Mljekarski list 10-2009

Doručak za čistu peticu!

Možete li zamisliti zdravijii ukusniji duručak?

Uz Dukatelanamaz te čašu vrhunskog Dukat mlijeka možete biti sigurni da će vaše dijete dobiti dovoljno bjelančevina, vitamina i minerala za sve školskeizazove.

ZDRAVANAVIKA

www.dukat.hr

ISSN

0351-9104

• GODINA

45 • LISTOPAD

2009.

V

SADRZAJ

Naslovnica:

IZGUDOVCA 17. jesenski međunarodni bjelovarski sajam_ Uzgajivači predstavili najbolja grla na sajmu u Gudovcu_________________

VIJESTI Vindija snizila cijene proizvodnog asortimana

Bogat sadržaj događanja u vrijeme održavanja sajma ___ _______ EKONOMIKA PROIZVODNJE Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo sve bliže propisima agrara Europske unije Cijena mlijeka u RH i EU u 2009. godini Pogled izvana na cijene i proizvodnju mlijeka _______________________ RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Kriza i traženje rješenja kako opstati i krizu prebroditi___ ___

2 4 8

12 18 20

24

TEHNOLOGIJA UZGOJA Amorfa u ekosustavu nizinskih poplavnih travnjaka Mokrog polja _____

28

REPORTAŽA Bez razvoja nema zadržavanja ljudi___

32

KVALITETA HRANE

Mikrobiološki kriteriji za mliječne _ ____ proizvode __ . __

IP~wmlfl

36

Šampionke Gudovca

AGROTEHNIKA Konzervacijska poljoprivreda __

_40 _

41

PROIZVODNJA KRME Jesenska sjetva ozime grahorice u smjesi sa žitaricama _ ___

44

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Podrijetlo trenutno znatnije korištenih holstein bikova

48

IZLOŽBE Jug Hrvatske u znaku stočarske izložbe i tradicionalnog sira Održana Županijska stočarska izložba "Požega 1863.- 2009." ___

Izložba goveda Ličko-senjske županije __ VAŠ LIJEČNIK Smjernice za zdravu prehranu _______ IN MEMORIAM Stjepan Brlek (1925. - 2009.) ________ IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Izračun otkupne cijene mlijeka za rujan 2009. godine

50 52

56 58 62

64

~~fl-~===::::::::===::::::::===::::::::===::::::::====::::::::===:::::::::=i

Daje mlijeko neizostavno u prehranidjece i mladihuvjerilismo se 30. rujnana TrgubanaJosipaJelačića kadaje središnjommanifestacijomobilježen deseti po redu Svjetskidan školskog mlijeka.Organizatormanifestacijebila je Hrvatskamljekarskaudruga u suradnji s Gradskimuredom za obrazovanje, kulturu i šport GradaZagreba, Gradskimuredom za poljoprivredui šumarstvoGradaZagrebai mljekarama- Dukat,Vindija,Belje, Meggle i PIK Rijeka,koje su zajedničkom humanitarnomakcijom"Hrvatskemljekaredarujudjecu"- do krajagodine darovale mliječne proizvode Osnovnojškoli "Nadlipom"i vrtiću Centraza autizam,koje se bave odgojno-obrazovnimradom i rehabilitacijomautistične djece i djece s posebnim potrebama.U sljedećem brojudonosimo detaljnijeinformacije o održanojmanifestacijii humanitarnojakciji.

Uredništvo Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosnić. mr. se. Ana Dakić. prof. dr. se. Zoran Grgić. Zdenka lvkić, dipl. ing., dr. se. lvan Jakopović, Janja Jozanović. dipl. oec.,

mr. se. Goran Kiš. mr. se. Natalija Knežević: dr. se. Miljenko Konjačić, dr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladisić. prof. dr. se. Boro Mioč.

Zdenka Moćnik, ing .. Zoran Radan, dr. vet. med„ Arnelija š,pek. dipl. ing., doc. dr. se. lgor Šloković. dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111. tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

MB: 3206599,

Žiro račun: 2360000-1101408596. Grafička priprema i tisak: "Hlad··, Pluska. Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji liska pod rednim brojem 863.

IZ GUDOVCA

17. jesenski međunarodni bjelovar ki sa ·am Hrvatskapoljoprivrednaagencija, kao jedan od organizatorasajma, vodilaje stočarski dio izložbe provodeći program tijekom sva tri dana trajanja sajma.

Na najvećoj državnojstočarskoj izložbisudjelovaloje čak 395 grlastoke Iz Hrvatskepoljoprivredneagencije Bjelovarska-bilogorske županije Miroslav Čačija, gradonačelnik d 11. do 13. rujna 2009. godine održan je 17. Grada Bjelovara Antun Korošec, jesenski međunarodni župan Zagrebačke županije Stjepan bjelovarski sajam, u Kožić, saborske zastupnice Marijana sajamskom prostoru u Gudovcu. Već Petir i Zdenka Čuhnil, ravnatelj tradicionalno, otvorio ga je Hrvatske poljoprivredne agencije predsjednik Stjepan Mesić, a mr. se. Zdravko Barać, direktor otvorenju su prisustvovali ministar sajma Zlatko Salaj, dr. vet. med., i poljoprivrede, ribarstva i ruralnog brojni drugi uzvanici. Pozdravne razvoja Petar Čobanković, državni govore održali su Zlatko Salaj, tajnici toga ministarstva, ministar Zdravko Barać, Antun Korošec, Miroslav Čačija, te ministri Petar turizma Damir Bajs, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, župan Čobanković i Damir Bajs, a na kraju

O

je predsjednik Mesić proglasio sajam otvorenim. Nakon prigodnih govora ministar Čobanković podijelio je priznanja najvećim proizvođačima kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, te goveđega i svinjskog mesa u 2008. godini.

Za najvećeg proizvođača kravljeg mlijeka nagradu je primio Stjepan Šolčić, dok je u kategoriji trgovačkih društava najvećim proglašeno Belje d.d. Darda, u čije je ime nagradu preuzeo Goran Pajnić.

Najvećim proizvođačem ovčjeg mli-

IZ GUDOVCA jeka proglašenje Ivo Pranješ, dok je u kategoriji trgovačkih društava u ime Paške sirane d.d. nagradu preuzeo Ante Pernar. Najveći proizvođač kozjeg mlijeka je Dalibor Jambrošić, a u kategoriji trgovačkih društava Gadanec trgovina d.o.o., u čije je ime priznanje primio Davorin Gadanec. Najveći proizvođač goveđeg mesa je Darko Remuš, a u kategoriji trgovačkih društava Belje d.d. Darda. I na kraju, najvećim proizvođačem svinjskog mesa u Hrvatskoj proglašenje Željko Kurkutović, dok je u kategoriji trgovačkih društava Belje d.d. Darda.

Hrvatska poljoprivredna agencija, kao jedan od organizatora ovoga sajma, vodila je stočarski dio izložbe provodeći program tijekom sva tri dana trajanja sajma. Na najvećoj državnoj stočarskoj izložbi sudjelovalo je ukupno 395 grla stoke. U petak 11. rujna održano je predvođenje izvornih pasmina goveda u vanjskom prostoru za predvođenje, kao i predvođenje i ocjena goveda i svinja.

U subotu 12. rujna održan je okrugli stol na temu Uvodimo znak "Mlijeko hrvatskih farmi". U vanjskom prostoru za predvođenje svoja mlada grla predvodili su najmlađi uzgajivači teladi iz mnogih hrvatskih županija.

Ravnatelj HPA mr. se. Zdravka Barać održaoje pozdravnigovor Prikaz i proglašenje najbolje ocijenjenih grla u svinjogojstvu održano je u subotu, a dodjelu diploma nagrađenim uzgajivačima grla uručio je zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije Franjo Poljak. Proglašenje najboljih grla u ovčarstvu i kozarstvu također je održano u subotu, kada je uzgajivačima diplome uručio ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Barać, te članovi komisije prof. dr. se. Vesna Pavić, prof. dr. se.

Boro Mioč i prof. dr. se. Velimir Sušić.

U nedjelju 13. rujna, zadnjega dana sajma, proglašena su najbolja i šampionska grla simentalske i holstein pasmine goveda, a diplome su uručili mr. se. Božidar Pankretić, potpredsjednik i ministar u Vladi, i ravnatelj HPAmr. se. Barać. Održana su i dva okrugla stola na temu "Operativni program Ovčarstvo - kozarstvo danas", i okrugli stol na temu "Hrvatsko svinjogojstvo danas".Aukcijskom prodajom junica završen je program HPA na ovogodišnjem 17. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu "Gudovac 2009."

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite

to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vel med.

• kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama • veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja

Hrašćica, VatroslavaJagića 8, 42000 Varaždin,Hrvatska Tel: 042 712 582,

091 126 7326

098 288 130 099 218 0914

itracentar~ JIljekarski lt'.~tI 0/2009.

3

IZ GUDOVCA

~========================~

Uzgajivači predstavili

najbolja grla na sajmu u Gudovcu Na tradicionalnom17. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu bila su izložena goveda iz 11 županijasudionica.Za ovu izložbu, djelatnicižupanijskihureda Hrvatskepoljoprivredne agencije pripremilisu ukupno 165 grla u 9 pasminagoveda Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing., Hrvatskapoljoprivrednaagencija

S

]ovanka Rajaković s najboljomsimentalskomjunicom

Ivanu Čurdiji nagradaza najboljuu kolekcijimladih krava

4 Mije/carski L~·t 10/2009.

imentalska pasmina goveda predstavljena je s četiri kolekcije s ukupno 60 izložbenih grla koja su pristupila predvođenju i ocjeni te kravom sa životnom proizvodnjom i bezrožnim bikom. Komisiju za ocjenu simentalskih goveda činili su: Vesna Bulić, Dalibor Janda, Bernhard Lunz (Bavarska), Ante lvanković, Ljiljana Husinec.

Prvonagrađena grla simentalske pasmine U kolekciji steonih junica najboljom je proglašena junica NENSI, kataloškog broja 54, HR 2101396666 (Dionis x Pongo) čija je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8197 kg mlijeka sa 3,82% mliječne masti i 3,76% bjelančevina. Vlasnik grlajejovanka Rajaković iz Predavca. U kolekciji mladih krava najboljom je proglašena MINI, kataloškog broja 61, HR 9101306923 (Malach x Rodni) koja je u drugoj kontroli proizvela 25,63 kg mlijeka sa 5,23% mliječne masti i 2,84% bjelančevina.

Vlasnik grla je Ivan Čurdija iz Cepidlaka, dok je u kolekciji ostalih krava najboljom proglašena GIZDA, kataloškog broja 73, HR 0100506314 (Haxzeus x Horfred)

Alen Beštek s najboljomu kolekcijiostalih krava koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5322 kg mlijeka sa 4,54% mliječne masti i 3,52% bjelančevina.

Vlasnik grla je Dragutin Beštek iz Kuštana.U kolekciji bikovskih majki najboljom je proglašena GEOiA, kataloškog broja 97, HR 51 O1272604 (Marin x Zaradi) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7204 kg mlijeka sa 4,53% mliječne masti i 3,25% bjelančevina.

Vlasnik grla je Mirko Borlenić iz Cirkvene. Šampionskim grlom proglašena je LIGA, kataloškog broja 87, HR 3100983015 (Refleks x Hofer) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7089 kg mlijeka sa 3,92% mliječne masti i 3,38% bjelančevina.

Vlasnik grla je lgor Mihaljević iz Palešnika.

Proglašena je i krava sa životnom proizvodnjom - MAZA,kataloškog broja 98, HR 0017037515 (Hanter x Malf) koja je u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela 8732 kg mlijeka sa 4,04% mliječne masti i 3,71% bjelančevina. Vlasnik grla je lvan Čurdija iz Cepidlaka. Ova krava je u 8 teljenja dala 1O teladi a ukupno je proizvela 50 274 kg mlijeka s 2142 kg mliječne masti i 1778 kg bjelančevina.

Predstavljen je i rasplodni bik RADON, kataloškog broja 143, HB 7619 (otac Rocky). Oteljen je

Mirka Borlenić iz Cirkvenes najboljombikovskommajkom

Ravnatelj HPA Zdravka Barać i ministarBožidarPankretić čestitali su IgoruMihaljeviću na šampionskomgrlu simentalskepasmine I

Ravnatelj HPA Zdravka Barać uručio je priznanje obiteljiČurdija za kravu sa životnomproizvodnjom Mljekarski list 10/2009.

5

Farmi Salaš uručena je i nagradaza šampionskogrlo holsteinpasmine

30.4.2006., a koristi se u prirodnom pripustu u sustavu krava - tele.

Vlasnik grla je Rodoljub Džakula iz Sjeverovca.

Prvonagrađena grla holstein pasmine Holstein pasmina goveda predstavljena je s ukupno tri kolekcije i 36 grla koja su pristupila predvođenju i ocjeni. Komisiju za ocjenu holstein goveda činili su: Vesna Bulić, Zdenko lvkić, Zsolt Korosi (Mađarska), Pero Mijić ijosip Crnčić.

U kolekciji steonih junica najboljom je proglašena junica kataloškog broja 107, HR 1101362354 (Etappe x Etazon Saratoga) čija je

PredstavniciFarme Salaš s najboljomjunicom i mladom kravom ho!steinpasmine

IZ GUDOVCA majka u maksimalnoj pn,oj laktaciji laktaciji proizvela 11 537 kg mlijeka proizvela 11 643 kg mlijeka sa 4,28% sa 4,83% mliječne masti i 3,06% mliječne masti i 3,03% bjelančevina, bjelančevina. Vlasnik šampionskog grla, kao i svih pn,onagrađenih grla dok je u kolekciji mladih krava holstein pasmine je Farma Salaš iz najboljom proglašena krava kataloškog broja 116, HR Marijanaca.

Mesne 1101007343 (Holim Rafael x Delta i autohtone pasmine Martin) koja je u drugoj kontroli Prikazane su i 4 mesne pasmine proizvela 35,66 kg mlijeka sa 4,45% goveda, i to: Charolais u kolekciji od mliječne masti i 2,93% bjelančevina.

U kolekciji ostalih krava najboljom 4 junice i bikom u vlasništvu Centra za travnjaštvo Agronomskog je proglašena krava kataloškog broja 128, HR0100601516 {Looking fakulteta iz Zagreba, Hereford s Major x Sunflower) koja je u maksi- jednom kolekcijom od dvije krave u malnoj pn,oj laktaciji proizvela 7935 vlasništvu Rodoljuba Džakule iz kg mlijeka sa 4,59% mliječne masti i Sjeverovca, Red Angus s kolekcijom od 4 junice i bikom u vlasništvu OPG 3,64% bjelančevina. Šampionskim grlom izložbe proglašena je krava Franjo Nikić iz Bročica, te pasmina kataloškog broja 127, HR Limousin s kolekcijom od 3 junice i 0100540864 (Himster Grandprix x bikom u vlasništvu Vjekoslava Proud) koja je u maksimalnoj drugoj Posarića iz Volodera.

Osim mesnih pasmina, prikazane su i tri izvorne i zaštićene pasmine goveda, i to buša s kolekcijom od dvije krave, dvije junice i dva bika u vlasništvu llara Paskojevića iz Bosanke, istarsko govedo s kolekcijom od jedne krave u vlasništvu "Štivkop" - poljoprivrednog obrta iz Višnjana,junicom u vlasništvujosipa Broskvara iz Prnjana, dva bika od kojih je jedan u vlasništvu Emila Rojnića iz Pule a drugi u vlasništvu Borisa Orlića iz Klarića, te jednog vola u vlasništvu Aleksandra Udovičića iz Radetića, dok je slavonskosrijemski podolac predstavljen kolekcijom od krave i bika u vlasništvu Andrije Zmaića Klasa iz Starih Perkovaca. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

1

&CHFIUE~

IZ GUDOVCA

Bogat sadržaj događanja u vrijeme održavanja • sa1ma Ovogodišnjimeđunarodni bjelovarskisajam zablistaoje u punom sjaju i privukao450 izlagača i preko 50 tisuća posjetitelja.Manifestacija je važna zbog mogućnosti povezivanja poljoprivrede i turizma, a predstavljenasu kvalitetnarasplodnagrla u stočarstvu te novitetiu poljoprivrednojopremii mehani_zaciji Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

mjerama koje poduzima država u poljoprivredne proizvodnje, te mogućnostima rješavanja gorućih problema u poljoprivredi. Istaknu o je da je Hrvatska zasigurno jedna od vodećih zemalja u svijetu kada se gleda ono što čini za poljoprivredu, koliko izdvaja i koliko osigurava poljoprivrednicima. "Želim ovdje istaknuti da ćemo u tom smjeru nastaviti i dalje, da je interes Republike Hrvatske razvijati poljoprivredu, ali razvijati isto tako konkurentnu poljoprivredu", zaključio je Čoban­ unaprjeđenju

ajam je tradicionalno održan po sedamnaesti put u Gudovcu pokraj Bjelovara, a ujedno je to i najveća manifestacija Bjelovarskog sajma, kao i najveća specijalizirana stočarska izložba u Hrvatskoj. Organizatori su Bjelovarski sajam i Hrvatska poljoprivredna agencija, uz potporu Ministarstva poljoprvrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Bjelovara, HGKŽupanijske komore Bjelovar i Obrtni- ković. čke komore Bjelovar, a županija Ministar Bajs istaknuo je da je partner bila je Virovitičko-podravs­ poljoprivredna proizvodnja važna ka. ·Generalni sponzor bio je Dukat u ukupnoj hrvatskoj turističkoj d.d. mliječna industrija iz Zagreba. ponudi, međutim, trenutno je Predsjednik Republike Hrvat- ovom trenutku nedovoljno zastupske Stjepan Mesić službeno je ljena a to treba mijenjati. Stoga je, otvorio sajam čestitajući organi- osim poljoprivrede, u sklopu sajma zatorima na uspješnoj promociji i održan i KON-TUR, sajam kontinentalnog turizma na kojemu se organizaciji a izlagačima je poželio uspješnu realizaciju poslova ti- predstavilo tridesetak turističkih zajednica. Ovo je bio izvrstan način jekom trodnevnog održavanja manifestacije.

Obratili su se i za povezivanje poljoprivredne proministar poljoprivrede, ribarstva i izvodnje i turističke ponude, rekao ruralnog razvoja Petar Čobanković je ministar Bajs i istaknuo da i ministar turizma Damir Bajs. ministarstva turizma i poljopriMinistar Čobanković govorio je o vrede rade na zajedničkim pro-

S

8

gramima za poticanje povezivanja tih dvaju važnih gospodarskih sektora. Inače, organizatori smatraju kako je upravo KON-TURprigoda da se turistički djelatnici predstave i pozovu posjetitelje u kraj iz kojega dolaze.

Povezivanje s tržištem Prilika je to da se poljoprivredni proizvođači povežu s tržištem, povoljnije nabave repromaterijal za svoju proizvodnju, ali i da razmijene svoja iskustva. Statistika je pokazala da je ovo najznačajnija poljoprivredna manifestacija u Hrvatskoj ali i u okruženju - predstavilo se oko 400 izlagača iz Hrvatske i osam europskih zemalja, 500 grla stoke visoke kvalitete, i to sve na 25 000 četvornih metara. Na ovoj najvećoj nacionalnoj izložbi uzgojno valjanih grla izloženo je deset govedarskih, šest svinjogojskih, deset ovčarskih i dvije kozarske pasmine. Uzgajivači konja predstavili su 70 grla četiriju hrvatskih autohtonih pasmina konja - lipicanca, hrvatskog posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka i međimurskog konja.

Posebno zanimljiv događaj bila je revija konjskih zaprega u kojoj je

M(iekarski list 10/2009.

IZ GUDOVCA sudjelovalo 14 zaprega iz svih krajeva Hrvatske, a predvodili su ih jahači na konjima. Lijepo uređene kočije, ukrašene ručno izrađenim ručnicima i tepisima vrijednih ruku seoskih žena, te predivna rasna grla prizor je koji je izazvao veliko oduševljenje posjetitelja. Ovakvi događaji dokazuju da se u Hrvatskoj i dalje, na sreću, njeguje stoljetna tradicija uzgoja dobrih konja a samim tim i kulturna baština sela i običaja.

Kupujmo mlijeko s hrvatskih farmi

U sklopu sajma održano je mnoštvo stručnih skupova i okruglih stolova, a osobito značajno i zanimljivo bilo je predstavljanje projekta označavanja ambalaže mlijeka i mliječnih proizvoda s domaćih farmi znakom "Mlijeko hrvatskih farmi". Svrha je uvođenja ovoga znaka poticaj potrošačima da kupuju mliječne proizvode proizvedene od mlijeka s hrvatskih farmi, rekao je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se.

Zdravka Barać, koji je u velikoj sajamskoj dvorani predstavio sam projekt. Znakom "Mlijeko hrvatskih farmi" Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom želi osigurati povećanje potrošnje domaćih mliječnih proizvoda. Organizator i voditelj projekta je Hrvatska poljoprivredna agencija, a sudionici okruglog stola bili su predstavnici udruga proizvođača mlijeka, predstavnici mljekarske industrije, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Sudeći prema broju sudionika, zanimanje za ovaj projekt je veliko, to više što je i proizvođačima mlijeka ali i mljekarskoj industriji cilj isti - povećati potrošnju kvalitetnih domaćih mliječnih proizvoda.

Ml/ekarski li,;t 10/:!009.

Ravnatelj Hrvatske poljoprivredneagencijemr. se. Zdravko Barać predstavioje znak ''Mltjekohrvatskih farmi" koji će se uskoronaći na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda

Zvonko Kolobara,izvršni direktorza otkup i razvojproizvodnje mlijeka, dodijelioje priznanje farmi Salaš za šampionsko grlo holsteinpasmine ispredgeneralnogsponzorasajma Dukata d.d. iz Zagreba 9

IZ GUDOVCA "Slično postoji i u Njemačkoj, goveda, na kojem su se u tradi- Grad Zagreb Josip i Nikola Obad te Austriji i drugdje, tako da ovim cionalnim nošnjama svoga kraja lvana Kračić, Brodsko-posavsku projektom samo slijedimo dobru predstavili najmlađi stočari iz čak Šimo Karavidović i Luka Čevizović, praksu zemalja članica Europske sedam hivatskih županija. Predsta- Ličko-senjsku - Marija iJulija Vukounije", zaključio je Barać, ravnatelj vila su se djeca, ali već i unuci, naših vić, dok je Sisačko-moslavačku žuHPA, podržavši izlaženje časopisa vrlo uspješnih uzgajivača mliječnih paniju predstavio Miloš Džakula.

"Mlijeko i Ja" Hivatske mljekarske krava koji ljubav prema ovom poslu Kako doznajemo od organizaudruge, koji već drugu godinu izlazi prenose s generacije na generaciju. tora manifestacije Hivatske poljos Večernjim listom i čija je svrha Bila je to prilika da se djeca, od privredne agencije, svake je godine upravo povećanje potrošnje mlijeka četverogodišnjaka pa do onih malo zanimanje za sudjelovanjem sve i mliječnih proizvoda ali i edukacija starijih, predstave i pokažu da će za veće te u budućnosti na jednom stanovništva o pravilnoj prehrani s koju godinu dostojno nastaviti s mjestu možemo očekivati još veći naglaskom na prehranu mlijekom i obiteljskom tradicijom proizvod- broj malih uzgajivača, kojima je cilj mliječnim proizvodima. nje mlijeka i da će upravo oni predstaviti obiteljsku proizvodnju Autohtone pasmine goveda našem selu vratiti zasluženi sjaj. mlijeka u narodnim nošnjama kraja Na sajmu su predstavljena i Ove je godine nastupilo čak 29 iz kojega dolaze. grla hivatskih autohtonih pasmina mladih uzgajivača koji su se Ovogodišnji Bambino kup bio goveda - buše, podolca i istarskog predstavili u dvije dobne skupine - je specifičan po nagrađivanju goveda, koje su othranile mnoge u mlađoj od četiri do devet godina najboljih. Jednostavno - svi su generacije, ali i koje su zamijenjene nastupilo je 16, a u starijoj od 1Odo najbolji i svi su dobili nagrade. novim produktivnijim pasminama 16 godina - 13 mladih stočara. Tako Ovoga puta zaista je bilo teško goveda. Ovo je bila prilika da se su Zagrebačku županiju predstavili odlučiti tko je pobjednik pa je javnosti predstave uzgajivači i lvana i Marija Babić, Katarina Hrvatska poljoprivredna agencija, uruče im se priznanja s obzirom na Sobota, Nikola Bukal, Miroslav organizator manifestacije, odlučila njihov velik trud u očuvanju ovih Hrastić i Martin Jantoljak, Kopriv- nagraditi sve sudionike specijalno danas veoma rijetkih primjeraka ničko-križevačku Senka Beštekizrađenim zvonom, a mnogobrojni koji su naše nacionalno blago, a Smailović, Leonardo, Tena i Marin sponzori djeci su darovali omiljene njihovi uzgajivači uistinu su pravi Makar, Matija Horvat, Antonio im dječje poslastice - od slatkiša do čuvari hivatske baštine.

Ferenčina, Luka Krušić, Lorena mliječnih proizvoda. Mladi uzgaNa mladima selo ostaje Bačani i Jelena Habuzin, Bjelo- jivači goveda pokazali su i ovoga Za mnoge posjetitelje Gudov- varsko-bilogorsku Marta i Josip puta snagu hivatskoga sela za koje, ca najljepše događanje bio je Kovažik, Barbara Vacek, Nikola i uvjerili smo se, budućnosti svakako Bambino kup mladih uzgajivača Klaudio Pražetina i Eleonora Dreta, ima. ■

Bambino kup mladih uzgajivača simentalskoggoveda (Gudovac, 12. rujna 2009.)

10

Ml:fekarski/i_~t10/2009.

GEA Farm Technologies

WestfaliaSurge

Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste već uočili novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih članica.

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za hlađenje mlijeka i hranidbu životinja u mogućnosti smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa Zorića 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Stručni centri

NaturaAgro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel. 048/812155, 091/1500273 Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

I

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo sve bliže • •

propisima

agrara

Europske unije Piše: Dr. se. Petar Bosnić

V

eć sada je visok stupanj

usklađenosti

naših pro· pisa iz područja poljoprivrede s EU-om, i to iz veterinarstva, kvalitete i sigurnosti hrane, zaštite potrošača, iz zaštite bilja i iz nekih drugih područja poljoprivredne proizvodnje.

U prvom polugodištu ove godine doneseni su mnogi značajni zakoni, i to o poljoprivrednom zemljištu, Poljoprivrednoj komori, o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i o Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

Sabor donosi nove poljoprivredne propise, od kojih su najvažniji Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 83/2009), a Ministarstvo poljoprivrede donijelo je provedbeni propis o plaćanjima u poljoprivredi (Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, Narodne novine broj 100/2009).

Prve promjene u poticanju poljoprivredne proizvodnje donesene su 1999. i tada započinje reforma novčanih poticaja. Izmijenjen je način i prava ostvarivanja sredstava premije i dotadašnji model plaćanja u biljnoj proizvodnji po količinama proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i mijenja se u sustav plaćanja po površini, a u stočarstvu plaćanja po grlu stoke.

12

Godine 2002. donesen je krovni agrarni propis - Zakon o poljoprivredi - u kojem je većina odredaba i pravnih rješenja temeljena na Zajedničkoj agrarnoj politici EU-a,te se na temelju ovog zakona u Hrvatskoj donosila daljnja pravna agrarna regulativa.

Osim izmjene kriterija i uvjeta za ostvarivanje poticaja, povećavala se i vrsta poticaja a time i broj korisnika. Posebne su potpore koje su usmjerene na tržne proizvođače i na jačanje konkurentnosti od poticaja kojima se rješava socijalni položaj poljoprivrednika. Postojeći modeli sustava potpora odnose se na poticanja proizvodnje, kapitalna ulaganja, ruralni razvitak, ekološku proizvodnju, ribarstvo i model potpore dohotku poljoprivrednika.

Uz ostalo, jedan od kriterija za ostvarivanje novčanih potpora u proizvodnji je obveza poljoprivrednika da moraju biti upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

NOVIZAKONO DRŽAVNOJ POTPORIU POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU Ovim zakonom Hrvatska je ispunila obvezu za izradu novog modela sustava potpore za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, kako bi u ovom prijelaznom razdoblju za 2009. i 2010., do primanja u članstvo prilagodila postojeći sustav

Hrvatska je unatoč zastoju u predpristupnim pregovaračkim

aktivnostima za članstvo u EU, zbog

blokade pregovara Slovenije, nastavila s mnogim aktivnostima posebno na području usklađivanja propisa s

pravnom stečevinom EU-a, pa tako i propisa iz područja poljoprivrede poticaja i promijenila ga u izravna plaćanja prema modelu subvencioniranja agrara u EU. Ciljevi prilagodbe modela potpora je da se što je moguće više smanje razlike u sustavima poticaja i omoguće pozitivni učinci budućeg integriranja RH u članstvo EU, uključenje u sustav europske zajedničke poljoprivredne politike, otvorenoga slobodnog tržišta i mjera cjenovne politike.

Zakonske značajke i kriteriji izravnih plaćanja: • Definiraju se korisnici prava na izravna plaćanja u skladu s pravilima koja vrijede u EU, a to Il,f(jekarski hst

10/2009.

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

su isključivo poljoprivredna goosigurana iz Državnog proračuna. de se preko točno definiranih spodarstva na kojima se odvija • Uvodi se modulacija ili moguć­ programa i financirana su srednost umanjenja isplata izravnih stvima potpora. poljoprivredna aktivnost i poOve se mjere odnose: 1. na sjednici su poljoprivrednog zemgodišnjih plaćanja po korisnicima unutar jedne kalendarske godine, edukaciju, stručno osposobljavanje ljišta i životinja. ukoliko ukupna godišnja sredstva i pružanje savjetodavnih usluga, 2.

• Ovaj se zakon bitno razlikuje u mnogim kriterijima i uvjetima za po zahtjevima za plaćanja unutar razvoj ljudskih potencijala (potpora jedne proizvodne godine budu dohotku, ranije umirovljene i za ostvarivanje potpora u odnosu na mlade poljoprivrednike), 3. razvoj i do sada važeće propise o potiveća od sredstava iz Ukupne cajima i uvode se horizontalni omotnice. Za korisnike s više od očuvanje proizvodnih potencijala 36.000,00 kn u 2009. potpore se (kapitalna ulaganja, zaštita okoliša, mehanizmi neophodni za buduću mogu umanjiti po osnovnoj stopi zdravlja i dobrobiti životinja, provedbu izravnih plaćanja u EU. • Korisnici potpora moraju udovood 7%,a u 2010. za 8%.Uvodi se i zdravlja bilja, unapređenje samopovedodatna stopa smanjena 4% od opskrbnih gospodarstava, ljavati uvjetima višestruke sukladiznosa potpora u 2009. i 2010. za ćanje dodane vrijednosti poljoprinosti (engl. cross-compliance) u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji korisnike s više od 2,160.000 vrednih proizvoda, razvoj infrastrukture, uređenje i okrupnjavanje kuna potpora. se odnose na zaštitu okoliša, zemljišta, korizdravlja ljudi, životinja i bilja, do- • Jedinice lokalne i područne samo- poljoprivrednog uprave za mjere iz svojih progra- štenje obnovljivih izvora energije, brobit životinja i na dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. ma potpore poljoprivredi i rural- prevencija i sanacija šteta od nepogoda), 4. za nom razvoju dužne su zatražiti elementarnih • Uspostavlja se Integrirani sustav odobrenje Ministarstva poljopri- mjere marketinga u poljoprivredi, 5. za administraciju izravnih plaća­ vrede, ribarstva i ruralnog raz- i za osnivanje i razvoj proizvođačkih nja (ISAP)koji obuhvaća identifivoja. grupa i organizacija. kaciju poljoprivrednoga gospo• Uvjet je za ostvarivanje izravnih Uz navede mjere, još se darstva, sustav za identifikaciju plaćanja da su obiteljska poljopripotporama financiraju i sljedeća zemljišnih parcela - (ARKOD),za vredna gospodarstva obveznici područja: 1. očuvanje i poboljšanje identifikaciju i registraciju živoporeza na dohodak ako su u okoliša i krajobraza, 2. daju se tinja, proceduru podnošenja zahprethodnoj kalendarskoj godini posebne potpore poljoprivredtjeva, administrativnu kontrolu zahtjeva i kontrola korisnika na ostvarili primitak viši od 7.200 nicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, 3. potpore kuna. terenu.

• ARKODje sustav identifikacije i • Korisnici ostvaruju pravo na sred- za očuvanje izvornih i zaštićenih stva potpore ukoliko im ostvarena pasmina domaćih životinja i genetevidencije korištenoga poljopriproizvodnja zadovoljava propisa- skih resursa (sjeme pozitivno testivrednog zemljišta u digitalnom ni minimum za minimalno potica- ranih bikova i nerastova), 4. mjere za grafičkom obliku koji uspostavlja poboljšanje kvalitete života u ne količine. i vodi Agencija za plaćanja u po• Poljoprivrednici koji ostvaruju ruralnom području i diverzifikacija ljoprivredi, ribarstvu i ruralnom godišnje više od 36.000 kuna pot- ruralnih gospodarskih područja, 5. razvoju. Do uspostave i funkcipora moraju biti obvezno uklju- provedba mjera ruralnog razvoja oniranja ARKOD-a za referentne koji je definiran Nacionalnim čeni u savjetovanja koje provodi čestice zemljišta koristit će se Hrvatski zavod za poljoprivrednu programom za ruralni razvoj. katastarske čestice zemljišta. savjetodavnu službu Plaćanja u biljnoj • Uvodi se jedinstveni matični identifikacijski broj poljopriMjere poboljšanja konkurentnosti proizvodnji Kod svih kultura u biljnoj vrednog gospodarstva (MIBPG), poljoprivrednog sektora i ruralnog proizvodnji koje su i prije bile u koji se dodjeljuje prilikom upisa u razvoja Upisnik poljoprivrednih gospoCiljevi agrarne politike su sustavu novčanih poticaja uglavnom darstava i koristi se kao identi- unapređivanje razvoja i poboljšanje se i dalje nastavlja s plaćanjima potpora kao u prethodnom fikacijski broj kod podnošenja konkurentnosti poljoprivrednog zahtjeva za potpore. sektora u uvjetima poslovanja na razdoblju. U kategoriji posebnih • Ukupna omotnica su ukupna otvorenom tržištu. Mjere kojima će plaćanja u biljnoj proizvodnji je i godišnja financijska sredstva se utjecati na veću konkurentnost ekološka proizvodnja, biljna i predviđena za plaćanje potpora višegodišnji nasadi.

Izravna plaćanja poljoprivredne proizvodnje provo-

M{iekarski Hst 10/2009.

13

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

potpora u biljnoj proizvodnji korisnicima se isplaćuju po više Godina- iznos, osnova: kuna I. osnovno plaćanje po poljoprimJere 12009. 112010. vrednoj površini, 2. posebno plaćanje u biljnoj proA. Osnovnoplaćanje po poljoprivrednojpovršini izvodnji, osnovnoplaćanje po poljoprivrednojpovršini- livadei pašnjaci LII 1.000,00111.200,00 i 3.ostala plaćanja u biljnoj proizosnovnoplaćanje po poljoprivrednojpovršini- ostalevrstekorištenja LII 2.250,00jj2.250,00j vodnji.

Potpore za 2009. i 2010. za IB. Posebnaplaćanja u biljnojproizvodnji I biljnu proizvodnju u osnovnim Isjemekrumpira ILI! 6.750,00112.

750,ooi plaćanjima po poljoprivrednoj sjemesuncokretai duhana površini nisu se smanjivala i ostaju il~ll 4.75o,oo112.150,00 i na istoj razini kao i prije. U ovoj sjemekukuruza lih~j 2.750,0011750,00 I kategoriji potpora nalazi se pretesjemepšenice,pšenoraži,raži, ječma i zobi 11240,00 IEJl25o,oo žan dio proizvodnje i broj biljnih Isjemeostalihkultura kultura i potpore se iskazuju po IJ25o,oo 1Jh~]l55o,oo hektarima.

Ipovrće za industrijskupreradu 11450,00 I llh~ll750,00 Posebna plaćanja u biljnoj Išećerna repa lih~Jj 1.soo,00JI1.soo,00 proizvodnji po hektarima manja su za 2009., a i dalje se umanjuju u Ivišegodišnjinasadi llh~Jj 250,00 11240,00 201 O.godini.

Ivinogradi,teži uvjeti gospodarenja ILII 1.150,00111so,oo Kod ostalih plaćanja u biljnoj ostalekulture- povrće, ljekovitobilje,jagode i hmelj 11240,00 EJ!25o,oo proizvodnji (voćne, lozne i sadnice ekološkaproizvodnja- oranice,višegodišnjinasadi LII 2.150,00112.150,00 malina) iznosi potpora manji su u odnosu na 2008. i ovaj se trend ekološkaproizvodnja- livadei pašnjaci l.050,00 Lij100,oo manjih potpora nastavlja i u 2010.

C. Ostalaplaćanja u biljnojproizvodnji godini. U maslinarstvu potpore za preradu maslina su manje a za Ipreradaplodamaslina . llo,63 Jlk~]lo,1s ekstradjevičansko maslinovo ulje Imaslinovoulje ekstradjevičanska 116,00 llOi10,oo umanjuje se potpora u 201 O.godini.

Ivoćne i loznesadnice- certificirane 112,56 llk~l3,20 Kod proizvodnje duhana potpore su

11~,~I

Tablica 1: Izravna plaćanja potporau biljnojproizvodnji

lv""'''"•i•

I

I

I

I

I I

I

li

I

Ivoćne i loznesadnice- standard

llk~ll,60

111,28

j sadnicemaslina

1~14,00

113,20

'duhan

1Lil6,45

116,13

Tablica2: Potporeza očuvanje izvornihi zaštićenih pasmina domaćih životinja Plaćanje

goveda

Ikonji

magarci

Jedinica mjere

'Igrlo llgrlo Jgrlo

Iznos 2009.,2010. god.

li

I I

1

I

1

11

u~~~

I

14

li

350,00

Jgrlo

komad

1

I

koze

matice pčela

li

2.000,00

1

ovce

kokoš hrva

3.000,00 1.000.00==:JI 700,00

Igrlo Igrlo

svinje

Minimalno poticane količine

350,00

1

1

_J

ri

I

150,00 60,00~

I

15,oo

1

5 5 50

.~

povećane.

Plaćanje zaštićenih izvornih

pasmina domaćih životinja U ovom zakonu nastavlja se s poticanjem očuvanja izvornih pasmina i zaštićenih pasmina, što se odnosi na isti broj domaćih životinja te su iznosi potpora za 2009. i 201 O. isti kao i prije. U ovu Sli kategoriju potpora uključene i matice pčela.

Plaćanja u stočarstvu .

U stočarskoj proizvodnji korisnici potpora su I gospodarstva koja posjeduju životinje i plaćanja se odnose na više kategorija stoke i vrsta proizvodnji: 1. plaćanje po grlu stoke, 2. plaćanje za držanje i klanje goveda, 3. posebna plaćanja po grlu stoke, 4. dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala, 5. plaćanja za mlijeko, 1 6. ostala plaćanja li stočarstvu.

!

Mljekarski /1$l 10/2009.

EKONOMIKA Radi bolje preglednosti, potpore će se analizirati po vrstama stočarske proizvodnje, kako bi se dobio bolji pregled koje se sve potpore odnose na govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo, kozarstvo, peradarstvo.

Svinjogojstvo se potiče potporama za krmače, za tov svinja i za klanje utovljenih svinja. Za krmače je dodatna premija kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina. U okviru potpora za očuvanje genetskih resursa propisane su potpore za sjeme nerastova.

Konjogojstvo. Sustavom potpora više nisu obuhvaćene rasplodne kobile, matične rasplodne kobile prvoždrepkinje te matična grla uzgojno valjanih kobila i pastuha.

Potpore u uzgoju konja plaćaju se isključivo za domaće izvorne i zaštićene pasmine konja.

Ovčarstvo i kozarstvo.

Rasplodne ovce i koze te druga ženska grla starija od godine dana. Ovce i koze kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina ostvaruje se dodatna premija. Dodatna potpora je za ovčje i kozje mlijeko.

Peradarstvo. Potpore za rasplodnu perad po djedovskoj i roditeljskoj pilenki kokoši i za pure.

Pčelarstvo. Potpore po košnici za pčelinje zajednice, potpora za proizvodnju meda do 40 kg/košnica i dodatne potpore za proizvodnju rasplodnog materijala.

GOVEDARSlVO.U proizvodnji kravljeg mlijeka potpore se ostvaruju za mliječne krave mliječnih i kombiniranih pasmina (2009. god. 900 kn; 2010. god. - 800 kn). Dodatna su plaćanja kod krava kod kojih se provodi kontrola mliječnosti (2009. god. - 250 kn; 2010. god.- 240 kn).

Minimalno se potiče jedna mliječna krava.

Potpore se ostvaruju za krave dojilje mesnih ili kombiniranih pasmina i njihovih križanaca ukoliko po gospodarstvu godišnja proizvodnja mlijeka nije veća od 120 000 kg

M(jekarski li<Jt10/2009.

PROIZVODNJE

Tablica3: Izravna plaćanja u stočarstvu

1,oom,~ I

Iv„ra

pl"'3nj,

Godina-iznos, kuna

mJere

i 2009.

112010.

llgr10

111.300,00

11uoo,oo

krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju li grlo

li 2.soo,00

112.300,00

ovce i koze

li grlo

I[ 120,00

JJ120,00

llgr10

JJ1.400,00

111.400,00

l[grlo

11soo,oo

IJsoo,oo

li grlo

11400,00

11400,00

JIgrlo

11900,00

800,00

11350,00

300,00

ligrlo

JIso,oo

40,00

JIgrlo

11so,oo

40,00

119,00

7,00

JIkošnica Jiso,oo

40,00

I Plaćanja po grlu stoke

Ikrave dojilje Plaćanja za držanje

i klanje goveda

držanje goveda

Iklanje goveda

Itov teladi

I Posebna plaćanja po grlu stoke

j mliječne krave

I

ligrlo

I krmače

ltov svinja Iklanje utovljenih svinja

Irasplodna perad

[Ikljun

Ipčelinje zajednice

j Dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala Imliječne krave - dodatno

I

I I I

I I I I

JJ2so,oo

11240,00

ligrlo

I

11100,00

1190,00

I

li grlo

11300,00

!12so,oo

I I

Imlijeko kravlje

11kg

Jlo,6s

110,60

Jmlijeko kravlje - dodatno

11kg

11o,30

110,20

11kg

JI 1,20

111,10

11kg

112,00

JJ1,so

Iovce i koze - dodatno I krmače - dodatno

JIgrlo

I Plaćanja za mlijeko

Imlijeko ovčje i kozje I Ostala plaćanja u stočarstvu Jmed

I I I

I I

Tablica4 :Dinamika plaćanja potpora u proizvodnojgodini Vrsta plaćanja potpora

Dinamika plaćanja

Osnovno

plaćanje

v•

poljoprivrednoj povrsm1, posebna Godišnje površini, ostala posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji, plaćanja po grlu stoke, osim za držanje goveda, klanje goveda, tov i klanje svinja, dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala i med po

plaćanja po poljoprivrednoj

Plaćania za držanje Plaćanja za mlijeko

i klanie goveda. tov i klanje svinja

Polugodišnje Mjesečno

15

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

(u 2009. i 2010. god. 1.300 kn).

Minimalno se potiče jedna krava dojilja. Pravo na potporu imaju i krave dojilje od kojih se u ekstenzivnim uvjetima proizvodi mlijeko i ako se u stadu nalazi najmanje 20 krava (potpora u 2009. god. 2.500 kn a u 201 O. god. 2.300 kn). Pravo na potpore za krave dojilje isključuje pravo na plaćanje za mliječne krave.

U tovu teladi ostvaruju se plaćanja za telad mliječnih pasmina, uz uvjet da su stavljena u tov u dobi do 45 dana, da se tove najmanje 140 dana i da su kod klanja mlađa od 240 dana. Potpora za 2009. i 2010. je 400 kn. Kod teladi, uvjet za ostvarivanje potpore je minimalna količina od 20 teladi.

Za držanje goveda potpora se ostvaruje jednom u životu grla, uz Edukac1/ei stručna osposobljavanja,uz ostale mjere,imaju za cilj uvjet daje u dobi od 9. do 24. mjesepovećati konkurentnostpoljoprivredneproizvodnje ca držano najmanje 210 dana na gospodarstvu (potpora je 1.400 Dinamika plaćanja potpora se godišnje, dok je polugodišnje kuna u 2009. i 2010.). Potpora je Dinamika plaćanja potpora plaćanje za držanje i klanje goveda, propisana i za klanje goveda ako je uglavnom je definirana prema tov i klanje svinja. Za kravlje, ovčje i žensko grlo držano u tovu najmanje vremenu trajanja proizvodnog kozje mlijeko plaćanje potpora 21 Odana a muška 240 dana (potpora ciklusa. Većina isplate izvršavat će jedino je propisano mjesečno. ■ je 500 kuna za 2009. i 2010.). Kod goveda se potiče minimalno jedno POLOŽAJPOLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA grlo. Za sjeme pozitivno testiranih bikova u okviru očuvanja genetskih I PROIZVOĐAČA MLIJEKA resursa potpora 2009. iznosi 8 Novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi donosi niz mjera kn/doza a 7 kn/doza u 201 O. koje će se primjenjivati u 2009. i 2010. godini a koje su sukladne Za kravlje mlijeko propisana je kriterijima i mjerama o subvencijama u EU. Ovo su veoma značajne osnovna i dodatna potpora za promjene usklađivanja agrarnih propisa sa zakonodavstvom EU-a prije proizvedeno mlijeko na područjima primanja Hrvatske u punopravno članstvo. s otežanim uvjetima gospodarenja.

Za poljoprivrednike, u financijskom i materijalnom pogledu ne mijenja Potpora za mlijeko u 2009. iznosi se broj korisnika i u iznosima potpora nema značajnijih smanjivanja.

0,65 kn/kg, a dodatna potpora je Kod proizvođača kravljeg mlijeka jedina se promjena odnosi na 0,30 kn/kg mlijeka. U 2010. potpora smanjene potpore za mlijeko za 5 lipa/kg mlijeka u 2010. U proizvodnji za mlijeko je 0,60 kn/kg a dodatna kravljeg mlijeka i dalje je visok udio potpora u ostvarenim prihodima od 0,20 kn/kg. Kod kravljeg mlijeka u proizvedenoga i prodanog mlijeka. Kada se obuhvate svi novčani poticaji 2010. smanjuje se potpora za 5 u proizvodnji mlijeka, od potpora za livade i pašnjake, proizvodnju lipa/kg a dodatna 10 lipa/kg mlijeka. kukuruza, proizvodnju krmnih kultura, za mliječne krave i potpore za Uvjet za ostvarivanje premije je prodane količine mlijeka, ovisno o kvaliteti ukupna potpora iznosi oko minimalna količina od 6000 kg 1,30 kuna za jedan kilogram mlijeka. proizvedenog mlijeka.

Promjene koje se u posljednje vrijeme događaju u Hrvatskoj kao i na Ovčje i kozje mlijeko tržištu poljoprivrednih proizvoda nisu povoljne za poljoprivredne Ovčje i kozje mlijeko potiče se proizvođače. Međutim, posljedice recesije i međunarodne globalne za minimalnu godišnju proizvodnju financijske krize zahvatile su cjelokupno društvo, sve gospodarske grane i od 500 kg. U 2009. potpora je 1,20 kn/kg a u 201 O.1, 1Okn/kg mlijeka. sve kategorije stanovništva. ■ .....

16

Mljekarski list 10/2009.

• •

ODABIRA GRLA U ZEMLJII PQRIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

~==================~

Cijena mlijeka uRHiEU u 2009. godini Piše: Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar

Što je karakteriziralo proizvodnju i preradu mlijeka u 2009. godini U 2009. godini znatno su otežani uvjeti poslovanja i za sektor mlijeka, a oni su se očitovali naročito kroz: • otežanu prodaju mliječnih proizvoda što je uzrokovalo povećanje zaliha sira, trajnog mlijeka i drugih mliječnih prerađevina, a naročito u razdoblju od siječnja do travnja 2009. godine, • 4%je smanjen izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina zbog nekonkurentnosti mljekarske industrije,

Zbog velikog zanimanja proizvođača mlijeka za visinucijene mlijekau pojedinim zemljama EU-a, sačinili smo pregled cijena mlijekapo mjesecimai zemljama EU-a i RH

cijenu mlijeka u promatranom razdoblju uračunati su tvornički dodaci i u zemljama članicama EU-ai u RH a cijena se odnosi na mlijeko standardne kvalitete sa 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina.

Obračun cijene mlijeka u RH sačinjen je na temelju Uredbe o ciljnoj cijeni svježega sirovog • 7% je povećan uvoz mliječnih mlijeka za siječanj i veljaču 2009., a prerađevina a naročito je povećan od 1. ožujka korišteni su izračuni uvoz polutvrdih sireva, cijene mlijeka Hrvatske poljopri• na temelju dogovora smanjena je vredne agencije. Na otkupnu cijenu otkupna cijena mlijeka, mlijeka u RH dodanaje procijenjena • unatoč smanjenju otkupne cijene prosječna tvornička premija od O,17 Tablica1: Usporedbaisplaćene cijenemlijeka u RH i EU-25po kn/kg za siječanj i veljaču, te O,1O kn/kg od 1. ožujka ove godine. mjesecimau 2009. godini Cijena mlijeka u zemljama Isplaćena cijenamlijekau RH Isplaćena članicama EU-a u 2008. zabilježila je Procjena cijena Indeks Isplaćena Srednji Isplaćena postupan pad od 6,76 €/100 kg, što Mjesec Promemorijitvorničke cijena tečaj HNB cijena uEU/25 RH/EU znači da je sa 38,73 €/100 kg u kn/kg premije €/kg mlijeka za€ €/kg kn/kg siječnju 2008. smanjena na 32,04 €/100 kg u prosincu iste godine. U Siječanj 2,5870 2,7570 7,373294 0,3739 0,2951 0,17 127 RH za istu kvalitetu mlijeka cijena je Veliača 2,5870 O 17 2,7570 7,403887 0,3724 O2861 130 od 1.7.2008. godine, zadnjom Ožuiak 2,3807.

0,10 2,4807 7,457249 0,3327 0,2653 uredbom, iznosila 2,587 kn/kg na 125 što se dodavala prosječna tvornička Travanj 2,2000 0,10 2,3000 7 417872 0,3101 0,2550 122 premija od 0,30 kn/kg a što je sve Svibanj 0,10 2,0729 21729 7,358491 0,2953 0,2503 118 skupa iznosilo oko 39,5€/100 kg.

Lioanj 1,9970 0,10 2,0970 7 303089 O 2483 O 2871 116 Ova razlika u cijenu vidljiva je i u siječnju i veljači 2009. godine (uz Srpanj 1,9040 O10 2,0040 7,300000 0,2745 O2503 110 smanjenje tvorničke premije sa 0,30 0,10 1,9482 I na O,17 kn/kg) zbog čega se i I Kolovoz 1,8482 pristupilo dogovoru između Izvor podataka: HPA, Mljekarska industrija RH, HNB i AGRI-com Brisel; proizvođača mlijeka i mljekarske Obrada: "Croatiastočar" industrije o otkupnoj cijeni mlijeka Napomena: Cijene se odnose na mlijeko standardne kakvoće i sadržaja masti 4,2% i proteina 3,4% i uključuju prosječne tvorničke dodatke u EU i RH koji je na snazi od 1. ožujka 2009.

U

18

u 2009. godini

1H(jekarski h,t 10/2009.

EKONOMIKA mlijeka mljekarska industrija nije bila u mogućnosti riješiti problem zaliha i povećati prodaju kako na domaćem tržištu tako i u izvozu.

Zbog teškoća u mljekarskom sektoru - snižene otkupne cijene mlijeka, značajno povećane zalihe mliječnih prerađevina - bilo je neophodno dodatno uključivanje Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja u razrješenje teškoća u sektoru. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Vlada je donijela mjere koje su dale rezultate i tako omogućile otkup svih

ponuđenih količina mlijeka, a to su:

1. Intervencija na tržištu mlijeka kroz preradu mlijeka u trajne proizvode, mlijeko u prahu i maslac.

2. Uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza polutvrdih sireva kroz povećanje carine za određene vrste pol utvrdih sireva i nadomjestka za sir.

3. Uvođenje naknade proizvođačima mlijeka iz sredstava državnog proračuna koja čine razliku između otkupne cijene mlijeka i dogovorene cijene mlijeka.

Tablica2: Prosječna cijenamlijeka u zeml;aEU i RH - po mjesecimau 2009. godini (€/100 kg) ZemljeEU Italiia Finska Švedska Portu)!al Danska Francuska Nizozemska Njemačka

Španjolska Austrija Irska Belgija Britaniia Grčka

Luksemburg Češka

Estonija Cipar Latviia Litva Mađarska

Poljska Slovenija Slovačka

ProsiekEU 25 Hrvatska IndeksHR/EU25

I. 33 73 46,91 25,92 32,50 28,84 32,50 28,64 26,00 33,11 33,16 27,60 24,99 26 98 40,63 31 56 23,04 24,27 51,31 23,02 19,40 23,57 22,27 30,41 24,39 29 51 37,39 127

II. 32,75 46,81 26,85 32,50 28,66 34,86 27,34 25,20 32,38 33,19 26,15 23,21 26 89 39,78 29,72 21,12 22 91 51,85 21,33 18,45 21,22 20,28 29 23 21 39 28 61 37,24 130

III. 31 81 37,42 23,48 31,70 24,53 32,03 22 59 24,00 30 50 31,76 22,45 21 95 25 79 38,64 28,06 21 74 21,10 51,87 18 90 17,19 20,40 20,46 28,09 18,72 26,53 33.27 125

2009.

IV.

V.

2964 37,37 24,43 28,80 24 52 24,27 22,60 23 00 29,28 29,44 22,34 21,60 25,11 37 97 26,95 22,04 20,20 50,94 16,85 16 66 19 85 21,05 25,97 17 68 25 48 31 01 122

29,64 37,01 24,64 28,40 24,52 25,14 22,59 22,40 27,48 28,08 22,14 20,91 22 61 37,34 24,98 21,92 19,76 50,76 15 71 15,69 20,39 21,02 24,71 17,67 25 08 29 53 118

VI. 32,52 37,69 24,64 28,00 24,52 25,52 21,55 22,00 27,01 25,60 21,83 20,78 25,10 37,20 23,98 21,81 19,37 50,68 15,54 15,56 19,80 20,54 24,18 18,00 24 89 28,81 116

VII. 30 14 37,17 24,29 27,7 24,53 29,04 23,19 22,00 27,45 25,27 22,04 21,11 25,94 36,87 23,69 22,25 19,05 50,69 15,83 15 31 20,17 21,33 24,08 18,6 25 03 2745 110

Izvor podataka: AGRl-com Brisel te podaci mljekara RH (cijene se odnose na mlijeko EU standarda i sadržaja masti 4,2% i proteina 3,4% i uključuju prosječne tvorničke dodatke u EU, u Hrvatskoj za prva dva mjeseca 2009. prosječno 0,17 kn/kg a od trećeg mjesečno prosječno 0,10 kn/kg) Obrada: "Croatiastočar"

Mljekarski h,t 10/2009.

PROIZVODNJE

Navedene mjere omogućile su: • 7,4% povećan otkup mlijeka u prvih osam mjeseci 2009. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, • uravnotežile su se zalihe sireva i trajnog mlijeka te drugih mliječnih proizvoda, • dogovorena otkupna cijena mlijeka između proizvođača i mljekarske industrije prema modelu prosječne cijene mlijeka u EU-25 omogućila je mljekarskoj industriji konkurentnost na domaćem tržištu, • otkupljene su sve ponuđene količine svježega sirovog mlijeka, • proizvođači mlijeka iz državnog proračuna RH ostvaruju naknadu između otkupne cijene mlijeka i cijene mlijeka dogovorene s mljekarskom industrijom.

Ako usporedimo cijene mlijeka u zemljama iz kojih se najviše proizvoda uvozi na tržište RH,a to su Njemačka, Nizozemska, Češka, Slovačka te Bosna i Hercegovina, onda je jasno kako bi bez Vladinih navedenih mjera mljekarski sektor imao nerješive probleme.

Međutim, u posljednjem četveromjesečju 2009. godine morat će se poštovati potpisani bilateralni ugovori i podijeliti dogovorene bescarinske kvote za mlijeko i mliječne prerađevine. Na temelju Uredbe o carinskoj tarifi za 2009. godinu, bescarinska kvota za polutvrde sireve iznosi oko 3800 tona. Ova količina sira koja bi mogla ući na tržište RHbez carine mogla bi ponovno otežati prodaju domaćim proizvođačima sira, zbog čega je neophodno nastaviti zajedničku aktivnost svih zainteresiranih za sektor mljekarstva, kako bi se sa što manje teškoća osigurao plasman domaćoj mljekarskoj industriji, a time omogućio otkup mlijeka daljnji investicijski ciklus u primarnoj proizvodnji.

19

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Pogled izvana •• na ClJene i proizvodnju mlijeka

Nepromijenjeno stanje u proizvodnji mlijeka i sustav zajamčene cijene Sustav zajamčene cijene jedan Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić je od načina kako se rješava cijena mlijeka u Nizozemskoj. Pritom ljekarski se sektor u cijena nije izolirana samo na cijelom svijetu nalazi u Nizozemsku nego je određena određenoj pat situkretanjima cijena u Nizozemskoj, aciji. Nas najviše zani- Belgiji i Njemačkoj, kao zemljama ma stanje u EU koje se izravno odra- koje sudjeluju u prometu mlijeka, žava na stanje mljekarstva u nas. Kad jer mljekare imaju komitente od se govori o pat situaciji, blokirani su kojih otkupljuju mlijeko u svakoj od dakako najviše proizvođači kojima tih zemalja. Tako Nizozemska cijene mlijeka variraju od 24 do 26 pa mljekarska industrija Frieslanddo 30 centi po kg, ali nikako do Campina svoj sustav zajamčene željenih 40 centi kciji bi im na odre- cijene temelji prema prosječnim đeni način jamčili stabilnost poslocijenama u Njemačkoj, Danskoj, vanja bez dobiti ili uz minimalnu Nizozemskoj i Belgiji. Zajamčena dobit. cijena je u rujnu je bila 24,50 eura za Većina europskih zemalja troši 100 kg mlijeka. Temelji se na 4,41% proračunska sredstva ne bi li umirili masti i 3,47% bjelančevina. PDV je tržište, istovremeno optužujući zaje- isključen, a važno je napomenuti da dničku agrarnu politiku i ono što je je riječ o isporučenim količinama trebala biti prednost zajedničke unije mlijeka većima od 500 tisuća kg - svatko rješava problem u svojoj godišnje. Toje cijena koju u cijelosti državi tako što viškove pokušava isplaćuje mljekara. "utopiti" drugoj.

Temeijeno na zajamčenaj Na taj način blokirana je cijeni, proizvođač dobiva mjesečnu zajednička agrarna politika. Prerađi­ isplatu koja je viša ili niža od zajamvačka industrija prokazuje trgovački čene cijene. Razlika mjesečne isplasektor kao subjekt u koji se već dulje te i zajamčene cijene određena je slijeva profit prometa mlijeka i prera- zbrojem dodataka i nameta (odbiđevina. Trgovački sektor do sada je taka) koje regulira mljekara. Ove su uglavnom "nedodirljiv'', pa proizvo- razlike određene sezonskim kretađači pregovorima, izražavanjem njima i ukupnim zbrojem raspolonezadovoljstva pa i blokadama, naj- živim za korekciju cijena. Dodaci se češće preko državnih resora nastoje temelje na ljetnom (ožujak/lipanj) i osigurati kakvu takvu izvjes-nost zimskom dodatku (kolovoz/ prosisvoje proizvodnje. nac), te procjeni fiksnih troškova,

M

20 Mljekarski h~t 10/2009.

Većina europskih

zemalja troši proračunska

sredstvane bi li umirilitržište, istovremeno optužujući zajedničku agrarnu politikui ono što je trebala biti prednost zajedničke unije svatko rješava problem u svojoj državitako što viškovepokušava utopiti drugoj 11

11

procjeni provizije za financiranje količinske premije i sezonske premije. Fiksni su troškovi procijenjeni na 30 eura mjesečno ili prosječno 0,07 eura na 100 kg mlijeka. Procjena provizije temelji se na financiranju količinske premije (0,86 eura) i sezonske premije (0,50 eura). Proizvođači koji godišnje isporučuju više od 500 tisuća kg mlijeka dobit će za rujan višu cijenu od zajamčene. Od kolovoza do studenoga dobivaju 3,65 eura sezonskog dodatka, a u prosincu će taj dodatak biti 1,00 eura po 100 kg mlijeka.

Siječanj, veljača i ožujak su "neutralni mjeseci" kada nema dodatnih sezonskih dodataka. Ljetni dodaci u iznosu od 2,3 eura po 100 kg mlijeka isplaćivat će se od ožujka do lipnja.

•~=:::::::::::::::::============== EKONOMIKA

Stručni posjet Sveučilištu

u Montani Jedva tri mjeseca nakon posjeta ravnatelja savjetodavne službe pri Sveučilištu u Montani Hrvatskoj, sada smo u prilici posjetiti Sveučili­ šte u pokrajinu Gallatin u Montani.

Između ostalog, razgovor nas navodi na aktualno stanje u proizvodnji mlijeka. Dr. Douglas Steele je po struci stočar, a sada je već dugo ravnatelj službe. Osim tehnološkim pitanjima, često se u projektima i dnevnim aktivnostima bavi i ekonomskom stranom mliječnoga govedarstva.

Prije predavanja njihovim studentima obišli smo jednu govedarsku i jednu kozarsku farmu. U kozarstvu se ondje prilično lako prilagoditi lošijem stanju na tržištu, jer su kozari vrlo jednostavno osnovali svoju mini mljekaru ostvarujući dodatne prihode i profit preradom kozjeg mlijeka u sireve. Zbog obujma proizvodnje, proizvođačima mlijeka nije tako jednostavno.

Posjeduju zadružnu mljekaru koja trenutno posluje tako da je otkupna cijena proizvođačima donekle stimulirana, ali unatoč tome broj proizvođača u posljednjih 15-ak godina je prepolovljen. U cijeloj Montani do prije 15-ak godina bilo je oko 600 mliječnih farmi, danas ih je ukupno 78, od toga gotovo polovica (38) u pokrajini Gallatin. U posljednjih nekoliko godina iz proizvodnje je otišlo nekoliko proizvođača, onih s manjim stadom (7-20 grla) kojima je proizvodnja mlijeka više tradicija nego izvor prihoda. U cijeloj Gallatin pokrajini ukupno je oko 800 farmi s ukupno 400 000 ha, tako da broj proizvođača mlijeka s udjelom manjim od 5% nije odlučujući za ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Bez obzira na to, aktivnostima savjetodavne službe i istraživača na fakultetu proizvođačima pokušavaju u što većoj mjeri pomoći u poslovanju s profitom.

PROIZVODNJE

Tablica 1: Kretanja otkupnih cijena u 2009., FrieslandCampina Zajamčena cijena

Odnos dodatka i odbitaka

Neto isplata

Kolovoz

23,50

+2,97

26,47

Srpanj

23,50

-0,68

22,82

Lipanj

24,25

-2,98

21,27

Svibanj

25,25

-2,98

22,27

Travanj

25,25

-2,98

22,27

Ožujak Veljača

25,25 27,50

-2,98 -0,69

22,27 26,81

Siječanj

28,75

-0,69

28,06

Tablica2: Zajamčena cijena u rujnu 2009. (u eurima,za 100 kg mlijeka 4,41% m.m. i 3,47% bjelančevina) Zaj~mčena cijena 24,50 Financiranje premije/dodatka -1,36 Fiksni troškovi -0,07 Sezonska premija/dodatak +3,65 Količinski dodatak za godišnje 500 000 kg +0,75 Neto isplata po litri 27,47

Posjethrvatskih stručnjaka kozarskojfarmi u Montani 1'if/jekarskih~t I0/2009.

21

EKONOMIKA

PROIZVODNJE

Sustav školovanja i prijenosa znanja proizvođačima Predavanje njihovim studentima o komunikaciji agronoma s proizvođačima, kao i uvjetno rečeno informacijskom sustavu u hrvatskoj poljoprivredi, izazvalo je veliko zanimanje. Koristio sam linkove na naše glavne institucije koje se bave poljoprivredom i suradnjom s poljoprivrednicima, od resornog ministarstva, preko službi potpore, do fakulteta, visokih i srednjih škola, te isto tako, značajnih poljoprivrednih tvrtki i udruga.

Ono što im se posebno svidjelo prijenos je naše najstarije emisije o poljoprivredi i selu "Plodovi zemlje".

Doslovce 24 sata staru emisiju prikazao sam im gotovo u cijelosti 14. rujna. Osobito im je zanimljiva, činjenica da osim što jednako izgledaju, farmere u Montani ili Missouriju i u Hrvatskoj povezuju iste brige i problemi, pogotovo kad je riječ o proizvodnji mlijeka i kukuruza, što je bila jedna od glavnih tema emisije.

Kad je riječ o načinima prijenosa znanja i informacija proizvođa­ čima, s obzirom na sustav školovanja ondje postoji jedna za nas zanimljiva posebnost. Studenti se tijekom studija odlučuju za dva osnovna smjera, od kojih je jedan obrazovanje u poljoprivredi a drugo savjetodavstvo. To znači, dio njih odlučuje se za različite oblike obrazovanja učenika, studenata i poljoprivrednika, a drugi za prenošenje informacija, znanja i vještina poljoprivrednicima.

Kako odgovoriti stanju na tržištu mlijeka?

Stanje na tržištu koje je dovelo do toga da belgijski seljaci prolijevaju oko 3 milijuna kg mlijeka po svojim oranicama, nezadovoljni otkupnom cijenom od 0,24 do 0,30 eura po kg mlijeka jer su proizvodni troškovi oko 0,4 eura, odražava se i

22 Jf(jekarski ltst 10/2009.

američko

na

tržište. U nekim ovdje za profitabilnu proizvodnju treba proizvoditi prosječno više od 30 kg mlijeka po kravi dnevno.

Točka pokrića troškova, o kojoj sam često pisao u ovoj rubrici, kod njih je na razini od 45 do 50 lb (1 lb=0,425 kg). Dakle, grubo rečeno s manje od 20 kg ili 6000 kg mlijeka nema ni govora o profitabilnoj proizvodnji.

Loše su vijesti na tržištu da će se po 100 kg proizvedenog mlijeka u 2009. dobivati 5 USD manje prihoda, ili 300-500 USD manje po kravi. Dobra vijest je da će ove godine troškovi hrane biti smanjeni oko 1,5 USD po 100 kg proizvedenog mlijeka. Teško je govoriti koliko je to dobra vijest, kad se u ovoj godini ipak predviđaju prosječni gubici od oko 1O USD mjesečno po jednoj kravi.

Troškovi hrane čine između 40 i 50% ukupnih troškova proizvodnje mlijeka, a njihovo smanjenje u ovoj godini pridonosi dohotku kao razlici prihoda i troškova hrane od 8,66 USDza prosječnu proizvodnju od 70 lb ili 36,7 litre. slučajevima

U prosJecn1m uvjetima proizvodnje očekuju se troškovi hrane od 6 do 7 USD po kravi dnevno. Ostali troškovi su od 2,5 do 3,5 USD, a troškovi rada od 2 do 4 USD. Tako su troškovi proizvodnje mlijeka bez otplate kredita, povrata uloženih sredstava i plaće menadžera od 11,5 do 15,5 USD na dan po jednom muznom grlu.

Uračunavajući sve troškove, dolazi se do gubitka od 0,3 do 1,5 USD po jednom grlu dnevno. Što učiniti u takvim uvjetima?

Savjetodavci preporučuju - nikako se ne predati i napustiti proizvodnju mlijeka. Po nešto više od 0,5 kg suhe tvari dobije se više od 1 L mlijeka, odnosno od 0,24 do 0,30 USD s povećanjem troškova hrane od svega 0,09 do O, 11 USD. U određivanju isplativosti ulaganja u vlastitu proizvodnju hrane, iako imaju dobro uređene odnose na tržištu inputa, uvijek predlažu da se što više hrane proizvede na vlastitoj farmi. Sve osim možda zrna žitarica i soje.

Ekonomsku računicu grade na odnosu cijena krme, silaže i zrna

80 70 60 50 40 30

20 10

o Troskovi hrane

Ostali troskovi

Rad

Ukupno

■ 34 kg mlijeka ■ 29,75 kg mlijeka

Grafikon 1: Struktura i visina izravnih dnevnih troškovaproizvodnje mlijeka u SAD-u u kunama, za dvije razinepreporučene proizvodnje

EKONOMIKA kukuruza

te

PROIZVODNJE

• Najveću moguću pozornost treba posvetiti hranidbi kvalitetnom krmom, što počinje već pripremom plana sjetve. Morate točno znati koji su vam troškovi kukuruzne silaze i sjenaže. Uz stručnu pomoć provjerite moguće druge izbore (kombinacije) hranidbe.

• Provjerite troškove kupljene hrane i aditiva, uklapaju li se kvalitetom i cijenom u vaš plan hranidbe.

Dugoročno, isplativost se temelji na tri osnovna čimbenika koja određuju isplativost proizvodnje mlijeka: • Profit donose samo visoko proizvodne krave.

• Profit mogu donijeti samo steone krave.

• Isplativost se postiže samo zdravom i kvalitetnom hranom.

uljarica

prema mlijeko. Održavanje somatskih 0,4 USD/kg stanica u mlijeku donosi prosječno silaze kukuruza i 4 USD/bushel zrna prihod paritetan kilogramu mlijeka kukuruza. Bushel je 35,2 litara, a više po jednom danu ili oko 300 kg prema hektolitarskoj masi od 68 to mlijeka po kravi godišnje. znači cijenu od 16,7 centi po Dok krava daje više od 13 kg kilogramu. U kunama to je 0,85 za mlijeka na dan ne treba ništa kilogram kukuruza. Cijene uljarica mijenjati, a kad se proizvodnja smasu u kunama oko 2,95 po kilogramu. nji odmah treba ići na zasušivanje, Cijena silaze kukuruza je oko 0,25 čime se na hranidbi u "praznom hokn po kilogramu. du" uštedi prosječno 2 USDpo danu.

Za isplativost proizvodnje S kratkoročnog stajališta, odmlijeka važno je osigurati takav nosno, dvogodišnjeg ili trogodiremont stada da se prvotelke tele sa šnjeg ciklusa proizvodnje prema 23-24 mjeseca, čime se smanjuju njihovim iskustvima: troškovi uzgoja koji iznose oko 2 • Uvijek treba nastojati maksimiUSD po danu. Prije toga, dakako, zirati suhu tvar u hranidbi krava. važno je imati dobar program Kravlja usta puna kvalitetne hrane osjemenjivanja. Ubrzani program daju više mlijeka. teljenja je važan jer se time u prvoj • Proučavati dane laktacije. Ciljana laktaciji postižu i do 600 kg veći laktacija je nešto viša od 150 prinosi mlijeka. dana. Produljena laktacija ne Za profitabilnu proizvodnju u donosi toliko mlijeka i najčešće se obzir dolazi samo visoko kvalitetno kao bumerang obija o glavu. prosječnim cijenama od

~

.;-premiii sira od kvasKa

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

✓ sredstvaza sprečavanje kltinog

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu

salamure

✓prehrambene boje

✓mliječni proteini ✓ ka lcij-klorld ✓ natrlj-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotik d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj Ulica grada Gospića 3, Zagreb

industriji

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotik@problotik.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak COtlPANY WITHQUALllYMNACiĐ1ENT SYSTBI CERTIFIB> BYDNV

=ISO 9001:2000 =

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓ umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓ pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Kriza i traženje rješenja kako opstati i krizu prebroditi Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

T

erenski agronom razmi- se govori o proizvodnji, kako i na šlja i savjetuje. Proizvod- koji način povećati proizvodnju, nju treba zadržati i poboljšati proizvodnju, te kako povećati. Nema natrag. proizvesti što više različitih Oni koji će odustati od proizvodnje proizvoda dobre ijoš bolje kvalitete, mlijeka svakako trebaju imati za domaće i strano tržište i tako unaprijed osigurano zaposlenje u stvoriti, zaraditi i namaknuti nekom drugom vlastitom biznisu, ili potrebna financijska sredstva. Moje unaprijed naći i dugoročno osigurati je mišljenje i uvjerenje da bez neki drugi posao kao najamni radnik proizvodnje i povećavanja (tuđi sluga). proizvodnje nema izlaza iz krize niti Rad, rad i samo rad - proizvod- stvaranja novih količina novca. nja, proizvodnja i samo proizvodnja.

Samo stvaranje novostvorene Da nije teško, teško je. Da situacija vrijednosti i prodaja proizvoda nije složena, složena je. Da ima stvara novac za osobne dohotke i nepravde, ima je. Da ima neod- druge troškove. Danas sam čuo govornosti i šlamperaja drugih, a i priču da se mi još uvijek ponašamo samih proizvođača, ima ga. Da kao u socijalizmu i da od države nismo svi griješili u puno toga, očekujemo da nam bude majka i griješili smo. Da suvremenu tehno- pomajka. Kriza ovdje, kriza ondje, logiju znamo, praksa je dokazala da "hej državo gdje si, daj novce!". Ali ne znamo. Da neće biti teže, bit će. od kuda država da uzme novac ako Da nam nije bilo bolje i dobro, bilo ga mi preko novostvorene je. Da će opet biti bolje i dobro, bit vrijednosti nismo stvorili i državi će. dali propisani dio. Od kuda da Pesimist će reći: "Pogledaj - čaša država namakne novce ako mi po je prazna, ili pogledaj - čaša je do trgovinama kupujemo samo uvoznu pola prazna", dok optimist veli: robu, a ne najprije, ako je ima, robu "Vidi, imamo čašu, baš dobro, već proizvedenu u Hrvatskoj. Šveđani se ćemo je napuniti, ili pogledaj, čaša tako ne ponašaju.

Kupuju se je do pola puna." proizvodi proizvedeni u Švedskoj Povećavati proizvodnju iako su skuplji od istih uvezenih I opet ponavljam. Privreda i proizvoda. Idete k majstoru ili vam gospodarstvo. Nažalost, najmanje netko od majstora nešto radi u kući

24

Najgoreje rješenje smanjivati proizvodnjuili odustatiod proizvodnje.

Pojedinisu to već i učinili, a neki o tome razmišljaju ili na imanju, ili popravlja traktor.

Platite, ali ga ne tražite originalni račun s kojeg on mora platiti državi porez koji je zaračunao u cijenu svoga rada. Iz tog poreza puni se državni proračun iz kojeg se izdvajaju i svi poticaji koje dobivate po 1 ha, po jednom grlu, po 1 kg i po 1 litri. Otiđite u bogatu Norvešku, pokušajte ne platiti porez. Svatko od građana će vas odmah prijaviti policiji. Zašto? Zato jer Norvežani znaju što sve dobivaju od države.

Ako nastojimo prevariti državu i državni proračun, e, pa što bismo mi onda htjeli.

Krivafilozofija življenja Za puno toga smo mi svi zajedno krivi i svi snosimo dio krivnje za sadašnju tešku privrednogospodarsku krizu koja se nalazi tek na svom početku. Jedan od dugogodišnjih krivaca je i naš odnos prema našem vlastitom školovanju i stručnom osposobljavanju, školovanju naše djece, kao i naš odnos prema školi. Deviza, "idite djeco u školu da ne biste morali raditi", ili pogrešna "filozofija"razmišljanja, 'Ja bih malo radio a puno zaradio". Mi se prema školi nismo postavili tako "idite djeco u školu i učite kako biste znali raditi", jer smo i mi išli u školu da bismo naučili i znali. Nažalost,

Mljekarski li.~t 10/2009.

RAZMIŠLJANJE nismo tako ustrojili niti naše škole. gotovo 5 milijuna ovaca i proizvodi O ovome ključnome (vrlo važnom - ovčji sir u zadružnim mljekarama i presudnom) problemu nisam pisao siranama koji je gotovo dvostruko ne jednom. Ali koga to zanima? jeftiniji od hrvatskih ovčjih sireva, Da bi se imalo treba puno, ipak govori o nekom drugačijem puno, marljivo i pažljivo raditi. mentalitetu, drugačijim radnim Recite mi koliko mi u Hrvatskoj navikama, drugačijem odnosu danas imamo govedarskih, kozar- prema radu i poslu, ali definitivno i o skih i ovčarskih farmi koje vode drugačijem školovanju stočara - sestočari sa završenom srednjom ljaka - farmera a i samih stručnjaka. poljoprivrednom ili veterinarskom Na Sardiniji se muze 220 000 krava, školom? Koliko su puta naše gotovo isto kao i u Hrvatskoj. U stočarske udruge i savezi udruga Hrvatskoj bi se uskoro moglo musti i uputili izraze nezadovoljstva protiv manje od 200 000 krava. programa naših srednjih poljopriNažalost, na području moje vrednih škola u kojima je nastava Podravine i moje Like možeš na organizirana s puno teorije i učenja prste jedne ruke nabrojati stočare u razredu i iz knjige, a s tako malo koji muzu ovce. U sadašnjoj situaciji hrvatskoga govedarstva na malim praktične - radne obuke i prakse u svezi s organizacijom i organizi- posjedima, baš u ovčarstvu, te ranjem, samom proizvodnjom i mužnji ovaca i proizvodnji ovčjega tehnologijom, a isto tako i u vezi s sira postoje velike mogućnosti udruživanjem naših stočara, poseb- zarade poprilično dobre plaće.

Probajte izračunati koliko no proizvođača mlijeka. Kod nas mlijeka može proizvesti 1 ovca. Za 1 udruživanja radi prerade i prodaje kg ovčjeg sira treba 7 litara mlijeka, proizvoda ne da gotovo nema, nego a kilogram ovčjeg sira moguće je uopće nema. prodati za 100 kn.

Mi bi najradije Pozitivni najmanje 150 kn. Isto kao i za litru i neki drugi primjeri Na području grada Koprivnice u maslinova ulja, najmanje 100 kuna i sadašnjoj vrlo teškoj situaciji za više. Očito nam nema izlaza s filozofijom 'Ja bih malo radio a puno proizvođače kravljega i kozjega mlijeka, radi traženja izlaska iz sve zaradio". Što danas znači mali veće nadolazeće krize, pokušavam posjed u govedarstvu i proizvodnji raditi na udruživanju proizvođača mlijeka? mlijeka u vezi sa zajedničkom O manje od 10 krava najednom proizvodnjom šire palete kravljih i OPG-u danas ne bismo trebali uopće kozjih sireva, ali i njihovom više ni razgovarati o proizvodnji prodajom neposredno potrošačima kravljega mlijeka (samo proizvođači - "kupujmo neposredno sa sela naše koji su stariji od 50 godina). O domaće proizvode". Vrlo dobro bi proizvodnji mlijeka po kravi manjoj došao i ovčji sir, kada bi naši stočari od 5000 litara godišnje više nema htjeli musti ovce i htjeli držati više razgovora. O proizvodnji mlijeka po ovaca. Zanimljivo je ovdje uspore1 ha manjoj od 1O 000 litara mlijeka diti naš mentalitet, ali svakako na također više ne bi trebalo razgoprvom mjestu školovanje naših varati. O sjenaži s manje od 16% stočara, s talijanskim stočarima, na proteina u suhoj tvari također primjer. To što se na jednoj Sardiniji nemamo što razgovarati. O kasno s razvijenom različitom industrijom košenim travama, djetelinama, i turizmom muze 220 000 krava i lucerni, DTS i TDS smjesama nema

M(Ji!kurski/h;l 10/2009.

TERENSKOG

AGRONOMA

se što razgovarati. I veli meni seljak, škola mi treba za hranidbu krava, ma daj, što pričaš!

Baš me zanima kamo nestadoše sva stada krava od uvezenih junica i sva stada krava koje smo mi uzgojili od tih uvezenih junica, odnosno od uvezene genetike, da još uvijek ovisimo o uvozu junica? Jedno je misliti da znaš, a drugo je stvarno znati.

Jednostavno, došla su neka druga vremena s istim posljedicama kroz koje su prošli i farmeri u Europi i Americi.

'U Americi ' farmeri nemaju svoje kombajne, nego su kombajni od udruženja farmera - od asocijacija.

Riječ asoc1JaC1Ja potječe od latinske riječi associatio, a znači udruženje, savez, udruživanje, spajanje, udruživanje ljudi radi nekoga zajedničkog cilja.

I tako ti američki kombajni počnu sa žetvom i vršidbom pšenice početkom ljeta skroz na jugu od Floride, Louisiane i Texasa, pa prema sjeveru do Michigana, Wisconsina, Minnesote, North Dakote, Montane i dalje do u Kanadu. Koliko radnih sati u godini dana odrade američki a koliko hrvatski kombajni? Ta u Podravini i Slavoniji nema sela u kojem nema najmanje tri kombajna, kao i u pojedinim našim selima - 10 rolobalirki a u selu sve skupa 50 krava. Koliko u godini dana sve te rolobalirke odrade radnih sati da bi povratile uloženi kapital i zaradile novi kapital? Mi ne možemo sjesti i dogovoriti - ja ću nabaviti rolobalirku, ti omotač, on rotokosu s gumenim valjcima a četvrti silokombajn s kontranoževima ili gnječilicom za zrno, pa ćemo napraviti strojni prsten. Mi ne možemo, ali Austrijanci mogu.

Zašto? Zato jer su to tako učili u

25

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

svojim srednjim poljoprivrednim školama, kao i računicu koliko se na takav način može uštedjeti, koliko će na takav način svaki stroj u godini odraditi više radnih sati i što će im u kvaliteti voluminozne krme donijeti kompletna mehanizacija koja je u skladu sa zahtjevima suvremene tehnologije. Recite, imamo li mi u Hrvatskoj 20 rotokosa s gumenim valjcima za potrebe tehnologije spremanja sjenaže i sijena od lucerne, djetelina i DTS-a?

Kolika je razlika u cijeni američkoga i hrvatskog zrna pšenice i kukuruza? A kolika bi cijena američkog zrna pšenice i kukuruza bila da svaki farmer ima svoj kombajn, iako oni imaju malo veće posjede od naših OPG-a?

Koliko u toj cijeni sudjeluje kapital uložen u kombajne ili traktore? Nekada smo po 1 ha obradivih površina imali više konjskih snaga traktora od Amerike (SAD) i Europe, a i danas je u Hrvatskoj gotovo isto. Koliko radnih sati danas u Hrvatskoj odrade veliki traktori s više od 100 KS? Tehnologija gospodarenja zemljištem Koliko su do sada američki 1 europski farmeri na svoje površine izvezli materijala za kalcizaciju a koliko hrvatski? Koliko se površina navodnjava u Americi (SAD) i u zemljama zapadne Europe, a koliko kod nas? Koliko godišnje kemijskih analiza zemlje i krme - sjenaže i silaže daju napraviti američki i zapadnoeuropski farmeri a koliko hrvatski?

Nemojte me krivo shvatiti.

Situacija u hrvatskom stočarstvu i proizvodnji mlijeka definitivno je opterećena s puno toga. Na državu možemo računati isključivo u okvirima koje propisuje EU. Sve ostalo moramo rješavati unutar struke, tehnologije i proizvodnje te školovanja farmera i radnika na

26

AGRONOMA~===~=========

farmama i stručnog osposobljavanja starijih generacija farmera i radnika.

Nemojmo zatvarati oči i uši, još jednom - gdje su centri za praktičnu obuku stočara u Hrvatskoj?

Koliko je ove godine hrvatskih mladih farmera upisalo srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu? Tehnologijom se više ne možemo igrati. Na primjer - jedan farmer kosi svoje travnjake prvi ili drugi ili bilo koji otkos, 10. u mjesecu a drugi 25. Razlika u košnji je 15 dana. Hoće li sjenaža prvoga i drugoga farmera biti iste kvalitete, iste brzine i lakoće probavljivosti ista količina vlakana - celuloze i lignina i hoće li krave na jednoj i drugoj farmi od te krme moći proizvesti istu količinu mlijeka?

Celuloza, lignin i drugi vrlo složeni ugljikohidrati izgrađuju zidove - membrane stanica. Ovi ugljikohidrati su složeniji od škroba i hemiceluloze i daleko su teže i sporije probavljivi odnosno razgradivi, pa stoga imaju nisku hranjivu vrijednost. Jače vlaknasti dijelovi biljke sadrže veće količine lignina, a s početkom klasanja količina lignina u strukturi vlakana i dalje se povećava a njihova probavljivost i iskorištenje smanjuje.

Ako drugi farmer svojom sjenažom od 15 dana kasnije košene trave želi sa svojim kravama proizvesti istu količinu mlijeka kao prvi farmer, koji je kosio 10 ili 15 dana ranije, treba izbalansirati

obrok za svoje krave. Prvenstveno mu treba kemijska analiza sjenaže i stručnjak s kompjutorskim programom koji će izračunati i odrediti obrok odgovarajuće kvalitete.

Kako bi s lošijom sjenažom izbalansirao obrok za svoje krave, drugi farmer mora u to uložiti novac. Taj novac neće mu nadoknaditi niti država niti mljekara. Ako farmer s lošijom sjenažom ne izbalansira obrok za svoje krave, tada će njegove krave proizvesti manje mlijeka s manje mliječne masti i manje bjelančevina.

I drugi će farmer za proizvedeno mlijeko kako po količini tako i po kvaliteti dobiti i zaraditi manje novca od prvog farmera, svoga susjeda. Tada će drugi farmer biti nezadovoljan i dignut će viku najprije na središnji laboratorij, zatim na mljekaru i na kraju na državu.

Ponovimo još jednom - o proizvodnji mlijeka po kravi godišnje Dnevna razlika između dviju razina prikazanih u tablici kreće se od svega 2 do 4 litre. Po jednoj kravi to godišnje iznosi 1000 litara, na 1O krava 10 000, a na 50 krava 50 000 litara manje ili više proizvedenog mlijeka po jednom OPG-u. Tko treba riješiti ovaj problem kako bi obojica farmera postignula istu veću proizvodnju mlijeka po kravi?

Vratimo se pravodobnoj košnji i kvaliteti sjenaže. Ako se krave na prvoj i drugoj farmi hrane istom

Tablica:Dv1/egodišnje razine proizvodnjemlijeka po kravi, i to od 5000 litara i 6000 litara Mjeseci laktacije

Mliječnost

u 305

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

5000

20

23

21

20

18

17

15

14

12

10

6000

24

27

25

23

21

20

18

16

14

12

Razlika

4

4

4

3

3

3

3

2

2

2

dana

Mljekarski /ir;t 10/2009.

RAZMIŠLJANJE

TEREN S KOG AGRONOMA

količinom

voluminozne i krepke krme ali različite kvalitete, razlika u dnevnoj proizvodnji po kravi na prvoj i drugoj farmi nije tako velika, svega 2 do 4 litre. Na kraju laktacije i proizvodne hranidbene godine razlika može biti i do 1000 litara po kravi, pa puta 10 krava=lO 000 litara mlijeka, pa puta 3 kn=30.000 kuna manje novca zbog nepoštivanja zakona pravodobne košnje i tehnologije u proizvodnji i spremanju voluminozne krme. Tko sada treba drugome farmeru nadoknaditi 30.000 kuna manje od proizvodnje mlijeka, zato jer je on imao drugoga posla kada je trebalo kositi i spremati sjenažu, a odmah drugi tjedan padala je kiša i 15 dana je umakla tek tako. Ali s tih 15 dana umakla je i 30.000 kuna na 1O krava, a koliko tek na njih 50 ili 60? : ' ' Još jedan zakon - ame: rički zakon od prije 60 godina. Ne igrajmo se tehnologijom!!! Kada kosi jedan, kose svi.

Nisam stigao, imao sam drugog posla ili padala je kiša. Kako ovome prvome nije padala kiša, i kako on nije imao drugog posla?

Na putu opstanka u ovim kriznim vremenima svakako treba povećavati proizvodnju, raditi i na vlastitoj proizvodnji i prodaji sira kada je to i gdje moguće (ovo smo vidjeli u Nizozemskoj), većem uzgoju tovnog materijala, odnosno većoj proizvodnji mesa, većem uzgoju rasplodnog pomlatka, privođenju svakoga grla pod selekciju - veći poticaji, preko udruga, zajednički organizirati poslove kod pravodobne košnje i spremanja što kvalitetnije sjenaže i sijena, organizirati zajedničke akcije pravodobne korekcije papaka, zatim uzimanja uzoraka sjenaže i sijena za kemijske analize, uzimanje uzoraka tla, te kalcizaciju. Tako je puno poslova gdje bismo trebali jedni drugima priskočiti u pomoć.

Ml:fekarski list 10/2009.

Slika 1: Čini se da će HŽ opet otvoritiprodaju starih željezničkih pragova.

Okrajaka na svakojpilani moguće je kupiti za male novce Dobro treba razmotriti sve neiskorištene mogućnosti za veću i što učinkovitiju proizvodnju.

Treba povećati broj krava, uzgoj junica, tov junadi, a nema više stajskog prostora?

Na slikama pogledajte dobar primjer kako izgraditijeftino proširenje.

!'

'

Svaki farmer koji se sada upušta u bilo kakav novi kredit treba znati da će kriza još potrajati, da će uvjeti plasmana . proizvoda biti sve teži, pa se treba : vrlo detaljno posavjetovati sa . svojim financijskim i ekonom: skim savjetnikom. ■

:

Slika 2: Krave i junice u ispust puštajte samo kada je tlo suho ili smrznuta.

Kada je tlo mokroboljeje da su goveda u staji ili samo na betoniranom dijelu ispusta 27

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

Amorfa u ekosustavu nizinskih poplavnih travnjaka Mokrog polja Amoria veoma obilno plodi, njezine lagane sjemenkedjelotvornoi na velike udaljenostiraznosivoda, a sposobnaje veoma uspješno razmnožavatise i vegetativna, izdancima iz korijena Piše: Mr. se. Dalibor Jugović, HZPSS

svijetlim pjegama. Neparno perasti grozdasti cvat na vrhovima stabljika listovi sastavljeni su od sedam do i njihovih ogranaka. Cvate tijekom morfa (bagremac ili deset pari jajastih liski cjelovita svibnja i lipnja, a plod je žljezdasta, ruba, na kratkim peteljkama. Ljubi- do 1 crn dugačka indigo ljubičasta čivitnjača) do pet met~ra je visoki list~pad- časti cvjetovi nisu leptirasti kao u mahuna s jednom sjemenkom. m grm s razmJerno većine leguminoza, već se njihov Amorfa veoma obilno plodi, a plitkim korijenom te brojnim i dosta vjenčić sastoji od samo jedne ljubi- njezine lagane sjemenke djelotvorčaste latice, a prašnici su na vrhu no i na velike udaljenosti raznosi lomljivim, od gornje polovice srasli filamentima. Cvjetovi tvore voda. Uz to, ova vrsta sposobna je razgranjenim šibastim stabljikama izduženi, od 10 do 15 cm dugački veoma uspješno razmnožavati se i pepeljasta sive kore, prošarane vegetativna, izdancima iz korijena.

Podrijetlo amolfe Domovina amorfe istočnije dio SAD-a, odakle je početkom 18. stoljeća unesena u Europu. U Hrvatsku je unesena početkom prošlog stoljeća s ulogom stabilizatora nasipa. Kako amorfa nije originalna, odnosno domicilna ili autohtona biljna vrsta, znanstvena terminologija etiketira ju kao alohtonu ili unesenu vrstu. Ako alohtona vrsta pokazuje sposobnost brzoga samostalnog razmnažanja i rasprostiranja, postižući uz to veliku pokrovnost i gustoću na određenom području, tada koristimo znanstveni termin invazivna vrsta, a amorfa je označena kao jedna od najproblematičnijih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, osobito u porječju rijeke Save.

Slika 1: Amorfa (Amorphafruticosa,L. Fabaceae)

A

28

M(jekarski list 10/2009.

TEHNOLOGIJA Prodornost Poplavna voda raznosi lagane sjemenke amorfe, čija klijavost traje od tri do pet godina, a zahvaljujući brzom porastu i gustom sklopu, amorfa guši i istiskuje autohtone biljne vrste smanjujući tako biološku raznolikost nizinskih poplavnih travnjaka i uzrokujući štetu šumskim gospodarstvima. lako zarastanje amorfe ne uzrokuje eliminaciju svih autohtonih vrsta, novi ekosustav u kojem dominira ova invazivna vrsta daleko je siromašniji florom i faunom i njega uglavnom naseljavaju široko rasprostranjene vrste. Šumari već desetljećima pokušavaju eliminirati amorfu, kombinirajući strojno čišćenje i tretman herbicidima ali bez nekog naročitog uspjeha, a na poplavnim travnjacima amorfa je prosperirala posljednje desetljeće i pol samo zahvaljujući smanjenom intenzitetu pašnog govedarstva, koji možemo zahvaliti nedaćama Domovinskog rata i socijalno-gospodarskim promjenama kod domicilnoga, ruralnog stanovništva. Na području Mokrog polja početkom svibnja ove godine strojno je u potpunosti i do tla iskrčen jedan hektar amorfe, s ciljem praćenja proizvodnih parametara uz napomenu da je pokusna parcela zaštićena od ispaše stoke. Za samo četiri i pol mjeseca, sredinom rujna, prosječna visina ovogodišnjih izbojaka iznosila je 198 cm, a njihov promjer pri tlu 1,3 cm. Amorfa je postigla ukupni prinos biomase od 29,5 tona po hektaru površine, od čega na stabljiku otpada 18, 1 tili 61,36% a na list značajnih 11,4 t (38,64%).

Istovremeno, amorfa je na pokusnoj površini uglavnom ugušila konkurenciju ostalih biljnih vrsta tvoreći gotovo čistu sastojinu. Tek mjestimice i većinom na rubovima parcele zabilježeni su divlja mrkva (Daucus carota), zlatnica (Solidago

M{jekarski ti.~t 10/:.!009.

UZGOJA

virgaurea), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis), poljski osjak (Cirsium arvense), sunceljubiva mlječika (Euphorbia helioscopia)i dr.

pašnjaku veoma rado konzumira amorfin list, a osobito to dolazi do izražaja u suhim ljetnim mjesecima, kada se smanjuje bonitet ionako Na slici 1 je u pozadini vidljiva starija oskudnih i amorfom ugroženih priamorfa, koja nije obuhvaćena stroj- rodnih travnjaka. Na pokusnoj parceli ustanovili smo biomasu lista nim krčenjem i za koju pouzdano znamo da se tu nalazi od 1995. jednogodišnjih izbojaka od 11,4 godine. Visoka je u prosjeku 395 cm, tone/ha, što preračunata u sirovi a promjer stabljike pri tlu iznosi 6, 1 protein suhe tvari iznosi 697,4 cm, dok je prsni promjer 4,6 cm. kg/ha, dok ta vrijednost za list starije Biomasu procjenjujemo na 245 t po amorfe, koja nije obuhvaćena hektaru površine, s udjelom drven- čišćenjem, iznosi 1248,03 kg/ha. aste stabljike od 224,6 t (91,67%) i Udio lista amorfe u ispaši stoke na lista 20,40 t (8,33%). Zahvaljujući području Mokrog polja izrazito je simbiotskom odnosu s bakterijom dominantan, a osim proizvodnje goveđeg mesa i Mesorhizobiumamorphae, biljka je kvalitetnoga sposobna vezati atmosferski dušik rasplodnih mesnih i mliječnih junica N2 za produkciju vlastitih bjelan- imamo i korist, koja se očituje u tome da se govedo jedino pokazalo čevina. sposobno obračunati s ovom Hranidbena vrijednost U pogledu hranidbene vrijed- invazivnom biljnom vrstom (slika 2).

Odlični proizvodni rezultati nosti, amorfa sadrži 33,8% suhe Povećanje broja grla u sustavu tvari, 18, 1% sirovih bjelančevina u listu, 7,2% u stabljici, te 28,4% NDF krava-tele i mliječnih junica u (celuloze, hemiceluloze i lignina) u Mokrom polju, uz sve sušnija ljeta listu i 66,8% u stabljici. Govedo na koja značajno smanjuju biomasu

Slika 2: Goveda u sustavu krava-tele i mliječne junice pasu amorfu u Mokrom polju tijekom ljeta 2007. godine

29

TEHNOLOGIJA

UZGOJA

prirodnih travnjaka a povećavaju udio konzumacije lista amorfe, rezultiralo je time da danas uz kanale i vodotoke imamo značajno smanjenje površina pod ovom vrstom. Stoka se za sušnih mjeseci zadržava u blizini izvora vode i u potrazi za pašom u kojoj dominira amorfa, sve više se udaljava od vodotokova i kanala, tako da članovi stočarskih udruga iz Novske već poduzimaju određene radnje s ciljem osiguranja pitke vode na što više različitih i međusobno udaljenih lokacija u polju. Često spominjane ali rjeđe realizirane akcije strojnog čišćenja amorfe danas više nisu prihvatljive, kako zbog neučinkovi­ tosti i skupoće, tako i zbog spoznaje o hranidbenoj vrijednosti ove biljne vrste zahvaljujući kojoj stoka u sadašnjim ne baš povoljnim agrokli matskim uvjetima uspješno opstaje i postiže odlične proizvodne rezultate, osobito za sušnih i jalovih ljetnih mjeseci.

Amorfa je veoma cijenjena medonosna vrsta i istraživanjima je utvrđen sezonski prinos od 20 do 30 kg meda po košnici. Kao ljekovita vrsta koristi se u farmaceutskoj industriji za dobivanje glikozida amorfina, koji se u humanoj medicini primjenjuje kod liječenja određenih bolesti srca i živaca. Uz to, amorfino ulje visoko je vrijedno biogorivo, a može poslužiti i kao rafinirano jestivo ulje. Jedan od narodnih naziva biljke - čivitnjača, potječe od nekadašnje upotrebe amorfe za proizvodnju indiga (čivita). Budući da u Mokrom polju bilježimo značajan porast broja goveda na ispaši, uz sve suša ljeta koja rezultiraju smanjenjem prinosa prirodnih travnjaka i istovremenim povećanjem udjela konzumacije amorfina lista, površine pod amorfom polako nestaju. Ono što je do prije godinu dvije bilo nezamislivo, gotovo je na pomolu. U

30

Slika 3: Simentalka i njezina telad (križanet·simentalca i charolaisa)

Slika 4: HF prvotefka uzgojenau Mokrom polju doglednoj

budućnosti mogli bismo

doći u situaciju da ćemo se s nostal-

gijom prisjećati amorfe, dakako, sa stočarske točke gledišta.■

M/jekarski list 10/2009.

KLINGER Livestock I Meat

--

I Import I Export

Dugogodišnja tradicijaprodajesteonihjunicaproizvođačima, mljekarima i trgovcimadiljemsvijeta.

Prodajo visokokvalitetnih uzgojnovaljanihsteonihjunica HOLSTEIN, SIMENTAL I SMEĐE GOVEDO, JUNICA i BIKOVA za uzgoju sustavuKRAVA-TELE, teTELADI ZATOV. Odaberite svakodnevno u Hrvatskoj, u našojkaranteni, junice vrhunske kvalitete izAUSTRIJE I NJEMAČKE te teladzatovili kupujtes namanaaukcijamau Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junicedirektno odproizvođača!

,oS'"•"A f,/)t1Affk,, 14

lA~vAl1'41""' IIA ,,.1,a,11114

Bez razvoja nema zadržavanja ljudi Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

tehnologije i agrotehnike. Zadruga dobrim fi- već odavno ima vlastitu sušaru, nancijskim rezultatima silose i skladišta za žitarice, mokoji su odraz dugogodiderne strojeve i opremu koja je šnje kvalitetne proiz- desetljećima, osim za poslove na vodnje, visokih prinosa, zadružnoj zemlji, služila i razvoju i osobito važno - korektnih odnosa poljoprivredne proizvodnje na s kooperantima, Poljoprivredna zad- obiteljskim gospodarstvima. Važna ruga Lovas godinama je bila lider u je i činjenica da je zadruga sudjepoljoprivrednoj proizvodnji. Po- lovala u razvoju komunalne infravijest osnutka zadruge seže još u strukture i objekata od javnog 1953. godinu, od kada je zapravo značaja, što dovoljno govori o njezikontinuirano bila nositelj gospo- noj snazi ali i povezanosti s razvodarskog razvoja ovoga bogatoga jem sela. srijemskoga kraja. Prema riječima Povratak iz progonstva upravitelja zadruge Adama RenduRatne 1991. godine zadruga, kao i cijelo okupirano područje lića, na svečanom otvorenju nove farme muznih krava, zadruga je do Podunavlja, doživljava velika raDomovinskog rata bilježila konti- zaranja i što je još bolnije - velike ljudske gubitke. Od 1991. do 1997., nuiran rast kroz primjenu moderne

Z

ahvaljujući

/32 Mljckarski h,;t 10/2009.

nakon četiri desetljeća uspješnoga rada koji je ovu poljoprivrednu zadrugu doveo u društvo najuspješnijih u bivšoj državi, zadruga je prepuštena propasti a njezini djelatnici daleko od svoga doma u progonstvu diljem Hrvatske nalaze nove poslove.

Ratna i poslijeratna slika bila je stravična, a mirna reintegracija Podunavlja, nakon sedmogodišnjeg progonstva, povratnicima u Lovas donijela je istovremeno i sreću i tugu. Povratkom u svoj Lovas zatekli su grobove ubijenih nedužnih članova obitelji i prijatelja, porušene obiteljske kuće, opustošene i opljačkane gospodarske objekte, uništenejavne ustanove ...

REPORTAŽA

Poljoprivrednazadruga Lovas i Arator d.o.o. bogatiji su za još jednu modernufarmu mliječnih krava, kojaje i službenootvorena25. rujnaove godine, u sklopu obilježavanjaDana općine Lovas i Miholjskihdana.

Farmu su svečano otvorilidržavna tajnica u Ministarstvupoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvojaGabrijelaKrasić i župan vukovarske-srijemski BožoGalić Trebalo je nekoliko godina kako bi se obnovila ono što je bilo ratom uništeno. Na sreću, povratnike je čekala plodna zemlja željna vrijednih ruku Lovašana, a oni su se svojim domovima vratili puni entuzijazma i snažnih emocija koje su im davale novu snagu i volju za obnovom, kako domova tako i djelatnosti zadruge.

Nakon cijelog desetljeća mukotrpnog rada, Poljoprivredna zadruga Lovas i tvrtka Arator d.o.o bilježe izvrsne rezultate. Tako danas na više od 1200 hektara vlastita poljoprivrednog zemljišta i još toliko iz zakupa i snažne kooperacije s obiteljskim poljoprivrednim gospoDržavna tajnicaMPRRR-a CabrijelaKrasić i župan darstvima polako vraćaju ratom vukovarska-srijemskiBožo Galić svečano su otvorilinovufarmu u Lovasu prekinut niz uspjeha kvalitetne proizvodnje i visokih prinosa.

Zadruga je danas, baš kao što je i oduvijek bila, nositeljica razvoja poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja, zapošljava 75 djelatnika, uz ratarsku proizvodnju ima 45 hektara trajnih nasada vinograda i voćnjaka, a značajna je i njezina stočarska proizvodnja. Naime, zaživio je projekt pokretanja proizvodnje mlijeka pa su tako u petogodišnjem razdoblju sustavno građeni suvremeni govedarski objekti, u kojima je danas smještena više od 600 mliječnih krava i rasplodnog pomlatka.

"Približavamo se visokim proizvodnim rezultatima, dobrom posloUpraviteljAdam Rendulić, s ponosomje uzvanicimapredstavio vanju, što je mnogo značilo za po- dugogodišnjeuspješnodjelovanjePoljoprivredne zadrugeLovas,prisjećajući vratak prognanika i zapošljavanje. se nevinih lovaskihžrtava, kojima je posvetiootvaranjenovoizgrađene farme

Mljekarski /i,;t 10/2009.

33

REPORTAŽA Sve to govori o velikoj volji, snazi, radinosti i neuništivosti hrvatskog čovjeka da ustraje i pored svih nedaća", ponosno je istaknuo A. Rendulić. lstaknuo je i kako je tijekom proteklih pet godina više od 40 milijuna kuna uloženo u razvojne projekte zadruge, koja je obnovila mehanizaciju, oživila proizvodnju na vlastitu imanju. ali ne manje važno i na imanjima poljoprivrednika - kooperanata, jer je odavna poznata kvalitetna suradnja i briga za razvoj proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima.

Nova staja muznih krava Otvorenjem novoizgrađenog objekta, koji zapravo predstavlja dovršetak druge faze izgradnje suvremene farme mliječnih krava, danas se ovdje nalazi kompletirana i dobro organizirana cjelina koja se sastoji od porodilišta, teličnjaka, otvorenogjunićarnika za uzgoj rasplodnog pomlatka, modernog izmuzišta, mješaonice stočne hrane te dvije staje sa po 200 muznih krava.

Investicija je vrijedna 32 milijuna kuna, provođena je tijekom četiri godine, a njezinim kompletiranjem stvoreni su uvjeti za otvaranje 15 novih radnih mjesta. Sredstva za izgradnju farme osigurana su iz vlastitih izvora PZ Lovas te kredita HBOR-a, Privredne i Zagrebačke banke te poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Već danas na farmi se dnevno proizvodi 5000 kg mlijeka prvog razreda za mljekaru Vindija d.d. iz Varaždina, s kojom već godinama izvrsno surađuju. Hranidba se zasniva na kombinaciji voluminozne krme - silaže, sjenaže i sijena s koncentratnom smjesom tvornice Biodar. Krave visokoga genetskog potencijala uvezene su iz Austrije i

34 Mljekarski h~t 10/2009.

Uz pravilnu hranidbu1 znanje i novu tehnolog1/umogući su veliki rezultati u proizvodnji (detalj novootvorenefarme u Lovasu)

Mlade snage vode tehnologijuna novootvorenoj farmi -Aleksandar Knapček1 dipl. ing. i Željko Sabo veterinarskitehničar1 s visokomliječnim kravama holsteinpasmine 1

Njemačke,

a uz primjenu novih tehnologija i suvremene hranidbe sigurno je da će dati visoku

1

proizvodnju mlijeka i dostojno predstavljati dugogodišnji ugled Poljoprivredne zadruge Lovas. ■

:avrtnica17 • HR-10000Zagreb I tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 www.ecolab.com

ECoLAB·

KVALITETA

HRANE

Preuzimanjem

Mikrobiološki kriteriji za mliječne proizvode

odgovornostiza sigurnosthrane, subjektiu

Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

O

d 1. srpnja 2009. godine u Republici Hrvatskoj započelaje primjena Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 74/2008, 156/ 2008) preuzetih iz Uredbe EU br.

2073/2005.

U tim odredbama propisani su kriteriji za sigurnost hrane, higijenu u procesu proizvodnje, pravila za uzimanje i pripremu uzoraka te način interpretacije rezultata analize.

Značajnije izmjene u odnosu na dosadašnju praksu odnose se na plan uzimanja uzoraka, normirane metode te određivanje faze u kojoj se kriteriji primjenjuju (za vrijeme i na kraju proizvodnog procesa, prije otpreme proizvoda na tržište, na tržištu tijekom roka trajanja proizvoda). U okvirima odredaba za sigurnost mliječnih proizvoda uvodi se određivanje stafilokoknih enterotoksina u sirevima, mlijeku u prahu i sirutki u prahu tijekom predviđenog roka trajanja na tržištu. U tim se mliječnim proizvodima prisutnost stafilokoknih enterotoksina određuje i u slučajevima kada se utvrdi veći broj koagulaza pozitivnih stafilokoka od propisanog.

Inspekcijske službe tijekom službenih kontrola između ostalog će provjeravati sukladnost s mikrobiološkim kriterijima sigurnosti hrane i higijene procesa. To znači da subjekti u poslovanju s hranom i dalje moraju uzorkovati i slati na mikrobiološke pretrage uzorke hrane i obrisaka kako bi dokazali da su kritične točke proizvodnje pod kontrolom i proizvod zdravstveno 36

ispravan.

Dakle, nema mjesta ukidanju mikrobiološke kontrole i monitoringa kako su to neki subjekti u poslovanju s hranom sebi protumačili, na primjer u dijelu određivanja mikrobiološke čistoće objekta.

Dosadašnje stanje Pravilnikom o mikrobiološkim standardima za namirnice (NN 46/1994, 20/2001, 40/2001, 125/2003, 32/2004) bili su određeni mikrobiološki standardi za pojedine namirnice na tržištu, odnosno kriteriji su se odnosili na proizvod na kraju proizvodnog procesa. Od mliječnih proizvoda tu su bili obuhvaćeni - pasterizirano mlijeko i pasterizirani mliječni napitci, sterilizirano mlijeko i sterilizirani mliječni napitci, mlijeko u prahu i drugi praškasti proizvodi od mlijeka, zgusnuto zaslađena i nezaslađeno mlijeko, puding, toplinski obrađeni mliječni deserti i slični proizvodi, kiselo mliječni fermentirani proizvodi, kiselo vrhnje, vrhnje od sirovog mlijeka, slatko vrhnje, maslac, sterilizirano slatko vrhnje i sterilizirane zamjene za slatko vrhnje, meki (svježi) sirevi od sirovog mlijeka, meki (svježi) sirevi od pasteriziranog mlijeka, sirevi s plijesnima, polutvrdi sirevi, tvrdi sirevi, topljeni sirevi, mliječni i sirni namazi (toplinski obrađeni), sladoledi, smrznuti deserti i slični proizvodi, slastičarski sladoledi, smjese za sladolede, tekuće i u prahu. Ovisno o vrsti mliječnog proizvoda, standardi su bili propisani za sljedeće mikroorga-

poslovanjus hranom moraju dokazati da je njihovahrana sigurna,odnosno da se proces proizvodnjeodvija u higijenskim uvjetima nizme: aerobne mezofilne bakterije,

Salmonella spp., Escherichia coli, enterobakterije, Staphylococcus aureus,sulfitreducirajuće klostridije, Listeria monocytogeneste kvasce i plijesni.

Novapravila Subjekti u poslovanju hranom moraju osigurati sukladnost hrane s propisanim mikrobiološkim kriterij ima, što se ostvaruje provođe­ njem mjera u svakoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije, uključu­ jući maloprodaju u okvirima dobre higijenske prakse i načela HACCP-a.

Poznato je da je odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane na subjektima u poslovanju s hranom, a mikro'biološka ' ispravnost tu je od primarnog značaja.

Mljekarski lv;t /0/2009.

KVALITETA

HRANE

Mikrobiološki kriterij pravilnik definira kao kriterij koji utvrđuje prihvatljivost jednog proizvoda, serije proizvoda ili procesa, na temelju odsutnosti, prisutnosti ili broja mikroorganizama i/ili količine njihovih toksina/metabolita po jedinici mase, volumena, površine ili serije. Pod kriterijemsigurnostihrane podrazumijevamo kriterij kojim se utvrđuje prihvatljivost jednog proizvoda ili serije proizvoda i primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište, a kriterijhigijeneprocesajest kriterij koji označava prihvatljivo funkcioniranje proizvodnog procesa.

Danas se mikrobiološki kriteriji

sigurnosti

mliječnih

proizvoda

propisuju za sireve, maslac i vrhnje od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je obrađena temperaturom nižom od temperature pasterizacije, mlijeko u prahu i sirutku u prahu, sladoled i hranu za dojenčad. Kriteriji higijene u procesu proizvodnje odnose se na pasterizirano mlijeko i druge pasterizirane tekuće mliječne proizvode, sireve od toplinski obrađenog mlijeka ili sirutke, sireve od sirovog mlijeka, sireve od mlijeka koje je toplinski obrađeno na temperaturi nižoj od temperature pasterizacije, zrele sireve od mlijeka ili sirutke koji su pasterizirani ili još jače toplinski obrađeni, nedozrele meke sireve (svježi sirevi) od mlijeka ili sirutke koji su pasterizirani ili još jače toplinski obrađeni, maslac i vrhnje od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je toplinski obrađena na temperaturi nižoj od temperature pasterizacije, mlijeko u prahu i sirutku u prahu, sladoled i smrznute mliječne deserte te dehidriranu hranu za dojenčad. Promatrajući novi Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 74/2008, 156/2008), uočava se smanjenje broja mikrobioloških parametara koji se odre-

Mljekarski 1i:-,110/2009.

Subjekti u poslovanjus hranommorajudokazati da se procesproizvodnjeodvijau higijenskimuvjetima đuju u pojedinim vrstama hrane, što

starstva poljoprivrede, ribarstva i se osniva na znanstvenim mišlje- ruralnog razvoja. Ovaj opsežan donji ma vodećih mikrobioloških kument daje smjernice i preporuke organizacija odnosno procjeni rizi- o mikrobiološkim kriterijima na ka. Tako se u mliječnim proizvodima osnovi kojih se razlučuje je li sustav i proizvodima koji sadrže mlijeko samokontrole učinkovit, a namirizičnima smatraju bakterije jenjen je subjektima u poslovanju s (kriteriji sigurnosti hrane) Sa/monella hranom i inspekciji. Primjena Vodiča spp., Listeriamonocytogenes,Entero- dobrovoljna je, odnosno on nikog bacter sakazakii(danas mu je naziv ne obvezuje. Međutim, ako subjekt Cronobactersakazakii) te entero- postavlja svoje drugačije kriterije, toksini stafilokoka. Što se tiče mora dokazati da oni predstavljaju kriterija higijene u procesu proiz- mjerila sigurne hrane. Novi propisi i vodnje mliječnih proizvoda, prati se novi pristup u analitici donosi i prisutnost i broj enterobakterija, promjene za analitičke laboratorije, Escherichia coli,koagulaza pozitivnih posebno u smislu mikrobioloških stafilokoka i Bacilluscereustijekom parametara koji se određuju u hrani proizvodnog procesa ili na kraju ili na površinama te kako tumačiti proizvodnje. rezultate. Načelno je dogovorena da Vodič za mikrobiološke se pri određivanju zdravstvene kriterije za hranu ispravnosti neke hrane primjenjuju U lipnju 2009. godine izdan je preporučeni kriteriji iz Vodiča, a ako Vodič za mikrobiološke kriterije za se traži samo pretraga prema hranu koji je izradilo stručno pravilniku, tada se uzimaju u obzir povjerenstvo imenovana od Mini- samo njime propisani kriteriji. Pri

KVALITETA

HRANE

davanju mišljenja o ispravnosti hrane laboratorij će se pozvati na odredbe članka 14. Zakona o hrani koji određuje zahtjeve vezane uza zdravstvenu ispravnost hrane.

Mikrobiološki rizici u mliječnim proizvodima Navedeni patogeni mikroorganizmi i njihovi metaboliti prisutni su i u drugim vrstama hrane. Kao

nekrotičnog

enteritisa i meningoencefalitisa. Kako nije uobičajen pripadnik crijevne mikroflore životinja i ljudi, smatra se daje izvor onečišćenja voda ili tlo. Uzročnik se redovito pronalazi u okolišu te u pogonima mljekarske industrije.

Poznato je da mlijeko u prahu nije sterilno, a Cronobacter pokazuje nešto veću otpornost na visoke specifičnog "mliječnog" uzročnika temperature koje se inače primjeovdje možemo izdvojiti Cronobacter njuju u tehnologiji proizvodnje. Na (Enterobacter) sakazakii koji se sreću, u dehidriranoj hrani za najčešće povezuje s dehidriranim dojenčad prisutan je u manjem mliječnim proizvodima (npr. mlijeko broju, no trovanja se ipak pojavljuju u prahu, dehidrirana hrana za zbog grešaka u pripremi i pohrani dojenčad na bazi mlijeka u prahu). pripremljene hrane u uvjetima Ova bakterija može uzrokovati temperaturnih oscilacija što dovodi teška stanja kod novorođenčadi i do povećanja broja bakterije do dojenčadi poput meningitisa, infektivne doze. Također, nisu

rijetke i bolničke infekcije, odnosno pripremljene hrane bakterijom koja je prisutna na površinama, opremi i priboru.

Da bi se spriječio navedeni scenarij, predlažu se različite kontrolne mjere koje mogu uključivati: • provjeru prisutnosti bakterije u sirovini i okolišu • smanjenje broja bakterije toplinskom obradom sirovog mlijeka • mjere sprečavanja naknadnog onečišćenja gotovih proizvoda • uključivanje Cronobacterspp. u mikrobiološke propise, odnosno definiranje kriterija za dehidrirane mliječne proizvode • informiranje potrošača o pravilnoj pripremi dehidrirane hrane za dojenčad. ■ onečišćenja

Dijagnostika i liječenje mastitisa u goveda Prof. dr. se. Goran Bačić Ovo je prvi i jedini udžbenik na hrvatskom jeziku koji kompletno obrađuje problematiku mastitisa. Napisan je kombiniranjem autorovih dosadašnjih DIJAGNOSTIKAI iskustava na terenu i iskustava sa stručnog usavršavanja u SAD-uiz područja LIJEČENJE zdravlja stada i menadžmenta mliječnih krava.

MASTITISA U Osim studentima veterinarske medicine u dodiplomskoj nastavi, GOVEDA polaznicima stručnih i znanstvenih poslijediplomskih studija, veterinarima praktičarima, udžbenik je namijenjen i uzgajivačima mliječnih goveda i svima ostalima koji se bave proizvodnjom mlijeka. Materijali u knjizi napisani su jednostavno s naglaskom na praktičnu dijagnostiku i liječenje mastitisa na farmama u skladu s najnovijim svjetskim spoznajama. Primjenom znanja iz knjige moguće je postići bolju proizvodnju i kvalitetu mlijeka na farmama, smanjiti troškove radne snage i liječenja, smanjiti troškove izgradnje same farme i optimizirati odnose ulaznih troškova i dobiti od proizvodnje mlijeka. U današnjem poslovanju većine mliječnih farmi u Hrvatskoj postoje mogućnosti velikih poboljšanja u svim segmentima, što je vrlo lako ostvariti primjenom praktičnih znanja koja se nude u knjizi.

Za uzgajivače mliječnih goveda osobito su zanimljivi drugi i treći dio knjige ("Prosudba stanja zdravlja mliječne žlijezde u stadu mliječnih krava" i "Prevencijamastitisa" s pripadajućim poglavljima),neposredno vezana na proizvodnju mlijeka na velikim farmama mliječnih goveda te se temelje na problemima vezanim na farme i stada, a ne kao što je prije bio slučaj, na problematici i liječenju pojedinačnih životinja. Cijela knjiga napisana je tako da upozorava na potrebu pažljivog planiranja i preventivnih mjera u proizvodnji mlijeka, a ne kao do sada, kada je naglasak većinom bio na liječenju.

Za sve informacije u vezi s distribucijom i prodajom knjige treba se obratiti autoru na navedenu adresu, e-mail ili telefon.

Prof. dr. se. Goran Bačić, Klinikaza porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb • Te!: 091 23 90 158, E-mail:bacic@vef.hr

88

Aftjekarski ft:yt 10/2009.

PARTNERI: Pooravina -Dfelo~đ.o.o. Viromka, 033fl30.199, lstm-Nina-autod.o.o.

Barban, 052/567-211, #V,Hrvatska-Lup,esd.o.o.

8artDlovec, 042/241-144

tOVO!!!25%SNAžNIJI+ 25% MANJAPOTROŠNJA=50% UŠTEDA

Perkins - ZF - Carraro 66- 73-85 KS

AČI

•

"-,.

I

~~'1'1i~

1 ROIZVOĐAČI

•:•

I

•

~-

:,

I

-----------------F/je,-,J ~ APIII Gm TURKAY ~ _,,.,.,..,,,.,K'::#' ArmaTrac ~

DA:aor l..:.J

,,...,

IUNIA

,AZNAJTE VIŠENA:www.poljoprivredni-strojevi.com

111111

VIJESTI

Vindija snizila cijene proizvodnog • asortimana cijene 162 naša ključna proizvoda", izjavio je generalni direktor Poslovnog sustava Vindija Dragutin d 01.09.2009. godine Drk. Vi n d ij a Var a ž din Predsjednica Vlade RHJadranka snizila je 20% cijene Kosor tako je u rujnu posjetila svježeg mlijeka u boci Poslovni sustav Vindija i pozdravila od litre, čvrsti jogurt i sniženje cijena kojim će Vindija u Vindi Vita! funkcionalne sokove, 25% ovoj kriznoj godini dati snažan jogurt u boci 1 litra te 15% Vivis doprinos ukupnom smanjenju voćni jogurt boca 1 litra. Od 14. 8. životnih troškova svih hrvatskih 2009. 15 % sniženo je top 10 građana, očuvanju potrošnje i proizvoda u asortimanu svježega životnog standarda građana te pilećega i purećeg mesa (cijeli pilići, pridonijeti snižavanju ukupne pileći file, batak zabatak, pureći razine cijena na hrvatskom tržištu, odresci) te 30 %panirane dinosaure i te je dala punu potporu daljnjem medaljone smrznute. razvoju prehrambene industrije "U ovom recesijskom vremenu Vindija i gospodarstva u Republici Vindija ide korak dalje pa smo Hrvatskoj. odlučili da zbog održavanja razine Vindija Varaždin u ovoj kriznoj zaposlenosti i pomoći građanima u godini otvorila je i tri nova pogona ovoj situaciji snizimo prodajne od čega dva u Varaždinu i jedan u

Iz Uredništva

O

~inbija U ovoj kriznoj godini,pokazujući socijalnuosjetljivost i odgovornost, Vindijaje kao vodeća prehrambena industrijau Republici Hrvatskojodlučila sniziticijene 162 proizvoda- od toga 46 proizvodaiz mliječnog

asortimana,33 proizvoda bezalkoholnihpića, te 83 proizvodaiz mesnogasortimana Plandištu u Republici Srbiji. U sklopu snažnoga investicijskog ciklusa u siječnju je otvorena nova tvornica Vindija Vivisza proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih napitaka, a u travnju tvornica za proizvodnju gotovih proizvoda od peradarskog mesa.

Nakon proizvodnog proširenja na domaćem tlu, u srpnju je s proizvodnjom započela prva Vindijina tvornica u Srbiji, pogon za proizvodnju peradarskog mesa i prerađevina u vojvođanskom Plandištu. ■

M{jekar;~kiLt:,t 10/2009.

Konzervacijska poljoprivreda

M(jekarski li:~t 1() 2009.

stručnjaka, intenzivna

poljoprivreda (mehanizacija, mineralnagnojiva,

Piše: Dr. se. Darko Uher

oljoprivreda je više od ostalih privrednih aktivnosti ugrožena negativnim utjecajima klimatskih promjena (sve su češća i dulja sušna razdoblja) i daljim poskupljenjima nafte na svjetskom trzištu. Kako bi se prilagodila novim okolnostima, stručnjaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) posebno se zalažu za primjenu tehnologije Konzervacijske poljoprivrede, koja nije istovjetna s Organskom poljoprivredom iako u krajnjem slučaju vodi prema njoj. Osnova ove tehnologije bazira se na kombiniranoj primjeni triju principa neposrednoj sjetvi (bez klasičnog oranja), stalnom prekrivanju tla (ostacima prethodne žetve) i rotaciji poljoprivrednih kultura.

Ova tehnologija obrade tla ima veliki potencijal za sve veličine

Prema analizama

farmi, iako je njezino usvajanje od najvećeg značaja za male posjede i posebno one koje se suočavaju s manjkom radne snage. Smatra se da je ovo način koji kombinira unosnu poljoprivrednu proizvodnju sa zahtjevima zaštite prirodne sredine a naročito očuvanja i unapređenja plodnosti tla.

Intenzivno korištenje tla Intenzivno oranje poljoprivrednog zemljišta u kraćim razdobljima može povećati njegovu plodnost, ali se kasnije može očekivati njegova strukturna degradacija, gubitak organskih tvari, erozija i opadanje biodiverziteta. Klasična oranje s prevrtanjem zemlje zahtijeva veliku količinu energije i pri njegovoj zamjeni neposrednom sjetvom može se uštedjeti od 30 do 40 posto utrošenog vremena, rada i goriva za mehanizaciju.

pesticidi)umanjilaje plodnosttla u svijetu u razdobljuod 1945. do 1990. godine oko 13 posto, pri čemu se smatra da klasična oranje s prevrtanjem zemlje snosi znatan udio u odgovornosti za ovakvusituaciju Neposredna sjetva isključuje oranje, provodi se korištenjem posebnih alata i klasična

AGROTEHNIKA opreme za otvaranje manjih rupa u zemlji za ubacivanje sjemena i gnojiva pored njega (gnojivo se eventualno može dodati površinski). Bitno je da se zemlja pri sjetvi otvara u što manjem obimu i potom opet zatvori. Priprema tla prije sjetve zahtijeva prethodno sjeckanje korova i ostataka prethodne žetve ili njihovo valjanje ili prskanje herbicidima za kontrolu korova.

Na ovaj način povećava se sposobnost tla za bolje upijanje i zadržavanje vlage stvaranjem kanala za prodor zraka i vode u tlu, što dalje omogućava njegov prirodni biološki tretman odnosno formiranje humusa. Smanjuje se negativan utjecaj brzog otjecanja vode (od jakih kiša ili naglog topljenja snijega) sa tla što inače dovodi do njegove erozije; obnavljanje plodnosti tla na ovaj je način brže od Stalna pokrivenost tla njegove degradacije; ublažavaju se (biološkim materijalom - temperaturne varijacije na površini slamom, kukuruzovikao i unutar plodnog sloja tla i tako nom, osušenom travom i sl.) stvaraju bolji uvjeti za razvoj važna ' je da bi se ono zaštitilo od korijena. ' . razornog izlaganja suncu ili jakim Važnost plodoreda : kišama, da opskrbi mikro i Rotacija poljoprivrednih : makroorganizme u zemlji hranji- kultura nije neophodna samo kako . vim tvarima i da u tlu omogući bi se ponudila različita ishrana za mikroklimu za optimalan rast i mikroorganizme u zemlji, već i zato razvoj organizama, uključujući i što one imaju korijen na različitoj korijen zasijanih biljaka. dubini pa na taj način koriste

hranjive tvan 1z raznih slojeva zemlje. Hranjive tvari koje su se akumulirale u dubljim slojevima zemlje nisu više dostupne nekim vrstama biljaka i na taj način mogu biti reciklirane rotacijom kultura koja radi poput biološke pumpe.

Različitost kultura pri rotaciji vodi stvaranju različite flore i faune zemlje zato što korijen različitih biljaka izlučuje različite organske materije koje privlače raznovrsne tipove bakterija i plijesni - koje zauzvrat igraju važnu ulogu u transformaciji ovih materija u hranjive tvari za biljke. Rotacija kultura igra isto tako značajnu fitosanitarnu funkciju i sprječava prenošenje štetočina specifičnih za određene vrste biljaka s jednog usjeva na drugi preko ostataka žetve na njivi, odnosno smanjuje rizik od zaraze određenim biljnim štetoči­ nama ili korovom.

www .bio-pharm-vet.hr

AGROTEC.

• • • • • •

-12

Podloge za ležišta Udoban gumeni pokrov za gazne površine Tuneli - sjenici Mre:1.eza zaštitu od propuha Vrata za zaštitu od propuha Zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

Mljekurski h~t J(J,12009.

AKCIJA!!!

MIJENJAMO STARO ZA NOVO!

Krediti do 10 godina, bez udjela, bez jamaca, bez hipoteka!!

prikolica do 20% Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb

Prodaja: 01/2791-990, 01/2791-822

Poslovnica Osr ek Sv. L. a. Mandića 239 Prodaja: 031/281-181

Jesenska sjetva ozime grahorice u smjesi sa zitarzcama V•

•

Kako grahorice imaju puno lišća u masi a stabljika je zeljasta (mekana), mogu se iskorištavati na više načina, i to za zelenu masu u čistoj kulturi, ili još bolje, u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i djetelinama Piše: Dr. se. Darko Uher

bična ozima grahorica najpoznatija je i najraširenija od svih vrsta grahorica. Najraširenija je u umjerenom klimatskom pojasu, a nJezma puna vrijednost uočena je kada je počela proizvodnja krmnog bilja na orani-

O

44 Mljekarski

fi,gt

10/2009.

cama. Može dati visokokvalitetnu krmu koja se koristi u zelenom stanju, kao sijeno ili silaža. Osobito je vrijedna zato što se može koristiti i za zelenu gnojidbu jer daje prilično veliku nadzemnu masu.

Agrotehnika proizvodnje

Obrada tla za ozime smjese grahorica i žitarica jednaka je obradi tla za sjetvu ozimih žitarica.

Predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi se kvalitetno i na vrijeme mogla obaviti osnovna obrada i dopunska priprema tla za sjetvu. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio dušičnih gnojiva. Fosfora (PP 5) grahorici treba osigurati 80-100 kg, kalija (KiO)120-150 kg/ha, a dušika

PROIZVODNJA startno 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Smjese se prihranjuju u proljeće u kretanju vegetacije, a mogu se prihranjivati i u vlatanju žitarica gnojovkom ili KAN-om. U svakoj prihrani gnoji se sa po 100 kg/ha KAN-a. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij, pa se na kiselim tlima KAN-ompostižu bolji rezultati nego na alkalnima. Grahorice, kao i sve mahunarke, vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, naročito molidbenom (Mo),jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve sjeme grahorice treba inokuIirati odgovarajućim Rhizobium bakterijama. Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj sjetvospremačem, kako bi sijaćica mogla položiti sve sjeme na predviđenu dubinu.

Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan, mraz ga može izdići na površinu što je u praksi često slučaj pa se tako izdignute (izvuče­ ne) biljke na površini osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnog korijena kao žitarice pa i usjev ostaje rijedak. Prorijeđeni usjev daje i niže urode mase. Sjeme grahorice treba sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta žitarica. Ako nije moguća odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 46 cm duboko. Ako se usjev sije izvan rokova sjetve ili u loše pripremljeno tlo, količinu sjemena treba povećati oko 25%. Smjese grahorica (ozime) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazno, i to po mogućnosti unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije moguća tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru pliće (2-3 cm) djeteline,

KRME

Tablica -/:0=.imesmjesegrahoricai žitarica Sastav smjese

I. ozima itrahorica +ozimaraž 2. ozima irrahorica +tritikale 3. ozima 1rrahorica +ošenica 4. ozima grahorica +ozima zob 5. ozima ~rahorica +ozimi iečam (zob) +inkarnatka + talijanski liuli

Količina siemena

Zma!m' 100-150 200-300 100-150 150-250 150-250 150-300 150-250 150-200 100-150 100-150 200-300

-

kg/ha 45-90 70-135 45-90 60-125 90-150 50-135 90-150 40-70 45-90 35-63 6-12 12-15

kl!/ki 26-52 40-80 26-52 35-75 52-85 30-80 52-85 25-40 26-52 20-36 3 5-7 7-9

ljuljeve i kupusnjače. Ozime smjese grahorica i žitarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju 7-9-11 listova.

Slabije razvijen usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može se smrznuti. Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro namještenom žitnom sijaćicom. Sjetvenom probom sijaćicu prethodno treba namjestiti kako bi se mogla utvrditi količina sjemena koju treba posijati na određenu površinu. Od ozimih sorti grahorice u prodaji je samo sorta Popelsdmf.

smjesa sije se tijekom rujna. U hladnijim uvjetima i s ranijim nastupom hladnoće sije se ranije, a na Sredozemlju kasnije. Obrada tla i osnovna gnojidba prije sjetve jednaka je gnojidbi za ozime smjese. U kretanju vegetacije u proljeće ova smjesa prihranjuje se ovisno o potrebama i kakvoći sa 100-200 kg/ha KAN-a,a u vlatanju još sa 100150 kg/ha KAN-a. Za košnju za zelenu krmu ova smjesa prispijeva već potkraj travnja u toplijim područjima, a može se iskorištavati sve do završetka cvatnje inkarnatke (poče­ tak lipnja). Viškovi proizvedene krme mogu se silirati, a na Sredozemlju i suhim područjima i sušiti za sijeno u cvatnji inkarnatke. U Istri se Landsberška sije još i istarska smjesa za zelenu i istarska smjesa Osim navedenih kultivara i krmu i napasivanje sljedećeg sastava: • inkarnatka 30 kg/ha smjesa, u nas se može sijati još i • engleski ljulj 1Okg/ha landsberška smjesa sljedećeg sasta• smiljkita roškasta 3 kg/ha va i normi sjetve - obična grahorica 50 kg/ha, talijanski ljulj 10 kg/ha i Ova smjesa za korištenje prispiinkarnatka 20 kg/ha. Ova se smjesa jeva rano u proljeće nakon košnje, može koristiti za zelenu krmu, u ako se kasnije kosi slabo regenerira povoljnim uvjetima sušiti za sijeno i pa se iskorištava napasivanjem. Kao silirati, ako je urod veći od planira- i landsberška, i ova smjesa može nog, ili ako je namjena za silažu. imati niz izvedenica prilagođenih za Daje visoke prinose mase i hranjiva. određene uvjete, način iskorištavaU zelenoj masi je vrlo kvalitetna, nja, kakvoću i visinu prinosa te lako se silira, ali s obzirom na to da vrijeme prispijevanja. daje visoke prinose mase u vlažnim Iskorištavanjegrahorica uvjetima i uz obilniju gnojidbu i njihovih smjesa poliježe jer nema dovoljno čvrstog Kako grahorice imaju puno nosača koji bi mogao nositi cijelu lišća u masi a stabljika je zeljasta masu. U našim uvjetima landsberška (mekana), mogu se iskorištavati na

Mljekarski li.st 10/2009.

45

PROIZVODNJA

KRME

više načina, i to za zelenu masu u čistoj kulturi, ili još bolje, u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i djetelinama. Za silažu se grahorice siju u smjesama jer se same u mlađem stadiju razvoja teško siliraju zbog premalo suhe tvari i šećera u masi, pa se često dobije suviše vlažna silirana masa i ne postiže potreban pH (kiselost) silaže. Grahorice u nadzemnoj masi imaju puno lišća i tanku zeljastu stabljiku pa su prikladne i za sušenje. Za sušenje se siju u smjesama s ljuljevima, djetelinama i zobi u sušim uvjetima, ili na propusnim sušim tlima. Za sušenje grahorica se kosi u punoj cvatnji pa do oblikovanja donjih mahuna. Zato u smjese za košnju i sušenje za sijeno treba uvrstiti kasne kultivare žitarica, ili ljuljeva s pojačanim nabusavanjem i povećanim udjelom lišća. Da bi se povećala kakvoća sijena i ubrzalo sušenje a time smanjili i gubici koji nastaju sušenjem, prilikom košnje, ili nakon košnje za sušenje treba upotrijebiti lomilicu koja će skratiti vrijeme sušenja jedan do dva dana. Za silažu se smjese s raži i tritikale kose ranije (u klasanju), a smjese sa pšenicom (najbolje za silažu) i zobi u cvatnji žitarice pa do mliječne zriobe. Za silažu i ranije skidanje u proljeće siju se smjese s povećanim udjelom žitari2 ca 200 - 300 zrnalm i manjim u.9.ie2 lom grahorice 100 - 150 zrnalm • ■

Tablica2: Hranjiva vrijednosti kakvoća silažegrahoricei zobi Broj dana od otvaranja silosa

Sadržaj hranjiva u suhoj tvari smjese Suha tvar,% Sirove bjelančevine, % Probavljive bjelančevine, % NEL, MJ/kg ST Karotin, mg pH Mliječna kiselina,% Octena kiselina % Maslačna kiselina, % Amoniiski dušik %

Kalendar

radova

45 31,7 15,9 10,5 4,71 24,2 4,39 1,89 O 76 0,13 0J9

180 36,3 16,2 10,7 4,71 16,6 4,91 1,80 0,80 0,19 0,21

u listopadu

U POLJU Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskog kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini,jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i optimalni rok za veći dio sorata, ovisno o području.

UVRTU Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, a posađeno u proljeće lagano se o reže.

GNOJIDBA Prije sjetve pšenice zaorati 400 kg/ha NPK10-30-20, a predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREEili 1501/ha UAN-a.■

Obična grahorica 1 inkarnatka i talt/anski ljulj

46 Mij'ekarskili.st 10/2009.

90 32,5 15,5 10,2 4,72 17,7 4,55 1,81 O 78 0,15 O 20

ETERINA

V\-UbicJus d.o.o.

u suradnji s

Visokovrijedanvita

... za dobru mlij .., ... za dobar rast Proizvodi; VETE tNAnutricius d.o.o. Kalinovica Narudžbe na telefon: Dukat d.d .. 01/ 239 2304, 043/ 272 272

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Podrijetlo trenutno znatnije korištenih holstein bikova Piše: Zdenko lvkić, dipl. ing., HPA

I

ako naša populacija holstein goveda nije brojna kao neki razvijeni uzgoji (oko 42 000 krava u kontroli mliječnosti, ukupan broj krava u tipu holsteina oko 55 000), na tržištu je prisutan golem broj bikova za umjetno osjemenjivanje.

U centrima za umjetno osjemenjivanje (centri za sakupljanje sjemena i centri za skladištenje sjemena), sukladno Uzgojnom programu, nalazi se 10-12 mladih bikova iz nacionalnoga uzgojnog programa, zatim manji broj živih testiranih bikova iz uvoza, kao i široka paleta ponude stranog sjemena (duboko smrznuta sjeme - DSS). Veći dio mladih bikova proizvod su ciljanog sparivanja bikovskih majki i bikovskih očeva (sinovi O Mana, MR Sama i Mariona). Kod odabira bikovskih majki posebna se pozornost (osim proizvodnje, vanjštine i reproduktivnih osobina) pridaje njihovu pedigreu, kako bi se prilikom sparivanja s bikovskim očevima izbjegnuo uži ili širi uzgoj u srodstvu. Time se izbjegavaju negativni učinci kod pojedinih osobina mladih bikova.

Posvetiti pozornost pedigreu Shodno tržišnim zahtjevima i poslovnoj politici centra za umjetno osjemenjivanje, većina mladih bikova koji se testiraju još su od uvijek najboljeg bika na svijetu O Mana. U nekim stranim uzgojima već i pojedini njegovi sinovi zauzimaju prva mjesta na toplistama, pa se nadamo da će i kod

45

Cilj ovog članka je upoznatiuzgajivače i stručnjake iz područja uzgoja s osnovnim podacima iz podrijetlabikova koji se kod nas koristekako bi se izbjegla pojava uzgoja u srodstvu

nas, možda, jedan od O Manovih sinova dobiti dobre i pouzdane rezultate testova. U skoro vrijeme očekujemo nekoliko sinova Mr Sama, Jeffersona, Goldwyna i Ramosa, koji će također biti testirani na prvotelkama (maksimalno do 2000 doza DSS-a po biku).

Bikovi se ne smiju testirati (pripuštati) na prvotelkama istoga ili sličnog podrijetla, i to u cilju izbjegavanja uzgoja u srodstvu. To Brahmsa itd. (potomci od linije znači da se O Manovi sinovi ne smiju pripuštati na svoje polusestre (O Elton-Bell). Za razliku od desetak Manove kćeri) ili na Kubijeve mladih bikova, na tržištu se nalazi (srodnici) kćeri. Ista je situacija i s približno 150 testiranih bikova. Zato drugim linijama (npr. linija Mtoto- je vrlo važno prilikom njihova Prelude-Starbuck, ili linija Durham- korištenja još veću pozornost posvetiti pedigreu, kako krave tako i Elton-Bell), gdje ne bi trebalo testirati Mtotoove potomke na bika. Slično kao i kod simentalske pasmine, i u holstein uzgoju je Moblackovim ili Papillonovim primjetno korištenje svega nekoliko kćerima, i Mistera (MR Samov sin) linija. Cilj ovog članka je upoznati na kćerima Emindyja, Etappea,

Tablica 1: Podrijetlo mladih holstein bikova

578

ODIN

OMAN

DJED/OCU MAJČIN OTAC MANFRED CISCO

HRVATSKA

2007.

583

ORION

OMAN

MANFRED CEDAR

HRVATSKA

2007.

568

0-MAR

OMAN

MANFRED LUNAX

HRVATSKA

2007.

622

ONTARIO OMAN

MANFRED RAMOS

HRVATSKA

2007.

591

MISTER- MINISTER MTOTO ET MINISTER- MINISTER MTOTO ET SHALIMAR SHOTTLE MTOTO

GELPRO

HRVATSKA

2007.

GELPRO

HRVATSKA

2007.

FINLEY

NJEMACKA

2006.

2007.

589

CONVrNCER HRVATSKA LANCELO- LANCELOT LUKAS ET TOYSTORYMARSHALLEMERSON NJEMAČKA TUVOK

629

MISTER

HBbroj IME

572 588 573

OTAC

UZGOJ

GOD.

2007.

MRSAM

DURHAM

LUNAX

HRVATSKA

2008.

567

HOLM-ET MRSHIPS

DUSTER

CHARM

HRVATSKA

2007.

579

MARKIZ

ADD!SON MARKER

HRVATSKA

2007

MARION

-

SELEKCIJA

Tablica2: Podrifetlotrenutnoznatnije korištenihholsteinbikova HB br. I IME BIKA 469 496 612 485

I GOD. I OTAC

I DJED/OCU

I PRADJED/OCU i MAJČIN OTAC

2000 2000 2000 1999

MTOTO MTOTO MTOTO MTOTO

PRELUDE PRELUDE PRELUDE PRELUDE

STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK

2000

PRELCA.VE

PRELUDE

STARBUCK

SPACE

2003 2001 2001 2000 2000 2001 2001

OUTSIDE PEDANT JOCKOBESN JOCKOBESN JOCKOBESN JOCKOBESN JOCKO BESN COMESTAR

PRELUDE PRELUDE BESNEBUCK BESNEBUCK BESNEBUCK BESNEBUCK BESNEBUCK

STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK

RUDOLPH ZACK RUDOLPH JUROR DOMBINATOR FORMATION FATAL

BLACK EMORY EMORY RUDOLPH

611 526 525 548 531 488 561

MOBLACK DOUG444 DALE448-ET MINISTER PRELSPACE RED TERMINATORET PAPTLLON JOUNBOY JANOS JEFFERSON JOSE PARAMOUNT

440

LEONARDO

1999

LEE

RAIDER

STARBUCK

SLOCUM

523 450 39[ 495 627

LASKO LOTTORED RAMOS FORESTL. W. ALERTII

2000 1999 1997 1999 2002

COMESTAR LEE KOER114 RUDOLPH WINCHESTER STORM

RAIDER STOLLBERG AEROSTAR AEROSTAR AEROSTAR

STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK STARBUCK

616 598 539 597 538 537 599

WIN395 JUDSON-ET MARMAXRF TOYSTORY-ET MOSCOW DECK.ER STOPPER-ET

1998 2003 1999 2001 2001 2001 2001

WINCHESTER STORMATIC MARSHALL MARSHALL MARSHALL MARSHALL MARSHALL

AEROSTAR STORM BELLWOOD BELLWOOD BELLWOOD BELLWOOD BELLWOOD

STARBUCK AEROSTAR MELWOOD MELWOOD MELWOOD MELWOOD MELWOOD

626 Sli 542 552 464 532 595 449 331 547 299 565 558 559 590 593 609 610

BRAVEHEART DONAT-ET EMINDY EMILII ETAPPE MRSAM DEREK BRAUMS-ET DELTA DELIGHT HAS WIZZARD TULIPRED GRANDPRIX FOREVER PAGEWIRE FLINT-ET CADET-ET FEUERBACH RED EARNITCRIET BAMS SUPPORT OMAN SOSA KUBI LAUDAN LUFIX

2002 2005 2001 2000 2000 1999 1999 2000 1998 1999 1996 2000 1992 1997 2002 2002 2002 2002

MARSHALL DUTCUBOY EMERSON EMERSON EMERSON DURHAM DURHAM CONVINCER LAVA DECISION CELSIUS WEBSTER NIGHTHAWK LORD LILY FORD INQUIRER BLITZ BLITZ

BELLWOOD BELLWOOD ELTON ELTON ELTON ELTON ELTON ELTON UGELABELL BELLMAN BELLMAN CELS!US BLACKSTAR BLACKSTAR JUROR JUROR EMORY EMORY

MELWOOD MELWOOD BELL BELL BELL BELL BELL BELL BELL BELL BELL BELLMAN CHAIRMAN CHAIRMAN BLACKSTAR BLACKSTAR BLACKSTAR BLACKSTAR

STORM MARTY AMBlTlON ELTON ENCORE STAR PATRON MANFRED MOMENTUM PATRON INTEGRITY PATRON CHARM CLEITUS LUKE CELSIUS LINDY ESQUIMAU GEOFFRY EMORY MANDEL EMORY GRATON BELLWOOD CLEITUS CASH TONTO MASCOT TONJC STORM RUDOLPH PRESCOTT

2002

FINN

FACTOR

BLACKSTAR

FLANO

2003

2003 2002 1998 1998 1998 1998 2000

ZENITH BLAUER SABRE MANFRED MANFRED CHECKMATE LUKAS LUKAS

BLACKSTAR BLACKSTAR BLACKSTAR BOVA BOVA BOVA TRADITION TRADITION

OUTSIDE LASSO RONALD ELTON BELLWOOD WINKEN RAIDER GEOFFRY

2001 1999 2000 2000 1999 2002

HERSREL ADDISON ADDISON JAMES AMEL RUBENS

CLEITUS ROYALTY ROYALTY CHIEFMARK CHIEFMARK RUSTY

ESQUIMAU BESNEBUCK FORMATION STORM MICA KOMLEAD

619 557

HERZBUBE OLYMPIC MARION GOLDWYN ALVES RULEAD PUNTDROAD RED KTAN RED

DUSTER BONATUS STAR PATRON CUBBY CUBBY CUBBY LEADMAN LEADMAN CLEITUS LUKE MOUNTAIN MOUNTAIN GRANO C-ADAM RUDI

1999 1997

PABLO ANDRIES

RUSTY REGAL

ANDRIES SUNNYBOY

556 586 570 524 463 465

FABIANRED MALL!N NEVADA ZILLORED DIERO RED LARAM-RED

2001 2002 1998 2000 1999 1999

CREYLO MANAT NOVALIS ZANDSTAR DAKOTA LAREDORED

ORKAN EAGLE TWIN JUBILANT LEADER VALIANT

TULIP ESQUIMAU CASH KOMLEAD LAREDO RELIX

618

CANVAS

2000

SPARTA

RUDI PIGEONWOOD CLARAS ORKAN MANDEL TARGET JURIST KOMLEAD WEAT. HARRY MARTY

SATAN

CELSIUS

468

587 607 462 562 436 425 429 483 466 585 560 492 592 546 620

*napomena: istaknuti bikovi imaju veći broj kćeri

llt/(jekarskiLt:~t10/2009.

I REPRODUKCIJA

uzgajivače i stručnjake iz područja

uzgoja s osnovnim podacima iz podrijetla bikova koji se kod nas koriste (dakako da svi zbog svojih uzgojnih vrijednosti nisu preporučeni za korištenje), da se izbjegne pojava uzgoja u srodstvu. lako ovom prigodom nisu obrađeni svi bikovi, mišljenja sam da je korisno na jednom mjestu vidjeti i razmotriti pedigree češće korištenih bikova.

Najkorištenije linije Najveći broj bikova dolazi iz Starbuckove linije, od kojih su neki živi uvezeni u Hrvatsku, te time zasigurno ostavili veći broj kćeri (npr. Moblack, Prelspace, Papillon, Johnboy, Leonardo, Lotto Red).

Svakako je preporučljivo ne sparivati potomke ove linije međusobno (pr. Papillon na Moblackove kćeri itd.). Od nekoliko Jocko Besnovih sinova najviše je korišten Johnboy, koji također potječe iz ove linije.

Druga po brojnosti je linija Marshall-Bellwood-Melwood.

Na tržištu je prisutno nekoliko Marshallovih sinova, kao i bik Donat koji također potječe od Bellwooda.

Dakle, nikako ne sparivati Donatove kćeri s Marshallovim sinovima ili obrnuto. Slična po brojnosti je linija Blackstar-Chairman, čiji su nekoliko predstavnika vrlo cijenjeni i u većoj mjeri korišteni (npr. Tulip Red, Grandprix, Support, Cadet, Pagewire). Kod mladih bikova već smo govorili o O Manovim sinovima koji potječu iz linije Manfred-CubbyBova. Svakako ih ne treba sparivati s O Manovim kćerima (polusestre), niti sa kćerima Sosae ili Kubija. Kod ostalih linija na našem tržištu nema većeg broja predstavnika iste linije, ali to ne znači da ne trebamo voditi računa o pedigreu, budući da je uvezen velik broj steonih junica s različitim pedigreima. U određenom broju slučajeva prilikom uvoza nije se pridavala dovoljna važnost pedigreu, pa su dolazile junice koje su plod uzgoja u srodstvu. Kao što sam se na jednoj farmi imao prigodu sam u to uvjeriti, gotovo sve te junice izdvojene su prije kraja prve laktacije. ■ 49

Jug Hrvatske u znaku stočarske izložbe i tradicionalnog sira U Metkoviću je 19. srpnjaodržana šesta izložbastokei treća izložba tradicionalnogadomaćeg sira Dubrovačko-neretvanske županije Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., HPA

I

zložba je održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u organizaciji Udruge uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvan­ ske županije, Hrvatske poljoprivredne agencije, Županije dubrovačko­ neretvanske i Grada Metkovića.

Izložbi su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka Barać, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Ante Urlić i gradonačelnik Grada Metkovića mr. se. Stipe Gabrić. Izložbu je otvorio državni tajnik Božanić, a ravnatelj HPA mr. se. Barać i gradonačelnik Gabrić pozdravili su okupljene uzgajivače i posjetitelje izložbe.

Na VI. izložbi stoke predstavljena je 6 kolekcija ovaca, uglavnom pasmine dubrovačka ruda, 2 kolekcije koza, 12 krava i 3 bika pasmine buša, 4 krave simentalske i 2 smeđe pasmine, 10 konja i 10 magaraca.

U govedarskom dijelu izložbe bile su predstavljene tri pasmine koje se uzgajaju u ovoj županiji, i to simentalska i smeđa pasmina, a u

50

najvećem dijelu govedarskog

dijela izložbe bile su izložene krave, telad i bikovi autohtone hrvatske pasmine goveda buša. Pasminu buša izlagali su uzgajivači llar Paskojević iz Bosanke kod Dubrovnika i Kata Čotić iz Otrić-Seoca kod Vrgorca.

Krave simentalske i smeđe pasmine izlagao je uzgajivač Petar Grgić iz Metkovića. Svim uzgajivačima ravnatelj HPAmr. se. Barać uručio je zahvalnicu za sudjelovanje.

Navedene kolekcije predstavilo je 14 uzgajivača s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije.

Zastupljene su bile sve izvorne pasmine stoke koje se uzgajaju u županiji. Cilj ove izložbe je bilo predstavljanje uzgajivača koji su formirali obiteljska gospodarstava koja se bave uzgojem određenih, posebice izvornih pasmina stoke i proizvodnjom izvornih proizvoda, karakterističnih za ovaj dio Hrvatske.

Petar Grgić iz Metkovića izložioje krave simentalskepasmine M[jekurski li~t 10/2009.

IZLOŽBE

Djeca su se utrkivala na magarcima Predstavljeni izvorni proizvodi mogu se vrlo lako plasirati na tržište kroz turističku ponudu, a to je ujedno i najbolji način za očuvanje stočarske proizvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Tradicionalni domaći sir najreprezentativniji je proizvod obiteljskih gospodarstava koja se bave stočarstvom s područja Dubrovačko-neretvanske županije, uz janjeće.jareće i teleće meso. U tu svrhu

je organizirana Ili. izložba tradicionalnih domaćih sireva. Šest proizvođača s područja Dubrovačko­ neretvanske županije ponudilo je na kušanje svoje sireve koji su iznimno cijenjeni proizvodi na tržištu i sve više prisutni u ugostiteljstvu, kao specifičan proizvod ovoga kraja.

U sklopu izložbe održana je i utrka na magarcima kojoj su se posebno obradovali najmlađi posjetitelji koji su u utrci i su-

~ li a n ~Pf V

djelovali. Time se željelo skrenuti pozornost na potrebu očuvanja ove pasmine, koja je u ne tako davnoj prošlosti imala veliku vrijednost u seoskim kućanstvima ovoga kraja, a danas je uzgajaju samo rijetki entuzijasti.

Svi sudionici izložbe dobili su zahvalnice i diplome HPA koje su im uručili ravnatelj mr. se. Barać i državni tajnik Božanić .

•

Prodaja visoko kvalitenih steonih junica

·1

h h a n d e I G m b H Holst~in,S~mentali ostalih pasmi_na. .. e ProdaJemo 1 krave prvotelke u proIZVodnJt Blaubach 1P,/0-34286 Spanganberg/www.pf.mzelt-viohhandel.de/Tel.: 00495663814 / Fax: 004956636980 PreskJ)čiJe posreaniR§, R..,upite junice aireRJnooa nas!

~ Mljelw.rski/i,;t 10/2009.

Kontakt osoba na hrvatskom jeziku: Samir Krasniqi ExportManager

Telefon: 00491738333311 Telefax: 00494921587393 E-Mail: samirkrasniqi73@hotmail.de

51

IZLOŽBE V

Održana

Zupanijska

stočarska izložba

"Požega 1863. - 2009."

Hrvatski uzgajivači predstavili su kvalitetna grla u četiri kolekcije, a komisiji za izbor najboljih nije bilo nimalo lako odabrati najvrjednija grla Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., HPA

U

Alilovcima pokraj Požege 20. rujna održana je Županijska stočarska izložba "Požega 1863. 2009.", pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Požeška-slavonske županije i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Požega, a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskoga agronomskog društva Požega, Općine Kaptol, Poduzetničkog centra Pakrac i Konjogojske udruge "ValisAu·rea"Požega.

Na izložbi koju je otvorio župan Požeška-slavonske županije Marijan Aladrović izložena su bila goveda u četiri kolekcije. Komisija je odabrala najvrjednija grla, a uzgajivačima je pomoćnik ravnatelja HPA Drago Solić uručio diplome te predstavnici županije i Općine Kaptol vrlo vrijedne novčane nagrada. Grla i njihove uzgajivače nagradili su i ostali sponzori.

Prvonagrađeni po kolekcijama U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Marko Jazvić iz Nove Lipovice za steonu junicu Zoru životnog broja HR 7101282393 (oteljena 18.5.2007.). Otac ove krave je bik Remus AT 738066734, a majka Zotti životnog broja HR 8101292467 u maksimalnoj je laktaciji proizvela 5488 kg mlijeka sa 4,00% m. m. i 3,27%proteina.

Marko ]azvić s najboljomu ko!ekc1jisteonihjunica simentalskepasmine

Antun Babojelić s najboljomu kolekct/iprvotelkisimentalskepasmine M{iekarski list 10/2009.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Antun Babojelić iz Antunovca za kravu Jelu životnog broja HR 3101070000 (oteljena 21.9.2006.), koja se prvi put otelila 7.11.2008. godine. Otac ove krave je bik Rodni HB 7340, a majka krava Jeza životnog broja HR 0011010941 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 8121 kg mlijeka sa 3,41% m.m. i 3,49% bjelančevina. Ova prvotelka je na prvoj kontroli mliječnosti proizvela 26,75 kg mlijeka sa 3,74% m.m. i 3,29% bjelančevina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine, prvu nagradu osvojio je Drago Culak iz Antunovca za kravu Blume životnog broja AT 505866109 (oteljena 24.9.2005.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 4726 kg mlijeka sa 3,82% m. m. i 3,20% proteina. Otac ove krave je bik Wastl DE 0937239252, a majka Betta životnog broja AT 445479147 potječe iz stranog uzgoja.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Darko Pandžić iz Donjih Emovaca za kravu Aru životnog broja HR 6100844791 (oteljena 15. 7 .2005.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7339 kg mlijeka sa 4,23% m. m. i 3,36% proteina.

Otac ove krave je bik Gras Red HB 348, a majka Ana životnog broja HR 8100079489 u maksimalnoj je mliječnosti proizvela 5680 kg mlijeka sa 5, 13% m.m. i 3,35%

Najbolja u kolekcijiostalihkrava simentalskepasmineje krava Drage Culaka iz Antunovca

a

U kolekcijiostalihkrava holsteinpasmineprvu nagraduosvojio je Darko Pandžić

bjelančevina.

Šampionkom iz kolekcija izloženih goveda simentalske pasmine proglašena je krava Wicki, životnog broja HR 2101176976 (oteljena 9.2.2005.), uzgajivača Vladimira Tadijala iz Tominovca, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7054 kg mlijeka sa 4,05% m. m. i 3,36% bjelančevina. Otac ove

Mljekw:ski Li:..1 10/2009.

Slavka Bartolović sa šampionskimgrlomholsteinpasmine .53

IZLOŽBE krave je bik Erni AT 442286845, a majka Waran AT 236593445 potječe iz stranog uzgoja. Šampionkom iz kolekcija izloženih goveda holstein pasmine proglašena je krava Blanka, životnog broja HR 6100161850 (oteljena 25.11.2003.), uzgajivača Slavka Bartolovića iz Alilovca koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 8782 kg mlijeka sa 3,38% m. m. i 3, 14% bjelančevina. Otac ove krave je bik Gras Red HB348, a majka Buba HR 0031001515 u maksimalnoj je laktaciji proizvela 8461 kg mlijeka sa 3, 14%m.m. i 3,20%bjelančevina. Šampionska zvona ponosnim uzgajivačima uručili su župan Aladrović i pomoćnik ravnatelja HPA Solić, koji je ujedno uzgajivačima dodijelio i diplomu HPAza šampionska grla, dok su od strane organizatora i sponzora primili vrlo vrijedne novčane i naturalne nagrade.

Na izložbi, predvodeći telad, predstavili su se i mladi uzgajivači Gabrijela Ciganović, Barbara Ciganović, Lucija Miočević, Gabrijel Kmetić, Antonio Kmetić, Marko Ciganović, Robert Bičanić, Petar Tomšić, Nikolina Tomšić, Tomislav Tadijal, lvana Tadijal i Danijel Ciganović.

Slavonsko-srijemskipodolac Osim slatke nagrade sponzora izložbe, primili su i medalje za sudjelovanje koje im je u ime HPA uručio pomoćnik ravnatelja Solić.

Zanimljivo je bilo vidjeti i kolekciju goveda slavonsko-srijemski podolac, autohtonu hrvatsku pasminu goveda koju je izložilo OPG Zlatni Lug vlasnika Thomasa Heinza Pandžića iz Donjih Emovaca.

Prikazana je bila i vrlo zanimljiva kolekcija krava s teladi mesne pasmine goveda Blond d'aquitaine te utovljena junad mesnih pasmina goveda Charolais, Limousin, Belgian blue i simentalac koje je izložila tvrtka Kutjevo d.d., a koje se uzgajaju i tove na farmama u vlasništvu ove tvrtke.

I mladi su uzgajivači predstavili svoju telad

.54

M!jekarski Lt:~t]()12009.

SIMENTALSKI BIK VI SRETNO STIGLI U RIZEVCE Zapamtite ova dva imena - MILANO I ELPAIS jer to su dva vrijedna r-.PkN:lna pasmine stigla iz Njemačke od našeg partnera Munchen Grub. Bikovi eksterijeru, nego i u genetskom smislu, a sve svoje vrline moći će pre,"' karantena i započne proizvodnja. Inače su oba bika do sada bila dostu potražnje sjemena nikada nije bilo dosta, pa su se naši partneri odlučili

r;·llid.lD•

ELPAISIMA VISOKI UKUPNI INDEKS GZ.W132 MW 113 +650 -0.11 +18 -0.06 +18 FW128 AT125

IZLOŽBE

Izložba goveda Ličko-senjske V

••

zupanqe

senjske županije Milan Krmpotić, a u ime Hrvatske poljoprivredne agenPiše: Josip Cvitković cije prisutne je pozdravio Nikola rganizatori izložbe bili Kostiha, ing., koji je istaknuo kako je su Frankopan PZ - komisija za ocjenu goveda pravično obavila posao i nagradila najbolja Braniteljska zadruga Brinje i Hrvatska poljo- izložena grla.

Ravnateljica Braniteljske privredna agencija, pod pokrovizadruge iz Brinja Josipa Pavlović, teljstvom Ličko-senjske županije, izrazila je uvjerenje kako su poljoOpćine Brinje i Hrvatske gospodarprivreda i mljekarska proizvodnja ske komore - Županijske komore "kruh naš svagdašnji" i zavređuju još Otočac. Generalni sponzor izložbe veće zalaganje države u cilju zaštite bila je tvrtka ŠIRJANiz Vodoteča, a poljoprivrednika.

"Teška je situacija, PIK d.d. Rijeka, Dukat d.d. Zagreb i ali bez obzira na sve, nama je uspjelo Hrvatska mljekarska udruga nai treći put organizirati županijsku gradili su izlagače i mlade uzgajiizložbu", istaknula je J. Pavlović, vače goveda. izrazivši žaljenje zbog slabijeg Svečano otvorenje izložbe proglasio je zamjenik župana Ličko- odaziva izlagača nego prošlih

O

Krava Ida vlasnika Jvana Matasića iz Čovića ponosna je šampionka izložbe

56

lvan Matasić iz Čovića, nedaleko od Otočca, neokrunjeni je kralj treće po redu izložbe goveda Ličko-senjske županije, koja je 19. rujna održana na stočnom sajmištu u Brinju godina. "Ličko-senjska županija od davnina je poznata po stočarskoj proizvodnji i zato smo mi i organizirali ovu izložbu za sve gradove i općine, jer ona mora biti naš zajednički ponos", zaključila je].

Pavlović.

Načelnik

općine

Brinje Ivica zadovoljstvo zbog organiziranja ove izložbe jer se prije svega promovira brinjski kraj koji ima solidnu poljoprivrednu tradiciju, posebno u stočarstvu.

"Nažalost, prema mojim spoznajama stočni fond na području općine već dulje opada", rekao je Mesić i nastavio: "Ponajviše je to zbog loših otkupnih cijena mlijeka, kao i zbog činjenice da naša općina nije obuhvaćena Zakonom o brdskoplaninskim područjima pa tako npr. proizvođač mlijeka iz naših Lipica s nadmorske visine od 730 metara ima znatno nižu cijenu od proizvođača iz npr. Kompolja, koje se nalazi na 300 metara nižoj nadmorskoj visini, a samo zbog činjenice da je Kompolje kao dio područja grada Otočca obuhvaćeno spomenutim zakonom. Koliko mi je poznato, navedeni zakon kao i Zakon o područjima od posebne državne skrbi trebali bi postati dio prošlosti, a ova i slična problematika riješila bi se novim zakonom.

Mesić, pak, izrazio je

Mljekarski list 10/2009.

IZLOŽBE Nadamo

se kvalitetnijim i zakonskim rješenjima", istaknuo je načelnik općine Brinje Ivica Mesić.

Dožupan Ličko-senjske županije Milan Krmpotić istaknuo je kako ova županija ima svoje prednosti, a to su zemlja, drvo i prirodne ljepote i u tom kontekstu stočarstvo nudi velike perspektive.

U županiji je 3000 goveda i prikupi se oko 12,5 milijuna litara mlijeka.

To se na prvi pogled čini malo, ali ako se zna da nas ima svega 50-ak tisuća, i nije tako malo, dodao je Krmpotić i izrazio zadovoljstvo što je na izložbi zastupljena autohtona lička pasmina buša koja, prema njegovim riječima, zaslužuje brži povratak na ove prostore.

Zapitan kako mu je uspjelo postići tako dobre rezultate, uzgajivač lvan Matasić, inače predsjednik udruge uzgajivača holstein goveda za Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju rekao je: "Tajna svega je mukotrpan rad mene i moje obitelji, sve od početka, od poslije rata, kada smo počeli raditi. Kako smo se trudili i mučili -· evo ovo je vrhunac svega toga! Hvala svima koji su nam omogućili sudjelovanje na izložbi, neka se vidi rad i trud na ovoj našoj škrtoj ličkoj zemlji, da se i ovdje može uzgajati holstein govedo, kao najveći potencijal . proizvođača mlijeka. Prosjek u laktaciji moje štale je 7496 litara mlijeka", kazao je Matasić, koji u trenutku primanja priznanja nije uspio suspregnuti suze. pravičnijim

Prvonagrađena grla

Na izložbi su predstavljene četiri pasmine goveda razvrstane u ukupno sedam kolekcija. Predvođenju i ocjeni pristupila su 23 grla.

Stručnu ocjenjivačku komisiju činili su Ratimir Jureković, dipl. ing, Davor Korečić, dipl. ing, i Nikola Kostiha, ing. Sva nagrađena grla po kolekci-

M(fekarski list 10/2009.

Uzgajivači bušepredstavilisu ponossvogakraja

jama dobila su diplomu Hrvatske ostalih krava iste pasmine najbolja poljoprivredne agencije te novčane i je krava PISAVAHR6100021327, čija naturalne nagrade od sponzora je ukupna prosječna proizvodnja izložbe, a šampionsko grlo dobilo je kroz dvije laktacije iznosila 6039 kg zvono Hrvatske poljoprivredne mlijeka sa 4,10% m.m. i 3,09% agencije. proteina. Vlasnica krave je Verica U kolekcijama smeđe pasmine, Fumić iz Brinja. najboljom junicom proglašena je Šampionkom izložbe proglaRAKA HR 8101443304 Mande šena je krava holstein pasmine Horvatović iz Brinja, a najboljom IDA HR 3100433358, oteljena kravom DIKAHR 0043004256, koja 20.6.2004.,čija je ukupna prosječna je prosječno u dvije laktacije proiz- proizvodnja kroz dvije laktacije vela 5333 kg mlijeka sa 4,09% m.m. i iznosila 6746 kg mlijeka sa 3,71% 3, 14% proteina. Vlasnica krave je m.m. i 3,47% proteina, vlasnika lvana Željka Krznarić iz Brinja. U kolekciji Matasića iz Čovića. ostalih krava simentalske pasmine I ove je godine prikazana najboljom je proglašena KOKA kolekcija izvorne i zaštićene pasmiHR 0004019468, čija je ukupna ne lička buša, a grla su izložili Katica proizvodnja kroz tri laktacije Franić iz Smiljana i Milan Žarak iz prosječno iznosila 5481 kg mlijeka Perušića. sa 4,52% m.m. i 3,45% proteina.

Nakon izložbenog dijela, u Vlasnica krave je Verica Fumić iz okviru Bambino kupa predstavljeno Brinja. je pet mladih uzgajivača odjevenih u U kolekcijama holstein pas- narodne nošnje s njihovom teladi. mine najboljom steonom juni- Tako su svoju telad predstavili com proglašena je SELMA HR Goran i Slađana Rajačić iz Prokika, 9101303881 Predraga Rajačića iz Marija i Julija Vuković te Robert Brinja, dok je najboljom prvotelkom Holjevac iz Brinja. Počasna komisija proglašena MIGI HR 5101310193 ocijenila je uvježbanost vođenja Ivana Matasića iz Čovića. U kolekciji teladi te opći dojam. ■

.57

VAŠ LIJEČNIK

SMJERNICE PREHRANU -

Dr. Ivo Belan

ZA ZDRAVU Hrana je jedan od najvažnijihsastavnih

dijelovanašeg života.

Nedavno sam organizirao doručak trebao biti obilat i privatnu mini anketu. Znance i kaloričan, da započnemo dan jaki, U njoj valja uživati prijatelje ali i ostale s kojima sam siti i tako udovoljimo fizičkim i dolazio u dodir pitao sam doručkuju psihičkim naporima koje pred nas i uzimatije u društvu li svakogjutra i što jedu. Rezultati su postavlja naše radno mjesto. bili porazni. Osamdeset posto Uključimo u naš doručak i druge svoje obiteljiili svojih ispitanika odgovorilo je da ujutro ne prehrambene artikle. Naročito je jede ništa, deset posto, na brzinu, mlijeko vrijedna hrana, bogata prijatelja.Ako slijedite ulije u sebe šalicu čaja ili crne kave vitaminima i drugim hranjivim (uz obaveznu cigaretu), a svega sastojcima. navedenesmjernice,u deset posto sjedne mirno za stol i Kako si pomoći? pojede doručak koji se sastoji od Mnogi od nas imaju spreman hrani možete još više nekoliko prehrambenih artikala. odgovor: •~a bih doručkovao ali nemam vremena za pripremanje".

Doručak - zaboravljen obrok uživati.Bez pravilne Ako bi netko proveo anketu Ako ne možete ili nećete ustati 15većih razmjera, uvjeren sam da bi 20 minuta ranije, pripremite prehranenema došao do sličnih rezultata. Stavimo doručak prethodnu večer (puding, ruku na srce i priznajmo da još velika kompot i sl.), ili pak ujutro jedite učinkovitog rada, većina jednostavno preskoči, pahuljice od žitarica koje ne treba zaboravlja na doručak kao dnevni kuhati, koje su odmah spremne za nema zadovoljstvai ~ obrok. Međutim, na ručak još nitko jelo. Napravite sendvič od šunke, ~ nije zaboravio, pa makar u prolazu izvadite voćni sok iz hladionika. Ako nema života 7 negdje na brzinu, nešto prigrizaol već jurite iz stana zgrabite u ruku nešto suhih grožđica, lješnjaka, i vrste hrane koju jedemo. Malo je "' Ovakav režim dnevne prehrane :, pogrešan je i već je poodavno krišku sira ilijednu bananu ili mrkvu! ljudi koji odabiru hranu ponajprije -.., usađen u naše prehrambene navike. Kao što vidite, gotovo svaka hrana zbog njezine hranjive vrijednosti, a l) Zanemarujemo li doručak zato što može biti dio dobrog doručka. velika većina kupuje ono što voli smo gotovo svakog jutra u nekoj Vodimo brigu o tome da doručak jesti. Ovo se pokazalo vrlo jasno u žurbi, u trci na posao, u školu, da bude raznovrstan, da su u njemu jednom istraživanju u kojem se ljude ~ uhvatimo autobus, vlak ili zato što zastupljene i bjelančevine, i masti, i pitalo da izdvoje onu hranu za koju ' --, jednostavno želimo spavati, ili zato ugljikohidrati i vitamini. misle da je za njih najbolja. Većina je što nam se ne da pripremati svakog Dorothea Rothman, direktorica rekla kako smatra da je crni kruh hranjiviji nego bijeli, pa ipak 90 jutra sličnu hranu? Što god bio newyorškog instituta za prehranu, 1~ razlog, ostaje činjenica da nam kaže: "S malo mašte i unaprijed posto svih ljudi (u Engleskoj) -.., stručnjaci za prehranu preporučuju planiranja možete učiniti doručak redovito kupuje bijeli kruh. obrokom koji vi i vaša obitelj nećete Uživajte u hrani mijenjanje navika.

Nemojmo \ l smetnuti s uma da nam doručak željeti zaboraviti".

Važno je da hrana bude .."\..1treba osigurati oko četvrtine Nije naodmet ovdje raspraviti o hranjiva, ali i takva da čovjek u njoj dnevnih potreba u energetskim, još nekim smjernicama zdrave, uživa. Potrebno je jesti raznoliku ispravne prehrane. Hrana koju hranu, a ne upasti u jednoličnu """\ gradivim i zaštitnim tvarima, ...l ) sastavnim dijelovima naših na- jedemo daje nam energiju i hranjive rutinu. Nastajte odvojiti dovoljno ~ mirnica. Većina čini baš suprotno - sastojke pa možemo preživljavati i vremena kako biste uživali u \.. J gladni radimo a siti se odmaramo, uživati u životu. Važno je uspostaviti obrocima. Jedite s prijateljima ili s što je posve pogrešno. Upravo bi ispravnu ravnotežu između količine obitelji kad god je to moguće.

1)

1'1

58 Mljekarski list 10/2009.

VAŠ LIJEČNIK Jedite različite vrste hrane Nijedna pojedinačna hrana ne pruža sve hranjive sastojke koje ljudski organizam treba. Različita hrana sadrži različitu mješavinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Postoje četiri glavne skupine hrane: škrobna hrana (kruh, tjestenina, riža, žitne pahuljice, krumpir), mliječni proizvodi (mlijeko, sir, jogurt), meso i zamjene (meso i mesne prerađe­ vine, ribe i riblji proizvodi,jaja, grah, leća, orasi), povrće i voće (lisnato i ostalo povrće, jabuke, kruške, naranče, banane, voćni sokovi).

Jedite ispravne količine hrane za zdravu tjelesnu težinu Ako uzimate više kalorija nego što ih potrošite, postupno ćete se debljati. Prekomjerna tjelesna težina može rezultirati srčanim bolestima, visokim krvnim tlakom, šećernom bolešću i drugim tegobama. Ako želite izgubiti na težini, uzimajte manje kalorija i posvetite više pažnje tjelovježbi. Tjelesno vježbanje ne mora biti naporno i iscrpljujuće.

Jedite hranu bogatu škrobom i vlaknastim komponentama U takvu hranu spadaju, na

primjer, kruh, krumpir, riža, tjestenina, kukuruz. Tih namirnica ima dovoljno i obično nisu skupe. Žitarice od cjelovitog zrnja posebno su bogate tim vlaknima. Vlaknaste komponente iz žitarica pomažu u sprječavanju začepljenosti, dok vlakna iz voća i mahunarki i ostalog povrća mogu pomoći u smanjenju količine kolesterola u krvi. Mnogi ljudi misle da kruh deblja, međutim kruh ne deblja, nego špek ili maslac na kruhu.Jedna kriška kruha ima 65 kalorija, ali sa špekom ili maslacem na njoj je 150 kalorija!

Nemojte jesti previše masnoća

Razumljivo, nešto masnoća (oko 30 posto) u našoj prehrani je potrebno. Međutim, mi jedemo daleko više masnoća, posebno zasićenih, što znatno povećava rizik od srčanog infarkta. Valja kazati da nije nikakav problem ponekad uzeti obrok s puno masti. Važno je da to ne bude stalna navika u ukupnoj prehrani.

Nemojte prečesto jesti slatku hranu Slatka hrana je glavni uzrok krvarenja i propadanja zubi. Preporučljivo je ograničiti uzimanje slatke

hrane i slatkog pića (kolači, bomboni, čokolade, slatka gazirana pića) u vrijeme glavnih obroka, a i inače.

Debeli ljudi trebaju reducirati uzimanje šećera.

Vodite brigu o vitaminima i mineralima u svojoj prehrani Ako jedete različite namirnice iz spomenute četiri skupine hrane, dobivat ćete sve vitamine i minerale koje trebate. Hranu treba jesti što je moguće svježiju ili nakon propisanog uskladištenja. Valja paziti da se kod pripreme povrća predugim kuhanjem ili kuhanjem u prevelikim količi­ nama vode ne uništi sve dobro u njemu. Kuhanjem u ekspres loncu ili mikrovalnoj očuva se više vitamina u hrani.

Hranu ne solite više nego što je nužno. Često se ističe, s punim pravom, da je potrebno smanjiti sol u hrani. Previše soli u hrani kod nekih može pridonijeti pojavi visokoga krvnog tlaka, koji pak može uzrokovati srčanu i bubrežnu bolest ili moždani udar. Većina nas soli hranu više nego što treba, prema tome preporučljivo je manje soliti hranu, upotrebljavati manje soli tijekom kuhanja i jednostavno izbjegavati držati sol na stolu.■

agrometeorologija Kaučić, Mr. se. Dražen

"SvetiLuka u nokte huka" Do konca mjeseca noći a i jutra Često se događa da sredinom ovog mjeseca naglo zahladi, pa od bit će hladni, pa se minimalna tuda i pučka izreka na blagdan Sv. temperatura zraka može spustiti i Luke: "Sveti Luka u nokte huka". ispod točke smrzavanja. Prisjetimo Davne 1936. godine u Zagrebu je se kako je 1971. godine tijekom zabilježena i padanje prvih pahuljica listopada u Zagrebu izmjerena snijega. Kako od te godine više nije minimalna temperatura zraka -5,6 C. Dakle, to nam dovoljno govori da bilo tako rane pojave snijega, vjerujemo da ga i ove godine neće je zadnje vrijeme kad treba skloniti biti, ali je vrijedno istaknuti da je cvijeće s balkona, a krizantemama i ostalom cvijeću namijenjenom za ona ipak moguća.

0

agrometeorolog

blagdan Svih svetih osigurati kvalitetnu zaštitu od moguće pojave mraza.

Tlo će vjerujemo ovog mjeseca biti umjereno vlažno te povoljno za obradu. Kako se očekuje i kiša, savjetujemo da se požuri s izvođenjem duboke obrade tla. Naime, samo duboko izorana tlo tijekom jesenskih i zimskih mjeseci može sakupiti dovoljno vode. Frezanje tla tijekom jeseni se ne preporučuje. Prisjetimo se, tlo je nakon frezanja rastresito.

Nakon snijega to će tlo biti zbijeno, a i opasnost od erozije je vrlo velika. ■

M!jekarski list 10/2009.

59

NARUCllt::~

Agro-hit Tel. +385 43 / 241 - 277 +385 43 / 247 - 429 Fax +385 43 / 247 - 428 E-mail: info@agro-hit.com www.agro-hit.com Agro-hit časopis za poljoprivredu i selo specijalizira1 je mjesečnik namijenjen poljoprivrednicima i svima ! imaju okućnicu, vrt ili balkon.

Izdanja su optimizirana za sve korisnike, puna su stručnih i praktičnih tekstova, te vrlo luksuzno oprer u A4 formatu u boji.

Adresa Poljoprivredna zadruga Agro-hit Sajamski prostor Gudovac 43 251 Gudovac

REZIDBA VINOVE LOZE

» vinova loza » uvjeti uzgoja » principi rezidbe » rezidba i njega

PODIZANJE NASADA VINOVE LOZE

» priprema i odabir tla » sadnja vinove loze » autohtone i nove sorte

JAGODIČASTO

ORAH I LIJESKA

VOĆE

» sorte i selekcije

»jagoda » malina » kupina » borovnica » ribiz » ogrozd

oraha

» sorte i razmnožavanje lijeske » njega nasada

ZELJASTO POVRĆE

» kupus » kelj » kelj pupča » cvjetača » brokula » korabica » kineski ku1 » kineska ra » raštika

PLODOVITO POVRĆE 1

» paprika » rajčica » patlidžan

r.·,a~ .1 I

agrigenetics

IN MEMORIAM

Stjepan Brlek (] 925. - 2009.)

u

mro je STJEPAN BRLEK, kada je bavljenje poljoprivredom agronom, cijeli svoj radni bilo krajnje podcjenjivan posao. manje vijek posvećen agronom- Razvijan je kompleks vrijednosti sela i seljaka. Zapostavskoj struci, posebice ljanje i podcjenjivanje poljoprivrede stočarstvu i mljekarstvu, provjereni suradnik, a nadasve dobar čovjek i odražavalo se i na školovanje i studij kolega. Jednom riječju, naš Štef mladih ljudi na poljoprivrednim kako su ga kolege i prijatelji zvali, učilištima, sugerirajući im da to i nije bio je čovjek kojeg je krasila radna naročito dobar izbor. Dugo je upornost i na kojeg se uvijek i s puno vremena trebalo da se promijeni povjerenja moglo računati. Svojom svijest i vladajuće strukture uvjere da je upravo razvijena poljoprivreda neposrednošću i širinom pogleda stekao je tijekom života niz iskrenih temelj zdravog gospodarstva svake prijatelja i kolega, među ljudima države. U to bremenito vrijeme za poljoprivredu, jedan od najvatresvih slojeva, od poljoprivrednikanijih boraca i pobornika opstanka i stočara do sveučilišnih profesora. razvoja hrvatskog sela i seljaka bio Znali smo da je teško bolestan, je upravo naš Stjepan Brlek. ali nas je ipak njegova smrt zatekla i Privrednom reformom 1965. duboko potresla. Usprkos dugogodine počeli su se napokon godišnjoj bolesti koja ga je pratila, događati pozitivni pomaci i u Stjepan Brlek imao je golemu poljoprivredi.

Ustanovljene su i unutarnju snagu i volju za životom i regulirane cijene i pariteti poljoradom. privrednih proizvoda.

U to vrijeme Stjepan je rođen 31. kolovoza gospodin Stjepan Brlek obnašao je 1925. godine u Grabercu pokraj funkciju direktora Hrvatskog stočar­ Vrbovca, gdje je stekao osnovno skog selekcijskog centra (bivšeg obrazovanje. Daljnje školovanje saveza marvogojskih udruga Hrvatprekinuoje 2. svjetski rat, u kojemje i sam aktivno sudjelovao.

Po ske). Uz ostalo, obavljao je i više završetku rata nastavlja školovanje političkih funkcija. Dva mandata bio je saborski zastupnik, fokusirajući na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje stječe svoje zastupničko djelovanje na razvoj stočarstva, koje je u to zvanje diplomiranog inženjera agronomije. Diplomirao je u prvoj vrijeme bilo sistematski zapostavgeneraciji studenata Stočarskog ljano ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim republikama bivše Jugosmjera.

Kao zaljubljenik u svoje zvanje slavije. Bili su to prijelomni trenuci stočarstva, kada su službovao je najprije na čazman­ hrvatskog skom i bjelovarskom području, stvarane osnove njegova moderno pridonoseći poslijeratnom agrar- organiziranog razvoja. S pozicije nom razvoju tog dijela sjevero- saborskog zastupnika i direktora zapadne Hrvatske. Poseban interes Hrvatskog stočarskog selekcijskog njegova djelovanja bio je razvoj centra, s nekolicinom svojih kolega istomišljenika uspio je izboriti prve stočarstva i mljekarstva. Bilo je to državne premije u proizvodnji i vrijeme masovne industrijalizacije,

62

otkupu

mlijeka. Uvjetovane su i provedbom uzgojna selekcijskog rada u govedarstvu, a kasnije u ovčarstvu i kozarstvu. U to vrijeme njegova djelovanja (1973.) utemeljen je 1. nacionalni uzgojni program u govedarstvu. Zajedničkim radom i naporima poljoprivrednika, agronomskih i veterinarskih stručnjaka, od 1974. godine sustavno se počeo provoditi vlastiti uzgojni program. Premiranjem proizvodnje mlijeka i ženske teladi, te kreditiranjem uzgoja i nabave rasplodnih grla, izgradnje, adaptacije i opremanje modernih staja, izgradnje silosa, nabave poljoprivredne mehanizacije, stvorena je solidna osnova za organiziraniji i stručni rad u govedarstvu. Velik doprinos ovom zahtjevnom poslu i vremenu dao je upravo Stjepan Brlek, nalazeći se u to vrijeme na dužnosti tajnika Fonda za unapređenje stočarstva Hrvatske.

Začetnik je stvaranja uvjeta za oživljavanje i revitalizaciju kontrole proizvodnosti stoke, posebno goveda. Objedinjavao je stručne službe na terenu, pratio izložbe, sajmove i nagradna ocjenjivanja.

Stjepan je bio i nadasve aktivni član Hrvatske mljekarske udruge, s najdužim članskim stažom. Svojom uvođenjem

M(jekarski hst 10/2009.

IN MEMORIAM 40-godišnjom suradnjom u Mljekarskom listu, kao član Uređivačkog odbora i autor mnogobrojnih tiskanih priloga, trajno je obilježio povijesni tijek mukotrpnog razvoja hrvatskog stočarstva i mljekarstva.

Svojim člancima i prilozima postao je vrlo popularan i blizak uzgajivačima goveda. lsticao se edukacijom i informiranjem proizvođača o mjerama stručnog uzgoja, selekcije i reprodukcije goveda, kojeg su razumjeli svi uzgajivači stoke, od običnih ljudi do visokoobrazovanih stručnjaka. Listajući već požutjele stranice starih primjeraka Mljekarskog lista prepoznajemo njegovu veliku ljubav za struku, kojoj je bio predan cijelog života, sve dok mu srce nije klonulo.

Stjepan Brlekje za svoj predani rad primio mnoga priznanja i zahvalnice. Povodom obilježavanja 90 godina organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Hrvatske 2003. godine Hrvatski stočarski centar dodijelio muje diplomu za dugogodišnji istaknuti rad na uzgoju i selekciji stoke.

Do posljednjegdana života StjepanBrlek ostaoje vjeranstruci (s predsjednikomSredišnjegsaveza uzgajivača simentalskoggoveda JosipomBurekomu vrijemeodržavanja27 kongresaEuropskogudruženja uzgajivača simenta!skoggovedau listopadu2007 godine) Uz posljednji pozdrav, za sve što je učinio za naše mljekarstvo i mi mu izražavamo našu veliku zahvalnost. Kao dragog kolegu i

suradnika, zadržat ćemo ga u trajnoj uspomeni.

UrednicaMljekarskoglista VeraVolarić, dipl.ing. O

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE

Izračun

AGENCIJE

sadržaja

bjelančevina

od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija jedne masne jedinice i jedne jedinice

izračunava i novčanu vrijednost bjelančevina.

otkupne cijene mlijeka • za ru1an

Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece .

Ukupna prosječna cijena mlijeka za rujan 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

2009.

1,8296 kn/kg

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masne jedinice i jedinice bjelančevina. mliječne masti i 3,4%bjelančevina) izračunava se vrijednost

godine

Tablica1: Izračun vrijednostimasnejedinice(vM;) i jedinice bjelančevina (vBj)

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrana razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2%i

Izračunati parametar osnovnecijenemlijeka

Postupakizračuna

vrijednost(kn)

vrijednost masnejedinice

vMj=

UPCM0,45 4,2

0,196 kn

vrijednostjedinice bjelančevina

vBj=

UPCM-0,55 3,4

0,296 kn

11

UPCM = Ukupna prosječna cijenam/1/ekana bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina vMj = vn/ednost masnejedinice (45% udjela u UPCM) vPj = vrijednostproteinskejedinice (55% udjelau UPCM)

Tablica2. Vrijednostiotkupnecijenemlijekaza rujan2009. godine

~

bjelančevine

%

3,00

3,10

3,20

3,30

3,40

Vrijednost mliječne masti (kn)

3,60

1,5936

1,6232

1,6528

1,6824

1,7120

0,7056

3,70

1,6132

1,6428

1,6724

1,7020

1,7316

0,7252

3,80

1,6328

1,6624

1,6920

1,7216

1,7512

0,7448

3,90

1,6524

1,6820

1,7116

1,7412

1,7708

0,7644

4,00

1,6720

1,7016

1,7312

1,7608

1,7904

0,7840

4,10

1,6916

1,7212

1,7508

1,7804

1,8100

0,8036

4,20

1,7112

1,7408

1,7704

1,8000

1,8296

0,8232

4,30

1,7308

1,7604

1,7900

1,8196

1,8492

0,8428

0,8880

0,9176

0,9472

0,9768

1,0064

'vi

"' E ro C:

•U QJ

f

Vrijednost bjelančevina (kn)

Ravnatelj, mr. se. Zdravka Barać, dipl. ing. agr.

64

Prva sirutka, koja godi!

BIOdar NOVI

mineralnovitaminskidodaci

BIOvit6000

K0-OVldar

• Idealno izbalansiran odnos vitamina mikroelemenata i makroelemenata zaoptimizaciju obroka mliječnih krava.

• Sadržava niacin- zazdravo funkcioniranje jetara.

• Odnos Cai P= 3: 1.

• Primjena 80- 200g pogrludnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

• Mineralno-vitaminski dodatak zauravnotežen u opskrbu kozai ovaca vitaminima i mineralima u razdoblju laktacije i suhostaja. , Obogaćen aromom zaboljuješnost i by-pass metioninom.

• Preporučujemo svakodnevnu primjenu od20gpoživotinjidnevno ili 3%u izradismjese zakozeili ovce.

BI0vit S • Dodatak zakraveu suhostaju.

• Omogućuje pravilan razvojploda,lakšeteljenjei optimalnu kondiciju kravau pripremi zasljedeću laktaciju •OdnosCai P=l,15: 1.

• Preporučena doza100- 200gpokravidnevno.

B0Vldar • Makropremiks zajunad,izvorsvihpotrebnih vitamina i minerala zajunadutovu.

• Obogaćen aromom zaboljuješnost.

• Primjena u5%u izradismjese zajunad.

RUMI-LU- pufer-Novoi Jedinstvena na tržištu!

• Specijalan pripravak zasprečavanje acidoze - kiseleindigestije buraga, spuferskim učinkom.

• Sadržava sodubikarbonu, magnezij oksidi živukulturukvasaca - zarazvoj celulitičke mikroflore buraga.

• Sadržava tvarizaapsorpciju eventualnih mikotoksina izhrane.

• Sprečava uobičajene pogreške u svakodnevnoj hranidbi kojeuzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu navoluminozni dioobroka, nizak sadržaj celuloze zbognedovoljnog unosa voluminozne krme,previše usitnjena voluminozna hrana- nepravilna upotreba mikser prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i imapozitivan učinak u prevenciji bolestipapaka.

• Primjena 150-170gdnevno/grlo u prvih120danalaktacije.

Brigaza hranidbu životinja, brigaje za zdravljeljud