Mljekarski list 1-2009

1vitamina

1

@ .

.

~\.'--BES--=P~TN= www.dukat.hr 8::cf:~~~=~~-1telet______,,on

ISSN

SADRŽAJ 2 49

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Samo odvažni i hrabri idu naprijed __

_

4

ENERGETIKA Energetski učinkovita rasvjeta na mliječnim farmama~---·· _____

8

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Kriteriji za izbor bikovskih majki i očeva holstein pasmine _____________

12

16 47

IZ UDRUGA Osnovana Udruga uzgajivača simentalskog goveda "Posavski simentalac'.'.__ 18 Osnovane nove udruge uzgajivača goveda_ 58 AKTUALNO Zimsko planiranje poslova za iduću ______ sezonu ANALIZA KRME Kakvoća voluminozne krme - zašto se utvrđuje, kako i gdje?__

45 • SIJEČANJ 2009

• GODINA

Naslovnica: Farma obitelji Novak iz Svetog Urbana u Međimurju

REPORTAŽA Još jedna nova farma u Međimurju Od polja do stola na jednom gospodarstvu Zagrebačke županije

HRANIDBA Hranidba krava zimi ograničenim zalihama sjenaže Masti kao krmiva i utjecaj na masnoću mlijeka_

0351-9104

20

21

GOSPODARSTVO Stočna hrana - najvažniji trošak u proizvodnji mlijeka

24

RATARSKE I KRMNE KULTURE Štete na strnim žitaricama tijekom zimskog razdoblja___

27

TRA VNJAŠTVO Uzroci zakorovljenosti travnjaka AGROTEHNIKA Kemijske mjere povećanja plodnosti tla EKONOMIKA POLJOPRIVREDE Analiza ekonomike proizvodnje mlijeka i stavovi proizvođača u Istarskoj županiji OVČARSTVO I KOZARSTVO Dobrobit i higijena smještaja koza EDUKACIJA Vrbovečki mladi uzgajivači u Bavarskoj CRTICE IZ POVIJESTI Marvogojske udruge ________ NOVOSTI Mliječnim proizvodima do vitalnosti __ OBITELJ I DOM __

_

-~--59,

Poštovani čitatelji __________

30 34

38 42

52 60 62

64

_

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za stočarstvo, Hrvatska mljek,irska udruga i Udruga za travnjaštvo, krmna bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice u drugoj polovini veljače organiziraju Prvo regionalno savjetovanje proizvođača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske.

Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke, Bjelovarska-bilogorske i Virovitička-podravske županije kao podršku uspješnoj provedbi Operativnog programa razvoja govedarstva RH. Detaljnije informacije donosimo u sljedećem broju Mljekarskog lista.

Uredništl'O Urednički odbor: dr. se. Petar Bosnić. mr. se. Ana Dakic. prof. dr. se. Zoran Grgic. Zdenka lvkić. dipl. mg .. dr. se. lvan Jakopmnc. Jania JoLanovic. d1pl oec .

mr. se. Goran K1š. mr. se. Natalija Knežević; mr. se. Miljenko KonJač1ć. mr se. Antun Kostel1c. mr. se. Srećko Ladiš1ć. prof. dr. se. Boro l\.·11oć.

Zoran n:adan. dr. vet. med„ ArnellJa Š1pek. dipl. ing., dr. se. lgor Štoković, cJr.se Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volaric. dipl. 1119„Izvršni urednik: Zoran BaS:ć. dipl. 1ng„ Vlasnik i izdavač: Hrvatska rnljek.arska udruga Zagreb Uprava i uredništvo:

Zagreb. llica 31:111.tel. 01.4833-349.

Žiro račun: 2360000-1101408596.

fax: 01 ·4875-848. e-maii: hmu:J~hmu.nr. www.hmu.hr.

Grafička priprema i tisak:

M! ekarsk1 hst upisan Je u Up1sn1k HGK o izdavanju

I

:vi!:3:3206599

Hlac·. Pluska. !'-:1koieHalpera 1. www.hiad.hc

dis:ribuc11i t•ska pcd redn11n brojem 863.

REPORTAŽA

Jošjedna nova farma u Međimurju U prosincuje Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

~

etveročlana obitelj Novak, nositelj OPG-a Zlatka (1965.), supruga Marija (1967.), kći Nataša (1987.) i sin David (1991.), pri otvaranju farme sponosom su izjavljivali kako je izgradnja ovakvog objekta njihova dugogodišnja želja, koja se danas napokon i ostvarila. Već se dugo godina veoma uspješno bave proizvodnjom mlijeka, tako da je izgradnja nove i moderne staje bila logičan slijed njihova razvoja proizvodnje. Uz pomoć Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, odjela Međimurske županije i poslovnog partnera Vindije d.d. iz Varaždina uspjeli su

C

otvorenanova prikupiti svu potrebnu dokumentaciju te krenuti s izgradnjom staje i nabavkom junica holštajn pasmine.

Izgradnja farme započela je u travnju, a svi su poslovi dovršeni u očeki­ vanom šestomjesečnom razdoblju.

Zaključuju da su zadovoljni ovakvim tijekom događanja, pa je stoga gospodin Zlatko Novak zahvalio svojim savjetodavcima, poslovnom partneru, ali i izvođačima radova na korektno odrađenom dijelu posla.

Otvaranju su prisustvovali predstavnici MPRRR-a, stručnih službi ministarstva, čelnici Međi­ murske županije te brojni prijatelji obitelji. Farmu je službeno otvorio dr. se. lvan Jakopović, načelnik Odjela stočarske proizvodnje u

farma muznih krava obitelji Novak u Svetom Urbanu Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Pohvalio je rastući trend otvaranja novih farmi mliječnih krava u Hrvatskoj, s obzirom na veliku podršku države kroz Operativni program razvoja govedarstva kojim proizvođači mlijeka mogu povratiti čak 40% investiranih sredstava. Otvaranje ovakve farme svakako je doprinos razvoju mljekarskog sektora u Hrvatskoj, te zoran prikaz izvrsne prilagodbe u izgradnji farme prema europskim standardima. Posljednjih nekoliko godina nadležno Ministarstvo poljoprivrede posebnu pozornost posvećuje upravo razvoju govedarske proizvodnje, s obzirom na to daje to najznačajnija grana stočarstva, te da je upravo proizvodnja mlijeka mjerilo uspješnosti razvoja stočarske proizvodnje jedne zemlje. Ključ uspješnog poslovanja i daljnjeg uspjeha novih modernih farmi je sustavna edukacija i obavezna suradnja sa stručnim institucijama, istaknuo je Jakopović.

Obitelj Novak na novomradnommjestu - osmijehna licima dovoljno govorio njihovuzadovoljstvudo sada ostvarenimplanovima 2

Prema riječima Valerije Čižmak, dipl. ing., stručne savjetnice za stočarstvo Hrvatskog zavoda za

M{jekarski hst 01/2009.

REPORTAŽA poljoprivrednu savjetodavnu službu Međimurske županije i stručne osobe koja prati OPG Novak, ovo je već deveta suvremena farma muznih krava u Međimurju, a u skorije vrijeme možemo očekivati otvaranje još ovakvih farmi. Svakako je pravi trenutak za sve one koji planiraju izgradnju i proširenje kapaciteta, s obzirom na državne programe potpore.

Nova farma U izgradnju farme je utrošeno 2, 7 mil. kuna; od toga 2, 1 mil. kuna sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i 600.000,00 kuna vlastitih sredstava. Novakovi će, s obzirom na sudjelovanje na natječaju MPRRR-a za povrat kapitalnih ulaganja iz Operativnog programa razvoja goveda,rstva, ostvariti povrat od oko 40% uloženih sredstava. Farma je kapaciteta 50 krava, a trenutno je u mužnji 35 krava. Iz stare staje u novu su došle simentalke, dok su iz uvoza dovezene holštajnke.

Trenutna godišnja proizvodnja po kravi iznosi oko 7500 kg, a od siječnja do prosinca 2008. godine Vindiji su isporučili 195135 kg mlijeka. Prema posljednjem izvješću Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka u Križevcima, mlijeko je u EU kakvoće, odnosno u prvom je razredu sa 4,2% mliječne masti, 3,99% mliječnih bjelančevina, 16000 mikroorganizama i 150000 somatskih stanica. S obzirom na ovakvu proizvodnju, za očekivati je daljnje povećanje proizvodnje u novoj staji. Pri izgradnji staje vadilo se računa o preporukama o dobrobiti mliječnih krava, te je oko farme osigurano čak 15 ha ispusta, što umnogome pozitivno utječe na reproduktivnu sposobnost krava.

Hranidbu temelje na proizvodnji vlastite voluminozne krme na 25 ha vlastite i 1O ha zemlje u zakupu. Tako siju kukuruz za silazu,

M(jekarski l~t 01/2009.

Detalj novestaje - Novakovi sa svojomsavjetnicom Valeri/omČižmak, dipl. ing. te travno-djetelinske smjese za proteina nabavljaju iz tvrtke Biodar s kojom imaju dogovorenu opskrbu proizvodnju sjenaže i sijena.

Koncentratni dio obroka sa 19% koncentratnom smjesom. ■

-

Izvrsna suradnja sa tvornicomstočne hraneBiodar - silos sa koncentratnomsmjesomvisokekakvoće kao neizostavnimd1/e!omobrokamliječnih krava Novakovih 3

Samo odvažni i hrabri idu naprijed Uvjereni smo da mali posjedi definitivno imaju budućnost i opstojnost u postupnom razvoju, kroz okrupnjavanje posjeda i povećavanje broja krava i proizvodnje mlijeka Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

N

eki vele da mali posjedi nemaju perspektivu i mogućnost ekonomskog opstanka na slobodnom tržištu s ulaskom Hrvatske u EU. Moja razmišljanja su drugačija.

Mali posjedi definitivno imaju budućnost i opstojnost u postupnom razvoju, kroz okrupnjavanje posjeda i povećavanje broja krava i proizvodnje mlijeka. Jednostavno treba gledati unaprijed 1O do 20 godina. Velika gospodarstva ne stvaraju se preko noći, niti u tijeku jedne ili nekoliko godina. Mnogi će mali posjedi kroz određeno vrijeme

4

prerasti u srednje velika gospodarstva, a neka od ovih u velika.

Uvodni dio priloga za ožujak prošle godine, Mljekarski list broj 3/2008.

OPGMarinkaŠimunića - primjer iz prakse OPGje smješteno u selu Delovi u općini Novigrad Podravski, Koprivničko-križevačka županija.

Ovo sam OPG upisao u svoj registar farmera HZPSS-a 2002. godine s osnovnim podacima o OPG-u. Tada sam Marinku prvi put predložio plan mogućeg razvoja njegova OPG-a izgradnju staje sa slobodnim načinom držanja krava "laufstaju" za 30krava.

Mnogi mi prigovaraju što upotrebljavam njemački izraz "lauf

staja". Meni se jednostavno sviđa taj izraz, kraći je za pisanje i izgovaranje, a i već se odavno udomaćio u govoru hrvatskih farmera. Eto ga opet, još jedan strani izraz - "farmer''. I on mi se više sviđa od hrvatske riječi seljak ili njemačkog "bauer", koji su šireg značenja. I "lauf staja" i "farmer" imaju točno usko određeno značenje u suvremenom razvoju stočarstva, odnosno govedarstva i proizvodnji mlijeka.

Tovilišta za junad također su "lauf1, ali za tovilište junadi, staju za slobodan način držanja junadi u tovu, nećemo reći "lauf staja" nego samo tovilište.

Možda bi bio prigodniji kraći hrvatski izraz za staju sa slobodnim načinom držanja krava, staja bez vezova.

Ml:fekarski list 01/2009.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Razvoj gospodarstva Evo Marinkove i moje priče o razvoju njegova OPG-a. Doduše, ja sam Marinka i prije toga nagovarao da se okrene proizvodnji mlijeka i povećanju broja krava. Od velikog značenja za Marinkov "farmerski put" bila je izgradnja "lauf staje" na OPG-u Josipa Martinčevića u Molvama, a i Marinkovi odlasci u Njemačku gdje je obilazio tamošnje mliječne farme. Malo pomalo Marinko je u sebi izgrađivao ideju, plan i odluku da jednoga dana postane farmer. Kao poljoprivredni savjetnik i terenski agronom nikada nisam propuštao priliku, kad god bih se susreo s Marinkom, da ga posavjetujem i podsjetim na mogući "farmerski put" i izgradnju "lauf staje".

Osnova na kojoj je bazirana Najvažnije je na farmi imati dovoljnojak traktor-Marinko i Vesna Šimunić ideja o "lauf staji" bila je svega 17 jutara vlastite zemlje + 1O jutara Marko planira nakon osnovne škole tri tjedna poslije teljenja. Od seoske u zakupu, te svega 6 krava. pohađati Srednju poljoprivrednu austrijskih junica bilo je prvotelki i Normalno je daje Marinko stoga bio školu u Križevcima. U školi uči sa 17 i 18 litara. One sada kao dugo u nedoumici prema mojim engleski i njemački i već sasvim trećetelke daju između 20 i 25 litara savjetničkim idejama i prijedlozima. dobro govori oba jezika. Prilikom u vrhu laktacije. Razlike u proizvodAli, Marinko je gledao 1O godina razgovora i zapisivanja materijala za nji između ovih krava odraz su unaprijed!!! ovaj prilog predložio sam da Marka njihova genetskog potencijala i tu se Eto, sada to mogu još jednom pošaljemo na jednu ili dvije godine u ne može ništa učiniti. Moguće je ponoviti i napisati svima vama koji jednu od austrijskih poljoprivrednih pokušati preko genetskog potenćete čitati ovaj tekst, a neodlučni ste škola. OPG je u sustavu PDV-a od cijal a najboljih bikova uzgojiti glede bržeg razvoja vašeg OPG-a. 2003. godine. sljedeću generaciju krava koje će Gledajte 1Ogodina unaprijed.

Okrupnjavanje posjeda imati genetski potencijal za veću i povećanje stada proizvodnju mlijeka. · ' ' Bez obzira na trenutnu 2002. godine Šimunići su imali Odmah sljedeće 2007. kupljena • situaciju I sve poteskoce 17 jutara vlastite zemlje + 1Ojutara je još 17 junica simentalki u Austriji, i promjene koje su vezane uz seoske u zakupu, dok danas imaju i to izborom po stajama. I ove su svjetsku privrednu i gospodarsku 25 jutara vlastite zemlje + 1Ojutara junice bile u prosjeku također krizu, najbolje rješenje je poveseoske u zakupu + 33 ha državne. plaćene po 15.000 kn. ćavati broj krava i litražu mlijeka.

Vrlo je važna u planiranju razvoja Prije drugog turnusa junica Nikada neću zaboraviti riječi ovog OPG-a bila veličina okućnice OPG Marinka Šimunića posjetili su Martina Rajina iz Gornjeg Maslarca: od 9 jutara. 2002. g. u stadu su imali voditelj i veterinar selekcijske slu"Srećko, planirati treba onda kada 6 krava simentalki + 4 bređe junice žbe za kontrolu farmi i dva farmera misliš da je najteže i najgore. + 1 mlada junica, 2005. 1O krava, iz Austrije, od kojih jedan ima krave i Mlijeko i meso će se uvijek moći 2006. 16 krava, a tada je ujesen u proizvodi mlijeko, a drugi se bavi prodati, samo ih treba proizvoditi".

Austriji kupljeno 29 junica na aukcij- samo uzgojem junica drugih proizStruktura obitelji skom sajmu po prosječnoj cijeni od vođača mlijeka. Nakon uzgoja junica Marinko Šimunić (1968., po 15.000 kn. Nakon teljenja najbolja na farmi za uzgoj, vlasnici biraju zanimanju automehaničar), supruga prvotelka davala je 36 litara mlijeka, najbolje junice za sebe, a ostale Vesna (1968.), sin Marko (1994.). a danas kao trećetelka daje 40 litara prodaju.

lvf/jekarski list 01/2009.

!5

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

u Slatinu u Unimont" - odlučila je Vesna.

S 1.000 kuna u džepu, koje je Marinko preko vikenda zaradio svirajući, sjeli su u auto i otišli u Slatinu na dogovor. Istog dana sklopili su i potpisali ugovor o gradnji. Bilo je to u lipnju 2~05., ~ tvrtka je počela s izradom proJ_ekta1 u kolovozu je podnesen zahtJev za građevinsku dozvolu. Dobili su je već potkraj rujna. Zahtjev ~a odobrenje kredita podnesen _Je županijskom i središnjem. povJ~renstvu u prosincu. Gradnja staje počela je 15. siječnja 2006. Kreditj~ u HBOR-u odobren tek potkraJ srpnja. Staja je dobila uporabnu dozvolu u rujnu, 29 junica ušlo je u Jzuzimač za sjenažujedan od veomavažnih priključaka na svakoj farmi staju 5. listopada, izravno iz kamiona, iz Austrije. Nakon karanSvrha njihova dolaska bila je austrijskih bikova. Pošten potez tene su u studenome u staju prebakontrola kondicije krava koje su kao Austrijanaca. čene vlastite krave.

Danas na OPG-u junice kupljene kod njih. Bili su Proizvodnja mlijeka Danas u staji imaju 52 krave + 8 zadovoljni viđenim, a temeljem toga U 2007. godini isporučeno je Marinko je dobio dopuštenje za bređih junica + 16 mladih junica 207000 litara mlijeka od 29 neposrednu kupovinu sljedećeg starijih od 12 mjeseci + 9 junica prvotelki i 6 krava, dokje u 2008., do mlađih od 12 mjeseci. Za sada, turnusa junica od farmera. kraja listopada, isporučeno ~ak Marinko mušku telad prodaje u dobi 250000 litara od 40 krava. Samo Je u Selekcija i reprodukcija od 2 do 3 tjedna. Dobije li državnu studenome isporučeno 21000 litara Za osjemenjivanje krava Marinzemlju na dulje vremensko raz: ko ima svoj kontejner sa 150 doza dobije i bude li u mogućnos,ti mlijeka, a do kraja prosinca ukupno sperme najboljih bikova. Osje- proizvesti dovoljno krme, tada ce će biti isporučeno više od 290000 litara mlijeka i to sve u I. razre~u. ~d menjivanje krava obavlja veterinar, toviti vlastitu mušku telad (do 30 kada je službeno uvedeno klasiranJ~ ali spermu nabavlja samo Marinko. komada). mlijeka po kakvoći, samo su prvi Njegova je briga uzgoj i selekcija i Izgradnja staje mjesec imali mlijeko drugog kako doći do krava većega gekreditom HBOR-a razreda. netskog potencijala i prosječne Izgradnja staje, u sklo~u Nova staja programa razvoJa proizvodnje od 7000 litara mlijeka Operativnog Staja je jednostrana sa 40 govedarstva Republike Hrvat_,ske, ležišta u 3 reda, sa 4 lagune i rešetpo kravi. počela je u siječnju 2006., a zavrse~a kastim podom, a izmuzište je 2 x 3 : ' ' ~e!ek~ija na. svakoj v~~i- je u razdoblju sljedećih 90 radnih riblja kost. Ovom prilikom možemo : JecnoJ farmi zapocmJe dana, prema sustavu ključ u ruke. : najprije izborom bikova i sperme, Kredit HBOR-a realiziran je tek se zahvaliti najprije izvođaču : i to je veoma važno za uzgoj krava nakon dovršenja staje, a tvrtka koja radova, tvrtki Unimont, zatim županijskim službama, članovima • veće mliječnosti. je gradila farmu, om?gućila j_e povjerenstava i HBOR-u,jer se sve gradnju vlastitim sredstvima. Kredit odigralo u veoma kratkom roku, od Prilikom kupnje prvog turnusa, HABOR-a iznosio je 2,150.000 kn, odluke i potpisivanja ugovora u jedna junica nije bila bređa već dok je vlastitih sredstava utrošeno lipnju 2005. do potpuno izgrađene jalova. Na temelju veterinarsk?g samo 4500 kn. staje već potkraj travnja _200~. pregleda i nalaza na~?n kl~nJa, Marinko i Vesna dvoumili su se godine, znači u svega 10 mJesec1, Austrijanci su ponudih Mannku oko izgradnje "laufstaje". Tako su se dokje za realizaciju kre~ita, od podnovu junicu ili u protuvrijednosti probudili jedno jutro _i :~kli j~dno nošenja zahtjeva do isplate_ 1zv~kontejner za čuvanje sperme. drugome: "Hoćemo h 1h n~cemo đaču radova trebalo svega 7 m1esec1.

Marinko je odabrao kontejner sa graditi staju? Hoćemo, danas idemo Od početka gradnje staje do uporab150 doza sperme najboljih 6

Mljekarski lu;t 01/2009.

RAZMIŠLJANJE ne dozvole prošlo je 9 mLeseci. Sve u svemu razmjerno brzo. Sto reći, nego bravo Šimunići, bravo izvođaču radova i bravo svima ostalima!

Nova mehanizacija Kod financiranja i realizacije ovakvih projekata i programa, veoma je važna poljoprivredna mehanizacija, bez koje se ne može spremiti dovoljno kvalitetne krme, sjenaže i silaze. Sve u svemu, ipak su to velika ulaganja.

Od 2006. do 2008. godine kupljene su dvije rotokose - prednja od 281 cm i zadnja bočna od 251 cm, prikolica kiperica od 1Otona, pauk 4 metra, grablje 4 metra, prednji utovarivač s vilicama i kombiniranom košarom i izuzimačem sjenaže, samoutovarka 26 kubika, prikolica za stajnjak 8 tona, cisterna za gnojnicu od 7000 litara, četveroredni kultivator s dozatorima za mineralni gnoj, pneumatska četveroredna sijačica, mikser prikolica od 1O kubika i traktor MF 150 KS, i to sve novo. Od rabljenih priključaka kupljen je trobrazni plug okretač i paket rotobrana sa sijačicom. Mehanizacija je uzeta kreditnim sredstvima koje Marinko uredno otplaćuje. Ne zaboravimo da suvremena farma ne može funkcionirati bez strojeva.

Planovi za budućnost "Nikada u životu nismo prodali žensko tele. Danas imamo koliko krava toliko i junica. Plan je 60 krava u mužnji + suhe krave i junice i da godišnje proizvedemo više od 400000 litara mlijeka. Također, plan je ostavljati svu mušku telad u tovu, za što postoje stari objekti. Sve to ovisi o dobivanju 50 ha državne zemlje. U planu je nadogradnja staje u dvostranu ili je produžiti za još 20 do 30 ležišta. Staja sada ima 40 ležišta, a u njoj se sada nalaze 52 krave. Neke nažalost spavaju i na rešetkama." - rekao je Marinko, te dodao kako mu ne pada na pamet prodavati krave.

Sjetvena struktura 2002. godine imali su 3 jutra talijanskog ljulja + 5 jutara prirodnih livada + 15 jutara kukuruza + 4

M!J<>karski fi,;t O1/2009.

jutra žita, dok danas Imaju čak 40 jutara talijanskoga ljulja u 2 otkosa za sjenažu. Sve je preorano i zasijan je kukuruz za silažu. Ujesen 2008. zasijano je opet novih 40 jutara talijanskog ljulja. U planu je u proljeće zasijati još 1O jutara sudanske trave.

Također je planirano da se u nekoliko sljedećih godina, dok Šimunići malo "odahnu" od mjesečnih rata kredita, obavi kalcizacija te sjetva lucerne.

Nadamo se da će Marinko i Vesna dobiti državnu zemlju barem na 1O godina. Za ovakve farme državnu zemlju treba dati u zakup ili koncesiju najmanje na 25 godina. Ili otkup na 15 godina.

Sin Marko će nakon završene srednje poljoprivredne škole vratiti se na imanje i otvoriti novu stranicu ove obiteljske farme. To je budućnost hrvatskog stočarstva, hrvatskog govedarstva i hrvatske proizvodnje mlijeka.

Kooperacija i uzajamna pomoć Radi pravodobne sjetve i spremanja sjenaže, Marinko je u kooperaciji sa Zlatkom Panićem iz Koprivnice (15 kilometara farma od farme), i s Damirom Crnjakovićem iz

TERENSKOG

AGRONOMA

Donjih Zdjelica (udaljenost također 15 kilometara). Kukuruz za silazu dolazi kombajnirati Mario Rengel sa samohodnim šesterorednim silokombajnem iz Velike Črešnjevice iz Virovitičko-podravske županije (farme na udaljenosti oko 40 kilometara). : ' ' Ovakva suradnja hrvat: skih proizvođača mlijeka za svaku je pohvalu i ona nam ulijeva povjerenje u jednu bolju i ljepšu budućnost.

Raspjevani farmeri I za kraj. Marinko se u slobodno vrijeme bavi glazbom, pjeva i svira gitaru u sastavu Zlatne strune. Sa svojim će sastavom svirati na sljedećem balu farmera Koprivničko-križevačke županije, u subotu navečer 7. ožujka 2009., u hotelu "Podravina" u Koprivnici. Stoga vas pozivamo da prisustvujete ovoj manifestaciji, upoznate ove radišne i vesele ljude koji zaista predstavljaju uzorna poljoprivredna gospodarstva i iz "prve ruke" saznate kako svoju proizvodnju učiniti još kvalitetnijom. ■

Talijanski ljulj u studenome.Jedina kultura koja rastedo kasne jeseni i u zimskim mjesecimačim je malo obasjajusunčeve zrake. Prava trava za prvu na/ranijuproljetnusjenažu, s puno probavljivihbjelančevina, lako dostupneenergije,vitamina i minerala 7

ENERGETIKA

Energetski učinkovita rasvjeta na mliječnim farmama Ako znamo kolikaje Piše: Tomislav Pukšec, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje

O

bično se rasvjetna tijela

ili rasvjeta generalna ne smatraju velikim energetskim potrošači­ ma na farmi, pa vlasnici o njima i ne vode previše računa.

Ova tvrdnja baš i nije točna s obzirom na to da električna energija potrošena za rasvjetu može predstavljati i do 20% ukupne električne energije potrošene na farmi. Imajući na umu ovaj podatak, rasvjeta postaje isto tako bitan segment energetske potrošnje na farmi

kojem treba posvetiti pozornost.

Ako znamo kolika je ukupna potrošnja sustava rasvjete, nameće se pitanje kakve i kolike su potencijalne uštede koje se mogu ostvariti primjenom određenih mjera energetske učinkovitosti.

Potencijalne uštede koje se mogu ostvariti u sustavu rasvjete ne spadaju u najznačajnije na prosječnoj farmi. No, vodeći računa o sitnim stvarima i sitnim uštedama može se dosta učiniti. Baš zato što se ovdje najčešće radi o zasebnim rasvjetnim tijelima čija individualna ušteda ne predstavlja značajnu vrijednost, no, kada se sve te individualne uštede zbrajaju

ukupnapotrošnja sustavarasvjete, nameće se pitanje

kakve i kolikesu potencijalneuštede koje se mogu ostvaritiprimjenom određenih mjera

energetske učinkovitosti!!! dobivamo respektabilnu brojku.

Prema dostupnoj literaturi, ukupne uštede u sustavu rasvjete mogu se kretati i do 60%električne energije, pogotovo u sustavima sa starim žaruljama sa žarnom niti.

Realne potrebe i racionalna rasvjeta

Održavanje zadovoljavajuće razine rasvjeteu izmuzištu bitnoje kako bi se osiguralinajpovoljnijiuvjeti za nesmetanprocesmužnje

8 Myekarski list 01/2009.

Prirodnu rasvjetu treba maksimalno iskoristiti, koliko je to moguće s obzirom na sam dizajn farme, a sredstva umjetne rasvjete učiniti što je više moguće energetski učinkovitima. Kako imamo trend većih i modernijih farmi koje rade užurbanim tempom, potrebna je učinkovita, dobro dizajnirana i održavana rasvjeta.

Neke od

ENERGETIKA potencijalnih mjera uštede uključivat će prelazak na visoko učinko­ vita rasvjetna tijela, programirane logičke jedinice i ostale automatske sustave. Isto tako, bitan je dizajn rasvjetnog sustava u ovisnosti o dijelu farme na kojem se koristi.

Korištenje učinkovitog sustava rasvjete s lošim dizajnom sustava neće postignuti željeni efekt. Dizajn sustava treba uključivati pravilnu količinu svjetlosti, boje, sigurnosti te učinkovitosti u ovisnosti o prostoru u kojem se koristi.

Obvezno čišćenje Jedan od problema koji se javlja kod rasvjete nakupljanje je prljavštine na rasvjetnim tijelima, što rezultira smanjenjem njihove učin­ kovitosti. Nakupljena prljavština znatno će smanjiti količinu svjetla koju možete dobiti od rasvjetnog tijela. Preporuka je da se obvezno rasvjetna tijela čiste, ako je moguće u pravilnim intervalima, svakih 12 do 18 mjeseci. Nažalost, čak i u takvim intervalima prljavština koja se nakupi može smanjiti količinu dobivenog svjetla i do 10%.Čišćenje i održavanje ne odnosi se samo na rasvjetna tijela nego na cijelu staju, odnosno farmu generalno, jer znamo da se svjetlo pogoršava u tamnim i zagušljivim prostorima.

Zidovi bi trebali biti obojeni svijetlim bojama, ali istovremeno treba izbjegavati odsjaj koji može izazvati negativan efekt. Osim što se učinkovitost rasvjetnih tijela smanjuje s nakupljanjem prljavštine, smanjenje svjetlosnih karakteristika samih rasvjetnih tijela neminovna pada s vremenom.

Svjetlo tijekom mužnje Najveći udio električne energije koji se koristi za rasvjetu na farmi potroši se kod operacija vezanih za mužnju. Održavanje zadovoljavajuće razine rasvjete u tom području bitno je kako bi se osigurali najpovoljniji uvjeti za nesmetan

Grafikon:Photo-periodic efekt povećanja proizvodnjeza različite farme 40 36

CJ

"Dugi dani"

o ~

31

C:

!!

l

27

o

-"'

,11, 22 ~

18

sredstvo energetske učinkovitosti, mužnje. Sama potrošnja no, zbrajajući sve moguće uštede električne energije za rasvjetu prelaskom na posve energetski određenaje nizom čimbenika: efikasnu rasvjetu ostvarujemo zna• razinom rasvjete, čajne uštede.

Velik broj farmi i dalje • dizajnom rasvjetnog sustava (što koristi klasične žarulje sa žarnom uključuje raspored, senzore i sl.), niti koje su veliki potrošači energije i • energetskom učinkovitošću dugoročno znače veće troškove. rasvjetnih tijela, Kao što je spomenuto, prelazak na • održavanjem. energetski efikasnu rasvjetu prvi je Potrošnja po kravi bazični korak i imperativ u današnje Kilovat sati godišnje potrošeni vrijeme.

Prvenstveno se to odnosi na po kravi za sve operacije vezane za možebitni prelazak na fluorescentrasvjetu određuje EUI faktor rasvjenu rasvjetu koja je u većini slučajeva te za farmu (eng. Energy Utilization optimalno rješenje.

Dakako, uz fluIndicator). Prosječan EUIza mliječne orescentnu rasvjetu, za mliječne farme trebao bi se kretati od 30 do farme preporučuju se metal halidne 75 kWh godišnje po kravi. Ovaj žarulje.

Energetski efikasne žarulje podatak najviše će ovisiti o režimu u većini su slučajeva skuplje od klarada same farme. sičnih, što predstavlja veći inicijalni Općenito možemo govont1 o tri razine rasvjete na farmama koje trošak. Treba reći da njihova dugotrajnost i štedljivost u potrošnji se razlikuju svojim intenzitetom.

Kao područja najintenzivnije rasvje- električne energije donosi dugorote možemo izdvojiti izmuzište, pod- čne uštede. Treba voditi računa o tome da je na farmi bolje koristiti ručje pranja i održavanja opreme i sl.

Kao područja intenzivne rasvjete fluorescentne cijevi, kompaktno flumožemo izdvojiti područja gdje orescentne žarulje ili metal halidna krave borave te područja hranidbe, a rasvjetna tijela, koja su otpornija na sva ostala područja na farmi može- vlagu s obzirom na uvjete u staji i mo smatrati dijelovima s najmanjim pomoćnim prostorima.

Upravljajte duljinom dana i svjetlosnim intenzitetom. proizvodnjom mlijeka Malo pozornosti, velike uštede Jedna je od zanimljivih metoda Prelazak na energetski efikasnu rasvjetu možda nije neko značajno kojoj je cilj povećanje prinosa u proces

Ml:fekarskili~l 01/2009.

9

ENERGETIKA proizvodnji mlijeka kroz povećani intenzitet i izloženost krava svjetlu photo-periodička manipulacija ili photo-periodičko upravljanje. Osnovna ideja ove metode je utjecaj i mijenjanje dnevnog ritma krave.

Photo-period je razdoblje u kojem je krava izložena svjetlu u jednom danu, a produljenje ovog razdoblja u takozvani "Long Day" (engl. dugi dan) znači povećanu aktivnost kod krava na dnevnoj bazi. Konačan cilj ove metode bit će povećanje dnevne proizvodnje mlijeka po kravi. Sama metoda razmjerno je jeftina i vrlo jednostavna s obzirom na to da u većini slučajeva ne uključuje značajna dodatna ulaganja. Ako su i potrebna dodatna ulaganja, ona ne predstavljaju preveliku investiciju. Krave su izložene svjetlu od 16 do 18 sati dnevno pa čak i više, kombinirajući prirodno i umjetno osvjetljenje. Dakako, s obzirom na povećanu potrošnju električne energije rast će i sami troškovi, no, oni će biti opravdani povećanom proizvodnjom mlijeka. Prema istra-živanjima, povećanje proizvodnje mlijeka primjenom "Long Day" metode iznosi od 5 do 15%. Kako u pojedinim slučajevima proizvodnja mlijeka ima tendenciju smanjivanja tijekom zime, jer krave jedu manje zbog mraka, osvjetljenje tijekom kratkih dana postignut će stimulirajući učinak, jer se na taj način biološki sat krave pokušava zavarati da je ljeto. Ključno je držati područje za hranidbu neprestano osvijetljenim bilo daje riječ o prirodnom ili umjetnom svjetlu 16 - 18 sati dnevno. Čimbenici koji utječu na cijenu instalacijskih troškova: • vrsta staje, • vrsta trenutnog osvjetljenja, • broj i kapacitet rasvjetnih tijela, • visina na kojoj se postavljaju lampe, • razmak između lampi.

Prema studijama i iskustvenim podacima, cijena instalacije photo-periodičke metode iznosi od 200 do 250 kuna po kravi. Samim time dobivamo visoko energetski učinkovit sustav koji nam se isplaćuje već u prvoj godini ugradnje, što predstavlja izvrstan podatak.

'

Metode povećanja energetske učinkovitosti u sustavu rasvjete spomenute u prethodnom tekstu prilično su jednostavne i primjenjive na gotovo sve farme. Prijelaz na energetski učinkovite žarulje i redovito održavanje i čišćenje mogu primijeniti gotovo svi farmeri, dakle nije ekskluzivno rezervirano samo za velike i moderne farme. Sustav photoperiodičkog efekta nešto je složeniji i nije baš za svaku farmu te zahtijeva dodatne analize i ulaganja.

JO

C.itra centar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah

=> odabir u zemlji porijekla => jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. => kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

JIljekarski li~t O1/2009.

Kriteriji za izbor bikovskih majki i očeva holstein pasmine Krave holstein pasmine usmjerene su na formiranje proizvodnih kapaciteta za visoku i intenzivnu proizvodnju mlijeka te se uzgojna-selekcijskim mjerama u cjelokupnoj aktivnoj populaciji holstein pasmine goveda planira podizanje nasljednog potencijala Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

snovni uzgojni ciljevi genetskog unapređenja do 2010. godine populacije krava u Hrvatskoj su realizacija sljedećih genetskih parametara: broj krava 60000, težina krave 680 750 kg, količina mlijeka po kravi 8000 kg/god., količina mliječne masti po kravi 296 kg/god., količina proteina 264 kg/god., visina do križa u cm 138 - 147, vijek krave 5 - 7 godina, interval teljenja 390 - 41 O dana, dob kod prve oplodnje 14 - 15 mjeseci, dob kod prvog teljenja 24 26mjeseci.

O

12

Tablica 1: Uzgojniciljevido 2010. za krave holsteinpasmine Visina križa, cm 138-147 Krave broj 60000

Eksteriier i drugi cil_jevi Vijek Interval Mjeseci korištenja teljenja, kod prve godina dana oolodnie 5-7 390-410 14-15 Proizvodni ciljevi (godišnje) Težina Mlijeka Mliječna kg kg mast. kg 680-750 8000 296

Uzgojni programi osim navedenih parametara definiraju i druge proizvodne, eksterijerne i funkcionalne osobine. Ciljje stvoriti kravu koja će proizvesti puno mlijeka, biti čvrste konstitucije,

Mjeseci kod prvog telienia 24-26 Proteini kg

264

poželjnog okvira, koja će imati čvrste i pravilno oblikovane noge te papke, imati čvrsto vezano, dugačko i prostrano vime s pravilno oblikovanim i smještenim sisama, biti zdrava, plodna i dugovječna.

Ml:fekarskilist 01/2009.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Potrebno je postići što brži genetski napredak, pri boljoj procjeni uzgojne vrijednosti Animal Modelom, veći intenzitet selekcije i kraći generacijski interval.

Genetski napredak kod holstein pasmine u RH ostvaruje se provedbom uzgojnog programa i vlastitih uzgojno-selekcijskih mjera i dijelom uvozom genetskog materijala (uvoz bikova, duboko smrznute sperme i embrija).

~. '

'

Gene~s~i se napre~ak u · uzgoJmm programima s progenim testom ostvaruje preko četiriju selekcijskih načina, kojima se različitim intenzitetom pokušavaju što prije dostići postavljeni uzgojni ciljevi.

Velik broj farmi i manja populacija krava na tim farmama čimbenici su koji nepovoljno utječu na točnost procjene uzgojne vrijednosti (UV) za mliječnost. Kod većih populacija veća je mogućnost izbora roditeljskih parova. Na većim farmama koristi se veći broj bikova koji osigurava veću varijabilnost svojstava i uspješnije formiranje novih generacija.

U Europi se uzgojni programi provode na pojedine sastojke mlijeka (% masti i % bjelančevina).

SAD, Canada i lzrael idu na visoku proizvodnju mlijeka po kravi te imaju niže postotke mliječne masti i bjelančevina u odnosu na Europu, gdje je niža proizvodnja mlijeka po kravi ali veći postotak masti bjelančevina, što je u svezi s njihovim uzgojnim programa.

BIKOVSKE MAJKE Cilj je izbora bikovskih majki stvaranje nove generacije bikova u usmjerenoj oplodnji. Najvažnije je područje uzgojnog programa izbor bikovskih majki sa svojstvima na koje se obavlja selekcija i intenzitet selekcije. Bikovske majke biraju se

Mljekarski[i,.,;t 01/2009.

iz matične populacije krava koje, prema svojstvima definiranim uzgojnim ciljevima, predstavljaju najbolje jedinke u populaciji. Kod izbora bikovskih majki uzimaju se u obzir određena svojstva: podrijetlo, proizvodne osobine, eksterijer, osobine vimena, fitnes i plodnost.

Odabir bikovskih majki obavlja se izračunom uzgojne vrijednosti (UV)krava za osobine mliječnosti, a uzgojna vrijednost računa se posebno za svaku laktaciju. Na osnovi prosjeka svih uzgojnih vrijednosti dobije se prosječna uzgojna vrijednost. Optimalan izbor bikovskih majki i bikovskih očeva, ispravna procjena uzgojne vrijednosti muških rasplodnjaka te njihovo pravilno korištenje osnova su dobroga uzgojnog programa u kojem se žele postići maksimalni efekti u novoj generaciji.

: ' ' S obzirom na veličinu : populacije i broj svojsta: va na kojima se radi, selekcija : predstavlja najvažnije područje : aktivnosti uzgojnog programa.

Za bikovske majke biraju se krave koje prema osobinama predstavljaju vrh genetske vrijednosti populacije. To su najkvalitetnija grla od najboljih očeva našeg uzgoja izabrane na temelju kriterija proizvodnje mlijeka, eksterijera i podrijetla. Izbor bikovskih majki obavlja se na temelju izračuna uzgojne vrijednosti za osobine mliječnosti, dok se metodom neovisnog odabira provodi izbor za tip, osobine vimena i plodnost.

Bikovske majke biraju se prema

određenim

kriterijima na velikim

mliječnim farmama i na obiteljskim

farmama koje drže ovu pasminu i ostvaruju visoku razinu proizvodnje mlijeka. Odjel za uzgoj i selekciju goveda Hrvatskoga stočarskog centra na mliječnim farmama metodom Linear scoringa obavlja ocjenu vanjštine. Prema posebno izrađenom programu usmjerene oplodnje, obavlja se oplodnja BM. Kontrolu mliječnosti kod bikovskih majki treba obavljati metodom A4 kojaje najpouzdanija Prema trenutačnoj veličini populacije holstein krava u Hrvatskoj, za bikovske majke potrebno je odabrati između 40 i 50 najboljih krava, i to prema dolje navedenim kriterijima.

1. Podrijetlo Krave moraju imati najmanje dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka kojima se procjenjuje UV. U rodovnicima krava kandidatkinja za bikovske majke trebaju biti potvrđene kroz određivanje krvnih grupa.

2. Proizvodna svojstva Ova se karakteristika odnosi na proizvodnju mlijeka, mliječne masti i mliječnog proteina.

Osnovni kriterij za izbor bikovskih majki prema proizvodnim svojstvima procijenjena je uzgojna vrijednost krava. Kandidatkinja za bikovsku majku mora po svojoj uzgojnoj vrijednosti pozitivno odstupati od prosjeka populacije.

Uzgojne vrijednosti (metoda Animal Model) izračunavaju se za količinu mlijeka, mliječne masti i mliječnih proteina.

Mliječnost se određuje za I. i li.

Tablica2: Minimalni proizvodnikriterijiza izborbikovskih majki Mliječna mast

Prosječna

Količina

standardnalaktacija

mlijeka,kg

kg

%

I.

9500 10000

361 380

3,8 3,8

II.

Proteini

BST

kg

%

%

323 340

34 34

8 50 8 50 13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA moguće a učinci uzgojnog programa

Tablica3.-Svojstvavanjštineza bikovskemajke I.OKVIR

II. MLIJEČNI TIP

- mliječni karakter - visina križa - širinaprsa - zašiljenostgrebena - dubinatrupa - širina zdjelice - položaj zdjelice

14

I

III. NOGE - kut skočnog zgloba

- stav stražajihnogu - putice - visina papaka - izražajnostskočnog zgloba

laktaciju, i to za prvih 100 dana laktacije, za 200 dana laktacije i za standardnu laktaciju u trajanju od 305dana.

3. Svojstvavanjštine Za bikovske majke procjenjuju se vrijednosti za 16 - 22 svojstva metodom Linear scoringa. Za skupna svojstava (mliječni tip, okvir, noge i vime) krave moraju dobiti minimalnu ocjenu sedam. Prilikom sparivanja roditeljskih parova u usmjerenoj oplodnji treba se držati pravila "asortativnog parenja", tj. parenja životinja različitoga genetskog profila tako da se životinji kompenziraju možebitni nedostaci.

U ukupnoj ocjeni vanjštine holsteina, mliječni karakter sudjeluje sa 15%,okvir 20%,fundament 25% i vime 40%. Nasljednost heritabilitet navedenih linearno ocjenjivanih svojstava je nizak.

Uz navedena obvezna svojstva, ocjenjuju se i dodatna svojstva: visina grebena, dužina zdjelice, dužina trupa, obujam prsa, razmak između rebara, sklad građe trupa, građa kostura, žljezdanost vimena i razmak između sisa. Na kraju se iz četiriju skupina ocjene za vanjštinu formira konačna ocjena - indeks.

4. Protok mlijeka Za bikovske majke protok mlijeka treba biti natprosječan (veći od 2,22 kg/min.), što ovisi o redoslijedu laktacije. Izbor bikovskih majki obavljat će se na temelju mjerenja brzine protoka mlijeka pomoću uređaja lactocordera.

također bi bili znatno

IV.VIME - vezanostprednjegvimena - visina zadnjeg vimena - širina zadnjegvimena - suspendiranost ligamenta - dubina vimena - dužina i položaj sisa

5. Plodnost Veoma je važan kriterij za izbor bikovskih majki i njihovo redovito teljenje. Servisno razdoblje ne bi trebalo biti dulje od 120 dana, a razmak između teljenja 400 dana.

Na velikim i obiteljskim farmama postoje velike poteškoće s reprodukcijom, zbog toga se određen broj visokoproizvodnih krava isključuje iz odabira za bikovske majke. Primjena umjetnog osjemenjivanja (UO)jedna je od osnovnih pretpostavki uspješne promjene genetskog sastava populacije. Bez prtmJene UO, mnoge postavke uzgojnog programa ne bi bile

smanjeni. U uzgojni program radi povećavanja genetskog napretka treba uključiti i druge reprodukcijske metode embriotransfer (MOET program Multiplna Ovulacija i Embrio Transfer). Na taj se način skraćuje generacijski interval jer ne treba čekati rezultate progenih testova, potreban je manji broj krava i time se povećava intenzitet selekcije.

Točnost procjene UVnešto je manji, provedba ove metode za sada je skupa i pitanje je može li se ona sada primjenjivati.

6. Funkcionalnasvojstva Osim plodnosti, u funkcionalna svojstva na kojima će se obavljati selekcija spadaju i protok mlijeka, tijek i lakoća teljenja, prenatalna uginuća teladi, zdravlje vimena s brojem somatskih stanica dugovječnost krave.

BIKOVSKIOČEVI Preko muške strane ostvaruje se najveći genetski napredak i prijenos genetske osnove roditelja

Prekomuške straneostvarujese najveći genetskinapredak i prijenosgenetskeosnoveroditeljana sinove Mljekarski /i.,;/ 01/2009.

SELEKCIJA na sinove. Provodi se primjenom no utjecati na najmanji porast embriotransfera i umjetnog osjeme- uzgoja u srodstvu (inbriding). U njivanja. Proizvodnja muških ras- dosadašnjim krugovima usmjerene plodnjaka zauzima središnje mjesto oplodnje za bikovske očeve koristili u uzgojnom programu. S obzirom su se najbolji bikovi u svijetu, bikovi na veličinu populacije i mogućnosti koji su među prvima na top listama. korištenja holstein genoma u To su bikovi najveće uzgojne svijetu, za ciljnu oplodnju bikovskih vrijednosti za sve ili više osobina.

Rezultati genetskog vrednovamajki koriste se bikovski očevi (BO} iz drugih najkvalitetnijih populacija nja izračunavaju se kao lJV ili preno(SAD, Kanada, Njemačka). Radi što siva vrijednost, odnosno onaj dio većeg genetskog napretka, potrebaktivnoga genotipa koji će životinja no je nabavkom duboko smrznute prenijeti na potomstvo (aditivna sperme koristiti najbolje bikove koji genetska vrijednost). Taj dio genetpredstavljaju vrh uzgoja. ske vrijednosti osnova je selekcijZa pojedini krug usmjerene skog rada. oplodnje, od najboljih linija odabiru Osnovni je cilj gojidbenog se dva do tri bikovska oca za programa da se proizvodnjom izgradnju novih generacija mladih kvalitetnih muških rasplodnjaka bikova koji će poslije pridonijeti stvori osnovica daljnjega genetskog genetskom napretku naše popula- napretka holstein populacije u cije. Po jednom biku osigurava se od Hrvatskoj. Genotip svake jedinke 50 do 100 doza sjemena. Kao sastavljen je od gena čiji su roditelji sljedećih generacija biraju "mehanizmi" nasljeđivanja različiti. se životinje s najvećom genetskom Iz ove različitosti proizlaze mnoge vrijednošću (UV),koje će istovremeteškoće u selekcijskim zahvatima.

I REPRODUKCIJA

Iste uzgojne metode ne daju iste optimalne efekte u svim dijelovima genotipa.

Zaključak

Bez obzira na veličinu naše populacije, progeni test treba provoditi u postojećim uvjetima.

Izbor svojstava na kojima se provodi selekcija iznimno je važan za veličinu genetskog napretka. Efikasnost uzgojnog programa ovisi o broju osobina na kojima se radi selekcija.

Genetski napredak za pojedina svojstva manji je što je uključeno više svojstava. U program treba uključiti samo osobine koje daju ekonomsku vrijednost, dovoljno 2 visok heritabilitet (h ) i moraju biti točno mjerljive.

Planom razvoja govedarske proizvodnje u Hrvatskoj očekuje se značajno povećanje broja krava holstein pasmine. Time će se povećati aktivna uzgojna populacija i omogućiti brži genetski napredak ove pasmine. ■

Uz zahvalu na dosadašnjoj suradnji, povjerenju i razumijevanju Vama i Vašim obiteljima želimo Sretnu Novu 2009. godinu Hrvatski stočarski centar

Mljekarski list 01/2009.

15

Hranidba krava zimi ograničenim zalihama s1enaze •

V

Najbolju silažu moramo davati kravama koje su u ranom stadiju laktacije ili kravama s najvišim potencijalom za proizvodnju mlijeka Hranidba silažom srednje

Piše: Mr. se. Goran Kiš

ranidba krava tijekom zimskih mjeseci specifično je razdoblje u godini, budući da krave nisu na paši ili nekom drugom svježem voluminoznom krmivu, pa se moramo osloniti samo na zalihe koje smo spremili tijekom godine. Posebice se to odnosi na situaciju ako raspolažemo ograničenim zalihama silaže/sjenaže ili u slučaju daje silaže/sjenaže dosta, no njezina je kakvoća upitna.

H

16

ili loše kakvoće Ukoliko imamo silažu srednje ili loše kakvoće, najbolju silažu moramo davati kravama koje su u

ranom stadiju laktacije ili kravama s najvišim potencijalom za proizvodnju mlijeka.

Postoji cijeli niz mogućnosti hranidbe mliječnih krava zimi,

Tablica 1: Hranjiva vrijednostkrmiva za krave Krmivo hranjiva vrijednost Loša sjenaža Srednje kvalitetna sienaža Dobra sienaža Prosječno sijeno Slama Koncentrat za tov Koncentrat za mliieko

I

Suha tvar (ST), %

Sirovi protein (SP), % ST

17,5 20,0 25 O 85 O 86 O 88 O 88 O

9.0 14 O 15 8 8,5 4,0 17 4 21,0

Metabolička

energija, MJ/kgST

9,0 10 O

11,5 8,6 65 12 9 13 2

Ml/ekarski liYt 01/2009.

HRANIDBA ukoliko su se telile prošle jeseni te Konzumacija loše fermentirane način smanjiti ukupna proizvodnja sve ne ovise samo o visoko silaže/sjenaže može se poboljšati, mlijeka. No krave koje su genetski kvalitetnoj sjenaži koju jesmo ondje gdje je to moguće, predisponirane za visoku proizvodspremili ili smo trebali spremiti miješanjem u mikserima. nju mlijeka moramo zaštititi od tijekom protekle sezone. Ako prekomjernoga gubitka tjelesne imamo silažu/sjenažu loše do : ' ' Miksanjem silaža razli- kondicije. srednje hranjive vrijednosti, da : čitih kakvoća postižemo Nedovoljno silaže/sjenaže bismo podmirili potrebe za proizukupno povećanje dnevne konzuu obroku vodnjom mlijeka moramo povećati macije takvih silaža, a i omoguKrave u posljednjoj fazi udio koncentrata u obroku (tablica laktacije, krave u suhostaju i mlade ćujemo da se silaže lošije kakvoće 2). Kravama možemo ponuditi do 10 što je moguće više iskoriste. krave najpogodnije su za hranidbu kg koncentrata/grlu/dan.

Ako je smanjenom količinom silaže/sjeUkoliko moramo iskoristiti proizvodnja mlijeka vrlo visoka, naže u obroku. U istraživanjima s kako bismo postigli ciljanu proiz- veće količine dobro fermentirane mladim grlima, koja su hranjena vodnju udio koncentrata možemo silaže ali manje energetske restriktivno na voluminoznoj krmi i vrijednosti (silaža mladih biljaka te s visokim udjelom koncentrata, povećati, no, tada se koncentrat mora razdijeliti na više od dva većina silaža zapadne Europe), pokazala su se bolja u iskorištavanju može se koncentrata nego da su volumiobroka. Ako u našoj staji nemamo njihova konzumacija povećati hranidbom visokoenerautomatske hranilice za koncentrat noznu krmu imale neograničeno, po getskih, visokoproteinskih (s dosta volji. Krave koje su se otelile u jesen, ili neki drugi oblik doziranja nerazgradivoga koncentrata, morali bismo razmisliti probavljivoga, čak i uz travnu silažu po volji, za proteina) koncentratnih smjesa. četiri mjeseca i realizirati neki drugi način koncenzime trebaju i najmanje 3,0 tone silaže sa 18%ST, tratnog međuobroka za naše visoko Ovakav način popravljanja dostupne krme uz· visoku konzumaciju od 12,0 produktivne· krave. Mogućnosti za iskorištavanja možda i nije najprikladniji za krave kg/dan koncentrata. Ovo razmatradodavanje koncentrata u količinama koje proizvode više od 35 kg nje uzima u obzir korištenje većim od 1Okg/dan u obrok postoje, mlijeka/dan, i to zbog mogućnosti dodatnim posipanjem koncentrata kvalitetne, čiste slame u obroku s smanjenja njihove tjelesne kondicije ograničenim količinama sjenaže. po silaži/sjenaži u hranidbenom hodniku, dovođenjem krava na i posljedično pada koncentracije Primjer obroka koji možemo dati proteina u mlijeku. Ako takve kravi od 600 kg tjelesna mase i porciju koncentrata u posebno visokoproduktivne krave počnu proizvodnje od 30 kg mlijeka/dan, ograđeni dio štale ili čak dvorišta, gubiti na tjelesnoj kondiciji više od koristeći srednje kvalitetnu sjenažu miješanjem silaže s koncentratom 0,75 kg na dan a preporučena pomoću utovarivača na prednjem ili prikazanje u tablici 3. stražnjem dijelu traktora.

Pri hranidba ne poveća unos energije u Ograničena hranidba sjenažom ovakvoj hranidbi većim udjelom obroku, moramo smanjiti ukupnu i korištenje slame ili nekih dodatnih koncentrata u obroku moramo biti konzumaciju proteina na minimalno koncentrata može uštedjeti 1O kg pažljivi, jer neki koncentrati dodani 15%,preračunato na ST. Na taj će se sjenaže/dan, ili preračunato 60 tona u većim količinama mogu izazvati Tablica2: Količina koncentrata{kg/kravi/dan) za zadovoljenjepotreba probavne tegobe i posljedično smanjiti očekivanu proizvodnju za proizvodnjumlijeka krava hranjenihsjenažomrazličite mlijeka. hranjivevrt/ednosti Hranidbom silažom/sjenažom Proizvodnja mliieka Hranjivavriiednostsjenaže loše kakvoće smanjuje se i Ukupna,k2/kravi Najviša,kg/dan Loša Srednja Dobra konzumacija, odnosno, ukupna količina pojedene hrane bit će 22,5 4,0 6,0 8,0 4500 I manja. Konzumacija ST može se 27,5 6,0 10,0 5500 80 poboljšati uključivanjem u obrok visoko probavljivih, vlaknastih 32,5 8,0 10,0 12,0 6500 koncentrata, kao što su repini 37,5 12O 14,0 10O 7500 rezanci ili ljuske soje, silažama od žitarica ili silažom kukuruza.

42,5 12O 14,0 16,0 8500

I

I

Mljekarski list 01/2009.

:::dj 17

HRANIDBA========================== Tablica3: Hranidbenepotrebemliječne krave u ranojlaktaciji t.m.

600 kg i proizvodnje30 kg mlijeka na dan Sjenaža po volji

ograničena 20%

Silaža ograničena + slama

Sjenaža, kg

50,0

40,0

40,0

Koncentrat, kg

9,4

11,0

10,2

Slama, kg

-

-

2,3

Krmivo/hranidba

silaže za stado od 50 grla tijekom četiri mjeseca zime. Ukoliko imamo prilike, krave možemo pustiti na ispašu tako da smanjimo potrebe za ograničenom količinom silaže. Ovakvu ispašu organiziramo samo na nekoliko sati na dan (od dva do tri), te na taj način u idealnim uvjetima možemo smanjiti potrebnu silažu i do 35%.

Sjenaža

Ipak, ovakva napasivanja moguća su samo ukoliko je tratina u dobrom stanju. Tratine koje su tijekom godine bile previše iskorištavane i nisu na tlu stvorile zadovoljavajući pokrov, nisu se dovoljno razvile, nemaju dobru otpornost prema paši u ovakvim teškim uvjetima ne možemo ih neodgovorno koristiti.

: ' :

'

Korištenjem silaže cijele biljke kukuruza u obroku mliječnih krava istovremeno povećavamo ukupnu konzumaciju voluminozne krme, čime se konzumacija sjenaže smanjuje.

Istraživanja pokazuju da korištenje silaže cijelog kukuruza u obroku i njegov udio od oko 40% voluminoznog dijela za svaki kilogram silaže kukuruza, smanjuje konzumaciju sjenaže za 0,7 kg u ST. Silaža kukuruzne biljke silirane u preporučenom vremenu košnje, sa 30%ST i s više od 25% škroba, povećava proizvodnju mlijeka i koncentraciju proteina u mlijeku. S druge pak strane, konzumacija takve slične silaže ali niske ST i malog udjela škroba u kombinaciji s lošom sjenažom ne može povećati proizvodnju mlijeka ili popraviti njegov sastav. ■

IZ UDRUGA

Osnovana Udruga uzgajivača simentalskog goveda ''Posavski simentalac'' Piše: Dalibor Janda, dipl.ing., Hrvatski stočarski centar

Osobitost ove županije je i to da se ovdje simentalac kao pasmina rema podacima HSC-a iz dvojnih svojstava korištenja uzgaja godišnjeg izvješća, pod u sva tri smjera, odnosno osim što se uzgojna-selekcijskim ra- koristi za proizvodnju mlijeka ovdje dom u ovoj županiji je ga se u velikoj mjeri koristi i za oko 11000 krava simen- proizvodnju mesa, i to putem talske pasmine, od toga oko 4000 sustava krava dojilja a osobito putem sustava krava-tele, koji je u pod kontrolom mliječnosti, a i u simentalska pasmina goveda čini ovoj županiji najrašireniji oko 80% ukupne populacije goveda konvencionalnom i u ekološkom koja se uzgajaju u Sisačko­ tipu proizvodnje.

Za predsjednika udruge izabran moslavačkoj županiji. Ipak, ovakav je Ivica Hren iz Krivaja Sunjskog, a za tip udruge dosad nije postojao.

P

18

U Sunji je 10.12.2008. godine održana osnivačka skupština

Udruge uzgajivača simentalskoga goveda Posavski simentalac 11

11

dopredsjednika Marijan Milunić iz Bobovca. Sjedište udruge je u Sunji na Trgu kralja Tomislava 3. ■

Mljekarski list 01/2009.

AKTUALNO

Zimsko planiranje poslova za iduću sezonu

Voluminozna krma

Piše: Mr. se. Goran Kiš

najvažnija je i temelj pri svakom

to je kvalitetnija voluminozna krma kojom hranimo stoku, proizvodnja će biti ekonomičnija odnosno imat ćemo manje troškove za proizvedenu litru mlijeka ili kilogram mesa. Zima je izvanredno vrijeme za planiranje iduće uspješne sezone koja počinje u proljeće. Planiranje i sve pripreme koje obavimo zimi pomoći će nam u smanjenju negativnih utjecaja koje možemo imati ili očekivati u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta kada krenu proljetni radovi u poljima i na livadama.

Zimski remont mehanizacije Razdoblje hladnih zimskih dana odlično je za pripremu i popravak, nabavu potrebnih zamjenskih dijelova te rutinski servis mehanizacije. Ako nam je traktor ili neki dio stroja potrgan ili oštećen, sada je vrijeme da to popravimo. U suprotnom, kada dođe proljeće i kada se zahuktaju radovi na poljima, nećemo biti spremni i sve obaviti na vrijeme.

Određivanje prioritetnih poslova na gospodarstvu Pravodobna košnja voluminozne krme u proljeće vrlo će se pozitivno odraziti i na našu ukupnu dohodovnost proizvodnje. Košnjom prvog otkosa za sijeno ili ako spremamo silažu na vrijeme, uz povećanje kakvoće tog otkosa povećat ćemo i ukupan broj otkosa, ali i ukupnu kakvoću dobivene krme s tih površina ubuduće. Odgađanje i kašnjenje s košnjom trava, lucerne ili žitarica uzrokuje dramatične posljedice za profit na gospodarstvu,

20

jer biljke nezaustavljivo nastavljaju rasti. Kako biljke rastu i stadij sastavljanju obroka zrelosti se povećava, količina vrijednih hranjivih tvari koje za mliječne krave, životinje dobivaju iz takve krme i konzumacija te iste krme znatno se junaci u tovu, te za smanjuje. Drugim riječima, pravodobna košnja naših krmiva mora nam biti prioritet u odnosu na sve ovce i koze ostale poslove na farmi. U proljeće nam probleme mogu zadavati česte kiše koje uništavaju najbolje di- hibride s naJv1s1m sadržajem jelove biljaka, pa je tada fleksibil- proteina, najprobavljivijeg zrna i/ili nost u organizaciji poslova na stabljike, te ostalih svojstava hibrida gospodarstvu presudna u rješavanju najpogodnijeg za naše životinje i tip nepredviđenih vremenskih pro- proizvodnje.

Hibridi kukuruza, blema. Naprimjer, raspored proljet- unutar samo jedne oplemenjivačke nih poslova na gospodarstvu može kuće, također mogu biti s različitim se promijeniti, pa tako moramo sadržajem proteina ili energije. Radi prije pokositi i spremiti biljnu masu toga bi se pri izboru hibrida bilo s livada a tek poslije posijati dobro savjetovati i s nutricionistima kukuruz. Košnja i spremanje prvog ili stručnjacima iz struke i odabrati otkosa trava kao silaže/sjenaže najbolje za svoje životinje. smanjit će vrijeme potrebno za Umjesto zaključka sušenje biljne mase i omogućiti brže Sve odluke koje donesemo u dobivanje kvalitetnije voluminozne proljeće ekonomski će utjecati na krme. Osim toga, u proljeće ćemo ostatak cijele sezone. Odluke oko nerijetko morati balansirati između hibrida kukuruza koji ćemo sijati dvaju poslova i dviju poljoprivrednih možemo donijeti razmjerno lako, površina, tako da ćemo npr. ujutro no, odluke oko vremena košnje sijati kukuruz a poslije podne trava, krmnih žitarica ili leguminoza spremati sijeno ili silažu. nisu uvijek pod nadzorom farmera.

Izbor hibrida Nažalost, navedena krma ne prekukuruza za sjetvu staje s rastom onda kada nas kiša Izbor hibrida kukuruza kojim spriječi u poslovima na poljima i ćemo zasijati naša polja i kasnije ih livadama. Stoga je naš cilj unaprijed spremati kao zrno ili silažu može se pripremiti za vrijeme budućih utjecati na ukupnu profitabilnost proljetnih radova i definirati našega po[joprivrednog gospodarprioritetne poslove kako bismo one stva. Prilikom izbora hibrida najvažnije obavili u skladu s moramo dobro razmisliti i ne odabi- vremenskim prilikama, koje u rati samo onaj hibrid koji će nam proljeće nisu uvijek u suglasju s potencijalno dati najviši ukupni našim željama i planiranim poprinos, već moramo uzeti u obzir i slovima. ■

Mljekarski li~t 01/2009.

~=======================~

ANALIZA KRME

Kakvoća voluminozne krme - zašto se utvrđuje, kako i gdje?

Kakvoća ili hranidbena vrijednost krme može se definirati kao dostupnost

hranjiva iz hrane za životinju kako bi se podržala određena razina proizvodnje na farmi Piše:Dr. se. MarinaVranić oznavanje kemijskog sastava voluminozne krme i korištenje tih rezultata za sastavljanje izbalansiranog obroka za životinje je osnova hranidbenog menadžementa za sve vrste preživača. Na potrebu poznavanja kakvoće krme na farmi neprestano upozoravaju znanstvenici, prvenstveno radi poboljšanja hranidbe životinja a shodno tome i proizvodnje na farmi.

Muzne krave koje se hrane voluminoznomkrmom visoke kakvoće proizvode više mlijeka uz manji dodatak koncentrata nego krave koje se hrane voluminoznom krmom niske kakvoće.

Kemijski sastav u velikoj mjeri određuje kakvoću krme u hranidbi.

P

laboratorij dobije podatak o kemijskom sastavu krme kojom će hraniti svoje životinje u idućem razdoblju.

Time se farmeru omogućuje sastavljanje hranidbenog plana i pravodobna nabavka potrebnih dodataka hrani.

S razvojem metoda i uređaja za analiziranje uzoraka, jednako je važno educirati korisnike analiza o tumačenju rezultata analize i njihovoj primjeni u praksi kako bi se poboljšala učinkovitost iskorištavanja hranjivih tvari iz krme životinja a time i proizvodnja.

U Hrvatskoj se mali broj poljoprivrednika odlučuje uzorke svoje voluminozne krme slati na analiziranje, a uzroke pronalazimo u nedovoljnoj edukaciji prvenstveno u smislu uzimanja uzoraka za analizi-

ranje, manipulacije s tim uzorcima do dostave u laboratorij i korištenja rezultata analize, pa shodno tome i najvjerojatniji izostanak krajnjeg cilja analiziranja krme, a to je veći profit na farmi.

U razvijenijim zemljama postoje uhodani sustavi analiziranja voluminozne krme koji se sastoje od nekoliko faza: (I)uzimanje uzoraka za analiziranje na farmi za što su dovoljno educirani sami proizvođači; (11) valjano pakiranje i skladištenje uzoraka na farmi do prevoženja; (111) prevoženje uzoraka do laboratorija; (IV) analiziranje uzoraka u laboratoriju; M slanje rezultata analize poljoprivredniku ili poljoprivrednom savjetniku koji će zajedno s poljoprivrednikom sastaviti obroke za muzne krave na farmi za iduće razdoblje.

:' ' Uzimanje reprezentativ: nog uzorka krme koji će : se analizirati na kemijski sastav : prvi je korak prema dobivanju : točnoga i korisnog rezultata. : Rezultat analize bit će koristan : jedino ako uzorak predstavlja : hranu koju će životinje jesti.

U prošlosti se na rezultate analize uzoraka krme na osnovni kemijski sastav čekalo i po nekoliko tjedana.

Korištenjem modernih uređaja (pr. NIRS aparat), danas se jedan uzorak krme može analizirati u kratkom roku, pa farmer unutar 1 3 dana od dostave uzoraka u

Slika 1: Ispravnoskladištenjebaliranogs1/ena- na drvenimpaletama u natkrivenomprostoru- ovakouskladištenasijenodugozadržava svojukakvoću Mljekarski list 01/2009.

21

ANALIZA KRME

Slika 2: Skladištenje na polju biljne mase siliraneu bale ovijene plastičnom folijom- zbog visokogsadržaja vlage bale se deformiraju, plastične folije oštećuju i veći je gubitak hranjivih tvari

U nekoliko idućih nastavaka obradit ćemo teme koje se odnose na kakvoću voluminozne krme, zašto, kako i gdje analizirati uzorke voluminozne krme, kako se uzimaju uzorci voluminozne krme na farmi, kako se analiziraju, te kako tumačiti dobivene rezultate analize.

Zašto analizirati uzorke krme?

Osnovni razlog zašto bi stočari trebali znati kakvoću krme kojom hrane životinje ostvarenje je većeg

profita. Najveća produktivnost, bilo u smislu proizvodnje mesa ili mlijeka, može se očekivati ukoliko se životinje hrane izbalansiranim obrocima prema svojim hranidbenim potrebama. Kod formuliranja obroka pomoću "tabličnih" vrijednosti za pojedina uključena krmiva, najčešće dolazi do suviška ili manjka pojedinih hranjiva u obroku. Ekonomičniji i izbalansirani obroci mogu se formulirati jedino pomoću rezultata stvarne

"Mesnogovedarstvo- držanjei uzgoj" U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor Ivan jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te načine držanja i hranidbe. Priručnik predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme pojačanog interesa za proizvodnju teladi u domaćim uzgojima kao preduvjet proizvodnje većih količina goveđeg mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete naručiti na sljedećoj adresi: Hrvatsko agronomsko društvo, Berislavićeva 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677. ■ Marohnić, dipl. ing., detaljno i jednostavnim

22 Mljelwrski li,st 01/2009.

koncentracije hranjiva, tj. analize krmiva koje se uključuje u obrok.

Proizvođači mlijeka koji procijene sadržaj sirovih proteina (SP) u sijenu kojim namjeravaju hraniti životinje treba biti 2%,a sadržaj SPu kukuruznoj silaži 1%niži od stvarnog kao krajnji rezultat hrane s više proteina.

Procjenjivanje sadržaja vlakana u krmi također može postići značajan financijski učinak. Npr. neutralna detergent vlaknina (NOV) u krmi uzima se u obzir kod utvrđivanja konzumacije krme. Precjenjivanje ili podcjenjivanje sadržaja NDF može značajno utjecati na konzumaciju, proizvodnju životinja i zdravlje.

Poznavanje sadržaja NDF ne štedi ili rasipa samo novac nego omogućuje menadžeru bolju hranidbu. : ' :

'

Izbalansirana hranidba

omogućuje bolju i eko-

nomičniju proizvodnju radi bolje

učinkovitosti iskorištavanja hrane (kg proizvedenog mlijeka po kg konzumirane hrane).

Poznavanje kakvoće krme koju prodaje ili kupuje ima i ekonomsku podlogu. Kvalitetnija krma koja sadržava više proteina, tj. veći udio lisne mase postiže i veću vrijednost na tržištu. ■ stočar

vci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: O e-ma1l:mibeks.ekoagram@email. t-com.hr

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIHPASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE U QIZVODNJI

Stočna hrana - najvažniji

trošak u proizvodnji mlijeka U proizvodnji mlijeka značajno je da se smanje proizvodni troškovi i poveća proizvodnja. To se postiže boljim tehnologijama i vlastitom proizvodnjom voluminozne stočne hrane Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar

P

ariteti cijena poljoprivrednih proizvoda i mlijeka utvrđivali su se temeljem prodajnih i otkupnih cijena za ukupnu poljoprivredu, a međusobni odnosi izražavani su prema cijenama kukuruza. Zbog stalnoga ekonomskog poboljšanja proizvodnje mlijeka u proteklih desetak godina, pariteti mlijeka u odnosu na stočnu hranu bili su iznimno povoljni. Niti jedno krmiva, čak ni visokoproteinsko (sačme) kao komponenta obroka nije bilo skuplje od litre mlijeka. U 2007. godini, zbog visoke cijene kukuruza i rasta cijena nekih

24

proteinskih krmiva, došlo je do narušavanja pariteta.

U 2008. godini, zbog niskih cijena kukuruza (roda 2008.), opet je došlo do značajno povoljnijeg pariteta cijene mlijeka i stočne hrane, dok su cijene proteinskih i nekih drugih krmiva ostale na razini iz 2007.

Bez obzira na povoljne cijene hrane u proteklom razdoblju, mnoga mala gospodarstva ostvarivala su neznatnu dobit u proizvodnji mlijeka i nestajala. Razlozi tomu su niska proizvodnja po kravi, kao posljedica nedovoljnog iskorištavanja proizvodnih kapaciteta i s druge strane neracionalna i loša hranidba krava, loše držanje i u nekim drugim troškovima proizvodnje.

Troškovi proizvodnje mlijeka Govedarska proizvodnja je grana stočarstva koja putem uzgoja goveda prerađuje krmiva u stočne proizvode. Stoga treba očekivati da će troškovi materijala biti najveći i da će oni u strukturi cijene koštanja stočnih proizvoda zauzeti glavno mjesto. Kod matičnih rasplodnih krava koje ostaju u proizvodnji više godina, cijena koštanja tereti samo jedan dio vrijednosti matičnog grla, i to u obliku amortizacije koja ulazi u cijenu koštanja kao skupina troškova. Osnovni materijal za proizvodnju mlijeka je hrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod. Postoji i pomoćni

Mljekarski list 01/2009.

GOSPODARSTVO Troškovi hrane najveći su i proizvodnju mlijeka pripravljaju se materijal za proizvodnju koji ne ulazi u supstanciju proizvoda, već najvažniji troškovi u proizvodnji dodatni obroci, koji se sastoje od pomaže procesu proizvodnje i mlijeka, a zatim troškovi rada. Visina koncentriranih krmiva. Energetski relativnog udjela hrane u strukturi dio koncetrirane hrane treba biti svojom cijenom ulazi u troškove proizvodnje (potrošni materijal, ukupnih troškova proizvodnje proizveden na vlastitom gospositni inventar, lijekovi i sl.). mlijeka kreće se oko 50%, dok ostali darstvu (kukuruz, ječam), a proTroškovi proizvodnje mlijeka troškovi čine drugih 50%. Kod teinske komponente (sačma soje i mogu biti stalni i promjenjivi. Stalni velikih farmi udio hrane u strukturi suncokreta), koje gospodarstvo ne troškovi opterećuju proizvodnju troškova nešto je niži i kreće se od proizvodi, mora kupovati na tržistu. razloga treba bez obzira na njezinu visinu. Njih 40 do 50%,a kod malih farmi više od Iz gospodarskih čine uzdržni dio hrane, veći dio 50%. Kod novosagrađenih farmi svi izbjegavati kupovinu gotovih živog rada, dio materijalnih drugi troškovi veći su od troškova krmnih smjesa za muzne krave, jer troškova, amortizacija i neizravni hrane. Te farme otplaćuju kredite, su u pravilu skupe. Ekonomičnije je troškovi.

Promjenjivi troškovi tako da su dosta opterećene velikim kupovati proteinske komponente i mijenjaju se s obzirom na visinu troškovima anuiteta i kamata. Što je pripravljati vlastite krmne smjese koje su u pravilu niže u odnosu na proizvodnje.

To su troškovi veći udjel troškova hrane u strukturi proizvodnog dijela hrane, dodatni troškova, to su drugi troškovi gotove smjese u tvornicama stočne rad i drugi. Odnos stalnih i proizvodnje manji. Utrošak hrane hrane. Na primjer, gotove smjese za promjenjivih troškova u strukturi po kravi ovisi o visini proizvodnje, muzne krave u tvornicama stočne hrane koštaju 2,5 - 3,0 kune po kg, i cijene koštanja litre mlijeka kakvoći hrane, učestalosti hranidbe mijenjaju se s povećanjem pro- i probavljivosti hrane. Cijena hrane to sa sadržajem 18 - 19% proteina. izvodnje. Odnos uzdržne i pro- može biti manja ako je vlastito Smjesa pripravljena od vlastitih duktivne hrane, te količina, kakvoća proizvedena ili viša ako se nabavlja komponenata približno iste i cijena hrane osnovni su čimbenici na tržištu. U borbi za povećanje hranidbene vrijednosti košta oko koji utječu na eko-nomičnost vlastite dobiti velika je uloga dvije kune (tablica 1), odnosno 20 proizvodnje mlijeka. Od posebne je snižavanja troškova hrane. Za 30 % je jeftinija u odnosu na važnosti odnos uzdržne i pro- zadovoljavanje osnovnih životnih kupljenu. duktivne hrane koji treba biti potreba krave moraju dobivati Većina malih farmi nema uvjeta najmanje od 1:1 do 1:1,5. kvalitetnu voluminoznu hranu (niti znanja) za pripravljanje Proizvodnja mlijeka ima posebnu (silažu, sijenažu i sijeno). koncentratnih smjesa i spremanje strukturu troškova.

Uzgojem Za veću proizvodnju dodaju se sjenaže i silaže. Te farme prodaju goveda krmiva se prerađuju u u hranidbi koncentrati, kroz koje se vlastiti kukuruz po niskim cijenama ostvaruje dobit. Hranidba krava a istovremeno kupuju skupi stočne proizvode. Ta prerada mora biti racionalna i ekonomična. Za treba se zasnivati na proizvodnji koncentrat na tržištu gdje taj isti očekivati je da će troškovi materijala vlastite voluminozne hrane, koja se kukuruz plaćaju po visokim za preradu biti najveći i da će oni u koristi za uzdržne potrebe i nižu cijenama, umjesto da su oplemenili strukturi cijene koštanja stočnih produkciju mlijeka.

Za veću vlastiti kukuruz i preko mlijeka proizvoda zauzimati glavno mjesto.

Prema tome, osnovni materijal za Tablica 1: Sastav i cijenakoštanja vlastitekrmnesmjeseza proizvodnju mlijekaje hrana od koje proizvodnidio obroka se tijekom procesa proizvodnje Krmna smjesa stvara proizvod.

CK 1 kg Krmiva PB,g CK,kn % HJ Stočna hrana Kukuruz 0,524 O 70 40 384 028 Hrana je stalni trošak u 0,143 Stočno brašno 1,20 O 14 proizvodnji mlijeka kojeg čini 12 175 uzdržni dio hrane. Odnos uzdržne i Sačma suncokreta 2 20 0,126 O 29 13 429 produktivne hrane, te količina, 0,178 Sačma soie 3 20 048 15 660 kakvoća i cijena hrane osnovni su 0,186 Ječam 1,20 16 187 0,19 čimbenici koji utječu na ekonoMineralna smjesa 600 O 18 3 mičnost i rentabilnost proizvodnje 10,0 Premix I O 10 mlijeka.

Ukupno 1,157 1,66 100 1835

Mljekarsk/ Hst 01/2009.

25

GOSPODARSTVO prodali po znatno višim cijenama.

Isto tako male farme nemaju dovoljno zemlje a niti mehanizaciju da mogu ići na proizvodnju i spremanje silaže i sjenaže. Mali farmeri ne koriste mliječnu zamjenicu za telad. Na taj način gube 20 - 30 kuna po teletu dnevno.

S druge strane, male farme imaju nižu proizvodnju (ne višu od 15 litara po HD) i uglavnom proizvode drugi razred mlijeka, zbog loših uvjeta držanja, tako da ostvaruju niže prihode. To je glavni uzrok nestajanja malih farmi u Hrvatskoj.

Navedena smjesa sadržava 1,157 HJ u kg sa 18,35% sirovih proteina, a cijena iznosi 1,66 kuna.

Koristi se za produktivni dio obroka.

Za svaku litru mlijeka preko 1O litara dodaje se 0,5 kg smjese. Ulaganjem kroz vlastite krmne smjese od 0,5 kg za litru mlijeka dobije se vrijednost veća od tri kune, kolika je prodajna cijena mlijeka, odnosno, čista zarada po jednom kg smjese iznosi 4,96 kuna. Proizlazi da je na ovaj način farmer preko mlijeka prodao vlastiti kukuruz po cijeni od 1,98 kuna. Treba istaknuti da navedene nabavne cijene proteinskih krmnih komponenata podrazumijevaju cijene u veleprodaji (tvorničke cijene). Činjenica je da su cijene na malo tih komponenata (u poljoprivrednim ljekarnama) nešto više.

Zato je potrebno da više obiteljskih gospodarstava osnuje udrugu preko koje bi nabavljali ove komponente, kao i drugi repromaterijal za poljoprivredu po tvorničkim cijenama. Velike farme kupuju krmne komponente u većim količinama po veleprodajnim cijenama koje su daleko niže.

Hranidbakrava Kod sastavljanja dnevnih obroka za muzne krave mora se voditi računa o povoljnoj strukturi obroka s motrišta cijena pojedinih komponenata i uravnoteženosti

26

Tablica2: Godišnjepotrebestočne hraneza krave različite razine proizvodnjemlijeka Krmivo Kukuruzna silaža, kg Sienaža lucerke, kg Siieno luceme, kg Koncentrat, kg

4000L 5475 3650 1460 365

Proizvodnia mlijeka 5000 L 6000L 5475 5475 3650 3650 1460 1460 730 1170

obroka. Hrana mora biti kvalitetna, (0,73), a najskuplja iz sijena (1,70), ukusna i probavljiva. Treba voditi čak skuplja od HJ iz krmne smjese (1,43). Zato u obrocima krava treba računa o odnosu voluminozne i davati više silaže i sjenaže (20 - 25 koncentrirane hrane. Program kg), a manje količine sijena (3 - 4 kg). hranidbe mora zadovoljiti sve Cijena kukuruzne silaže uzima se na potrebe za energijom, bjelanče­ vinama, mineralima i vitaminima. bazi prosječnih prinosa kukuruza i Suha tvar ključan je čimbenik u tržne cijene kukuruza, uvećano za troškove siliranja.Ako se ne zna propostizanju visoke proizvodnje.

Krave moraju dobiti između 2 i 4 kg izvodna cijena sijena, nju nije realno određivati na bazi kukuruza. suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

Na osnovi dnevnih obroka i Obiteljska gospodarstva s malo godišnje razine proizvodnje mlijeka zemlje i malim brojem krava nemaju vlastitu mehanizaciju i moraju platreba izračunati godišnje potrebe ćati usluge spremanja sijena, silaze i stočne hrane (tablica 2), kako bi se mogao napraviti plan proizvodnje sjenaže što povećava troškove. Veća na OPG-u (plodored). Voluminozna obiteljska gospodarstva koja posjehrana mora biti osigurana tijekom duju vlastitu mehanizaciju trebaju cijele godine. Na malim farmama proizvoditi sijeno i ostalu voluminoznu hranu za svoje potrebe,jer je događa se da tijekom zime ili rano u to jeftinije. proljeće ponestane sijena. U tom Da su u navedenim obrocima razdoblju sijeno je najskuplje (1,0 1,5 kn). U pravilu za jednu kravu korištene gotove kupljene krmne godišnje treba osigurati 10000 kg smjese, umjesto vlastitih, cijena koštanja obroka povećala bi se za silaže i 1500 kg sijena.

U strukturi obroka (tablica 3) više od jedne kune ili 30%, a time i najjeftinija je HJ iz kukuruzne silaže ukupni troškovi. ■

Tablica3: Dnevni obrociza muzne krave kod različite razineproizvodnje i istih cijenehrane Proizvodnja mlijeka Struktura obroka (krme) Koncentrat

CKkuna CK

CK

kn

HJ

1,66

1,43

Kukuruzna 0,24 silaža Sienaža 0,35 Sijeno 0,85 luceme Ukuono: -

kg

40001 lO 96 L/hd CK HJ

1

1,16

0,73

15

O 87

10

1,70

4

2,00

-

30

11,9

hd

50001 13,701/hd CK kg HJ

kg

HJ

2,32

3,32

3,2

3,73

5,31

hd

60001 1644 L/hd CK hd

1,66

2

4,65

3,60

15

4,65

3,60

15

4,65

3,60

4 00

3 50

10

400

3 50

10

4.00

3,50

3,40

4

2,00

3,40

4

2,00

12 16

31

12 7

13 82 I 30

14,38

I

3,40 15.81

Mljekarski list 01/2009.

RATARSKE I KRMNE KULTURE V

Stete na strnim žitaricama tijekom zimskog razdoblja Piše: Doc. dr. se. Zlatka Svečnjak

Tijekom zime strne

Z

žitarice izložene su

: ' ' U Hrvatskojsu neposred: ne štete od izmrzavanja imsko razdoblje vegeta- : male ili ih nema zato što je u cije strnih žitarica u · razdoblju najnižih temperatura u našim glavnim proizvodpravilu prisutan snježni pokrivač nim područjima traje dva koji štiti usjev, a i zime su do tri mjeseca, a u posljednjih nekoliko godina bile oštrijem kontinentalnom klimatu uglavnom toplije od višegodišmože trajati i četiri i više mjeseci. U njeg prosjeka. tom razdoblju, tijekom niskih Usjevi ozimih žitarica značaj­ negativnih temperatura, usjevi no se razlikuju u otpornosti na nistrnih žitarica nalaze se u stanju ske temperature.

Najotpornija kulprinudnog mirovanja. Međutim, tura na izmrzavanje je raž, pojeditijekom zimskog razdoblja u kraćim ne sorte mogu izdržati temperatuili dužim intervalima temperatura se re i do -33 °C, zatim slijedi pšenica može podići na više od O C. Čim se (do -25 °C), pa ječam i zob (do -17 temperatura podigne nekoliko C). Izmrzavanje pojedinih tkiva ili stupnjeva više od O °C, raž i cijele biljke pšenice posljedica je ranozrele sorte pšenice nastavljaju oblikovanja kristala leda u među­ svoju fiziološku aktivnost prolazeći staničnim prostorima, a rjeđe u satzv. kriptovegetaciju, a ako su temperature više od 5 °C nastavlja se mim stanicama. Oblikovanje kristala leda rezultat je "isušivanja" odnorast odnosno busanje pšenice sno gubitka vode iz stanica. Što je ostalih ozimih žitarica. temperatura okoline niža, to staniNiske negativne temperature ce ostaju sa sve manje vode i stvara Oštećenje ozimih žitarica od se više ledenih kristala u međusta­ niskih negativnih temperatura može ničnom prostoru. Povećane dimennastati u raznim razdobljima prezimljenja usjeva, i to u početki.I zije kristala leda u međustaničnom prostoru pritišću na stanične zime u odsutnosti snijega, a zajakog stijenke koje mogu popucati, što mraza te tijekom zime i na prijelazu završava uginućem stanica, pojediiz zime u proljeće. U svjetskim razmjerima, niske negativne tem- nih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znaci izmrzavanja mogu biti veoma perature uzrokuju veće gubitke prinosa ozimih usjeva, naročito različiti. Biljke pri brzom odmrzapšenice, od bilo kojeg drugog vanju gube turgor i postaju mlohave, na kraju pocrne, požute ili nepovoljnog čimbenika okoline.

Ovaj problem izmrzavanja ozimih uvenu čuvajući zelenu boju. Ipak, žitarica najakutniji je u područjima općenito se može reći da biljke ofureni izgled jer oštrog kontinentalnog klimata s poprimaju ozljede kloroplasta uzrokuju žuće­ jako niskim zimskim temperatunje listova.

Simptomi izmrzavanja rama, slabim snježnim pokrivačem, mogu se najprije uočiti na starijim niskom relativnom vlagom zraka i listovima. jakim suhim vjetrovima.

0

djelovanju niza nepovoljnih čimbenika okoline

koji u većem ili manjem stupnju mogu oštetiti ili čak

0

Mljelwrski list 01/2009.

izazvati ugibanje biljaka u usjevu Otpornost usjeva na niske negativne temperature određena je nasljednim čimbenicima, a stječe se u određenim uvjetima djelovanja vanjskih čimbenika u procesu tzv. kaljenja ili očvršćivanja. Proces kaljenja može se uvjetno podijeliti u dvije faze. Prva faza kaljenja u poljskim uvjetima prolazi ujesen kad se temperature zraka spuste blizu nule. Najpovoljniji uvjeti za tu prvu fazu su temperature od O do 6 °C, te vedro sunčano vrijeme jer se tada intenzivno nakupljaju šećeri, i to najviše u čvoru busanja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja može završiti već za 5 - 6 dana kada biljke mogu sadržavati 20 - 30% šećera u suhoj tvari. Nakon završetka prve faze kaljenja biljke pšenice mogu izdržati niske temperature od

27

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Snježni pokrivač štiti biljke od izmrzavanja (foto: Z. Svečnjak) -1O do -12 °C. Druga faza kaljenja prolazi pri temperaturama od -2 do -5 °C neovisno o tome je li usjev pokriven snijegom. U toj fazi stanica gubi dio vode zbog kojeg protoplazma zadobiva nova fizička svojstva koja joj pomažu u daljnjoj obrani od jačeg isušivanja stanica, mehaničkih deformacija i povećanih koncentracija. Nakon prolaženja druge faze kaljenja povećava se otpornost na izmrzavanje. Tako pšenica može podnijeti niske temperature od -14 do -17 °C pa i niže, ovisno o sorti i stanju usjeva.

Druga faza kaljenja traje različito kod raznih sorata, i to od 3 - S pa do 6-9dana.

Od velikog je značaja za otpornost na izmrzavanje jesenski porast i razvoj biljaka na koji utječe rok sjetve i vremenski uvjeti nakon same sjetve.

Ozime žitarice najosjetljivije su na izmrzavanje u razdoblju klijanje-nicanje. Stoga najveće štete u usjevu mogu nastati pri prekasnoj sjetvi ujesen, jer tek i~ni~le biljčice lako ugibaju pri msk1m temperaturama budući da nemaju oblikovan čvor busanja, a konus rasta nedovoljno im je zaštićen listovima.

28

' Prebujan usjev koji je : zbog vrlo rane sjetve u : zimu ušao jako izbusan (sa četiri ~ do pet postranih izboja po busu) : također može lakše izmrznuti od : niskih negativnih temperatura od usjeva koji je u zimu ušao u fazi : početka busanja. ! '

Potencijalne štete od niskih temperatura zraka znatno umanjuje prisutnost snježnog pokrivača koji je dobar toplinski izolator. Pri istoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini čvora busanja je to viša što je veća debljina snježnog pokrivača.

Borba protiv izmrzavanja sastoji se uglavnom u preventivnim mjerama kao što su: izbor dovoljno otpornih sorata, kvalitetna priprema tla za sjetvu, sjetva u optimalnim rokovima uz korištenje kvalitetnog sjemena čime se osigurava ulazak ozimih žitarica u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvoja, tj. u fazi početka busanja (pšenica) ili sa jednim do dva razvijena sekundarna izboja Uečam i raž).

Dugotrajan snježni pokrivač U našim glavnim područjima

proizvodnje snJezne oborine nisu jako izražene i rijetko se zadržavaju više od mjesec dana. Međutim, u brdskim odnosno predplaninskim krajevima snježne oborine mogu biti znatno obilnije i mogu se zadržati dulje razdoblje. Oštećenja ili ugibanje biljaka pod snježnim pokrivačem nastaju ako je snježni pokrivač deblji od 50 cm i ako traje 2 - 3 mjeseca. Prvobitno se pretpostavljalo da je uzrok ovih oštećenja nedostatak kisika pod debelim snježnim pokrivačem i da dolazi do "gušenja" biljaka. Međutim, poslije je utvrđeno da čak i ako je snježni pokrivač zbijen i debljine 50 cm, sadržaj kisika u zraku ispod njega još uvijek iznosi oko 20%, odnosno svega 1,0 - 1,5%manje u usporedbi s atmosferskim zrakom. Daljnja proučavanja ove pojave pokazala su da se pri visokom snježnom pokrivaču temperatura na površini tla kreće od O do -3 °C. Pri takvim temperaturnim uvjetima biljke intenzivnije dišu i brže troše nakupljene pričuvne tvari (šećere) nego pri nižim temperaturama.

Tako je primjerice pri temperaturi od O °C utrošak šećera u procesu disanja za 24 sata dvostruko veći nego pri temperaturi od -7 °(. ' Bržim trošenjem šećera : biljke se iscrpljuju, za: tim gladuju i na kraju takve oslabljene bivaju napadnute gljivičnim : bolestima, oštećuju se i ugibaju. i '

Zaštitne mjere protiv ove pojave sastoje se u izboru sorata koje bolje prolaze proces kaljenja i nakupljaju više šećera, a od agrotehničkih zahvata preporučuje se proljetna drljanje u cilju bržeg sušenja površinskog sloja tla i stvaranja nepovoljnih uvjeta za razvoj snježne plijesni, te intenzivno prihranjivanje usjeva mineralnim gnojivima.

Stajaće vode Ova pojava manje je izražena u zimskom a više u jesenskom ili pro-

Mljekarski list 01/2009.

===================RATARSKE ljetnom razdoblju vegetacije. Suvišak vode u tlu i na površini tla izazvan poplavama, naglim topljenjem snijega ili obilnim kišama pogoršava uvjete aeracije i ishrane, čime se narušava metabolizam i funkcionalna djelatnost korijenova sustava i nadzemnih organa. To na koncu dovodi do ugibanja biljaka u usjevu.

Intenzitet oštećenja i ugibanja biljaka ovisi o nizu čimbenika, poput fenofaze rasta usjeva, temperaturi zraka, svjetlu i duljini trajanja stajaćih voda. Sjeme, koje je tek proklijalo, u uvjetima velike vlažnosti odnosno stajaćih voda ugiba razmjerno brzo. Najčešće se to događa nakon 15 - 20 dana. Međutim, treba istaći posebno veliku osjetljivost ozimih usjeva na prekomjernu zasićenost tla vodom u razdoblju klijanje-nicanje. Klijajuće sjeme u takvim uvjetima može uginuti već nakon 3 - 4 dana, a ono koje preživi niče sa zakašnjenjem. Nadalje, biljke su ujesen manje osjetljive na stajaće vode nego na proljeće. Zelene biljke mogu ujesen izdržati potpunu poplavu 25 - 30 dana ako su bile dobro osvijetljene, dok se na proljeće iz zime izišle iscrpljene biljke znatno prije oštećuju i ugibaju. Što je temperatura vode viša i što se stajaće vode dulje zadržavaju na tlu, to su i oštećenja

I KRMNEKULTURE

Stajaće vode česta su pojava na našim poljima (foto:Z. Svečnjak)

odnosno propadanje biljaka veća.

Malo propadanje (10%ili nešto više) biljaka može nastupiti ako stajaće vode ostanu 5 - 7 dana na tlu i ako je temperatura vode oko O C.

Dakle, već kratko razdoblje zadržavanja stajaćih voda uzrokuje prorjeđivanje ozimih usjeva. Osim toga, u takvim uvjetima korijenov sustav napadnut je bolestima, smanjuje se intenzitet procesa rasta, : ' ' Povećana propadanje kasne pojedine faza rasta i razvoja, : (do 30%)može se opaziti smanjuje se produktivno busanje, ako su biljke poplavljene 10 - 12 veličina klasa odnosno metlice i dana i ako je temperatura vode O- ozrnjenost, a posljedična i potenci1 °C. Potpuno ugibanje biljaka jalni prinos zrna.

Osim stajaćih voda, i prekoopaža se ako su biljke poplavljene mjerna zasićenost tla vodom može oko mjesec dana i ako je oštetiti usjev i utjecati na smanjenje temperatura vode O - 1 °C, ili ako prinosa. U umjerenom klimatu su poplavljene 20 -25 dana i ako je ozimi usjevi razmjerno su otporni na srednja temperatura vode 4- 5 °C. 0

Potpunouginuće biljaka na dijelu parcelezbog stajaćih voda (foto:Z. Svečnjak) M(jekarski li,st O1/2009.

29

RATARSKE

I KRMNE KULTURE

prekomjernu vlažnost tla u usporedbi s osjetljivim kulturama kao što je to primjerice grašak, osim u razdoblju klijanja sjemena. Međutim, štete od prekomjerne zasićenosti tla vodom daleko su manje nego štete od stajaćih voda. : ' ' Osnovna zaštitna mjera : protiv suviška vode u tlu : i na tlu, uz stvaranje strukturnog : tla, provođenje je drenaže i . ustrojstvo drugih meliorativnih . mjera kao što je izvlačenje jaraka : iz depresija do kanala, kojima se : odvodi suvišna voda i sprječava njezino zadržavanje.

Srijež Srijež ili istiskivanje biljaka je pojava koja se češće javlja u humidnijim područjima, posebno kada tijekom zime padaju obilnije oborine.

Pojava sriježi nastaje pri čestim smrzavanjima noću i odmrzavanjima tla tijekom dana kada biljke ozimih usjeva bivaju istisnute iz tla.

Oblikovanjem leda u površinskom sloju tlo se nadima i vuče sa sobom

biljke, a nakon toga pri odmrzavanju i pretvaranju leda u vodu tlo smanjuje volumen i sliježe se, čime biljke ostaju kao iščupane iz tla s ogoljelim čvorom busanja. Pritom dobar dio korijenova sustava biva također istisnut iznad površine tla, a mnoge korijenove žile i žilice bivaju pokidane. Ovakve istisnute biljke naročito su osjetljive na isušenje. Za sunča­ nog i vjetrovitog dana s niskom relativnom vlagom zraka istisnute biljke mogu uginuti prije nego što oblikuju nove korijenove žile . Štete od sriježi najveće su kod slabo razvijenih biljaka koje su u zimu ušle nerazbusale odnosno tek iznikle. Količina stvorene nadzemne mase također je važan čimbenik koji određuje potencijalne štete od sriježi zbog učinka malčiranja.

Naime, jače razvijeni listovi usjeva smanjuju intenzitet gubitka topline tla i na taj način ograničavaju količinu stvorenog leda i nadimanje tla. Ovo se može često zapaziti na poljima gdje su međuredni prostori znatno nadignuti iznad samih sjetvenih redova.Jačina i elastičnost

(rastezljivost) korijena također su važni za štete od sriježi. Sorte se u tom svojstvu znatno razlikuju, pa zaštitna mjera protiv sriježi može biti i izbor sorata s jačim i rastezljivim korijenovim sustavom. : ' ' Međutim, glavna zaštit: na mjera protiv sriježi je · osiguranje dovoljnog porasta i optimalnog sklopa usjeva ujesen prije ulaska u zimu pnmJenom optimalnih rokova, gustoće i dubine sjetve.

Ponekad se kao zaštitna mjera protiv sriježi preporučuje primjena valjanja usjeva na proljeće. Ova mjera može znatno poboljšati kontakt između istisnutih biljaka i tla i na taj način pomoći biljkama da dođu do vode. Ali ta mjera ne može vratiti biljke natrag u tlo. Međutim, u većini slučajeva tlo je suviše vlažno da bi se moglo provesti valjanje u ono vrijeme kad bi moglo dati najveći učinak. Kad se tlo vremenom dovoljno prosuši, ozimi usjev ili je ponovno oporavljen ili je u stanju kad valjanje više ne pomaže. ■

TRAVNJAŠTVO

Uzroci zakorovljenosti Tehnološke travnjaka mjere koje se provodena

Piše: Dr. se. Krešimir Sošnjak

oznavanje uzroka pojačane zakorovljenosti uvelike mogu olakšati zaštit_u ~rotiv korova na travnJac1ma, prvenstveno olakšavajući provedbu preventivnih mjera ali i smanjujući troškove rada i ostalih ulaganja u neposredne mjere suzbijanja korova na travnjacima.

Važno je pritom istaknuti i da tehnološke mjere koje

P

30

se provode na travnjaku uvelike utječu na pojavu i učestalost manje poželjnih biljnih vrsta na travnjaku.

Osobito je to važno na sijanim travnjacima različite planirane duljine trajanja, ali i na prirodnim travnjacima na kojima se različitim razinama intenzivnosti proizvodi voluminozna krma, kako bi se održala visoka razina produkcije travnjaka i proizvela krma visoke

travnjakuuvelike utječu na pojavui učestalost manje

poželjnihbiljnih vrstana travnjaku

Mljekarski list 01/2009.

TRAVNJAŠTVO kakvoće. Uzroke koji mogu izazvati veću

ili manju zakorovljenost travnjaka možemo svrstati u dvije skupine: prirodni uvjeti i tehnološke mjere gospodarenja travnjakom.

Prirodniuvjeti U ovu skupinu može se ubrojiti niz čimbenika koji bi se mogli nazvati uvjetima staništa. lako mjerama gospodarenja možemo utjecati na neke čimbenike iz ove skupine, oni su ipak izdvojeni u zasebnu skupinu kao prirodni preduvjeti za pojavu određenih biljnih vrsta.

Ovdje spadaju prekomjerna vlaga tla i stagnirajuća voda, status opskrbljenosti tla hranjivima, kiselost tla, zasjena, pojava plješina kao posljedica niskih temperatura, poplava, biljnih bolesti i štetočina.

Prekomjerna vlaga staništa može biti uzrok pojave i širenja mnogih biljnih vrsta koje se mogu okarakterizirati manje vrijednima, štetnima ili čak škodljivim vrstama (šaševi, žabnjaci, busika).

Na tlima siromašnima hranjivima, naročito na tlima siromašnima fosforom (P), postoji veća mogućnost za pojavu i širenje manje vrijednih, nepoželjnih i loših vrsta, kao i na tlima s niskim sadržajem fiziološki aktivnog kalcija, odnosno kiselim tlima.

Kod sijanih travnjaka uvjeti staništa (tla) trebali bi biti takvi da omogućuju brzo klijanje i nicanje zasijanih biljnih vrsta i brzo postizanje optimalnog sklopa, povećavajući tako natjecateljsku sposobnost tih biljaka prema korovima.

To se postiže mjerama odvodnje, kontrole i korekcije statusa opskrbljenosti tla biljnim hranjivima i organskom tvari, ali i kvalitetnom pripremom tla te sjetvom kvalitetnog sjemena u optimalnim

Mljekarski li.t 01/2009.

Slika 1: Zakorovljenostnitrofilnimvrstama na mjestima depozic1/eurina i fecesa rokovima. Ako je riječ o usijavanju u postojeću tratinu, u tu svrhu može pomoći upotreba herbicida koji će zaustaviti rast postojeće vegetacije ili pak napasivanje u jačem intenzitetu defolijacije s istom svrhom.

Mjere gospodarenja travnjakom Primjena primjerenih mjera gospodarenja travnjakom u godinama korištenja nužna je kako bi se održala dobra pokrovnost i nazočnost sijanih i poželjnih biljnih vrsta.

Odnosi se to i na sijane ali i na prirodne travnjake. Drugim riječi­ ma, primjenom neprimjerenih mjera gospodarenja utječemo na slabljenje usjeva, otvarajući tako vrata za ulaz nepoželjnih vrsta, smanjujući prinos i kakvoću biljne mase i skraćujući vijek trajanja travnjaka.

Način korištenja travnjaka (kosidba, napasivanje kombinirano) bitan je čimbenik koji utječe na

pojavu i učestalost korova na travnjacima. Već i male modifikacije i odstupanja unutar svakog načina korištenja mogu utjecati na veću ili manju pojavu korova.

Zbog toga je vrijeme kosidbe od vrlo velikog značaja. Kasna kosidba, koja nažalost još uvijek nije iščeznula s naših gospodarstava koja se žele baviti intenzivnom proizvodnjom, omogućava osjemenjivanje i širenje brojnih korovskih vrsta od kojih valja istaknuti kiselice (Rumex sp.), divlje lukove, divlju mrkvu i dr. vrste. Kasna kosidba u kombinaciji s primjenom dušika na travnjaku naročito može pogodovati širenju korova.

Greške kod korištenja travnjaka napasivanjem mogu u još većoj mjeri uzrokovati vrlo brzu promjenu botaničkog sastava travnjaka pojavom i širenjem nepoželjnih biljnih vrsta. Pritom treba imati na umu daje kod pašnog

31

TRAVNJAŠTVO

Slika 2: Propustiu menadžmentu uzrokuju smanjenje produktivnostii kakvoće biljne mase

Slika 3: Pojava korovau tek zasijanom lucerištu,djetelištu ili djetelinsko-travnojsmjesi onemogućava oblikovanjejakog usjeva

Slika 4: Visok udio maslačka u tratini

32

korištenja riječ o vrlo intenzivnom kruženju dušika, pri čemu se 75 90% dušika unesenog pašom i dopunskom hranidbom koncentratom vraća na travnjak. Tako se na mjestima depozicije urinom i fecesom može javiti zakorovljenost tzv. nitrofilnim vrstama, kao što je pr. kopriva (slika 1). Nedostatak regulirane ispaše ili nedostatak brige oko regulacije paše često biva uzrokom jače zakorovljenosti pašnjaka, a najčešće se ogleda kao neprimjerena pašno opterećenje, neprimjeren izbor ili nefleksibilnost u primjeni sustava napasivanja, prerani ulazak stoke na površine, kao i ulazak stoke u neprimjerenim uvjetima vlažnosti tla, prevelik ili premali intenzitet defolijacije i dr.

Zahvati čišćenja travnjaka (kosidba) nakon izlaska stoke zasigurno će pridonijeti smanjenom širenjt.:, korova koje stoka nije popasla. U ovom slučaju, cilj je primjene primjerenog režima napasivanja kontrolirati loše florne elemente i poželjnim biljnim vrstama omogućiti nesmetan rast.

Posebno poglavlje menadžmenta s vrlo velikim utjecajem na pojavu i širenje korova zasigurno predstavlja gnojidba, bilo da je riječ o primjeni mineralnih ili organskih gnojiva. Cilj je i ove agrotehničke mjere, osim ostalih, utjecati na stvaranje povoljnih uvjeta za rast sijanih i poželjnih vrsta. S druge strane, treba biti svjestan činjenice da primjenom pr. organskih gnojiva (gnojnice, gnojovke i krutoga stajskoga gnoja) možemo utjecati na pojavu i širenje nekih od nepoželjnih biljnih vrsta, bilo neposrednim širenjem sjemenki ili zbog favoriziranja nekih biljnih vrsta kao što je divlja mrkva, zbog povećanog udjela kalija u gnojnici. ■

Mljekarski list 01/2009.

PROFESIOIALNA HIGIJENA MtJEKAKIHFARMI· Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,

~~, Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

~~ lo Shield9- Polimerizirana barijera /f· Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jadu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard~ Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Voloucid'

VeloucidG!..kozmetička emulzija · Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~~ Kovex 11pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Zavrtnica17 • HR-10000Zagreb• tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321 633 ~ IIYl'AIIAD _______ ........,.. www.ecolab.com

-~

Kemijske mjere povećanja plodnosti tla Antropogena su sva ona tla koja su pod utjecajem zahvata koje provodi čovjek više ili manje promijenila svoja prirodna svojstva, odnosno izgubila svoja prvobitna prirodna obilježja Piše: Dr. se. Darko Uher

Ako je riječ o tlima izrazito siromašnima važnijim biljnim hranjivima, mora se pristupiti melioracijskoj gnojidbi tla.

Podrazumijeva unošenje u tlo većih količina hranjiva. Najčešće se to odnosi na fosfor i kalij, pa su ove mjere poznate pod nazivom fosfatizacija i kalizacija. Ako su tla nepovoljne reakcije (u većem dijelu kontinentalne Hrvatske najčešće su kisela), govorimo o kalcifikaciji tla.

Ako su, pak, siromašna organskom tvari, tada je riječ o humizaciji.

P

Fosfatizacijatla Fosfor je jedno od najvažnijih biljnih hranjiva, ali je istodobno i

34

tla. U količina fosfornih gnojiva. Unesene isto vrijeme većina naših tipova tala doze znatno nadilaze redovitu loše je opskrbljena ovim bio- gnojidbu fosforom. U obzir dolaze elementom. Pri njegovu unošenju u sva fosforna gnojiva, osobito ona tlo mineralnim gnojivima, u tlu na- bogatija kalcijem. Jednom provedestaje njegovo štetno vezanje, osobi- na fosfatizacija, ako se uz nju to u kiselim tlima pa mu se iskoristi- provodi redovita fosforna gnojidba, vost od strane biljaka znatno sma- postiže gotovo trajno povoljan njuje. Stoga smo prisiljeni u tlo uno- učinak na tlo. Intenzitet fosfatizacije siti kudikamo veću količinu fosfora ovisi o količini aktivnog fosfora u nego ga poljoprivredne kulture tlu. Stoga doziranje fosfora treba stvarno trebaju. Kako bi se, dakle, obaviti prema posebnim kriterijima nakon provedenih analiza tla. povećala količina biljci pristupačnog fosfora u tlu i poboljšalo njegovo Preobilna gnojidba fosforom u pozitivno djelovanje na plodnost tla nekim tlima može uzrokovati te stvorile odgovarajuće zalihe tog negativne pojave.

Kalizacijatla bioelementa u tlu, pristupamo Slično fosforu, kalija najčešće fosfatizaciji tla. Ta mjera podrazumijeva unošenje u tlo melioracijskih nema dovoljno u većini naših tala, značajan čimbenik plodnosti

Ml:fekarskilist 01/2009.

AGROTEHNIKA iako je mahom stanje povoljnije uvjetuju kiselost tla (aluminij, nego što se tiče fosfora. Pri njegovu mangan, željezo, bakar, cink i unošenju u tlo u većim količinama vodik). Suvišna kiselost tla njegovo postoje neke sličnosti s fosforom, ali je izrazito nepovoljno svojstvo koje i razlike. Kalij se veže na čestice smanjuje aktivnost korisnih baktegline u tlu slično fosforu. Međutim, rija u tlu (posebno onih koji vežu slabije se veže i podvrgnut je dušik) i potiče stvaranje manje ispiranju u izrazito pjeskovitim vrijednoga kiselog humusa u tlu. tlima. Biljkama je potrebna velika Neke kulture jednostavno ne uspijekoličina kalija u raznim fazama vaju pri povećanoj kiselosti tla. To razvoja. U tlima bogato opskrbljeni- su samo neke od naznaka koje kisela ma kalijem to može biti mnogo više tla čine nepovoljnim supstratom za od njihovih potreba (luksuzno uzgoj poljoprivrednih kultura. korištenje). Prekomjerna gnojidba Nažalost, u gospodarenju našim ovim hranjivim elementom može tlima sve je izrazitija neravnoteža biti štetna. Osobito može biti između kalcija koji se iznosi u oštećeno sjeme koje klija. Višak povećanim prinosima kultura i gubi kalija može izazvati nedostatak ispiranjem iz oraničnog sloja tla s magnezija pa donekle i bora. Stoga jedne, i njegova unošenja u tlo s pri melioracijskoj gnojidbi kalijem druge strane. Negativna bilanca (nazivamo je kalizacija) treba kalcija u uvjetima intenzivnog poštovati postojeće kriterije koji uzgoja oraničnih kultura naša je ponajviše vode računa (dakako uz stvarnost. Stoga bi trebalo prići stupanj opskrbljenosti tla kalijem) o sustavnom suzbijanju suvišne količini potrebnog kalija koji treba kiselosti tla. To se može postići unijeti u tlo gnojivom da bi se posti- primjenom većeg broja različitih gla potrebna razina opskrbljenosti tvari, među kojima su najznačajniji tla tim biogenim elementom. mljeveni vapnenac i dolomit, zatim Održavanje povoljne reakcije tla kal- živo i gašeno vapno. Te materijale cifikacijom smanjuje gubitak kalija proizvodi veći broj poduzeća u nas. ispiranjem. Ispire se više kalcija Doziraju se prema posebnim nego kalija. Velika količina klorida iz kriterijima na osnovi različitih kalijevih gnojiva može postati pokazatelja plodnosti tla, u prvom toksičnom za neke usjeve. Unošenje redu njegove reakcije, teksturnog u tlo žetvenih ostataka i stajskoga sastava tla, sadržaja i karaktera gnoja, osobito tekućega (gnojovke), osigurava veliku količinu kalija.

Kalcifikacija (vapnjenje) tla Za većinu naših glavnih tipova tala, osobito u humidnim (vlažnim) područjima, aktualna je kalcifikacija ili vapnjenje tla. U takvim tlima nedostaje kalcija, ali ne kao biljnog hranjiva već kao čimbenika plodnosti tla. Ako u tlu nema dovoljno kalcija, nastaju nepovoljni procesi što se tiče plodnosti tla, ponekad i nedostatak kalcija kao biljnog hranjiva. Umjesto kalcija u tlu sve više prevladavaju elementi koji

humusa itd. Kako prevladavaju materijali koji sadržavaju kalcij, odnosno vapno, iako postoje i drugi materijali, ovaj se zahvat naziva kalcifikacija ili vapnjenje. To je skup, masivan i složen zahvat koji može kvalitetno dijagnosticirati samo za to osposobljen stručnjak. Moraju mu prethoditi analize tla. Obaviti se može ručno na manjim površinama, a na velikim strojem. Učinkovitost kalcifikacije ovisi o vrsti i količini te usitnjenosti upotrijebljenog materijala. O tome ovisi i tzv. indeks neutralizacije, odnosno neutralizacijska vrijednost, o čemu će uz učinkovitost suzbijanja suvišne kiselosti tla ovisiti i trajanje djelotvornosti tog zahvata. Drugim riječima, kalcifikacija je zahvat koji nakon određena vremena treba ponoviti, kao i svaki drugi oblik gnojidbe. Za uklanjanje suvišne kiselosti tla, osim kalcifikacije, postoje i druge mjere. : ' ' Ako se tlo redovito gnoji : organskim gnojivima ili se na tlima uzgajaju usjevi za zelenu gnojidbu, djeteline i djetelinsko-travne smjese, ili se u tlo unose žetveni ostaci usjeva, znatno se može ublažiti štetno djelovanje suvišne kiselosti, a za neke usjeve i sasvim ukloniti.

Kalcifikacijatla

M!Jekmski list O1/2009.

35

AGROTEHNIKA Primjena veće količine fosfornih gnojiva, pogotovo onih koja sadržavaju kalcij, znatno može ublažiti opasnost od suvišne kiselosti tla. Što je tlo plodnije, opasnosti koje potječu od suvišne kiselosti tla manje su izražene. Osim izravnih mjera suzbijanja suvišne kiselosti tla, njezinu ublažavanju znatno mogu pridonijeti različiti agrotehnički, odnosno agrotehnološki zahvati. Obuhvaćaju izbor kultura, sorata i sjemena otpornog na kiselu reakciju tla, plodored, te prostornu i vremensku izmjenu usjeva, reguliranje vodnozračnih odnosa u tlu, uravnoteženu ishranu biljaka, uporabu gnojiva s melioracijskim učinkom na tlo, primjenu melioracijskih materijala i provođenje zaštitnih mjera usjeva.

Obogaćivanje tla organskom tvari (humizacija) i povećanje količine ukupnog dušika u tlu Organska tvar tla (humus) u antropogenom tlu kompleksan je čimbenik njegove plodnosti. Antropogena su, pak, sva ona tla koja su pod utjecajem zahvata koje provodi čovjek više ili manje prnmijenila svoja prirodna svojstva, odnosno izgubila svoja prvobitna prirodna obilježja. Proces obogaćivanja tla organskom tvari naziva se humizacija. Izvori obogaćivanja tla organskom tvari (humizacija) mogu biti različiti. Odnose se na unošenje organskih gnojiva (stajskoga gnoja, raznih vrsta običnog komposta i industrijskih komposta itd.), uzgoj usjeva za zelenu gnojidbu (sideraciju), unošenje žetvenih ostataka kultura u tlo (slama, kukuruzovina, lišće šećerne repe, stabljika soje i suncokreta itd.) te uzgoj djetelina i djetelinsko-travnih smjesa. Ti se materijali razlikuju prema svojoj učinkovitosti na tlo. Na prvo mjesto treba staviti djeteline i djetelinskotravne smjese koje vrlo povoljno djeluju na poboljšanje fizikalnih,

36

kemijskih i bioloških svojstava tla. U prvom redu to se odnosi na poboljšanje strukture tla, a preko nje i većine ostalih fizikalnih svojstava.

!'

' Po~oljšanjev• k~mijskih : SVOJStavaOCltUJe se u : većoj sposobnosti vezanja biljnih : hranjiva i sprječavanju njihovih : gubitaka ispiranjem.

Razgradnjom organske tvari istodobno se oslobađaju hranjiva za potrebe biljaka, odnosno provodi tzv. biološka aktivizacija hranjiva u tlu. Na račun oslobođenih hranjiva iz organske tvari tla (humusa) može se smanjiti količina hranjiva koja se primjenjuje u redovitoj gnojidbi mineralnim gnojivima. Pojačanom humizacijom tla, bez obzira na podrijetlo organske tvari, pojačava se aktivnost mikroorganizama u tlu a preko njih i plodnost tla u cjelini.

Na ukupnu količinu organske tvari u tlu utječemo obradom, gnojidbom i sustavom biljne proizvodnje u onom smjeru koji nam najviše odgovara za plodnost tla, ishranu bilja i ekonomičnost. šw se tiče dušika, treba imati na umu da se u tlu ne mogu stvoriti njegove zalihe zbog

njegova ponašanja u tlu. Pretežno se stvaraju nitrati, dakle jedan od posebnih oblika dušika. Njihova veća prisutnost u tlu dovodi do obilatog (luksuznog) usvajanja dušika s mogućim negativnim posljedicama, tj. njegova depresivnog djelovanja, ispiranja i hlapljenja (volatizacija). Ne smije se zaboraviti da je dušik osnovno hranjiva u gnojidbi. Može se unositi do kritičnih granica sa stajališta potreba biljaka i samoga tla. Humizacija tla istodobno djeluje i na stanje dušika u tlu. Međutim, zbog sve intenzivnije gnojidbe dušikom nastaje niz problema: energetskih, ekonomskih i ekoloških. Osim toga, primjena visokih doza dušičnih gnojiva uzrokuje brzu mineralizaciju (razgradnju) humusa i drugih organskih spojeva u tlu koji sadržavaju dušik.

To uvjetuje jako pogoršanje vodozračnih odnosa oraničnog sloja tla i povećani gubitak dušika u obliku različitih plinovitih spojeva. Te opasnosti treba stalno imati na umu pri primjeni dušičnih gnojiva. No, s druge strane, uzgoj bilja bez primjene dušičnih gnojiva gotovo je nezamisliv, ali ih treba dozirati racionalna i s potrebnim oprezom. ■

Kalcifikacija(vapnjenje)tla Mljeka.rskilMt 01/2009.

= ur~ffll= nn s bb, Vrbovec

Analiza ekonomike proizvodnje mlijeka i stavovi proizvođača u Istarskoj županiji Uvjeti poslovanjaza proizvođače, sa stajalištaotkupa mlijeka,donekle su slični uvjetimaproizvođača u drugim dijelovimaRepublikeHrvatske,dok su proizvođači u znatno nepovoljnijempoložajuglede tržištqinputa (voluminoznei pogotovokoncentriranestočne hrane) Piše: Prof. dr. se. Zoran Grgić

što u određenoj mjeri ograničava iskorištenje sirovine u proizvodnji ržna proizvodnja mli~ mliječnih proizvoda više kakvoće. jeka u Istarskoj županiji Prosječne otkupne cijene mlijeka nešto je manja od 10,5 također su na državnoj razini, kad se milijuna litara godišnje. govori o plaćanju osnovne cijene i U strukturi ukupne državne premije. Za mlijeko ekstra proizvodnje je oko 55,6% mlijeka E i kakvoće, prema udjelu mliječne I. kakvoće. Najveći dio (više od 76%) masti i bjelančevina isplaćuje se otkupljuje se od jedne velike prosječno oko 2,45 kn po litri, na što mljekare. Troškovi sabiranja mlijeka sukladno kakvoći mlijeka dolazi oko 0,80 kuna državne premije. u području do 100 km udaljenosti Prosječne su premije mljekara od sabirnog mjesta do prihvata u mljekaru jednaki su onima na držav- od 15 do 35 lipa po litri. Problem noj razini, što znači od O,15 do 0,40 predstavlja činjenica da se na kuna po litri. U odnosu na prosječnu državnoj razini procjenjuju 20 - 40 situaciju u otkupu mlijeka u Hrvat- lipa veće premije mljekara, koje su i skoj, ovdje je dulje vrijeme od mu- dodatno veće ''velikim" proizvožnje do prihvata mlijeka za preradu đačima s boljom kakvoćom (E klasa)

T 38

J.

i količinama mlijeka (više od 100000 litara). Nažalost, to su poslovni odnosi mljekare i proizvođača i tvornička premija je diskrecijsko pravo svakog otkupljivača, koje se ne može primijeniti na cjelokupnu populaciju proizvođača. Ovaj dio stimulacije proizvođača od 20 do 49 lipa/litri predstavlja pričuvu za koju bi se proizvođači u određenim uvjetima mogli izboriti od otkupljivača, s obzirom na obostranu dugoročnu korist predaje većih količina kvalitetnog mlijeka. Osobito je to važno u dijelu proizvodnje namijenjene preradi u autohtone vrste sireva, koja zahtijeva namjensku tehnologiju proizvodnje mlijeka (od proizvodnje stočne hrane do

M~'ekarski li.st 01/2009.

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

menadžmenta u staji i manipulacije Tablica 1: Struktura proizvođača i proizvodnjamlijeka mlijekom od mužnje do otkupnog u Istarskojžupaniji {2008.) mjesta).

Broj Broj Predano Mlijeka Veličina stada/Opis Uvjeti poslovanja za proizvogospodarstava po kravi krava mliieka, lit. do 5 229 566 1486272 2626 đače, sa stajališta otkupa mlijeka, od5 do 10 75 494 1 704 735 3451 donekle su slični uvjetima proizvood 10 do 20 61 2 722 745 795 3425 đača u drugim dijelovima Republike od 20 do 30 9 216 1092106 5056 više od 30 9 616 3 404 140 5526 Hrvatske, dok su proizvođači u UKUPNO 383 2687 10 409 998 znatno nepovoljnijem položaju u pogledu tržišta inputa (volumi- Izvor: HSC, 2008. nozne i pogotovo koncentrirane motivirani za povećanje proizvod- naknada za utroške vlastitog rada stočne hrane). Prosječne premije nje mlijeka, što je s obzirom na članova kućanstva. Na taj "neekomljekare niže su nego u kontinentalposljednje dvije korekcije ciljane nomski" način poslovanja ova gonom dijelu Hrvatske, jer su mljeka- cijene mlijeka, uz njegovu kakvoću, spodarstva opstaju iako "proizvode" rama troškovi sabiranja mlijeka osnovni preduvjet profitabilne gubitke. Ovaj dio populacije proizprosječno viši oko 20 lipa po litri. proizvodnje mlijeka u nas. vođača nije opterećen kreditima, Ekonomika U županiji su ukupno 383 što je dodatni razlog zašto opstaje u proizvodnje mlijeka uzgajivača sa 2687 krava. Samo 18 lošijim gospodarskim prilikama kao Prosječna cijena koštanja uzgajivača drži više od 20 krava i što su uvjeti poslovanja u mljekarmlijeka u Istarskoj županiji je 13 - predaju više od 5000 litara mlijeka skoj proizvodnji danas. Proizvođači 15%veća od cijene koštanja mlijeka po kravi. U razvojnu kategoriju pro- s manje od 5 grla u osnovnom stadu u RH. Osnovni razlog takve razlike izvođača spadaju još njih 61 sa u pravilu nisu skloni značajnijoj cijene koštanja prosječno su 19% stadom od 1O do 20 grla i pro- promjeni načina svoje proizvodnje više cijene inputa u proizvodnji sječnom proizvodnjom većom od mlijeka u smislu unaprjeđenja temlijeka. Glavni inputi, kao što su 3,4 tisuće litara po grlu. Uvjetno se u hnologije, menadžmenta ili poveća­ krmne smjese i sijeno, skuplji su od razvojnu skupinu proizvođača može nja osnovnog stada. Gotovo polo33 do 38%pa su i varijabilni troškovi uvrstiti još 75 proizvođača sa sta- vica proizvođača sa stadom od 5 do (najviše hrana za krave) po grlu od dom do 1Okrava i također 3,4 tisuće 1O krava može se računati u raz1.900 do 2.647 kuna veći kod litara mlijeka po grlu. Radi se o vojnu komponentu proizvodnje proizvođača mlijeka u Istarskoj ukupno oko 40% proizvođača mlije- mlijeka u Istarskoj županiji. Prema županiji nego što je to u ostatku RH. ka u Istarskoj županiji. To je značaj­ popisu poljoprivrede iz 2003. godiZa istu količinu i kakvoću mlijeka no iznad razvojne skupine na prosje- ne, ovaj dio proizvođača posjeduje proizvođači u Istarskoj županiji čnoj razini RH. Oko 20,6% proizvood 18 do 20%krava i steonih junica u ostvaruju 5 - 7 lipa niži prihod po litri đača s više od 1O muznih krava gospodarstvima koja posjeduju više mlijeka, a imaju 0,35- 0,37 kn po litri predaje u otkup 69,3% ukupno pro- od 5 ha obradivih površina. veće troškove proizvodnje stočne izvedenog mlijeka Istarske županije. hrane. Razlika je ukupnih troškova Donja granica pune isplativosti : ' ' ~roizvođači_ s pr~sjecnom pro1zvodnJom proizvođača u županiji, u odnosu na proizvodnje mlijeka u Istarskoj žu- . prosječne podatke za proizvođače paniji, prema anketi proizvođača, : većom od 5000 litara mlijeka po kontinentalnog dijela Republike proračunata je na 8 - 1O krava i oko · kravi i stadom većim od 20 muznih grla, prema uvjetima Hrvatske, od 0,41 do 0,44 kune po 32000 - 35000 litara predanog poslovanja u proizvodnji mlijeka litri mlijeka za razine muznosti od mlijeka. Prema tom proračunu, prve (odnosi cijena inputa i outputa, 4000 do 6000 litara mlijeka po grlu. su dvije kategorije proizvođača (do Za gospodarski položaj proiz- 5 i od 5 do 1O grla) s prosječnim pri- . državna potpora u mliječnom vođača osobito je loše što se zbog nosima od 2626 i 3451 litara mlijeka : govedarstvu, potpora mljekara i odnosa cijena varijabilnih troškova, po kravi ispod te granice. Određeni · lokalne samouprave) do 2007. godine mogli su biti u potpunosti ali i slabih priroda u proizvodnji vla- dohodak, u stvari doprinos pokrića ekonomski održivi. stite stočne hrane, razlika dohotka i koji predstavlja razliku prihoda i dobitka povećava s povećanjem plaćenih izdataka, ova gospodarstva Zbog neodgovarajuće male muznosti po grlu. Tako su proizvo- ostvaruju kad se ne računaju troškokorekcije cijena mlijeka europske đači Istarske županije manje vi amortizacije korištene imovine i kakvoće (E i I. klase) u posljednjih 8

Ml.felcarskilist 01/2009.

.'39

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

mjeseci (u dva navrata povećanje Tablica2: Kalkulac1faproizvodnjem/1/ekapo grlu2007. godine cijena za E i I. klasu, a smanjenje za (Istarskažupani/a} niže klase) u odnosu na višestruki Opis/Razina muznosti L/grlo 4000 5000 6000 porast cijena inputa, i takvi proiz12.156 19.283 vođači danas su ugroženi, pogotovo Prihodi 15.735 ako su tekuću proizvodnju zasno10.470 12.563 Mlijeko 8.376 vali na korištenju kreditnih sredsta1.000 1.500 Premija mljekare 600 va.

5.220 Premija države 3.180 4.265 Ukupni prihodi u proizvodnji Vlastita stočna hrana 9.014 10.446 7.480 mlijeka za prosječne razine muzno2.106 2.441 Kupljena stočna hrana 1.762 sti u županiji kreću se od 12.156 do 743 Ukupno usluge 601 664 19.283 kuna po grlu, odnosno od Ostalo 167 207 247 3,04 do 3,21 kuna po litri mlijeka.

Varijabilni troškovi 10.010 11.991 13.877 Varijabilni troškovi su od 10.010 do 5.115 5.262 5.379 13.877 kuna, a ukupni troškovi od Fiksni troškovi 15.125do 19.256 kuna.

15.125 17.253 19.256 UKUPNO troškovi Doprinos pokrića varijabilnih 3.224 Doprinos pokrića 1.290 5.191 troškova je od 1.290 do 5.191 kuna -3.825 -2.038 -188 Dohodak po grlu, što upućuje na potpuno 1.054 Dohodak bez vlastitog rada -2.925 -958 pokrivanje varijabilnih troškova iz proizvodnje mlijeka na ovim razi- • troškovi umanjeni za ekstra prihode (prodaja teladi, izlučenih krava i potporu po muznomgrlu) nama muznosti. Nažalost, sva Napomena: Varijabilni troškovisu troškovistočne hrane, ostalogmaterijalai usluga. Fiksni troškovisu troškoviamortizacije, investicijskogodržavanja i vlastitograda, što gospodariobično ne računaju kao gospodarstva u uvjetima prora- troškovejer nisunovčani izdaci. čunavanja svih troškova ostvaruju gubitke po muznom grlu od 188 kuna za najvišu razinu muznosti, do Tablica3: Kalkulacijaproizvodnjemlijekapo litri 3.825 kuna za najnižu proračuna­ Opis/Razina muznosti litara/grlo 4000 5000 6000 vanu razinu muznosti. Bez uračuna­ 3,21 Prihodi 3,04 3,15 vanja vlastitog rada, dohodak od Mlijeko 2,09 2,09 2,09 1.054 kune ostvaruje se samo na 0,20 0,25 Premija mljekare 0,15 najvišoj razini muznosti, a u ostalim Premija države 0,87 0,80 0,85 uvjetima zabilježen je gubitak.

1,80 1,74 Vlastita stočna hrana 1,87 U proračunu po litri mlijeka 0,41 Kupljena stočna hrana 0,44 0,42 cijena koštanja je od 3,21 kn/litra pri 0,12 Ukupno usluge 0,15 0,13 6000 litara mlijeka po grlu, do 3,78 0,04 0,04 Ostalo 0,04 kn/litra pri 4000 litara. Doprinos 2,31 2,50 2,40 Varijabilni troškovi pokrića kao razlika prihoda i Fiksni troškovi 1,05 0,90 1,28 varijabilnih troškova je od 0,32 do 3,21 3,78 3,45 UKUPNO troškovi 0,87 kn/litri, a gubici su od 0,03 do 0,96 kn/litri.

0,32 0,64 0,87 Doprinos pokrića Proračuni gospodarskog po-0,41 -0,03 Dohodak -0,96 1o žaj a proizvođača u kontiDohodak bez vlastitoe rada -0.19 0.18 -0.73 nentalnom području Republike Izvor: Preračunato prema tablici 2 Hrvatske upućuju na zadovoljavajući dohodak u uvjetima s više rijabilnih troškova (doprinos poUzimajući u obzir moguće od 5400 litara mlijeka po grlu, dok u troškove financiranja u prosječnim krića negativan), a minimalni Istarskoj županiji proizvođači uvjetima kreditiranja razvoja go- dohodak ostvaruje se tek na razini dohodak postižu na toj razini samo vedarske proizvodnje, proizvodnja od 7000 litara mlijeka po grlu (prag u uvjetima neuračunavanja troškova mlijeka manja od 4000 litara po grlu rentabilnosti je na 6600 litara po vlastitog rada. ne omogućuje ni pokrivanje va- grlu).

40

Mljekarski list 01/2009.

EKONOMIKA

6.000 5.000 4.000 3.000 2.000

j li)

o C

~

1.000

o -1.000 -2.000 -3.000 -4.000 -5.000 Razina muznosti

li Doprinos pokrića

m Dohodak

Stavovi proizvođača o sadašnjoj i budućoj proizvodnji mlijeka Gotovo svi anketirani (30 proizvođača) namjeravaju zadržati proizvodnju mlijeka, a samo ju jedan namjerava u potpunosti napustiti. Većina od 62,5% namjerava smanjiti svoju proizvodnju

o Dohodak bez vlastitog rada

kako bi racionalizirali gubitke. To smanjenje se kreće od 15,5 do 35,2% sadašnje proizvodnje.

Kao osnovni problem svoje sadašnje proizvodnje proizvođači najviše izdvajaju otkupnu cijenu mlijeka i troškove kupljene stočne hrane. Tek manji dio ističe

Kvalitetna hranidbai visokekoličine mlijeka - OPG "Orbanić'~ Kašćerga M{jekarski li.st 01/2009.

POLJOPRIVREDE

nedostatak radne snage i sredstava za modernizaciju. Za poboljšanje svoga gospodarskog položaja oko trećine ispitanika (9 od 26 koji su odgovorili na ovo pitanje) pretpostavlja povećanje proizvodnje mlijeka po kravi. Nešto manji broj, njih 8 smatra da u svoju proizvodnju treba za to uključiti preradu na gospodarstvu, a 6 ispitanika pretpostavlja osnivanje zadruge kao prvi izbor popravljanja gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u županiji.

U slučaju osnivanja zadružne mljekare njih 10 (41,7%) namjerava se odmah priključiti zadruzi kao njezini članovi, a njih 5 (20,8%) možda bi se u nekom roku priključilo zadruzi kao kooperanti, kada vide kako će ona poslovati.

Osnovni preduvjet poslovnog povezivanja u zadrugu je da ona osigura bolju prodajnu cijenu od postojeće. Samo 4 ili 16,7% proizvođača koji su odgovorili na ovo pitanje odbijaju bilo kakvu mogućnost poslovnog odnosa sa zadrugom.

Na vlastitu proizvodnju sira odlučilo bi se 12 ili 50%anketiranih proizvođača. To su mahom proizvođači s osnovnim stadom većim od 20 muznih grla. U taj je projekt njih više od polovice (7) spremno uložiti značajna vlastita sredstva i dodatno se zadužiti kako bi registrirali proizvodnju.

U najvećoj mjeri odlučili bi se na vlastito mlijeko a manje na otkup, i to samo određenih količina zahtjevne kakvoće. Više od polovice proizvođača (njih 16 ili 61,5% onih koji su odgovorili na pitanje) spreman je dio svoje proizvodnje predavati u otkup mini siranama, pogotovo jer očekuju ekstra otkupnu cijenu za točno utvrđenu

kakvoću mlijeka. ■ 41

Dobrobit i higijena smještaja koza Ukoliko se stočari odluče baviti kozarstvom, uz edukacije o uzgojnatehnološkim uvjetima trebaju usvojiti i osnovne pojmove koji se tiču dobrobiti Piše: Dr. se. Kristina Matković animalnoj populaciji dobrobit se može definirati kao stanje u kojem se jedinka pokušava nositi s okolišem. Pojam obuhvaća fizičko i mentalno stanje životinja uključujući pritom i pojam zdravlja. Ono u kontekstu stočarske proizvodnje podrazumijeva stanje koje omogućuje ostvarivanje očekivane proizvodnosti životinje temeljene njezinim performansama i u nju uloženim investicijama, a da to stanje ne ugrožava druge životinje ili da ne prijeti zdravlju i sigurnosti ljudi.

Iz navedenog se može zaključiti da je briga o životinjama recipročna očekivanoj koristi. No,

U

42

etički,

emotivni pa i situacijski motivi brige o ekološkim uvjetima u kojima žive, posebice intenzivno držane životinje, aktualizirali su pitanja njihove dobrobiti. Shodno tome predlaže se prakticirati pet sljedećih postulata: • životinjama omogućiti stalan pristup svježoj vodi i hrani kako ne bi bile gladne, žedne i pothranjene, • životinjama osigurati odgovarajući okoliš i ugodan smještaj, • prevencijom, brzom dijagnozom ili primjerenom terapijom životinje osloboditi boli, ozljeda i bolesti, • životinjama osigurati dovoljno prostora u odgovarajućim objektima za ispoljavanje normalnoga, fiziološkog ponašanja,

• životinjama osigurati uvjete držanja i načine postupanja koji će ih osloboditi mentalne patnje, straha i stresa (prema Code of Practice for Goats) (www. livestockwelfare.com/codes.htm).

Koze imaju prirodan nagon istraživanja kod potrage za hranom, što će uvjetovati odluku o prikladnom okolišu. Mnoge pasmine koza zahtijevaju više zaštite od nepogodnih vremenskih uvjeta nego goveda i ovce, stoga, koji god način držanja da je primijenjen, nužno je osigurati zaklon.

Koze, životinje koje žive u stadu, zajednici, preferiraju život u socijalnim skupinama i vole kontakt s ljudima.

Ukoliko se drže pojedinačno, potreban im je čest kontakt s ljudima i nadzor stočara.

Mljekarski list 01/2009.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

Kada se formiraju nove skupi- ukloniti. Pogodna hrana za koze na treba ih sputavati ako postoje ne, treba onemogućavati pojavu vezu uključuje i stabljike graha i prepreke, zbog izgledne prilike da borbi i stresa, posebice ukoliko se graška, djetelinu, lucernu i livadna dođe do zaplitanja i gušenja. Spone miješaju starije životinje. Uspjeh sijeno, silazu te vlaknast, ljuskav ili se moraju izvesti tako da ne uzgoja istovremeno više pasmina peletiran koncentrat.

Hranidba izazivaju stres ili ozljeđivanje. koza ovisi o pogodnostima okoliša i podrazumijeva poštivanje hra- Ovratnik treba biti labav, pouzdan i nidbenih potreba koza kao pre- pričvršćen na čvrst lanac. Sputane svakako umješnosti stočara.

Zdravlje živača. životinje moraju imati dostupnu Stočar mora poznavati navike i hranu, vodu i sklonište. Mlade Ispaša normalno ponašanje koza te znati Ispaša treba uključiti raznolike životinje ne smiju se sputavati. prepoznati znakove koji upućuju na biljke koje će osigurati dovoljan Nastambe i oprema dobro zdravlje. To uključuje dobar unos sirovih vlakana i minerala.

Kod izgradnje i opremanja tek, izgled zdrave kože, odsutnost Ukoliko je pašnjak siromašan, nužna nastambi treba poštivati sve aspekte šepavosti, čvrst, okrugli feces (sličan je dodatna hranidba. lspašu treba dobrobiti životinja. Nastamba mora fecesu ovaca i kunića), bez vidljivih provoditi organizirano, kako bi paša odgovarati sustavu uzgoja i broju rana po tijelu, apscesa ili ozljeda. bila korištena na najbolji način. životinja te klimatskom podneblju.

Kupljena stoka treba biti zdrava i Takvim pristupom lakše je provoditi Sustavi držanja mogu biti slobodna od zaraznih bolesti. Koze, kontrolu parazitoza. Područje paše zatvorenoga, poluzatvorenoga i kao uostalom i sve druge životinje, (brsta) svakako se preporuča urediti, otvorenog tipa. Ukoliko se radi o treba redovito nadzirati, osobito odnosno ukloniti otrovne biljke. zadnja dva tipa držanja, tada stanje papaka, te na prisutnost Neke od otrovnih biljaka su tisa, otvoreni dio treba biti okrenut parazitarnih infestacija kože (uši i lovor, paprat, preslica te druge. prema jugu - jugoistoku. Temelj šugarci), na koje su vrlo prijemčive.

Ograđivanje nastambe treba biti ispod zone Primjena preventivnih mjera, u Koze vole trčati, skakati i smrzavanja, dubine 80 -120 cm, a smislu zaštite životinja od zaraznih i penjati se. Stoga ograda mora biti iznad zemlje visine do 60 cm. Podna parazitarnih bolesti, umnogome dovoljno čvrsta i visoka (najmanje ploha najvažniji je dio nastambe, pridonosi uspjehu uzgoja. Pri pojavi 1,2 m) da bi spriječila bijeg. Može ukoliko je puni ili klasični, treba biti pogoršanja zdravlja nužno je biti od različitih materijala, ali u tri sloja - toplinska izolacija, identificirati uzrok, izolirati svakako napravljena tako da spriječi hidroizolacija te sloj protiv trošenja. ozlijeđene ili bolesne životinje i ozljeđivanje životinja.

Podovi moraju biti udobni, ukoliko poduzeti mjere liječenja. U današnje Sputavanje su čvrsti, moraju imati dobru vrijeme, očekuje se da stočar usvoji odvodnju, najbolje da su nagnuti 1 Ukoliko su životinje sputane znanja koja će mu omogućavati vani, to zahtijeva češći nadzor. Ne 2° prema kanalu za odvod. Radi uspješno i samostalno upravljanje uzgojem.

U situacijama kada poduzete mjere nisu učinkovite ili premašuju znanja i vještine samog stočara, uputno je zatražiti stručnu pomoć veterinara.

Hranai voda Koze dnevno trebaju balansiran obrok koji osigurava dobro zdravlje i vitalnost. Stalno im mora biti dostupna svježa i čista voda.

Ukoliko nije moguće osigurati vodu stalno na raspolaganju, mora ih se napajati dvaput dnevno. Voda ne smije biti studena.

Hrana treba biti ukusna, postavljena u jasle ili valove.

Slika 1: Ispašu trebaprovoditiorganizirano,kako bi paša Pljesniva i nečista hrana mora se

bila korištenana najboljinačin

Ml.fekarski lu;t 01/2009.

43

OVČARSTVO I KOZARSTVO

Pojilice treba postaviti na visini od se redovno čistiti i po potrebi 35 do 45 cm od poda, tako da se dezinficirati te steljiti. Bilo bi izbjegne prolijevanje i prljanje, te zgodno da su ti obori zvučno i smanji rizik od smrzavanja vode. vizualno izolirani od ostalih koza.

Mora ih se održavati čistima te Svako jare mora posisati kontrolirati najmanje jedanput kolostrum svoje majke ili neke dnevno, a i češće u ekstremnim druge novo ojarene ženke što je vremenskim uvjetima. Poželjna je prije moguće, u svakom slučaju voda temperature između 12 i 20 °c. unutar 6 sati od rođenja.

Svaki dan po jednoj kozi treba Mladoj jaradi treba omogućiti osigurati 10- 14 litara vode. stalan pristup majkama (sisanju), ili Ukoliko su u nastambi, muške ih treba hraniti od 2 do 3 puta životinje treba odvojiti od ženki, u dnevno mliječnim zamjenicama. posebnim, čvrsto ograđenim Svježa, vlaknasta hrana treba biti prostorima, po mogućnosti bez dostupna od 1. do 2. tjedna. vidnog i zvučnog kontakta. Nužno je Temperatura u nastambi za osigurati dovoljno prostora za jarad treba iznositi 15 - 20 °C, a ne vježbu, a ako nastamba ima ispust, smije biti niža od 12 °C. Relativna 2 tada najmanje 5 m ispusta te još 1 vlaga treba se kretati od 60 do 80%.

2 Ukoliko je potrebno, u ranim m zasjenjenog prostora. života treba osigurati Uvođenje nove koze ili koza u danima dodatne izvore topline. postojeću skupinu može rezultirati Mužnja zastrašivanjem i prijetnjama. To se Stočar mora biti upoznat sa može spriječiti povećanjem prostorne jedinice ili stavljanjem specifičnim problemima laktacije novih životinja u obore u blizini koza te načinima kako ih spriječiti i riješiti, uz konzultacije s veterinaripostojeće skupine, kroz jedno kraće razdoblje. Rogate i šute koze ne ma. lzmuzišta i oprema za mužnju smiju se stavljati u isti obor, osim moraju biti napravljeni tako da spriječe ozljede i stres, a posebnu ako nisu zajedno uzgojene. pažnju treba posvetiti tehnikama Sve električne instalacije mužnje da se spriječi ozljeđivanje ne smiju biti dostupne sisa. To uključuje pažljivo postupakozama, trebaju biti dobro nje, pregled mlijeka te izmuzivanje izolirane, osigurane od glodavaca do kraja, uz provedbu higijenskih 'i propisno ' uzemljene. mjera.

Nadalje, od velike je važnosti Sva oprema, uključujući napapravilan rad muzilica, te prilagodba jalice, muzilice, ventilatore,jedinice za zagrijavanje i osvijetljenost, mora razine vakuuma uzevši u obzir preporuke proizvođača. biti čista, redovito provjeravana i u Njega papaka funkciji.

Zdravlje papaka izravno utječe Graviditet i jarenje na laktaciju. Stoga je njega papaka S visoko gravidnim ženkama dio tehnološkog programa i nužno treba postupati osobito pažljivo, da je znanje o pravilnoj njezi.

S obzirom na fiziološke se izbjegne stres ili ozljeđivanje, što Metode eutanazije preuranjeni odlike u ponašanju ko- može uzrokovati koza na farmi za, hranidbena mjesta treba porod. Mora im se osigurati Na farmi je ponekad nužno postaviti tako da omogućuju dovoljno hrane, radi očuvanja dobre obaviti eutanaziju životinja koje su 'istovremeni ' pristup svih živo- kondicije i razvoja zdrave jaradi. To teže ozlijeđene ili preslabe. Nekotinja. Time se izbjegava borba za je naročito važno zadnjih 6 tjedana liko je kritičnih trenutaka koji mogu graviditeta. Obore za jarenje mora hranu.

osiguranja

komfora i smanjenja ozljeda, osobito vimena, treba osigurati dovoljno suhe stelje.

Najbolje od slame, koja dobro upija vlagu, topla je i lako se čisti, ili nekoga drugoga prikladnog materijala (piljevina).

Kod slobodnog držanja koza 2 predviđa se 1,2 - 1,5 m podne površine po kozi. Kod zatvorenog sustava držanja, prirodno svjetlo osigura se prozorima, čija ukupna površina treba iznositi 8 - 1O posto površine poda, postavljenima na visinu od 140 cm.

Područje za ležanje treba biti pokriveno i suho, s dostatnim prozračivanjem, bez propuha, osobito u biozoni. Koze su vrlo radoznale i sva vrata i ograde unutar nastambe moraju biti čvrste.

Oprema i unutarnje površine, ali i oprema kojima koze imaju pristup moraju biti bez oštrih rubova kako bi se onemogućilo ozljeđivanje. Površine se ne smiju tretirati bojama ili zaštitnim sredstvima koji mogu otrovati životinje. Ukoliko se koriste stare boje, postoji rizik otrovanja olovom.

Jasle ili hranidbene mreže dizajniraju se i postavljaju tako da se spriječi ozljeđivanje i rasipanje, u pravilu u visini glave životinja (visoke 60 cm, široke 50 cm i duboke 10 - 15 cm). Mreže se ne koriste za mlade i rogate koze jer se mogu zapetljati u njih te ugušiti. Za jasle treba osigurati oko 0,4 m2 podne površine. Ispod jasala mogu se postaviti valovi, na visini 50 cm od poda, koji skupljaju rasutu hranu a ujedno služe za hranidbu koncentratima. mogućih

44

Mljekarski fi,st 01/2009.

OV<.~ARSTVO I KOZARSTVO biti smjernica o odluci u pravo vrijeme: • odlučiti kada prestati liječiti životinju ako liječenje ne daje rezultate, • odlučiti do kada držati životinju ako ona ne postiže željene zahtjeve (npr. težinu).

Uvijek treba imati na umu dobrobit životinje kao i sigurnost ljudi, cijenu postupka te vještinu, prije negoli se odluči za jednu od metoda: • intravenozno ubrizgavanje medikacijskog sredstva (metoda koja se preferira), koje obavlja veterinar, • šermerov pištolj - koji se postavlja iza rogova, u liniji prema čeljustima (slika 2).

Slika 2 Mlađe životinje može se eutanazirati sprijeda, kao goveda, usmjeravajući metak u točku sjecišta linija koje idu od baze uha

Slika 3 do suprotnog oka (slika 3). Postupak nije dopušten u odraslih koza, jer je kod njih mozak smješten prema unatrag. ■

(~'11EI:.)

Dobrobit životinja je naša briga

• Podloge za ležišta • Udoban gumeni pokrov za gazne površine

AGROTEL GmbH Gewerbegebiet Hartham 9 D-94152 Neuhaus(lnn) Tel.: +49/ 85 03 914 99-0 Fax: +49/ 85 03 914 99-33 e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

M/jekarski list 01/2009.

• Mreže za zaštitu od propuha • Vrata za zaštitu od propuha i zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o.

Poduzeće za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia Tel.: +385/1 4666 718 Fax: +385/14667137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr

45

C1l bionardo Vš ne za bioplin zapoljoprivredna poduzeća

Kontakt:

Tel +385 (O) 14821434 Fax + 385 (O) I 4821435 croatia@bionardo.com

www.fleckvieh.de

www.bionardo.com

Masti kao krmiva i utjecaj na masnoću mlijeka Slobodnemastidodane krmivimastvarajuu buragugrubuemulzijukoja obavijačestice hrane,sprječava dostupnost,mikrobnurazgradnju i iskoristivost krmiva sirove vlaknine, tako da se dodatkom masti ne poboljšava asti kao krmiva ima- značajno opskrba preživača energiju visoku energetsku jom, a većom količinom masti može hranidbenu vrijed- se smanjiti i masnoća u mlijeku. no s t. Međutim, Zbog toga postoji stanovita suzdržanost glede korištenja masti u dodavanje masti krmnim obrocima krava. (zamašćivanje krmnih smjesa) nema Sirove krmne masti mogu se veću vrijednost u hranidbi odraslih davati odraslim preživačima samo preživača. Dodavanje slobodne ako osnovna krmiva sadržavaju masti u većoj količini u nekim malo prirodne masti, i ako masti ne razdobljima reprodukcije i laktacije stvaraju masnu emulziju u buragovu može biti i štetno. sadržaju već ostaju u strukturi Slobodne masti dodane krmiva sačuvane za razgradnju u krmivima stvaraju u buragu grubu emulziju koja obavija čestice hrane, crijevu.

Sirove (neutralne) masti dodasprječava dostupnost, mikrobnu razgradnju i iskoristivost krmiva. ne krmnim obrocima krava mogu se Posebice se smanjuje probavljivost samo manjim dijelom lipolitički Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

M

lvl~'ekarskilist 01/2009.

razgrađivati

u buragu djelovanjem nekih buragovih mikroorganizama (Ruminococcus sp. i protozoa), tako da se hidroliziraju u glicerin i galaktozu ili se razgrađuju do slobodnih masnih kiselina.

Probava i iskorištavanje masti Općenito, sirove krmne masti i zasićene masne kiseline teško se resorbiraju u buragu, a u maloj količini služe za stvaranje strukturnih lipida i građu buragovih mikroorganizama. Tek dolaskom digesta u tanko crijevo krava počinje prava probava i iskorištavanje masti na način sličan kao u drugih životinja.

Stoga je dobro ako su masti vezane u strukturi biljnih krmiva, primjerice

47

HRANIDBA u zrnju kukuruza, zobi, žitnih posija, sjemenkama uljarica (posebice tostiranom sojinom zrnju), jer su stabilnije u buragu, ne stvaraju jaču emulziju u buragovu sadržaju i ne smetaju buragovim mikroorganizmima u razgradnji krmiva. U krava visoke muznosti vrlo je značajno stanje mikrobiološke probave i razgradnja voluminoznih krmiva u buragu, što treba maksimalno iskorištavati. Za visoku proizvodnju i dobivanje kvalitetnog mlijeka potrebno je da se uz to uključi i enzimska probava krepkih krmiva i digesta koji iz buraga dospijevaju u niže dijelove probavnog sustava (postruminalna probava), resorpcija hranjivih tvari u crijevu, kao i aktivnost enzima sintetaze u vimenu.

Enzimi tankih crijeva, uz pomoć žuči i sokova gušterače, imaju veliku moć razgradnje hranjiva koja dospijevaju digestom

iz želuca, a razvijeni sustav krvnih i pretežito u srednjem dijelu tankog limfnih žila omogućava njihovu crijeva. Djelovanjem žuči dolazi do resorpciju, transport u jetra i dalje, koloidnog raspršivanja (emulzije) prema potrebama, drugim organi- masnih kapljica u sitne kilomikrone ma. koji sadržavaju visoki postotak U niže dijelove crijeva iz buraga triglicerida {83%),malo kolesterola i dolazi vrlo malo kratkolančanih fosfolipida (5% i 7%), vrlo malo masnih kiselina, jer se većinom proteina i slobodnih masnih kiselina resorbiraju u buragu i služe za (1-2%). reprodukciju buragovih mikroorgaKilomikroniulaze među resice nizama. U crijeva pretežito dolaze crijeva i resorbiraju se u limfu i krv. dugolančane, zasićene masne Uz to, žuč i žučne kiseline potiču kiseline iz krmiva, masti vezane na gušteraču na izlučivanje enzima česticama hrane ili u strukturi lipaze koja razgrađuje masti u krmiva (kukuruznog zrna, zobi, gliceride, masne kiseline i lecitin, tostiranoga sojinog zrnja i slično), tvari također sposobne za resorpmasti i bjelančevine oslobođene iz ciju u krv. U krvi krava nalaze se razgrađenih buragovih mikrostoga masne tvari pod nazivom organizama (mikrobni lipidi i "ukupni lipidi", kao masne kiseline, proteini). Sve to značajno utječe na lipoproteidi, fosfolipidi, kolesterin, količinu, sastav i kakvoću mlijeka. trigliceridi i sl., koji se prenose u Intenzivnija razgradnja i jetra, tkiva drugih organa i vime što resorpcija masti počinje u zadnjem je značajno za masnoću mlijeka. dijelu dvanaesnika, a kod krava Vime je vrlo važan organ za sintezu mliječne masti. Žljezdane stanice vimena glavninu zasićenih masnih kiselina za sintezu mlijeka i mliječne masti dobivaju preko jetara iz octene i maslačne kiseline i lipida hrane. Na kakvoću mliječne masti posebice značajno utječu kratkolančane i nezasićene masne kiseline iz krmiva, jer se velikim dijelom neposredno resorbiraju i izlučuju mlijekom, utječu na miris, okus i konzistenciju mliječne masti. Na taj način prisutnost masti u krmnim obrocima krava, ako se daje na primjeren način i u odgovarajućoj količini, može utjecati na količinu, a što je značajnije i na kakvoću mliječne masti.

Nezasićene masne kiseline mlijeka povećavaju se hranidbom krava mladom travom, većom količi­ nom kukuruza i sjemenki uljarica (tostirano zrno i pogače soje, uljane repice, suncokreta, laneno sjeme, i sl.). Više nezasićenih masnih kiselina U krava visokemuznostivrloje značajno stanje mikrobiološkeprobave u mlijeku uzrokuju dobivanje i razgradnjavoluminoznihkrmiva u buragu,što treba maksimalno mekog i lako mazivog maslaca. iskorištavati

Ml.fekarskilist 01/2009.

REPORTAŽA

Od polja do stola na jednom gospod rstvu Zagre čke V

••

zupanz1 Može li nas nešto bolje asocirati na tradicionalno zagrebačka jelo od sira i vrhnja, pripravljenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu vrijednim rukama seoskih kućanica koje generacijama njeguju taj nezaobilazan specijalitet Piše: Zoran Bašić, dipl. ing.

redstavljamo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Katarine Filrnkranz iz Prigorja Brdovečkog pokraj Zaprešića, za koje slobodno možemo reći daje odličan primjer seoskoga gospodarstva na kojem se od najbolje sirovine i uz visoke higijenske i zdravstvene standarde pripravljaju domaći mliječni specijaliteti. Ovoj je obitelji proizvodnja sira osigurala stalan izvor prihoda, a da je kakvoća najvažniji čimbenik stjecanja povjerenja, govori činjenica da sve sireve rade prema narudžbama dugogodišnjih kupaca i prijatelja.

U proizvodnju su uključeni svi članovi obitelji - naša domaćica gospođa Katarina, koja je idejna začetnica i pokretač proizvodnje a danas pravi sirar, njezin suprug Danijel, koji od prvog dana podržava Katarinine ideje, te njihove kćeri Sara i Antonija koje, iako idu u školu, pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovima. Tu su još baka Pavlica i djed Stjepan, Danijelovi roditelji, zaduženi za poslove oko blaga, krava od kojih dobivaju mlijeko.

Mljekarski list O1/:2009.

Ova je obitelj velikim trudom i radom, ali i sustavnom edukacijom i primjenom novih tehnologija, uspjela svladati prepreke u sve popularnijem i izazovnijem lancu "od polja do stola" i tržištu ponuditi kvalitetne domaće sireve. "Prije deset godina bačena sam u vatru.

Tada smo imali samo jednu kravu i nekoliko kupaca, uglavnom susjede

koje su dolazile po sireve. Nisam si mogla dopustiti da ostanu bez doručka i krenula sam sama pripravljati sir i vrhnje jer su to kupci najviše naručivali. Postupno sam učila na vlastitim pogreškama, čitala i učila kako ih izbjeći, dok nisam svladala cijelu tehnologiju proizvodnje. Svoju baku u Licipitala sam kako pripraviti lički škripavac

ObiteljFiirnkranzu svojojsirani- ponosZagrebačke županije ..,_9

REPORTAŽA preraditi mlijeko. Mlijeko ne pasteriziraju već ga pohranjuju u staklene boce u kojima se odvija prirodno zakiseljavanje mlijeka uz prisutnost mikrobne populacije, dakako, čovjekovu organizmu korisnih mikroorganizama. Nakon toga se cijeli tehnološki postupak stvaranje sirnoga gruša, dodavanje začina preko oblikovanja i pakiranja obavlja u strogo kontroliranim higijenskim uvjetima za koje imaju potvrdu nadležnog ministarstva koje je obavilo inspekcijski nadzor gospodarstva te dodijelilo potvrdu o registraciji za djelatnost proizvodnje sira na gospodarstvu.

Raznovrsnaponuda

GospodinStjepan u trenutku druženjasa svojimljubimicama pa sam i to naučila, slušala struku i je svladali te stekli mnogo novih trudila se napraviti najbolje što znanja i vještina koje svakodnevno mogu. U to vrijeme posjetili su nas primjenjujemo na svom gospodarprofesorica Havranek i doktor Kalit s stvu. Želja nam je bila stvoriti Agronomskog fakulteta iz Zagreba i prepoznatljive marke sira Zagretada je krenula divna suradnja - naša bačke županije ... " - ispričala nam je je proizvodnja poprimila nove Katarina. dimenzije. Tu je i stručna pomoć Od mlijeka do sira savjetnika Hrvatskog zavoda za Hranu za krave proizvode na 14 poljoprivrednu savjetodavnu službu hektara zemlje na kojoj siju kukute Upravnoga odjela za ruz, pšenicu, ječam te djetelinskopoljoprivredu Zagrebačke županije, travne smjese, a dio površina je i pod koja bezrezervno financijski livadama s kojih dobivaju kvalitetno podržava sve naše edukacije, kojih sijeno bez kojega nema niti je zaista mnogo. Ovladali smo proizvodnje kvalitetnog mlijeka za mnogim vještinama, znanjima i sir. U staji drže 10 muznih krava, 3 novim tehnologijama, mnogo smo junice i 2 ženska teleta. Prije deset naučili o pravilnoj hranidbi krava, godina u staji je bila samo jedna mužnji, proizvodnji kvalitetnog i krava, a sve krave koje su danas u mikrobiološki ispravnog mlijeka, staji oteljene su na ovom naučili smo pripravljati sireve gospodarstvu.

Kvalitetna sirovina, odnosno svježe, kuhane, sušene, te sireve s dodacima origana, paprike, vlasca, higijenski ispravno mlijeko bosiljka, šunke... i to sve prema dobiveno od pravilno hranjenih i željama naših dugogodišnjih ku- pomuzenih krava osnova je za paca. Pohađali smo školu za daljnji posao prerade u sir, jer dođe zanimanje mljekar-sirar i uspješno li do pogreške nemoguće je dalje

so

Sir i vrhnje obvezni su svakodnevni proizvodi u ponudi, jer to kupci najviše traže. Osim toga, proizvode još i kravlji sir u tipu škripavca, kravlji polumeki, punomasni škripavac, dimljeni kravlji sir, mekani, nemasni, svježi kravlji sir, te sireve s dodatkom raznih začina.

Da je kakvoća proizvedenih sireva neupitna, dokaz su nagrade i plakete izložene u prostoru uređe­ nom za prodaju sira u kojem kupce srdačno dočekuje osmijeh domaći­ na, u što smo se uvjerili tijekom posjeta i obilaska gospodarstva.

Okolica Zagreba oduvijek je bila vezana za seoski turizam, koji u posljednje vrijeme sve više prelazi u organizirane vinske ceste na kojima su do nedavno obiteljska poljoprivredna gospodarstva u svojim kletima nudila uglavnom domaće vino. Danas je za uspjeh na tržištu potrebno proširiti ponudu sa što više prepoznatljivih prehrambenih proizvoda, kako bi kupcima na jednom mjestu ponudili mnoštvo delicija iz kućne proizvodnje.

Svakako, tu ponajprije mislimo na pregršt domaćih kvalitetnih sireva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

lvlljekarski list 01/2009.

· . Sretna :Nova <]odi.na FORTUNAAGRO d.o.o.

VRBOVEC, Konak 238

~~-~ 9 (PrtlesAi -

181 Of/2791-892, lax27~3f6 ag,o@lortuna-vrbovec.hr

KodizlazaVrbovecIstok100m u smjeruDubrave

kartice d.o.o.

St.Mimo; 032/21/J.3'!2, Ista-tna d.o.o.

Bwtal, rm"187-211KREDITI Kreditna ~ OWll'J.199, Sjw.Hrvllbka •UfN9S d.o.o.~ °'2041-144 do10godinado 60mjeseci · ·

PARTNERI: ~-Emk Pmttia•~d.o.o.

Nudimo još: o„NOI.WtD ~ ~ AMAZDNE VOGELU~9!?.T $IP <JAp>Jneh•ofb(i; CIEllA,.

Njema

•

kvalit ta

Rolobalirka - komora s valjcima •električno upravljanje

Pilotbox T •automatsko podmazivanje •vezanje mrežom/ špagom Tw,n-Fix •izbacivač bala •noževi - opc:;:.cija:::..ai..a-:::111

Rotokose DF licenca 4

·•·_

11ii:15

Diskastikultivator/kratka tanjurača/ kultiviranjenakonžetvebezoran· i pripremuza sjetvu

'.orpl-~n aro 1 ·A~ '"4e:•>:,

I~ Okretači i -

...,__

sakupljači

,1sijena __....,.""-

Polunošeni stražnji utovar Vučeni bočni utovar

Sija

1

'. ···

Vrbovečki mladi uzgajivači

u Bavarskoj Motiviratimlade ljude da ostanu na selu i bave se uzgojemstokejedna je od temeljnihaktivnostiUdruge uzgajateljasimentalskogagovedaVrbovec Piše: Damir Pejaković, dipl. ing., HZPSS

je i u Austriji i Bavarskoj. Primjerice, udruga koju smo posjetili (RZO) sa sjedištem u Schwandorfu osnovana okviru udruge već tri je 1904., a iste te godine - gle godine djeluje Klub slučajnosti - osnovana je i u Vrbovcu mladih uzgajivača, koprva marvogojska udruga. Razlika je ji je za svoje 23. okusamo u tome što se u nas dogodio pljanje organizirao prekid rada uzgojnih udruga dulji od stručnu ekskurziju u Bavarsku. U 50 godina, što su dobre dvije dvodnevni posjet sjeverno-bageneracije ljudi i više od 1O varskoj regiji Oberpfalz išlo je 2. generacija goveda.

No, što je tu je, i 3. prosinca 37 vrbovečkih uznastojimo izgubljeno nadoknaditi gajivača i 11 gostiju iz stručnih pa su aktivnosti postojećih uzgojnih institucija. Bio je to uzvratni posjet Klubu mladih uzgajivača Rinder- udruga sve intenzivnije. Vrbovečka zuchtverbanda Oberpfalz (RZO), s udruga zasigurno je jedna od kojim vrbovečka udruga razvija najaktivnijih, a djeluje u okviru Hrvatskog saveza uzgajivača simenodličnu suradnju.

Uzgojne udruge u Hrvatskoj talskoga goveda - CroSim. Stručno putovanje u Bavarsku proslavljaju ovih godina 100godišnjice svojega osnutka. Slično izazvalo je veliko zanimanje mladih

U

52

vrbovečkih uzgajivača

pa nije bilo nimalo teško napuniti autobus iznimno zainteresiranim putnicima, čiji je prosjek "mladosti" iznosio nepunu 31 godinu. Velik je to motiv za sve nas kojima je zadaća podizati razinu znanja i informiranosti poljaprivrednog stanovništva. Ovakve stručne ekskurzije odlična su metoda savjetodavnog rada.

Dvodnevni program ekskurzije sadržavao je posjetu aukcijskoj prodaji rasplodnih goveda, posjetu najvećem bavarskom centru za UO u Neustadt/Aischu, obilazak 4 simentalske obiteljske farme te druženje s mladim uzgajivačima. Domaćin nam je bila Udruga uzgajatelja goveda Oberpfalz (RZO), koja broji 2634 člana i više od 80000 matičnih krava

Mljekarski list 01/2009.

EDUKACIJA (ukupno

oko

110000

krava). farmi

dobiju se sinovi - fantastični bikovi, koji u uvjetima umjerene hranidbe za rasplod (ne intenzivnog tova) ostvare prosječni dnevni prirast od rođenja do 398. dana od 1400 grama. Dakle, krave vrhunske u proizvodnji mlijeka i sinovi iznimnog potencijala za tov, treba li nešto više?!

uzgajivače izazvale su informacije o

količini mlijeka koju daju te je 34 krave, a prosječna prvotelke i sustavu prodaje. Naime, proizvodnja simentalskih (fleckvieh) prosječna dnevna proizvodnja tih matičnih krava 7140 kg mlijeka sa prvotelki iznosila je 27 kg mlijeka, a 4, 16% masti i 3,50% proteina u što je najvažnije prodavatelj mora standardnoj laktaciji. jamčiti za tu proizvodnju 90%. To Aukcija znači da krava za koju je napisana da rasplodnih goveda daje 30 kg mlijeka na dan mora kod Prisustvovali smo 746. aukciji novog gazde dati minimum 27 kg, a rasplodnih goveda u Tierzuchtako ne da ima pravo na reklamaciju u ' Posebnost aukcijskih zentrumu u Schwandorfu. Od 1931. : ' roku od najviše 4 tjedna. Ako se : prodaja u Bavarskoj su godine RZOkontinuirano organizira utvrdi da je u pravu, prodavatelj prvotelke.

Naime, domaći aukcijske prodaje gotovo svaki mora nadoknaditi nastalu razliku. uzgajivači kupuju uglavnom samo mjesec, a od 1993. to se događa u Prije ulaska u aukcijsku dvoranu oteljene a ne bređe junice (one se svakoj se prvotelki pregledava i predivnom uzgojnom centru sa prodaju uglavnom samo za izvoz). zdravstveno stajama, aukcijskim dvoranama, stanje vimena. kantinom i poslovnim prostorima Na ovoj aukciji prodana je Procijenjene uzgojne vrijednosti sve u vlasništvu udruge, tj. ukupno 81 simentalska prvotelka prodanih prvotelki u prosjeku su uzgajivača. Godišnje se kroz udrugu (bez teleta) po prosječnoj cijeni od GZW 112 (majke 102 i očevi 122), proda stoke u vrijednosti od gotovo 1.405 eura. Zanimljivo je da dakle potječu od prosječnih krava i 9 milijuna eura. Na aukcijskoj otprilike toliko u prosjeku dobije i većinom vrlo dobrih bikova. prodaji kojoj smo prisustvovali Na aukciji ženske rasplodne uzgajivač za izlučenu kravu koju prodana je 13 rasplodnih bikova, 81 prodaje za klanje. Prosječna težina teladi u predivnoj maloj dvorani prvotelka, 2 junice i 92 ženska prodanih prvotelki na ovoj aukciji prodana su 92 teleta po prosječnoj rasplodna teleta. Mlade uzgojne iznosila je 630 kg, a prodaju se u cijeni od 322 eura (raspon od 160 do rasplodne bikove, prosječne starosti stadiju do 3 mjeseca prve laktacije. 620 eura). Njihove procijenjene 13 mjeseci, uglavnom su kupovali Najveće iznenađenje za naše uzgojne vrijednosti u prosjeku su bavarski centri za umjetno osjemenjivanje (BVN 5, Marktredwitz 2, Meggle 1 i Landshut 1), i to po cijeni od 1.850 do 4.000 eura, a jedan mladi bik (na slici) prodan je za čak 12.500 eura. Kvaliteta uzgoja simentalca za dvojno korištenje (i mlijeko i meso) u Bavarskoj ogleda se u uzgojnim vrijednostima i pokazateljima prodanih bikova: prosječna procijenjena ukupna uzgojna vrijednost GZW 124 (majke 125, očevi 123). Prosječna težina prodanih bikova u starosti od 13 mjeseci iznosila je 595 kg, prosječni životni dnevni prirast 1400 grama, a prosječne uzgojne vrijednosti očeva za neto dnevni prirast bile su svega 105. Dakle, od simentalskih krava bikovskih majki koje sve proizvode značajno više od 10000 kg mlijeka u laktaciji i očeva koji su samo Mladi simentalski bik zanimljivogpedigrea (Wichtlx Engadinx Morror) prosječni za osobinu dnevni prirast Prosječna veličina obiteljskih

članova

- ctfena 12.500~ kupac EUSEMA

Ml;i1karski li,;t 01/2009.

53

EDUKACIJA poznatih bikova Maistern, Rumen, Humid, Vanstein i Imposium. To će zasigurno dugo pamtiti.

Druženjes mladim uzgajivačima domaćinima

U najvećem bavarskomcentruza UO staja/i smo na 2-3 metra od svjetski poznatih bikova Imposiuma, Vansteina i Humida (na slici) nešto veće u odnosu na prvotelke (GZW 116, majke 104, očevi 126).

Kupci ove ženske teladi većim su dijelom stariji farmeri koji nemaju nasljednike i ne mogu opstati u proizvodnji mlijeka. Oni svoje stajske kapacitete koriste za uzgoj rasplodnih junica, što je ipak jednostavnije od proizvodnje mlijeka.

Posjet centru za osjemenjivanje u Neustadt/Aisch-u(BVN) Besamungsverein Neustadt a.d.

Aisch (BVN) najveći je bavarski centar za umjetno osjemenjivanje, osnovan još davne 1948. godine. U vlasništvu je uzgajivača, okuplja više od 16000 članova i ima najveću bazu matičnih krava u 5 velikih uzgojnih udruga. Godišnje testiraju više od 160 simentalskih bikova, a sjeme i embrije prodaju po cijelom svijetu.

Vlasnici su velikog centra za UO u Rumunjskoj i od prije nekoliko godina u većinskom su vlasništvu Centra za UO u Varaždinu. Vrlo lijepo su nas primili u svojim

54

prostorima, predstavili nam svoje aktivnosti, a na veliko iznenađenje svih predveli su samo za nas 9 svojih vrhunskih bikova. Tako su naši mladi uzgajivači imali prilike stajati doslovno 2 - 3 metra od svjetski

Domaći uzgajivači organizirali su nam druženje uz večeru i informativne prezentacije o radu svoje udruge i klubova mladih uzgajivača, koji djeluju posvuda po Bavarskoj.

Pozdravio nas je predsjednik udruge - uzgajivač, direktor udruge - zaposlenik, profesionalac, razgovarali smo s predsjednikom i nekolicinom članova kluba mladih uzgajivača, a posebno treba istaći svesrdnu pomoć Erwina Schindlera, koji je u ime udruge - domaćina vodio cijelu organizaciju našeg posjeta. On je inače zaposlenik - profesionalac u udruzi zadužen za prodaju stoke i pokriva polovinu cijelog terena, tj. oko 1300 gospodarstava. Da bi to moglo funkcionirati, uzgajivači plaćaju udruzi naknadu od 1 do 1,5% od svake prodane životinje. Inače udruga trenutno ima 12 stalno zaposlenih.

Farmas kojombi se moglii moraliuspoređivati - ništa specijalno, ali ipak 8400 kg mlijeka po kravi godišnje(farma obiteljiRubi) Mljekarski list 01/2009.

~========================~ Posjet simentalskim farmama Obitelj Rubi Nastojali smo vidjeti različita gospodarstva, nešto čega kod nas nema, ali i neka s kojima bi se ipak većina naših gospodarstava mogla uspoređivati. Upravo prva farma koju smo posjetili može većini naših gospodarstava poslužiti kao orijentir - ništa spektakularno, puno toga slično kao i kod nas, no, ipak visoka i učinkovita proizvodnja mlijeka sa simentalskim kravama.

Imaju 48 krava s pripadajućim rasplodnim podmlatkom u staji na vezu. Staja je kvalitetno napravljena, ima kratka ležišta s gumama pod kravama, iza njih je rešetka, izgnojavanje je tekuće, po sredini je široki hranidbeni stol, a za mužnju je ugrađen sustav s mljekovodom, što je minimalni standard u gotovo svim bavarskim stajama. Ni krave nisu ništa posebno, no, proizvodnja je "solidna" - oko 8400 kg/kravi godišnje. Dvije su ključne stvari na ovom i mnogim sličnim gospodarstvima koje osiguravaju takvu proizvodnju - vrlo dobra genetika i goleme količine kvalitetne hrane. Naime, oko staje za manje od 50 krava nabrojili smo čak 7 silosa silaže i sjenaže, a nad stajom je i veliki prostor za čuvanje sijena.

Obitelj Steiner Predivno, ne preveliko gospodarstvo s nečim posebnim robotom za mužnju krava. Da se simentalske krave bez ikakvih problema mogu musti pomoću robota, mnogi nisu vjerovali ali su se na ovoj farmi i te kako uvjerili, jer je za trajanja našeg posjeta pred njihovim očima robotom pomuzeno dosta različitih krava. Gospodarstvo posjeduje svega 42 muzne simentalske krave, što je za jednog robota "šala" pomusti, budući da je

Mljekarski list 01/2009.

kapacitet robota, u ovom slučaju tvrtke DeLaval, inače oko 65 krava.

Uz 42 krave na ovoj je farmi pod istim krovom i 45 komada ženskoga rasplodnog podmlatka u predivnoj staji koja je građena 2006. kao nastavak na adaptiranu postojeću staju - super funkcionalno. Na ovoj farmi fizički ljudski rad sveden je na najmanju moguću mjeru pa je nositelj gospodarstva, mladi gazda, još i u stalnom radnom odnosu. Naši uzgajivači dobili su na ovom oglednom gospodarstvu obilje korisnih podataka, a sve je ipak najviše zanimao dakako robot, ali na kraju i cijena za čitavu tu "priču".

Nemalo smo se iznenadili kad smo saznali detalje: robot s montažom 140.000 eura, staja sa 45 ležišta za krave s kompletnim rasplodnim podmlatkom (gradila firma Hartmann) 140.000 eura, laguna za 3 gnojovku kapaciteta 750 m dodatnih 30.000 eura. Dakle, sveukupno je stajalo 310.000 eura ili manje od 2.500.000 kn - superfunkcionalna, moderna staja s

EDUKACIJA

podmlatkom i robotom. Imaju dakako i jako dobre krave, mnogi su komentirali i predobre za "samo" 8000 kg mlijeka po kravi godišnje.

Dobili smo logično objašnjenje: mogli bi s lakoćom proizvesti i puno više mlijeka, ali im se ne isplati jer ih kvota ograničava - imaju samo 260000 kg kvotu za mlijeko jer su do 2006. godine imali svega 30 krava.

Vrijedno je još spomenuti da je prosječno međutelidbeno razdoblje svih krava na ovoj farmi 382 dana.

Bilo kako bilo, ova će farma većini koji su je posjetili dugo ostati u sjećanju.

Obitelj Schleicher "Ovo su najbolje krave na svijetu", komentirali su mnogi na ovoj farmi. I zaista, takve krave ne možete vidjeti bilo gdje jer obitelj Schleicher ima u genetskom smislu najbolje stado u cijeloj udruzi RZO,a vjerojatno su i među nekoliko najboljih simentalskih stada u Europi. Članovi su udruge od 1950. godine(!), a do sada su uzgojili 36 (!) pozitivno testiranih simentalskih

Robotza mužnju ipak je pobudionajveće zanimanje,posebnomladih uzgajivača (farmaobiteljiSteiner) 55

EDUKACIJA

Gospodarstvos "najboljimkravama na svijetu"u udruziRZO je od 1950.godine (farma obiteljiSchleicher) bikova, od kojih su najpoznatiji čuveni bikovski očevi Bonsar, Egol,

Gebal, Renom, Repuls i Webal. Ne iznenađuje onda da je i najskuplji mladi bik na spomenutoj aukciji, koji je prodan za nevjerojatnih

12.500 eura, uzgojen upravo na ovoj farmi. Uzgred rečeno, za rođenog mu brata na istoj aukciji nije pokazana zanimanje (zbog nešto slabijih nogu), ali ga je naknadno nakon aukcije kupio centar za UO

Meggle za "samo" 3.500 eura. Živi bili pa vidjeli za 4 - 5 godina koji će od ova dva brata (od istih roditelja) bolje proći nakon testiranja. Inače na farmi Schleicher imaju 90 krava i ukupno oko 280 grla vrhunskog simentalca.Junica imaju "kao u priči" ali ih ne prodaju, već godišnje prodaju 15 - 20 oteljenih prvotelki i to na već spomenutim aukcijama, zajedno s mladim bikovima koje većinom kupuju centri za UO. Na ovoj su farmi proizvodnju od 5600 kg po kravi godišnje imali prije 30 godina, a današnja je proizvodnja na razini 10000 kg, uz prosječno međutelidbeno razdoblje od 372 dana (!). Nisam čuo da je netko od naših uzgajivača posumnjao u te brojke (što nam je inače običaj), jer se na kravama to doslovno i vidi goleme, jake krave, uglavnom iznad 800 kg, vimena "k'o televizori", a igraju se pred nama po rešetkama kao telad jer jednostavno pucaju od zdravlja. Dobro je da su to vidjeli naši dečki koji su se upustili u projekt embriotransfera - sad su dobili još veću volju jer su se uživa uvjerili od kakvih se krava uzimaju embriji i kako zapravo može izgledati simentalska krava.

ObiteljSchmau&er

Na farmi obiteljiSchmau(serkvalitetnojedu i krave u staji i gosti u restoranuiznad njih

56

Ovo gospodarstvo ima nekoliko specifičnosti. Osim uzgoja vrhunskih krava s proizvodnjom većom od 10000 kg mlijeka po kravi godišnje, gospodarstvo se bavi i tovom vlastite junadi pa smo mogli vidjeti da bikovi od visokomliječnih simentalskih krava nimalo ne "zaostaju u rastu". Dapače, u jednom boksu najstarijih 6 - 7 bikova bilo je gotovo spremno za isporuku, dakle važu debelo više od 600 kg, a gazda kaže da nemaju još 13 mjeseci (!).

Inače, u Njemačkoj se vrlo rijetko bikovi kolju ispod 700 kg žive vage.

Kao da je znao da nas to zanima, gazda je inače zaljubljenik u

MljekarskiLi,;t01/2009.

EDUKACIJA Austrijance pa tako ·ima puno I na kraju... austrijske genetike u stadu - koristi No, nije to sve, moramo se upravo one bikove koje i danas zahvaliti svima koji su nam pomogli koriste naši uzgajivači (Dionis, Wal, u organizaciji ove neobične Rau, ... ) - dakle, ono što je vrhunsko ekskurzije, a prije svih našoj Irini. ne poznaje granice. Izgradio je i lrina je zagrebačka cura koja je austrijsku staju - prema Wolfovu završila Agronomski fakultet i živi i sistemu: s rešetkastim podom, radi u struci u Bavarskoj, i to u tvrtki duboka ležišta sa sjeckanom Interboves, u vlasništvu njezina supruga Stephana Reisachera. Bez slamom (uz dodatak vapna), izmuzište Westfalia autotandem 2 x njih ove ekskurzije jednostavno ne 5. Odlično, funkcionalno, vrhunska bi bilo. Oni su u dogovoru s već kakvoća hrane, ali nije to sve ... spomenutim Erwinom Schindlerom čovjek je na katu iznad izmuzišta i i udrugom RZO ispunjavali naše dijela staje sagradio prekrasan želje. Pomogao nam je i Centar za restoran u austrijskom stilu koji umjetno osjemenjivanje iz Varapreko vikenda primi i do 500 gostiju ždina, zajedno sa svojom matičnom dnevno(!). Pogađate, tamo smo malo kućom iz Neustadt/Aischa. Zahvaljupojeli i popili uza zanimljiv pogled jemo se na sudjelovanju u ekskurziji kroz staklo na krave iz ptičje i korisnim raspravama te pomoći u prevođenju kolegicama i kolegama perspektive - može li se poželjeti ljepši završetak ekskurzije?! iz HSC-a, CRSH-a i veterinarskih

stanica Vrbovec i Sv. I. Zelina.

Na kraju, ali ne manje važno, najviše nam je žao što nam se nisu mogle pridružiti kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, koja je prepoznala ovaj projekt udruge i financijski ga izdašno podržala.

Velik dio ove lijepe priče moći će se vidjeti na DVO-u zahvaljujući našem kolegi lvanu Jukiću, koji je gotovo neprimijećen pomna snimao sve detalje. Lokalna zajednica već je puno toga čula i još će čuti putem Radio Vrbovca, jer je s nama bio i dragi nam prijatelj i vrijedni novinar Franjo Simić.

Za sve one brojne uzgajivače koji nisu mogli ići na ovaj put a jako su željeli, pripremit ćemo videomaterijal i obećavamo da će sljedeća ekskurzija biti njihova. ■

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

HFIUE~

Osnovane nove udruge uzgajivača goveda na području l(arlovačke, Bjelovarsl<o-bilogorske, te Zagrebačke županije i Grada Zagreba Ovih dana na području Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorskete Zagrebačke županije i Grada Zagreba osnovanesu nove udruge uzgajivača simentalskoga goveda u RepubliciHrvatskoj sjednika udruge izabran je Nikica Baršić iz Dubravice, dok se sjedište ove udruge nalazi u Velikoj Gorici.

Oštrić iz Donjeg Velemerića te Druga udruga osnovana je 1. dopredsjednika Katarina Hrelić iz prosinca u Rovišću u Bjelovarskoako je u Karlovcu 27. stu- Završja Netretićkog. denoga osnovana UdruOsim ove, osnovane su još dvije bilogorskoj županiji. To je Udruga ga uzgajivača simental- udruge, pa je tako 28. studenoga u uzgajivača simentalskoga goveda skoga goveda Karlovačke Velikoj Gorici osnovana Udruga uz- "Bilogorski simentalac" koja djeluje županije kao krovne uzgojne orga- gajivača simentalskoga goveda za- na području općina Rovišće i Zrinski nizacije uzgajivača ove pasmine go- grebačkog prstena. Tako su Zagre- Topolovac. Osnutkom ove udruge veda u Karlovačkoj županiji. Inače, u bačka županija i Grad Zagreb dobili ova je županija kao jedna od najznaovoj županiji u kojoj se prema još jednu vrlo važnu uzgojnu organi- čajnijih u uzgoju simentalskoga gopodacima godišnjeg izvješća HSC-a zaciju uzgajivača simentalske pas- veda u Republici Hrvatskoj dobila za 2007. godinu uzgaja oko 5500 mine goveda. Naime, djelovanje ove još jednu uzgojnu organizaciju krava simentalske pasmine pod udruge uzgajivača obuhvaća Grad uzgajivača simentalskoga goveda. uzgojna-selekcijskim radom na oko Zagreb, Grad Jastrebarsko, Grad Sjedište udruge nalazi se u Zrin1000 gospodarstava, ovakva bitna Zaprešić i Grad Veliku Goricu s pri- skom Topolovcu. Za predsjednika uzgojna organizacija do sada nije padajućim općinama. Za predsjed- udruge izabran je Stjepan Slukić iz postojala niti djelovala. Sjedište ove nika udruge izabran je lvan Špišić iz Zrinskog Topolovca, dok je za dopredsjednika izabran Danijel Heri udruge nalazi se u Karlovcu, a na Pisarovine, a za dopredsjednike osnivačkoj skupštini za predMladen Koljenić iz Ribnice i Zvonko iz Predavca. ■ Piše: Dalibor Janda, dlpl.ing., Hrvatski stočarski centar

T

58

M/jekarski list 01/2009.

Vite u gostionicum{ad"i6ift sjedneza sto{ i naruči amperpiva. <;;ost za susjednimstoCom zapanjenoupita k9no6ara: - Što? <Bik,naručio pivo? !Nemoguvjerovatisvojimočima!

- !Nija! Inače pije samorakjju - odgovorik9no6ar.

Đošao zCočesti vuk,pred k,uću sedamk9z6ća i k,ucana vrata.

-<J'k9 je? - upita kJ)zuć

- 'Vašamamica!ĐonijeCa sam vam mCijekJ)!

-!Ne {aži, vučino! :M.ismoje upravopos{a{ipo pivo.

I{ustracijai tek§t: 'V'inRg1(.at:čić /vl(jeka,:~kilist O//20()9.

59

CRTICE IZ POVIJESTI

=====================~

Marvogojske udruge Prva Marvogojskaudrugaza uzgojsimentalskepasminegovedaosnovanaje u ~elikoj Gorici 1906., 1907. u Novoj Gradiški,a 1908. godine u Svetom lvanu Zabnom i Goli Piše: Božidar Majhen, dlpl. ing

da se stočari u organizaciju uzgajivača goveda javlja se već 1896. godine. Taj prvi pokušaj udruživanja nije bio uspješan. Međutim, uzgajivači pincgavskoga goveda osnovali su 1904. godine. Marvogojsku udrugu u Vrbovcu, koja je do 1958. djelovala kao stočarski ogranak poljoprivredne zadruge u Vrbovcu.

Na današnjem području Bjelovarsko-bilogorske županije prva Marvogojska udruga za uzgoj simentalca osnovana je 1910. godine u Hercegovcu, 1914. u Novoj Rači, 1923. u Daruvaru i Velikom Grđevcu, 1927. u Predavcu, a 1928. u Bjelovaru i Donjim Mostima.

Od 1931. do 1940. godine osnivane su udruge u Velikim Zdencima, Grubišnom Polju, Ivanovu Selu, lvanskoj, Palešniku, Garešnici i Pobijeniku.

Osnivanje marvogojskih udruga svjedoči o potrebi za zajedničkim radom, što je rezultiralo osnivanjem Saveza marvogojskih udruga sa sjedištem u Svetom lvanu Žabnom 1913. godine.

Zbog rata, djelovanje saveza bilo je vrlo kratko tako da je njegov rad ponovno obnovljen tek 1926. godine. U savez je učlanjeno 40 marvogojskih udruga iz Hrvatske.

Zadaća je saveza bila omogućiti zajedničku prodaju rasplodnog materijala, unapređenje uzgoja povećanjem muznosti, mesnatosti, zdravlja životinja te iskorištavanja krme.

Savez je organizirao nabavu rasplodnih grla, priređivanje izložbi

P

60

otreba udruže

i smotri, vođenje matičnih knjiga te pružanje stručne pomoći osoblju udruga.

Savez marvogojskih udruga djelovao je do 1957. godine, kada je izvršeno pripajanje Zadružnom stočarskom savezu Hrvatske, a 1. prosinca 1960. osnovan je Hrvatski selekcijski centar Hrvatske, koji zatim djeluje kao Hrvatski stočarski selekcijski centar, a danas kao Hrvatski stočarski centar.

Na našem su području udruge bile IV. stupnja. Riječ je o udrugama koje se bave uzgojem čistokrvnog simentalca, vode matične i prigojne knjige te kontroliraju muznost.

Marvogojske udruge djelovale su samostalno kao članice saveza sve do 1960. godine, kada su rasformirane a Marvogojska udruga Nova Rača ukinuta je kao posljednja na ovom području. Sve rasformirane udruge pripajane su postojećim zadrugama kao njihovi stočarski ogranci. Međutim, nisu svi članovi Marvogojske udruge Nova Rača prihvatili mogućnost nastavka rada u osnovanim zadrugama - ograncima. Na taj način izgubljen je znatan broj matičnih grla u daljnjem uzgoju pod kontrolom zadruga.

Nastavak provedbe uzgoja i selekcijskih zahvata na području Kotara Bjelovar povjeren je Zadružnom stočarskom - peradarskom poslovnom savezu Bjelovar.

Djelovanje saveza bilo je vrlo kratko, kada je slijedom nastalih društvenih promjena rasformiran a nastavak rada preuzela je novoformirana Poslovna zajednica za stočarstvo Bjelovar. Zbog nemogućnosti financiranja selekcijske službe, za kratko vrijeme preuzima ju Veterinarska stanica, te veterinarske ambulante pojedine zadruge.

Ovakvo razjedinjeno vođenje uzgoja i selekcijskih zahvata bez vidnog napretka trajalo je sve do 1963. godine. Ipak, 1. veljače 1963. godine obnovljen je rad Poljoprivredne stanice Bjelovar, koja preuzima vođenje selekcije goveda i svinja. Jedinstvena selekcijska služba za općinu Bjelovar nastavlja rad na unapređenju uzgoja goveda u 11 uzgojnih organizacija: Bedenik, Gudovac, Kapela, Nevinac, Nova ~ača, Predavac, Rovišće, Severin, Sandrovac , Velika Pisanica i Veliko Trojstvo, te u općini Čazma lvanska, Čazma i Štefanje, kao i u općini Garešnica - Berek.

Od 1963. godine pa sve do 1992. selekcijska služba Poljoprivredne stanice u sustavu RO "SIRELE" djeluje kao samostalna služba stočarske referade.

Služba je provodila uzgojnoselekcijske zahvate s kontrolom mliječnosti krava. Radila je na uvođenju novih tehnologija na seljačkim gospodarstvima, te na taj način povećavala kvalitetu bjelovarskog simentalca, priznatog u bivšoj državi.

Nove promjene nastaju 1992. godine kada prestaje rad RZ Poljoprivredna stanica. Dio radnika selekcijske službe preuzima Hrvatski stočarski selekcijski centar Zagreb,· danas Hrvatski stočarski centar, a ostali radnici prelaze u savjetodavnu službu najprije bjelovarske regije, a poslije županije.

Centralizacijom selekcijske službe od 1992. godine na državnoj razini gubi se osobnost uzgojnog područja Bjelovarsko-bilogorske županije, što se potvrđuje gubitkom samostalnosti u provođenju uzgojnoselekcijskih zahvata, kao i ne postojanju uzgojnog programa županije.■

Mljekarski fi,st 01/2009.

0

ProMilf

roformance

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

,,/'

J

-

La~ofriii - posude za hlađenje liJeka rM!tčit'in kapaciteta - 2atvoreni sustav sa automatskim pr,anjem i digitalnom oznakom količine mliJe a.

~

KRALJEVSKAZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda V Izvrsna vidljivost .,/ Vrhunska njega V Potpuno zatvaranje sisnog kanala V Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje .,/ Rastapa nečistoće .,; Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima: atura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 ortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 ed Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 grocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Westfalia~

NOVOSTI

Mliječnim proizvodima

do vitalnosti Piše:Uredništvo Djelovanje QlO-a povećava se ovi Vindijini 'z bregov drugim antioksidansima kao što je Efekt svježe mlijeko i vitamin E koji dokazano utječe na jogurt, obogaćeni snaž- očuvanje mladenačkog izgleda i nim prirodnim antioksi- vitalnosti. Poznato je da ljudski organizam koenzim Q10 proizvodi dansima, koenzimom Q10 i vitaminom E, predstavljaju do otprilike tridesetih godina života ekskluzivnu formulu za očuvanje nakon čega ga je potrebno unositi putem hrane ili dodataka prehrani. ljepote i zdravlja.

Dokje današnje tržište preplavInovativnost u proizvodnji naše ljeno najrazličitijim farmaceutskim najveće prehrambene industrije dodacima prehrani, Vindija čitavu zasigurno će obradovati brojne svoju poslovnu filozofiju temelji na žene uhvaćene u koštac sa stresnim i stvaranju osnovne hrane koja će ubrzanim životnim ritmom. Od svojim sastavom ispuniti sve prosinca 2008. godine na policama predispozicije za zdravo i normalno trgovina dostupna je najnovija Vindijina formula za očuvanje funkcioniranje organizma.

Promotivna kampanja za novi ljepote i zdravlja u vidu 'z bregov Vindijin proizvod započela je Efekt svježeg mlijeka i jogurta oboemitiranjem 1V spota u kojem se gaćenih koenzimom Q10 i vitamipojavljuje poznata manekenka nom E. Obogativši tim snažnim Tanja Dragović.

Kreativno rješenje i prirodnim antioksidansima dnevne produkciju spota potpisuje višenamirnice kao što su svježe mlijeko i struko nagrađivana i svjetski jogurt, Vindija je maksimalno pojednostavila unošenje svih po- priznata agencija za razvoj, dizajn, trebnih dodataka prehrani u orga- produkciju i postprodukciju pokretnih medija koja je posebnu nizam.

Naime, istraživanja pokazuju pozornost struke stekla izradom da najviše uspjeha u borbi protiv uvodnih animiranih špica za 78. i 80. slobodnih radikala, čijem stvaranju dodjelu naj prestipogoduje upravo stresao način žnije filmske nagra~ deOscar. života, imaju namirnice bogate Asortiman zdraspomenutim antiokisdansima.

Koenzim Q1 O omogućuje ve i sigurne hrane stvaranje energije u stanicama te donio je Vindiji čitav štiti organizam od štetnih utjecaja niz vrijednih međuna­ oksidacije sprečavajući oštećenja rodnih priznanja, dok je u Hrvatskoj osobito stanica.

Osim toga, iznimno poznata po tome što pozitivnim stručnjaci ocjenjuju djelovanje koenzima Ql O i na zadovoljava najstrože kriterije europskog srčanožilni sustav, regulaciju krvnog tržišta. ■ tlaka te kod raznih alergija.

N

62

~r-.ur~

19inhija Vindijaje lansirala novofunkcionalno mlijekoobogaćeno koenzimomQ10

l,SL.

Mljekarski list 01/2009.

AJEDN

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

rel.:385I 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

VAŠ LIJEČNIK

p Hodanje je način da i bez osobitog napora izgledate bolje i da se osjećate bolje -

Dr. Ivo Belan

Danas se pouzdano zna da je loša fizička kondicija isto toliko opasna kao i pušenje ili visoki kolesterol u krvi. Umjerena tjelovježba može značajno smanjiti rizike umiranja od srčanih bolesti, raka i drugih uzroka. Polovica tjelesnog slabljenja, koje se općenito povezuje sa starenjem, u stvari je uzrokovano fizičkom neaktivnošću.

Razuman program hodanja može rezultirati dramatičnim poboljšanjima fizičkog i psihičkog blagostanja kod uglavnom sjedeće osobe.

Ublažavanje bolova Mišići i zglobovi se koče i atrofiraju ako se neredovito upotrebljavaju. Hodanje (uključu­ jući vježbe istezanja i jakosti) je najbolja obrana protiv takvih tegoba, jer održava fleksibilnost tijela bez izlaganja prevelikoj trešnji i pritisku.

Bolji izgled tijela Nakon tridesete godine života počinje se gubiti mišićna masa.

razmišljanje. Mnogi umjetnici 1 Primjena odlučnog programa zdravog hodanja pomaže da se filozofi vjerovali su da im hodanje pomaže da jasno i kreativno ojačaju i toniziraju sve velike, važne skupine mišića, uključujući ramena, razmišljaju.

Jačanje srčano-plućne ruke leđa, trbuh i stražnjicu. Hodakondicije nje pobo)jšava i krvnu cirkulaciju i Žustro hodanje jača srce koje fleksibilnost mišića. Dobro, možda onda radi efikasnije i sporije nego nećete biti u stanju ponovno steći figuru koju ste imali u svojoj tinej- srce nekoga koji nije u kondiciji.

Kosti postaju jače džerskoj dobi, ali žustro hodanje Hodanje usporava gubitak kopomoći će vam da izgledate kao netko u dobroj kondiciji, pristao i štane mase, to jest pojavu osteopozdrav, koliko je moguće za vašu dob roze (šupljikavost kostiju), a može čak i potaknuti stvaranje nove i vaš stil života. koštane mase. Jače izražena osteoSmanjenje stresa Dokazano je da hodanje može poroza može dovesti do loma kosti.

Gubljenje postići učinak prirodnoga umirujuprekomjerne tjelesne težine ćeg pripravka. Znamo da je dnevni Nakon dobi od 25 godina metaživot pun stresova. Srce ubrzano bolizam - brzina kojom tijelo izgara radi, raste tlak krvi i mišići su napeti. kalorije - usporava se i organizam se Pomoć za teže rješava masnoća. Najbolji je pametnije razmišljanje poželjne Sve više znanstvenih dokaza način za održavanje tjelesne težine kombinirani manji upućuje na to da redovita tjelovježba zaista stimulira mozak. unos "masnih" kalorija u tijelo s Hodanje pruža vrijeme za zdravo tjelovježbom. ■

-., l

, Erozija tla , .. l

Erozija tla je proces pri kojem voda i vjetar odnose fine čestice tla s jednog mjesta na drugo, pa poljodjelcima čini goleme štete.

Vrijedno je istaknuti da se godišnje na cijeloj Zemlji s jednog na drugo mjesto premjesti 24 bilijuna tona tla. Erozijom se s njiva odnose humus, glina, sitan prah, mikroorganizmi pa i gnojivo. Ne zaboravimo, upravo je površinski sloj tla njegov najvredniji dio u koji se godinama ulaže golem novac.

,

64 M/jekarski hst 12/2008.

Tlo koje zahvati zime mnogo više nego u kontierozija teško se nentalnim dijelovima Hrvatske.

I tako razmišljajući o posljediobrađuje, slabije upija vodu, siromašno je hranjivim cama erozije, naš je savjet da timaterijalima, pa su i prinosi na jekom lijepog vremena u ove zimske takvim tlima znatno manji. Kolike su dane na tlima podložnima eroziji danas štete od erozije u Hrvatskoj, obavimo duboku obradu tla s ne znamo. No, vjerujemo da one vodoravnim ili kosim brazdama.

Duboke vodoravne brazde zadržat nisu male.

Opasnost od erozije tijekom će vodu koja teče po nagibu, dok će zime veća je u priobalju nego u kon- kose brazde odvoditi vodu s njiva uz najmanje šteta. ■ tinentalnim krajevima Hrvatske.

Naime, tijekom prosinca, siječnja i veljače ukupno u IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA Zagrebu padne 154 mm, 10. 01.

20. 01.

30. 01.

Osijeku 142 mm, Puli 202 mm, Zadru 209 mm, a u OSIJEK 7,20 16,22 7,15 16.35 7,05 16,51 Dubrovniku i 279 mm oborina.Dahle,oborinajeu ZAGREB7.33 16.33 7,27 16,45 7.16 17,02 Istri te u Dalmaciji tijekom

srca Slavonije

BIOdar

Tvornica stočne hrane,Varaždin Cijenjeni proizvođači mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših mliječnih krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krr smjesa. Naš je zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih grla pretočite u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE GOVEDA I MLIJEtNIH KRAVAPOTPUNIM KRMNIM SMJESAMA • GT-1-18%- Početna krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tel • KM-22% -Smjesa namijenjena hranidbi visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji - dostupna u tri varijante: - INTENZIV - velik udio by pass bjelančevina, niacin, zaštićene masnoće - PLUS - by pass bjelančevine, niacin, zaštićene masnoće+ Yea sacc1026 - MILKI - by pass bjelančevine, kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc 1026 • GJKM-2-19% • MAXI - smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog obr< • GJKM-3-19% • CLASSIC • novo u asortimanu - cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za ekonomičan način hranidbe

Potpune krmne smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakirane u natron vreće ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa· prvi i jedini u Hrvatskoj - termički obrađena smjesa s ciljem da se postig1 • bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu • povećanje udjela by-pass bjelančevina u obroku • povećanje razgradnje kukuruznog škroba -više energije (želatinizacija škroba) • najviša higijenska ispravnost smjese • ukusnija hrana - bolja ješnost • veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka • i na kraju - veći profit.

Proizvođačima koji posjeduju dovoljnu količinu kukuruza i žitarica nudimo

kvalitetna rješ izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA GJ-Do-30%

- namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži ureu

GJKM-Do-32%- s min. 32 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu mliječnih krava, sadrži niacin, by pass bjelančevine što pozitivno utječe na povećanje bjelančevina u mlijeku i veću količinu mlijeka GJKM-Oo-35% • Top - s min. 35 % bjelančevina isključivo biljnog podrijetla, sadrži by pass bjelančevine, dodane zaštićene masnoće u obliku propilen glikola, niacin, živu ku kvasca Yea sacc1026 , te dodani METASMART- zaštićenu aminokiselinu metionin veću količinu i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost visokomliječnih krava.

Dopunske krmne smjese - optimalno izbalansirani proteinski i mineralno vitaminski dio ob za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d.

Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.

Danasje briga za hranidbuživotinja,briga za zdravljeljudi