Mljekarski list 9-2008

ISSN 0351-9104

• GODINA

44 • RUJAN

2008

ADRŽAJ

Naslovnica: Svakodnevni prizor u Bednji, za nas nesvakidašnji doživljaj

:{ATARSKEI KRMNE KULTURE

GOSPODARSTVO

Sjetva ozimih smjesa grahorica i žitarica Visoke mogućnosti korištenja lucerne__ Siliranje krmnog sirka i sudanske trave_

2 4 58

u

28 34

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

flRANIDBA Utjecaj rasta i razvoja na hranjivu vrijednost voluminozne krme ___ Proizvodnja i hranidba krava sjenažom _

Subvencije u svrhu razvoja poljoprivrede_ 31 8 10

ENERGETIKA Energetski efikasno hlađenje mlijeka __

36

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

:;OVEDARSTVO Metode ranog otkrivanja graviditeta mliječnih krava_______ _ __ Najvažniji čimbenici visoke proizvodnje mlijeka Držanje teladi___ _ __

12 14 60

IBPORTAŽA Svoje blago kupaju u Bednji ___ Potrebno je koristiti savjete stručnih ljudi i racionalna upravljati financijama_

20

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u sektoru proizvodnje mlijeka_______ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ___

54

39 41

VETERINARSTVO Tuberkuloza goveda __

Vindiji odličja na međunarodnim ogledima kvalitete

38

KVALITETAMLIJEKA Sljedivost u proizvodnji mlijeka

'1AGRADE

44

IZLOŽBE _ 23

Z:DRA VLJESTADA ____

Osma izložba paške ovce i paškog sira __

46

SUSTAV KRAVA-TELE

Četka za krave - sastavni dio opreme

svake staje

Koliko će proizvođača mlijeka Republika Hrvatska imati narednim godinama_ Agrar i mljekarstvo Hrvatske.

Držanje goveda u sustavu krava-tele __ 24

EKONOMIKAPOLJOPRIVREDE Proizvodnost rada na mliječnim farmama_ 26

48

OBLJETNICA Stoljeće rada marvogojske udruge u Goli _ 52

OBITELJI DOM___

62, 64

oštovani čitatelji ___________

_

Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja i lileme podijelite s nama u rubrici ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠlVO ODGOVARA.Na taj ćemo način, na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržaj Mljekarskog lista.

Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: Hica 31 /111,Zagreb; e-mailom na urcdnik@hmu.hr ili broj clcfona: O1 4833 349. Očekujemo vašu suradnju.

UredništvoMljekarskoglista

Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosnić, mr. se. Ana Dakić, prof. dr. se. Zoran Grgić, Zdenko lvk1ć. dipl. ing., dr. se. lvan Jakopović, Janja Jozanović. dipl. oec ..

mr. se. Goran K1š.mr. se. Natalija Kne2eviC: mr. se. Miljenko Konjačić, mr. se. Antun Kostelić, mr. se. Srećko Ladišić, prof. dr. se. Boro M1oć.

Zoran Radan. dr. vet. med .. ArneliJa š,pek. dipl. ing., dr. se. lgor štoković, dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volanć. dipl. 1ng.. Izvršni urednik: Zoran Bašić. drpi. ing .. Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.

Uprava i uredništvo: Zagreb. lliea 31/I11.lel.: 01/4833-349. 4831-265. fax: 01/4875-848.e-mail:hmu@hmu.hr.www.hmu.hr.

Žiro račun: 2360000-1101408596, Grafička priprema i tisak: ··Hlad", Pluska. Nikole Halpera 1. www.hlad.hr

MB: 3206599.

RATARSKE I KRMNE KULTURE

SJETVA OZIMIH SMJESA GAHORICA I ZITARICA

najpoznatija i najraširenija od svih vrsta grahorica

predviđenu dubinu. Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4 - 6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko

posijan, može ga izdići mraz na površinu, što se u praksi često dogodi pa se tako izdignute (izvučene) biljke na površinu osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih

V

Obična grahorica je·

--------------•

Početkom

prošlog

stoljeća

obična grahorica bila je kod nas više

proširena, jer se koristila za ishranu konja. Smanjenjem broja konja i uvođenjem mehanizacije, neopravdano je opao interes za ovom kulturom. Osim za konje, ona daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke a naročito za krave muzare.

Agrotehnika proizvodnje Osnovna obrada tla za ozimi usjev je na dubinu od 30 cm, te gruba priprema tla u jesen. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio dušičnih gnojiva. Fosfora (P2 05) grahorici treba osigurati 80 do 100 kg/ha, a kalija 120 do 150 kg/ha. Dušika startno treba osigurati oko 30 - 40 kg/ha. Dio potrebnih hraniva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zato se na kiselim tlima KAN-om postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke veoma dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a osobito molidbenom (Mo),jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija, koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme grahorice inokulirati odgovarajućim Rhizobium bakterijama.

Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj sjetvospremačem kako bi sijačica mogla položiti svo sjeme na 2

Dr. se. Darko Uher-

Tablica1: Ozime smjesegrahoricei žitarica Sastav smjese

1. ozima grahorica + ozimaraž 2. ozima grahorica + tritikale 3. ozima grahorica + pšenica 4. ozima grahorica + ozimazob 5. ozima grahorica + ozimi ječam (zob) + inkarnatka + talijanski ljulj

Količina sjemena

Zrna/mL

100 - 150 200 - 300 100-150 150 - 250 150 - 250 150 - 300 150 - 250 150 - 200 100 - 150 100 - 150 200 - 300

-

Kg/ha 45 -90 70 - 135 45 -90 60 - 125 90 - 150 50 - 135 90 - 150 40- 70 45 - 90 35 - 63 6 - 12 12 - 15

Kg/kj 26 - 52 40 - 80 26 - 52 35 - 75 52 - 85 30- 80 52 - 85 25 -40 26- 52 20- 36 3,5 - 7 7-9

Slika 1: Obična grahoricau cvatnji Mljeka.rski li.Yt 09/2008.

ma kao žitarice, pa usjev ostaje ·ijedak. Prorijeđeni usjev daje niže irodemase.

Sjeme grahorice trebalo bi ;ijati odvojeno od sjemena ostalih trsta. Ako nije moguća odvojena ;jetva, sjeme grahorice treba dobro zmiješati sa sjemenom žitarice i ;ijati zajedno 4 - 6 cm duboko. Ako ;e sije usjev izvan rokova sjetve, ili u oše pripremljeno tlo, količinu ;jemena treba povećati za oko 25%.

Smjese grahorica (ozime i jare) ; ljuljevima i djetelinama treba sijati foofazno, i to po mogućnosti makrsno, ili ako unakrsna sjetva ;-iije moguća, tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u iednom smjeru duboko, a u mprotnom smjeru pliće (2 - 3 cm) :ljeteline, ljuljeve i kupusnjače.

Dzime smjese grahorica i žitarica ,iju se od sredine rujna do sredine

Tablica2: Hranjiva vrijednosti kakvoća silažegrahoricei zobi 45

90

180

Suha tvar,% Sirove bjelančevine, % Probavliive bielančevine, % Karotin, mi! pH Mliiečna kiselina,% Octena kiselina, % Maslačna kiselina, %

31,7 15,9 10,5 24,2 4,39 1,89 0,76 0,13

32,5 15,5 10,2 17,7 4,55 1,81 0,78 0,15

36,3 16,2 10,7 16,6 4,91 1,80 0,80 0,19

listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju (7 - 9 - 11) listova. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može izmrznuti.

Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro prilagođenom

Slika 2: Usjevobične grahorice Mljekarski list 09/2008.

Broj dana od otvaranja silosa

Sadržaj hraniva u suhoj tvari smjese

žitnom sijačicom. Sjetvenom probom treba prethodno prilagoditi sijačicu kako bi se mogla utvrditi količina sjemena koju treba posijati na određenu površinu. Od ozimih sorti u prodaji imamo samo sortu pod nazivom Ratarka.

Siliranjegrahorice Zbog polijeganja, kao i nedovoljne količine fermentirajučih šećera, grahorice se moraju obavezno sijati u smjesi sa pšenicom, raži, zobi i tritikale. Postoje podaci da se kvalitetna silaža može spremiti i od čiste kulture grahorice, ukoliko je prethodno obavljeno provenjavanje pokošene mase. Rezultati mogu biti još i bolji ukoliko se koriste inokulanti koji usmjeravaju i intenziviraju fermentaciju u poželjnom smjeru. Bez obzira na sva nabrojana pozitivna iskustva u siliranju čistih usjeva grahorice, još jednom se naglašava da je, u odnosu na malu pogodnost ove biljne vrste za siliranje, daleko veći problem izražena osobina polijeganja biljke, zbog čega je neophodno uzgajanje u smjesi sa strnim žitaricama. Time se praktično rješava biološki problem ove biljne vrste u vezi sa polijeganjem, a istovremeno se postiže neophodno potrebni šećerni minimum, odnosno minimalna količina lako topivih šećera neophodnih za uspješnu fermentaciju i proizvodnju dovoljnih količina mliječne kiseline, koja će konzervirati siliranu masu. ■ 3

RATARSKE

I KRMNE KULTURE

Visoke mogućnosti korištenja lucerne Piše:Dr. se. DarkoUher

: ' ' Sijemo li lucernu u : kasno ljeto, obično su predusjev žitarice, a sustav obrade je kao za sjetvu ozimina.

Najprijeje potrebno izvršiti plitko oranje ili tanjuranje (10 -12 cm) u : sedmom mjesecu, a potom u : osmom mjesecu oranje (35 - 40 : cm) ili kombinaciju podrivanja i : oranja te površinsku pripremu tla.

Lucernase odlikuje velikomenergijom porasta,tako da se u povoljnim klimatskimuvjetima može kositičetiri do šest puta, a u uvjetima navodnjavanja sedam do osam puta godišnje

a bi iskoristili visoke mogućnosti lucerne, veliku pozornost moramo posvetiti agrotehničkim mjerama u njezinoj proizvodnji. Ranije shvaćanje da je ona skromnih zahtjeva i da treba služiti popravljanju tla u intenzivnoj proizvodnji danas nije Oranje treba izvršiti bar 10 - 14 održivo. Ona zahtijeva pravo mjesto dana prije sjetve kako bi se tlo do u plodoredu, dobru obradu i gnojid- sjetve sleglo. Nakon oranja brazdu bu te ostale proizvodne mjere, kao i je potrebno odmah zatvoriti i u sjetva, s pravilnim rasporedom ispravnu upotrebu. Lucerna ne povoljnom trenutku izvesti pred- sjemenki na potrebnu dubinu tla. podnosi monokulturu i sjetvu iza sjetvenu pripremu tla. Predsjetvena Sijemo li u neslegnuto tlo, sjeme ostalih višegodišnjih mahunarki, već priprema tla je veoma važna lucerne jednostavno "procuri" u je treba sijati u proširenom agrotehnička mjera za izvršavanje dublji sloj iz kojega ne može niknuti. plodoredu (pet do šest poljni). U kvalitetne sjetve. Ovom mjerom Na takvim je tlima vrlo teško plodoredu lucernu intenzivno trebamo što bolje izravnati površinu usmjeravati sijačicu, a sijaća tijela ne upotrebljavamo tri do pet godina. tla i dovesti ga u stanje sitno- odlažu sjeme na istu dubinu. Ovo je Dubina obrade tla uvjetovana je mrvičaste strukture. Površinski sloj jedan od razloga što imamo rijetka zemljišnim i klimatskim prilikama tla mora biti stegnut, jer se samo u lucerišta i pored sjetve većih količi­ koje su u nas dosta promjenjive. Sve poravnatom, strukturnom i slegnu- na sjemena. Priprema je tla za sjetvu se češće ističe potreba dublje tom tlu može izvršiti kvalitetna u kasno ljeto znatno teža te su obrade tla i njenog pravodobnog izvođenja. Budući da mali proizvođači nemaju mehanizaciju za duboku obradu tla, oni mogu kombinirati obradu tla, tako da izvrše podrivanje tla na dubinu od 40 - 45 cm, a zatim oranje na dubinu od 20 cm. Dubokom obradom (35 40 cm u jesen), kao i kombinacijom podrivanja sa srednje dubokim oranjem, stvaramo povoljne uvjete za akumulaciju vode, brži razvoj korijena, pojačanu mikrobiološku aktivnost tla te učinkovitiji rad kvržičnih bakterija (Rhizobium melli/oti).Podrivanje se može obaviti podrivačima ili običnim plugom s kojega se skida daska.

D

Lucernau punoj cvatnji

4

Mljekarski li.st 09/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTUE 11akon oranja potrebni energ1cm rnhvati, kao što su višestruko tanjuranje, površinsko usitnjavanje ,a slijeganjem tla. Sjetva na slegnuto tlo nužna je radi uspostavljanja kapilariteta između vlage dubljih ,lojeva i sjemena. Ovo se slijeganje tla vrši odležavanjem obrađenog tla ,edam do deset dana do sjetve ili se izvodi valjanje rebrastim valjcima :brilion valjci). Prema nekim podacima, na valjanom je tlu izniklo iliše biljaka nego na površini koja 11ijevaljana. Prirodi sijena koji se mogu postići s lucernom su mnogo i/eći nego što ih mi postižemo, a razlog tomu je neodgovarajuća gnojidba. Na osnovu sadržaja hraniva u biljci, u vrijeme košnje, te Otkos lucerne mobilizacije hraniva u tlu, za prirod sijena od 12 tiha držimo da je Sklop nakon sjetve treba stabljiku. Izrazito je otporna na potrebno dati za jednu godinu 2 iznositi 350 - 400 biljaka po m • niske temperature, sušu i bolesti. sljedeću količinu PK hraniva: 70 kg/ha fosfora i kalija 150 kg/ha. Za Nakon sjetve, usjev lucerne moramo OS-88 se odlikuje visokim prinosom redovito njegovati kako bi se što bjelančevina, dugotrajnošću i visočetverogodišnje razdoblje za 48 tiha sijena potrebno je dati 280 kg bolje razvio, održao i davao dobre kim prinosom sjemena. Sorte Elga i fosfora, 600 kg kalija i 120 - 160 kg prirode. Dođe li nakon sjetve do Europa su pogodne prije svega za dušika. Dušik se daje u prvoj godini jakih oborina, kao prva mjera njege područja koja imaju povoljne 50 - 80 kg/ha, te u trećoj i četvrtoj može se pojaviti potreba razbijanja klimatske i pedološke uvjete za rast godini 20 - 40 kg/ha. Za sjetvu pokorice radi pospješivanja nicanja. i razvoj. Manje su pogodne za lucerne najčešće se upotrebljavaju Ovo se obavlja ježastim valjcima te područja gdje nisu optimalni uvjeti žitne sijačice, iako je najbolje sjetvu može biti veoma učinkovito radi za uzgoj lucerne. obaviti specijalnim sijačicama za ujednačenog i ubrzanog nicanja.

Način upotrebe sitnozrne kulture tipa brilion ili Sortiment lucerne i spremanja luceme neke druge. Razmak između redova Mirna je srednje rana sorta.

Košnja je najčešći oblik upotrese kreće od 12 do 23 cm, iako je sve Otporna ja na zimu, sušu, bolesti i na be lucerne. Kao košena masa priv-iše proizvođača koji sjetvu polijeganje. Koristi se za zelenu kr- kladna je za svestranu primjenu. obavljaju međurednim razmakom mu, sjenažu, sijeno ili se dehidrira. Najvrednija njezina upotreba je od 25 cm. Sjeme lucerneje sitno, te Sadržaj sirovih probavljivih bjelan- ishrana svježom zelenom masom u je stoga sjetvu potrebno obaviti na čevina u zelenoj masi iznosi 3,02 %. čemu ima znatnih prednosti u dubinu od 0,5 do 2,0 cm.

Posavina je srednje rana sorta. odnosu na druge oblike upotrebe.

Otporna je na zimu, sušu, bolesti i Košena lucerna pogodna je za S dubinom sjetve opada polijeganje. Način korištenje je kao spremanje sijena, silaze, sjenaže te broj niknutih biljaka. kod sorte Mirna. Sadržaj sirovih industrijsku preradu dehidracijom Želimo li dobiti dobro nicanje probavljivih bjelančevina u zelenoj (lucernino brašno, brikete, pelete, lucerne, onda sjetva ne smije masi je manji nego kod sorte Mirne i lucernina pasta) u visokovrijedna 'prelaziti ' dubinu od dva i pol iznosi 2,29 %. OS-66 je rana do bjelančevinasta hraniva, pogodna za centimetra, jer dubokom sjetvom srednje rana sorta. Još uvijek je vrlo uravnoteženje obroka. Može se reći "bacamo" sjeme, što ekonomski raširena sorta te je vrlo dobro da se kroz više otkosa tijekom nije opravdano. Za proizvodnju prilagođena našim uvjetima rasta i godine uklapa u sve oblike primjezelene krme sije se od 20 - 30 daje pouzdane prinose. Biljke su ne, odnosno odgovara joj tzv. "razkg/ha. bogate lišćem i imaju nježnu norodna upotreba". Lucerna se

Mljekarski Hst 09/2008.

5

RATARSKE

I KRMNE KULTURE~=======~~~=~~~==~~

može koristiti i ispašom, osobito sorte koje su selekcionirane za tu namjenu.

Lucema kao usjev za siliranje Da bi siliranje lucerne uspjelo, potrebno je ukazati na neke činje­ nice koje imaju bitnog utjecaja na odvijanje fermentacije, a time i na kakvoću silaže. Lucerna pripada biljnim vrstama koje se teško siliraju, zbog relativno visokog sadržaja bjelančevina i uskog odnosa između šećera i bjelančevina. Zbog toga se, radi uspješnog siliranja lucerne, dodaju aditivi. Sadržaj vlage značajno utječe na odvijanje procesa siliranja, pa je veoma važno da isti u početnom materijalu za siliranje bude manji, a sadržaj suhe tvari veći. Pri tome se mora voditi računa da je jedan od osnovnih uvjeta za uspješno siliranje, sabijanje mase u cilju istiskivanja

Tablica:Kemijskisastav i hranjivavrijednostzelenemasei sjenaželucerne Zelena masa prije siliranja

Sjenaža poslije siliranja

Niski sadržai ST

Visoki sadržaj ST

Niski sadržai ST

Visoki sadržai ST

Suha tvar,%

33,0

55,0

36,0

56,0

Sirove bjelančevine, %

6,8

11,6

7,3

11,6

Sirova mast, %

0,54

0,98

1,18

1,34

Sirova vlaknina, %

9,45

15,69

10,55

15,85

Pepeo,%

3,28

4,40

3,96

6,03

Neto energija, MJ

1,72

2,95

1,71

2,64

Probavljive sirove bjelančevine, %

5,27

8,72

5,04

8,00

Sadržaj hraniva

zraka, a da bi se to postiglo određena vlažnost je neophodna.

Preporučuje se kao optimalna suha tvar od oko 35 %. Ukoliko lucerna ima manje vlage, manje će biti silažnog iscjetka iz silosa, pa će time biti i manje gubitaka. Pri suhoj tvari

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

"

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

od 20 %,gubitak uslijed otjecanja tekućine iz si laže je 12 do 15 %,a sa 25 %suhe tvari kreće se od 5 do 8 %,da bi kod 30 %suhe tvari iznosio samo 2 %.Siliranje lucerne preporučuje se u silosima koji su namjenski građeni, a nikako u improviziranim. ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

6

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM

Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr M{jekarski li<;t09/2008.

Utjecaj rasta • • i razvoJa na hranjivu vrijednost voluminozne krme

Na hranjivu vrijednost voluminoznekrme velikim dijelom utječe rast i razvoj, odnosnostadij zrelostibiljakau vrijemekada su bile pokošeneili popasene

Piše:Mr. se. GoranKiš ranidbena vrijednost voluminozne krme najveća je u vrijeme vegetativnog porasta biljaka, a najmanja u vrijeme kada već počne formiranje sjemena.

Prema tome, kada proizvodimo voluminoznu krmu kao osnovnu hranu za preživače, potrebno ju je kositi ili životinje napasivati u ranim stadijima zrelosti.

Dio biljke koji u vegetativnoj fazi rasta sadrži najviše hranjivih tvari kod trava i leguminoza je list.

Kako biljka raste, udio najhranjivijeg dijela biljke - lista opada, dok istovremeno stabljika počinje zauzimati sve veći udio u ukupnoj masi biljke.

Zrenjem - starenjem, uz povećanje udjela stabljike u odnosu na list, povećava se i sadržaj vlakana, te smanjuje sadržaj proteina. Promjene u sastavu voluminoza koje dolaze sa zrenjem biljke prikazane su u tablici 1. Nadalje, zrenjem voluminoza stanična stijenka stabljike sve više lignificira, pa, ne samo da biljka sadrži više vlakana, već postaje i manje probavljiva. Ukratko, smanjenje hranjive vrijednosti trava i leguminoza zrenjem dolazi zbog: • smanjenja udjela lista u biljci voluminoza koje dovodi do

H

8

smanjenja proteina, •

povećanja udjela stabljike u biljci

voluminoza, što dovodi do povećanja sadržaja vlakana, • povećanja lignifikacije stabljike i posljedičnog smanjenja energetske vrijednosti.

Kao rezultat navedenog proizlazi da dostupnost proteina i energije za životinje drastično opada kako biljka stari, a navedeni

podatak slikovito je prikazan u grafikonu 1.

Optimiziranje stadija zrelosti

Ukupna vrijednost voluminozne krme određena je prinosom, izraženom u suhoj tvari (ST) i hranjivom vrijednošću krme.

Grafikon1: Utjecajstarostina sastav i energet?kuvri/ednost voluminoznekrme Leguminoze - lucerka 60 .------------------~

7,00

50 -r--------------~~---l

6,00 t;

40 -t-:=--=-...----~---------1 ~ 30 1==--1-.-...1,.=--I #. 20 1-

~

5,00 ~

10

o

4,00 rana kasna vegetativna faza

rani

sredina cvat

puni

Trave - mačji repak 80 ..-----------------~7,00

t; 60~6,0ot5

~

- 40

~ 20

+-'- ____

,-l--lli.......,__.__-----........,. ___

__,.___._,_-----.J-5,00

O

4,00 pred

rana

sredina puna post cvatnja c::::JNDF -SP -+-NEL

~

zrno

I

Mljekarski fut 09/2008.

HRANIDBA

Tablica1 Sastav voluminozau odnosu na stad·· '/ ·ke I/ zreloS t I· bIJ Stadij zrelosti

Udio lista

Proteini

Sastav,% ST NDF-vlakna

Trave Prije klasanja Rano klasanje Cvatnja Nakon cvatnje Prije cvatnie Rani cvat Sredina cvatnje U potpunom cvatu

> 50

> 18 40- 50 13 - 18 30 - 40 8 - 12 <8 20 - 30 Leguminoze 40- 50 > 19 35 -45 17 - 19 25 -40 13 - 16 < 30 < 13

< 55 55 - 60 61 - 65 >65 <40 40-46 47 - 51 > 51

voluminoza košenih u istoj fazi rasta kvalitetnije iz drugog negoli iz prvog otkosa. : ' ' Određivanje optimalnog : vremena košnje Juceme predstavlja kompromis između kvalitete krme i prinosa koji ćemo do~iti. Lucema daje najbolju kvalitetu krme kada je u vegetativnoj fazi rasta, ali u to vrijeme prinosi bi bili toliko mali da nam se, košnjom u to vrijeme, ne bi ekonomski isplatili.

Starenjem i zrenjem biljaka ukupni voluminozne krme. Nadalje, smaAmerički znanstvenici na prinosi voluminoza rastu, ali se njuju se ješnost i mineralni sastav Sveučilištu u Minesoti utvrdili su da smanjuje njihova hranjiva vrijed- sijena iz starijih biljaka, a brzina tri košnje lucerne u fazi pojave prvih cvatova, plus još jedan otkos nost. Kvaliteta voluminozne krme pasaže krme kroz probavni trakt, visoka je kod mladih biljaka u osobito kroz burag, također je polovicom listopada, daju najveći vegetativnim stadijima rasta, no smanjena. Posljedično tome se ukupni prinos zelene mase, najviše hranjive vrijednosti, njihovi ukupni prinosi, u suhoj tvari, smanjuju proizvodnja mlijeka i rast relativne dosta su manji. Kako biljka počinje s teladi. odnosno najvećeg potencijala za formiranjem cvijeta, tako se postupUtjecaj starosti, odnosno zrelo- proizvodnju mlijeka. Istraživači u no povećava i prinos. Nažalost, i sti voluminozne krme, ima veći Sjevernoj Dakoti također su dobili probavljivost se smanjuje sa utjecaj na hranjivost voluminozne slične rezultate, te gotovo 20% više starošću voluminoza. Rezultat ovih krme prvog otkosa, negoli u kasni- prinosa s četiri, plus još jedan otkos promjena je činjenica da se jim otkosima. Viša temperatura u u listopadu, negoli samo s tri otkosa (12,5:17,8 tiha). Ovakvo košenje u maksimalna količina probavljive ST vrijeme rasta kasnijih otkosa dobivenih voluminoza po hektaru uzrokuje da biljke brže rastu (stare), ranijim fazama razvoja lucerne postiže prije negoli postignemo te ne stižu povećati udio vlakana omogućuje nam još jedan otkos maksimalne prinose u ST (grafikon (NOV i KOV-a)onoliko koliko bi to prije pojave hladnih dana i kraja 2). Maksimalni prinos probavljive ST bilo u sporijem porastu, prije prvog vegetacije, te osigurava više prinose voluminoznih krmiva ostvaruje se otkosa. Stoga je sijeno dobiveno iz veoma kvalitetne krme.■ od kraja vlatanja pa do rane faze metličanja (kod trava} i u fazama od Grafikon2: Utjecajstarenjana prinosei probavljivostvoluminoza sredine do kasnog stvaranja cvata (kod leguminoza). Svakim danom odgađanja košnje, nakon optimalNAJVEĆI PRINOSU SUHOJ TVARI (ST) nog roka, potencijalna proizvodnja -+prinos mlijeka krava koje jedu tu krmu bit -probavljivost će manja.

1Iz navedenih činjenica vidljivo (J) je da je starost ili stadij rasta biljke ~ i----------:: najvažniji čimbenik koji utječe na o .!: kvalitetu voluminozne krme (leguminoza i trava}. Starenjem biljke NAJVEĆI PRINOS PROBAVLJIVE SUHE ARI smanjuje se udjel sirovih proteina (SP}, dok se frakcije vlakana (NOV i ADV) povećavaju i tako smanjuju Stadij rasta voluminoza probavljivost i konzumaciju VEGETATIVNI RAST KASNO VLATANJE (TRAVE) I PRVI CVJETOVI (LEGUMINOZE) FORMIRANJE ZRNA

a.

Mljekm-ski list 09/2008.

9

HRANIDBA~==================~======

Proizvodnja i hranidba krava sjenažom Ove smo godine opet slabije proizvodilisjenažu negoli naši susjedi zapadnjaci Piše: Mr. se. Srećko Ladišić

p

romjenjivo i nestabilno vrijeme sa svega 2 do 3 dana bez kiše, a već treći ili četvrti dan kiša je upropastila velike količine sjenaže. Tome ne pomaže ni činjenica da većina proizvođača mlijeka nema odgovarajuću mehanizaciju, u ovom slučaju roto-kose s gumenim valjcima.

Košnjom talijanskog ljulja (TDS i DTS) s ovakvim kosama masa provene 1 do 2 dana prije i moguće ju je spremiti u silose ili rolo-bale.

Boljeje pričekati i ostaviti ljulj dajoš raste do prve prognoze vremena sa 3 do 4 dana bez kiše, negoli početi kositi s mogućnošću da sutra ili prekosutra padne kiša. Roto-kosom s gumenim valjcima moguće je ići i na 2 dana, kada je pretežno sunčano i vjetrovito. Tada je potrebno pokošenu i zgnječenu masu okretati prekretačem (paukom) svaka 2,5 do 3 sata. Tada je prosušivanje do poželjnih 35 do 40 % suhe tvari daleko brže.

Na zapadu nisu bez razloga u upotrebi jači traktori i veliki priključci velikog radnog učinka te strojni prsteni. U strojnom prstenu oni se mogu udružiti, a mi ne možemo. I tamo je problem s nestabilnim vremenom te svako ležanje pokošene mase i izlaganje kiši donosi velike gubitke hranjivih tvari.

JO

Hranidbakrava svježomzelenommasomodožujka do studenoga.

Ljuljevi,TDS, DTS i lucernaosiguravajudnevnuproizvodnjumlijekaod 20 do 25 litara bez kukuruza kao izvoraenergije.Svježepokošenazelena masa u poslt/epodnevnim satima sadržidovoljnošećera, osobitou rano proljeće kod talijanskogIju/jai lakoprobavljivihvlakana kao izvoraenergije Na poljima nekih proizvođača mlijeka, na kojima siju krmu za sjenažu nije bilo dovoljno istraživanja, tako da loše barataju potrebnim podacima. Loša sjenaža = loš posao = slaba ili nikakva zarada.

Neću zaboraviti riječi talijanskog nutricionista i hranidbaša, gospodina Frizona, kada je rekao: 'Većina vaših farmera veoma bi brzo bankrotirala da posluje u Italiji.

Nažalost, najvećim dijelom zahvaljujući lošoj sjenaži, silaži i hranidbi krava."

Zaključak i preporuka Nastojte proizvesti što veće i što kvalitetnije količine voluminozne krme sa što boljim proteinsko-energetskim omjerom, tako da se iz voluminoznog dijela obroka može proizvesti od 5 000 do 6 000 litara mlijeka.

I još nešto po pitanju pasmine krava za mala i srednje velika OPG: važno je koju pasminu odaberete.

Za preporučiti je držanje hrvatskog simentalca koji daje do 7 000 litara, ili u vrhu laktacije oko 30 litara mlijeka dnevno.

Mljekarski list 09/2008.

Poljodjelci, da bi Vaša silaža bila još bolia, uporabite Pioneer inokulante za silažu!

Učinite Vašu silažu kvalitetnijom!

Povećajte ješnost Vaše stoke!

Povećajte profiti

GOVEDARSTVO~========

Metode ranog otkrivanja graviditeta mliječnih krava Piše:Mr. se. MiljenkoKonjačić U prvim tjednima i mjesecima vrlo je teško po vanjštini i ponašanju utvrditi je li krava gravidna. Mnogo je metoda ranog otkrivanja graviditeta mliječnih krava.

Među najčešće korištene spadaju rektalna palpacija, ultrazvučna metoda, te određivanje progesterona u mlijeku. Veterinari koriste većinu tih metoda, koje ovom prilikom nećemo detaljno opisivati, nego će naglasak biti na određiva­ nju progesterona u mlijeku, a to mogu raditi i sami proizvođači.

Rektalna palpacija je najčešća metoda ranog otkrivanja graviditeta krava. Nestručno provedena palpacija može dovesti do smrti embrija, stoga se preporuča da palpaciju rade isključivo veterinari. U praksi se za rektalnu palpaciju preporuča interval od 30 do 45 dana nakon inseminacije, kada ne bi trebalo doći do uginuća napipanih zametaka.

Ultrazvučna metoda 80-ih godina prošlog stoljeća počinje se intenzivnije primjenjivati za otkrivanje graviditeta domaćih životinja.

Ultrazvučnom pretragom moguće je otkriti je li životinja gravidna, koliko je plodova,jesu li plodovi živi,jesu li degenerični, a nakon poroda otkrivaju zaostajanje posteljice,

12

povrede maternice itd. U dijagnosticiranju graviditeta ultrazvučnom metodom korištena je različita ultrazvučna oprema od najjednostavnijih puls-eho naprava do onih koje daju sliku sadržaja maternice.

Danas se za otkrivanje graviditeta krava najčešće koriste skeneri realnog vremena (real time), pomoću kojih se gravidnost krava može utvrditi veoma rano. Uglavnom se koriste nakon 18-og dana graviditeta, kada se uspješnost detekcije procjenjuje na 85 %(može i ranije, ali je % uspješnosti detekcije manji), dok bi nakon 20-og dana graviditeta uspješnost detekcije trebala iznositi 100 %.U praksi se preporučuje korištenje ultrazvuka kada pretpostavljamo da je embriju 26 dana i više.

Prednosti ultrazvuka su rano otkrivanje gravidnosti i velika točnost, a u glavne nedostatke spada visoka nabavna cijena uređaja. PriJikom rukovanja samim uređajem potrebnaje i određena razina znanja.

Progesteron test Koncentracija progesterona u krvi i mlijeku povezana je sa stadijem reproduktivnog ciklusa krava. Progesteron je hormon kojeg luči žuto tijelo (corpusluteum). Žuto tijelo nastaje na jajniku nakon ovula-

Loše reproduktivne osobine jedan su od najvećih problema u mliječnom

govedarstvu. Rano otkrivanje negravidnih ili gravidnih krava nakon oplodnje utječe na poboljšanje reproduktivnih osobina stada cije jajne stanice. Razina progesterona u mlijeku u uskoj je korelaciji s progesteronom u krvnom serumu (povećanje progesterona u krvi uzrokuje povećanje progesterona u mlijeku). Progesteron u mlijeku vezan je za mliječnu mast, a koncentracija progesterona u mlijeku veća je nego u krvi (uspoređujući isti volumen krvi i punomasnog mlijeka). Određivanje progesterona u krvi i mlijeku počelo je 70-ih godina prošlog stoljeća otkrivanjem RIA (radioimunog testa). RIAtest zahtijeva sofisticiranu opremu i laboratorij, što je utjecalo na cijenu analize i vrijeme trajanja same analize.

Sredinom 80-ih otkriven je ELISA test (Enzyme Linked Immuno-sorb en t Assay) koji je dostupan veterinarima, ali i proizvođačima.

ELISAtestom skraćeno je vrijeme analize na 30-ak minuta. Postoji nekoliko proizvođača ELISAtestova, no u većini slučajeva radi se o gotovim"kitovima" - otopinama koje se dodaju u mlijeko, a prilikom

Mljekarski li.st 09/2008.

GOVEDARSTVO reakcije mijenJaJu boju. Reakcija može biti vidljiva prostim okom ili električnim skenerom. Neki zahtijevaju uzorak mlijeka početnih, a drugi završnih mlazova.

Obvezno je pročitati upute proizvođača samog testa.

Mlijeko nikad ne smije biti iz mastitičnih četvrti. Do analize uzorci se, uz adekvatan konzervans, mogu čuvati u hladnjaku 7-10 dana. Proizvođači mlijeka koji se odluče koristiti progesteronskim testom na svojem gospodarstvu, moraju poznavati teoretska kretanja progesterona tijekom reproduktivnog i proizvodnog ciklusa.

U negravidnih krava aktivnost žutog tijela u prosjeku prestaje 17-og dana ciklusa.

Niska razina progesterona u mlijeku od 19. do 24 dana nakon osjemenjivanja u 95 %slučajeva upućuje na zaključak da krava nije gravidna. Upravo zato se preporuča uzeti uzorak mlijeka 19 ili 20-og dana nakon osjemenjivanja. Moguće je smanjiti troškove tako da se uzorci mlijeka za progesteronsku probu uzimaju samo kravama koje nisu ponovno ušle u estrus i to 23. ili 24og dana nakon osjemenjivanja. Ako životinja nakon inseminacije ostane gravidna, žuto tijelo luči progesteron do kraja graviditeta. Visoka razina progesterona u mlijeku od 20 do 24 dana nakon osjemenjivanja u 75 % slučajeva upućuje na zaključak daje krava gravidna.

Nažalost, visoka razina progesterona može se javiti i uslijed različitih infekcija maternice (piometre), produženog estrusnog ciklusa pojedinih krava, različitih promjena na jajnicima, kao i rane embrionalne smrti. Ako je rezultat progesteronskog testa pozitivan, bilo bi poželjno napraviti i palpaciju uterinog trakta 40 dana nakon osjemenjivanja, kako bi sa sigurnošću mogli reći da je krava stvarno gravidna. Uzimanje uzoraka mlijeka za progesteronski test nakon što je od osjemenjivanja prošlo više od 24 dana je neprihvatljivo, jer može doći do lažne potvrde gravidnosti.

Progesteronski test može se uspješno provoditi na farmi ili u veterinarskoj klinici, no korisnici moraju pažljivo slijediti upute proizvođača prilikom provođenja testa. Pronaći praktičnu i ekonomičnu metodu ranog utvrđivanja gravidnosti od izuzetne je važnosti u uzgoju mliječnih krava, te to mora biti cilj svakog menagera farme. ■

Tablica1: Karakteristikekomercijalnih progesteronskih testovaza mlijeko Indekslakoće upotrebe*

Tipuzorka mlijeka

22

3 5

10

2

Zadnjimlazovi Prvimlazovi Prvimlazovi

testa Komercijalno Vrijeme (minuta) ime AccufumRPT EstruCHEK Target

5

C.itracentar~

--

proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite

to odmah

==:;,odabir u zemlji porijekla ==:;,jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ==:;, kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42(X)() Varaždin, Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

• Indekslakoće od 1 do S (1je najlakši,S je najteii)

M(jekarski list 09/2008.

13

GOVEDARSTVO

Najvažniji čimbenici visoke proizvodnje mlijeka Piše:JosipHaluška,dipl.ing.

HRANA Krma ima višestruki značaj u proizvodnji mlijeka. Služi kao izvor energije za održavanje organizma u normalnoj aktivnosti, kao materijal za reparaciju dotrajalih dijelova organizma i kao sirovina za preradu u gotov proizvod.

Ishrana je presudni čimbenik u iskorištavanju proizvodnih kapaciteta krava.

Količina hrane, koju krava može pojesti, ovisi o potrebama krave, visini proizvodnje, kvaliteti hrane, učestalosti hranjenja, probavljivosti hrane, energetskom nivou obroka i količini vode. Program hranidbe mora zadovoljiti potrebe krava za energijom, bjelančevinama, mineralima i vitaminima.

Posljedica neizbalansiranih obroka je pad proizvodnje mlijeka, te reproduktivni i zdravstveni poremećaji. Suha tvar je ključni čimbenik u postizanju visoke proizvodnje i održavanju tjelesnog stanja. Krava mora dobiti 2,5 do 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine, ovisno o visini proizvodnje mlijeka.

Hrana mora biti kvalitetna i prihvatljiva za kravu, mora biti ukusna i probavljiva. Krava je preživač i potrebno je voditi računa o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane u obroku. Kod veće proizvodnje troši se više koncentrata.

Obroci krava trebaju biti sastavljeni od što više komponenata. Hrana mora biti dostupna kravama cijeli dan. U razdoblju suhostaja krave troše oko 1O kg suhe tvari, 11 %sirovih bjelančevina,

14

1,30 McaVkg energije, 0,7 %kalcija i 0,4 % fosfora. Koncentrat je potrebno davati u količini O,70 kg na 100 kg tjelesne težine. Visokoproduktivnim kravama u laktaciji u obrocima treba osigurati 18 % sirovih bjelančevina, 20 - 22 kg suhe tvari ili 1,70 McaVkg neto energije, 11O g kalcija i 80 g fosfora. Pored toga, obroci krava moraju sadržavati vitamine, pogotovo A, D i E. Kravama je potrebno osigurati oko 18 % sirovih vlakana.

Obroci krava moraju sadržavati preko 50 %suhe tvari. Najviše hrane krava konzumira 70 dana nakon teljenja. One koje muzemo tri puta na dan, daju oko 20 %više mlijeka i konzumiraju oko 5 % više hrane.

Ukoliko ne daju očekivanu količinu mlijeka valja provjeriti nivo bjelančevina u hrani. Ako visoka proizvodnja naglo padne ili oscilira,

U pretprošlombroju Mljekarskoglista opisalismo ovisnost kvalitetnog rasplodnog materijalai visoke proizvodnjemlijeka.

U ovom broju dajemo pregled ostalihčimbenika visoke proizvodnje mlijeka...

Hrana morabiti kvalitetna, ukusna i probavljiva M{jekarski list 09/2008.

GOVEDARSTVO treba provjeriti količinu energetskih krmiva. Najveću količinu mlijeka krave daju 50 do 70 dana poslije teljenja.

Visokomliječne krave konzumiraju više hrane od krava s nižom proizvodnjom. Ako su temperature preko 24 °C,potrošnja hrane će pasti.

Kraveje potrebno hraniti kompletnim obrocima Zbog neuravnotežene hranidbe dolazi do pojava ketoza i acidoza.

Ketoza je patološko stanje izazvano nakupljanjem ketonskih tijela u organizmu, a nastaje kod opskrbe tijela energijom. Acidoza, kao posljedica izmjene tvari, predstavlja patološko stanje, a nastaje kao posljedica velikih količina koncentrata u obroku. Krave s visokom proizvodnjom mlijeka često ne mogu, obzirom na kapacitet buraga, primiti onoliko hranjivih tvari koliko im je potrebno za podmirenje energetskih potreba laktacije i održavanja tijela u normalnoj životnoj funkciji.

Kao izvor energije koriste vlastite rezerve masti i bjelančevina, kod čega se veliki dio mobilizirane masti pretvara u ketonska tijela. l.J\i'.)ETI PROIZVODNJE

Ovdje je na prvo mjestu potrebno staviti nastambe za smještaj krava. Visokoproizvodne životinje postavljaju sve veće zahtjeve za primjenu optimalnih sustava koji bi poboljšali uvjete njihovog smještaja. Štale s ''vanjskom klimom", koje koriste proizvođači mlijeka u većini europskih zemalja, veoma su prikladno rješenje.

U štalama za goveda najbolji su uvjeti kada je zrak suh i hladan, a ne vlažan i topao. Porastom proizvodnje mlijeka, kravi odgovaraju niže temperature okoline. Klimatski uvjeti u štalama s vanjskom klimom slični su onima na otvorenom.

M!jekarski list 09/2008.

Postoje različiti oblici tih staja, za svaku starosnu dob i proizvodnu namjenu. Obilježja ovih štala su: povoljan i jednostavan način izgradnje, uzgoj muznih krava je u skladu s potrebama životinje i dobri uvjeti radnih mjesta.

Poluotvorena štala mora imati takav položaj kako bi dobila što više sunčevog svjetla. U zimskom dijelu godine, sunčane zrake ulaze duboko u štalu, osvjetljavaju je i zagrijavaju, a ljeti sunčane zrake gotovo da ne padaju u štalu. Vanjski zid visok je preko 4 m, gornji dio oko dva metra, a donji, zatvoreni dio zida iznosi 2 - 2,5 metra. U ovim štalama osiguran je prostorni 3 volumen od 50 - 60 m po stočnoj jedinici, a imaju oblik hala koje se kasnije mogu koristiti i u druge svrhe. Prostor se dijeli na dio gdje se drže životinje i na prostor za mužnju, koji je odvojen. lzmuzište se nalazi na sredini vanjske strane štale, a prostor za hranjenje, boksovi za ležanje i sustav za izgnojavanje dobro su povezani. Na taj je način kontrola životinja veoma olakšana. Štale uglavnom imaju pune podove koji se čiste pomičnim strojem ili kliznim napravama.

U slobodnom sustavu držanja krava u otvorenim i poluotvorenim štalama prije se koristio rešetkasti pod kojije imao svojih prednosti,jer su goveđi papci uglavnom bili suhi i tvrdi. Boksovi za ležanje krava mogu biti povišeni i udubljeni, a prekrivaju se gumom ili steljom. Vanjski zidovi prave se od debele daske. U gornjem dijelu štale prave se otvori za dovod zraka. Hranjenje voluminoznom hranom obavlja se na hranidbenom hodniku, a koncentrat krave dobiju kompjuterskim hranilicama koje se nalaze u boksovima. U ovim štalama proizvodi se kvalitetno mlijeko.

Ovakav tip štala počeo se graditi i kod nas.

: ' ' Od ostalih uvjeta pro: izvodnje važna je godiš. nja dob, koja svojim karakteristikama, temperaturom i vlažnošću utječe na visinu proizvodnje. Temperatura zraka ne smije prelaziti +24 °Ci biti ispod +4,5 °C, jer negativno utječe na mliječnost.

Najpogodnija temperatura zraka kreće se od 1O do 15 °C. Kod visokih temperatura zraka, iznad 30 °c i relativne vlažnosti 90 %, gubici u proizvodnji mlijeka iznose oko 30 %. Važno je upozoriti proizvođače mlijeka kako krave lakše podnose niže, negoli visoke temperature.

ORGANIZACIJA PROIZVODNOGPROCESA Tehničku osnovu pravilno organiziranog proizvodnog procesa mlijeka čini nekoliko osnovnih faza.

Prva faza ili obnova proizvodnih kapaciteta i priprema krava za visoku proizvodnju (suhostaj, teljenje i puerperij), te druga faza iskorištavanje proizvodnih kapaciteta (uvod u mliječnost, laktacija i mužnja).

Suhostaj Suhostajno razdoblje važno je zbog popravljanja kondicije krava nakon laktacije, obnove vimena koje je djelomično istrošeno u protekloj laktaciji, pravilnog razvoja ploda i stvaranja kolostruma.

Kako bi udovoljio ovim zahtjevima, suhostaj treba trajati u pravilu 60 dana.

Dužina suhostaja ima veliki značaj za nivo buduće proizvodnje.

Predugo suhostajno razdoblje nema većeg utjecaja na visinu mliječnosti, dok kratko suhostajno razdoblje smanjuje proizvodnju u sljedećoj laktaciji oko 15 %• Suhostajno razdoblje započinje planiranim zasušenjem krava, a vrši se naglo. Pred zasušivanje može se kravama smanjiti količina hrane, ukoliko krava ima veću

15

GOVEDARSTVO proizvodnju, a neka krmiva je potrebno potpuno izbaciti. Početak suhostajnog razdoblja određuje se na temelju utvrđene bređosti. Zato je na farmama potrebno imati plan zasušenja i plan teljenja krava.

Mastitis je jedan od najvećih problema u visokoj proizvodnji mlijeka. Prije zasušivanja veterinar mora pregledati vime i odrediti postupak kod zasušivanja. Krava se može zasušiti samo ako je vime potpuno zdravo.

Teljenje i puerperij da se krava nakon poroda nalazi u iskorištavanja obnov- stanju stresa. Zato joj je potrebno ljenog proizvodnog kapaciteta za- osigurati udoban smještaj i odgovapočinje porodom, koji sam po sebi rajuću hranidbu. Visoka hranidba predstavlja veliko opterećenje za može djelovati i kao stresor. U razorganizam, a istovremeno može doblju od teljenja do šestog dana, doći do zdravstvenih poremećaja osnovu hranidbu čine kvalitetno koji mogu dovesti u pitanje visinu sijeno po volji i mekinje. Zatim se proizvodnje i iskorištavanje životi- krave postepeno uvode u mliječ­ nje. nost. Krave dobiju više hrane nego Teljenje predstavlja najkriti- što proizvode mlijeka i avansiračniju točku u razvoju proizvodnje njem se ispituje njihov proizvodni mlijeka. Teljenje je biološka pojava kapacitet. Za razliku od restriktivne kojom se plod odvaja od majke i hranidbe, poslije poroda i "uvoda u : ' ' Utvrdi li se mastitis, : potrebno ga je prvo prelazi u samostalan život. Hormomliječnost", velike farme danas više : izliječiti i tek onda kravu zasušiti. nalne promjene u organizmu krave, primjenjuju obilnu hranidbu u tom : Nakon zasušenja vime se prevenkoje se događaju u vrijeme poroda, razdoblju .. . tivno tretira protiv uzročnika omogućuju početak laktacije.

Laktacija mastitisa u stadu.

Teljenje se mora obavljati u - normirana proizvodnja uvjetima koji osiguravaju maksimalNakon pripreme krava za proizSuhostajno razdoblje osobito nu higijenu i komfor krave.

Higijena vodnju, prelazi se na iskorištavanje je važno za drugotelke, jer se je osobito potrebna zbog činjenice proizvodnih kapaciteta. Prema visini kapacitet vimena od prvog do drugog teljenja povećava za 30 %. da se u našim uvjetima javlja daleko proizvodnje mlijeka normira se Suhostajom se omogućava regene- više endometritisa od retencija. hranidba, pa krave dobiju onoliko racija epitela i stvaranje dobre Boksovi za teljenje moraju biti hrane koliko daju mlijeka. Hranidbu kondicije krava. U suhostaju je dovoljno široki i čisti. Kravaje nakon je moguće obavljati tako da se krave potrebno posvetiti posebnu pozor- teljenja rekovalenscent 20 do 25 grupiraju prema proizvodnji. Obrok mora zadovoljiti sve fiziološke nost hranidbi i smještaju. Karakteri- dana.

U porodu se javljaju poremećaji potrebe organizma, a istodobno stika hranidbe krava u suhostaju je jednaka priprema svih krava za mijene minerala (p. pareza), mijene mora biti ekonomičan. Krava u energije (ketoza) i vimena (mastitis). obroku mora dobiti barem 3 kg buduću laktaciju, bez obzira na U tom razdoblju valja pažljivo sijena na dan i 3 do 3,5 kg silaže i visinu laktacije. postupati s kravom te voditi računa sjenaže na 100 kg tjelesne mase.

Obroci krava u suhostaju trebaju biti dijetetski, te moraju biti sastavljeni od krmiva izvanredne Tablica:Normativiu hranidbivisokomliječne krave (višeod 30 kf)dan) kvalitete. Obrok mora sadržavati prema USA f'Odacima visokokvalitetne proteine i potrebRani Kasni Poslije Kraveu laktaciji- dana Stavke nu količinu energije, sve minerale s suhostaj suhostaj teljenja 21 - 150 150- 300 posebnim naglaskom na odnos i 12,2- 13,6 9,9- 10 22,6- 24,9 20,4- 21,8 18 Unossuhetvari,kg količinu Ca, P, Mn i J, te vitamine.

Neprerađene bjelančevine, % 19 17- 18 15- 16 12- 13 15- 16 Posebnu pozornost treba posvetiti Razgradive bjelančevine % 65- 70 62- 65 62- 65 63- 66 65- 68 vitaminu A i vitaminima E i D. Krave Prolaznebielančevine % 30- 35 38- 38 34- 37 32-35 35- 38 Topivebjelančevine % 30- 35 30- 35 30- 35 30- 35 30-35 se u suhostaju moraju hraniti Neto energija Mcal/kg 1,28 1.36 1,5-159 1,63-1,67 172-176 1,65 - 1,72 kvalitetnim sijenom trava i lucerne.

Ukupnohranjivihtvari % 5060 6670 7274 7678 73 76 Prosječni dnevni obrok u suhostaju Ukupnomasnoće % 2-3 6-7 4-5 4-5 4-6 trebao bi biti u vrijednosti 10,3 Hj Neutralna pročišćujuća 45- 50 35- 38 30- 33 27 -31 30- 33 i 1 000gPb. vlakana.%

16

Početak

Mljekarski li,st 09/2008.

GOVEDARSTVO Visokoproizvodne krave je potrebno hraniti konzerviranom hranom, a obroci moraju biti izbalansirani. U tom razdoblju valja kravu osjemeniti na vrijeme.

Jedanput mjesečno je potrebno napraviti kontrolu mliječnosti.

U obroku krava treba osigurati 18 - 20 %sirovih vlakana ili 27 - 30 % lakoprobavljivih vlakana, 16 % neprobavljivih vlakana ili 60 - 70 % neutralnih pročiščujućih vlakana u krmi. Oko 75 %sirovih vlakana treba osigurati iz voluminozne krme.

Vlakna su jako važna za zdravlje životinja. Obroci krava u laktaciji trebali bi sadržavati 50 - 70 % suhe tvari.

Mužnja Proizvodnja mlijeka je proces koji započinje teljenjem, a završava prirodnim ili umjetnim zasušenjem.

Mužnja krave, čija je svrha pražnjenje vimena i dobivanje mlijeka, rezultat je suradnje čovjeka i krave. Mužnja je završna operacija u proizvodnji, pa utječe na visinu i kvalitetu proizvodnje mlijeka te zdravlje vimena.

Kravese najčešće muzu dva puta na dan. Visokoproizvodne krave treba musti i tri puta dnevno. Povećanje broja mužnji, s dvije na tri mužnje na dan, povećava proizvodnju mlijeka za 15 - 25 %.Interval između dvije mužnje mora biti jednak. Količi­ na posla oko kravaje različita i ovisi o sustavu držanja i sustavu mužnje.

Mužnja u izmuzištuje karakteristična za slobodni sustav držanja, dok je mužnja na mjestu karakteristična za vezano držanje krava.

Zdravljevimena i kvaliteta mlijeka Za ostvarivanje visoke proizvodnje mlijeka potrebno je zdravo vime. U proizvodnji mlijeka postoji veliki problem latentnih mastitisa,

Ml.fekarski lwt 09/2008.

Jedinoje održavanjemzdravog vimena moguće ostvariti visoku proizvodnjumlijeka koji

su

češći

negoli

kronični

slučajevi.

suho. Potrebno je voditi brigu o i stabilnom vakuumu. Muznu je opremu potrebno pravilno i stručno održavati, te ispravno čistiti i dezinficirati.

Kronične slučajeve inficiranih krava treba izdvojiti i liječiti. Mastitis odgovarajućem

Mastitisi smanjuju količinu i kvalitetu mlijeka. Da bi izbjegli pojavu mastitisa, najprije je potrebno održavati dobru higijenu u štali i pri mužnji. Vime mora biti čisto i

Korekct/apapaka - minimalnodva puta godišnje

17

GOVEDARSTVO utječe na smanjenje mlijeka, a time i

na ekonomske efekte proizvodnje.

Mlijeko krava koje imaju mastitis treba neškodljivo ukloniti.

Njega papaka

Zdrave noge i papci osobito su važni za dobro zdravlje mliječne krave. Krava treba hodati bez poteškoća. Bez obzira na sustav držanja krava (slobodni ili vezani), potrebna je odgovarajuća preventiva i njega papaka kako bi se očuvalo zdravlje nogu. Pravilna njega papaka može proizvođaču mlijeka uštedjeti znatna materijalna sredstva. Gubici u proizvodnji mlijeka, zbog bolesti papaka, kreću se do 20 %,pa i više.

Korekciju papaka treba obaviti dva puta godišnje. Najčešće bolesti papaka su: međupapčani dermatitis

ili erozija pete, digitalni dermatitis, Iaminitis, međupapčana flegmona i raspukline na papcima.

Liječenje papaka se obavlja antibioticima i kemoterapeuticima koji se mogu aplicirati injekcijama ili oralno. Neke se rane mogu liječiti blažim sredstvima za dezinfekciju i namakanjem papaka u kupki. Liječiti valja istovremeno sva bolesna grla u štali. Od preventivnih mjera najvažnija je higijena nastambe, prehrana krave, redovna korekcija papaka i kupka nogu.

Baza podataka

Potrebno je pravilno vođenje podataka o kravama i proizvodnji kako bi se donijela prava odluka o svim aktivnostima na farmi. Podaci moraju biti dostupni, ažurni i lagani

za procjenu, a predstavljaju ključ opstanka u budućnosti. Proizvođač mora voditi evidenciju temeljenu na proizvodnji životinja te bilješke o gospodarskom uspjehu farme.

Temeljem podataka uočavaju se odstupanja od određenih normativa i prosjeka, te je moguće brzo djelovati, ispravljati pogreške i obavljati korekcije. Pored tehnološke i selekcijske evidencije, potrebno je voditi i ekonomske podatke. Uspješan proizvođač mlijeka mora pratiti tržište, mora biti biolog, tehnolog i ekonomist.

Mora koristiti nova saznanja o ovoj proizvodnji, treba predviđati i analizirati. Treba biti stručnjak, poslovni čovjek i prorok. ■

Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima ■ Jamči suhoI čisto vime,boljukvalitetu

mlijeka, zdravljepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame Povisuje razinuhigijenskih uvjetadržanja mliječnih krava

Smanjujesmradi ublažava problems muhama Obogačuje stajskignoj

Za vetuudobnostI h'gijenuu stajama

K' 0 iti do 10 godina, bez učešća, bezjamaca, bez hipoteka!

~&...:..2..W_D_::

--

<S· 2 WD • <S-4 WD-

kn* kn"

~

furval d.o.o., Vrbovec, 'Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-990; Servis I rezervni dijelovi: )1/2729-900; fax: 01/2792-035; e-mail:jurval@jurval.hr; Osijek, Sv. L. B. Mandića 239{-Čepinska); el: 031/28,1-181 ;tel/fax: 031/281-182; e-mall:jurval.osijek@jurval.hr; web: www.jurval.hr

Svoje blago kupaju u Bednji Iz Uredništva osjetili smo obitelj Matijašec u mjestu Sigetec Ludbreški, pokraj rijeke Bednje, koji su 90-ih godina među prvima u Varaždinskoj županiji krenuli u proizvodnju kozjeg mlijeka. No, ova vrijedna obitelj, majka Biserka i sinovi Damir, Neno i Davor, može se pohvaliti još jednom nesvakidašnjom zanimljivosti, a to je da se njihove koze, poput ljudi, u ovo toplo doba godine, kupaju u rijeci Bednji. Moramo priznati da smo u trenutku kad su nas kolege s terena o tome obavijestili, malo bili u nevjerici. Ma, znamo mi da koze znaju plivati, nego nismo znali da vrijeme rado provode u vodi.

Tijekom ljeta ovakav se prizor za pamćenje odigrava svaki dan, dvaput dnevno, i to sve dok je kozama vruće. Rekli bismo, prizor

P

20 Mlfekarski list 09/2008.

Prisustvovali smo nesvakidašnjem događaju kupanja koza u rijeciBednji.

Moždaje visoka proizvodnjamlijeka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvuobitelji Matijašecrezultat iznimnebrige o mliječnim kozama

"kao s platna posljednjeg hita u kinu".

Oboružani fotoaparatima stigli smo na lice mjesta, a tamo nas je dočekao idiličan prostor netaknute prirode rijeke Bednje, čiji je ustaljeni tok prekidalo zaigrano stado koza obitelji Matijašec. I stvarno, jedan od braće Matijašec, Neno, zadužen za rekreaciju i higijenu ovih predivnih, radoznalih i umiljatih domaćih životinja, upravo promijeniti životno zanimanje ihje doveo na rijeku na kojoj se svaki "htjeli smo promjene, promjene na dan kupaju i igraju poput djece. bolje. Htjeli smo, prije svega, posao Kako bismo saznali nešto više o koji će nas ispunjavati, posao koji kozarskoj proizvodnji, ali i kozama, ćemo raditi s ljubavlju. Danas mogu kao umiljatoj i radoznaloj domaćoj slobodno reći da smo uspjeli, i da se životinji, razgovarali smo s braćom sve ne bi održalo da nije bilo ljubavi Draženom i Nenom, te njihovom prema životinjama. Nikad se ne bih majkom Biserkom Matijašec. vratila na prijašnji posao u tvorniPočetkom devedesetih godina, cu ... " - ponosno ističe gđa Biserka. zbog nezadovoljstva tadašnjim Damir, najstariji sin, u to je poslom, gospođa Biserka odlučila je vrijeme imao 14 godina, ali je

REPORTAŽA odmah shvatio da je proizvodnja mlijeka njegov životni poziv. Kaže daje često u školi razmišljao o tome što se u to vrijeme događalo kod kuće, je li sve pod kontrolom, imaju li koze dovoljno hrane i vode,je li se koja ojarila ...

O proizvodnji kozjeg mlijeka u to vrijeme nisu mnogo znali.

Najprije su koze vidjeli kod susjeda, a potom su informacije prikupljali čitajući stručne časopise, te kod uzgajatelja koza. Ljubav prema kozama javila se na prvi pogled, a odluka o pokretanju proizvodnje kozjeg mlijeka je brzo donesena.

Prve koze su stigle iste godine, i to iz Francuske, kada je Vindija d.d. uvezla stotinjak koza za svoje kooperante. Iz tog uvoza, njihovihje bilo 24 koze i jedan jarac. Radi usporedbe, danas imaju 75 koza i 30 grla ženskog podmlatka.

U vrijeme početka bavljenja ovim poslom, paralelno su kupovali zemlju i tako okrupnjavali posjed, što je bilo veoma važno kako bi u dovoljnim količinama mogli proizvesti krmu za svoje koze.

Danas imaju 30 ha zemlje na kojoj proizvode svu voluminoznu krmu, te nešto žitarica. Koncentratnu smjesu s 19 %proteina nabavljaju iz tvornice Biodar i veoma su zadovoljni rezultatima, kako povećanjem proizvodnje mlijeka korištenjem smjese, tako i kooperantskim odnosom s matičnom mljekarskom kućom. Da je proizvodnja na zavidnom nivou govori podatak da neke koze proizvedu i do 7 ,5 kg mlijeka na dan. Kad su započeli s proizvodnjom, dnevno su predavali 40 kg, dok danas predaju i do 300 kg mlijeka na dan.

Kako izgleda radni dan na farmi obitelji Matijašec?

Ujutro najprije slijedi mužnja, a

•

Neno i Damir Matijašec sa svojimkozamana paši nakon toga Neno sa stadom izlazi u šetnju uz rijeku Bednju. To je izvrsna prilika za hranjenje koza na paši, koje umnogome smanjuje i troškove hranidbe, jer u toplo doba godine pašom je u potpunosti osiguran voluminozni dio obroka.

Oko deset sati, nakon što je napasivanje završilo, slijedi kupanje, u kojem koze definitvno uživaju, u što smo se i sami uvjerili, a prikazane fotografije govore dovoljno za sebe. Nismo primijetili nezadovoljstvo ponuđenom dnevnom aktivnosti. Kako smo i sami vidjeli, neke odlaze na drugu stranu rijeke, primijete li nešto zanimljivo ili pak ukusniji dio paše ili brsta.

Sat vremena je dovoljno za vodene radosti, tako da oko 11 sati stado dolazi natrag u staju na zasluženi popodnevni odmor. Vlasnici kažu da za to vrijeme koze naj-

više vremena provode odmarajući se. U tom vremenu i Matijašeci mogu obaviti ostale poslove na farmi.

Nakon večernje mužnje, scenarij se ponavlja i koze opet odlaze u šetnju i ispašu i naravno - opet kupanje.

Ovaj neobičan, ali očito djelotvoran, način držanja koza govori koliko truda i vremena vrijedni uzgajatelji poklanjaju svome stadu.

Na pitanje o temperamentu i ponašanju ove zanimljive životinje, Matijašeci vele da su koze jako vezane za njih, osobito za Nenu koji najviše vremena provodi s njima.

Obzirom da je upravo Neno taj koji ih najčešće vodi na izlete, ne sumnjamo zašto im je on najdraži. Gospođa Biserka nam je ispričala kako izgleda Nenin odlazak s paše, kada ih čuva, ili bolje reći vodi. "Kadanetko drugi od članova obitelji dođe na pašu zamijeniti Nenu, on se mora naj-

Mljekarski fut 09/2008.

2_1

REPORTAŽA prije skriti i nezamjetno otići, jer u suprotnom, ako ga koze spaze, odaše i one za njim"- kaže gđa Biserka.

Proizvodnja mlijeka i plodnost koza Što se tiče reprodukcije stada, obitelj Matijašec uredno vodi evidenciju o pripustima, a dobra genetika, uz pravilnu hranidbu, im je ključ uspjeha u proizvodnji mlijeka. Tijekom godina naučili su kako je najbolje slušati struku i savjete primjenjivati u svojoj staji.

Jedino je na taj način moguće unaprijediti proizvodnju.

Početak kozarske proizvodnje Vindije d.d. seže još u 1984. godinu, kada je stiglo 80-ak koza alpske pasmine iz Francuske. Već sljedeće

godine tri međimurska gospodarstva proizvela su 14 100 litara. Radi usporedbe, prošle 2007. godine Vindija je otkupila 3 541 494 kg kozjeg mlijeka s 95% mlijeka I. klase od oko 170 proizvođača iz 4 županije. Napredak u kvaliteti, ali i u proizvodnji mlijeka kod proizvođača, rezultirao je brojnim zlatnim medaljama Vindijinih kozjih sireva u Hrvatskoj i inozemstvu. U ovom segmentu pohvaljuju rad djelatnika Vindije d.d., Vesne BuntaJovanović, dr. vet. med. i lrene Đurasek, koje su ih od samih početaka svojim savjetima bezrezervno podržavale i pratile.

Svu proizvedenu količinu mlijeka (oko 300 kg na dan) predaju

Vindiji d.d., a obzirom na ovu dugogodišnju suradnju i osiguran plasman proizvedenog mlijeka, planiraju izgraditi novi moderni objekt s izmuzištem, u kojem bi osigurali komforan smještaj za 200 koza. Suvremenom opremom i modernijim načinom držanja sebi će olakšati posao, a koze će proizvoditi u optimalnim uvjetima.

Na pitanje znači li to da će koze cijelo vrijeme boraviti u staji, odlučno su odgovorili: "Nikako. Ma, ne bi mi njima uskratili najveće im zadovoljstvo - kupanje u Bednji. I dalje ćemo s njima dvaput dnevno šetati uz rijeku, jer jedino tako su naše koze, ali i mi, u potpunosti zadovoljni." ■

NAGRADE

Vindiji odličja na medunarodnim oglet!ima kvalitete Iz Uredništva

Na Međunarodnom

sajmu u Gornjoj Radgoniu Sloveniji,Vindijini proizvodiosvojili 36 zlatnih, 21

indijini proizvodi osvoNajprestižnijom nagradom jili su čak 65 medalja na okrunjenje meki kozji sir u salamuri srebrnute 8 međunarodnom poFetaca, stekavši titulu šampiona ljoprivredno-prehramkvalitete. Slovenci su posebno brončanih medalja benom sajmu u Slo- kvalitetnim ocijenili cjelokupni veniji te 12 zlatnih medalja mliječni asortiman dodijelivši zlato Njemačkog poljoprivrednog društva organ1Z1ra Njemačko kozjem mlijeku, mekom masnom godišnje (DLG - Deutsche Landwirschaft- siru Grabancijaš, poljoprivredno društvo (DLG), Popy shake Gesellschaft), potvrdivši nepričokoladi, sirevima Boviduru i najvažnija europska organizacija za kosnovenost kvalitete proizvoda ocjenjivanje prehrambenih proizvoCaproduru i drugima. naše najveće prehrambene inOdličja nisu zaobišla ni Kokine i da, pri čemu se testira više od 20 dustrije, kao i njezinu poziciju u Vindonove proizvode, te su tako tisuća prehrambenih proizvoda samom vrhu ljestvice proizvođača u svoje zlato zaslužili pileća jetrena primjenom više od 800 različitih široj regiji. pašteta u ovitku, panirani pileći načina ispitivanja kvalitete.

Na 46. Međunarodnom sajmu fritesi, pureće mljeveno meso, U Njemačkoj je Vindija osvojila koji se održava krajem kolovoza u pureći pripravak za juhu i drugi 18 odličja od kojihje čak 12 zlatnih. slovenskoj Gornjoj Radgoni, u oštroj istaknuti mesni proizvodi iznimne Najsjajniju medalju opet je zaslužio konkurenciji s tvrtkama iz cijele kakvoće i poznatog podrijetla pro- mliječni asortiman među kojima su regije, Vindijinim proizvodima izvedeni jedinstvenim principom poznata 'z bregov Efekt funkcionalna mlijeka, tvrdi sirevi Caprodur i unaprijed je dodijeljeno čak 36 sljedivosti "od polja do stola". zlatnih medalja, od čega je 14 velikih Vindijajejednako uspješna bila Ovidur, probiotici L. casei i funkcizlatnih te 21 srebrna i 8 brončanih i na međunarodnom natjecanju i onalni jogurti 'z bregov Efekt te medalja. ispitivanju kvalitete koje jednom vrhunski Vindijini pudinzi. ■

V

Ml.fekarski list 09/2008.

23

ZDRAVLJE

STADA

V

Cetka za krave

- sastavni dio opreme svake • staJe Piše:Mr.se. Srećko Ladišić ko su krave vezane u staji, tada je neophodno četku postaviti vani na ispustu za krave. Čista i uredna krava je zadovoljna krava, boljeg apetita, bolje probave i veće proizvodnje mlijeka.

Neuredna krava koju svrbi koža, a uz to puna prašine, otpalih

A

Održavanjehigijene kože kod krava veomaje važno u proizvodnjimlijeka.

Redovitočetkanje kravasastavnije dio svakodnevne zoohigijene

dlaka, oljuštenih stanica i masnoća, te kože zatvorenih pora na kojoj se četke za krave. Investicija u ovaj dio razmnožavaju bakterije, sigurno će opreme višestruko se isplati, a četka proizvoditi manje mlijeka. Takvi bi trebala biti obvezna, obzirom na uvjeti sigurno utječu na pojavu dobrobit životinja.

Od krave ne možete očekivati stresa i životinja postaje nervozna, a tada manje jede, lošije iskorištava veću proizvodnju mlijeka, ukoliko hranu i proizvodi manje mlijeka. A u nije čista i uredna, a time i proizvodnji je važna svaka litra zadovoljna. Nemojte zaboraviti na obvezu da se brinete o svojim mlijeka. životinjama, ali i na to da i krava ima Na svim uzornim visokosvoju pamet i svoje osjećaje. mliječnim farmama postavljene su

Instalacijačetke u staji, a možei na ispustu

Četkanje stvara veliku ugodukod krave (farma obiteljiBranović u Međimurju) 24

Mljelwrski list 09/200b.

ZDRAVLJE

STADA

Krava sustavno četka svaki dio tijela

A nakon četkanja i skidanja prašine i dlaka krava odlazi na ležište

Najprije glava, pa vrat pa ostatak tijela (farma obitelji Orbanić u Istri)

Očito je koliko im to godi, ponekad ima i gužve.... sklanjaj se, sada je moj redi

Čiste krave s očetkanom i njegovanom kožom puno lakše podnose visoke ljetne temperature. Za vrijeme ljetnih vrućina krave se pojačano znoje, a proizvodnja mlijeka

Mljeknrski list 09/2008.

može biti manja do 1O %. Isto tako, koža zimi čuva i zadržava tjelesnu temperaturu. Kod čistih i urednih krava koža puno bolje funkcionira u svim vremenskim uvjetima. Krave koje su

veći

dio godine vani na pašnjaku, imaju jaču i deblju kožu od krava koje su stalno u staji, čija je koža tanja i slabija. I, nije li u staji ljepše i ugodnije vidjeti čiste i uredne krave? ■

25

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE~~=~~~===~====~==~

Proizvodnost rada na mliječnim farmama Piše:Prof.dr. se. ZoranGrgić Često se kaže da se ti troškovi ni ne trebaju računati, jer bi s njima gospodarštva uvijek bila u minusu.

Jasno da se utrošeni sati rada članova domaćinstva ne moraju plaćati u novcu, pa kako ne predstavljaju izdatke, gospodari i ne računaju da ih koštaju. Na žalost, kad se stalno zaboravljaju ovi utrošci rada, tako i članovi domaćinstva nerado nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje mlijeka.

U proizvodnji mlijeka se pod pojmom proizvodnosti najčešće drži odnos količine proizvedenog mlijeka po satu rada ili vrijednost proizvedenog mlijeka po satu rada.

U stručnoj praksi EU se za ocjenu proizvodnosti govedarskih farmi u obiteljskim gospodarstvima koriste neki drugi izrazi koje je dobro koristiti i u nas radi kvalitetne usporedbe naših primjera s istima u Europi s kojom se i trebamo mjeriti.

Tako se koriste sljedeći izrazi za pokazatelje proizvodnosti: prihod· farme po jednom uvjetno zaposlenom radniku u poljoprivredi (dakle u našim uvjetima to znači oko 1 600 radnih sati godišnje, kojeg može obavljati i više članova domaćinstva), tijek novca po uvjetnom radniku u poljoprivredi, doprinosu pokrića po uvjetnom zaposlenom i slično.

Prihodi farme uključuju proizvođačko-prodajnu cijenu mlijeka i izravne poticaje (po kravi).

Doprinos pokrića odnosi se na dio prihoda koji se dobije kad se od prihoda u mljekarstvu odbiju svi

26

plaćeni

troškovi tuđih usluga i kupljenog materijala (izdaci). Oni se izražavaju radi usporedivosti u ESU standardnog doprinosa pokrića (europska standardna jedinica, koja je 1.200€).

Prema tim kriterijima, u EU-15 je 2003. godine proizvedeno oko 175 500 kg mlijeka, bruto dodana vrijednost po radniku je 25.600 €, a standardni doprinos pokrića je 40 ESU-a ili 48.000 €. U Hrvatskoj je prema proračunu za farmu od 30 grla iste godine proizvodnja po jednom radniku svega 70 500 kg mlijeka, bruto dodana vrijednost 11.694 €; a standardni doprinos pokrića po radniku 14 ESU-a ili 16.800 €. Po ovim pokazateljima smo na razini od 39 do 46%istih u 15 zemalja članica EU. Proizvodnja

i proizvodnost rada U pokazateljima proizvodnosti primjeri iz Danske i Nizozemske izdvajaju se od ostalih, što se objašnjava činjenicom da su u ovim

Proizvodnost ljudskograda je nešto što se na našimgovedarskim farmama i u našim obiteljskim gospodarstvima najčešće zaboravlja zemljama posebno veća ulaganja osnovnih sredstava (objekti i oprema staje, posebno izmuzišta) po jednom zaposlenom, što je omogućilo veoma učinkovito korištenje ljudskog rada. lako to nije tema ovog teksta, svakako treba napomenuti da opremljenost farme mora odgovarati veličini stada i njegovoj proizvodnji,jer se ne smije s druge strane troškove proizvodnje mlijeka opteretiti amortizacijom i što je kod nas često pogubnije troškovima financiranja (otplate kredita).

Još je plastičniji prikaz pokazatelja uobičajenog u nas, a to je količina proizvedenog mlijeka po satu rada. Prema primjerima iz 2005. godine, u sličnoj smo situaciji u odnosu na zemlje EU. Da ne smijemo zanemariti ove odnose, nego tražiti načine bolje

Tablica1: Usporedbapokazateljaproizvodnostiu zemljama EU i Hrvatskoj (2003. g.)

V.Britaniia Danska Nizozemska Niemačka

Francuska EUl5 Hrvatska OdnosRH/EUI 5u %

Vrijednost Proizvodnja proizvodnje s mlijeka po poticajima po radniku(kg) radniku(€) 325600 114.400 349000 154.100 322200 129.100 231700 95.000 176100 91.700 179500 81.200 70500 37.575 39% 46%

Brutododana Standardni vrijednost po doprinos pokrića radniku(€) poradniku (ESU) 36.400 49.400 53.600 22.300 22.300 25.600 11.694 46%

54 73 77 54 47 40 14 35%

Mljekarski list 09/2008.

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE organizacije rada i povećanja proizvodnosti rada u proizvodnji mlijeka pokazuje činjenica da su nam troškovi rada (satnica) u poljoprivredi posljednjih 5 godina više nego udvostručeni, pa se s pravom svi utrošci rada pri proračunavanju cijene koštanja mlijeka trebaju opteretiti satnicom od oko 25 kuna, koliko je prema službenoj statistici prosječna satnica u našoj privredi 2008. godine.

Takva cijena rada u nas je, unatoč porastu, još uvijek značajno niža od iste u EU, pa se zbog toga u praksi i pridaje manji značaj troškovima rada u proizvodnji mlijeka. U nas je zbog ovakvih kretanja cijene rada udio troškova rada u cijeni koštanja mlijeka dvostruko manji od troškova stočne hrane koji čine do polovice ukupnih troškova, dok su troškovi rada od 20 do 22%. U razvijenim zemljama EU taj je odnos gotovo podjednak, i troškovi hrane i troškovi rada čine od 22 do 25% cijene koštanja mlijeka.

Promatrano po odabranim zemljama, naturalno mjereno najveća je proizvodnost rada u Nizozemskoj i Danskoj, gdje se proizvodi do 180 kg mlijeka po jednom satu rada. Nešto niža proizvodnost je u Velikoj Britaniji i Njemačkoj (161 i 140 kg/sat), a najmanja je u Švicarskoj i Austriji (84, odnosno 65 kg/sat). Vrijednosna proizvodnost rada zbog relativno istih proizvođačko-prodajnih cijena mlijeka i izravnih poticaja otprilike prati proizvodnost iskazanu naturalno. U primjerima Španjolske, V. Britanije, Irske i Danske (grafikon 1) su učinci mjereni vrijednosno nešto niži zbog niže otkupne cijene mlijeka. U nas je zbog visoke cijene mlijeka i poticaja 2005. godine na krivulji značajno veća vrijednosna proizvodnost, unatoč višestruko nižoj proizvodnji mlijeka po satu rada.

Relativni pokazatelj odnosa vrijednosti mlijeka i cijene rada u zadnjoj koloni tablice 2 ukazuje na činjenicu da je u većini EU zemalja

Mljekmski li.st 09/2008.

Grafi"konI: Proizvodnosrrada u rro1zvodniimlijekaEU i RH (natura/noi vrijednosnoj

I-+-Kg/sat-ecijena jednog sata rada od 15 do 41% mlijeka koji se po satu rada proizvede. To u pravilu znači bolji gospodarski položaj radnika. U nekim zemljama s izrazito viskom proizvodnošću rada u proizvodnji mlijeka (Nizozemska, Njemačka) taj je odnos 43 i 6% na strani vrijednosti mlijeka.

Naš slučaj je kao i obično poseban, zbog niske cijene rada, a zbog proizvođačko-prodajnih cijena sličnih onima u EU vrijednost proizvedenog mlijeka po satu rada je od preko 3 do preko 5 puta veća od cijene rada.

U skoroj budućnosti u Hrveća od vrijednosti

Eura/sat

j

vatskoj se može očekivati i nedostatak radne snage i povećanje cijene rada, pa će se, uz odgovarajuće opremanje govedarske farme, sigurno voditi računa i o boljoj organizaciji rada. Velika odstupanja pokazatelja proizvodnosti rada u nas od inozemnih primjera ukazuju na više nego dovoljno prostora da se unaprijedi efikasnost korištenja ljudskog rada na našim govedarskim farmama.

Koliko i kako će biti lošiji odnos troškova i prihoda u mljekarskoj proizvodnji, tako će se i naši gospodari sve više brinuti o ovom dijelu upravljanja farmom. ■

Tablica2: Prikaz proizvodnostirada po satu, te odnosproizvedenog mlijeka i cijenerada u EU i Hrvatskoj (2005.g.)

Proizvodnost Zemlja Nizozemska Njemačka

Francuska Španiolska VelikaBritaniia Irska Danska Švicarska Austrija Hrvatska(lS krava1 Hrvatska(50krava)

Kg/sat

€/sat

Cijenarada €/sat

180 140 117 98 161 121 177 84 65 23 37

32 78 25,33 20,11 8,19 19,52 13,71 22,42 26,52 18,47 11,27 18,13

23 O 24 O 26 5 14O 23 5 175 26 5 332 23 5 3.49 3.49

Vrijednosti mlijeka/cijena rada 1,43 1,06 0,76 0,59 0,83 0,78 0,85 0,80 079 3,23 5,19

27

GOSPODARSTVO

KOLIKO ĆE PROIZVOĐAČA MLIJEKA REPUBLIKA HRVATSKA IMATI U NAREDNIM GODINAMA

sirovog mlijeka budu registrirana u skladu s odredbama propisa o proizvođača hrani, • naša želja je da u RH proizvedemo više od milijardu litara mlijeka i da isporučenim količinama kakvoći za tu količinu dobijemo proizvodnu kvotu za mlijeko. tada nema razloga za zadovoljstvo Otkup kravljeg Može li RH s ovakvom strunego je obzirom na sve aspekte potrebna ozbiljna analiza postoje- kturom proizvođača dostići i dobiti mlijeka u RH i dalje kvotu od milijardu litara koliko ćeg stanja.

U pretprošlom broju Mljekar- želimo i očekujemo, a čija će karakterizira skog lista dali smo pregled stanja u kakvoća biti najmanje 90% u EU proizvodnji mlijeka u EU-25 i iz standardu? smanjenje broja što je bitno učiniti, a vjerujemo podataka je bilo vidljivo da smo po da će to u narednom razdoblju proizvodnji po gospodarstvu i kravi proizvođača, veliki biti tema stručnog savjeta? na zabrinjavajuće niskoj razini, u odnosu na zemlje u čiju zajednicu Najprije, načiniti dobar snimak broj otkupnih mjesta, želimo ući čim prije. Unatoč stanja i utvrditi potencijale i mogusmanjenju broja proizvođača za oko ćnosti nastavka razvoja sektora veliki broj dugih 38%,u posljednje četiri godine još je koristeći sve financijske i druge uvijek prisutan značajan broj - uvjete koji se nude nizom mjera koje transportnih linija, 12 391 proizvođač koji proizvodi do su već donesene (Program razvitka 6 000 litara mlijeka godišnje ili pro- govedarstva, Pravilnik o kapitalnim otežani uvjeti čuvanja sječno 2 771 litru godišnje. Dodamo ulaganjima, rješavanje zemljišne li tome 5 572 proizvođača koji politike) u dva smjera: mlijeka na otkupnom predaju godišnje oko 7 800 litara, 1. Bolje korištenje postojećih tada se postavlja pitanje do kada će objekata - farmi i grla mjestu te značajan oko 18 000 proizvođača mlijeka u • proizvođačima koji imaju uvjete RH proizvoditi i predavati mlijeko, 11 11 da uz mala ulaganja povećaju broj vozarskih linija te možemo li iste i na koji način broj krava, zaštititi i zadržati.

• povećanje proizvodnje mlijeka Piše:JanjaJozanović, Već spomenutih 18 000 propo kravi, dipl.oec.,Croatiastočar izvođača predaje 78 000 000 litara • poboljšanje kakvoće mlijeka kod mlijeka, a od toga je oko 69%mlijeka većih proizvođača koji proizvode z Godišnjeg izvješća izvan standarda - mlijeko II. i lll. više od 30 000 litara, budući da Hrvatskog stočarskog klase. Sve ove brojke začinjene su i s imaju oko 90 000 000 litara mlijecentra za 2007. godinu, 4 625 otkupnih mjesta, a tu je još i ka izvan standardne kakvoće. u kojem su obrađeni značajan broj ''vozarskih" linija.

2. Izgradnja novih objekata prema podaci od 2004. do Zbog čega su bitni povoljnijim uvjetima koje nudi Prog2007. godine, vidljivo je izneseni podaci? ram razvoja govedarstva uz aktivno da se broj proizvođača mlijeka Pred nama je usklađivanje našeg predstavljanje Programa proizvosmanjio s 50 814 u 2004. na 31 959 u zakonodavstva sa EU propisima i na đačima ali i javnosti.

2007. godini. Otkup mlijeka se u temelju tih propisa od nas se traži: Prilikom popisa farmi za navedenom razdoblju povećao za • da najmanje 90% proizvedenog i registraciju istih i stvaranje Farm 23%, ali usporedimo li to s otkupljenog mlijeka bude u EU registra, mogu se dobiti pravi proizvodnjom i isporukom mlijeka standardu, podaci iz kojih možemo i moramo po gospodarstvu u zemljama EU, • da sva otkupna mjesta - sabirališta utvrditi potencijalne mogućnosti

s obziromna sadašnjustrukturu po i

mlijeka

I

28

lvfljekarski Hst 09/2008.

GOSPODARSTVO razvoja sektora i na taj način pravilno usmjeriti proračunska sredstva za investiranje u proizvodnju mlijeka.

Registracija otkupnih mjesta velik je i skup posao s neizvjesnim ishodom. Dosadašnji način organizacije otkupa je skup i teško ga je moguće uokviriti u tražene uvjete prema propisima o hrani. Sigurni smo da će doći do potpuno novog ustroja u organizaciji otkupa mlijeka.

Očekuje se rješavanje problema registracije otkupnih mjesta na najoptimalniji način i u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, Središnjim laboratorijem, lokalnom samoupravom i mljekarskom industrijom.

Troškovi otkupa i sakupljanja mlijeka predstavljaju značajan trošak i s obzirom na stalni

porast cijena goriva predstavljaju • zadovoljan proizvođač mlijeka stavku u troškovima kojem će njegova proizvodnja mljekarske industrije. omogućiti sigurnost, ne samo kroz cije1m mlijeka, nego i druge Zemljišna politika je usmjerena uvjete gospodarenja. na razvoj i održavanje stočarstva i Koliki će broj proizvođača zato se s velikim iščekivanjem očekuje donošenje Zakona o poljomlijeka nastaviti s proizvodnjom privrednom zemljištu. ovisi o mnogo okolnosti. Na svima Bez obzira na niz povoljnih nama je da ih motiviramo kako bi zakona, pravilnika, uredbi i pro- unaprijedili proizvodnju koja zagrama, za svaku od navedenih tema sigurno ima budućnost. Potrebna je potrebno je izraditi poseban pro- dobra koordinacija državnih instigram s konkretnim zadacima i tucija i lokalne samouprave s rokovima. mljekarskom industrijom kako bi se utvrdio nivo interesa otkupa mliŠto je cilj u narednom razdoblju?

• dostići željenu količinu mlijeka uz jeka, ovisno o veličini proizvođača, a zadržavanje 15 000 - 18 000 pro- isto tako je potrebno osmisliti i isfinancirati način zadržavanja malih izvođača koji će proizvoditi kvalitetno mlijeko i mljekarskoj proizvođača, ne zbog proizvodnje industriji predavati 90% pro- mlijeka, nego zbog mnogo drugih izvedenog mlijeka kako je to i u faktora bitnih za održavanje seoskog prostora. ■ zemljama u okruženju, značajnu

Tablica 1: Struktura proizvođača i količina mlijekapo klasama u 2007. godini Količinski razredi

lit./godišnje

2007. i odina Ukupna Broj isporučena isporučitelja

količina

T:Jdioukupne isporučene količine po klasama EU Standard (E i I. klasa)

Ostalo mlijeko (II. i III. klasa)

Nema klase

(litara)

< 1 000

2 281

l 095 587

18,80%

65,60%

718 705

15,70%

172 007

1000-2000

2 351

3 568 208

21,10%

752 892

69,90%

2 494 177

9,00%

321 139

2 000- 3 000

2 354

5 860 180

24,50%

1 435 744

68,90%

4 037 664

6,60%

386 772

3 000- 4 000

2 026

7 053 341

25,20%

1777442

70,30%

4 958 499

4,40%

310 347

4 000-5 000

1 788

8 026 078

25,70%

2 062 702

71,10%

5 706 541

3,10%

248 808

5 000- 6 000

1 591

8 737 917

28,30%

2 472 831

69,30%

6 055 376

2,30%

200 972

< 6000

12 391

34 341 311

25,40%

8 722 693

69,80%

23 970 235

4,80%

1 648 383

6 000 - 10 000

5 572

43 729 486

29,50%

12 900 198

68,50%

29 954 698

1,90%

830 860

10 000 - 20 000

6497

91 820 120

37,50%

34 432 545

61,40%

56 377 554

1,20%

l 101 841

20 000 - 30 000

2 666

64 957 373

47,80%

31 049 624

51,40%

33 388 090

0,80%

519 659

30 000 - 40 000

1 433

49 556 406

57,10%

28 296 708

42,00%

20 813 691

0,90%

446 008

40 000 - 50 000

921

41 108 475

64,40%

26 473 858

34,60%

14 223 532

1,00%

411 085

50 000 - 60 000

591

32 292 416

66,90%

21 603 626

32,50%

10 495 035

0,60%

193 754

60 000 - 70 000

421

27 231 897

71,10%

19 361 879

28,40%

7 733 859

0,50%

136 159

70 000 - 80 000

314

23 469 880

71,10%

16 687 085

28,40%

6 665 446

0,50%

117 349

80 000 - 90 000

186

15 756 620

75,~0%

11 833 222

24,40%

3 844 615

0,50%

78 783

90 000 - 100 000

172

16 218 243

74,70%

12 115 028

24,60%

3 989 688

0,70%

113 528

>= 100 000

795

213 368 759

87,60%

186 911 033

11,70%

24 964 145

0,70%

1 493 581

UKUPNO:

31 959

653 850 986

62,80%

410 618 419

36,10%

236 040 206

1,10%

7 192 361

l./ljekarski list 09/2008.

1

205 970

29

Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

'

Oxy Foam•- Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

lo Shield9- Polimerizirana barijera Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard• Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucid4!..kozmetička emulzija Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP}.

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

Kovex•pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

3•-......

_2a_v_rtn_i_ca_1_1_•_H_R_-_1oo_oo_z_a_g_re_b_•_te_1_.

0_1_a_32_1_a_oo_•_fa_x_. _01_e_3_2_1 _a3 ... www.ecolab.com

A li

~

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Donosimo izvatke iz SUBVENCIJEU Odluke o subvencijama u koje se SVRHURAZVOJA poljoprivredi odnose na proizvodnju POLJOPRIVREDE stočarsku

-

Ivanka Bišćan, dipl. ing. -----------------------------

Županijsko poglavarstvo Zagrežupanije na 56. sjednici, održanoj 22. siječnja 2008. godine, donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o subvencijama u poljoprivredi, ruralnom razvitku šumarstvu Zagrebačke županije. Članak 26.

Subvencija za uzgoj i držanje ženskog teleta za rasplod odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu u tekućoj godini za svako oteljeno uzgojno valjano žensko tele na gospodarstvu, upisano u jedinstveni registar domaćih životinja.

Subvencija će se odobriti i za svako kupljeno uzgojno valjano žensko tele ako je isto oteljeno na području Zagrebačke županije i upisano u jedinstveni registar domaćih životinja. Subvencionirano žensko tele ostaje na gospodarstvu u uzgoju za rasplod do utvrđene bređosti. Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 1.000,00 kuna po ženskom teletu.

Zahtjevi za subvenciju podnose se kada je tele starosti od najmanje 60 do najviše 150 dana, a primaju se do 31. listopada za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 3.1. Subvencija će se u prvoj godini provedbe (2008.) odobriti za žensku telad oteljenu/ kupljenu isključivo u tekućoj godini. Članak 28.

Subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu u iznosu od bačke

Mljekarski List 09/2008.

60,00 kuna po rasplodnom grlu temeljem potvrde o broju za pojedinu vrstu i kategoriju izdane od Hrvatskog stočarskog centra ili potvrde izdane od Udruge uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke županije. Minimalna poticajna količina je 20 rasplodnih grla. Za svakih 1O grla koje uzgaja, poljoprivredno gospodarstvo mora imati najmanje 1,00 ha vlastitih ili zakupljenih ukupnih poljoprivrednih površina. Zahtjevi za subvenciju se podnose do 30. rujna za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 3.3. Članak 30.

Subvencija za uzgoj rasplodnih goveda putem embriotransfera, odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu u tekućoj godini u iznosu od 1.500,00 kuna po svakom rasplodnom grlu na kojem je uspješno izvedena transplantacija.

Embriotransfer provodi ovlaštena institucija koja izdaje potvrdu o uspješno provedenoj transplantaciji. Zahtjevi za subvenciju podnose se do 30. rujna za tekuću godinu na Obrascu ZŽ 3.5. Subvencija za uzgoj rasplodnih goveda putem subvencije U.O. krava plotkinja provodi se u suradnji s Gradovima i Općinama u Zagrebačkoj županiji za tekuću godinu na način:

• subvencija se dodjeljuje u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji (prvi put), • Gradovi i Općine su dužni s

davaocima usluge umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja sklopiti ugovor, • davaoci usluge umjetnog osjemenjivanja krava - plotkinja koji su sklopili ugovore s Gradovima /Općinama dužni su cijenu umjetnog osjemenjivanja umanjiti za iznos od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi, osim za područje Žumberka iz aanka 8. ove Odluke za koje se cijena umanjuje za 100,00 kuna, te za područje Općina: Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Kravarsko, Preseka, Orle, Rakovec, Gradec i Dubrava za koje se cijena umanjuje za 62,50kuna, • Županija će isplatiti subvenciju Gradovima i Općinama po ispostavljenom računu u pravilu jednom mjesečno i to po dostavi kopija računa od veterinarskih stanica, • za područje Žumberka iz aanka 8. ove Odluke potrebno je dostaviti račune po vlasniku krava plotkinja s dokazom da vlasnik ima prebivalište i krave plotkinje na tom području.

• Gradovi i Općine koji više od tri mjeseca ne ispostave račune, gube pravo na daljnju subvenciju. Članak 35.

Subvencija za ishođenje dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju postojećih objekata za čuvanje, skladištenje, sortiranje, obradu, preradu, pakira-

31

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE nje, distribuciju i prodaju proizvoda odobrit će se proizvođaču županij- ćoj godini potpisane pravovaljane životinjskog podrijetla (sira, meda, ske marke sira koji sa Županijom ugovore o otkupu i sabiranju/ suhomesnatih proizvoda, mesnih ima potpisan ugovor o proizvodnji i prijevozu mlijeka na tom području. prerađevina ...) na poljoprivrednom korištenju županijske robne marke, Subvencija se dodjeljuje u iznosu od gospodarstvu odobrit će se a u tekućoj godini nabavio je i O,1O kn za litru proizvedenog i poljoprivrednom gospodarstvu koje postavio laktofrize u određenim otkupljenog mlijeka i O,1Okn za litru je u tekućoj godini ishodila naseljima Zagrebačke županije. sabranog i prevezenog mlijeka, a potrebnu dokumentaciju. Subvenci- Subvencija za nabavu laktofriza obračunava se i isplaćuje jednom onira se ishođenje sljedeće doku- odobrit će se proizvođaču sira koji mjesečno. Subvencija će se isplatiti mentacije: lokacijska dozvola, ima registriran objekt za obradu, putem otkupljivača mlijeka s kojim projektna dokumentacija, građevin­ preradu i uskladištenje proizvoda ži- proizvođači i sakupljači/prijevoznici ska dozvola. Subvencija se dodje- votinjskog podrijetla na obiteljskom mlijeka imaju zaključen ugovor. ljuje u 50 % iznosu ukupnih doku- poljoprivrednom gospodarstvu i koČlanak 57. mentiranih troškova, a najviše u ji je u tekućoj godini nabavio i postaSubvencija za sudjelovanje na iznosu do 50.000,00 kuna po vio laktofrize na gospodarstvu i/ili u međunarodnim ocjenjivanjima poljoprivrednom gospodarstvu. određenim naseljima Zagrebačke kakvoće proizvoda: vina, rakija, Zahtjevi za subvenciju se podnose županije za potrebe svojih koope- sireva, meda, salama i ekoloških do 31. listopada za tekuću godinu na ranata sa kojima ima sklopljen ugo- proizvoda u Hrvatskoj i inozemstvu Obrascu ZŽ 3.11. vor o otkupu mlijeka. Subvencija se odobrit će se proizvođaču - poljopriČlanak 52. dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu ukup- vrednom gospodarstvu koje zadoSubvencija za poboljšanje nih dokumentiranih troškova, a naj- voljava naše zakonom propisane uvjeta proizvodnje županijskih mar- više u iznosu do 7.000,00 kuna za uvjete za proizvodnjom i prodajom ki sireva odobrit će se proizvođaču jedan laktofriz. Zahtjevi za subven- tog proizvoda, a dala je na županijske marke sira koji sa Župa- ciju se podnose za tekuću godinu do ocjenjivanje barem jedan od gore nijom ima potpisan ugovor o 31. listopada na Obrascu ZŽ 19. navedenih proizvoda. Subvencija se proizvodnji i korištenju županijske Članak 55. dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu robne marke, a u tekućoj godini Subvencija za proizvodnju i ukupnih dokumentiranih troškova nabavio je potrebnu opremu za sabiranje/prijevoz kravljeg mlijeka za jedan ocijenjeni uzorak, a najviše proizvodnju županijskih marki sa područja Općine Žumberak i u iznosu do 1.000,00 kuna za jedan sireva te je uložio sredstva u Općine Krašić odobrit će se proizvo- ocijenjeni uzorak. Zahtjevi za uređenje prostora za proizvodnju, đačima i sabiračima (fizičkim ili subvenciju se podnose za tekuću čuvanje i skladištenje. Subvencija za pravnim osobama) koji sa kupcima godinu do 31. listopada na Obrascu poboljšanje uvjeta proizvodnje mlijeka (mljekarama) imaju u teku- ZŽ22. ■ sireva odobrit će se proizvođaču sira koji je u tekućoj godini nabavio potrebnu opremu za proizvodnju sireva te je uložio sredstva u uređenje prostora za proizvodnju, čuvanje i skladištenje i ima registrirani objekt za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Subvencija se dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 50.000,00 kuna. Zahtjevi za subvenciju se podnose za tekuću godinu do 31. listopada na Obrascu ZŽ 17. Članak 54.

Svrha subvencijaZagrebačke županijeje, izmeduostalog, Subvencija za nabavu laktofriza i povećanje proizvodnjemlijeka

32

Mb'ekarski list 09/2008.

lvana Gunduhća 66 • gsm· 091 9074 579 • tel ./fax· O e-mail:mDekS.•ekoagram@ematl.t-com.hr

PLODNA GRLA ~SMINA

KRAVE

GOSPODARSTVO

Agrar i mljekarstvo Hrvatske Sadašnja situacijau gospodarstvui u poljopriv_redi Hrvatskepod utjecajemje negativnihsvjetskihekonomskihfaktora, od porasta cijena energenata te mnogih repromaterijala koji se koriste i neophodnisu u tehnologijipoljoprivredneproizvodnje Piše:Dr. se. PetarBosnić rvatska se suočava s pojavom nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača, osobito prosvjeduju proizvođači mesa i mlijeka. Oni na ovaj način ukazuju na nepovoljno gospodarsko stanje u poljoprivredi i preko Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na određeni način vrše pritisak na Vladu da donese određene efikasne mjere koje bi značajnije utjecale na saniranje negativnih cjenovnih tržnih uvjeta poslovanja.

Nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača I prije.su češće, a danas rjeđe, farmeri u zemljama članicama Europske unije izlaskom na ulice postavljali određene zahtjeve i slali poruke da se ne slažu s kriterijima i mjerama zajedničke agrarne politike Unije. Bez obzira radi li se o opravdanom ili nerealnom nezad ovo lj stvu i zahtjevima poljoprivrednika, ovi se prosvjedi javljaju u slučajevima globalnih gospodarskih kriza koje se nepovoljno odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju, a posebno u slučaje­ vima kada farmeri ističu zahtjeve za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje od utjecaja vanjske konkurencije i uvoza jeftinijih poljoprivrednih proizvoda. U razvijenim zemljama i u uvjetima

H

34

slobodnog tržišta farmeri s većom produktivnošću i proizvodnim kapacitetima, te kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i u sluča­ jevima pogoršanja uvjeta poslovanja uspijevaju prilagoditi se tržnoj konkurenciji.

Zahtjevi proizvođača mlijeka U prosvjedu su proizvođači mlijeka postavili nekoliko zahtjeva: • da im se osiguraju manji proizvodni troškovi, • niža cijena plavog dizela, koja i sada ima državnu subvenciju, • legalizacija postojećih farmi radi upisa u registar farmi, • isplata neiskorištenih sredstava kapitalnih ulaganja, • povećanje novčanih poticaja za 16,8%, u skladu s porastom otkupnih cijena mlijeka, • reprogamiranje kredita komercijalnih banaka, • mogućnost korištenja ili kupovine državnog zemljišta, • ograničavanje nekontroliranog uvoza mlijeka.

Svjetska kriza hrane Pod utjecajem svjetske globalne ekono.mske krize i zbog veće potražnje, a manje ponude poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, javlja se nestašica hrane, što uvjetuje značajno poskupljenje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Je li moguće rješavati pitanje rasta troškova u poljoprivredi, što istovremeno utječe na povećanje cijena agrarnih proizvoda, a da se ne

dovodi u pitanje konkurentnost prehrambene industrije i interesi potrošača zbog većih cijena hrane?

Zbog suprotstavljenih i različitih interesa između poljoprivrednika, prehrambene industrije i potrošača, ukoliko djeluje konkurencija i slobodno tržište, dolazi do pojave pada potražnje za kupnjom domaćih skupljih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakvi odnosi dugoročno će nepovoljno utjecati na položaj poljoprivrede i dovesti u pitanje njezin brži i intenzivniji razvoj.

Proizvodnja mlijeka Naši proizvođači mlijeka na tržištu imaju osiguranu prodaju i plasman mlijeka, što nije slučaj s većim dijelom drugih poljoprivrednih proizvoda, osim kod ugovorene proizvodnje uljarica, šećerne repe i duhana. Proizvođači mlijeka u poslovnom partnerstvu s mljekarama i mljekarskom industrijom imaju sigurnost prodaje mlijeka, te se dugoročno mogu orijentirati na ovu proizvodnju, ulagati i investirati u povećanje proizvodnih kapaciteta i količina mlijeka.

U relativnom kratkom vremenu u Hrvatskoj je povećana proizvodnja i otkup mlijeka, tako da je u 2003. godini bilo 58 774 proizvođača mlijeka koji su isporučili 525 milijuna litara, od kojih je bilo 50% malih proizvođača s isporukom mlijeka manjom od 6 000 litara. Izgradnjom novih mliječnih farmi većih proizvodnih kapaciteta mijenja se struktura i broj proizvođača. U

M(jekarski list 09/2008.

GOSPODARSTVO 2007. godini 31 959 proizvođača kroz otkup prodalo je mljekarama 653,8 milijuna litara sirovog kravljeg mlijeka. Ostvaren je i pozitivan trend u strukturi proizvođača, te je 7,75% ili 2 479 proizvođača s godišnjom prodajom mlijeka većom od 50 000 litara proizvelo i isporučilo 328 mil. litara ili 50,21% količina od godišnje otkupljenog mlijeka.

Uz porast količina mlijeka, u otkupu su ostvareni i dobri rezultati u poboljšanju kvalitete, te je u 2003. godini bilo 22,71% mlijeka EU kvalitete, dok je u 2007. godini 62,87% mlijeka ispunjavala kriterije međunarodnih standarda kvalitete.

Pitanje je kako proizvođači mlijeka u uvjetima rasta cijena energenata, stočne hrane i repromaterijala mogu ekonomično poslovati, a da ne proizvode gubitke i izvršavaju financijske i kreditne obveze? Prema određenim analizama proizvodnja mlijeka može biti tržno konkurenta i ostvarivati dobit s kapacitetom više od petnaest krava i mliječnošću od 6 000 litara mlijeka po . kravi. U Hrvatskoj je za sada 8,61% ovakvih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava s petnaest i više krava.

farmi ili za druge namjene u agrarna politika poticajna je za proizvodnji mlijeka, te se sada proizvođače mlijeka i primarna dobiva 50% bespovratnih sredstava mljekarska proizvodnja u fazi je od iznosa investicije. Poboljšani su- restrukturiranja i prije prijema uvjeti kreditiranja te su snižene Hrvatske u Europsku uniju mora se kamatne stope i produženi rokovi prilagoditi takvim uvjetima poslopovrata kredita, a preko HAMAG-a vanja. se dobiva garancija za 50% iznosa Procesi restrukturiranja i prilasredstava. godbe tržišnim uvjetima mijenjaju Područje mljekarstva reguliraodnose te se održavaju samo tržno no je s više propisa koji su usklađeni komercijalni proizvođači s većim sa zakonodavstvom Europske unije. proizvodnim kapacitetima i brojem Propisana je kvaliteta sirovog krava. Kroz ove promjene prošle su i kravljeg mlijeka, a zakonom su odre- druge zemlje, tako da bi i Hrvatska, đeni uvjeti za korištenje novčanih osobito zbog limitirajućih faktora poticaja za mlijeko i propisuje se zemljišnog posjeda i drugih uvjeta, ciljna cijena mlijeka. Od drugih imala mliječno govedarstvo poput propisa još nije donesen Tržni red Slovenije i Austrije i nekih drugih za mlijeko. zemalja sličnih po agraru Hrvatskoj.

Perspektiva Procjene su da bi se na kraju proizvodnje mlijeka razvojnog ciklusa u Hrvatskoj U svijetu raste potražnja za proizvodnjom mlijeka bavilo do mlijekom i mliječnim proizvodima 20 000 proizvođača s prosječnom te se ne dovodi u pitanje budućnost veličinom farme od 9 krava i mliječnog govedarstva.

Hrvatska ukupnom godišnjom proizvodnjom poljoprivredna gospodarstva, speci- preko milijardu litara mlijeka. Među jalizirana u proizvodnji mlijeka, ovim proizvođačima bio bi određeni moraju postati dio globalnog broj s većim brojem krava i agrarnog tržišta te se po toj osnovi godišnjom proizvodnjom mlijeka, te moraju prilagoditi takvim uvjetima koji bi u isporuci mlijeka najviše bili proizvodnje i konkurenciji. Naša zastupljeni. ■

Mjere agrarne politike u proizvodnji mlijeka

Od svoje samostalnosti i nezavisnosti Hrvatska ulaže značajna sredstva u razvoj proizvodnje mlijeka kroz različite mjere agrarne politike, a u sustavu poticajnih mjera mljekarstva ima više financijskih instrumenata. Proizvođači ostvaruju prihode od novčanih poticaja za mlijeko u otkupu, poticaje za neke kategorije goveda te određena sredstva novčanih poticaja za vlastitu proizvodnju stočne hrane.

U cilju intenzivnijeg razvoja govedarstva (Program razvoja govedarstva Hrvatske) osigurana su kapitalna ulaganja za izgradnju

Mljekw'Ski list 09/2008.

U svt/etu rastepotražnjaza mlijekomi mliječnim proizvodimate se ne dovodiu pitanje budućnost mltfečnog govedarstva

35

ENERGETIKA

Proces ENERGETSKI EFIKASNO mlijeka mora se HLAĐENJE MLIJEKA obaviti u što

hlađenja

kraćem

-

TomislavPukšec,Fakultetstrojarstvai brodogradnje------

Mlijeko napušta kravu na otprilike 37 °C, te ga je potrebno ohladiti na oko 4 °C. Kao i u EU, u Hivatskoj je pravilnikom određena temperatura na koju se mlijeko mora ohladiti u piva dva sata nakon mužnje.

Hlađenje mlijeka jedna je od najvažnijih stavki na mliječnoj farmi, gledano s energetskog aspekta.

Prema. istraživanjima, na hlađenje mlijeka otpada od 20 do 40%ukupne potrošnje električne energije na farmi. Samim t_ime,smanjenjem tih troškova znatno ćemo utjecati na energetsko-ekonomsku bilancu farme. Postoji nekoliko metoda i postupaka povećanja energetske efikasnosti u sustavu hlađenja mlijeka. Nešto više ćemo reći o mogućnostima spiralnih kompresora te prelaska na ln-line sustav hlađenja, odnosno predhlađivanja mlijeka.

Dijelovi rashladnog sustava Kao najvažniji dio rashladnog sustava možemo istaknuti kompresor koji služi za pumpanje rashladnog sredstva kroz sustav hlađenja.

Način izvedbe te performanse kompresora utjecat će na kvalitetu i energetsku efikasnost rashladnog sustava. Za razliku od uobičajenog rotacionog kompresora, spiralni kompresor se pokazao 15 - 20% efikasniji. Klasičan rotacioni kompresor pritišće plin stapom, dok kod spiralnog kompresora dvije umetnute spirale, koje djeluju•kao lopatice, pumpaju i komprimiraju rashladno sredstvo.

Ovaj tip kompresora uspješno se koristi u drugim granama industrije već godinama te se pokazao kao

36

efikasan i pouzdan.

Prednosti spiralnog kompresora su mnogostruke.

Glavna prednost je manja potrošnja električne energije, u usporedbi s konvencionalnim kompresorima. Obzirom da nema stapa, kao kod konvencionalnog kompresora, proizvodi manje buke te stvara manje vibracija. Isto tako, rjeđe dolazi do kvara. Treba reći da je životni vijek spiralnog kompresora znatno dulji nego kod klasičnih. Nema izravnih kontakata između metala, što ima za posljedicu manje trošenje te nema potrebe za lubrikantima. Ovom kompresoru nije potrebno prethodno uhodavanje te može raditi pod varijabilnim opterećenjima.

Nabrajajući ove prednosti treba zaključiti da je krajnja posljedica ovakvog sustava bolja kvaliteta mlijeka prvenstveno s mikrobiološke strane.

Bez obzira koji sustav hlađenja koristite, izuzetno je bitno održavati elemente rashladnog sustava čistima. Onečišćenje u sustavu može dovesti do velikog povećanja u potrošnji energije. Čišćenje se vrši posebnim odmaščivaćima koji minimiziraju utjecaje na spojeve bakra i aluminija. Održavajući svoj sustav čistim možete uštedjeti i do 5% energije. Isto tako, posebnu brigu treba voditi i o izolaciji sustava za hlađenje mlijeka. Izolacija ne zahtjeva prevelike financijske izdatke, no IJlOŽeuvelike pridonijeti energetski efikasnijem hlađenju.

Kao sljedeću opciju za poveća­ nje energetske efikasnosti kod hlađenja mlijeka predstavit ćemo ln-

vremenskom razdoblju kako bismo postigli maksimalnu kvalitetu hlađenja, odnosno postupak predhlađivanja mlijeka. U klasičnoj situaciji, mlijeko se nakon mužnje prepumpava u laktofriz u kojem se hladi na zadanu temperaturu. Samim time u laktofrizu imamo miješanje mlijeka koje dolazi sa preko 30 °C s mlijekom u laktofrizu koje je ohlađeno na 4 °C. Kod ovakvog izravnog miješanja struja, s velikom razlikom temperatura, povećan je rizik stvaranja bakterija. Osnovni cilj je smanjiti temperaturu mlijeka prije nego ono stigne do laktofriza. Osim poboljšanja kvalitete mlijeka, spuštanjem ulazne temperature mlijeka u laktofriz, smanjit ćemo i vrijeme rada kompresora. Uvođe­ njem predhlađivanja mlijeka vrijeme rada kompresora možemo prepoloviti, što će imati za posljedicu manju potrošnju i manji račun za električnu energiju. Sam proces predhlađivanja vrši se ugradnjom izmjenjivača topline, predhlađivača, ispred laktofriza. Najčešće se radi o pločastom izmjenjivaču, gdje se toplina mlijeka predaje rashladnoj vodi. Kapacitet izmjenjivača često je promjenjiv, obzirom da se broj ploča može mijenjati i prilagođavati broju krava, odnosno količini mlijeka. Na jednu stranu izmjenjivača ulazi hladna voda, najčešće iz bunara ili vodovoda, koja se grije preuzimajući toplinu od mlijeka. Topla

/ine sustav

M{jekarski li,st 09/2008.

ENERGETIKA

posudaza prenošenje

A U

toplo mlijeko

ohlađeno

mlijeko

,------..:=--.__.,

..

hladna voda

Shema:Predh/ađivanje mlijeka voda, koja izlazi iz izmjenjivača, može se dalje koristiti za pranje ili napajanje. Može se, isto tako, i dogrijavati ukoliko je potrebna voda više temperature. Mlijeko koje ulazi u izmjenjivač se hladi na otprilike 18 °C te nakon izlaska iz izmjenjivača odlazi u laktofriz (shema).

Ovako predhlađenom mlijeku potrebno je mnogo manje vremena kako bi ga se dovelo na zadanu temperaturu u laktofrizu. Samim time manje vremena je potrebno za rad kompresora, a i manja je mogućnost nastajanja bakterija u samom laktofrizu. Glavna ušteda ovog sistema ogleda se u smanjenju potrošnje električne energije koje je posljedica kraćeg rada kompresora.

Za maksimalno efikasno predhlađivanj e mlijeka potrebno je pravilno dimenzionirati predhlađivač. Prvenstveno je bitno pravilno odrediti brzinu protjecanja mlijeka i vode kako bi se dobio najefikasniji prijenos topline. Sustav mora biti dimenzioniran kako bi podnio maksimalnu brzinu protjecanja mlijeka. Brzinom protjecanja vode izravno možemo utjecati na konačnu temperaturu vode i mlijeka koji izlaze iz predhlađivača. Ono na što ne možemo utjecati je temperatura ulazne vode u predhlađivač, obzirom da je moguća fluktuacija temperature vode kroz godinu. Za

Mljeknrski list 09/2008.

postizanje većeg stupnja iskoristivosti, umjesto vode, moguće je koristiti i druge oblike rashladnih sredstava. Za veće sustave predhlađivanje se može vršiti u više stup~ njeva, gdje se kao rashladna sredstvo može koristiti smjesa vode i glikola.Jedna od mogućnosti je i led koji se koristi za hlađenje vode za predhlađivač. Treba napomenuti da spremnici leda nisu pretjerano efikasni obzirom da zahtijevaju više održavanja, a jedinu prednost daju ukoliko se led proizvodi preko noći za vrijeme noćne tarife električne

energije što može dovesti do eventualnih ušteda.

Sustav predhlađivanja mlijeka isplatit će se u otprilike 2 godine, iako će ovo vrijeme ovisiti prvenstveno o veličini stada, odnosno količini proizvedenog mlijeka, veličini i tipu kompresora te stanju i starosti spremnika. Isto tako, potrebno je reći da će eventualne uštede rasti s povećanjem broja krava na farmi.

Za više informacija o tehnologiji sustava predhlađivanja mlijeka možete nam se obratiti na mljekarstvo@fsb.hr ■

Predhlađivanje se moževršiti u više stupnjeva,a kao rashladnasredstvo

možese koristitismjesavodei glikola

37

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

AKTIVNOSTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE,RIBARSTVA I RURALNOGRAZVOJAU SEKTORUPROIZVODNJE Ministarstvo MLIJEKA

koji koriste plavi dizel od 1. srpnja i cijena je fiksirana na 5 kn, • izmijenjen program kapitalnih Do danas, za ovaj sektor, ulaganja i povećanje za I. skupinu održali smo 4 sastanka na kojima za 100% (500.000 kn), a za li. smo raspravljali o problematici i skupinu 350% (3,5 mil.kn, predlagali rješenja za pojedine od mogućnost korištenja vlastitih njih. Sastanci su veoma konstruksredstava), tivni, s kvalitetnim zaključcima, a sazivaju se prema potrebi i na • izmijenjen Operativni program razvitka govedarske proizvodnje inicijativu članova savjeta. s produženim rokovima otplate Do danas su učinjeni veliki kredita, povećani ukupni iznosi pomaci u sektoru, te se uspjela kredita, povećan iznos potpore, ublažiti veoma nepovoljna situacija koja vlada u stočarskoj proizvodnji • predložene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje zbog suše i visokih cijena stočne idu u prilog stočarskim izgrađe­ hrane. Konkretne aktivnosti Vlade nim kapacitetima, su: • isplaćena potpora od 450 mit. kn • uvodi se tržni red za mlijeko, • priprema se kompletan program za sušu u 2007. godini, reprogramiranja kredita u sek• povećana cijena mlijeka u 2007. toru s horizontalnim potporama, godini za 10%, • ustrojava se farm registar i • isplaćeno do sada 2,2 mi!. kn priprema se program registracije potpora, te nema dospjelih farmi, obaveza prema Ministarstvu, • ubrzana isplata potpore za • izmijenjen Zakon o potporama te se mogu ostvariti potpore za 1 ha mlijeko te rok isplate potpora i za 1 grlo stoke. skraćen 1 mjesec u 2008. godini, Sve ove aktivnosti dogovaraju • donesena nova Uredba o ciljnoj se, provode i kontroliraju sa cijeni mlijeka (NN81/08.), • usklađene klase mlijeka s klasama Savjetom.

U ·Hrvatskoj je danas 25 000 EU, • proračun za poljoprivredu pove- proizvođača mlijeka koji prosječno mjesečno isporučuju oko ćan 30%u odnosu na 2007., • uvedena potpora proizvođačima 58 000 000 kg mlijeka.

38

poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvojaje za praćenje stanja pojedinih poljoprivrednih sektora formiralo savjete koji se sastoje od proizvođača,

predstavnika otkupljivača industrije,znanstvenih i stručnih institucija Smatramo da su sve do sada rezultirale značajnim poboljšanjem stanja u sektoru, na kome svakako i dalje treba raditi, što zajednički sa svim zainteresiranim subjektima i činimo unutar Savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka.■ učinjene aktivnosti

Mljekarski list (J<}/2008.

================~ IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O DRZAVNOJPOTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVUI SUMARSTVU V

V

U sporedba iznosa potpora U NN 85/08.

DODATAK III. Zakona objavljenje Opis Zakon o izmjenama i dopunama Zakona Poticanje i proizvoda o državnojpotpori Mlijeko (kravlje) u poljoprivredi, Mlijeko (ovčje i kozje) ribarstvui šumarstvu. Utovljena junad Naziv Zakona Utovljena telad za bijelo meso Mliječne krave mijenjase u Prvotelke Zakon o državnoj Krave u sustavu krava-tele potporiu poljoprivredi Krave dojilje i ribarstvu.

Ovce i ovnovi, odnosno koze

Minimalna poticana

Minimalna poticana

količina

količina

važeći Zakon

izmjene Zakona

litra

6.000

6.000

! litra

500

500

grlo

20

1

grlo

10

10

grlo

4

1

grlo

1

1

grlo

25

10

grlo

1

1

i jarčevi za rasplod

grlo

20

10

Rasplodne krmače

grlo

10

1

ha

0,50

0,25

Jedinica

stočarstva

stočarskih

;-

ajvažnija promjena je da zahtjev za poticaje mogu ostvariti obiteljska·. poljoprivredna gospodarstva koja imaju 1 hektar. Također su smanjene minimalno poticane količine za tovnu junad, mliječne krave, krave u sustaw krava-tele, ovce, koze i jarčevi za rasplod, rasplodne

N

Mljekarski list 09/2008.

Poticanje ekološke proizvodnje

Ekološka proizvodnja (ukupno za sve kulture)

MODELRURALNOGRAZVITKA Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina

I

I

I

Goveda

grlo

1

1

Ovce

grlo I

1

1

Koze

grlo

1

I

39

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

krmače

i rasplodne kobile i pastuhe. Što se novčanih iznosa tiče, promjena nije bilo osim u osnovnom plaćanja po jedinici za krave dojilje koje se povećava s 1.000 na 1.500 kn.

Od 1. siječnja 2010. godine sva seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva obvezna su pri podnošenju zahtjeva za poticaje dokazati da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema propisima o porezu na dohodak i da su time po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede postali obveznicima poreza na dohodak.

Poticaj za utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja tove telad mliječne Holstein pasmine ako su grla stavili u tov u dobi do 45 dana, a pri klanju težina

toplog trupa iznosi od 80 do 130 kg.

Rokovi podnošenja zahtjeva: Zahtjev za poticaje po proizvodnoj površini korisnik podnosi jednom godišnje od 15. travnja do 31. svibnja Uredu u kojem je korisnik upisan u Upisnik, na Obrascu br. 1. (www: mps.hr program ruralnog razvoja).

Iznimno za 2008. godinu, korisnici trebaju za pšenicu, raž, pivarski ječam, uljanu repicu i uljanu repicu za proizvodnju biodizela dostaviti dokaze o količini uskladištenog i/ili prodanog i isporučenog proizvoda (račun ili primka) najkasnije do 5. rujna 2008. godine.

Iznimno za 2008. godinu, rok za podnošenje zahtjeva za poticaj u stočarstvu iz članka 28. Pravilnika je do 31. prosinca 2008. godine.

Iznimno, korisnik koji do 31. prosinca 2008. godine isporuči na

klanje manje od 75 svinja te do 31. svibnja 2009. godine isporuči na klanje manje od 20 grla utovljene junadi, podnosi HSC-u Dokaz o stavljanju grla u tov na Obrascu br.

Sa prije podnošenja zahtjeva za poticaj, a najkasnije do 31. prosinca 2008.

Korisnik koji do 31. prosinca 2008. godine isporuči na klanje manje od 75 utovljenih svinja i manje od 20 grla utovljene junadi, zahtjev za poticaj podnosi u rokovima propisanim za četvrti kvartal.

Iznimno za 2008. godinu, korisnici mogu podnijeti Zahtjev za poticaj po proizvodnoj površini do 05. rujna2008. godine.

Korisnici se za ostvarivanje svojih zahtjeva mogu obratiti HSCu i Uredima državne uprave u svojoj županiji. ■

✓mljekarske kulture ✓sirila

✓premazi I sredstva za zaštlbJ kore MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

sira od kvasaca I plijesni ✓sredstva za sprečavanje kasnog

nadimanja sira ✓sastojci za pripremu salamure ✓prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓kalcij-klorid ✓natrij-nltrat ✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotik.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak

<DIIPANYWIIH QUAllTY MNAGĐIBfl' SYS1BI CERTIFIB> BYDNV

ISO 9001:2000

8:00-15:30 COMPANY WITH HACCPMANAGEMENT SYSTEM CElfflFIEDBYDNY

===HACCP===

- kiselosti mlijeka - temperabJre - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo ✓umjereni termometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukac;ija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvoc u vlastitom opremljenom laboratoriju

KVALITETA

SLJEDIVOST U PROIZVODNJI MLIJEKA----Zakonom o hrani određeno je da subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, hranom za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može očekivati da će se ugraditi u hranu ili hranu za životinje. U tom cilju subjekti moraju uvesti sustave i postupke koji omogućavaju da takva informacija bude dostupna nadležnom tijelu na njegov zahtjev.

Zakonom je propisano i sljedivostse definira kao "mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije."

Nadalje, hrana ili hrana za životinje koja se stavlja na tržište ili je vjerojatno da će.biti stavljena na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana kako bi se omogućila njezina sljedivost putem odgovarajuće propisane dokumentacije ili informacija u skladu s propisanim zahtjevima ili drugim specifičnim odredbama.

Značaj sljedivosti

u proizvodnji mlijeka Sljedivost je važan čimbenik u preispitivanju i kontroli lanca

Mljekarski list 09/2008.

MLIJEKA

Sljedivost je važan čimbenik u preispitivanju

i

kontroli lanca distribucije

distribucije hrane na tržištu. Samo u slučaju kada je moguće doći u trag, preko namirnice do sirovine, može se ispravno identificirati uzrok nastalih problema povezanih sa sigurnošću ili kakvoćom neke namirnice, pa tako i mlijeka.

U sustavu proizvodnje i distribucije sirovog mlijeka uspostavljanje sustava sljedivosti može biti donekle problematično jer se mlijeko više proizvođača među­ sobno na sabirnim mjestima miješa prije ulaza u iduće faze proizvodnje i distribucije. U takvom sustavu neophodno je na sabirnim mjestima, prije miješanja mlijeka različitih proizvođača, uzimati pojedinačne uzorke. Tako se u slučaju neispravnosti mlijeka lako dolazi do izvora onečišćenja analizom pojedinačnih uzoraka proizvođača mlijeka.

Prije transporta mlijeka u mljekare i punjenja cisterni uzima se zajednički uzorak više proizvođača iz laktofriza, a kod punjenja cisterne mlijekom s jedne farme uzima se samo jedan uzorak mlijeka.

Važnost uspostavljanja sustava sljedivosti u procesu distribucije sirovog mlijeka očituje se i u sprečavanju ulaska mlijeka neregistriranih proizvođača u sustav.

Osnovna svrha sustava sljedivosti je brzo pronalaženje uzroka neispravnosti te detekcije inkriminirane hrane i njenog povlačenja s tržišta. U lancu proizvodnje mlijeka od sirovine do gotovih mliječnih proizvoda treba se uspostaviti

hrane na tržištu Dr.sc. NevijoZdolec svrsishodan i logičan način identifikacije i praćenja proizvoda u svim fazama. Sustav mora omogućiti trag (korak) natrag i naprijed za sve sastojke i sve mliječne proizvode.

Evidencijeza praćenje sljedivosti mlijeka Radi učinkovitog praćenja mlijeka u sustavu proizvodnje mlijeka od polja, preko farme do potrošača, potrebno je na farmama voditi odgovarajuću propisanu evidenciju. To je evidencija o registraciji i označavanju muzara (promjene kod seljenja između farmi kod kupoprodaje grla), podaci o dijagnozama bolesti i liječenju krava veterinarskim lijekovima. U proizvodnji stočne hrane registrira se primjena gnojiva i pesticida, vodi se evidencija o hranidbi muzara (vrsta hrane, dobavljač). Svi su ovi podaci važan čimbenik u osiguranju sigurnosti i kakvoće mlijeka u svim tehološkim proizvodnim fazama u skladištenju i transportu mlijeka.

Kontrolakritičnih točaka U tom smislu sama kontrola može se osnivati na sljedećim kritičnim kontrolnim točkama: a) upotreba lijekova i drugih kemijskih supstanci - opasnost: ostaci lijekova i pesticida u mlijeku, b) hlađenje i čuvanje mlijeka - opasnost: povećavanja broja bakterija u mlijeku ako je u rashladnim uređajima

neodgovarajuće

visoka temperatura hlađenja, c) sanitacija opreme - opasnost: ostaci sredstava za čišćenje, pranje i dezinfekciju.

41

KVALITETA MLIJEKA d) upotreba vode za pranje površina koje dolaze u dodir s mlijekom - biološke i kemijske opasnosti preko onečišćene vode.

Postupci kod mužnje krava Proizvođači mlijeka također moraju osigurati pravilne postupke pripreme za mužnju i sam postupak mužnje. Opisom i definiranjem postupka pripreme mužnie osigurava se daje oprema za mužnju pravilno pripremljena i korištena od svih osoba koje obavljaju mužnju.

Također se treba opisati postupak i način mužnje i tako se od svih muzača osigurava da su sve muzare pomuzene na približno jednak način. Svi navedeni podaci važni su za sustav sljedivosti mlijeka, a ove evidencije vode sami farmeri.

Distribucija mlijeka U daljnjim fazama distribucije i transporta mlijeka, sljedivost i kontrola uspostavljaju se vođenjem evidencija o sanitaciji transportnih cisterni, kontroli prije istovara (temperatura mlijeka, ostaci antibiotika), kontroli nakon istovara (laboratorijske analize).

Postupci kod neispravnog mlijeka i mliječnih proizvoda U slučaju potencijalnog ugrožavanja zdravlja ljudi (onečišćeno mlijeko ili mliječni proizvodi bakterijama ili kemikalijama itd.), sustavom sljedivosti mora se utvrditi gdje je sve inkriminirani proizvod distribuiran i to se naziva "trag naprijed". Zatim identificirati serije mliječnih proizvoda preko njihovih specifičnih kodova kako bi se s tržišta ovi proizvodi u slučaju potrebe povukli iz prodaje i zabranila daljnja prodaja.

Kod primjene "trag unatrag" istražuju se mogući uzroci u neispravnosti i potencijalne opasnosti, a pri tome pomažu prije navedene evidencije (podaci o proizvodu od mužnje do prerade i prometa, podaci o svim sastojcima uključenim u neki mliječni proizvod, podaci

42

dobavljača

itd.). Kad se određeni sac1ma, inkriminiranom mlijeuzorci identificiraju, poduzimaju se čnom proizvodu i time omogukorekcijske mjere kako se jednak ili ćuje povlačenje ciljane šarže, sličan incident ne bi ponovio. serije i pojedinačnih proizvoda.

Zabrana daljnje prodaje proiz- • Primjena sustava sljedivosti treba voda može se poduzeti i iz razloga biti opravdana, a razlozi i ciljevi nesukladnosti u kakvoći i kada jasno opisani. proizvod ne predstavlja zdravstveni • Ciljevi i povezane procedure u rizik za potrošače. inspekciji hrane, koji uključuju Principi sljedivosti prema sljedivost, moraju biti transpaMeđunarodnoj mJjekarskoj rentni i dostupni nadležnim tijelima. federaciji Međunarodna mljekarska • Primjena sljedivosti u okviru federacija (IDF, International Dairy inspekcijskih kontrola treba biti zasnovana na praktičnosti priFederation) prošle je godine usvojila i objavila sljedeće principe mjene specifičnoj za industrijske sljedivosti u mljekarskoj industriji: uvjete, tehničkoj provedivosti, ekonomskoj prihvatljivosti i • Sustav sljedivosti može se koristinačelima sigurnosti hrane nati, ne samo u inspekcijskim i certifikacijskim poslovima, već i iz " mijenjtne potrošačima. razloga unapređenja poslovanja • Primjena sustava sljedivosti ne mljekarske industrije. smije nikako dovesti do nepotrebnih trgovinskih ograničenja.

• Za zemlju izvoznicu ne smije biti obvezujuće kopiranje sustava • Sljedivost može pokrivati specifisljedivosti zemlje uvoznice. čni dio prehrambenog lanca (od proizvodnje do distribucije) i • Sljedivost je sustav koji, kada se mora biti svrsishodna, izvodljiva i primjenjuje u kontekstu sigurnoprimjerena industriji na koju se sti hrane, sam po sebi ne osiguodnosi. rava sigurnu i ispravnu hranu, osim ako nije kombiniran s pri- • Sljedivošću se mora omogućiti u mjerenim mjerama i zahtjevima. svakoj specifičnoj fazi u prehramMože, na primjer, povećati učin­ benom lancu identificiranje kovitost cjelokupnog sustava podrijetla hrane - "korak nazad" sigurnosti hrane pribavljanjem te mjesta gdje je hrana završila podataka o dobavljačima, potro"korak naprijed". ■

Proizvođači mlijeka morajuosiguratipravilnepostupkepripreme

za mužnju i sam postupak mužnje Mljekarski list 09/2008.

pro proizuodc gekamm · trgovcimad em svyeta ProdaJa visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvođača!

1Ogodina u 'Hrvatskoj Zghvaljujemo na povjerenju

lnter- Ago d.e.o.

KraljaTomislava22,HR-48260 Križevci Telefon:048681 393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

VETERINARSTVO

Tuberkuloza goveda Piše:Dr. se. AntunKostelić ažno je istaknuti da od tuberkuloze obolijevaju brojne domaće i divlje životinja, a također i čovjek (zoonoza).

Bolest karakterizira stvaranje čvonca (tuberkula) na organima životinja i čovjeka.

Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima mliječnih goveda zbog smanjenja mliječnosti i prirasta, zatim zabrane prometa klaoničkih životinja.

Primjenom tuberkulinizacije omogućeno je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, čime je pojava bolesti proteklih desetljeća u Hrvatskoj svedena na minimum.

Uzročnik bolesti Bolest u goveda uzrokuje bakterija Mycobacteriumbovis koja, osim u goveda, bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, mačaka i čovjeka. Uzročnikjeveoma otporan te dugo preživljava u okolini, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana. Međutim, uzročnik nije otporan na djelovanje većine dezinficijensa. Širenje bolesti Na širenje bolesti u uzgoju najviše utječu izlučevine iz inficirane životinje, kao što su balega i sadržaj izbačen kašljem. Životinja se inficira udisanjem zagađenog zraka ili konzumacijom zagađene vode ili hrane. Važno je naglasiti kako do infekcije može doći i preko sisnog kanala za vrijeme mužnje ili zagađenom steljom. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su duže vremensko razdoblje izloženi uzročniku bolesti (infekciji).

Znakovi bolesti Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno;

V

44

Tuberkuloza goveda je bolest proširena diljem svijeta, a najčešće obolijevaju goveda s

visokom proizvodnjom mlijeka mogu biti zahvaćeni i drugi organi, nekoliko godina. Vidljivi znakovi kao što su spolni, zatim jetra, bolesti uočavaju se nakon dužeg zglobovi, bubrezi itd.

Dijagnoza bolesti vremenskog razdoblja, životinja se Bolest je teško prepoznati na brže umara, sluznice postaju temelju kliničkih znakova. Sumnju anemične (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez možemo postaviti tek u slučaju da sjaja. Daljnji znakovi bolesti ovise o životinja mršavi, iako se dobro hrani organskom sustaw koji je zahvaćen i ima dobar apetit, ili u slučaju da je došlo do povećanja svih opipljivih bolešću, tako da se kod plućnog oblika bolesti javlja kašalj, koji je u limfnih čvorova. Bolest se sa sigurnošću može dokazati izdvajanjem i početku suh a kasnije postaje vlažan, pri čemu životinja iskašljava prepoznavanjem uzročnika u balegi.

Danas je uobičajena (zakonom sluzavi i gnojni sadržaj koji često proguta. U slučaju da je bolešću propisana) metoda za utvrđivanje tubekuloze tuberkulinizacija, koja zahvaćen probavni sustav, javlja se proljev koji se izmjenjuje sa nam omogućava brzo otkrivanje oboljelih životinja. začepom, dok se u balegi može Preventiva bolesti uočiti sluz ili ugrušci krvi. TuberkuU suzbijanju bolesti najsigurloza vimena razvija se polagano, pri nija metoda je sustavna provedba čemu nastaju čvorići koji nisu bolni na dodir. Razvojem većeg broja tuberkulinizacije na svim govedima, što je i zakonom propisano. U čvorića, koji dovode do poremećaja cirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu slučaju pozitivne reakcije, potrebno vimena dolazi do atrofije, pri čemu je neškodljivo ukloniti svako govedo, a okolinu u kojoj je životioblik oboljele četvrti postaje nja boravila temeljito dezinficirati, nepravilan.

Pored navedenih organa i npr. pripravcima koji imaju najmanje 4%aktivnog klora. ■ organskih sustava, tuberkulozom kreće se od nekoliko dana pa sve do

/lf

MLIJEKO

JAJA

Načini prijenosatuberkulozes domaćih životinja na čovjeka

Mljekarski li.st 09/2008.

A JEDNOM MJEST V

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

•l.:3851 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

IZLOŽBE========================~

Osma izložba paške ovce i paškog sira Piše:Mr.se.ZdravkaBarać zložbu su organizirale dvije udruge - Udruga uzgajivača paške ovce iz Kolana, Udruga ovčara i proizvođača paškog sira grada Novalje "Zaglava", te Hrvatski stočarski centar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Grad Novalja, a pokrovitelji izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zadarska i Ličko-senjska županija i Turistička zajednica grada Novalje.

Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip

I

Uzgajivači nagrađeni

Izložba paškihovaca i paškogsira, tradicionalnomjesto okupljanjapaških ovčara i proizvođača paškog sira na obiteljskim gospodarstvima, 4.7.2008. godine u Novaljidoživjelaje i svoje 8. izdanje

za izložena grla Kao što smo već rekli, šampionom izložbe proglašen je ovan Tonćija Sabalića iz Paga. U kolekciji ovaca nagrade su dobili Dubravko Pernjak i Marijana Prtorić iz Kolana te Domagoj Prtorić iz Mandra. U kolekciji ovnova nagrade su dobili Antica Buljanović iz Paga te Antunac, prof. dr. Bogdan Perko, Marijana Prtorić i Dubravko Pernjak doc. dr. Samir Kalit, Dolores Barać, iz Kolana. dipl. ing.) odlučilo je kako 15 sireva Nagrade za zavrjeđuje jedno od priznanja, s tim izložene sireve da su dva proizvoda osvojila zlatnu Od 33 izložena paška sira plaketu i to sirevi proizvođača Povjerenstvo za ocjenu (prof. dr. Zvonimira Oliverića iz Kalana i lvana Dubravka Samaržija, prof. dr. Neven Paladina iz Kolana.

Kraljičković.

Na izložbi se sa svojim najboljim grlima predstavilo 15 uzgajivača matičnih stada paške ovce, s ukupno 60 grla, a šampionskim grlom proglašen je ovan uzgajivača Tonćija Sabalića iz grada Paga. Povjerenstvo (prof. dr.

Vesna Pavić, prof. dr. Boro Mioč, mr. se. Zdravko Barać, Dolores Barać, dipl. ing. i Ivica Peranić, dipl. ing.), među izloženim grlima biralo je 3 najbolje kolekcije ovaca, 3 najbolja ovna i šampionsko grlo izložbe. Na izložbi su predstavljena ženska grla ovce koje su po svojim proizvodnim odlikama, prije svega odlikama mliječnosti, iznad prosjeka populacije i zadovoljavaju kriterije za odabirovnovskih majki.

46

Tonći Sabalić sa svojimšampionskimovnom

M{jekarskili.st 09/2008.

IZLOŽBE Zlatnu plaketu za sireve dobili su: Zvonimir Oliverić i !van Paladina iz Kolana, srebrnu: Nikola Palčić, Svetlana Borović, Zoran Dabo i Krunoslav Vidas iz Novalje, Ankica Selez i Ivica Oliverić iz Kolana, te Ive Stupičić iz Vrčića. Brončanu medalju za svoje sireve osvojili su: MIH Sirana, Josip Zubović, Emil Oštarić i Vlado Oštarić iz Kolana, Zvonimir Kustić iz Caske i Alenko Dabo iz Novalje.

Predstavljenaknjiga "Paškaovca - h1Vatska izvorna pasmina" Dan prije održavanja izložbe ovaca i izložbe sira u Novalji predstavljena je knjiga "Paška ovca hrvatska izvorna pasmina" u kojoj skupina autora (Zdravko Barać, Boro Mioč, Jasmina Havranek i Dubravka Samaržija) na temelju brojnih literaturnih podataka i vlastitih radova opisuju odlike ove hrvatske Novo na tržištu - knjiga "Paškaovca- hrvatska izvornapasmina" izvorne pasmine. Izdavači knjige su Grad Novalja i Matica Hrvatska • kontroliraju se proizvodne osobi- ponuđeno je i viđenje autora o Novalja, a recenzenti knjige su prof. ne s ciljem odabira grla s najpo- budućim izgledima ovčarstva na dr. se. Vesna Pavić i prof. dr. se. željnijim proizvodnim osobi- otoku Pagu. U jednom poglavlju Velimir Sušić. detaljno su opisane i aktivnosti nama, Na predstavljanju knjige moglo • provode se različita istraživanja udruga uzgajivača paške ovce od njihova osnivanja. se čuti kako su autori knjige u paškog sira i paške janjetine. posljednjih 1O godina iznimno Knjiga ima 111 stranica, AS Istraživanja u proizvodnji paškog aktivni kada je u pitanju ovčarstvo sira rezultirala su i studijom formata, šivanog je uveza i tvrdih na otoku Pagu. Naglašeno je kako se "Autohtoni (tradicionalni) paški plastificiranih korica. U knjizi je otvaranjem područne službe sir"; projekt utvrđivanja mesnih korišteno 65 fotografija, koje su Hrvatskog stočarskog centra krajem odlika paške ovce počeo je prije snimljene na otoku Pagu i na 1997. godine počeo provoditi dvije godine. izvornim lokacijama na kojima se uzgojni program u populaciji paške Kao izravni sudionici, autori odvija paško ovčarstvo. ovce. Prve su ovce označene knjige sudjelovali su u svim O tome kako ovčarstvo na selekcijskim brojevima, provođeni spomenutim istraživanjima, a sva otoku Pagu ima višestoljetnu tradisu prvi planski pripusti i organi- iskustva i saznanja odlučili su ciju više je puta spomenuto tijekom zirane prve kontrole mliječnosti. pretočiti u knjigu. večeri predstavljanja knjige i u Ubrzo su formirana prva matična Osim opisa zemljopisnih, samoj knjizi, a da ima svijetlu bustada. Matična stada, odnosno klimatskih, vegetacijskih obilježja njihovi vlasnici - uzgajivači temelj su otoka Paga, radi boljeg razumijeva- dućnost pokazuje i interes koji su svega pozitivnog što se događa u nja ekološkog sustava u kojem se uzgajivači iskazali dolaskom na predstavljanje knjige. populaciji paške ovce nakon njihova odvija ova proizvodnja, jedno Ukoliko ste zainteresirani za formiranja. U matičnim stadima: poglavlje knjige odnosi se na ovu vrijednu knjigu, možete se javiti • provedena su istraživanja s ciljem povijest uzgoja paških ovaca, u definiranja standarda vanjštine jednom od poglavlja iscrpno je na adresu Udruge ovčara i proizvopaške ovce, opisan današnji sustav ovčarstva na đača paškog sira grada Novalje • provedena su i provode se otoku Pagu. Po jedno poglavlje Zaglava. Kontakt osoba: predistraživanja populacije paške posvećeno je paškom siru i paškoj sjednik Udruge Alenko Dabo, br. ovce na molekularnoj razini, janjetini, a u posljednjem poglavlju mob.: 091 5648251. ■

Mljekarski li~t 09/2008.

47

SUSTAV

KRAVA-TELE V

DRZANJE GOVEDA U SUSTAVUKRAVA-TELE.

Po isteku pašne sezone zbog negativnih atmosferskih prilika, poput snijega, mrazeva, ili jednostavno zbog

prestanka vegetacijskog perioda, stoku treba povući u

zimska prihvatilišta, gdje ju selektiramo, razvrstavamo po proizvodnim kategorijama

-

Mr. se. DaliborJugović ------------------------------

Mušku junad možemo staviti u tov ili prodati, ovisno o proizvodnoj filozofiji proizvođača. Isto tako i jedan dio junica možemo prodati, ako smo dostigli limit proizvodnje iznad kojeg ne kanimo ići, a podmirili smo i selekcionirali junice potrebne za remont stada. Objekti su uglavnom priručnog tipa.

Građeni su od drveta, a kako smo ranije napisali, stoka ionako nerado boravi u njima. Načelno bismo morali osigurati posebne odjeljke za porodilište, zatim posebne prostore za telad, krave i steone junice, mlade junice i bikove. Nije to ništa strašno ni zahtjevna. Ispusti su poželjni i tu bismo trebali organizirati hranidbu jednim dijelom. Ako su_ispusti mali, trebalo bi ih nasuti kamenom da se pretjerano ne stvara blato.

Višestruke su prednosti ovog sustava gospodarenja; prvo, treba nam manje stelje, a i čišćenje objekata značajno nam je olakšana.

Gradnja ovakvih koševa u koje stanu rolo-bale sijena vrlo je jednostavna.

Oko koševa bi bilo poželjno nasuti kamena "šakanca" kako se ne bi stvaralo blato, a i kako bi životinje gazeći ovuda brusite papke. Silažu i sjenažu možemo davati u valovima u štalama. Krave isto tako možemo hraniti na priručnim podestima (slika 1). c'

48

Slika 1: Hranidba na ispustu

Slika 2: Štala za sustav uzgojagovedasustavomkrava-tele na OPG-u]urković (Stara Subocka)- sustavdubokestelje Mljekarski list 09/2008.

SUSTAV

KRAVA-TELE

bagremove stupce, okrajke drveta sa pilana i to sasvim dobro funkcionira. Isto tako mogu se nabaviti priručni hangari koji su relativno jeftini (slika 4).

Zakon i potrebna dokumentacija Zakonodavac (Hrvatski sabor) olakšao je poljoprivrednicima gradnju novih štala Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 3.3. Građenje građevina, Članak 209).

Građenju zgrade čija građevin­ ska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća Slika 3: Sustav kontraploče, OPG Dušek od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o U svakom slučaju važna je Ipak jedno od najorginalnijih uvjetima građenja. Dakle, nisu više krmna zabrana koja nam omogućuje rješenja koje možemo vidjeti u Hr- potrebne lokacijske i građevinske vezanje krave kod teljenja ili vatskoj je štala obitelji Dušek sa su- dozvole koje su koštale enormne veterinarskih intervencija. Isto tako, stavom kontra kose ploče (slika 5). svote. prvih dana poželjno je krave vezati i S druge strane, većina proizvoPotrebno je javiti se u Upravni dovoditi mladu telad na sisanje kako đača gradi najobičnije nadstrešnice odjel za prostorno uređenje i gradibi se naučila na majku. U principu, od priručnog materijala koristeći teljstvo kako bi se ustanovilo da je stočari imaju poseban odjeljak za telad i prvih dana dovode telad majci da se naviknu na nju. Kasnije ta mjera više nije potrebna, jer tele samo pronalazi majku radi sisanja.

Poželjno je odjeljke za telad u štalama napraviti točno iza svake majke kako tele ne bi lutalo bespotrebno štalom i kako se ne bi slučajno ozlijedila.

Primjeripriručnih objekata Imamo raznih primjera priručnih objekata za uzgoj goveda sustavom krava-tele. Naši ljudi su domišljati, a glavna misao vodilja bila imje jednostavnost, funkcionalnost i najvažnije -jeftinoća. Uglavnom se radi o drvenim objektima na dubokoj stelji, mada ima i izuzetaka (slika 2).

Slika 4: Hangariz Nizozemskepretvorenu štalu (cijena28 eurapo kvadratu)

Mljekarski list 09/2008.

49

SUSTAV KRAVA-TELE lokacija budućeg objekta dovoljno daleko od građevinskog područja, što ovisi o svakoj jedinici lokalne samouprave. U nekim jedinicama lokalne samouprave moguća je i gradnja u području građevinskog područja. Sve ovisi o urbanističkom planu. Slijedi geodetska podloga s visinskim kotama ovjerena u katastru, što radi ovlaštena geodetska tvrtka. Zatim slijedi idejni projekt od ovlaštenog arhitekta. Potrebanje vlasnički list ili ugovor o najmu. U postupku se plaćaju vodni i komunalni doprinosi. Potrebna je suglasnost susjeda koji su u blizini buduće građevine. Potrebno je zatim pribaviti dozvole sanitarne inspekcije, inspekcije za zaštitu od požara i Hrvatske elektroprivrede.

Na temelju svih pribavljenih dokumenata Upravni odjel izdaje Rješenje o uvjetima gradnje. Slijedi glavni projekt koji izrađuje ovlaštena arhitektonska kuća i pristupa se građenju uz nadzor stručnog nadzornog i nezavisnog inženjera i na kraju investitor dostavlja Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo završno izvješće. Komplicirano je, ali znatno manje od procedure po starom zakonu gdje je trebalo 17 suglasnosti za lokacijsku, pa još toliko za građevinsku dozvolu, a i košta daleko manje. Poznavajući naše ljude, možemo tvrditi kako će oni graditi priručne objekte, međutim tu ih čeka nitratna direktiva i gotovo je sa improvizacijama.

Zakon će se polako morati poštovati, htjeli to oni ili ne. Ipak, za vrijeme zimskog razdoblja stoka boravi na dubokoj stelji i u proljeće izlazi na pašnjak i tada možemo čistiti štale i voziti kruti stajski gnoj na polja. ■

.50

Slika 5: Originalnorješenjepoda u štali - sustav kontraploče (OPGDušek)

Slika 6: Zimsko prihvatilišteza uzgojgovedasustavomkrava-telena OPG-uDošlović (jeftinoi prihvatljivorješenje)

Slika 7:Drvenaštala (dubokastelja) na OPG-uobitelji]ambrišaku StarojSubockoj(jeftino,funkcionalno 1 zdravo) Mljekarski list 09/2008 .

,Formance0

ProMillY

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

-,

~~a

Lak;tofriz,~osude z razlitit1n kapaciteta - /atvorenf\sustav sa aut ma kim ~rianjem i digital □ om m količine mlijeka.

KRAWEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

t/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

t/ Izvrsna vidljivost t/ Vrhunska njega t/ Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

t/ Spremno za korištenje t/ Rastapa nečistoće t/ Njeguje kožu

sisnog kanala

t/ Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima: ura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 ocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

~

Westfa11·asurge

OBLJETNICA

Stoljeće rada

marvogojske udruge u Goli Iz Hrvatskogstočarskog centra Goli je u lipnju ove godine obilježena stogodišnjica rada Hrvatske stočarske (marvogojske) udruge. Izložbu je otvorio potpredsjednik Vlade RH gosp. Damir Polančec, a svojom prisutnošću događaj su uveličali državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gosp. Krešimir Kuterovac, pomoćnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gosp. lvan Hodalić, ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra gosp. Franjo Poljak, dožupan Koprivničko-križevačke županije gosp. Vladimir Šadek, potpredsjednik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda gosp. Marjan Špur te mnogi drugi.

Na izložbi je bilo predstavljena 27 grla u 4 kolekcije. Vlasnicima prvonagrađenih grla uručene su diplome Hrvatskog stočarskog centra, te novčane i naturalne nagrade brojnih sponzora izložbe.

Nagrade za osvojena prva mjesta Željku Posavcu iz Hudovljana uručenaje nagrada za steonu junicu simentalske pasmine Rajku HR 7100997634 (otac Salas 7483, oteljena 09.01 .2006.; majka je u 4 laktacije proizvela prosječno 5 923 kg mlijeka s 4,20% m. m. i 3,50% bjelančevina, a maksimalnu mliječnost je imala u trećoj laktaciji

U

52

kada je proizvela 6 834 kg mlijeka s 4, 10%m. m. i 3,40%bjelančevina.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prva nagrada pripala je Željku Petričeviću iz Gole za kravu Dacu HR 5100903596 (oteljena 20.02.2006., otac je bik Braun ,7661). Ova prvotelka je u prvoj kontroli proizvela 26,2 kg mlijeka s 3,65% mliječne masti i 3, 19%

Povodom obilježavanja obljetnice rada Udruge održane su izložba i aukcijska prodaja rasplodnih junica simentalske pasmine

teljenja, a u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je S 611 kg mlijeka s 4,30% mliječne masti i 3 ,40%bjelančevina.

Krava Desiree HR9101133727, vlasnika Maria Kocebana iz Ladinca, izabrana je za najbolju bikovsku bjelančevina.

U kolekciji krava simentalske majku simentalske pasmine. Otac pasmine prvu nagradu osvojio je ove krave je bik Emir DE Dragutin Beštek iz Kuštana za kravu 0931852499; krava je oteljena Leonore HR 7101272624 (oteljena 22.06.2004. godine i imala je dva 16.08.2004., otac je bik Dionis AT teljenja. U maksimalnoj prvoj 447242233). Ova krava je imala 2 laktaciji proizvela je 7 449 kg

DragutinuBeštekudiplomai zvonoHrvatskogstočarskog centra za šampionskogrloizložbe Mljekarski li,st 09/2008.

OBLJETNICA mlijeka s 4,60% mliječne masti 3,60%bjelančevina.

Šampionka i krava s najvećom proizvodnjom Diploma i zvono Hrvatskog stočarskog centra uručeni su Dragutinu Bešteku iz Kuštana za šampionsko grlo izložbe Gacka HR 1100877518 (oteljena 12.07.2003., otac Rentano DE 0913378193). Krava je imala 3 teljenja, a u dvije laktacije prosječno je proizvela 7 267 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,20% bjelančevina. Maksimalnu mliječno­ st je imala u drugoj laktaciji kada je proizvela 8 042 kg mlijeka s 3,80% mliječne masti i 3,20%bjelančevina. lvanu Kenđeliću iz Ferdinandovca uručenaje nagrada za najbolju kravu sa životnom proizvodnjom. To je krava Milka HR 0080081501 (oteljena 11.09.1994.; otac Hadrian 01110007185).

Također, predstavljena je krava koja je imala 1O teljenja i čak 11 teladi. U devet laktacija prosječno je proizvela 6 293 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,30% bjelančevina. Maksimalnu mliječnost imala je u šestoj laktaciji, kada je proizvela 7 558 kg mlijeka s 4,50% mliječne masti i 3,50% bjelančevina. Ujedno, ova je krava ostvarila životnu proizvodnju od 60 258 kg mlijeka s 2 372 kg mliječne

Na mladima svijetostaje- sigurnaje budućnost uzgoja simentalskoggovedau Hrvatskoj masti i 1 974 kg bjelančevina.

Nakon izložbe održan je Bambino kup mladih uzgajivača goveda kojeg je i ovaj put pratilo mnoštvo posjetitelja koji su u dobrom raspoloženju bodrili mlade uzgajivače. Natjecalo se 30 sudionika od čega njih 15 starosti od 5 do 1O godina u kategoriji limača i 15 starosti od 10 do 15 godina u kategoriji juniora. Svim natjecateljima su uručene medalje Hrvatskog stočar-

skog centra, a pehari pobjednicima.

Pehar za najbolji opći dojam i nagrada za treće mjesto u kategoriji limača osvojio je Bojan Dukić iz Križevaca, dok su prvo i drugo mjesto osvojili Jelena Habuzin i Matija Horvat iz Sv. lvana Žabno. U kategoriji juniora pehar za najbolji opći dojam te treću nagradu osvojila je Marija Paula Bedenik iz Gole, dok su prvo i drugo mjesto osvojili Stjepan Pavlović i Dean Bačani iz Gole. ■

Mladim uzgajivačima čestitao je i potpredsjednikVladeDamir Polančec Mlfekarskilu;t 09/2008.

53

REPORTAŽA========~~

Potrebno je koristiti savjete stručnih ljudi i racionalna upravljati financijama Predstavljamouspješnufarmu muznih krava obiteljilmbrišić iz KloštraPodravskog Piše:MargaretaZouharZec van lmbrišić iz Kozarevca, pokraj Kloštra Podravskog, farmer je koji u staji drži 69 muznih krava, pretežno simentalske pasmine. Ova farma uspješno posluje, što govori podatak da je u prošloj godini Naturi Agro iz Đurđevca isporučeno 460 000 L mlijeka.

Mjesečna rata kredita kojeg obitelj lmbrišićvraća HBOR-uiznosi 20.000 kuna. Trenutno su u trećoj godini otplate kredita, a do isteka je ostalo još šest godina.

Obitelj je počela s uzgojem muznih krava još 1996. godine, kada su imali nekoliko vlastitih junica i 1O uvezenih iz Austrije. Stado je povećavano na 30-ak krava, jer su ostavljali junice iz vlastitog uzgoja, a dnevna isporuka mlijeka iznosila je oko 500 litara. Radeći računicu svoje uspješnosti i svojih mogućnosti s kojima je bio zadovoljan, lvan lmbrišić odlučio je raditi drugačije s više muznih krava i na moderniji način. 2003. godine napravljen je novi elaborat staje muznih krava, a od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zatražen je kredit, koji imje ubrzo odobren u iznosu od 1.600.000 kuna, uz 5 %-tnukamatnu stopu, dvije godine počeka i otplatu 10 godina. Tada je u staji bilo pedeset mladih krava - iz Austrije je

I

54

stiglo 40 steonih junica i uz 1O vlastitih započeo je rad u novoj farmi muznih krava. No, lmbrišić je počeo vraćati kredit već nakon jedne godine počeka. Ističe kako je za izgradnju staje imao određenu sumu vlastitog novca ušteđenu od prethodnog poslovanja farme, te je staju do rešetki, kaže, izgradio vlastitim novcem. To je "lauf' staja, duga 35 m i široka 17 m, gdje krave imaju odmorište i nisu na vezu, već

slobodno šeću. Prednost takve staje je u tome što se krave lakše tele, obzirom da se više kreću. Izmuzište je tzv. "riblja kost", u koje ulazi osam krava, a hranjenje smjesom obavlja se kompjuterizirana u boksu. Svaka krava ima čip, koji ulaskom krave u boks reagira i šalje podatke u računalo. "Upravo preko kompjutora nadzirem koliko je koja krava pojela smjese, kakvo je njeno zdravstveno stanje, te koju je kravu

Obitelj Imbrišić voli krave (mama Đurđica, otac !van i sinovi Antun, Mihovi/ i Franjo) ,t/ljekarski list 09/2008.

1

REPORTAŽA potrebno

pripustiti"

- govori

gospođa Đurđica.

Visoka proizvodnja mlijeka A među kravama na farmi lvana i Đurđice lmbrišićje i krava Dusi koja ima 6 godina i najbolja je muzna krava u RH. Do tog podatka došli su djelatnici Hrvatskog stočarskog centra koji redovito nadziru lmbrišićeve muzne krave. Duslino vime izgleda kao velika bijela košara, jer ona dnevno daje 50 litara mlijeka. Ne vode je lmbrišići ni na kakva natjecanja, jer se boje da krava ne doživi stres, što lako može prouzročiti određene zdravstvene poremećaje.

Dnevno se s ove farme odvozi oko 1 250 litara mlijeka E klase. "Nije bilo teško postići E klasu mlijeka.

Važnoje održavati higijenu vimena i stroja za mužnju. Mastitis-test redovito radimo, tako da su somatske stanice pod kontrolom. A dobra higijena uništava mikroorganizme" kaže lvan. Navodi i zoran primjer kako razlika od prve do E klase mlijeka u financijskoj računici na isporuci od oko 35 000 kg mjesečno iznosi oko 10.000 kuna. I zato je mnogo isplativije imati E klasu. Potrebno je samo imati volju za održavanjem higijene vimena prije mužnje. Na taj način je lako održati i E klasu mlijeka.

Ivanje u Đurđevcu završio opću srednju školu i nije krenuo u posao s predznanjem vođenja farme. Ali, kako Imbrišići godinama aktivno surađuju sa Srećkom Ladišićem iz savjetodavne službe iz Koprivnice i gosp. Tumpeom iz Slovenije, koji često dolazi k njima, nije bio problem krenuti u ozbiljnu proizvodnju mlijeka. "Potrebno je slušati struku i tada je sigurno da se može uspjeti. Ja sam odlazio u Sloveniju i l\ustriju vidjeti kako se radi na njihovim uspješnim farmama. Nizozemci su bili i na mojem gospodarstvu" - kaže lvan, koji se "u hodu" obrazuje. On ima certifikat 'Management mliječne farme",

IM.ljekarski list 09/2008.

Antun uživa na farmiprovodeći vrijemes teladi kojeg je 2005. g. dobio u Križevcima nakon odslušanih 60 sati predavanja. Češće ide u Sloveniju ili Austriju odslušati neko predavanje, a nedavno je bio u Austriji na predavanju o uzgoju teladi.

renja; moje simentalke daju manje mlijeka dnevno, ali u laktaciji ostaju više godina. Meni nizozemski način nije prihvatljiv, jer bih teško došao do podmlatka. Kad se krava oteli, treba čekati 24 Kravadoji na zube mjeseca da bi se njezina kćer otelila. lmbrišići svoje krave simen- A dnevnu količinu mlijeka mojih talke (samo je nekoliko holštajnica) simentalskih krava reguliram upravo hrane silažom kukuruza i talijan- količinom hrane koju im dajem. Jer skog ljulja. Ljulj su do lipnja kosili krava doji na zube". već dva puta - sredinom travnja i Osim muznih krava, na poljasredinom svibnja. Malo prosušen privrednom gospodarstvu obitelji ljulj spremaju u silažu. "Ljuljmože i Imbrišić je i 18 teladi koje prvih 1O zastarjeti, a njegova je kvaliteta tada dana starosti hrane kravljim mlimanja. Sjenaža ljulja mora imati 19 % jekom, a potom dobivaju mliječnu proteina i tada je jako kvalitetna za zamjenicu i uglavnom ih prodaju. ishranu naših krava" - kaže lvan. Sije i Hranu za svoje krave priprekukuruz kojeg također silira. Uz maju na 140 jutara zemlje, od čega silažu, muzne krave dobivaju i je 40 jutara vlastite, dok je 100 koncentratnu smjesu u količini do jutara u zakupu. Krave bi puštali da 4,5 kg dnevno. Smjesu kupuju, jer imaju nekoliko jutara zemlje oko im je prema vlastitoj računici taj staje, jer "lauf' staja ne može način isplativiji. Svaka lmbrišićeva nadomjestiti sunce i svježi zrak. krava dnevno daje 22 - 24 litre Udruženiu "Strojni mlijeka. "U Nizozemskoj, muzna prsten Podravine" krava ima prosječno 1,6 laktaciju,jer Na pitanje je li financijski teško oni žele od krave odmah dobiti podnio kupnju poljoprivrednih velike količine mlijeka, pa kad krava strojeva za obradu zemlje lvan da svoj minimum ide u klaonicu" odlučno negativno odgovara.jer je u ističe Ivan i nastavlja: 'Ja sam izabrao udruzi "Strojni prsten Podravine". meni prihvatljiviji način gospoda- To znači da se udružio sa svojim količine

55

REPORTAŽA bratom Darkom i kolegama Mladenom Ferenčakom i Božidarom Regovićem. Zajednički su kupili Meck Corn traktor od 150 konja na kredit, četverobrazni plug, stroj za rasipanje kalcija. Nadalje, dali su napraviti ravnač za zemlju, kupili su 5,5 metara širok sjenosjekač, a u nabavi su rato-drljače i sijačica. Njih četvorica imaju oko 400 jutara zemlje i ravnopravno koriste mehanizaciju, a u udruzi je i čovjek koji samo vozi traktor. Da su još dvojica u udruzi, tek bi onda strojevi bili maksimalno iskorišteni. Ivica i brat Darko imaju muzne krave, dok s_udruga dvojica ratari. Takvom mehanizacijom se u proljeće i ujesen napravi sve na vrijeme. Ne moraju na malim traktorima sjediti dane i noći i orati. "Toje prednost, ali ljudi se teško udružuju,jer je nestalo povjerenja među ljudima" - govori lvan lmbrišić.

Dolazeći k lmbrišićima u Kozarevac na trenutak smo pomislili kako smo na krivoj adresi jer su nas na ulazu u dvorište na novoj i staroj kući ugodno iznenadili balkoni ukrašeni rascvjetalim surfinijama. No, to je običaj u ovoj farmerskoj obitelji. Đurđica je 2005. g. dobila priznanje Udruge Zelenih Kloštra Podravskog za najbolje uređeni balkon.

Ogroman obiteljski stol u dnevnom boravku daje naslutiti da u tu kuću dolazi mnogo ljudi. A to su i potvrdili ponosni Imbrišići: "Uposljednje tri godine posjetilo nas je oko 2 500 ljudi, organizirano ili pojedinačno. Došli su pogledati farmu muznih krava ili su došli na neki seminar ili predavanje koje je organizirao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a često su se tu održavali i različiti pokusi s kukuruzom, ljuljem i tlom". lvan Imbrišić dobio je Priznanje za osvojeno 1. mjesto na županijskom natjecanju u oranju trobraznim plugom 2004. godine.

Djeca se još školuju.Antun ide u četvrti razred osnovne škole, Mihovilu drugi razred srednje veterinarske, a Franjo u treći razred srednje poljoprivredne škole. BakaJelena, odnosno Ilonka, kako je svi zovu.još uvijek kuha i služi goste.

Djeca pomažu u staji, ali Imbrišići imaju i dvoje stalno zaposlenih koji rade dvokratno. U staji je ugodna atmosfera, a laganim tonom radio svira cijeli dan. Primijetili su, kažu, da krave vole glazbu. Impresivno je kako staja izgleda čisto, a upravo čiste su i sve njihove krave Mandarina, Brita, Filke, Sisi, Merci, Kurs i sve druge. Djeca se, kao i lvan i Đurđica, kravama obraćaju smirenim i blagim glasom. Novi glasovi u staji, posebno pri mužnji uznemiruju krave, na što one reagiraju manjom količinom mlijeka, te su zato na izmuzište stavili natpis "Zabranjen ulaz za vrijeme mužnje". ■

PSC FERENĆAK

SINCE 1988

VAM PREDSTAVLJA

psc-ferencak@kc.t-com.hr

Plug Eurostar

Sjetvos

Orkan Tukan -~~-~~----~---------

ZA VAS SPAJAMO VRHUNSKE

TEHNOLOGIJE

Koprivnica, ćarda 6 Tel/fax 048/64 7-902

Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902; Fax 048 682 903

remač Terai

Osijek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

1;

www.psc.ferencak.hr ZADOVOLJSTO NAM JE POZVATI VAS NA PROSLAVU 20-te OBLJETNICE RADA „PSC FERENČAK" za vrij( jesenjeg sajma u Gudovcu! Od 05 - 07.09.2008 .

..a_l_ D■ruvar =Jf,€~~=~=_:;--

Cazma,v. Korenovo

~l

·-n -l1 .

I:

K

I~ucm

~.egenl

V

PSC

FERENČAK

~TRIOUET

<!>KRONE

u,Ul(!La~IO.,AQN"

RAD~

j Sajam Gudovac

HB-BRANTNER

·- -

@fil\YJ&ir HB-BRANTNER

uc~,

POSJETITE NAS ZA VRIJEME GUDOVAĆKOG JESENJEG SAJMA NA NAŠOJ NOVOJ BUDUĆOJ LOKAC GDJE ĆEMO PRIKAZATI NAŠ KOMPLETNI PRODAJNI ASORTIMAN, MOGUĆNOST DOGOVORA PREZENTACIJE, RAZNA IZNENAĐENJA, NAGRADNE IGRE. DOĐITE I PROSLAVITE ZAJEDNO SA NAM I A c!-,u „n r-nn1

I A I ICD

IC~Mt'\r.:

DA n A

IZGRADNJA

TALA ZA MUZ

E KRAVE

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG

PARTNERA

✓ NA~POVOWNIJU -IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAČA

CIJE U

✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KWUĆURUKE ✓ ISKUSTVO

lrdanjerlng d.o.o Jadranska avenija bb (pnSBZ), 10020Zagreb 1 8594 830 • Fax 01 6594 640 • www.haas.hr • haas@haas.hr

Haas

RATARSKEI KRMNEKULTURE~=================~

Krmnisirak i

Siliranje krmnog sirka i sudanske trave

sudanskatrava odlikujuse sposobnošću

busanja,odličnom regeneracijom

Piše:Dr. se. DarkoUher aridnim uvjetima i suhim ratarenjem uspješno se uzgajaju krmni sirak i sudanska trava za proizvodnju zelene krme i silaže. U odnosu na kukuruz, krmnom sirku i sudanskoj travi potrebno je više topline, a znatno manje vode. Izvjesna je suzdržanost u proizvodnji krmnog sirka i sudanske trave kao zelene krme zbog sadržaja cijanovodične kiseline (HC~) u njima koja je, u određenim koncentracijama vezanim za rast, odnosno visinu biljaka, toksična za domaće životinje. Sinteza cijanovodične kiseline maksimalna je pri visini biljaka od 1Ocm (500 ppm/kg zelene mase), da bi se pri visini biljaka od 150 cm smanjila na oko 50 ppm/kg zelene mase. Otrovna doza cijanovodične kiseline unesena u organizam domaćih životinja je od 0,5 do 1 g. Letalna doza za kravu tešku 400 kg je oko 0,816 g, odnosno O,125 g za ovce teške 60 kg. Između ostalog, krmni sirak i sudanska trava mogu se uspješno koristiti u zelenom stanju ukoliko se poštuje preporuka za korištenje ispašom ili košnjom pri određenim visinama biljaka: za sudansku travu kada biljke imaju veću visinu od 50 cm, a za sirak i hibride krmnog sirka x sudanska trava 60 cm.

Prema podacima ITCF-a, korištenje silaže krmnog sirka u

U

58

poslijekošnje,

ishrani stoke ne predstavlja nikakav rizik. Košnja krmnog sirka za zelenu krmu vrši se počevši od visine biljaka 60 do 70 cm pa sve do pojave metlice. Za krmni sirak i sudansku travu preporučuje se visina košnje od 12 do 15 cm iznad površine tla, kako bi se omogućila brza regeneracija usjeva i postizanje većeg broja otkosa tijekom vegetacije.

Kasnom košnjom povećava se prinos suhe tvari, ali se

tolerantnošću na

sušu i genetskim potencijalomza visokeprinose biomase·

i

Tab/ica 1: Kakvoća suhe tvari i sadržaj netoenergijekrmnogsirka i sudansketrave

I

Sadržajnetoenergije U suhojtvari Uhranivu

Kemijskisastavu suhojtvariu% Kultura

Sirovi Sirova Sirova Pepeo NET proteini celuloza mast Krmnisirak 33,52 9,10 2,83 8,98 45,55 Sudanskatrava 10,14 35,45 1,82 6,65 49,92

NEL

NEL

6,71 6,10

1,06 1,15

NET = nedušične ekstraletivnetvari NEL = netoenergijaza proizvodnjumlijeka (M])

Tablica2: Kakvoća suhe tvari sudanske trave {% od suhe tvari)pri različitim visinamaporasta i razvijenostiu vrt/emekošnje Kemijski sastavu%

Visina biljaka u vrijeme košnje u cm 60 - 70 15,8

80-90 15,2

110 - 120 14,5

140 - 150 10,8

> 150 7,8

25,4

26,2

28,1

31,1

33,0

1,9

1,9

1,9

1,9

1,9

Pepeo

9,1

9,2

9,4

9,7

10,0

NET

47,9

47,5

46,1

46,5

47,4

Sirovi protein Sirova vlaknina Sirova mast

NET = nedušične elestraletivne tvari

Mljekarski li.st 09/2008.

li

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Tablica3: Kemijski sastavzelenemase i silaže u 1 kg hranivau suhojtvari i hranjivavrijednost krmnogsirka Zelenaknna Prije metličanja Metličanie U 1 kg u U 1 kg u zelene zelene suhoj suhoj krme krme tvari tvari 100,00 17,50 21 70 100,00 1,87 10,69 1.84 8,48 0,51 2,91 0,50 2,30 27,83 4,87 6.09 28 06 5,66 4 65 0,99 1.01 9,26 52,91 12.26 56,51

Kemijski sastav u% Suha tvar Protein Mast Vlakna Peoeo NET Probavljivi sirovi proteini,% NEL NERIT

Silaža Prije metličania U 1 kg silaže

u

19,12 2,00 0,66 5,55 1,01 9,90

suhoj tvari 100 00 10,46 3,45 29,03 5,28 51,78

Metličanje

u

U 1 kg silaže 22,05 2,03 0,69 6,20 1,04 12,09

suhoj tvari 100,00 9,21 3,12 28,12 4,71 54,84

1,05

6,00

1,03

4,75

1,12

5,85

1,14

5,17

1,00 1,01

5 73 5,75

1,27 1,27

5,86 5,87

0,96 0,92

5,02 4,85

1,11 1,07

5,04 4,85

JET = nedušične ekstraktivnetvari NEL = netoenergijaza proizvodnjumlijeka (MJ} JERIT = netoenergijaza rast i tovpreživača (MJ)

:manjuje kakvoća zbog povećanja tvari silaže značajno je smanjena u :adržaja sirove vlaknine i smanjenja odnosu na zelenu krmu. U silaži :adržaja sirovih proteina (tablica 1). zelene mase prije metličanja manji Concentaracija energije u suhoj je sadržaj NEL-a za 12,06 %, a u

SINCE 1988

www.psc-ferencak.hr

SILAZNE

PODFOLIJE

Kompletni

I FOLIJE

repromaterijal

Za w~ ~WIUO Križevci, Tel 048

Nikole Tesle 12 681 902 Fax 682 903

'11ljekarskili<;t09/2008.

13,9%manji. ■

VAM PREDSTAVLJA psc-ferencak@kc.t-com.hr

RAZNIH DIMENZIJA

za spremanje

silazi zelene mase, ubrane počet­ kom metličanja, sadržaj NEL-aje za

ZAŠTITNE

MREŽE,VREČE ZA PIJESAK

va.feg krmnog bilja(mrežeJoli"e,.fpage)

vdlun~ Koprivnica, Čarda 6 Tel/fax 048/647-902

tdmo. ogij~

Osijek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

128

59

Piše: Mr. se. KristinaMatković

p

oželjno je tele držati u porodilištu prva 24 sata na temperaturi između 10 i 18 °C. Na modernim mliječnim farmama prave se tipske kućice za novorođenu telad u kojima se telad drži prvih 14 dana.

Pri konstrukciji kaveza i njihovom smještaju bitno je onemogućiti neposredan kontakt tek rođenog teleta s drugom teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1,2 - 1,5 x 1 m. Treba ih smjestiti, po mogućnosti, u zaseban prostor, ograđen s tri zida i krovom. Ukoliko je telad smještena u zatvorenim prostorima (topli uzgoj), onda valja održavati temperaturu 15 - 18 °C i relativnu vlagu od 60 - 80 %. Pod kaveza je od letava, a svakog se dana nastire svježom slamom.

Nakon dva tjedna telad se iz individualnih kaveza ili boksova premješta u prostore za skupno držanje. Tu se smješta oko 5 telića

po boksu, s time da je potrebno 2 osigurati 2 m /teletu. Pod mora biti topao, elastičan i prikladan za dezinfekciju. Odbijena telad, u dobi od 2 do 6 mjeseci, drži se u grupama

Smještajteladi u prvima danima života

60 Mljekarski list 09/2008.

Grupnodržanjestarijeteladi od 6 - 12 grla. Po jednom teletu 2 potrebno je osigurati 2,5 - 3 m površine u zatvorenom (natkrivenom) prostoru. Ako se telad drži u zatvorenim teličnjacima, valja po jednom grlu osigurati 7 m3 zračnog prostora (pri prirodnoj ventilaciji).

Valja imati na umu da ekstremne vremenske prilike ne djeluju odveć nepovoljno na telad, ukoliko se ona drži u prirodnim uvjetima.

Potrebno je samo osigurati suh ležaj i spriječiti propuh. Pri izgradnji teličnjaka određenog tipa ne smijemo mijenjati sistem držanja, dakle, tele jednom stavljena u hladni uzgoj ne smijemo premještati u topli uzgoj i obratno.

Idealni teličnjak za veća stada treba imati sljedeće odjele: profilaktorij, odjel za telad koja siše i odjel za odbijenu telad. ■

&CHFIUE~ UVIJEK

JEDNU

IDEJU

ISPRED

LJEKOVITO

BILJE

======================~

DRAGOLJUB "seljački penicilin" -

je prelijepa vrtna biljka, djelotvorno sredstvo kod infekcija dišnih i mokraćnih organa te ukusan i aromatičan dodata~ različitim jelima

Marija Kranjčevil dipl. ing.

Biljkapotječe izJužne Amerike, iz prašuma Perua, gdje samonikla raste kao otporna trajnica, najčešće penjačica. Kod nas se uzgaja iz sjemena kao jednogodišnja biljka.

Sadi se na sunčanim ili polusunčanim mjestima, na suhom, pjeskovitom i siromašnom tlu. Ovisno o vrsti naraste od 25 do 35 cm, a penjačice i više od 2 m. Ukoliko se biljke sade uz potporanj, kako bi se penjale, potrebno ih je malo povezati jer imaju slabe ili nikakve vitice za pričvršćivanje. Ako ih ostavljamo da rastu po zemlji, na tlu prave pokrivač i treba ih saditi na razmak od 40 - 50 cm. Dragoljub ne treba prihranjivati niti previše zalijevati, jer tada slabije cvjeta i razvija bogatu zelenu masu.

Karakteristični svijetlozeleni, gotovo okrugli listovi cjelovitog ruba imaju zrakasta raspoređene žile i dugu peteljku koja ide od sredine lista. Krupni cvjetovi trubastog oblika sastoje se od pet latica žute, narančaste ili crvene boje, a razvijaju se od lipnja do rujna.

Nakon cvjetanja ostaju okrugli plodovi s 3 velike sjemenke. U ljekovite svrhe koriste se pripravci od svježe biljke jer se sušenjem gube djelatne tvari. Najbolji rezultati postižu se kod infekcija dišnog i urogenitalnogtrakta.

Tinkturaod dragoljubapriprema se močenjem 80 - 100 grama svježih listova i sjemenki u 500 mL 70%-tnog alkohola. Nakon 2 do 3. tjedna tekućina se procijedi i spremi

62

Dragoljub ili kapucinka (fropaeolummajus)

Zbog sadržaja vitamina možeposlužiti i kao proljetnasalata - mlado lišće sitno nasjeckati,maloposolitii dodati limunov sok i konzumiratibarjedanput dnevno.Budući da biljku možemouzgajati u loncu,ili na balkonuili u stanu - po zimi - osiguravanam tijekomcijelegodineljekovitu vitaminsku salatu u tamnu bocu. Uzimaju se 1 - 2 čajne žlice tinkture u malo vode. Tinktura razblažena vodom koristi se i kao oblog za rane.

Pripravke od dragoljuba ne treba koristiti u prevelikim količina­ ma jer mogu izazvati nadražaj bubrega, želuca i crijeva. Ne preporučuju se trudnicama. Tijekom upotrebe ove biljke povećana je osjetljivost prema alkoholu.

Listovi se zbog posebnog ljutkasto-oštrog okusa koriste kao

dodatak salatama, sirnim namazima i jelima od jaja, a cvjetovi služe kao dekoracija salatama, jelima od riže i tjestenine.

Dragoljub uništava i životinjske parazite. Ekstrakt se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisnih uši i drugih parazita.

Iz lista dragoljuba dobiva se sumporno eterično ulje, koje ima veliku antibakterijsku moć - koristi se u liječenju dišnih i urogenitalnih organa. ■ Ml,iekarski list 09/2008.

p

FORTUNAAGRO d.o.o. , '-,, ·." ,.. te! 01/2111-892, fax 2196,,Jf 6

rgro@fortul18-wboVĐC.hr KJl'lja-ERAK do.o Mimo; 032/2f(}J72 ta1m.Djek,,i-ptrxn d.o.o. KREDITI do 1O od ina ti::a,033l73(l.

19P , •Nina-l«llo d.o.o 'Jan.~

Nudimo još:

MEWHOUAND

~

AMAZDNE

SIP

Ap,mehaa(bli;aEllA

VOGEL~~~T

ovarivać 1500 ka I 3.80 m

tt1iana predn1ellt stra!!!)e1JY!loć1e I hidrauliku

da·a svih EUKOpriključaka

Rotacijske kosilice

ktrično upravljanje

Pilotbox T ;omatsko podmazivanje ~anje mrežom / špagom Twin-Fix acivač bala ~.....

~~·g

ID>llfJIIJIJDO

.--.li

MlfWIdpunllD, ~ ff(l

~~===~============

500 kg/1 ci· 800 kg/2 ci ..

*Korpastandard "Vile: opcija

Rasipaci ~--~ omJ. gnoJ va ~

.,.••.

agrometeorologijaKaučić, Mr. se. Dražen

agrometeorolog

''Vjetar - tuga i veselje poljodjelaca'' Vjetrovi poljodjelcima donose veselje i tugu. Suhi i topli ožujski vjetrovi isušuju tlo. I pojave mraza nema kad je vrijeme vjetrovito. No, tijekom ljetnih mjesecijakvjetar brzine 36 do 44 km/sat lomi mladice vinove loze. Grane voćaka se lome kod olujnog vjetra brzine 55 do 77 km/sat.

No, od vjetra se ipak možemo i zaštiti. Sadnjom drvoreda mijenjamo smjer i brzinu vjetra. Prirodnim ili umjetnim preprekama ublažavamo strujanje zraka. Kad vjetar puše okomito na prepreku, brzina vjetra se smanjuje i ispred i iza prepreke. U zavjetrini je brzina vjetra najmanja i to na onoj udaljenosti koja je

jednaka četverostrukoj visini pre- toplom području. Nad neravnim preke. No, vjetrobrani djeluju i na tlom smjer vjetra ovisi o smjeru temperaturu zraka. U zavjetrini je pružanja orografskih prepreka. Vjedanju toplije. Vjerojatnost pojave tar zaobilazi manje gorje, te puše uzduž klanaca, uvala i dolina. mraza većaje iza prepreka.

U našim krajevima vjetrovi nisu Što je to vjetar? Da se podsjetimo - vjetar je strujanje zraka para- isti. Bura je suh, hladan i mahovit lelno sa Zemljinom površinom. sjeveroistočnjak koji se niz planinu Njegov smjer i brzina ovise o tlaku i spušta prema moru. Orkanska bura temperaturi zraka, obilježjima zrač­ jakosti i do 150 km na sat u Dalmaciji nih masa koje dolaze nad naše kraje- čupa stabla maslina i diže krovove ve, zatim o reljefu terena, te vege- kuća. Fen je topao silazni vjetar planinskog područja, koji puše na taciji na tim terenima.

Vjetar je općenito usmjeren zavjetrinskim stranama orografskih prema nižem tlaku zraka. No, ako je prepreka kad zračna masa prelazi razlika tlaka zraka mala, prizemni preko njih. Što je planina viša, vjetar puše od hladnog prema brzina vjetra je veća. ■

Lf~W~

za proizvodnju krme i sjemena Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se.

Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko Stjepanović i prof. dr. se. Gordana Bukvić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilištaj.J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjena ponajprije budućim stočarskim stručnjacima studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave. Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ■

64

Mljekarski li,st 09/2008.

l'inbija Cijenjeni proizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p< Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa SnježanaĐurašević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi

• time smosi osiguraliveću produktivnosti boljeuvjeterada.

• našiučinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

Tvorn1(.a stočne hrane.Vara11:tin

• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gc

peletiranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM 22%, S/Odar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i povećali dne proizvodnju mlijeka."

Danasie brioa za hranidbuživotinia.briaa za zdravlieliu,