUi prihvaćanja njegove legislative.

N

Zaštita zdravljapotrošača U konceptu sigurnosti hrane stalna su nastojanja za što trajnijim rješenjima pitanja zaštite zdravlja potrošača od štetnih mikroorganizama. Istraživanja i razvoj zaštitnih tehnologija sve su intenzivnija, a poseban značaj pridaje se primjeni zaštitnih kultura mikroorganizama i njihovih antimikrobnih tvari. U tom kontekstu prirodna, tzv. divlja mikroflora mliječnih proizvoda kao i drugih namirnica može nam poslužiti polaznom točkom proučavanja mikrobnih međudjelovanja, čiji se principi mogu pretočiti i u praktične okvire, tj. proizvodnju sigurnije hrane. Pritom su osobito bitne bakterije mliječne kiseline kao sastavni dio prirodne mikroflore mlijeka, koje svojom metaboličkom aktivnošću utječu i na ukupnu kakvoću mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda.

Svježi kravljisir Svježi kravlji sir proizvodi se u

40

našoj zemlji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tradicionalnim metodama te kontrolirano u industrijskim uvjetima. Sirevi proizvedeni u kućanstvima prepoznatljivi su i traženi proizvod i time konstantno prisutni u ponudi domaće hrane na tržnicama. S druge strane, higijenska kakvoća mliječnih proizvoda iz kućne radinosti ponekad je upitna, što je posljedica grešaka proizvođača počevši od mužnje, postupanja s mlijekom nakon mužnje, pripreme mlijeka za proizvodnju sira, skladištenja sira itd. Stoga možemo reći da se proizvodnja zdravstveno ispravnog mlijeka, kao i svih proizvoda koji će potjecati od tog mlijeka, zasniva na provođenju dobre poljoprivredne i proizvođačke prakse. To primjerice može obuhvaćati: • pravilnu pripremu i skladištenje stočne hrane (npr. mogući ostaci nekih pesticida, razvoj mikotoksina koji mogu završiti u mlijeku i siru ili drugim mliječnim proizvodima), • primjeren način držanja muznih životinja - zootehnički i zoohigijenski uvjeti; dobrobit životinja, • kontinuirani nadzor zdravstvenog stanja muznih životinja - zaštita od bolesti koje se prenose mlijekom (npr. listerioza, kampilobakterioza, tuberkuloza, bruceloza, Q-groznica i dr.), • provođenje mjera sanitacije sprječavanje sekundarne kontaminacije mlijeka, • održavanje hladnog lanca od skladištenja mlijeka u kućanstvu do trenutka prodaje mliječnih proizvoda na prodajnom mjestu.

zdravstveno ispravnogmlijekai mliječnih proizvoda,

kao uostalomi svih namirnica životinjskog podrijetla,temeljje zaštitezdravlja potrošača Svi mogući čimbenici koji na zdravlje i proizvodnost muzne životinje mogu se odraziti i na kakvoću i zdravstvenu ispravnost proizvedenog mlijeka. Spomenimo samo patogene mikroorganizme i njihove toksine koji putem mlijeka mogu završiti u organizmu potrošača i izazvati infekcije i intoksikacije većih razmjera, imajući na umu da je mlijeko namirnica široke potrošnje. Dobro je poznato da način mužnje te postupci s mlijekom nakon mužnje značajno utječu na mikrobiološku kakvoću mlijeka. U tom smislu vrlo je bitna kontinuirana edukacija proizvođača o higijenskom načinu mužnje - pranju, c1scenju i dezinfekciji vimena, opreme za mužnju, posuda za čuvanje mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda (sireva i dr.) te načinu uskladištenja mlijeka i mliječnih proizvoda. utječu

Mfjekarski list 11/2009.

====================== KVALITETA

HRANE

Tehnologija Tablica1: Tradicionalnipostupak proizvodnjesira proizvodnje sira Sam tehnološki postupak proUtjecaji i promjene Proizvod Osnovne faze Zrenje mlijeka Ograničen razvoj izvodnje sira zasniva se na koagula(± kultura bakterija mikroorganizama mliječne ciji proteina, tj. sirenju ili grušanju Mlijeko mliječne kiseline) kiseline i Micrococcus vrste mlijeka (sirutke ili stepke) te oblikoKoagulacija (grušanje) vanju sirnog gruša uz izdvajanje Nastajanje gela (+ sirilo) sirutke uz moguće soljenje sira, Razbijanje gela, sinereza i čime je dobiven svježi ili nezreli sir.

Izdvajanje i cijeđenje odvajanje većeg dijela otopine Tradicionalni postupak proizvodnje Svježa sima sirutke(± mehanička Zakiseljavanja djelovanjem sira prikazanje u tablici 1. masa + sirutka obrada sirne mase ili bakterija mliječne kiseline koje Koagulacija proteina nastaje grijanje) pogoduje cijeđenju sirutke a djelovanjem kiseline nastale spontakoče razvoj nekih bakterija nim kiseljenjem mlijeka, tj. aktivnoNastavak cijeđenja, početak šću autohtone populacije bakterija Svježi sir Stavljanje sime mase razgradnje laktoze u kalupe mliječne kiseline. U industrijskoj (± tiještenje) proizvodnji koristi se pasterizirano mlijeko kojem se dodaje kultura razlikovati primarnu mikrofloru, tj. flore, treba istaknuti da mlijeko i u bakterija mliječne kiseline, ili kisemikroorganizme koji su dospjeli u najhigijenskijim uvjetima mužnje lina te proteolitički enzimi. Nakon mlijeko iz vimena te sekundarnu uvijek sadrži određen broj (500kiseljenja mlijeka koje obično traje mikrofloru koja naknadno onečišću­ 1000 ili više u mL) mikroorganizama 12-20 sati (sobna temperatura) je mlijeko iz okoline (muzna opre- podrijetlom iz zdravog vimena, a odvoji se vrhnje od kiselog mlijeka, ma, posude za mlijeko, ruke muza- radi se većinom o nepatogenim a kiselo mlijeko potom se zagrijava ča, spremnici za mlijeko, prevoženje saprofitskim bakterijama (mikrooko 30 minuta. U oblikovanju tradiitd.). U pogledu primarne mikro- koki i dr.). Međutim, kod pojave cionalnoga svježeg sira koriste se kalupi u kojima se kiseli gruš cijedi i istiskuje sirutka iz gruša uz moguće tiješnjenje (traje nekoliko sati). Tako proizveden svježi sir spreman je za konzumaciju, uz dodatak soli ili vrhnja prema željama potrošača. Kiseljenje mlijeka ili sira od presudne je važnosti za kakvoću sira jer: • utječe na enzimsku kinetiku, • utječe na denaturaciju enzima i time na veće zadržavanje enzima sirila u grušu, • utječe na udio vode u siru i rast bakterija te aktivnost enzima, • inhibira nepoželjnu mikrofloru, patogene i plinotvorne bakterije, • uz proizvodnju kiselina, bakterije mliječne kiseline proizvode i druge antimikrobne tvari, primjerice bakteriocine.

Mikroflora svježeg mlijeka i sira Mlijeko pruža idealne uvjete za rast i razmnožavanje različitih vrsta mikroorganizama. U osnovi treba

Mljekarski list 11/2009.

Tradicijskaproizvodnjasvježegakravljegsira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu 41

KVALITETA

HRANE

različitih

bolesti muznih životinja, posebice bolesti vimena, u mlijeku se mogu naći i patogeni mikroorganizmi koji mogu ugroziti i zdravlje ljudi poput bakterija

Escherichia co/i,Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes, Mycobacterium bovis, Listeria monocytogenesi drugih.

Naknadno onečišćenje moguće je u svim fazama proizvodnje mlijeka od mužnje pa do stola potrošača. U kućanstvima mlijeko se može onečistiti mikroorganizmima iz okoline iz više izvora: • muzara - koža, dlaka, • muzač- ruke, koža, odjeća, • stroj za mužnju, • zrak u staji, • posude za mlijeko.

Mikroflora sireva također je različita, a potječe iz mlijeka koje se koristi u proizvodnji sira, iz sirila, vode, posuđa itd. Slično kao i u proizvodnji druge hrane životinjskog podrijetla, prevladavanje određenih vrsta mikroorganizama u siru ovisno je o brojnim unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. U tom smislu važnu ulogu igraju temperatura i trajanje podsiravanja, brzina i stupanj izlučivanja sirutke iz gruša, intenzitet soljenja, veličina i oblik sira, mikroklimatski uvjeti.

Bakterije mliječne kiseline - dobre bakterije Kako je već istaknuto, sastav mikroflore mlijeka· i mliječnih proizvoda je kompleksan, no, zasigurno jednu od značajnijih skupina s tehnološkoga, higijenskoga i zdravstvenoga gledišta predstavljaju bakterije mliječne kiseline. U tehnološkom smislu značajne su kao starter kulture koje svojom biokemijskom aktivnošću utječu na senzorska svojstva mliječnih proizvoda; u higijenskom i zdravstvenom smislu zanimljive su zbog inhibicijskog djelovanja prema

42

Tablica2: Neki od potenct/alnihučinaka probiotikana zdravljeljudi Doprinos zdravlju ljudi

Sprječavanje pojave karcinoma

Sprječavanje crijevnih bolesti

Sprječavanje srčanih bolesti,

utjecaj na količinu kolesterola u krvi

Sprječavanje proljeva uzrokovanih

bakterijama/virusima

Skraćenje pasaže hrane kroz debelo

crijevo

kompetitivnoj mikroflori putem antimikrobnih metabolita poput organskih kiselina, vodikovog peroksida, ugljičnog dioksida ili bakteriocina.

Upravo autohtona populacija bakterija mliječne kiseline čini nepresušni izvor potencijalnih starter kultura, probiotskih ili zaštitnih kultura u proizvodnji mliječnih proizvoda.

Probiotici su proizvodi iz tzv. skupine funkcionalne hrane koja danas zauzima značajno mjesto na tržištu hrane. Njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi prvenstveno se osniva upravo na djelovanju bakterija mliječne kiseline, koje ako se konzumiraju u dovoljnoj količini, promoviraju poželjne metaboličke procese i uravnotežuju probavnu mikrofloru. Najvažniji proizvodi kojima se te bakterije prezentiraju potrošačima su fermentirana mlijeka ijogurti.

Mehanizam djelovanja Inhibicija transformacije prokarcinogena u karcinogene, inaktivacija mutagena, sinteza antimutagenih tvari, potiskivanje rasta prokarcinogenih bakterija, smanjenje apsorpcije karcinogena, jačanje imunosnog sustava Izmjena crijevne mikroflore, jačanje imunosnog odgovora

Asimilacija kolesterola, smanjenje sinteze kolesterola u jetrima Izmjena crijevne mikroflore, sinteza antimikrobnih tvari, stimulacija sekrecije sluznica, jačanja imunosnog odgovora Utjecaj na peristaltiku sintezom bakterijskih metabolita

: ' ' Osim uobičajene primje: ne u mljekarskoj indu: striji, probiotičke bakte. rije mliječne kiseline mogu se koristiti i u drugoj hrani, primje. rice fermentiranim mesnim : proizvodima.

Probioticima se pripisuju brojni poželjni učinci kojima pridonose očuvanju zdravlja ljudi (tablica 2).

Neke zdravstvene tvrdnje dobro su potkrijepljene znanstvenim dokazima (npr. ubrzanje prolaska hrane kroz crijeva), dok se neke poput sprječavanja karcinoma ili učinka na razinu kolesterola u krvi trebaju još preispitati. Općenito, mehanizam djelovanja probiotskih mikroorganizama složen je a uključuje aktivnost prema štetnim mikroorganizmima na mjestu djelovanja (npr. crijevo), jačanje obrane sluznica i imunosnog sustava. ■

Mljekarski list 11/2009.

Devedeseta obljetnica Agronomskog fakulte a Sveučilišta u Zagrebu Tijekom devedesetogodišnjegdjelovanja na fakultetuje diplomiralo,magistrirala i doktoriralooko 12 000 studenata koji su postali uspješni gospodarstvenici,proizvođači, znanstvenici,profesori i ministri,i to ne samo u Hrvatskojveć i diljemsvijeta Piše: Vera Volarić, dipl. ing.

gronomski fakultet utemeljen je 26. rujna 1919. kao peti fakultet Sveuči­ lišta u Zagrebu (tada Gospodarsko-šumarski fakultet). Tijekom devedeset godina burnih gospodarskih i političkih previranja, mnogobrojne su generacije pridonosile izgradnji ugleda i statusa, a danas je u Hrvatskoj i inozemstvu fakultet prerastao u vodeću visokoobrazovnu i istraživačku ustanovu u području poljoprivrede i srodnih djelatnosti.

Kvaliteta koja proizlazi iz sustavnog rada, ulaganja u kadrove i opremu, rezultat je primjene mjerila koja jamče izvrsnost kao i ravnopravnost svih sudionika u nastavnom i znanstvenom procesu.

Danas na Agronomskom fakultetu studira oko 1800 studenata na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Osnovana je Zaklada Agronomskog fakulteta kojom se želi potaknuti izvrsnost, odnosno nagraditi najbolje studente kako bi se osiguralo ispunjenje cilja - unaprjeđenje proizvodnje hrane, prateće industrije, gospodarenja prirodnim resursima i razvoj ruralnog i urbanog prostora. Osim altruizma i humanosti, pomagati Zakladu znači donatorima priliku za upoznavanjem budućih stručnjaka koji su potencijalni uposlenici. Tako se postižu i drugi ciljevi, a jedan od

A

M(jekarski !t:~t11/2009.

najvažnijih je zapošljavanje najboljih u Hrvatskoj. Time se nesumnjivo pridonosi razvoju agronomske struke, a time i boljitku hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

fakulteta i agronomske struke, dodijeljene su i povelje Agronomskog fakulteta četvorici laureata, i to: prof. dr. Hans-Peteru Liebigu, rektoru Sveučilišta u Hohenheimu, prof. dr. Zedu Rengelu, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zapadnoj Svečana obljetnica Australiji, te hrvatskim znanstveniSvečanoj akademiji, koja je održana 25. rujna i bila glavna mani- cima i priznatim stručnjacima prof. dr. Nikoli Miroševiću i prof. dr. festacija obilježavanja godišnjice Agronomskog fakulteta, prisustvo- Mladenu Kneževiću.

U sklopu svečane akademije valo je više od 500 sudionika iz zemlje i inozemstva, a među uzvanicima predstavljena je i monografija "Svebili su i predsjednica Vlade Jadranka učilište u Zagrebu - Agronomski Kosor, potpredsjednik Vlade Boži~ fakultet 1919. - 2009.", u kojoj je dar Pankretić, ministar znanosti Ra- sažeto 90 godina djelatnosti fakulteta, a prikazan je i film o po~esdovan Fuchs, ministar poljoprivrede Petar Čobanković, zamjenik grado- nom i sadašnjem radu fakulteta □ načelnika Grada Zagreba lvojelušić i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. Akademiji su također prisustvovali predstavnici državnih agencija i instituta, lokalne uprave, domaćih i inozemnih sveučilišta i tvrtki s kojima Agronomski fakultet ima uspješnu dugogodišnju suradnju.

Dekan Agronomskoga fakulteta prof. dr. se. Davor Romić u prigodnom pozdravnom govoru istaknuo je kako fakultet treba jednakopravna dijeliti europski prostor znanstvenoga istraživanja ne zanemarujući nacionalnu osnovu, te dodao: "Usmjereni smo na znanstveno-istraživački rad i razvoj ljudskih potencijala".

Svečanoj obljetnicifakulteta Kao najviše priznanje za prisustvovala je i predsjednica posebne zasluge i doprinos na VladeRH]adranka Kosor unapređenju rada i širenju ugleda

DANI MLIJEKA~=======================~

Mlijeko je važno • • i neizostavno u svakodnevnoj prehrani djece Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

U vjerodostojnost ove tvrdnjeuvjerili smo se 30. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića, kada je središnjom manifestacijom obilježendeseti po redu Svjetskidan školskogmlijeka

Povodom Svjetskog dana školskog mlijeka pripremljena je i prirganizator manifestaKako je cilj manifestacije bio i cije bila je Hrvatska godna pjesma o mlijeku autora mljekarska udruga u mnogih najljepših dječjih pjesama edukativan, Hrvatska mljekarska Miše Doležala - "Kad krava kaže mu", udruga pripremila je prigodni broj suradnji s Gradskim uredom za obrazova- koju je mnoštvo djece već nakon dru- mljekarske revije "Mlijeko i Ja" s tenje, kulturu i šport Grada Zagreba, gog slušanja pjevalo u isti glas, a to- mom broja "Učite djecu piti mlijeko", Gradskim uredom za poljoprivredu i čno u podne na trg je stigla Kravica sa svrhom isticanja važnosti mlijeka šumarstvo Grada Zagreba i mljeka- Šara s teletom ali i kozica Vindica, ko- u prehrani djece i mladih. Uvodni rama - Belje, Dukat, Meggle, PIKRije- je su zapravo simbolizirale naše male članak u najnovijem broju časopisa ka i Vindija, koje su se uključile u hu- tvornice mlijeka na hrvatskom selu. govorio je o znaku "Mlijeko hrvatmanitarnu akciju "Hrvatske mljekare Neki su po prvi put u životu vidjeli skih farmi" kojim se želi dobiti potrošača i postići daruju djecu s posebnim potrebama" živu kravu i kozu, paje ovaj susret bio povjerenje povećanje potrošnje mlijeka i mlizaista velik doživljaj za njih. i do kraja godine darovale mliječne proizvode Osnovnoj školi "Nad lipom" i vrtiću Centra za autizam.

Djeca iz vrtića, osnovnih i srednjih škola iz Zagreba, Varaždina i Osijeka pripremila su prigodni program u kojem su likovnim i literarnim radovima te glumačkim sekcijama na temu mlijeka prezentirali na koji način djeca i mladi doživljavaju tu savršenu namirnicu - mlijeko, koja zapravo predstavlja nezamjenjivu hranu. Tako su program za ovogodišnju manifestaciju pripremila djeca Dječjeg vrtića Sunčana, učenici osnovnih škola Nad lipom, Gustava Krkleca, Miroslava Krleže, Julija Klovića, Frana Krste Frankopana, Luka Sesvete, Sesvete, Borovje, Dragutina Kušlana, A.B. Šimića, Jordanovac, Dragutina Domjanića, JJ. Strossmayera te srednje Upravne i birotehničke škole koji su održali KravicaŠara i oveje godineplijenilapozornost, debatu na temu pravilne prehrane.

O

kako djece,tako i onihmalostarijih

44 Mljekarski list 11/2009.

I ove su godine mali Varaždincipozornoslušali o važnosti mlijeka u svakodnevnojprehraniškolaraca ječnih

proizvoda, uz istovremeno djece i mladih s posebnim potre- cijarna i događanjima, a dobitnici su proizvodnje mlijeka na bama, mliječne proizvode koji će ti- i natječaja za ekološke, kreativne i hrvatskim farmama. U posljednje jekom sljedećih triju mjeseci zado- stručne projekte. Djelatnici ove vrijeme premalo pozornosti. prida- voljiti potrebe ustanove za tim odgojna-obrazovne ustanove prvi jemo isticanju kvalitete koju posti- proizvodima. I ovaj put kao i mnogo su predavači metodike za rad s žemo na hrvatskim farmama, a koju puta do sada, a sjetimo se samo učenicima s teškoćama u razvoju, prerađivači dodatno oplemenjuju humanitarne akcije "Litra mlijeka za jedini autori udžbenika za rad s obnovu Vukovara", kada je prikup- učenicima prema posebnim programnoštvom proizvoda.

1 zaista, obilježavanjem Svjet- ljenim sredstvima obnovljen Dječji mima, promotori stručnog rada te skog dana školskog mlijeka diljem kutić "Željka" u Vukovaru, hrvatska voditelji strukovnih udruga defektoRepublike Hrvatske i ovom središ- mljekarska industrija svesrdno je loga. Promatrajući rad i veliki angažman djelatnika, uspjehe humanitarni projekt njom manifestacijom na glavnom za- podržala učenika, a istovremeno uvažavajući Hrvatske rnljekarske udruge. grebačkom trgu, javnost je dobila jasnu poruku o važnosti mlijeka u svaOsnovna škola "Nad lipom" osjećaj koji ostavlja posjet ovoj kodnevnoj prehrani djece i mladih, ali otvorena je 1930. godine od kada ustanovi, ne treba čuditi zašto su hrvatske mljekare odlučno podržale ne manje važno - istaknuta je i važ- svojim radom uspješno pomaže nost konzumacije domaćeg mlijeka, djeci s posebnim potrebama. Školu, provođenje ove humanitarne akcije. kao ploda dugogodišnjega rnukotrp- smještenu u Zagrebu, u ulici Nad nog rada, kako proizvođača tako i lipom 13/1, pohađaju 123 učenika, Akcijediljem Hrvatske prerađivača mlijeka. Važno je da svi u od kojih je njih šesnaestero iz Povodom Svjetskog dana lancu proizvodnje i prerade mlijeka Caritasa u Brezovici i Doma Tuška- školskog mlijeka Dukat mliječna imamo zajednički cilj - potrošačima nac. U ovoj se ustanovi školuju uče­ industrija darovala je više od 5000 dati jasnu prepoznatljivost doma- nici s lakšom mentalnom retardalitara čokoladnog mlijeka 25000 cijom od 7. do 14. godine, ali i učenika prvih razreda osnovnih ćega kvalitetnog proizvoda. učenici s umjerenom mentalnom škola diljem Hrvatske, s ciljem retardacijom do 21. godine.

Dosada- isticanja važnosti zdrave i pravilne Zajednička šnje provođenje programa rezulti- prehrane te redovite konzumacije humanitarna akcija Hrvatske mljekare Belje, Dukat, ralo je mnogobrojnim postignućima mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno kod djece u razvoju. Dukat Meggle, PIK Rijeka i Vindija povo- učenika, pa su tako osvojena dom obilježavanja Svjetskog dana višestruka prva mjesta u zadrugar- je obilježavanjem Svjetskog dana školskog mlijeka posebno razveškolskog mlijeka donirale su Osnov- stvu, brojna odličja u atletskim na županijskoj i selio učenike Osnovne škole •~osipa noj školi "Nad lipom" i vrtiću Centra disciplinarna za autizam, koji se bave odgojno- državnoj razini, aktivno sudjeluju u Juraja Strossrnayera" u Zagrebu, koji svim kulturno-javnim manifestasu imali priliku sudjelovati u obrazovnirn radom i rehabilitacijom povećanje

lvfljekarski list 11/2009.

45

DANI MLIJEKA

PredstavnicamamljekaradjecaOsnovneškole "Nad lipom"zahvalila su se na veomadojmljivnačin, onakokako samo to ona znaju igrokazu "Put mlijeka". Pjevačica lvana Plechinger djeci je na zanimljiv način objasnila put mlijeka od farme do stola, a na tom su joj se putovanju pridružili maskota Dukatino i popularna televizijska voditeljica Antonija Blaće. Dok je lvana Plechinger na zabavan način djeci objašnjavala put mlijeka, Antonija je djecu podsjetila na važnost redovite konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Upravo je Dukat čoko-

ladno mlijeko posebno omiljeno kod male i ''velike" djece, zbog bogatoga čokoladnog okusa. Osim što je ukusno, ono je iznimno zdravo jer sadržava sve potrebne sastojke - bjelančevine, vitamine i za rast djece neophodan kalcij, a s obzirom na to da je i bogat izvor energije, idealanjejutarnji napitak.

PIK RIJEKA,proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda Tonka, povodom obilježavanja Svjetskog dana

školskog mlijeka organizirao je posjet dječjim vrtićima "Podmurvice", "Grdelin" i "Zvjezdica mira", gdje je na zabavan način prikazana važnost mlijeka u prehrani, uz prigodne poklone svakom djetetu. Na zabavnoedukativnom posjetu, na kojemu je animator na djeci prihvatljiv i zabavan način prikazao važnost mlijeka, sudjelovalo je oko 300 djece te njihovi odgajatelji. Svaki je vrtić dobio donaciju jogurta za djecu Junior.

DANI MLIJEKA MILSMljekara Split d.d., Sirana Vindija je obilježavanje svjet- ravnatelje osnovnih škola s područja Runolist iz Krasna i Mljekara Vero- skog dana mlijeka započela već sjeverozapadne Hrvatske. Tijekom nika iz Desinića organizirale su pre- početkom rujna promocijom novog posjeta Vindiji, ravnatelji su se imali davanja za djecu u osnovnim ško- proizvoda Vitaktiva. Funkcionalni priliku upoznati s visokim standardilama i donirale mliječni obrok, dok jogurt dijelio se djeci u čak 63 škole ma proizvodnje koje je tvrtka postaje Ludbreška mljekara Antun Bohnec diljem Hrvatske, s naglaskom na važ- vila u 50 godina postojanja. Prediz Ludbrega darovala mlijeko svim nost uključivanja mlijeka i mliječnih stavnici škola obišli su i pogon školama koje svakodnevno ops- proizvoda u svakodnevnu prehranu. industrije mesa „Koka" te novootvokrbljuje prema njihovim potrebama.

Doniranje Vitaktiva, ukusnog pro- reni pogon paniranih proizvoda.

Mljekara "BIZ" Buk donirala je biotika obogaćenog vlaknima u pet Ondje su se upoznali s proizvodnom mlijeko, mliječne namaze i voćne ukusnih okusa, nastavilo se na pro- tehnologijom koja je u skladu s jogurte učenicima od prvog do slavi u Zagrebu, na Trgu bana Josipa najnovijim svjetskim trendovima, četvrtog razreda svim osnovnim Jelačića, gdje se u sklopu Svjetskog što najbolje potvrđuju brojni školama u Požeštini, koje su svojim dana školskog mlijeka uz Vitaktiv standardi kvalitete, poput HACCAP, dijelilo i mlijeko u prigodnim BRC ili HALALstandarda. Svjetski učenicima prezentirale mlijeko kao zdravu i neizostavnu namirnicu u pakiranjima od 2 dL, idealno za dan školskog mlijeka podsjetnik je prehrani, a djeca su svojim uradcima osvježenje tijekom odmora u školi. na važnost zdrave prehrane te stoga na temu mlijeka također dala svoj Na promociji mlijeka i mliječnih Vindija veliku pozornost u kreiranju proizvoda varaždinska prehrambesvojih proizvoda posvećuje upravo doprinos.

Djelatnici mljekare prisustvovali su proslavi u nekim na industrija radi tijekom cijele djeci, a njezin mliječni asortiman s školama, gdje su s učenicima i godine, a s ciljem da se upozore na oznakom Kvaliteta Vindija i inače je sastavni dio učeničkih školskih profesorima razgovarali o prehram- važnost zdrave i pravilne prehrane za djecu najmlađe dobi. Vindija je obroka. ■ benim i zdravstvenim aspektima tako početkom listopada ugostila mliječnog obroka.

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Upute za postupanje s vaučerom MPRRR za kupce i organizatore proizvodnje koji preuzimaju gnojivo od Petrokemije 1. Korisnik poticaja može u zamjenu za vaučer MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVAI RURALNOG RAZVOJAnaručiti gnojivo od proizvođača Petrokemija d.d. Kutina na paritetu fco Kutina. Namjeru će potvrditi upisivanjem broja osobne iskaznice i vlastoručnim potpisom na praznom dijelu vaučera.

2. Korisnici poticaja koji do sada nisu bili neposredni kupci Petrokemije d.d. Kutina moraju dostaviti dokumente potrebne za registraciju u bazi Petrokemije d.d. Minimalna količina naručenog gnojiva je 1 paleta po vrsti (1250 kg).

3. Vrijednost naručenog gnojiva mora biti veća od vrijednosti vaučera, uključujući i PDV- zaokružena na cijelu paletu, a razlika unaprijed uplaćena na račun Petrokemije d.d., prema predračunu koji će Petrokemija d.d. ispostaviti korisniku ili organizatoru ukoliko se korisnici odluče na kupovinu.

4. Prije isporuke korisnik poticaja dužan je dostaviti original vaučera u Petrokemiju d.d., kao i uplatiti razliku do ukupne vrijednosti naručenog gnojiva.

5. Original zaprimljenog vaučera prije isporuke Petrokemija d.d. ovjerava pečatom. Original računa s dospijećem do 10.02.2010., otpremnicu i kopiju ovjerenog vaučera Petrokemija d.d. nakon isporuke vraća kupcu. ■

M(jekarski liYt 11/2009.

47

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

Uspješna suradnja

AGENCIJE=============~

međunarodna

Piše: Nikola Kostiha, ing.

aukcijske prodaje rasplodnih junica sklopu tradicionalne mani- i bikova.

Na primanju kod načelnika opfestacije "Cazinski sajam '09. ", u Cazinu je 26. i 27. ćine Cazin Nermina Ogreševića 26. rujna održana VIII. kanto- rujna potpisan je protokol o suradnji nalna stočarska izložba. Prvi put, na Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Krajina" iz Cazina i Udruge poziv domaćina Poljoprivrednog uzgajivača simentalskoga goveda zavoda i Kantonalnog udruženja Vrbovec.

Organizator je bio Poljopoljoprivrednika, u organizaciju privredni zavod Unska-sanskog kanstočarske izložbe bili su uključeni i tona, protokol su potpisali preddjelatnici Hrvatske poljoprivredne sjednici udruženja Huso Bajramović agencije. i Josip Burek, a uz brojne goste U nizu popratnih sadržaja, nazočili su direktor Poljoprivrednog izdvajamo izložbu meda i pčelinjih zavoda USK-a Smail Toromanović te proizvoda, izložbu pasa tornjaka, u ime HPA Nikola Kostiha. izložbu sitnih životinja te izložbu starih fotografija s izložaba od 1963.

Stočarska izložba do danas. Posebnu draž stočarskoj U središnjem dijelu sajma, koji je izložbi dao prvi Kup mladih je privukao više od tisuću posjetiteuzgajivača, na kojem je sudjelovalo lja, prikazano je 26 krava, 26 junica i četrnaestero djece farmera s pod16 bikova simentalske pasmine, 19 ručja općine Cazin koji su predvodili konja i 2 kolekcije ovaca. telad u dobi do dva mjeseca, te

U

SuradnjaHrvatske poljoprivredne agencije, Saveza uzgajivača

simentalskoga goveda Hrvatske,s Poljoprivrednim zavodom Unskasanskog kantona i Udruženjem poljoprivrednih proizvođača

Krajina

11

11

iz Cazina

Kup mladih uzgajivača goveda (Cazin, 26.09.2009.)

48

Ocjenjivački sud kojeg su činili profesori s Poljoprivrednog fakulteta iz Sarajeva, Banje Luke kao i Veterinarskog fakulteta iz Sarajeva te predstavnik mljekare Meggle iz Bihaća, proglasio je najbolje po kategorijama, i to: • u kategoriji krava prvu nagradu osvojio je vlasnik Samir Đurano­ vić iz Bužima, drugu Reuf Alijagić iz Cazina i treću Husnija Dolić iz Cazina, • u kategoriji bikova prvu nagradu dobio je Mirsad Begić iz Cazina, drugu AtifTutić iz Bihaća, a treću Salih Bajrić iz Cazina,

Mljekarski list 11/2009.

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

AGENCIJE

• u kategoriji junica pnra nagrada pripala je Melvidi Silić iz Bosanske Krupe, druga Hasanu Tričiću iz Cazina a treća Nuriji Mušedinoviću iz Cazina. Šampionkom izložbe proglašena je krava u vlasništvu Samira Duranovića, općina Bužirri, kojemu je dodijeljeno šampionsko zvono Hnratske poljoprivredne agencije, a uručili su ga prof. Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, i Nikola Kostiha iz HPA. Na aukcijskoj prodaji ponuđe­ no je 12 bikova za klanje te 8 rasplodnihjunica.

Prodana su 2 bika, i to za 3.700 i 5.400 km, te 3 junice za 3.200, 3.600 i3.800km.

Šampionka izložbeCazinskogsajma 2009. godineje krava Samira Duranovića iz Bužima

■·

HPA HRVATSKA

POLJOPRIVREDNA

AGENCIJA

(

V.

~avjelovan je uzgajivača goveda u Republici 1-trval~koj

PROGRAM

SAVJETOVANJA

Tema:Aktualnostanjeu govedarstvuRH ČElVRTAK. 12. studenoga2009.

PETAK,13. studenoga2009.

t t :00 - t t: t O Vesna Bulić, dipl. ing.: "Prikaz rada Odjela za

11: 10 - t 1:40

11:50 - 12:20

12:20 - 12:50 14:30 - 15:00 15:00 - 15:30 15:40 - 16: 10 16: 1O - 16:40

9:30 · 9:50 dr. se. Antun Kostelić: "Zdravstveno stanje u razvoj govedarstva" stadima u sustavu krava-tele" dr. se. lvan Jakopović: "Izmjene u novčanim 9:50 -1 O:t O prof. dr. se. Pero Mijić: "Radna učinkovitost potporama u govedarstvu" na mliječnim farmama različitih veličina" Laszlo Bognar, izvršni direktor mađarskog 10: 10 • 10:25 Josip Vineeković: "Središnji savez udruga holstein saveza: "Stanje govedarstva u hrvatskih uzgajivača holstein goveda" Mađarskoj prije i nakon ulaska u EU" 10:25 - 10:40 Josip Burek: "Središnji savez hrvatskih prof. dr. se. Zoran Grgić: "Ekonomska uzgajivača simentalskog goveda" isplativost u govedarstvu u RH" t t: 1O - 11:25 llar Paskojević: "Predstavljanje Udruge dr. se. Marija Klopčić: "Iskustva u ekološkoj uzgajivača buše" proizvodnji Slovenije (mlijeko- meso)" t I :25 - t t :40 Andrija Zmajić: "Predstavljanje Udruge prof. dr. se. Damir Kovačić: "Hrvatsko tržište uzgajivača slavonsko-srijemskog podolea" mlijeka" 11:40 - 12:00 Aldo Štifanić: "Rad Saveza uzgajivača mr. se. Go ran Kiš: "Hranidba mliječnih istarskog goveda u 2009. godini" krava" Robert Bakota, dipl. ing.: "ARKOD-upraksi"

Vinkovci

M(jekan;ki li~·t 11/2009.

- 1-fob;~IQ.lavonija - 12. i 13. ci:udenoga 2009.

godine

49

Stočarska izložba

Vukovarska-srijemske V

••

zupanlJe U Drenovcimaje pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvojai Vukovarska-srijemske županije 11. listopadaodržana XI. županijskastočarska izložba Piše: Zdenko lvkić, dipl. ing.,

HPA rganizatori su bili Hrvatska poljoprivredna agencija, HZPSS, Upravni odjel za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, općina Drenovci i Udruga uzgajivača goveda Vukovarska-srijemske županije.

U govedarskom dijelu predstavljena je šest natjecateljskih kolekcija, kolekcija tovne teladi charolais pasmine, kolekcija tovne teladi simentalske pasmine i kolekcija goveda tovnih pasmina (hereford, limousin, charolais). Sva

O

.10

nagrađena izložbena

grla dobila su poljoprivredne

diplome Hrvatske agencija, koje je uručio pomoćnik ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing. agr.

Uzgajivači i njihova grla nagrađeni su i novčanim nagradama organizatora i sponzora izložbe.

Prvonagrađeni:

• Davor Adžić iz Tordinaca, za steonu junicu simentalske pasmine TARA žb HR 1101467462, čija je majka maksimalnu mliječnost imala u 1. laktaciji od 6968 kg mlijeka, sa 3,5% mliječne masti i 3,4%bjelančevina .

• Marica Jovanovac iz Gradišta, za prvotelku simentalske pasmine ANABElA žb HR 0101118297, koja je u prvoj kontroli proizvela 23 kg mlijeka, sa 5,4% mliječne masti i 4,2% bjelančevina.

• Mijo Pranjić iz Drenovaca, za kravu simentalske pasmine BIBA žb AT 845587409, koja je maksimalnu mliječnost imala u 1. laktaciji od 5919 kg mlijeka, sa 3,6% mliječne masti i 3,5% bjelančevina.

• farma Domaćinović d.o.o. iz Bošnjaka, za steonu junicu holstein pasmine žb HR 5101427024, čija

.lf{jekarski' h\·t 11/2009.

je majka maksimalnu mliječnost imala u 2. laktaciji od 8251 kg mlijeka, sa 3,4% mliječne masti i 3,3%bjelančevina.

• farma Domaćinović d.o.o. iz Bošnjaka, za prvotelku holstein pasmine žb HR 9101055119, koja je u 1. kontroli proizvela 28 kg mlijeka, sa 3,0% mliječne masti i 3,6%bjelančevina.

• farma Domaćinović d.o.o. iz Bošnjaka, za kravu holstein pasmine žb HR 0035014759, koja je maksimalnu mliječnost imala u 4. laktaciji od 10 098 kg mlijeka, sa 4% mliječne masti i 3,6% bjelančevina.

Za šampionsko grlo izložbe odabrana je krava simentalske pasmine BESSI žb AT 458372309,

Stočarska izlo

V

koja je maks. mliječnost imala u 1. laktaciji od 8 580 kg mlijeka, sa 3,9% m.m. i 3,4% bjelančevina. Uzgajivač šampionke je Domagoj Bertić iz Bošnjaka. Šampionsko zvono nagrađenoj su kravi stavili pomoćnik ravnatelja HPAAnte Pezo i pročelnik Županijskog ureda za poljoprivredu Andrija Matić. ■

ba

U Bizovcu je 18. listopada

Osječka-baranjske V

••

zupanlJe masti i 3,5%bjelančevina.

• Božidar Obrovac iz Selaca Đako­ HPA vačkih, za kravu simentalske pasmine MAJA žb HR 5101091919, govedarskom dijelu predkoja je maksimalnu mliječnost stavljeno je šest kolekcija imala u 3. laktaciji od 6457 kg goveda simentalske i mlijeka, sa 4, 7% mliječne masti i holstein pasmine. Diplo3,4%bjelančevina. me Hrvatske poljoprivredne agencije za nagrađena grla njihovim je • Stjepan Nikolić - Kovačić iz Đakova, za steonu junicu holuzgajivačima uručio pomoćnik stein pasmine CRNKA žb HR ravnatelja HPADrago Solić, dipl. ing.

1101284746, čija je majka maksiOsim toga, uzgajivači su nagrađeni i malnu mliječnost imala u 2. laktanovčanim nagradama organizatora ciji od 8864 kg mlijeka, sa 4,6% izložbe. mliječne masti i 3,5% bjelanče­ vina.

Prvonagrađeni: • Tomislav Baran iz Selaca Đa­ • farma Salaš d.o.o. iz Marijanaca, za prvotelku holstein pasmine kovačkih, za steonu junicu MAZAžb HR 3101245062, koja je simentalske pasmine ŠARENKAžb u 1. kontroli proizvela 34 kg HR 3101535143, čija je majka mlijeka, sa 3,6% mliječne masti i maksimalnu mliječnost imala u 1.

3,2%bjelančevina. laktaciji od 7858 kg mlijeka, sa 5% • farma Salaš d.o.o. iz Marijanaca, mliječne masti i 4,1% bjelanče­ za kravu holstein pasmine vina.

GIZDAVA žb HR 6101560291, • Andrija Živković iz Selaca Đakova­ koja je maksimalnu mliječnost čkih, za prvotelku simentalske paimala u 3. laktaciji od 12 225 kg smine BEBAžb HR 3101080287, mlijeka, sa 3,5% mliječne masti i koja je u prvoj kontroli proizvela 3% bjelančevina.

27 kg mlijeka, sa 4,4% mliječne

.

U

Piše: Zdenko lvkić, dipl. ing.,

M(jekurski l1:<;t11/:2009.

održana IV. županijska stočarska izložba,

a organizatori su bili Hrvatska poljoprivredna agencija i tvrtka Katava d.o.o.

Za šampionsko grlo simentalske pasmine odabrana je krava lAURA žb AT 908123407, koja je maksimalnu mliječnost imala u 1. laktaciji od 6866 kg mlijeka, sa 4,8% m.m. i 3,4% bjelančevina. Uzgajivač šampionke je farma ZOB iz Viškovaca.

Za šampionsko grlo holstein pasmine odabrana je krava GARAžb HR4100560077, koja je maksimalnu mliječnost imala u 3. laktaciji od 12 244 kg mlijeka, sa 4,7% m.m. i 3,4% bjelančevina. Uzgajivač šampionke je farma Salaš iz Marijanaca.

Hrvatska poljoprivredna agencija je šampionke nagradila šampionskim zvonima, koje je uručio pomoćnik ravnatelja Drago Solić, dipl. ing.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Neki primjeri snalaženja u sadašnjoj krizi Temelj svake privrede pa tako i poljoprivrede svuda u svijetu na prvom su.mjestu stručni kadrovi - majstori, tehničari, inženjeri Kvalitetu stručnih kad- tehnologiju kao Austrijanci, Nirova potvrđuje obim i jemci, Nizozemci, Danci. Da, samo u kolikom postotku? S uvoznim raskvaliteta proizvodnje, aža(os~, kriza na~ je s:i~!a a nJezme su naJstrasmJe organizacija prodaje i prometa plodnim materijalom - genetikom, posljedice - gašenje pro- . proizvoda, odnosno tržišta, a ne uvoznim odojcima i uvoznom ' ' izvodnje i nezaposlenost opremom? : teoretska znanja.

Oduvijek sam smatrao da iza sjedne, a s druge strane smanjivanje Uzalud znanje ako nema pro- loše proizvodnje stoje neodgovaproizvodnje i manje zarade, uz sve izvodnje! Za razvoj i napredak gos- rajuće školovani kadrovi - i ekonomveći uvoz i sve manji izvoz. Kada kažem posljedice krize, znači da je podarstva velika je stvar sređeno ske, i agronomske, i veterinarske ona prisutna u blaže ili jače izra- tržište. Iza svega toga svuda u struke. Ovo što napisah mnogima svijetu stoje za to odgovarajuće neće biti drago. I ne treba, njihov ženim oblicima kao dugogodišnja problem. Uzmimo svinjogojstvo i bolest privrede i gospodarstva, a školovani i osposobljeni kadrovi. govedarstvo Austrije, Nizozemske i time i cjelokupnog društva.

Kakoje kod nas?

Danske, pa na vagu stavimo njihove Mnoga industrijska poduzeća i Kod nas u našoj poljoprivredi mnoge proizvodne tvrtke besuvjete i mogućnosti naspram našim najbolji primjer za to dugi niz uvjetima i mogućnostima. Uz to mi povratno nam propadoše a mnoge godina, još od socijalizma, svakako imamo dva fakulteta koja izučavaju su na rubu propasti. Čim uvoz je svinjogojstvo sa ciklusima gore poljoprivredne znanosti, a oni tamo postaje veći od izvoza znači da dolje ili dobro pa loše.

I dan danas je svaki samo po jedan. Ali zato oni nešto u gospodarstvu i privredi, a tako.

Velik dio proizvodnje svinjimaju centre za praktičnu obuku, bome i u gospodarskoj politici - ne skoga mesa u Hrvatskoj bazirao je dok mi nemamo nitijedanjedini. valja. Što znači i što govori danas na uvozu odojaka iz Austrije, Na istu vagu stavimo njihovu trgovinski deficit poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 1, 12 milijardi Njemačke, Nizozemske. Danska Je struku i našu struku, pa neka misli dolara? A uz to imati dobro tlo, vjerojatno malo predaleko. Prošli tko što hoće. Po teoretskom znanju mnogi vjeruju da smo možda i bolji, dobru klimu, puno vode za mjesec dođe mi u ured jedan navodnjavanje, poticaje i sve veći svinjogojac iz Koprivničkih Bregi ali što nam to vrijedi. Za osobne kraj Koprivnice i pita gdje može u umišljenosti. Proizvodnja i trgovina uvoz poljoprivrednih proizvoda?

Oprostite, osobno mislim da mi ipak Hrvatskoj kupiti rasplodnog nera- nažalost ne traže teoriju, već praktinešto ne znamo kako treba, ili ne stića. Kako to sada? U Hrvatskoj se čno znanje i praktične vještine i konznamo dovoljno dobro. Kako to više ne može tako lako nabaviti ni kretan rad. I o ovome već jednom da uvozimo junice, mlijeko, telad, rasplodnog nerasta. Sat vremena treba progovoriti i problem razmotsvinje, janjetinu, perad, voće i telefoniram na sve strane i kipim od riti pa vidjeti gdje smo griješili ali bijesa, suzdržavajući se da ne poč­ gdje još uvijek nažalost griješimo. povrće.jabuke, kruške, breskve, luk, grah, cvijeće? Temelj svake privrede nem prostačiti. Na jednoj od naših Dobar stručnjak a proizvodnja pa tako i poljoprivrede svuda u velikih farmi s reprocentrom vele i organizacija loša?! mi da su i oni prošli mjesec iz svijetu na prvom su mjestu stručni Danska ima 4,5 milijuna Austrije uvezli šest rasplodnih kadrovi - majstori, tehničari, innerastića.

Nazdravlje!

I sada netko stanovnika, godišnje utovi više od ženjeri. tvrdi kako mi imamo isto tako dobru 30 milijuna svinja, a nema uvjete za Piše: Mr. se. Srećko Ladišlć

N

52

J1ljekarski hst 11/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

proizvodnju kukuruza. Pruža li Koliko se samo od tog kukuruza sadašnja situacija. Koliko krava moglo složiti silaže? Koliko se na tih svakodnevno ide na klanje?

Nizozemska bolje uvjete za proistih 100 jutara u dva do tri proljetna Zar nije naša tragedija od milijun izvodnju povrća i cvijeća, ili za otkosa moglo proizvesti sjenaže?

I mi krava spasti na dvjesto tisuća, ako ih svinjogojstvo i peradarstvo od nas? uvozimo govedinu, junice i telad i sada još i ima toliko? Na području Struka, tehnologija, organizacija, junad za tov?

Koprivničko-križevačke županije po proizvodnja, trgovina - iza svega U tome selu više nema niti jedne pojedinim selima možeš već na prste toga definitivno stoji struka - škola i jedne ruke nabrojati seljake koji drže jedine krave!

I kamo onda plovi ovaj program stručnog školovanja i krave, a takvih će što ove a što brod?

Kada se samo sjetim naših osposobljavanja usmjerenog prema proizvodnji. Kako je naša proiz- slavnih aukcijskih prodaja junica, na sljedeće godine biti još manje. Ovo u vodnja takva kakva je, što se tiče kojima velik broj marvogojaca nabija krajnjem slučaju i ne mora biti cijenu junicama treće klase daleko tragično ako smo našli neko drugo svinjogojstva nije ni do gležnjeva, a iznad cijene po kojoj su prodane rješenje iskorištavanja naših poljošto se tiče govedarstva tu bismo već junice prve klase. A sve su to privrednih površina, nekim drugim mogli biti i do koljena govedarstvu organizirali stručni kadrovi i dopustili proizvodnjama i mogućnostima rada ovih zemalja. Da nema uvoza junica, da se radi što hoće i kako hoće. I i zarađivanja. Ali sve je vise bikova i sperme, a bome i opreme za danas smo tu gdje jesmo. Hrvatska zapuštenog i loše obrađivanog procese proizvodnje, i tu bismo bili ima isto tako dobre uvjete za zemljišta! do gležnjeva govedarstvu ovih govedarstvo kao i Austrija, ali sigurno zemalja, ako ne i malo niže. To znači bolje od Nizozemske, Danske a Razvojni put jednog OPG-ai da smo kroz naše škole svih razina - posebno Norveške, Švedske ili snalaženje u sadašnjoj krizi od srednjih pa do fakulteta - teoriju Finske. Pa gdje je onda problem? I oni Što o svemu kaže Darko izučavali daleko više od prakse, su imali problem malih posjeda, lmbrišić iz Kozarevca s područja proizvodnje, organizacije i trgovine. problem koji su izučavali i odlučili Koprivničko-križevačke županije?

U Hrvatskoj nisam sreo ni postupno otklanjati okrupnjavanjem Spada u skupinu onih koji su na jednog automehaničara, autoliparcela i posjeda. Nama je trebala vrijeme planirali izgradnju "lauf mara, autoelektričara, bravara, ku- doći EU pa da nam oni uvjetuju da staje" i proizvodnju mlijeka.Jedan je hara, slastičara, konobara, frizera, krenemo u rješavanje katastra i od onih koji je slušao i učio od mene, gruntovnice. I opet govedarstvo, krojača, zidara sa završenom sredali i jedan od onih od kojih sam i ja njom poljoprivrednom ili veterinarskom školom.

U govedarstvu i proizvodnji mlijeka, uzgoju rasplodnih junica, ovčar­ stvu, kozarstvu, svinjogojstvu, u poljoprivredi, nave' 'cjelokupnoj denih kadrova je koliko hoćeš, a najmanje onih sa srednjom poljoprivrednom i veterinarskom školom.

Gospodo, gdje je ovdje problem? Zar već odavno nije problem uvoz junica, teladi i junadi, odojaka za tov, a o svemu ostalom da i ne govorim?

Reče mi neki dan svinjogojac bravar. Posijao sam 100 jutara kukuruza i cijena je 58 lipa za suho zrno, a s vlagom i 40 i manje od 40 lipa. Zrno prodaješ ili ga daješ na skladištenje.

Skladištenje? Jedne godine ta mi je usluga pojela glavnicu.

M!Jekarskilist 11/2009.

Darko i Mirjana Imbrišić sa svojim stručnim savjetnikom mr. se. Srećkom Ladišićem

53

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

kao stručnjak učio i puno toga iz proizvodnjom nego sada s većom, s prakse naučio. Budimo ponosni na tim da u te tri godine nisam dizao sve naše prave i dobre stočare i nove kredite. Do 2009. svake godine uz uredno otplaćivanje kredita nadajmo se da će svi uspjeti mogao sam još investirati i u nove prebroditi sadašnje teško razdoblje. specijalizirane strojeve i kupovinu Duboko vjerujem da će se uskoro zemlje.

U tijeku cijele ove godine tražiti litra mlijeka više. Ali nitko od nisam više mogao izdvojiti ni kune vas više ne smije griješiti u tehnoloza nove investicije. giji. U nekoliko brojeva Mljekarskog Imam sreću što sam se uključio lista već sam pisao što znači dnevno u osnivanje strojnog prstena. po kravi izgubiti jednu litru mlijeka.

Osnovali smo ga 2007. i sada ga Pola litre ujutro i pola litre uvečer. sačinjavamo nas dva stočara i dva Ne vidi se, ali na kraju mjeseca i ratara, od kojih je jedan diplomirani godine to nosi velike novčane inženjer ratarstva koji uz posao u gubitke. tvrtki obrađuje još i 120 jutara Postavit ću jedno praktično zemlje.

Ukupno nas četvorica pitanje iz tehnologije. Kakav je obrađujemo 600 jutara zemlje. značaj sirovih vlakana u voluminoznoj krmi? Koliko iznosi najmanja U s~lopu strojnog prstevrijednost a koliko u krmi smije biti na imamo stalno zaponajviše sirovih vlakana? Sve što je slenog jednog traktomanje i više od tih vrijednosti može rista koji radi sa zajedničkim izazvati probavne poremećaje ili strojevima - strojevima strojnog ' ' smanjiti lakoću i brzinu probave prstena i našim pojedinačno krme, te smanjiti proizvodnju mli: vlastitim strojevima. jeka od 0,5 do 1 pa i 3 i više litara mliNaš radnik prima plaću svaki jeka dnevno po kravi. Ista ta sirova mjesec i onda kada ne radi, jer u vlakna mogu poskupiti proizvodnju svake litre mlijeka. Došla su vreme- sezoni radi i do 16 sati na dan. na kada moramo voditi računa o Zajednička je mehanizacija - mehasvakom eurocentu. Austrijanci su odavno počeli voditi računa o svakom grošu a kasnije i o svakom eurocentu.

Zašto irski farmer prije košnje trave i spremanja sjenaže uzorak trave nosi u laboratorij, da se odredi pravodobna košnja kako bi mogao spremiti najbolju moguću sjenažu?

Razvoj Imbrišićeva gospodarstva U posljednje tri godine obim posla i proizvodnju povećao sam oko 30%. Godine 2006. imao sam 60 grla, što krava, što junica i junadi u tovu i obrađivao sam 60 jutara zemlje, što svoje što u zakupu. Ove godine imam 97 grla stoke, krave, junice i junad u tovu i u obradi 98 jutara zemlje. Prije tri godine lakše sam vraćao kredite s manjom

54

nizacija strojnog prstena - za osnovnu obradu zemlje i prevoženje, a sastoji se od traktora od 150 KS, prikolice - kiperice od 14 tona, rotodrljače od 3 metra, sijaćice s valjkom od 3 metra za kukuruz, žito i trave, četverobrazdnog pluga.

Ostale specijalizirane strojeve ima svaki za sebe prema tehnološkim potrebama. Na primjer, svi imamo svako svoju prskalicu, jer kada prska jedan tada prskamo svi, dok na primjer oranje može ići po redu. Jednim traktorom iz strojnog prstena sada se ore i sije oko 250 jutara, što pšenice što ljuljeva.

Traktor strojnog prstena od 150 KS godišnje radi 1200 radnih sati. Sada u sezoni oranja i sijanja pšenice (ratari) i ljuljeva za nas dvojicu stočara, traktor radi i noću. Da, i noću se ore i sije kako bi se sve napravilo na vrijeme i za lijepog vremena. Ovdje i mi svako pojedinačno uskačemo kako tko ima vremena. Dok mi kao stočari i proizvođači mlijeka imamo posla na farmi, posao na polju ne stoji jer tamo radi naš zajednički radnik, odnosno traktor velike radne snage i velikog -

Slika 2:Jednostavnoi jeftino rješenje- "laufstaja" Mljekarski list 11/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

dovoljno brzog učinka. Vrloje važno sve poslove na polju obaviti na vrijeme i za lijepog vremena - kada su optimalni uvjeti sjetve.

Koja je još prednost strojnog prstena sa zaposlenim traktoristom? Mi smo registrirali naš strojni prsten i za davanje usluga. Kada su obavljeni svi poslovi na naših ukupno 600 jutara zemlje, naš traktorist pruža usluge drugim poljoprivrednicima. Tako postižemo daleko veći broj radnih sati u tijeku jedne godine za zajedničku mehanizaciju, a time i njezinu veću iskoristivost.

Od nas tada 15 prisutnih, "lauf staje" sam u osam godina svoje njive izgradili smo svi. Moja sa 30 ležišta pognojio sa 133 tone materijala za bila je gotova 2001. i popunjena sa kalcizaciju. Danas na svojim poljo30 krava. Već 2003. proširio sam ju privrednim površinama ostvarujem za još 15 krava i time povećao stado visoke prinose s dvije žetve godišnje i proizvodnju mlijeka. Tada su to talijanskog ljulja za sjenažu i kukubila zlatna vremena. Velika je šteta ruza za silažu. Najvažnije je za mene što i drugi stočari tada nisu poslušali i moju obitelj kao proizvođače mr. Ladišića. Svi koji su kasnije mlijeka da sada imamo visoko kvaliulazili u izgradnju "lauf staja" bili su tetnu voluminoznu krmu. Biološka sve bliži svjetskoj i nacionalnoj vrijednost krme proizvedene na privrednoj krizi. kalciziranom tlu daleko je veća od Moja proizvodnja mlijeka krme proizvedene na kiseloj i danas je sa 45 krava, uz koje još bolesnoj zemlji. uzgajam junice i tovim bikove. Sada to iznosi sve skupa 97 grla. Hrane na Privredna kriza svom imanju proizvedem sasvim i njezine posljedice : ' ' Uloženi kapital vraća dovoljno od proljetnih otkosa Ove godine nismo mogli izdvo: sam sebe i zarađuje talijanskog ljulja za sjenažu i potom jiti novac za ovogodišnju kalcizaciju. : stvara - novi kapital. na istim parcelama od kukuruza za Proizvodnja mlijeka - isporučeno: Traktori i mehanizacija stvoreni silažu. U vezi s gospodarenjem s 2005. = 200 000 litara, 2006. = su da rade, a ne da veći dio godine tlom dobro sam slušao svoje 240 000 litara, 2007. = 250 000 listoje neiskorišteni. poljoprivredne savjetnike iz HZPSS- tara, 2008. = 322 000 litara. Za ovu Proizvodnja mlijeka, uzgoj a, mr. Ladišića i Tatjanu Međimurec, godinu očekujem proizvodnju od junica, tov bikova... Kako sam dipl. ing. Tako sam s prvom kalci- oko 300 000 litara, jer sam ovog izgradio "lauf staju"? Ideju za zacijom počeo 2001., i to sa 17 tona proljeća bio prisiljen prodati 8 njezinu izgradnju pokrenuo je mr. materijala, zatim 2004. sa 18 tona, bređih junica. Kao farmeri, moja 2006. sa 18 tona, 2007. sa 26 tona, obitelj ija stalno smo u investicijama Srećko Ladišić 2000., kada nas je te 2008. sa 54 tone. Znači, ukupno i povećavanju proizvodnje. Samo od okupio u svom uredu u Koprivnici.

2005. do 2009. godine kupili smo 23 jutra zemlje, u što smo uložili poprilično velika sredstva i za kupnju, ali zatim i u podizanje plodnosti kalcizacijom i gnojidbom NPKgnojivimai gnojovkom.

O sjetvenoj strukturi i plodoredu

Slika 3:Jednostavno i jeftino rješenjestaje za uzgojjunica i tovjunadi.

Staja s punim podom - duboka stelja - čišćenje traktorom Mljekarski list 11/2009.

Godišnje ujesen sijemo 32jutra talijanskog ljulja za sjenažu, i to samo u prva tri proljetna otkosa.

Zbog sve veće pojave kukuruzne zlatice, odustajemo od sijanja kukuruza nakon talijanskog ljulja. Ovo je bila najbolja tehnologija dok se kukuruzna zlatica nije jako namnožila.

Kako godišnje proizvedemo dovoljno krme, ponovno smo u plodored uvrstili pšenicu, ječam i zob. Kukuruz za silažu sijemo na 25 jutara, i to najviše do FAOgrupe 400.

55

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

O sadašnjoj cijeni mlijeka Kako smo poprilično svladali suvremenu tehnologiju, mogli bismo se pomiriti sa sadašnjom cijenom mlijeka, ali da nemamo kredite.

Naše OPG i naša farma i mi kao obitelj nemamo neka velika kreditna zaduženja ali nam je ipak sada već iznimno teško. Nažalost, svi farmeri s kreditnim zaduženjima oko milijun kuna i više sada su u iznimno teškim situacijama - ističe lmbrišić.

Da, svakako, ovdje se i ja moram umiješati kao poljoprivredni stručnjak i vaš terenski agronom. U sadašnjem vremenu privrednoekonomske krize, bez zajedničke suradnje i dogovora banaka, mljekara i farmera većina naših novoizgrađenih mliječnih farmi, nedovršenih i nekompletiranih, s velikim kreditnim zaduženjima, vrlo teško će očuvati i zadržati proizvodnju. Najvažnije je održati proizvodnju, sačuvati uloženi kapital, sačuvati glavnicu i omogućiti otplatu kredita. Kakvo rješenje predlažem? Kako na svim farmama nemamo iste uvjete, istu proizvodnju i iste mjesečne i godišnje prihode, za svaku farmu treba napraviti poseban program ali prema istom obrascu. Sada bi banke kao vjerovnici trebale voditi računa o tome da glavnicu mogu sačuvati jedino ako farma zadrži i eventualno poveća proizvodnju.

To znači da svaka banka ili više banaka moraju napraviti plan spašavanja investiranog kapitala - glavni'ce ili' glavnica, ako je u pitanju više različitih kredita s dogovorenom kamatom ili još lakše s nižom kamatom.

Kako? Jedino tako da se od ukupnoga mjesečnog prihoda odbiju troškovi proizvodnje i određeni egzistencijalni prihod za farmera i njegovu obitelj, a ostatak uzme za otplatu kredita. Ovakvim načinom

56

AGRONOMA sve kredite moguće je otplatiti u otplaćivati mjesečne rate kredita ugovorenom roku eventualno za ovim bi dobila stečajnog upravitelja 100%ili manje za 80%,75%,ili recimo do trenutka otplate svih kreditnih za 60%. Ostatak glavnice neotpla- dugova. Ako je netko od farmera ćenog kredita od 40%, 35%, 25% ili sebi kupio terenca ili neki drugi 20% i manje treba prolongirati za skuplji novi auto, neka ga odmah određeni broj mjeseci ili godina, ali proda. To prvo upada u oči kao bez zaračunatih zateznih kamata. rastrošnost farmera, pa se onda Investiranje kapitala nije samo rizik smatra kako pojedinci nisu dobri farmera, nego je to sigurno zajed- gazde ili čak namjerno ne žele nički rizik banke, banaka i farmera. vraćati kredite a voze skupe aute. Ja Niti jedna banka nikome nije trebala do sada sebi nikada nisam kupio dati kredit, a svakako ga je dala pod novi auto. Uvijek kupujem auto koji određenim rizikom. Ići sada na je star dvije, tri do najviše četiri farmere đonom, i na ovrhu, defini- godine. Auto ne služi za "šminku" tivno nema smisla. nego za nužne prijevozne potrebe.

Pogledajte tabelu kemijskih analiza ovogodišnjih sjenaža koje je Postoji rješenje Danas je u Hrvatskoj gotovo napravio Odsjek za kontrolu kvalitete stočne hrane (OKKSH) u nemoguće naći kupca za nečije imanje, i još mu ga prodati za cijeli Križevačkoj Poljani. Proučite i iznos kredita plus kamatu. Znam da proračunajte što u proizvodnji mlijeka nose pojedine vrijednosti. će oko ovoga biti puno pametovanja i otpora. Ali, ako netko zna bolje Ovo ćete od sada pa nadalje morati znati napamet, kao pravi majstori u rješenje neka ga iznese i obrazloži. proizvodnji mlijeka. Ako to ne Praktički svaka farma koja iz postoznate, morate svakako naučiti. ■ jeće proizvodnje ne može uredno

Tabela:Kemijskeanalize ovogodišnjihsjenaža VRSTA KRMIVA/OZNAKADOSTAVLJENOGUZORKNLABORATORIJSKI BROJ Vlaga (%)

59 69 O 00 63,96 0,00 58.99 O 00 46,991 0,00 52,32 O 00

Sirove hraniive tvari 1%)

Suha tvar (%)

Protein

Mast

Vlakna

Pepeo

I NET*

Petričević/sienaža talijansko!? liulia/180909/001 40 31 3,73 0,95 10,02 3,76 I 21 85 100 00 9 25 2 36 24,86 I 9.33 I 54 20 Višak/sjenaža talijanskog liulia/180909/002 15,65 36,04 4,01 0,87 12,33 3,181 8,82 43,42 100,00 11,13 2,41 34,21 Baranašić/sjenaža DTS/180909/003 6,58 0,84 4,44 I 17.35 41 01 11 8 100.00 16 04 2.05 28,77 10,83 I 42.31 Vaidić/s ·enaža DTS/180909/004 11,19 1,23 12,661 6,981 53,01 20,951 21,11 2,32 23,88 13,17 39,52 100,00 Poviiač/sjenaža lucerne/180909/005 86 6 03 I 18 07 47 68 I O 89 14 09 100,00 I 18 04 1,87 29 55 12 65 I 37 90

pH

4.97

l

I

4,61

5,41

5,23

5 87

• nedušične ekstraktivne tvari **Uzorkovanje obavio: mr. Srećko Ladišić

Ml:felwrskilist 11/2009.

PARTNERI: Podra~na -Dijelow-prom d.o.o.

Wrovitica.

033/730-199, Istra -Nina-auto do.o.

Batban, 0521567-211, srv.Hrvatska• Lll(J(BS d.o.o.

Bartolovec, 0421'241-1

~OVO!!!25%SNAžNIJI+ 25%MANJAPOTROŠNJA= 50°/oUŠTEDA

V

•ROIZVOĐACI

-----------------

JI.

~& lJN~ ;AZNAJTEVIŠE NA:www.poljoprivredni-strojevi.com f:figg/

Arm,Tritc

+anm

SAV.JETOVANJE

Središnje događanje za ••

V

uzgaJivace ovaca i koza Iz Hrvatske poljoprivredne agencije

avjetovanje je otvorio ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Miljenko Rakić. Pozdravne govore održali su ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se.

Zdravko Barać, Anton Jureša, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, i Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije.

U pozdravnom govoru ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Barać istaknuo je kako smo u proteklih 11 godina ovo savjetovanje uspjeli pretvoriti u središnje događanje za uzgajivače ovaca i koza, a u posljednjih 10 godina izložbom sira nismo samo željeli predstavljati već i utjecati na razvoj i usavršavanje naših proizvođača. U dobroj mjeri svi zajedno u tome smo i uspjeli, kako je rekao, a ovim putem zahvalio je svima, prvenstveno profesorima i drugim stručnja­ cima, koji su u proteklih 11 godina svoje znanje i svoje vrijeme nesebično ugrađivali u razvoj hrvatskog ovčarstva i kozarstva. Ove godine slavimo 1O godina održavanja državne izložbe ovčjih i kozjih

S

58 M(jekarski Nst 11/2009.

sireva, pa je povodom toga izrazio zadovoljstvo, jer se kroz godine odvijanja ove manifestacije poveća­ vao i broj izlagača i broj izloženih i ocijenjenih sireva. Naše je zadovoljstvo i veće kada znamo da je upravo zahvaljujući ovoj manifestaciji dat značajan doprinos opstanku velikog broja proizvođača ovčjeg i kozjeg mlijeka, i to u krajevima u kojima nema organiziranog otkupa ovčjeg i kozjeg mlijeka. Bio je to temelj njihova opstanka na tim prostorima.

U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i kozaru Poreču je 21. i 22. listopadaodržano 11. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u AH i 10. izložba ovčjih i kozjih sireva Edukacijaproizvođača stručnih predavanja proizvođači su upoznati s novostima u uzgoju ovaca i koza, a raspraNizom

I

Sirevi šampiona ukupne izložbeRadoslavaMoravca

SAVJETOVANJE vam i dodatnim pitanjima koja su postavljali uvaženim stručnjacima s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, imali su priliku dobiti odgovore na njihova specifična pitanja. Teme predavanja bila su "Sezonalnost pripusta i janjenja/jarenja u Hrvatskoj", "Ekonomska ocjena investiranja u obiteljskom gospodarstvu prema operativnom programu razvoja ovčarstva i kozarstva", "Hranidba u intenzivnoj kozarskoj proizvodnji", "Važnost učinkovitog izdvajanja sirutke na kvalitetu sira", "Kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina (DTS/ TDS)", "Selekcija mliječnih koza koristeći uzgojne vrijednosti i uvažavanje inbridinga", "Ekološka ovčarska proizvodnja na tradicionalan način, zablude i opasnosti", "Ugibanje janjadi i jaradi" i "Metilji zanemareni paraziti".

Izložba sireva U okviru 11. savjetovanja održana je i 1O. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Kvaliteta sireva

utvrđena je na temelju

postignutog Uspjehu u proizvodnji sireva pridonosi kvaliteta mlijeka, jer probroja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, u skladu s Pravilnikom za izvođači poštuju osnovne kriterije ocjenjivanje kakvoće mlijeka i kvalitete koje koriste za preradu sira, te ideje, odnosno razne kombimliječnih proizvoda. Prof. dr. se.

Jasmina Havranek, koja je pred- nacije, koje primjenjuju u izradi sira. sjedala stručnim povjerenstvom, Tako je bilo i sireva s orasima, seistaknula je kako su uzgajivači ovaca zamom, pa čak i kuhani sir s dunjom, i koza u većoj mjeri spremni za ono sir od crnog vina i dr. Važno je da što ih očekuje u Europskoj uniji. proizvođači sireva kod izrade dobrog sira s raznim dodacima vode Značajka ovogodišnjeg ocjenjivanja bila je velika ujednačenost kvalitete, računa da se zadrži okus sira, ali da raznolikost asortimana i bolja se u okusu osjeti i dodatak. Prof. kvaliteta sireva u odnosu na pret- Havranek zagovara tradicijski nahodna ocjenjivanja. Ove godine čin proizvodnje sireva, kako bi ocijenjena je gotovo 150 različitih se sačuvala autohtonost kulture proizvoda, od kojih je više od 60% sireva. Šampioni ocjenjivanja prema dobilo jedno od priznanja. Deset godina rada dala je dobre rezultate, kategorijama : jer se već javila druga generacija • kategorija svježi sirevi, meki sireproizvođača sireva, a i po kvaliteti vi, sirni namazi s dodatkom ili bez postavljanih pitanja proizvođača već dodataka, meki sirevi u ulju se očituju stečena znanja i sposobVesna Kesić za basu od kozjeg nost proizvođača sireva, istaknula je mlijeka, prof. Havranek. O kreativnosti • kategorija polutvrdi sirevi s doproizvođača govori i primjer Vesne datkom i bez dodataka - Slavka Mrakovčić, koja je patentirala svoj Petrović za ovčji sir iz mišine, ovčji tvrdi sir "Črni bodu!".

• kategorija tvrdi sirevi s dodatkom i bez dodataka - OPG "Mate i Kate" za krčki sir. Šampionom kvalitete ovogodišnjeg natjecanja proglašeno je nekoliko proizvoda razvrstanih u različite kategorije ocijenjenih proizvoda. Šampionom ocjenjivanja cjelokupne izložbe proglašena je paleta proizvoda Radoslava Moravca za feta sir od kozjeg mlijeka, svježi kozji sir s biberom i češnjakom, svježi kozji sir s biberom i mješavinom začina, namaz od kozjeg mlijeka pikant, namaz od kozjeg mlijeka s bučinim košticama i bučinim uljem te namaz od kozjeg mlijeka svlascem. ■

,r.~-lii,,:~,, , _!()()CJ

59

IZLOŽBE

Kvalitetom protiv ••

Udruga malih

receslJe Piše: Zoran Bašlć, dipl. ing.

vake je godine sve više visoko ocijenjenih sireva, što i ne čudi s obzirom na uloženo znanje i trud ali i aktivnosti koje su se tijekom godine provodile u svrhu edukacije članova udruge, istaknuo je mr. se. Dario Zagorec, stručni tajnik "Prgice", otvarajući manifestaciju. Tako je proteklu godinu obilježilo niz aktivnosti - održan je specijalistički seminar iz područja sirarstva pod nazivom "Prerada mlijeka u suvremenim uvjetima" namijenjen stručnom osposobljavanju mljekara sirara, koji su svladali osnove tehnologije proizvodnje sira, opremu u sirarstvu, zrenje različitih vrsta sireva, pogreške u proizvodnji sira, a

S

sirara Koprivničko­ obrađeno je

i područje specijalnog sirarstva. Organiziran je i posjet sirarima Karlovačke i Zagrebačke županije, u svrhu razmjene iskustava o sirarskoj proizvodnji, a svakako najznačajniji događaj bilo je snimanje dokumentarnoga filma "Ljudi s mliječnog puta" redatelja Miroslava Mikuljana, koji je pripreman gotovo godinu dana i tematizira položaj i opstanak hrvatskog sela uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a aktivnu ulogu u snimanju filma imali su članovi "Prgice".

Sve kvalitetniji sirevi povjerenstvo Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo je kvalitetu sireva prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s "PravilniStručno

križevačke

županije PrgicaU, 11

Hrvatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnu službute Srednja gospodarska škola iz Križevaca organiziralisu 24. listopada promotivnoprodajnuizložbu pod nazivom"6. dan sira Koprivničko­ križevačke

županije"

Koprivničko-križevački župan Darko Korenčestitao je Valentini Cvetko na

šampionskompo/utvrdomdimljenomsiru s mješavinomzačina 60

kom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda". Ove su godine ocijenjena 42 sira, od kojih su 34 dobila odličja, i to 14 zlatnih, 9 srebrnih i 11 brončanih. Šampionskim sirom proglašen je kravlji polutvrdi dimljeni sir s

Mljekmski li.st 11/2009.

IZLOŽBE mJesavinom začina Valentine Cvetko iz Miholca. Nekoliko generacija obitelji Cvetko uzgajalo je krave, a mlada generacija preuzela je tradiciju i kvalitetu proizvodnje. Vođeni iskustvom starijih, na kojemu je godinama građena kvalitetna proizvodnja, mladi su samo dodali raznolikost ponude i širokoj paleti sireva dali novo ruho, a od prošle godine sir proizvode u novom obiteljskom pogonu izgrađenom prema europskim standardima.

S obzirom da se uvažavalo i mišljenje posjetitelja koji su kušali ali i ocijenili sireve, proglašen je i najbolji sir prema ocjeni posjetitelja - polutvrdi sir gauda Srednje gospodarske škole iz Križevaca, čije stoljetno iskustvo pomaže razvoju poljoprivredne djelatnosti ovoga kraja. Ovaj sir već nekoliko godina plijeni pozornost publike, a to je zaista pravi dokaz njegove kvalitete.

Da je Srednja gospodarska škola pravi izbor za buduće stručnjake, dokaz su i mnogobrojne nagrade za asortiman mliječnih proizvoda koji se pripravljaju u školskom praktikumu. Uz ostale obrazovne profile, ovdje se školuju i mljekarski tehničari koji stječu sva potrebna znanja za proizvodnju i preradu mlijeka. Po završetku školovanja učenici svoja znanja i vještine mogu koristiti ili u vlastitoj proizvodnji ili u mljekarskoj industriji.

Izabrani su i najuređeniji štandovi, a komisija koju su činili novinari najljepšim je ocijenila štandove OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca, te štand Tomislava Hlebića, koji je prošle godine imao šampionski sir.

Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Odjel za stočarstvo

Koprivničko-križevačke

županije, Grad Križevci te Komunalno poduzeće Križevci, a sponzor

Mljekarski list 11/2009.

Stoljetnaiskustvo Srednjegospodarskeškole iz Križevacai oveje godine prepoznato pa je sir gauda proglašennajboljimprema ocjeniposjetitelja 1

Vlasniciprošlogodišnjeg šampionskogsira - obiteljHlebiĆ; oveje godineimala najuredent/ištand Hrvatska mljekarska udruga koja je i ove godine pripremila svoja stručna izdanja, koja će zasigurno izvrsno poslužiti proizvođačima mlijeka i sira.

Obiteljska su se gospodarstva i ove godine dostojno predstavila i

opet pokazala da umiju i znaju proizvoditi kvalitetne sireve, i da se uložen trud i znanje vraćaju kvalitetom ali i povjerenjem kupaca koji će se opet vraćati po ukusne mliječne delicije s mirisom autohtonosti. ■

61

GOSPODARSKI LENDAR Izvanredna knjiga za svakog gospodara!

Praktični priručnik - izniman po svom sadržaju i namjeni, upućivao je

Koristanpriručnik z vikendaiE

pokoljenja gospodara što i kako raditi i upoznavao ih s najnovijim znanstvenim dostignućima.

GOSPODARSKI KALENDAR 2010.

nastavlja slavnu tradiciju svojih prethodnika raznovrsnim i popularnim člancima.

GOSPODARSKI KALENDAR 201 O. donosi pregled radova po mjesecima - radovi u polju, staji, vinogradu, voćnjaku, povrtnjaku, podrumu, vrtu, na Jadranu, gnojidba. Nakon pregleda radova tijekom cijele godine, slijedi više od 250 stranica napisa - stručnih i poučnih, svrstanih u sljedeća poglavlja: RATARSTVO, MEHANIZACIJA, KRMNO BILJE, STOĆARSTVO, ZAŠTITA BIWA, VETERINARSTVO,PERADARSTVO, PĆELARSlVO, KUNIĆARSTVO, NAŠJADRAN,VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, PODRUMARSTVO, POVRĆARSTVO,CVJEĆARSTVO, LJEKOVITO BIWE, EKOLOGIJA, POLJOPRIVREDNO GRADITEWSTVO, LOV, ZAKONSKI PROPISI, DOM I OBITELJ, ZANIMLJIVO I POUĆNO. Na kraju knjige objavljen je pregled seoskih sajmova u Hrvatskoj.

gospodarski

ll•st

Novinsko, nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZAGREB - Trg bana Jelačića 3

OPSEG KALENDARA 300 STRANICI UBOJI DOSTAVWAS KUĆNU ADREI

KALENDAR IZI IZ TISKA KRA..

STUDENOGA

Tel.: 01/48 16145 Fax: 01/38 43 666 Tel.: 01/38 43 555 Fax: 01/30 77 725 Tel.: 01/38 42 777

E-mail: gospodarski-list@zg.htnet.hr www.gospodarski-list.hr

Cij u pretp 75,00 k

~======================== AGROTEHNIKA

KALENDAR RADOVA Na poljoprivrednim U STUDENOME površinamanakon obrađivanim

-

berbe ostaje puno

Dr. se. Darko Uher ----------------•

U polju se nastavlja berba proljetnih kultura i sjetva ozirne pšenice, osobito sorata koje toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se oru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima.

Brazda ostaje otvorena kako bi tijekom zime mogla bolje i dublje izrnrznuti i akumulirati zimsku vlagu dragocjenu za sljedeću godinu, osobito u slučaju suše.

Uvrtu se lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasZaštićuju

no grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.

biljnihostataka koje valja

Gnojidba Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), paje prije zaoravanja preporučljivo dodati 150 kg/ha UREE ili 200 Uha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj način izbjeći će se tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbi iduće kulture. Neophodno je obaviti duboko oranje (zimsku brazdu), ali

pravovremeno zaorati prije toga tlo pognojiti gnojivima s niskim sadržajem dušika u arnonijskorn i arnidnom obliku i s visokim sadržajem fosfora i kalija, kao što su NPK 5-15-30, NPK 7-2030, NPK8-26-26, NPK10-30-20. ■

-

agromuteorologija Kaučić, Mr. se. Dražen

agrometeorolog

Na oranice nismo zaboravili U ove kratke i prohladne dane zvuk traktora koji se još do nedavno širio ravnicom sada je nestao. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu oranica prekrivenih gustom maglom.

Slučajnom se prolazniku čini kao da srno zaboravili na oranice gdje tek iznikle biljke pšenice i ječma prolazejarovizaciju.

No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam često odlutaju do tla. U pedosferi, toj specifičnoj zoni između atmosfere i litosfere, teče život. Nevidljiv je golim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.

U tlu se odvijaju fizikalnokemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi pa i grije.

Jf (jekarski t,:-;t11/2009.

Toplina struji čas u jednom čas u drugom smjeru i ne sluteći da potiče energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovih se dana toplina tla širi iz dubljih prema plićim slojevima tla. No, plići se slojevi tla ipak i usprkos želji topline da se probije što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod točke smrzavanja. Eto, i niske temperature tla imaju svoj značaj. Tlo se pod djelovanjem temperatura negativnog predznaka zarnrzava. Odmrzavanjem tlo postaje rnrvičasto pa time u proljeće i lakše za obradu. Zbog zamrzavanja tla noću i tijekom ranog jutra a odmrzavanja danju, plitko korijenje biljaka puca. Nastale će štete na ozirnim usjevima spriječiti

jedino pojava snijega pa se njemu ne vesele samo djeca već i ratari.

Svježi rahli snijeg, zbog velikog sadržaja zraka, vrlo je loš vodič topline, tlo se pod njime sporo hladi. No, tijekom sunčanog dana površina snijega se grije, ali ne pretjerano, jer se toplina sunčeva zračenja troši na isparavanje snijega.

I na kraju, prisjetimo se kako se ovog mjeseca u tlu akumulira voda biljkama i te kako potrebna tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci. Polaganim topljenjem snijega ozirni ratarski usjevi se natapaju. Otjecanje vode s površine tla vrlo je malo, pa gotovo sva voda dospijeva i do najdubljih slojeva tla. ■

6:J

IZ HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE

Izračun

AGENCIJE

sadržaja

bjelančevina

od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija jedne masne jedinice i jedne jedinice

izračunava i novčanu vrijednost bjelančevina.

otkupne cijene mlijeka za listopad

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Ukupna prosječna cijena mlijeka za listopad 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

2009.

1,8330 kn/kg

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masne jedinice i jedinice bjelančevina. mliječne masti i 3,4% bjelančevina) izračunava se vrijednost

godine

Tablica 1: Izračun vrijednostimasnejedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vB;)

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i

Izračunati parametar osnovnecijenemlijeka

Postupakizračuna

vrijednost(kn)

vrijednost masnejedinice

vMj-

UPCM-0,45 4,2

0,196 kn

vrijednostjedinice bjelančevina

vBj=

UPCM-0,55 3,4

0,297 kn

I

UPCM = Ukupna prosječna cijenamlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina vMj = vn/ednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vrijednostproteinskejedinice (55%udjelau UPCM)

Tablica2. Vrt/ednostiotkupne cijenemli/eka za listopad 2009. godine bjelančevine

%

3,00

3,10

3,20

3,30

3,40

Vrijednost mliječne masti(kn)

3,60

1,5966

1,6263

1,6560

1,6857

1,7154

0,7056

.....

3,70

1,6162

1,6459

1,6756

1,7053

1,7350

0,7252

"' E

3,80

1,6358

1,6655

1,6952

1,7249

1,7546

0,7448

C: ,u"'

3,90

1,6554

1,6851

1,7148

1,7445

1,7742

0,7644

4,00

1,6750

1,7047

1,7344

1,7641

1,7938

0,7840

4,10

1,6946

1,7243

1,7540

1,7837

1,8134

0,8036

4,20

1,7142

1,7439

1,7736

1,8033

1,8330

0,8232

4,30

1,7338

1,7635

1,7932

1,8229

1,8526

0,8428

0,8910

0,9207

0,9504

0,9801

1,0098

VI

Q)

:=:'

E

Vrijednost bjelančevina (kn)

Ravnatelj, mr. se. Zdravka Barać, dipl. ing. agr.

64

Ml.fekarskiLi.st11/2009.

Prva sirutka, koja godi!

BIOdar NOV

mineralnovitaminskidodaci

BIOvlt6000

KO-OVldar

- Idealno izbalansiran odnos vitamina mikroelemenata i makroelemenata zaoptimizaciju obroka mliječnih krava.

• Sadržava niacin- zazdravo funkcioniranje jetara.

• Odnos Cai P= 3 : 1.

• Primjena 80- 200g pogrludnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

• Mineralno-vitaminski dodatak zauravnotežen uopskrbu kozai ovaca vitaminima i mineralima u razdoblju laktacije i suhostaja.

• Obogaćen aromom zaboljuješnost i by-pass metioninom. , Preporučujemo svakodnevnu primjenu od20g poživotinjidnevno ili 3%u izradismjese zakozeili ovce.

BIOvltS • Dodatak zakraveusuhostaju.

• Omogućuje pravilan razvojploda,lakšeteljenjei optimalnu kondiciju kravaupripremi zasljedeću laktaciju • Odnos Cai P= 1,15:1.

• Preporučena doza100- 200g pokravidnevno.

BOVldar • Makropremiks zajunad,izvorsvihpotrebnih vitamina i minerala zajunadutovu.

• Obogaćen aromom zaboljuješnost.

• Primjena u5%u izradismjese zajunad.

RUMI-LU- pufer-NovoI iedinstvenona tržištu! , Specijalan pripravak zasprečavanje acidoze - kisele indigestije buraga, spuferskim učinkom.

• Sadržava sodubikarbonu, magnezij oksidi živukulturukvasaca - zarazvoj celulitičke mikroflore buraga.

• Sadržava tvarizaapsorpciju eventualnih mikotoksina izhrane.

• Sprečava uobičajene pogreške usvakodnevnoj hranidbi kojeuzrokuju acidozu (previše žitarica uodnosu navoluminozni dioobroka, nizak sadržaj celuloze zbognedovoljnog unosa voluminozne krme,previše usitnjena voluminozna hrana- nepravilna upotreba mikser prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i imapozitivan učinak u prevenciji bolestipapaka.

• Primjena 150-170gdnevno/grlo u prvih120danalaktacije.

Brigaza hranidbu životinja, brigaje za zdravljeljudi