Mljekarski list 8-2008

ISSN 0351-9104

• GODINA

44 • KOLOVOZ

2008.

Naslovnica: 16. jesenski međunarodni

ADRŽAJ

bjelovarski sajam Priprema krava za prezentaciju na izložbi___ _ ________

lKONOMIKA POLJOPRIVREDE O ekonomici proizvodnje mlijeka i tehnološkim pretpostavkama mliječnih farmi

-

2

;osPODARSTVO Usvojeni važni zakonski i podzakonski akti za sektor mlijeka

5

lATARSKE I KRMNE KULTURE Štete od ljetnih suša __ Sjetva sitnozrnih kultura Djetelinsko-travne smjese __ _

8 10 14

lAZMIŠLJANJE TERENSKOG ~GRONOMA Put mlijeka u najslađoj županiji Povećavanje broja krava i proizvodnje mlijeka __

16 _ 58

~DRAVLJE STADA Tip ventilacijskih sustava na vozilima ___ 20 Z UDRUGA Uzgoj i selekcija u rukama uzgajivača holstein goveda ____ 24 Uzgajivači simentalskog goveda "Zlatne doline" označavaju svoje štale __ 38 ;OVEDARSTVO Populacija krava holstein-friesian __ 26 pasmine u Hrvatskoj __ _

34

BJELOVARSKI SAJAM 16. jesenski međunarodni bjelovarski sajam_30 IZLOŽBE Deveta stočarska izložba Međimurske županije ___ _ __ 40 Treća izložba stoke Sisačka-moslavačke .46 županije --Druga stočarska izložba Ličko-senjske 48 županije--Selo i pol u jednoj staji 53 OBLJETNICA Stogodišnjica uz&oja simentalskog goveda u Svetom Ivanu Zabno ___ _ 43 EDUKACIJA Još znanja i prakse za proizvođače __ 52 autohtonih sireva VIJESTI Osnovana Udruga uzgajivača simentalskog goveda "Bilogora" TRŽIŠTE STOKE Trendovi na svjetskom tržištu goveđeg mesa u 2008. godini __ _ DANI SIRA Prekrasni sir iz Krasna

_____

oštovani čitatelji ___________

56

62

64

_

Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja ileme podijelite s nama u rubrici ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA.Na taj ćemo način, na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržaj Mljekarskog lista.

Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: !lica 31/111,Zagreb; e-mailom na urednik@hmu.hr ili broj lefona: O1 4833 349. Očekujemo vašu suradnju.

UredništvoMljelwrskoglista

Urednički odbor:

dr se. Petru E3osnić. mr. se. Ana Dak1ć. prof. dr. se. Zoran Grgić. Zdenka lvkiC, dipl. ing .. dr. se. lvan Jakopović. Janja Jozanovi\:::.dipl. oec

mr se. Goran KiS. mr. se. Natalija Knežević: mr se. M1ljenko Kunjaćić, mr. se. Antun Kostelić. mr. se. Srećko ladršić. prof. dr. se. Boro M1oć Zoran Radan. dr. vet. med ArnehJaŠ1pek. dipl. ing .. dr. se. lgor štoković. dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volartć. dipl. ing .. Izvršni urednik: Zoran Bašić. d1pl 1ng.• Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarskct LJdruga. Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb. /lica 31 '/11.lel: 01 •4833 349, 4831-265. fax: 01:4875-848, e-ma,I: hmu@hmu hr. Wl'l'W.hmu.hr. MB. 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596.

Graficka priprema i tisak: ·Hlad·. Pluska. Nikole Halpera 1. www.hlad.hr

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

O ekonomici proizvodnje mlijeka i tehnološkim pretpostavkama mliječnih farmi

potrebno je biti što racionalniji, kada u odnosu na 1991. godinu, farme s 1Ogrla (a imamo ih svega 4,8 odnosno smanjiti nepotrebna tisuća ili 17,8% ukupnog broja opterećenja investicije po jednom Piše:Prof.dr. se. ZoranGrgić grlu ili litri mlijeka, ne zanemarujući proizvođača) moraju povećati tehnološke zahtjeve suvremene proizvodnju za 62%, odnosno imati vo kretanje praga proizvodnje.

4 649 litara otkupljenog mlijeka po rentabilnosti određeno U 1991. godini su za farme s kravi. je realnim smanjenjem više od 1O grla bile potrebne 3 070 Farme s 20 i više grla su zbog dohotka proizvođača litre kako bi se dostigao prag dugoročnih promjena u području po jedinici proizvodnje rentabilnosti. Svaka litra iznad toga proizvodnje mlijeka (smanjenje (muznoj kravi i litri mlijeka). Na po jednoj kravi donosila je dohodak otkupne cijene i njena vezanje uz takav dohodak najviše su djelovali kvalitetu mlijeka, porast troškova proizvođaču. Tada se s 1O muznih smanjenje otkupnih cijena mlijeka, inputa, promjena sustava kontrole krava taj prag, zbog jednostavnosti te pratećih proizvoda (telad i proizvodnje, dostizao sa samo 2 870 kvalitete mlijeka i poticanja proizizlučene krave), kao i sustav litara mlijeka po kravi. Situacija je vodnje) trebale svoju proizvodnju poticaja. Sljedeći važan razlog je nakon 1993. god. bila još bolja za povećati za 40% u odnosu na 1991. stalni porast cijene inputa (sjeme, male proizvođače, kada se otkupna godinu, te s nešto manje od 4 300 zaštitna sredstva, gnojivo i gorivo), a cijena vezala uz tečaj DM. litara otkupljenog mlijeka po zatim su tu relativno visoki troškovi Ekonomski realnije stanje dola- jednom grlu danas ostvaruju prag ulaganja u obnovu postojećih ili zi nakon 2001. godine. U odnosu na rentabilnosti. Radi se o relativno zasnivanje novih farmi.

1991. godinu, za postizanje praga Iako dostižnoj proizvodnji na Ekonomsko-financijske rentabilnosti proizvodnje mlijeka farmama takvog kapaciteta, ali na činjenice u mljekarskoj manjim proizvođačima potrebno je žalost radi se o samo nešto više od proizvodnji povećanje proizvodnje (i to otkup2 300 takvih proizvođača u nas.

Osnovne mjere kojima proizvoS obzirom na organizaciju Ijenog mlijeka) za 27%, dok je taj đači mogu djelovati na popravljanje porast kod farmi s 20 krava 11%. proizvodnje velikim proizvođačima gospodarskog položaja su povePrvi put se pokazuje uobičajena lakše je dostići 4 300 litara mlijeka ćanje muznosti po grlu, prije svega ekonomska zakonitost da je za po grlu, nego što je malima moguće što kvalitetnijom proizvodnjom (na ekonomski efikasniju proizvodnju ostvariti 4 650 litara, što je dodatni koju, osim uvjeta držanja grla, najpotrebno povećati kapacitete, od- problem za konkurentnost i održi, više djeluje hranidba čija kvaliteta nosno broj krava na farmi. Promjene vost najvećeg dijela proizvođača određuje muznost, a cijena koštanja su još izraženije u 2007. godini, mlijeka u Hrvatskoj. hrane određuje cijenu koštanja mlijeka za više od 50%) i racionali- Tablica 1: Pragrentabilnostiproizvodnjemlijeka zacijom proizvodnje (smanjenje Veličina farme (broj indeks indeks utrošaka materijala i troškova 1991.

2001.

2007. krava)/Godina 2001./1991.

2005./1991. hranidbe, smanjenje utrošaka 2 870 3 645 4 649 127 10 162 ljudskog rada i slično). Kod ulaganja 3 070 3 408 4 287 11l 140 20 u obnovu ili proširenje kapaciteta indeks1991.= 100

O

2

Ml,iekarskili<;t08/2008

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE

=konomskiuvjeti poslovanjaproizvođača mlijeka su promijenjeni, :akoda je prag rentabilnostiproizvodnjeu posljednjih15-ak godina Jovećan u širokomrasponuza neštoviše od 1 200 litarapo grlu kod Jroizvođača s oko 20 krava, te za nešto manje od 1 800 litara kod Jroizvođača s 1Okravau osnovnomstadu i štete na kvaliteti mlijeka; • uz neodgovarajuću ventilaciju, osvjetljenje prirodnim i umjetnim svjetlom također nije zadovoljavajuće;

Detalj neodgovarajuće staje - loš primjer Tehnološko-ekonomski zahtjevi zasnivanja farmi i uočeni nedostaci u mljekarskoj praksi Kad se govori o projektiranju .uvremenih farmi mliječnih krava, 1eovisno kolikog su kapaciteta, fanas su postavljeni osnovni uvjeti: • Objekti moraju biti tako izgrađeni da se životinje drže na što prirodniji način. Traži se odgovarajući raspored prostora i oprema koji će osigurati uvjete za držanje krava sa što manjim stresom.

Osim prirodnijih uvjeta držanja, objekti moraju biti što jeftiniji.

Isto vrijedi i za opremu, koja treba biti odgovarajuća i ne preskupa. Oprema mora efikasno zamjenjivati ljudski rad i osiguravati što veću proizvodnost ljud-

vfljekarski list 08/2008.

skog rada. Ljudski rad postaje sve skuplji, pa je neophodno proizvesti što više mlijeka po satu rada.

• Objekti su iznutra uređeni tako da se krave nesmetana kreću i normalno ponašaju, a redoviti tehnološki postupci odvijaju bez suvišnih utrošaka rada.

Većina malih obiteljskih farmi, izgrađepih prije više godina, pa i novije koje su građene bez stručne potpore - "uvlastitoj režiji": • nemaju odgovarajuću prozračnost, pa su zbog visokih koncentracija vodene pare i štetnih plinova krave izložene stresu, što izravno uzrokuje manju mliječnost, a kako se u takvim objektima drži muzna oprema i obavlja mužnja, često loše ventilirani prostor uzrokuje

• krave se na neodgovarajućim ležištima (duljina, nagib i sl.) drže vezano tijekom cijele godine, što se izravno odražava na proizvodnju mlijeka; • valov i jasle su neodgovarajuće smješteni, uz zid, tako da hranidba mora biti ručna, te se gubi mnogo vremena i energije, a hrana se rasipa; • hranidba kravaje loša (ne hrani se prema potrebama krava) u svim fazama proizvodnog procesa; • manje govedarske farme najčeš­ će nemaju odgovarajuće postupke prema kravama i planiranje proizvodnog procesa (menadžment).

Kad se govori o većim mliječnim farmama, nužno je držati se pravila suvremene proizvodnje mlijeka: • veličina farmi 50- 100 krava, • proizvodnja mlijeka je visokospecijalizirana, a koristi se mehanizacija i visoka automatizacija radnog procesa u staji i izmuzištu, • osnovni zahtjev iskorištenja tehnološkog kapaciteta krava je oko 6 - 7 tisuća litara za simentalca i od 7,5 - 8,5 tisuća litara za holstein-friesian, • u staji je slobodan način držanja goveda (s pojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkim prostorom za ležanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji),

3

EKONOMIKA

POLJOPRIVREDE~~====~====~~=~~~=~

• u manipulaciji gnojem primjenjuje se tekuće (rešetkasti pod) ili kruto izgnojavanje (automatski potiskivač gnoja ili duboka stelja), • izmuzište je automatizirano i funkcionalno prilagođeno kapacitetu staje (riblja kost ili autotandem), • hranidba kompletnog obroka je mehanizirana, a hranidba koncentratom je automatizirana korištenjem računalnog sustava, • napajanje teladi mliječnom zamjenom odmah nakon kolostralnog razdoblja (korištenjem automata za napajanje).

Jedan od osnovnih preduvjeta za takvu proizvodnju mlijeka u nas je stalno obrazovanje uzgajivača.

Osim znanja o menadžmentu krava (hranidba, reprodukcija), gospodari na farmama moraju imati i menadžerske vještine kako bi donosili

pravovremene i kvalitetne poslovne odluke. Pritom je nužno koristiti pomoć i suradnju službi stručne potpore (Hrvatski zavod za polja-

ELEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

J,

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

privrednu savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar i veterinarske službe), te stručnih organizacija (udruge proizvođača). ■

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Detalj hafre sirarskoga kotla

Sudoper

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

4

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr Ml.fekarskilu;t 08/2008.

GOSPODARSTVO

Zbog značaja zakonskihi podzakonskihakata, koji su ovih dana usvojenii onih koji su u pripremi,smatramo bitnimjoš jednom istaknutinajznačajnije elemente i upoznati čitatelje s odredbama koje omogućavaju 'iše: JanjaJozanović, dipl.oec., povoljnijeuvjete Croatiastočar : ' ' Sada je posljednja priliinvestiranja, U svakom broju Mljekarskog : ka da svim snagama isista obrađuju se aktualne teme i : koristimo dane mogucnosti i u EU ostvarivanjavećih lonose novosti vezane za poljopri- : uđemo sa spremnijim i konrredu, a osobito za stočarstvo. O : kurentnijim sektorom mlijeka, potporai cijena za ;vim bitnim temama s različitih : proizvedemo veće količine i ~ledišta pišu stručnjaci savjetodav- : kvalitetnije mlijeko te osiguramo sektor mlijeka

Usvojeni važni zakonski i podzakonski akti za sektor mlijeka

1ihslužbi, HSC-a,MPRRR-a,ali i dru~ihinstitucija. Posebno su značajna ~ledišta profesora Agronomskog i irugih fakulteta te stručnjaka >raktičara.

Koncem lipnja i početkom ;rpnja ove godine doneseni su: • Operativni program razvitka govedarstva.

• Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu.

• Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o potporama u poljoprivredi i ribarstvu.

• Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka.

• Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.

Svaki od navedenih akata na ldređeni način značajno će poJoljšati uvjete za proizvodnju nlijeka.

W.ljekarskilist 08/2008.

: odgovarajuću kvotu za mlijeko.

OPERATIVNIPROGRAM RAZVITKAGOVEDARSKE PROIZVODNJE

Novi Operativni program treba nastavak investicijskog ciklusa i tako stvoriti pretpostavke za što uspješniju prilagodbu ovog sektora uvjetima u EU. Program je bitan zbog povećanja konkurentomogućiti

nosti, ali i dostizanja većih proizvodnih kvota koje će nam biti dodijeljene prije ulaska u EU, te udovoljavanja i drugih uvjeta koji se nameću u EU (dobrobit životinja, ekološki uvjeti itd.).

Iz tablice 1. je razvidna da se ovdje radi o nekoliko značajnih promjena. Kreditna sredstva za

Tablica 1: Pregledulaganja u proizvodnesustave Veličina farme

Proizvodni sustav lzaradnJa novihfarmi Adaotaciiapostojećih farmi Sustavkrava-tele lzaradniatovilišta Adaotacijatovilišta Izgradnjaostalihobjekatau i:iovedarstvu Ukupno

(brojar1al Raspon Prosiek

20-200 10- 30 20 -150 50- 250 50- 250

100 20 75 150 150

-

-

Brojproizvodnih jedinica

2008.

50 50 15 20 20

2009.

100 150 25 30 30

Ukupno

3 159

3

338

6 498

150 200 40 50 50

5

GOSPODARSTVO izgradnju novih farmi povećavaju se i mogu se koristiti za veličinu farme do 200 grla. Uz postojeće proizvodne sustave, planira se kreditiranje izgradnje novih ili adaptacija postojećih tovilišta za goveda.

Uz sredstva za izgradnju same farme, osigurat će se i sredstva za ostalu infrastrukturu na farmi kao što su silosi, gnojišta, objekti za uzgoj podmlatka, nabavu mehanizacije potrebne za proizvodnju na farmi, za temeljnu infrastrukturu, ukoliko se ista neće moći osigurati iz sredstava ruralnog razvoja i drugih povoljnijih izvora financiranja.

Iznos kreditnih sredstava i uvjeti njihovog dobivanja Kreditna sredstva odobravat će se prema sljedećim uvjetima: • maksimalni iznos kredita odobravat će se do 11.000.000 kuna, • kamatna stopa 4%godišnje, • vrijeme otplate kredita 15 godina • početak otplate kredita do 2 godine, • uvjeti osiguranja kredita 50% garancije preuzima HAMAG,a s preostalih 50%HABORse upisuje na izgrađenu nekretninu, • vrijednost povrata kapitalnog ulaganja ostvaruje se do 50% vrijednosti kredita, ali ne više od 3,500.000 kuna. U osnovicu za izračun vrijednosti kapitalnog ulaganja ne uzima se iznos koji se odnosi na PDV.

Druge pretpostavke uspješnog neposredno povezan s vremenom dodjele proizvodnih kvota za ostvarivanja Programa Osim promjena u financijskom mlijeko, od posebnog je interesa u dijelu Programa, bit će osigurane i što kraćem razdoblju izgraditi i druge pretpostavke koje doprinose adaptirati što veći broj farmi te uspješnosti provođenja Programa, a popuniti postojeće farme koje mogu tosu: biti konkurentne sličnim farmama u • Raspolaganje potrebnim površi- razvijenim stočarskim zemljama, a nama obradive zemlje - u pripre- posebno u zemljama EU. mi je novi Zakon o poljoprivredDa bi se Program učinkovito nom zemljištu. provodio, potrebno je da se svi • Izrada projektne dokumentacije i sudionici aktivno uključe u njegovu ostale potrebne dokumentacije provedbu. te organizirani pristup izvođenja PRAVILNIK O PROVEDBI MODEIA gradnje i nabave opreme KAPITALNIH UIAGANJA U organizirano će se pristupiti POLJOPRIVREDI I RIBARSlVU izradi projektne dokumentacije U Mljekarskom listu br. 7. te prikupljanju ostale dokumen- objavljen je tekst vezan za ovaj tacije potrebne za gradnju ili Pravilnik. Međutim, uvijek treba adaptaciju farme. naglašavati da se radi o investicij• Stručna pomoć pri donošenju skoj potpori i da ona može iznositi odluke o investiciji i izgradnji - do 40%za prvu skupinu, te do 50%za Hrvatski zavod za poljoprivrednu drugu skupinu, što znači i za izgradsavjetodavnu službu će pratiti nju farmi, od ukupne vrijednosti provedbu svakog od započetih investicije, ali ne više od 3,5 milijuna investicijskih programa. kuna.

• Praćenje učinkovitosti ulaganja ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNA Hrvatski zavod za poljoprivrednu ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U savjetodavnu službu vodit će POLJOPRIVREDI, RIBARSlVU I brigu o proizvodnji na farmi ŠUMARSTVU tijekom prve 3 godine rada farme.

Izmjene i dopune Zakona o • Promotivna aktivnost u provedbi državnoj potpori u poljoprivredi i Programa. ribarstvu donesene su na sjednici Ovaj Program trebao bi doprini- Hrvatskog sabora 9.07.2008. jeti restrukturiranju govedarskog U Zakonu je promijenjeno sektora i tako osigurati veću sljedeće: proizvodnju i razinu konkurent- • Produžen je rok za upis svim nosti. Kako je Operativni program obiteljskim gospodarstvima, koja

Tablica2: Vrijednostulaganjau pojedinesustaveu provedbiPrograma Farme Proizvodni sustav

Nove mliječne farme Adaptacija mliječnih farmi Krava - tele

6

Ukupno ulaganje kn/

Vrijednost kuna Farma

Broj

Prosj. broj grla

Po stajalištu

150

100

200 40

Grla

Ukupno

Ukupno

Broj grla

Ukupna vrijednost

Farmi

Stajalištu/ grlu

44.000

4.400.000

100

270.000.000

5.800.000

58.000

870.000.000

20

5.000

100.000

5

18.000.000

190.000

9.500

38.000.000

75

9.250

693.750

75

54.000.000

2.037.500

27.167

81.500.000

Ml/ekarski list 08/2008.

GOSPODARSTVO ostvaruju potporu, u Registar obveznika prava na dohodak pri Poreznoj upravi, a prema propisima o porezu na dohodak do 01. siječnja 201 O.godine. ' Smanjuje se težina trupova utovljene teladi za proizvodnju bijelog mesa za koje se može ostvariti poticaj, i to sa dosadašnjih 100 kg na 80 kg. ' U li. skupini modela dohodovne potpore, umjesto dosadašnjih 5.000 kn po gospodarstvu, dohodovna potpora dodjeljuje se po nositelju ili članu i može iznositi najviše 10.000 kn. ' Odredba o modelu kapitalnih ulaganja omogućava ostvarivanje potpore za investicije koje su financirane vlastitim sredstvima, a ne samo kreditima kao dosada. ' Mijenja se Dodatak III, kojim se propisuju minimalno poticane količine za biljnu i stočarsku proizvodnju i očekuje se produljenje roka za zaprimanje zahtjeva za 2008. godinu kako bi se mogli prijaviti i oni vlasnici stoke i površina koji su po dosadašnjem Zakonu bili isključeni.

• Na Dodatku li povećava se osnovica plaćanja po jedinici za krave dojilje s 1.000 na 1.500 kn i na taj se način ne bi morala smanjivati minimalno poticana količina isporučenog mlijeka.

Iz izmjena se vidi da nije došlo io značajnijih promjena i da će se norati pripremiti sveobuhvatnija zmjena Zakona koja će pripremiti loljoprivredu RH na postupan i lezbolniji prelazak na potpore, ,rema odredbama zajedničke loljoprivredne politike u EU. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAPRAVILNIKA O KAKVOĆI SVJEŽEG SIROVOGMLIJEKA Pravilnik o izmjeni i dopuni

Wljekarskilist 08/2008.

Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog bjelančevina te njihove jedinične mlijeka objavljen je u NN br. 74/08. vrijednosti za mliječnu mast 0,284 od 27.06.2008. Navest ćemo samo kn i za bjelančevine 0,41 Okn. dvije bitne promjene iz Pravilnika, a ' Prema Uredbi, ciljna to su: obračun mlijeka utvrđuje se u ~ ' : cijena mlijeka s 3,7% kilogramima i za utvrđivanje broja : mliječne masti i 3,2%bjelančevina mikroorganizama uzimaju se najma: za mlijeko svrstano u I. razred nje dva uzorka mjesečno. Pri otkupu : (do 100 000 mikroorganizama i mlijeka, u svrhu izračuna njegove : 400 000 somatskih stanica) iznosi novčane vrijednosti, količina pre: po kilogramu 2,363 kune. uzetog mlijeka izražena volumnim ZAKONO jedinicama (litre), obračunava se u POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU težinske jedinice (kg) korištenjem Hrvatski Sabor prihvatio je faktora korekcije koji iznosi 1,030 prijedlog Zakona o poljoprivredza kravlje i kozje mlijeko, te 1,036 za nom zemljištu i pripremit će se ovčje mlijeko. Pojedinačni i prosjekonačni tekst prijedloga zajesensko čni rezultati ispitivanja sadržaja zasjedanje Sabora kada se očekuje i mliječne masti i bjelančevina utvrdonošenje spomenutog Zakona. đuju se u gramima svakog sastojka u SAŽETAK 100 grama mlijeka, a prikazuju se • Povećan je iznos povrata kapitalkao postotne vrijednosti težinskih nog ulaganja i za izgradnju farmi udjela sadržaja m. m. i bjelančevina. iznosi maksimalno 3,5 milijuna UREDBAO CILJNOJ kuna.

CIJENI SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA Vlada RH na svojoj sjednici • Smanjena je kamatna stopa na 4% godišnje i produžen je rok održanoj 1O. srpnja 2008. donijela je otplate kredita na 15 godina.

Uredbu o izmjenama i dopunama • Povećana je ciljna cijena mlijeka, Uredba o ciljnoj cijeni svježeg koja je za mlijeko standardne sirovog mlijeka. kakvoće (3,7% m. m. i 3,2% Prema odredbama nove Uredbe: bjelančevina) 2,363 kn/kg.

• mlijeko će se obračunavati u kg, • Novi Zakon o poljoprivrednom umjesto dosadašnjeg obračuna u zemljištu trebao bi razriješiti litrama, prioritet kod kupovine i zakupa • umjesto dosadašnje četiri klase zemlje u korist korištenja iste za mlijeka, imamo dva razreda i to: I. stočarstvo. razred do 100 000 m. o. i 400 000 Sve ove pretpostavke trebale bi s. s. i II. razred više od 100 000 biti motiv proizvođačima da proizm. o. i više od 400 000 s. s. vodnju mlijeka promatraju kao po• ispravak vrijednosti za li. razred sao koji će im omogućiti sigurnost je0,70.

Ispravak vrijednosti za mlijeko za cijelu obitelj. Zato, proizvođači razvrstano u li. razred (više od mlijeka, zatražite dodatne obavije100 000 mikroorganizama i više od sti od: Hrvatskog zavoda za poljo400 000 somatskih stanica) je 0,70, privrednu sa\'.ietodavnu službu, Hrodnosno odbitna stavka iznosi vatskog stočarskog centra, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralO,7809 kn/kg.

Obračun osnovne cijene mlije- nog razvoja, svih županijskih ureda ka obavlja se na temelju težinskih za gospodarstvo te autora tekstova i udjela sadržaja mliječne masti i Uredništva Mljekarskog lista. ■

7

Piše: Doc. dr. se. ZlatkoSvečnjak osljednjih godina sve se više govori o promjeni klimata i polaganom, ali sigurnom porastu prosječnih temperatura zraka. I ove smo godine bili svjedoci veoma visokih temperatura zraka krajem proljeća i tijekom ljetnog razdoblja. Visoke temperature zraka često su praćene nedostatkom oborina, što može izazvati značajne štete na poljoprivrednim kulturama. Štoviše, teško je izdvojiti vegetacijsku sezonu kada na našim poljoprivrednim površinama ne bilježimo barem jedan problem s nedovoljnom opskrbom vodom, osobito za ratarske kulture, poput šećerne repe ili soje, čija se aktivna vegetacija najvećim dijelom odvija tijekom najtoplijeg dijela godine (srpnja i kolovoza).

Značaj suše u poljoprivrednoj proizvodnji S gledišta rizika od suše, najugroženije su oranične (ratarske) kulture zbog svog relativno plitkog i slabije razvijenog korijenovog sustava, u usporedbi s nasadima višegodišnjih drvenastih kultura.

Samo neke ratarske kulture, kao primjerice lucerna, imaju moguć­ nost da na tlima dobre teksture razviju korijenov sustav i do 4 metara dubine. Međutim, ratarske kulture također se međusobno značajno razlikuju po količini vode potrebne za formiranje jedinice suhe tvari. Od naših najvažnijih ratarskih kultura najskromniji je kukuruz koji troši 400 - 450 litara vode za kilogram suhe tvari, dok je najrastrošnija lucerna, kojoj je potrebno duplo više, odnosno oko

P

8

900 litara vode po kilogramu suhe tvari.

Kritično

razdoblje za vodu Nedostatak oborina u poljskim uvjetima javlja se tijekom pojedinih razdoblja poljoprivrednih sezona.

Stoga je korisno poznavati tzv. kritično razdoblje za vodu pojedine kulture, koje podrazumijeva razdoblje u kojem je ona najosjetljivija na sušu. To se razdoblje uglavnom poklapa s vremenom najbržeg porasta kulture, odnosno razdobljem u kojem se odvija najveće nakupljanje suhe tvari po jedinici površine. Tako je, primjerice, kritično razdoblje za vodu kod pšenice za vrijeme vlatanja, koje se u polju odvija u travnju i početkom svibnja. U usjevu kukuruza kritično razdoblje za vodu nastupa desetak dana prije metličanja i traje tri do

Jesenskimdubokimoranjemčuvaju se zalihe vodeu tlu za proljetna i ljetnorazdoblje Mljekarski list 08/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE

ITabl,ca Prittos, haliteta zr,w kukuruza u f:

suš11011 n rmalnoj

,·e.e.etac11sko1 se=om Vegetacijska sezona

I I

Sušna Normalna

Gnojidba dušikom kg/ha

100 200 100 200

dt/ha

Sadržaj oroteina %

57,1 56,4 100,2 124,7

9,9 10,4 7,2 9,4

Prinos zrna

Sadržaj ulja %

3,7 3,8 3,7 3,6

Tablica2: \11 egodi nji fHO jd: oborina(mm) u ZtlJ1«d11om 11stoč11om d,je/11 lln•atske

Ljetna suša Za proizvodnju Istočni dio Zapadni dio ratarskih kultura u Mjesec (Zagreb) (Osiiek) našim glavnim proSvibanj 56 76 izvodnim područjima Lipanj 95 101 Slavonije i Baranje Srpanj 75 73 najštetnija je ljetna Kolovoz 97 64 suša, jer sve jare Rujan 42 76 kulture imaju najbujUkupno 425 330 niju vegetaciju tijekom ljetnih mjeseci.

Količina oborina tijekom vegetacije četiri tjedna, odnosno od polovice jarinaje nešto povoljnija u zapadnoj lipnja do polovice srpnja. Suša koja Hrvatskoj pa su i štete od suše u nastupi za vrijeme kritičnog pravilu manje u usporedbi s razdoblja za vodu može jako istočnim krajevima. smanjiti prirod, odnosno prinos U srpnju i kolovozu su i najviše uzgajane kulture, a u ekstremnim temperature zraka koje dodatno slučajevima mogu nastati i potpune utječu na pojačanu transpiraciju štete.

Međuredna kultivacijasmanjujegubitke vodeiz tla isparavanjem

tfljekarski list 061/2008.

vode iz biljaka, što rezultira većim zahtjevima usjeva za vodom, u usporedbi s mjesecima s nižim temperaturama zraka. : ' ' Početni znakovi nedo: statka vode u usjevu : mogu se opaziti već za vrijeme ranog vegetativnog porasta : kulture i to po karakterističnom uvijanju (''frkanju")listova, čime biljke smanjuju njihovu izloženost sunčevim zrakama.

Sa sve dužim razdobljem nedostatka vode povećavaju se i štete u usjevu jer biljke zaostaju u rastu, imaju manju veličinu lisne površine, a time će na kraju i njihovo razdoblje, odnosno prinos, biti umanjen. Negativan utjecaj ljetne suše kod krmnih kultura na livadama i oranicama najčešće se opaža po tome što drugog i trećeg otkosa gotovo da nema ili su urodi zelene mase, odnosno sijena, veoma mali.

U proizvodnji postrnih usjeva ljetna suša može biti štetna već od same sjetve, jer zbog nedostatka vlage u sjetvenom sloju tla sjeme uopće ne započne proces klijanja ("sjeme čeka kišu da nikne"), pa tada razdoblje sjetva-nicanje traje jako dugo.

Mjere borbe protiv ljetne suše Mjere borbe protiv suše ovise o učestalosti njezine pojave i štetama koje nastupaju. Najbolji način borbe protiv ljetne suše svakako je navodnjavanje koje bi osobito trebalo koristiti pri uzgoju najisplativijih ratarskih kultura, poput duhana, šećerne repe i krumpira, te u proizvodnji postrnih kultura.

Međutim, ova agrotehnička mjera nije dostupna na većini poljoprivrednih gospodarstava, te se borba protiv suše uglavnom svodi na mjere u obradi tla.

9

RATARSKE I KRMNE KULTURE : ' ' Dubokim jesenskim : oranjem zadržava se i : čuva veliki dio jesensko-zimskih i : rano proljetnih oborina, pa zalihe : vode u tlu do jednog metra : dubine mogu u tlima dobre · teksture iznositi i 150 - 200 litara : vode po četvornom metru.

Pri uzgoju kasnih jarina, poput kukuruza i soje, potrebno je u rano proljeće obvezno obaviti zatvaranje jesenske brazde jer ta plitka obrada smanjuje isparavanje vode iz obrađenog tla.

Međurednom kultivacijom tijekom vegetacije širokorednih usjeva također možemo utjecati na smanjenje Navodnjavanjeosiguravavisokei stabilneprinosei u sušnimsezonama gubitaka vode iz tla čime se štedi voda za rast i razvoj usjeva. Pri koje još uvijek može normalno i pa bi plićom sjetvom sjeme došlo u uzgoju postrnih kultura sjeme treba kvalitetno izniknuti, zbog toga što veoma nepovoljne uvjete za klijanje' posijati na donju granicu dubine s je gornji sloj tla u pravilu prosušen, i nicanje. ■

Sjetva sitnozrnih kultura Piše:Doc.dr. se. ZlatkoSvečnjak

Kvalitetno obav!jena sjetva u fino pripremljenu sjetvenu posteljicu temeljni je preduvjet za osnivanje usjeva sitnozrnih kultura

jetva je jedan od naj- površinskom sloju tla, ali nije važnijih agrotehničkih slegnuto, može doći do sušenja zahvata u proizvodnji isklijalih biljaka kada njihovo sitno ratarskih kultura jer korijenje naiđe na veće šupljine u mora osigurati optima- tlu. U većini naših tala bez osnovne i lan i ujednačen sklop uzgajane dopunske obrade tla ne može se kulture. Međutim, taj cilj nije uvijek osigurati dovoljno čvrsti plitki sjet- rano prije planirane sjetve, odnosno lako postići za sitnosjemene kulture veni sloj sastavljen od usitnjenih dopunske obrade za formiranje fino poput većine djetelina i trava. usitnjene sjetvene posteljice. Smatčestica tla bez gruda, u kojem se Prirodno slijeganje tla i fina ra se da je za prirodno slijeganje tla klijanje i nicanje sitnosjemene priprema sjetvenog sloja kulture odvija brzo. Osim toga, potrebno proći oko dva tjedna Osnovni preduvjeti za kvalitet- značaj obrade tla je i u tome što se nakon osnovne obrade koja je u nas nu sjetvu sitnozrnih kultura su da tlo pomoću nje unose žetveni ostaci još uvijek najčešće oranje. Međutim, mora biti poravnato i slegnuto, a predkulture u tlo, a isto tako stajski prirodno slijeganje tla često nije površinski sloj fino usitnjen. Sjetva u gnoj i mineralna gnojiva, te uništa- dovoljno kako bi se nakon sjetve neslegnuto i grudasto tlo uzrokuje vaju korovi. osigurao dobar kontakt čestica tla i slabo nicanje i rijetke usjeve.

Slijeganje tla najbolje je ako se sjemena. Stoga moderne sijačice za Štoviše, ako je tlo dobro usitnjeno u osnovna obrada obavlja dovoljno sitnozrne kulture imaju nagazni

S

10

M(jekar.,;kilist 0-51/2008.

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Za kvalitetnu sjetvusitnozrnihkultura nužna je fina pripremasjetvenogsloja kotač ili valjak iza sijaćih tijela koji

Jsigurava bolji kontakt sjemena sa 5trukturnim česticama tla. Na žalost, ,ećina naših poljoprivrednih proizvođača nema na raspolaganju Jvakve skupe specijalne sijačice već 5e koriste obične žitne sijačice, pa u tom slučaju za kvalitetno obavljenu ,jetvu značajno ulogu ima valjanje.

koristiti kolutaste valjke, a ne valjke s ravnim plaštom. Za valjanje je najbolje koristiti tzv. kembridž valjak, kolutaste i druge valjke slične izvedbe kod kojih kotači - valjci mogu rotirati neovisno jedan od drugog. Kembridž i kroskil valjci su osobito pogodni za rad na teškim tlima jer dobro mrve grude, a

Valjanje

Valjanje, kao agrotehnička mjera, ima više uloga. Tlo se valjanjem priprema za sjetvu na 11ačin da se poravnava i zbija površinski sloj tla u koji ćemo položiti sjeme, te se razbijaju grude lemlje na površini tla. Nadalje, 11akonsjetve valjanjem omogućenje bolji kontakt sjemena s česticama tla čime se ubrzava nicanje. ~ritiskivanjem sjemena s tlom Jsigurava se bolje usvajanje vode iz Jkolnog tla i njezin kapilarni uspon iz dubljih slojeva tla. To je posebno rnačajno za sjeme kultura koje traže veću količinu vode. Ukoliko je moguće, za valjanje bi trebalo

11(/eknrskihst 08/200!1.

istovremeno ne zbijaju tlo poput valjaka s glatkim plaštom.

Za učinkovitost valjanja veoma je važna vlažnost tla. Pri previše suhom tlu valjanje može biti otežana, grude se utiskuju, a ne razbijaju. Ako je tlo suviše vlažno, čestice tla se mogu lijepiti na valjak, a takvo povaljano tlo sklono je formiranju pokorice.

Vrijeme i način sjetve Sjetva sitnozrnih kultura može se obaviti u proljeće i kasno ljeto.

Tamo gdje ne postoji jača opasnost od zakorovljenja, moguća je rana proljetna sjetva u golo tlo. Međutim, kasnoljetna sjetva ima više prednosti, a to je ponajprije, u pravilu znatno manja zakorovljenost i puno veći prirodi sljedeće godine.

Kasnoljetna sjetva je sigurnija što su uvjeti nakon sjetve humidniji.

Djeteline se siju dosta ranije od trava (dva do tri tjedna ranije).

Sitnozrne kulture moraju biti položene plitko u sjetvenoj posteljici, jer zbog sitnog sjemena imaju relativno slabu klicu koja ne bi imala dovoljno snage da probije sloj tla iznad sebe u slučaju da je sjeme bilo preduboko položeno. Stoga se većina sitnosjemenih kultura sije na

Tabiica:1Hasa1 000 zrna i količina s1emenaza sjetvusitnozrnih kultura

Kultura

Masa 1 000 zrna

Lucema Crvenadjetelina Bijeladjetelina Talijanskiljulj Engleskiliui Klupčasta oštrica Vlasuljanacrvena Vlasuljalivadna Vlasuljatrstikasta

1,5- 2,5 1,3- 2,2 0,5 - 1,0 2,0- 4,0 1,5- 3,0 0,5 - 1,5 1,0- 1,5 1,5- 2,5 2,0- 3,0

Ručna sjetva

Sjetva sijačicom

k.e/ha

g

20-30 15 -22 10- 15 20-30 20- 30 20-25 25 - 30 20 - 25 35 -40

8 - 15 8 - 12 6-10 12- 18 12- 15 10 -15 10-15 15- 20 20-25 11

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Nagazni kotači iza sijaćih tijelaosiguravajudobarkontakt sjemenai tla

Specijalnesijačice za direktnusjetvusitnozrnihkultura u strnište

Valjanjeomogućava boljikontakt sjemenai tla 12

dubinu od oko 1 - 2 cm. Međutim, i tu ima malih razlika pa se, primjerice, trave nešto krupnijeg sjemena, poput rane pahovke i stoklase bezosate, mogu posijati i nešto dublje (do 3 cm). Sjeme položeno na optimalnu dubinu mora biti pokriveno zemljom, jer inače ponekad nema dovoljno vlage za klijanje ili klijanci mogu puno lakše stradati od negativnih vanjskih faktora poput mraza.

Zbog nedostatka kvalitetne mehanizacije na malim poljoprivrednim gospodarstvima, sjetva sitnosjemenih kultura još se uvijek dosta često obavlja i ručno. Pri ručnoj sjetvi sve jako ovisi o vještini sijača, ali i najvještiji sijač mora značajno povećati količinu sjemena za sjetvu u usporedbi s onom koja se koristi pri sjetvi sijačicama. Tako se ručnom sjetvom može potrošiti i 50, pa i više posto sjemena u usporedbi sa sjetvom sijačicama. Nakon ručne sjetve sjeme ostaje na površini tla, te se njegovo pokrivanje obavlja valjanjem ili nekim drugim laganim oruđima za predsjetvenu pripremu tla (mrežaste drljače i slično).

Zahvaljujući brojnim novim tehničkim rješenjima danas se sve više napušta klasično valjanje čitave proizvodne površine, budući da se na modernim sijačicama iza sijačih cijevi nalaze uski valjci ili kolutovi koji zbijaju samo uski sjetveni pojas.

Korištenjem specijalnih sijačica mogu se ostvariti značajne uštede na sjemenu, a posijano sjeme bit će jednoliko raspoređeno i to na željenu dubinu i razmak. Nadalje, danas postoje i specijalne sijačice koje mogu obaviti sjetvu u neobrađeno tlo (direktna sjetva).

Takvavrsta sjetve moguća je ukoliko na površini tla nema mnogo žetvenih ostataka predkulture, pa su diljem svijeta najčešće direktne sjetve u strništa. ■

Mljekarskt'.List 08/2008.

Poljodjelci, da bi Vaša silaža bila još bolja, uporabite Pioneer inokulante za sllažu!

Učinite Vašu silažu kvalitetnijom!

Povećajte ješnost Vaše stoke!

Povećajte profit!

RATARSKE

I KRMNE

KULTURE

Djetelinsko-travne smjese (DTS) Piše:Dr. se. DarkoUher jetvom djetelinskotravnih smjesa postižu se veći i sigurniji urodi zelene mase pogodne za sušenje i siliranje, i to na tlima na kojima same djeteline slabo uspijevaju. Za određenu namjenu siju se smjese različitih djetelina (DS), odnosno trava (TS).U intenzivnoj proizvodnji i za određeni način korištenja siju se smjese kultivara različitih osobina i vremena pristizanja (ranih i kasnih) iste vrste. Sve smjese koriste se na više načina, i to za korištenje napasivanjem (gdje odgovaraju uvjeti) ili košnjom za zelenu krmu.

Viškovi proizvedene krme koriste se sušenjem za sijeno, ili siliranjem za spremanje silaže s različitim postotkom suhe tvari, ovisno o opremljenosti gospodarstva.

Utjecaj staništa na izbor vrsta za DTS Vlažnost staništa jedan je od presudnih čimbenika o kojemu ovisi izbor vrsta za DTS. Na vlažnost staništa u našim se uvjetima još uvijek može vrlo rijetko i ograničeno utjecati, jer iako u određenim područjima postoji kvalitetna voda, koja se može koristiti za navodnjavanje, ona se ipak ne koristi. Djeteline su, u pravilu, osjetljivije na suvišnu vlagu u tlu i na tlu zbog čega brže propadaju. Na suhim ocjeditim i propusnim tlima od djetelina uspijevaju smiljkita roškasta, esparzeta i lucerna, a od trava stoklasa bezosata, pahovka rana, klupčasta oštrica i vlasulja trstikasta.

Na svježim, plodnim tlima, a to je veliki dio oraničnih površina, dobro uspijevaju gotovo sve vrste djetelina i trava, ukoliko su opskrbljene

S

14

hranivima i ako nisu suviše kisele reakcije. Na vlažnim tlima, od djetelina uspijevaju crvena ograničeno, bijela, švedska, smiljkita roškasta, uskolisna i močvarna, a od trava vlasulje livadna, trstikasta i nacrvena, ljuljevi mnogocvjetni (talijanski) i engleski, mačji repak, klupčasta oštrica (manje vlažno) i rosulja bijela. Na plitkim i siromašnim tlima od djetelina mogu uspijevati smiljkita roškasta, esparzeta, lucerna žuta, a od trava vlasulja trstikasta i nacrvena, stoklasa bezosata. Tla kisele reakcije uglavnom su nepovoljna na uzgajanje većine djetelina. Ovisno o blažem stupnju kiselosti ograničeno mogu uspijevati crvena i švedska djetelina, a smiljkita močvarna podnosi još kiselije tlo. Trave uglavnom nisu osjetljive na kiselost tla, iako i među njima ima razlika u osjetljivosti.

Ritam rasta i dužina trajanja DTS Za pašno, odnosno pašnokošno korištenje, veoma je važna dužina vegetacije, a osobito rano kretanje u proljeće, čime se produžava vrijeme korištenja. Trave obično kreću s vegetacijom ranije u proljeće i pri nižim temperaturama u odnosu na porast djetelina.

Osobito kasno kreće vegetacija lucerne. Od trava, u proljeće dosta rano kreće vegetacija pahovke rane, klupčaste oštrice, vlasulje i ljuljeva.

Najdužu vegetaciju ujesen ima vlasulja trstikasta. Ljuljevi,u pravilu, imaju kratko do srednje trajanje (1,5 do 2 godine) kao i crvena djetelina.

Veoma dugo traju neki kultivari lucerne i smiljkite roškaste, a od trava klupčasta oštrica i vlasulja livadna i trstikasta (5 do 8 pa i više godina).

Smjese djetelinai trava, u kojima pretežnidio površine zauzimajudjeteline, nazivamo djetelinsko-travne smjese (DTS), a smjese u kojima pretežnidio površine zauzimajutrave nazivamotravnodjetelinske smjese (TDS) Obradatla za DTS Djeteline, a osobito lucerna, traže dosta duboku obradu tla (30 i više cm). Za sjetvu trava i travnih smjesa dovoljna je obrada tla na dubinu 25 do 30 cm. Predsjetvena obrada tla treba biti veoma dobra.

Tlo treba biti dobro poravnano, a sjetveni sloj fino usitnjen na dubinu do6cm.

Gnojidba DTS Tlo za sjetvu gnoji se ovisno o plodnosti, urodima i kakvoći koju želimo postići. U osnovnoj gnojidbi unose se fosforna i kalijeva gnojiva i daje kalcij (ako se tlo kalcificira - za lucernu). Ukupno se tlo gnoji s 80 do 120 kg/ha P20 5 ili 45 - 70 kg/kj te 120 do 180 kg/ha K20, odnosno 70 - 105 kg/kj. Dušična gnojiva i trećina fosfornih i kalijevih gnojiva daje se startno u predsjetvenoj pripremi. Ukupno se daje 30 do 50 kg/ha čistog dušika, 20 do 30 kg/kj. Tlo se najčešće gnoji kompleksnim gnojivima prema mogućnosti nabave na tržištu, ali se moraju zadovoljiti okvirna navedene norme po jedinici površine.

Mljekarski Hst 08/2008

RATARSKE I KRMNE KULTURE Vrijeme i način sjetve DTS Smjese se siju što je moguće :anije u proljeće u zimsku brazdu. Po Jroljetnom oranju se kasni sa sjetmm, a takva sjetva može i propasti ibog suše i razvoja korova. Najbolje 1rijeme za sjetvu DTS-aje kasno ljeto · kolovoz prva polovica rujna, Jdnosno kad padnu kiše u drugoj Jolovici ljeta. Taj je rok sjetve iigurniji jer tek izniklim biljkama Jglavnom ne prijeti suša, a usjev se fo zime dovoljno razvije. Djeteline i trave trebaju razviti 9 do 12 listova, Jdnosno narasti oko 1Ocm visoko do 11astupazime da dobro prezime. U kasno ljetnom roku sjetve većina korova, osim onih u porodica kupu-

snjača

i rumeksa, ne razviju se ili stradaju od mraza u jesen. Sjeme se može sijati ručno, ako nema sijačica.

Pri tom načinu sjetve siju se gornje norme sjemena po jedinici površine, dok se dobro prilagođenom ili posebnom sijačicom za sjetvu norme sjetve mogu smanjiti za trećinu, pa i više.

Najprije se dobro izmiješa sjeme djetelina i onih trava koje imaju slične osobine i masu sjemena i siju u jednom smjeru, a zatim se sije sjeme trava okomito na smjer sjetve djetelina uz stalno miješanje, ili u suprotnom smjeru od sjetve djetelina na uskim parcelama. Nakon sjetve, tlo je potrebno povaljati laganim valjkom.

Najbolji rezultati postižu se valjanjem

rebrastim ili kolutastim valjcima.

Navedene smjese (tablica 1, 2 i 3) prilagođene su za uzgajanje na veoma različitim tipovima i vlažnosti tala, intenzitetu agrotehnike, kakvoći i količini krme koju se želi postići, načinu korištenja (košnja, napasivanje). U tablicama su navedene okvirne količine sjemena potrebnog za sjetvu, koje se mogu mijenjati, odnosno nadopuniti vrstama (kultivarima) prilagođenim tlu, opremljenosti i potrebama gospodarstva, mogućnostima nabave sjemena u trgovinama. Za određene uvjete i način proizvodnje u trgovinama se mogu nabaviti gotove smjese za sjetvu. ■

Tablica1: Kratkotrajnesmjese- jednu do dvijegodinekorištenjakošnjomza zelenu krmu, sijeno,silažu Vrsta

Vrlopovoljnostaništeza crvenudjetelinu svježatla

Crvenadjetelina Švedskadjetelina Ljuljmnogocvjetni Klupčasta oštrica Vlasuljatrstikasta Mačjirepak

Povoljnostaništecrvenu Manjepovoljnostanište za crvenudjetelinu djeteline vlažnado mokratla svježado vlažnatla

kg/kj.

11,5

kwba 20

kg/ha 18

-

-

-

-

5,0 3,0

3,0 1,7

-

-

5,0 3,0 2,5

3,0 1,8 1,5

-

-

-

kg/lcj.

6,0 3,0 1,5 1,8 1,5 1,2

kg/lia IO,O 5,0 2,5 3,0 2,5 2,0

kfl/Ki. 10,5

Mokratla

kg/ha 5,0 8,0 5,0

kl!/ki.

3,0 4,5 3,0

-

-

5,0 3,0

3,0 1,7

Tablica2: VišeJ?,odišn1e smjeseza kombiniranopašno-košnokorištenje Svježa ili vlažna tla-obilne ljetne oborine Tla za crvenu djetelinu

Teža tla

Visoka relativna vlaga zraka

Vrsta

Vlažna do mokra i poplavna tla

kg/ha

kg/kj.

kg/ha

kg/kj.

kg/ha

kg/kj.

kg/ha

kg/kj.

kg/ha

kg/kj.

Bijela djetelina sitnolisna

2,0

1,2

1,0

0,5

1,0

0,5

2,0

1,2

3,0

1,7

Bijela djetetelina ladino

1,5

1,0

4,0

2,5

6,0

3,5

5,0

3,0

1,0

0,5

Crvena djetelina

1,0

0,5

-

-

-

.

1,0

0,5

-

-

švedska djetelina

1,0

0,5

-

-

-

-

-

.

2,0

1,0

-

-

-

6,0

3,5

-

-

Smiljkita roškasta

-

-

-

-

-

Klupčasta oštrica

6,0

3,5

6,0

3,5

-

-

Engleski ljulj

6,0

3,5

-

-

6,0

3,5

3,0

10,0

6,0

-

3,5

5,0

-

6,0

Vlasulja livadna

5,0

3,0

5,0

3,0

Vlasulja trstikasta

5,0

3,0

20,0

11,5

30,0

17,0

5,0

3,0

5_,0

3,0

Mačjirepak

-

-

-

-

-

-

-

-

4,0

2,5

Vlasnjača livadna

2,0

1,2

-

-

-

1,2

-

-

-

-

-

-

-

-

2,0

Rosulja bijela

-

-

2,0

-

Mljekarski li,st 08/2008.

15

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Put mlijeka u najslađoj V

•••

Ako vam odmah nije pala na pamet, radi se o Virovitička­ podravskojžupaniji u kojojoduvijekteče med, unatrag nekolikodesetljeća i šećer, a ozbiljnije, tek odnedavna i mlijeko

Proizvodnjamlijeka u Virovitičko­ podravskoj županiji U Virovitičko-podravskoj župamJt do 2000. godine proizvodnja Piše:LjubicaKravarščan dipl.ing. mlijeka temeljila se na malim gospodarstvima, uglavnom onima vuči idilično jer podkoja nisu imala dovoljno obradivih sjeća na poznati narodni izraz: "Med i mlijeko" površina da bi mogla živjeti od ratarske proizvodnje i novonakoji podrazumijeva stalim, također manjim gospodarblagostanje, međutim, stvima, koja su nicala iz puke nužde, u poljoprivrednoj proizvodnji u nas jer su ljudi, dotad zaposleni u nikada nije tako. industriji, ostajali bez posla. U to je okruženju beskrajnih polja kukuruPoljoprivreda je na našim vrijeme s radom započela i županij- za, pšenice i šećerne repe, vjerovali prostorima u posljednjih šezdesetak ska Stočarsko-ratarska udruga u ko- ili ne, sramota je bilo baviti se stogodina, odnosno od Drugog joj su se okupili proizvođači mlijeka čarstvom! Jednako tako, nedopusvjetskog rata na ovamo, doživjela i preživjela toliko da bi mogla i koja je, slobodno mogu istaknuti, stivo je bilo dati stočaru plodnu prepričati najnevjerojatnije bajke dala krila i hrabrost, kako članovima oranicu na kojoj bi zasijao lucerku ili koje bi bilo korisno uvesti u obveznu Udruge, tako i ostalim mljekarima, ljuljeve, jer bi ju "zalivadio"! U školsku lektiru odraslih. Najvažnije da se lakše bore s nekim čudnim i narodu, zalivaditi zemlju znači poglavlje bilo bi, dakako, gospo- neshvatljivim razmišljanjima na zapustiti, zakoroviti je, nakon čega darenje poljoprivrednim zem- kraju 20. stoljeća. Naime, u juje teško privesti kulturi. ljištem. Šezdeset godina je manje od jednog ljudskog vijeka, a u tom razdoblju na našim prostorima, u odnosu na zemljište i poljoprivredu, odvijali su se, i još se uvijek odvijaju, · :;;· .. · ::: procesi koje tržišni način poljoprivredne proizvodnje nikako ne trpi. Znamo da zemlja treba ·· marljivog gospodara koji će o njoj skrbiti na način da je održava i oplemenjuje, a ne da je sebično izrabljuje. Isto tako je poznato da se dobar gospodar odgaja od malih nogu, da uči od predaka, ponajprije cijeniti, a tek potom uzimati od zemlje ono što mu treba. To je osobito izražena u proizvodnji mlijeka, grani poljoprivrede koja traži cjelokupan angažman svakog člana obiteljskog poljoprivrednog Blaženka i Zvonko Novoseliz Brezika (općina Lukač) dočekuju kontingent gospodarstva.

zupangi

Z

-

od 100 komada rasplodnihjunica iz Njemačke

16

Mljekarski Nst 08/2008.

RAZMIŠLJANJE Tablica:Tijek realizacijeOperativnogprogramagovedarstvau Virovitička-podravskoj županiji

I

Godina

Broj novootvorenih farmi

Ukupni kapacitet novih farmi, komada muznih krava

2005.

2006.

2007.

2008.

Planirano za 2009.

Ukupno

2 3 9 6 3 23

94 192 524 488 206 1527

Priznat ćete da se s ovakvim predrasudama, koje su sezale čak do razine pojedinih općinskih vlasti, nije lako nositi. No, da bi se preživjela jednostavno se nije moglo stati.

Banke, također, posve zbunjene i nespremne, nisu se snalazile u procjepu između famoznih jamaca za kredite, koji su to danas mogli biti makar i s minimalnom plaćom, a sutra niti s takvom, i mljekara s redovito duplo većim mjesečnim prihodima. Ne mogu da se ne sjetim, i na ovome mjestu ne podijelim s vama, svoga susreta s jednim od onih ušminkanih bankarskih bogova i njegovog zbunjenog izraza lica, kada sam mu pokušala objasniti zašto bi trebali biti susretljiviji i obzirniji s mljekarima. Na koncu mog monologa sjećam se da sam spomenula čak i crveni tepih, kojega bi trebali rasprostrti kada im ozbiljniji mljekar dolazi na razgovor. Bilo je to u jek~ kreditiranja nabave rasplodnih junica, koje je kreditirala ministarstvo i županije. Ne znam, naravno, koliko je baš ta moja sugestija utjecala na dotičnoga, no već sljedeće godine mljekari su počeli dobivati zasluženi status. Eto, što novac može! Učilo se, obilazila se, gledala se kako to rade u susjednoj nam Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je proizvodnja mlijeka tradicija, a biti stočar s većim brojem grla, znak prestiža. I planiralo se!

Ml.fekarski list 08/2008.

Ukupna vrijednost investicija iz Operativnog programa kn 4. 700.000,00 7.156.900,00 23.300.000,00 19.050.000 00 11.000.000,00 65.206.900,00

TERENSKOG AGRONOMA Veliki napredak u proizvodnji mlijeka Krajem 2004. godine konačno smo dočekali najavljivani Operativni program za razvoj govedarstva Vlade RH. Nije stoga nimalo slučajno što su već sljedeće 2005. godine, baš u ovoj županiji, otvorene prve dvije nove lauf staje iz Operativnog programa. Kojimtempom je Operativni program tekao unatoč svim čudnim i nevjerojatnim križaljkama koje skrivaju prostorni planovi vidi se u tablici.

Prizoriz staje Dražena Brlića iz Kapela Dvorau općini Lukač

Staja Danice Farkaš iz PivniceSlavonske,općina Suhopolje 17

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Virovitički mljekariu obilaskustaja u Ferdinandovcu.

Mnogi od njih sada

su i sami vlasnicinovihobjekata Unutar samo godinu dana u jednoj maloj općini Lukač, općini u kojoj je sjedište gore spomenutoj Udruzi, niklo je 5 novih farmi muznih krava kapaciteta 390 komada, a u postupku izgradnje su još dvije kapaciteta 151 komad.

Sasvim je sigurno, da nije bilo Operativnog programa, brojke u priloženoj tablici ne bi bile niti približno tolike, jer teško je za vjerovati da bi se u samo pet godina našio 23 mljekara dovoljno financijski jakih da podnesu komercijalni kredit. Međutim, sigurno je i to da bi brojke bile poprilično i veće da se mnogobrojni potencijalni investitori nisu sapleli u mrežu uvjeta prema Zakonu o gradnji i prostornim planovima koje su morali ispuniti za gradnju staje za muzne krave.

Naravno da je bilo i propusta i početnih poteškoća u gradnji, odabiru rasplodnog materijala i osiguravanju krme, čemu je svoj prilog dala i sušna 2007. godina i činjenica da konačno kredit treba vratiti. Jednako tako, činjenica je da gotovo svaki mljekar, od ovih hrabrih i marljivih ljudi, zapošljava

18

najmanje 4 odrasle osobe i obavlja znatno veći posao uz znatno manje fizičkog rada.

Većina od otvorenih farmi već ozbiljno puca po šavovima, ali neka se zlodusi puno ne vesele,jer pucaju od obilja junica, ali sada iz vlastitog uzgoja.

U duhu današnjih zbivanja,

obzirom na usklađivanje naše poljoprivredne politike s politikom EU, često se teško nosimo s nekim nelogičnostima s kojima se susrećemo. Kako i ne bi, kada s jedne strane imamo zemlje aanice EU s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, koje nastoje ne samo zauzdati taj intenzivitet nego vratiti kotač vremena unatrag sve do ekstenzivne poljoprivrede, a s druge strane smo mi, što god tko rekao, ali u srcu te iste Europe: nadobudni, željni novih tehnologija, visokih prinosa, najbolje genetike ... Jer, dok se na našem tlu nekoliko puta mijenjala povijest, a s njom, nažalost, duboke ožiljke dobila je i poljoprivreda, na drugim prostorima su se odgajali marljivi gospodari čiji sadašnji potomci, osviješteni novim tehnološkim spoznajama, polako stišću kočnicu na mjestima gdje je intenzivitet otišao predaleko. Na našu (ne) sreću, mi smo uglavnom još daleko od tih mjesta, ali svakako moramo budno paziti da ne odemo predaleko, pa da preko noći ne dobijemo glavobolju iste vrste. ■

FarmaBlaženkei Zvonka Novoseldanas - suvremenatehnologija i mnogoproizvedenogmlt/eka visokekvalitete M{j'ekarskiNst 08/2008.

Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,

~liiuFJ,f}a Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

OOil!@ĐlirnfAi~ lo Shielc:tt-Polimerizirana barijera · Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP}.

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Garde Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!.kozmetička emulzija Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~l,il1li Kovex4Dpjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

vrtnica17 • HR-10000Zagreb• tel. 01 6321 600 • fax. 01 6321633 .ecolab.com

ICOIAB

ZDRAVLJE

STADA

Tip ventilacijskih sustava na vozilima Piše:Mr. se. KristinaMatković toka proizvodi toplinu, vlagu i ugljični dioksid koji se moraju održavati u prihvatljivim granicama. U radu ćemo detaljnije opisati na koji način funkcionira sustav prirodne ventilacije te sustav za prisilnu ventilaciju vozila.

PRIRODNA VENTILACIJA VOZILA Prirodna ventilacija javlja se zbog porasta razlike tlaka na dvije otvorene strane vozila, što je uzrokovano gustoćom i razlikom u temperaturi ili vjetrom. Na vozilu u pokretu prirodna ventilacija potaknuta je porastom razlike tlakova koja nastaje uslijed kretanja vozila te snage i smjera vjetra.

Razmotrit ćemo tri aspekta kod prirodne ventilacije vozila: brzinu kretanja vozila, prilagođavanje sustava prirodne ventilacije i stanje na vozilu u mirovanju.

Brzina kretanja vozila Prvi čimbenik koji značajno utječe na ventilaciju je brzina kretanja vozila. U promjeni tlaka oko vozila i u vozilu, uz brzinu kretanja vozila, odlučujući su brzina i smjer vjetra. Uvjete ponajprije mijenja vjetar, npr. bočni vjetar koji udara u vozilo sa strane. Zbog toga je omjer ventilacije veoma teško predvidjeti. Iskustvo pokazuje da u normalnim uvjetima, kada su ventilacijski otvori otvoreni, a vozilo

s

20 Mljekarski li.st 08/2008.

se kreće po lokalnoj cesti, višak zraka izlazi čak i ljeti.

U zimskom razdoblju, kada je većina otvora zatvorena, zrak na vozilu može postati prezasićen vlagom i plinovima. To ponajviše ovisi o duljini putovanja i kvaliteti stelje. Porastom udjela ventilacije dolazi do većeg pada temperature, koja može doći ispod donje kritične granice za životinje. Ovo se ponekad može dogoditi kada su životinje vlažne i izložene propuhu.

Prilagođavanje sustava prirodne ventilacije U današnje vrijeme vozila za prijevoz živih životinja obično su opremljena prirodnim ventilacijskim sustavima i imaju otvore na bočnim stranama kamiona. Omjer ventilacije regulira se korištenjem fleksibilnih poklopaca koji pokrivaju dio otvora u hladnijim uvjetima ili se odmiču kako bi osigurali maksimalnu ventilaciju u ljetnim uvjetima.

Ovom opremom upravlja vozač.

Neka vozila ovakav način ventilacije koriste samo u toplijim uvjetima te imaju znatan dio vozila otvoren.

Vozila u mirovanju Treća situacija tiče se vozila koja nisu u pokretu. Ovo se događa za vrijeme utovara ili istovara koji traju sat vremena ili više, kod zastoja u prometu ili kada vozač ima stanku u vožnji. Otvoreni ventilacijski otvori, vrata i utovarna rampa, mogu pomoći u smanjenju toplinskog opterećenja u ljetnom razdoblju. Mnogi kamioni imaju mo-

Ventilacijavozila za prijevozžive stoke mora biti zasnovana na fizikalnimi biološkim načelima gućnost dizanja

krova za 20 do 30 cm, što povećava prostor životinjama s gornje palube i povećava ventilaciju kada je kamion u mirovanju. Vlaženjem krova vodom i/ili koristeći izolacijsku krovnu konstrukciju može se u određenoj mjeri smanjiti toplinski stres.

Veoma se malo može učiniti kada se kamion zatekne u prometnom zastoju na cesti. U hladnim uvjetima slaba izmjena zraka rezultirat će porastom koncentracije plinova relativne vlage zraka.

PRIJEVOZ ŽIVOTINJA VOZILIMA OPREMLJENIM SUSTAVOM ZA PRISILNU VENTILACIJU Prisilna ventilacija je sustav kojim se zrak upuhuje ventilatorima koji osiguravaju, uvažavajući kapacitet, određenu količinu svježeg zraka. Ovaj sustav ima mogućnost regulacije rada ventilatora. Svrha je omogućiti kontrolu ventilacije i rad sustava neovisno o vanjskim uvjetima. Drugi zahtjev fo~sirane ventilacije je bolja raspodjelii'~vježeg zraka u vozilu koje stoji kroz otvore koji su odgovarajuće otvoreni i osiguravaju protok zraka. Kalkulacija uzima u obzir i količinu zraka koju je teže predvidjeti za poluotvorena vozila.

U svakom slučaju, postoje određeni principi rada. Najvažnija činjenica je položaj otvora za isisavanje zraka iz transportnih odjela. Kod stacionarnih vozila s jednim nivoom

ZDRAVLJE koristi se upuhivanje s ventilatorima s prednje strane u razini krova, tako da se svježi zrak kreće u smjeru prema stražnjem dijelu vozila. Ako se na stražnjem zidu vozila nalaze otvori, najveća količina zraka izlazit će kroz njih. Položaj ovih otvora trebao bi biti u nivou glava životinja.

Ukoliko je vozilo u pokretu, smjer strujanja zraka se mijenja. Tlačno polje, koje se stvara oko vozila, raste s brzinom kretanja te zrak ulazi u vozilo kroz otvore na stražnjoj strani, a izlazi iz vozila kroz otvore na prednjoj strani. Prednji otvori moraju biti zaštićeni od izravnog udara vjetra.

Izmjena i raspodjela zraka ovisit će o broju životinja u vozilu i veličini prostora iznad životinja.

Ukoliko je broj životinja velik, a prostor iznad životinja malen (kod goveda najčešće ne više od 1O - 15 cm), strujanje zraka bit će otežano.

Posljedica toga je velika izmjena zraka u stražnjem, a mala izmjena u prednjem dijelu vozila. Zbog toga su najviše vrijednosti temperature zraka i vlage zraka prisutne odmah iza prednje strane vozila. Kada su izlazni otvori za zrak postavljeni s prednje strane, zaštićeni od izravnog udara vjetra, kod vozila u kretanju, osigurana je dovoljna izmjena zraka i u prednjem dijelu.

Prema potrebi, strujanje se može osigurati i pomoću električnih ventilatora, koji se mogu koristiti i za vrijeme stajanja vozila. Slično se može primijeniti i u životinjskim nastambama. U situacijama kada je vanjska temperatura 30 °C, omjer ventilacije mora biti dovoljan kako bi osigurao odstranjivanje prekomjerne topline koju su stvorile životinje. U konkretnim uvjetima uzgoja, za goveda se preporuča u ljetnom razdoblju omjer ventilacije 3 od 319 m /sat (500 kg tjelesne mase), kad je temperatura ambijenta viša od 26 °C. Ovakav stupanj

STADA

Potrebnoje osiguratizadovoljavajuće uvjeteprijevozaživotinja ventilacije sigurno uklanja toplinu koju su proizvele životinje, a unutarnja temperatura ne raste za više od 3 °C u odnosu na vanjsku temperaturu. Ove praktične vrijednosti potječu iz njemačkog standarda DIN(1974.).

Pri korištenju ventilacijskog sustava postoji uvjet da zrak mora prolaziti cijelom duljinom kamiona.

Najčešće su sustavi smješteni sa strane kamiona te usmjeravaju zrak kroz životinje s jedne na drugu stranu. Malo se zna o djelotvornosti ovakvog načina ventilacije i kako zrak može biti dovoljno dobro raspodijeljen u situacijama kada vjetar puše iz suprotnog smjera.

Nadalje, ovaj sustav neće biti dovoljno djelotvoran kada je kamion u pokretu.

Veličina otvora na bočnim stranama obično varira između O,1O i 0,20 m2 • Pojedine zemlje imaju različite izvedbe kamiona. U Finskoj su, primjerice, u upotrebi vozila za prijevoz goveda koja imaju potpunu kontrolu klimatizacije. Ona osiguravaju . grijanje u zimskom i hlađenje u ljetnom razdoblju.

Međutim,

kapacitet ovakvog kamiona jest samo 16 goveda. U opremi finskih kamiona, koja imaju boksove za smještaj dva goveda, za svaki boks je osiguran po jedan otvor. Otvori su smješteni u razini glave životinja ili nešto više, te imaju funkciju odstranjivanja vlage i topline iz odjeljaka. Dobra ventilacija se može izvesti i krovnim sustavom kanala koji omogućuje dobru regulaciju strujanja zraka za svaki boks.

NADZORNEMJERE

Ventilacija vozila za prijevoz žive stoke mora biti zasnovana na fizikalnim i biološkim načelima.

Stoka proizvodi toplinu, vlagu i ugljični dioksid koji se moraju održavati u prihvatljivim granicama.

O proizvedenim količinama ovih kontaminanata bilo je govora u različitim radovima. lako se ne mogu odrediti precizne vrijednosti, dostatni točni matematički prikazi mogu se uzeti u obzir u svrhu izvedbe sustava ventilacije. Budući da nema uputa za druge kontaminante (npr. miris, vodik, sulfidi, amonijak) izvedba sustava nije

Mljekarskilu;t 08/2008.

21

ZDRAVLJE

STADA

odmah moguća. U praksi je Prilagođavanje različitih vanj- čnih) šteta i tako spasiti što više dokazana da omjer ventilacije, skih uvjeta najbolje je učiniti auto- "životinja. zasnovan na vrijednostima vlage i matski, što je tehnički ostvarivo.

U slučajevima kvara na ventilaugljičnog dioksida, obično cijskom sustavu, vozač mora osiguVentilacijski sustav treba biti povekontrolira ostale kontaminante zan s mjernim senzorima za tempe- rati prirodnu ventilaciju na vozilu za unutar prihvatljivih granica. Ova dva raturu i vlagu koji su smješteni u vrijeme vožnje. Kada je prisiljen zaparametra djelomično pomažu u odjeljku sa životinjama. Sustav treba ustaviti vozilo, svi štitnici na otvorima procjeni omjera ventilacije zimi ili u održavati uvjete u okružju unutar moraju biti maksimalno otvore-ni. hladnim uvjetima (minimalni omjer Parkirati valja samo u hladovini. Mora ventilacije). U ljetnim uvjetima opisanih granica iz tablice 1. se omogućiti napajanje te vo-zilo Također treba biti povezan sa proizvodnja topline je limitirajući hladiti polijevanjem hladnom vodom. sustavom upozorenja kako bi vozač čimbenik. Visoka temperatura Obvezna mjera je istovar životinja na zraka, uz visoku vlagu može opazio pogoršanje (promjenu uvježivotinjama otežati oslobađanje ta). Ventilacijski sustav treba imati mjesto zaštićeno od sunca.

Nakon što smo detaljno opisali topline. neovisno energetsko napajanje načine ventilacije vozila, možemo kako bi djelovao i kada su vozila u Ventilacijski sustav mo- mirovanju. zaključiti sljedeće: ra biti u mogućnosti izSenzori i alarmni sustav tako- • životinje imaju posebne potrebe : baciti višak topline i očuvati ambi- đer trebaju biti ugrađeni na vozilima u odnosu na njihov fizički okoliš. : jentalnu temperaturu, koliko je koja nisu opremljena prisilnom Zahtjevi prema okolišu variraju · moguće, blizu termoneutralne između te unutar vrsta životinja, ventilacijom, što bi bilo korisno zone.

• životinje se mogu aklimatizirati, kako bi vozači opazili promjenu ali postoje razlike u njihovoj moPrijenos topline kroz materijale uvjeta i pravovremena reagirali. gućnosti adaptacije.

Tijekom Preporučeni postupci u slučaju koji su ugrađeni u vozilo ovisi o prijevoza malo je vremena za pristrujanju zraka preko tih površina, kvara ventilacijskog sustava lagođavanje. Zbog toga, uvjete u odnosno o temperaturnoj provodPoznati su brojni slučajevi, o ljivosti tih materijala. Ovaj način kojima je pisano, gdje je zbog kvara prijevozu treba zasnivati na prijenosa topline je zanemariv u ventilacijskog sustava došlo do potrebama životinja koje se ljetnim uvjetima kada je vozilo u visoke stope smrtnosti, osobito u najslabije prilagođavaju, kretanju. pretoplim uvjetima. Prilagođenim • na mogućnost održavanja priNadzor učinkovitosti hvatljivih fizikalnih uvjeta okolisustavom ovakve se pojave izbjegaventilacijskog sustava ne za životinje u vozilu utječu vaju, a korisno je bilježiti interventNema općeprihvaćene stanbrojni čimbenici, kao što su ne akcije koje je potrebno poduzeti dardne opreme za mjerenje, npr. za vremenski uvjeti, vrsta prevozeu slučajevima ograničenih (djelomimjerenje temperature i vlage zraka na kamionima s prirodnom ventilacijom, premda direktiva 411/98. zahtijeva nadzorne uređaje koji su mjerodavni za davanje ovih vrijednosti. Čak i kada bi teoretski bilo moguće izračunati minimalnu i maksimalnu granicu, promjene uzrokovane čimbenicima kao što su vrsta životinja, vremenski uvjeti, činjenica da vozila nisu kompletna, potvrđuju da je potrebno kontinuirano prilagođavati ventilaciju, što je nužno da bi životinje bile u pogodnom ambijentu tijekom prijevoza.

22 Mljekarskili,,;t08/2008.

Tablica·I: Predložene maksimalnei minimalnevrijednostitemperature zraka unutarvozilapri prijevozuživotinja,uzevšiu obzirutjecajvlagezraka

Dob

Goveda

0-2 tjedna 2 - 26 tjedana 26 >tjedana

Ovce

Puno runo Ostriženo runo

Koze

Minimalne temperature

oc 10 5

o o

10

6

Maksimalna temperatura

oc

rv< 80 % 30 30 30 rv<80 % 28 32 rv< 80% 30

Maksimalna temperatura prilagođena vlagi zraka

oc

rv>80 % 27 27 27 rv> 80% 25

29 rv> 80% 27

ZDRAVLJE

STADA

nih životinja, gustoća (broj životinja po jedinici površine), ventilacijski sustav, konstrukcija kamiona te brzina kretanja, • prirodna ventilacija uglavnom ovisi o brzini kretanja vozila. S izuzetkom potpuno otvorenih bočnih strana na vozilu, najveći problemi javljaju se kada se vozilo mora zaustaviti u nuždi tijekom ljeta.

Prisilnom ventilacijom mogu se održati prihvatljivi fizikalni uvjeti i na vozilu koje je u pokretu i koje je stacionirano.

A preporuke su:

• ventilacijski sustavi na prijevoznim sredstvima trebaju biti izvedeni na način da se može intervenirati na promjene životinjskog okružja te da se mogu održati uvjeti unutar prihvatljivih granica za svaku vrstu životinja, • ventilacijski sustav treba osigurati dovoljno strujanje zraka, ali nikako propuh. Minimalna vrijed3 nost strujanja zraka u vozilu mora biti 1O m /sat/100 kg tjelesne mase, • sva vozila moraju imati nadzorni sustav praćenja temperature i vlage s mogućnošću bilježenja ovih podataka, • povezivanje senzora s kontrolom uvjeta okoline umnogome bi bilo korisno. Senzori bi trebali biti postavljeni na mjestima kojima su, po iskustvu, lošiji okolišni uvjeti (ovisi o izvedbi vozila), npr. iza prednjeg zida, • ventilacijski sustav mora biti izveden na način da ima neovisno energetsko napajanje, • u trenutku upotrebe prijevoznog sredstva, ventilacijski sustav mora održavati temperaturu i vlagu u vozilu između maksimalnih i minimalnih temperaturnih granica. U bilo koje vrijeme putovanja, posebno u slučaju· kada je vozilo u mirovanju, ventilacijski sustav mora održavati temperaturu i vlagu, te hlađenje i grijanje, unutar određenih granica, • tijekom cijele godine vozila moraju biti prilagođena u svrhu prijevoza životinja. U uvjetima izloženosti vozila hladnim uvjetima (sjeverne regije) zahtijeva se mogućnost grijanja ili hlađenja u toplim krajevima Gužne regije), • utvrdi li se da kontrolni sustav na vozilu nije u stanju spriječiti prijelaz minimalnih i maksimalnih temperaturnih granica, putovanje ne smije započeti, a ako je već započelo, potrebno gaje prekinuti, a životinje odmah istovariti ili čim je prije moguće, ukoliko bi trenutni istovar bio opasan. ■

C.itracentar@ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir u zemlji porijekla ~ jamstvo za

ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 Mljekarski liYt 08/2008.

23

Uzgoj i selekcija u rukama •• uzgaJivaca -.z~-1holstein goveda V

~HOUJt"W(;Ol,t"OO.

Piše:ZoranBašić, dipl.ing. akon što je 25. siječnja 2008. godine održana Osnivačka skupština Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH)i određeno sjedište Saveza u Đakovu, bilo je samo pitanje vremena kada će ured biti stavljen u funkciju u svrhu poboljšanja rada uzgajivača holsteina u Hrvatskoj. To se napokon i dogodilo 15. srpnja 2008., kada je u Đakovu, svečano i uz riječi podrške nadležnih institucija, službeno otvoren ured Udruge.

Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH)čine

N

24

11 uzgojnih udruženja s područja cijele Hrvatske, i to: Udruga velikih mliječnih farmi "MUKO", Udruge uzgajivača holstein goveda Osječko­ baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Sisačko-mo­ slavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke,

Koprivničko-križe­

vačke, Zagrebačke županije

i Grada Udruga međimurskih uzgajivača holstein goveda te Udruga uzgajivača holstein goveda Ličko­ senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije. SUHUHje svojim ustrojstvom, sukladno Zakonu o Stočarstvu i Pravilniku NN 164/04., postao jedan od nositelja provedbe uzgojnog programa za holstein pasZagreba,

U Đakovu, sjedištu područja s najvećim brojem krava holstein pasmine, otvoren ured koji će uzgajivačima

pružiti stručnu i logističku pomoć

minu. Za predsjednika Saveza izabran je gosp. Josip Vinceković, za potpredsjednike gđa Lidija Pavić (Udruga uzgajivača holstein goveda Osječka-baranjske županije) i gosp.

Davor Pašalić (udruga "MUKO"),dok je za tajnik Saveza izabran gosp.

Drago Bagarić iz udruge "MUKO".

Stručni odbor SUHUH-ačine: prof. dr. se. Pero Mijić, prof. dr. se. Ante lvanković, Damir Pejaković, Josip Crnčić, Damir Janković, Dražen Grgurić, Neven Staklarević i Zdenko lvkić.

Mlfekarski li.st 08/2008.

IZ UDRUGA U vrijeme osnivanja Saveza, punu potporu osnivačima pružio je Hrvatski stočarski centar kao nadležna institucija, čiji je rad vezan za uzgoj i selekciju u stočarstvu, a jedna od zadaća je pomoc 1 edukacija proizvođača mlijeka o uzgoju mliječnih krava.

Ured je službeno otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac, dipl. ing., koji je pozdravio sve prisutne i pohvalio ovakav tijek događanja u radu SUHUH-a. Nadalje, prisutne je izvijestio o novostima iz Ministarstva, koje proizvođačima mlijeka nudi nove razvojne programe za unapređenje proizvodnje. Rekao je, također, kako smatra da se od proizvodnje mlijeka može dobro živjeti, te daje troškove u proizvodnji potrebno svesti na razinu kako to rade proizvođači u Europskoj uniji.

Nadležno Ministarstvo je u posljednje vrijeme veoma intenzivno radilo na izradi razvojnih programa za sektor mlijeka, koji su već ponuđeni proizvođačima. Posebno je zanimljiv podatak da će stočarske farme imati prednost u natječajima za zakup poljoprivrednog zemljišta, što će umnogome omogućiti intenzivniji razvoj proizvodnje mlijeka.

Kako se moglo čuti i na samom otvorenju, predstavnici udruga članovi Saveza izrazi! i su zadovoljstvo samim tijekom odvijanja poslova, ali i stručnom pomoći Hrvatskog stočarskog centra. Unapređenje rada Saveza temelji se ponajprije na poboljšanju genetskog potencijala mliječnih krava holstein pasmine. Također, cilj je unaprijediti i promovirati uzgoj holstein goveda u Hrvatskoj, kojega je, prema posljednjim

M{j'elwrski list 08/2008.

Đakovo - sjedište Saveza podacima HSC-a,čak 25%od ukupne Kako je voditelj uzgojnog populacije goveda u RH. Zastupanje programa Saveza, Zdenko Ivkić, dipl. interesa udruga u provedbi uzgoja uzgoj no valjanih goveda i obavljanje ing., izvijestio, Đakovo je odabrano poslova od zajedničkog interesa, jer je upravo na tom području najveći broj novootvorenih farmi holstein goprovedba uzgojnog programa, veda tijekom posljednjih desetak gokoordinacija prodaje uzgojno dina.

Kako bi dobili predodžbu, objavaljanih goveda za članove udruga, snio je da se u promjeru od stotinjak te programi edukacija, seminara i kilometara nalazi oko 20 000 matistručnih putovanja samo su neki od čnih holstein krava, a to je približno planova za razdoblje koje slijedi. Sve 60 % matične populacije u kontroli je to moguće ostvariti jedino uskom mliječnosti HSC-a. Istaknuo je i zasuradnjom sa stručnim službama, nimljivpodatak daje upravo Osječko­ osobito s Hrvatskim stočarskim baranjska županija u posljednjoj centrom, koji će, prema riječima godini imala najveći napredak u ravnatelja Franje Poljaka, dipl. ing., i proizvodnji mlijeka s čak 1O postotdalje sustavno podupirati razvoj nim povećanjem, uspoređujući pouzgojnih udruženja, kao preduvjeta datke s prethodnim razdobljem. U kvalitetne provedbe uzgojnog svakom slučaju, ovi podaci nam goprograma. Gospodin Poljak izrazio vore da, bez obzira na poteškoće s je zadovoljstvo što su uzgajatelji i kojima se susreću naši uzgajivači, djelatnici HSC-a došli do zajedni- hrvatsko stočarstvo ipak napreduje, a mljekarstvo postaje sve zanimljivija čkog cilja, a to je organizacija rada proizvodnja, od koje će proizvođači uzgajivača, najprije kroz organizaciju udruga, a potom i Saveza uspjeti iskoristiti ono najbolje, a svojoj obitelji osigurati dugoročnu udruga.

egzistenciju. ■

Povijesnitrenutak - otvorenjeureda SUHUH-a u Đakovu (15. srpnja 2008.)

25

POPULACIJA KRAVA HOLSTEIN•FRIESIAN PASMINE U HRVATSKOJ Piše:Josip Haluška,dipl. ing., Hrvatskistočarski centar Prema podacima Hrvatskog centra, ukupan broj krava svih pasmina u 2007. godini iznosio je 234 671 grlo. U 2007. godini bilo je 44 471 krava holstein pasmine kod 2 126 uzgajivača i 24 velike farme. Od ukupnog broja krava holstein pasmine pod kontrolom mliječnosti nalazi se 37 686 krava ili 84 %(27 294 krave na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i 1O 392 krava na stočarskog

velikim farmama). Pod kontrolom rasploda bilo je 6 785 krava.

Kontrola mlječnosti

Razvidna je kako raste broj krava pod kontrolom mliječnosti te broj uzgajatelja holstein pasmine goveda. U razdoblju od 2000. do 2007. godine povećavao se broj grla i u Hrvatsku godišnje prosječno uvozilo oko 5 000 steonih junica holstein pasmine iz Njemačke, Austrije, Nizozemske i Mađarske. U

U odnosu na 2006. godinu, u 2007. godini ukupan broj krava smanjio se za 6 413 grla ili 2,66 %, a broj krava holstein pasmine bilježi porast za 2 070 grla, odnosno 4,88 %

2007. godini uvezena je nešto manje bređih junica radi zabrane uvoza goveda iz nekih zemalja. Iz dana u dan povećava se brojno stanje ove pasmine.

Tablica1. Kretan;ebrojnogstanja kruva i krava HF pasmilie,.'d2000. Jo 2007.godine Godina 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

26

Ukupan broj krava svih pasmina

Broj kravaHF pasmine

mliječnom

214 666 219 782 224 078 223 954 229 042 231 633 241 084 234 671

18 606 20 329 22 570 26194 30 056 37 844 42 401 44471

Pod kontrolom

Pod kontrolom rasploda

Broj uzgajatelj a

13 211 13 331 14 217 14 880 21 245 27 750 33 790 37 686

5 395 6 998 8 353 11 314 8 811 10 094 8 611 6 785

I 653 1 755 1 755 1 850 2 054 2 319 2424 2 150

Razlika broja grla zaHF pasminu 1 723 2 241 3 624 3 862 7 788 4 557 2 070

Indeks 100,00 109,26 111 02 116,05 114 78 125,91 l12,04 104,88 ..,. ;

Mljekarski list 08/2008.

GOVEDARSTVO U pasminskoj strukturi krava pod selekcijskim obuhvatom holstein pasmina je zastupljena s 24,75 %,ili 18,95%od ukupnog broja krava u Hrvatskoj.

Ukupno je 1 385 uzgajivača holstein-friesian pasmine, od čega je 1 361 obiteljskih gospodarstava koja prosječno imaju 20,05 krava po gospodarstvu.

Velike mliječne farme, kao pravne osobe, kojih ima 24 drže 27,57% krava od ukupnog broja ove pasmine i prosječno 433 krave po farmi.

U odnosu na 2006. godinu, prosječna proizvodnja mlijeka holstein pasmine bilježi porast u prosjeku za 178 kg mlijeka po kravi.

Na velikim farmama porasla je proizvodnja mlijeka po kravi za 203 kg, dok je na obiteljskim farmama zabilježen porast za 154 kg mlijeka po kravi. Laktacijska proizvodnja mlijeka na velikim farmama je za

T.1blica2: Brojkru\•aHF 17asminekoje se 1wla::epod L·ontrolom mliječnosti u 2007. godini Tip gospodarstva

Broj krava

Obiteljske farme Velike farme Ukupno

27 294 10392 37 686

1 814 kg po kravi veća negoli na obiteljskim farmama. Na velikim mliječnim farmama sve su krave obuhvaćene kontrolom mliječnosti.

Temeljem zaključenih laktacija vidljivo je daje 47,4% krava ostvarilo mliječnost do 6 000 kg mlijeka, 20,2%između 6 000 i 7 000 kg, 32, 1% 7 000 do 1O 000 kg, od kojih je 3,2% proizvelo preko 1O 000 kg mlijeka (tablica 4).

Kontrola rasploda Broj krava koje se nalaze pod kontrolom rasploda u 2007. godini iznosio je 6 785 grla smještena na

Broj uzgajatelja farmi 1 361 24 1 385

Prosječna veličina stada

20,05 433,00 27,21

765 obiteljskih farmi,

prosječne

veličine stada 8,86 krave.

U 2007. godini, ukupno je bilo 25 852 grla ženskog rasplodnog podmlatka HF pasmine.

Na obiteljskim farmama bilo je 18 210 grla, dok je na velikim farmama 7 642 grla. Broj rasplodnog podmlatka holstein pasmine u RH nedovoljan je za vlastiti remont. Razlog tomu je veoma niska plodnost krava i veliki mortalitet teladi na obiteljskim farmama. Stoga se remont stada obavlja uvozom bređih junica iz drugih zemalja.

Tablica3: Prosječna laktacijskaproizvodnjam/1/ekaHF krava t7odselekcijskimobuhvatom11 2007. godini Ukupno Tip gospodarstva

zaključenih

laktacija Obiteljske farme Velike farme Ukupno

14 543 5 433 19 976

Broj laktacija 14 036 5 385 19 421

Mlijeka kg 5 842 7 656 6 339

Standardna laktacija - 305 dana Proteina Masti Masti kg % kg 237 4,06 190 248 291 3,80 252 3,98 206

Proteina % 3,26 3,24 3,35

Tablica-4:Udjelkrava HF pasminepo grupama laktacijskeproizvodnjemlijeka u 2007. godini Broj krava 20 140 %

Do 5 000kg 5 230 25,9

5 001 do 6 000 kg 4 342 21,5

6 001 do 7 000 kg 4073 20,2

7 001 do 8 000 kg 2 966 14,7

8 001 do 9 000 kg 1 883 9,3

9 001 do 10 000 kg 995 4,9

Više od 10 000 kg 651 3,2

Tablica 5:Pregleduzgajate/jas većim brojemHF pasmine krava pc tipu gospodarstavau 2007. godini Redni broj 1 2 3 4

Tip gospodarstva Male obiteliske farme Specijalizirane obiteljske farme (više od 20 krava) Velike farme Ukupno

lv/l.fekarskilist 08/2008.

Prosječna veličina

1 796

Ukupan broj krava 22 142

330

11937

36,17

24 2 150

10 392 44471

433,0 20,68

Broj uzgajatelja (farmi)

stada 12,33

27

GOVEDARSTVO

Tablica6: Pregledspecijaliziranihi velikih farmi lwlsteinf'asmine s više od 20 krava 110 županijama u 2007. godini Veličina stada - broj krava

R.b.

1 2 3 4 6 7 8 9

Županija - HSC služba Zagrebačka

Sisačko-moslavačka Koorivničko-križevačka

Bielovarsko-biloeorska Os iečko-barani ska Vukovarsko-sriiemska Međimurska

Ostale županije Ukupno

Struktura proizvođača Na obiteljskim farmama ukupnoj e prisutno 34 079 krava kod 2 126 uzgajatelja prosječne veličine stada 16,03 krava. Na velikim se farmama uzgaja 1O392 krave, i to na 24 farme prosječne veličine 433,00 krave. Prosječno trajanje servisnog razdoblja kod HF pasmine iznosilo je 169 dana, a prosječna dob kravaje 3 godine i 8 mjeseci. Na velikim farmama prosječno servisno razdoblje iznosilo je 181 dan.

Broj uzgajatelja koji drže više od 20 krava iz godine u godinu se povećava. U odnosu na 2006. godinu taj broj je veći za preko 100 novih farmi.

Proizvodnja mlijeka . po županijama Najveći broj uzgajatelja i specijaliziranih farmi od 20 do 50 krava prisutno je u Koprivničko-križeva­ čko j, Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj i Međimurskoj županiji. Najveći broj velikih farmi je u Osječka-baranjskoj i Vukovarskosrijemskoj županiji koje imaju veliku zastupljenost holstein pasmine u pasminskoj strukturi krava (preko 20 %).

U pravilu, u županijama u kojima se uzgaja najveći broj krava prisutan je i najveći broj krava holstein pasmine te najveća veličina stada. Po broju krava, najveći broj se uzgaja u Bjelovarsko-bilogorskoj,

28

20 - 30

30- 50

16 13 39 29 17 13 12 28 167

5 5 13 3 12 4

13 30 85

100 do 50 - 100 200 1 1 3 1 1 2 9 6 13 4 3 3 5 5 38 19

zatim Koprivničko-križevačkoj te u Zatim slijede Osječko-baranjska, Vukovarskosrijemska i Sisačko-moslavačka županija. U Međimurskoj županiji, u ukupnom broju krava, holstein pasmina zastupljena je sa 42 %. Broj krava, broj uzgajatelja, proizvodnja po kravi i veličina stada HF pasmine u RH rastu zbog dobrih cijena mlijeka i dobrih poticaja u proteklih nekoliko godina.

Otkup mlijeka Tijekom 2007. godine u Hrvatskojje otkupljeno 653 850 986 kg mlijeka, što je u odnosu na 2006. godinu povećanje za 23 231 701 kg ili 3,5 %.

Najveće količine kravljeg mlijeka tijekom 2007. godine isporučile su sljedeće županije: Bjelovarsko-bilogorska, Osječko­ baranjska, Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka.

U navedenim županijama 54,7 % proizvođača mlijeka isporučilo je mljekarama 63 %mlijeka od ukupne proizvodnje u RH. Među 50 najvećih proizvođača i isporučitelja mlijeka u 2007. godini, preko 90 % su uzgajatelji holstein pasmine krava.

Tih 50 najvećih proizvođača isporučilo je ukupno 86 641 498 kg ili 13,2 % od ukupno isporučenog mlijeka u RH. Ostalih 31 909 su manji isporučitelji čija je godišnja isporuka 1 809 litara po kravi.

Zagrebačkoj županiji.

200 do 500

Više od500

-

-

13 1

3 2

-

-

1 15

1 6

Ukupno uzgajatelj a 22 22 54 43 64 27 28 70 330

Perspektiva holstein pasmine Razvidno je da u Hrvatskoj postoji dobar genetski kapacitet holstein pasmine za visoku proizvodnju mlijeka. Broj krava s proizvodnjom do 5 000 litara ima 25,9 %,od 5 000 9 000 litara 65, 7 %,a iznad 9 000 kg 8, 1 %.Ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u 2007 godini porasla je zahvaljujući povećanju broja krava holstein pasmine. Planom razvoja govedarske proizvodnje u Hrvatskoj očekuje se značajno povećanje broja krava holstein pasmine. Time će se povećati aktivna uzgojna populacija i mogući brži genetski napredak ove pasmine. Uzgajatelji holstein pasmine krava u Hrvatskoj su napredni proizvođači mlijeka koji čine "elitu"u govedarstvu Hrvatske.

Uzgojni ciljevi kod holstein pasmine su, osim daljnjeg povećanja mliječnosti, povećanje plodnosti, poboljšanje vanjštine, smanjenje servisnog razdoblja te konzumacija veće količine suhe tvari. Danas holstein pasmina istiskuje simentalsku pasminu i širi se na specijalizirane i velike mliječne farme u RH. Projekcija proizvodnje i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuje da u Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za uspješan razvoj proizvodnje mlijeka, te da će se holstein pasmina i dalje širiti na obiteljskim farmama na račun ostalih pasmina. ■

Mljekarski l~t 08/2008.

A JEDNOM MJESTU D~ r ~[F[L[E"Ir~Ji: ~ u [UJA cJ~

TVOR IC E CIJENE

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

el.:385I 28 82 811,Fax:385 I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

Vi 15 gochna za redom početkom Gudovac pokrai Biekwara poslat• r poljoprivredne proizvodn· i agrabiznisa · cijele Hrvatskeali i i,- n,g119 Vođena tradiciiomsajmovan i razml8f'OITI pof,oprivredn1h proizvoda na ovim prostorima, grupa entuziiasta, predvoctenatadainiimiupanom Tihomirom Tmskim, odluala t• 1993. godine odriati 1. međuiupanijski izložbeno-prodaini stočarski i gospodarski saaam.

Na naemu iebilo prisutno 162 grta stoke. akon 15 godina na Saimu izlaie preko 400 izlagala iz gospodarstva i obrtništva, a izloieno i• oko 500 grta stoke.

Bielovarski saiam d.o.o. osnovan i• 1995. godine. Vlasnici saima su Bielovarsko - bilogorska iupaniia i Grad Bielovar.

Ukupna površina prostora iznosi 235.000 m 2 , a izlozbenim potrebama prilagođeno i• 3.500 m 2 zatvorenog prostora, 1.500 m 2 nadstrešnica, 30.000 m 2 otvorenog prostora i 5.000 m 2 objekata namiienienih izložbi stoke, te i• uređeno 40.000 m 2 parkirališnog prostora.

STATISTIĆKI PODACI PASMINA GOVEDA, OVACA I KOZA SA l 5. JESE SKOG MEĐUNARODNOG BJELOVARSKOGSAJMA 2007. GODINE KOZE

OVCE

GOVEDA

-

FRANCUSKA ALPINA > 39

SIMENTALSKA PASMINA > 60

SANSKA KOZA > 11

-

.

IISTARSKA P~MINA >,s

LIČKA> 18

Vrhu oc Jes nskog s01mo 1

1zlozbo s oke 01 010 d o.o org

elovo 110

u su cdnji s Hrvat m očo sk1 centrom

g

zložbomo toke e So'mo bilo O I UĆO grlo tke po I o ovaca oza čelo

U govedar kom dijelu možemo izdvo·i11izložbe. sim ntols ih, hol tem, charola,s, slo ons og, hereford istarskog, smeđeg g vedo b e

U ovcorstvu izlozen posm· rmolo 1stoč sko, r olč zers o

u

ho , ko, 010,

no

rčko

e cres o ovco

U iz.lozb, oza 1 1orč vo pri tn u pas 1ine francu

o on k kozo njemačko ' arena plemen to ( mo a) kozo, b rsko oz.a ,ko n smiju po n 1 1zlofbe vinaro ogrodora, p elaro, olo ,h ro,zvođooo olp

Uz prigodni zabavni program i

ugostiteliskuponudu posietiteljima Saima nudi se cjelodnevni dozivfiai poljoprivrednog kraja i ruralnog prostora.

Pokroviteli 16. iesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma ie Ministarstvo polioprivrede,ribarstva i ruralnog

razvot0,asuorganaatorisu Bielovarsko-bilogorska županija, Grad Bi lovar, Hrvatski zavod za polioprivrednu SCJVietodavnu sluibu, HGK - županijska komora Bielovar,HOK - Obr1ni&a komora Bi lovarsko-bilogorske iupanije.

Sponzor 16. iesenskog međunarodnog i,ielovarskog saima ie Petrokemiia d.d. tvomica gnojava Kutina, a sponzor ishrane stolce • Promet d.o o.

Jedan od medijskih pokrwitelaa ie Mliekankilist.

GOVEDARSTVO

Urednim izgledom i PRIPREMAKRAVA stilom, ali i kvalitetom izražaja ZA PREZENTACIJU dolaze svedoprednosti prezentirane životinje NA IZLOZBI predvođenja,

V

-

Dalibor]anda, dipl. ing. Hrvatski stočarski centar -------------------1

Kvalitetna priprema životinje prezentaciju, nikako nije dobro. za izložbu, ali i prodaju, danas je u Nepripremljena životinja sigurno svijetu veoma bitna. Dobro neće polučiti željeni rezultat i pripremljena životinja i njezina nagradu koju uzgajivač priželjkuje. kvalitetna prezentacija zasigurno će Priprema krave prije izložbe na ocjenjivača, ali i potencijalnog Postoje određeni koraci u kupca, ostaviti bolji dojam i utjecati pripremi životinja za prezentaciju na njegovu odluku da se životinja na izložbi. Nakon izbora, važna je nagradi ili postigne bolju cijenu, individualna hranidba životinje, negoli je to kod neurednih i kako bi se dovela u izložbenu nepripremljenih grla. kondiciju. Ovdje podrazumijevamo Priprema životinje za izložbu i činjenicu da životinja ne smije biti prodaju započinje mnogo prije zamašćena, jer se to nepovoljno termina održavanja istih. To je odražava na njezinu tjelesnu vrijeme kada stočar želi pokazati kondiciju, koja pak ne dopušta da do svoj trud u uzgoju, a ovako se i on izražaja dođu željene odlike goveda sam prezentira i stvara pozitivnu koje se na izložbi žele naglasiti. sliku o sebi kod promatrača i Ukoliko je životinja preteška, to će potencijalnih kupaca. Pravilno nepovoljno utjecati i na izraženost držati i hraniti životinju kako bi ona skočnog zgloba, ali i na cijeli bila u povoljnoj izložbenoj kondiciji, fundament. U tom smislu, bilo bi a zakazati u pripremi životinje za dobro smanjiti udio visokoener-

getskog dijela obroka i povećati udio surovih vlakana (povećati udio sijena), jer, osim što će se to pozitivno odraziti na kondiciju, rezultirat će razvojem životinje u smislu porasta volumena buraga, a to se, na kraju, kod izložbenih grla očituje u višoj tjelesnoj dubini.

Istovremeno, životinju bi trebalo odvojiti u čistu, svijetlu i dobro prozračnu štalu sa suhim i mekim ležištem, kako bi se izbjeglo oblikovanje tzv. "kestena", mrlja od mokraće i izmeta, što je osobito vidljivo ima li životinja bijelu pokrovnu dlaku, kao i oteklina, odnosno uganuća, na udovima i zglobovima. Također, lakša je i kontrola zdravlja kože (lišajevi, nametnici, bradavice, itd.).

U proces pripreme životinje, osim hranidbe, spadaju još i njega

Od odabranekrave prije izložbe(lijevo),ciljje postići ovakav izgledna izložbi (desno) 34

Mljekarski list 08/2008.

GOVEDARSTVO papaka, dlačnog pokrova i vođenje životinje.

pranje i uređivanje životinje traje 1O Prije nego što se životinja još minuta, ali sigurno je da se jedanput ošiša, potrebno ju je oprati Njega papaka višestruko isplati. toplom vodom i prikladnim sredVeoma je važno njegu papaka Vođenje krave stvom protiv masnoća i prljavštine obaviti dobro i pravovremeno Na kraju, pripremi životinje za (šampon ilispecijalni sapun). Najbolje (preporuka je 4 - 6 tjedana prije izložbu ili prodaju pripada i je to učiniti minivošom, pazeći pri izložbe ili termina za kupoprodaju) vođenje, jer se životinjom, koja se tom na temperaturu vode i pritisak kako bi se životinja prilagodila i odlično privikla voditi na oglavniku. (ispod 1 bara). Moguće "brabonjke" dobro hodala. Osobito je to bitno (ularu), postiže optimalna prezenta- na repu i koži nije dobro odrezati, već kod mladih goveda koja su dugo cija. S ovim je potrebno započeti što ih je potrebno vodom odmočiti. hodala po mekoj podlozi. ranije, kako bi se životinja pravo- Osjetljiva mjesta na tijelu, kao što su Njega dlačnog pokrova vremeno privikla na ular i visoko vime, oči, uši i zglobovi, ne smiju se Dlačni pokrov je bitan jer daje držanje glave. Preporuka je živo- direktno prskati. Kako su životinje odraz njege životinje koja je tinju svakodnevno, ili minimalno 3 često nervozne, potrebno ih je fiksiponaJpnJe povezana s držanjem. puta tjedno, šetati, kako bi se rati brundom ili fiksatorima za noge.

Kada i koliko često bi životinju postigli optimalni rezultati (za grla Nakon pranja potrebno je ocijediti trebalo šišati, ovisi o uvjetima namijenjena prodaji dovoljno je 3 vodu i brisanjem osušiti dlaku. držanja, vremenskim prilikama puta tjedno). Kada započeti s Kodšišanja, najbolje je škarama (godišnjem dobu) i samoj dlaci. vođenjem životinje ovisi o samoj krenuti od repa, jer se ovdje Preporuka je da se u jesenskom i životinji i njezinoj želji za učenjem, najčešće zadržavaju ektoparaziti i zimskom periodu 4 do 6 tjedana ali najbolje je čim prije, jer je životinje zbog toga dobro podnose prije izložbe životinja kompletno vođenje veoma važno u cijeloj škare. Repne rese potrebno je ošiša. Značajnu ulogu ovdje ima i pripremi za izložbu. urediti tako da počinjati na oko 25 prethodno pranje životinje, jer Vrijeme pripreme za izložbu cm iznad vrha kostiju repa. Nakon olakšava šišanje i daje jasniju sliku Kako smo napomenuli, pri- toga šišati jednu stranu odostraga šišanja. Čestim pranjem potaknut prema životinje za izložbu ili pro- prema naprijed (prema glavi), a ćemo porast dlake, čime se dobiva daju nastupa mnogo ranije negoli je zatim drugu stranu. Kod šišanja čvrst, gust i dobro obradiv dlačni termin održavanja istih. Ipak, dan- glave, potrebno je biti oprezan i bilo pokrov, a pranjem su bijela polja dva prije same izložbe slijedi bi dobro imati pomagača, kako bi značajno čišća i sjajnija. Nakon intenzivnija priprema kako bi se ona životinju fiksirali. Bitan je oprez pranja, potrebno je obrisati vodu s dovela u tzv. "top-liniju". Osobito je kako se ne bi ošišale taktilne dlačice dlake i u kratkom vremenu suho važno pranje i šišanje, odnosno na gubici i očnim kapcima. Za izribati kožu. Utrošak vremena za uređivanje životinje za izložbu. šišanje tijela uglavnom se koristi

Šišanjei uređivanje kraveprije izložbe Ml:fekarskilist 08/2008.

35

GOVEDARSTVO mašinica s finim noževima. Uglavnom se šiša u smjeru suprotnom od rasta dlake, pri čemu treba paziti da ne dođe do stvaranja pruga. Pažljivo treba ošišati vrat na kojemu koža mora biti napeta radi postizanja jednake visine ošišanih dlaka. Vime, uši i prijelaz krune u papak šišaju se specijalnom mašinicom za vime (1 ili 3 mm). Valja pripaziti da prijelazi s kratkih na duge dlake ne budu uočljivi, što je osobito važno na prijelazu trupa u vime. Kod šišanja vimena valja pripaziti na pritisak i koristiti fine noževe na mašinici, kako ne bi došlo do povreda kože vimena. Nakon šišanja, životinja se ponovno opere (osobito je bitno oprati područje između vimena i trupa), a ne smijemo zaboraviti očistiti uha. Kod svih ovih radnji, a osobito kod šišanja nogu i vimena, životinji moraju biti fiksirane noge, kako bi se spriječila mogućnost udarca.

Izložba

Na dan izložbe, kad se životinja doveze na mjesto održavanja manifestacije, važno ju je još jednom, po potrebi, oprati i "ušminkati". Bijele mrlje na dlaci valja pokriti puderom i učvrstiti sprejem, preostale dijelove tijela radi sjaja

S kvalitetnopripremljenimgrlomuspjehneće izostati namazati mješavinom ulja i alkohola, nauljiti vime radi naglašavanja prokrvljenosti, rep više puta proče­ šljati, natapirati i učvrstiti sprejem i moguće povrede na skočnim zglobovima pokriti odgovarajućim sprejem.

Na kraju, važno je predvođenje u kojem do izražaja dolazi vlasnikov rad sa životinjom. Kod vođenja, dobro je lijevom rukom životinju voditi za ular,jer se s desnom rukom

može korigirati krava kod predvoGlavu životinje poželjno je držati u pravilnoj visini i životinju predvoditi u uravnoteženom tempu.

Kod vođenja, predvoditelj stoji nešto otraga i pazi na korektan stav nogu.

Sav trud, uložen u pripremu životinje za izložbu ili prodaju, zasigurno će se višestruko vratiti i pomoći promociji uzgajivača, ali i uzgoja u cjelini. ■ đenja.

Kada i kolikočesto bi životinjutrebalošišati ovisio uvjetimadržanja, vremenskimprilikama i samojdlaci

36

Ml:fekarski list 08/2008.

IZ UDRUGA

Uzgajivači simentalskog

goveda "Zlatne doline" označavaju svoje štale Piše:Mr. se. MiroslavKovač e čekajući da se stvari oko njih dogode ili da ih netko drugi uvjerava kako je ono što imaju vrijedno, uzgajivači simentalskog goveda Požeštine, udruženi u Udrugu, započeli su s označavanjem svojih objekata.

Oznake koje će biti istaknute na njihovim štalama, u kojima se proizvodi mlijeko i meso, označit će njihovu proizvodnju već na prvi pogled. Ne samo označiti, već i istaknuti njihovu specifičnost, prepoznatljivost i kvalitetu.

Svečani početak obilježavanja štala dogodio se 03. srpnja 2008. godine na imanju obitelji Kovačević iz Poloja gdje je promovirao znak "Mlijeko iz Zlatne doline" i obitelji Polak iz Zarilca, gdje je promoviran znak '1unetina iz Zlatne doline". U narednim danima obilježena je 75 štala članova Udruge, u kojima se proizvodi mlijeko i 1Oštala u kojima se tovi junad. Tijekom svečanog predstavljanja prisutne su pozdravili: Goran Lipavić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Tomislav Majetić, predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, Miroslav Kovač, voditelj projekta i rukovoditelj HZPSS, Odsjek Požeška-slavonske županije, te domaćini Damir Kovačević i Drago Polak.

N

38

Započeli označavanje proizvodnihobjekataoznakama "Mlijekoiz

Zlatne doline"i ''junetinaiz Zlatne doline" S projektom se započelo prošle godine u srpnju, kada su promovirana osnovna načela projekta pod nazivom "Naši proizvodi", uz još jedan projekt koji je uslijedio

(označavanje

štala), a nazvan je putovi Zlatne doline".

Projekti su komplementarni i proizašli su iz Strategije rada Udruge u razdoblju od 2005. do 2010. godine "Mliječni

Ml.fekarski list 08/2008.

IZ UDRUGA (Stvaranje proizvoda s obilježjem prostora - proizvod s markicom).

Projekt je do sada financiran isključivo iz sredstava Udruge, na što su proizvođači osobito ponosni, uz podršku Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Odsjek Požeško-slavonske županije.

Svrha označavanja štala je: • osnažiti rad Udruge i njezinih članova te ih motivirati za daljnji rad, • istaknuti prepoznatljivost i jedinstvenost područja i proizvodnih uvjeta koji vladaju u prostoru Zlatne doline,

• zaštititi i označiti podrijetlo siroPodržite nas u našim nastojavine (proizvoda obiteljskih gos- njima da u okviru svoje strategije i podarstava), te gospodarski raz- sredstava koja imamo uspijemo u voj i opstanak u seoskoj sredini, svojoj zajednici stvoriti dobre uvjete • na drugačiji način odgovoriti na i atmosferu u kojima će naši članovi, probleme koji se pojavljuju u a i svi ostali kojimaje život vezan uz stočarskoj proizvodnji, te skreselo i seoski prostor, podići stannuti pozornost na stvarne pro- dard života i proizvoda. Svoja izvođače i njihove probleme, znanja, iskustva i model nudimo i • povećati povjerenje u zajednici, drugima, te ćemo im u tome rado . prema potrošačima i prerađi­ pomoći. Uz promociju proizvoda vačima kroz stalne razgovore i članova Udruge, promoviranje i sam pregovore, uzgoj simentalskog goveda. U • stvoriti partnerske odnose na nastavku Vam predstavljamo znakotemelju oznake proizvoda iz ve kojima će biti označene štale Zlatne doline. članova Udruge. ■

A) MLIJEKO IZ ZLATNE DOLINE

B) JUNETINA IZ ZLATNE DOLINE

C) SIMENTALAC- TRADICIJA NAŠEG KRAJA

Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima Jamči suhoI čisto vime,boljukvalitetu

mlijeka,zdravljepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame Povisujerazinuhigijenskihuvjetadržanja mliječnih krava

Smanjuje smrad i ublažava problem s

muhama Obogaćuje stajski gnoj

Za veću u

bnost I higijenu u stajama

Iz Hrvatskogstočarskog centra Nedelišću je od 13. do 15. lipnja 2006. godine, u sklopu desetog Međi­ murskog sajma poduzetništva MESAP, održana deveta po redu stočarska izložba Međimurske županije u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra i MESAP-a, a po_d pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Međimurske županije i Općine Nedelišće. Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip Kraljičković, a vlasnicima prvonagrađenih izložbenih grla uručene su diplome Hrvatskog stočarskog centra te brojne novčane i naturalne nagrade sponzora izložbe.

U

drugoj laktaciji proizvela je 6 169 kg Mljekarskom listu u svibnju, kao mlijeka s 3,66% mliječne masti i uzornom gospodarstvu koje veliku 3 ,42%bjelančevina. pozornost poklanja kvaliteti rasU kolekciji prvotelki holstein plodnog podmlatka na svojoj farmi, pasmine prva nagrada pripala je ali i svim tehnološkim postupcima Milanu Branoviću iz Kuršanca za kako bi krave proizvodile u što kravujesy HR2100826742 (oteljena optimalnijim uvjetima.

Nadalje, Bojanu Kolariću iz 29.08.2005., otac Silver 437). Krava je u prvoj kontroli proizvela 33,23 Turčišća uručena je nagrada za kg mlijeka s 4,46% mliječne masti i najbolju kravu holstein pasmine 2,89% bjelančevina. O obiteljskom Riba HR 1100146292 (oteljena 14.02.2004., otac Has 299). Kravaje poljoprivrednom gospodarstvu obitelji Branović pisali smo u imala 3 teljenja, a u maksimalnoj

Nagrade za najbolja grla

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prva nagrada pripala je Vladimiru Šalkoviću iz Preloga za kravu Ulli AT 873557407 (oteljena 11.01 .2006.; otac Weinrauch DE 0932849151 ), koja je u prvoj kontroli proizvela 27,2 kg mlijeka s 5,31% mliječne masti i 3,20% bjelančevina.

Ani Krčmar iz Štefanca dodijeljena je prva nagrada za najbolju kravu simentalske pasmine Cedra HR 6100063396 ( otelj ena 19.12.2003., otac Hrid 7306), koja je imala tri teljenja, a u maksimalnoj

40

Draženu Mo/naru diploma i zvono HSC-a za šampionsko grlo simentalskepasmine M(iekarski li.st 08/2008.

IZLOŽBE drugoj laktaciji proizvela je 7 899 kg mlijeka s 3,77% mliječne masti 3, 16%bjelančevina. Šampionska grla izložbe Za najbolju kravu simentalske pasmine izabrana je krava Rebeca HR 5100992046 (oteljena 12.11.

2003., otac Strigl AT 553305746), koja je imala 3 teljenja i prosječno je u 2 laktacije proizvela 6 177 kg mlijeka s 4, 15% mliječne masti i 3,55% bjelančevina. Maksimalnu mliječnost je imala u drugoj laktaciji u kojoj je proizvela 6 638 kg mlijeka s 4, 10% mliječne masti i 3,54% bjelančevina. Vlasnik krave je Dražen Molnar iz Palinovca.

Milanu Miklinu diplomai zvonoHSC-a za šampionsko Za šampionsko grlo holstein grloholsteinpasmine pasmine izabrana je krava Kmica HR 7100145989 Milana Miklina iz proizvela 6 829 kg mlijeka s 3,98% Hrvatskog stočarskog centra Franjo Preseke. Krava je oteljena 13.04. mliječne masti i 3,34%bjelančevina.

Poljak, dipl. ing. i predstavnik 2004. godine, a otac ove krave je bik Vlasnicima šampionskih grla Ministarstva poljoprivrede, ribarHas 299. Ova je krava imala dva diplome i zvona Hrvatskog stočar­ stva i ruralnog razvoja mr. se. Josip teljenja, a u prvoj je laktaciji skog centra uručili su ravnatelj Kraljičković. ■ ~

Z11['llr.lAJR11[4C11ED.o.o.

Sl'orlgrc:1c1.

Llpc:1r,Jalcc, Te/_ 048/634-0.:ZO.

Usluga Sojina NOVO

prerade

soje

55.

48000 Kc,prlvn/c::c, l'el/~CVC048/634-757

tostiranjem.

sačma

NA TRŽIŠTU

SOJA ZA PREŽIV AČE (baypas hrani izrađen na osnovi soje.

- SAMOZ4 protein)

VAŠU STOKU

je visokokvalitetan

NAJBOLJE/li proteinsko-mineralni

dodatak

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV AĆE, svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju različitim tehnološkim procesima koji povećavaju resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako omogućuju Vama proizvođačima bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! ✓ POVEĆANU MLIJEČNOST KRAVA ✓ VIŠE PROTEINA I MASNOĆA ✓ ZORA VIJE KRAVE ✓ VEĆU PROIZVODNJU ✓ MANJI UTROŠAK SREDSTAVA Koristi se: • u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži • u smjesi s kukuruzom, ječmom i stočnim brašnom Ogledni primjer smjese: • kukurnz 45 % • stočno brašno 15 % • suncokret 1O % • soja za preživače 20 % • ječam 10 %

Mljekarski list 08/2008.

41

a tradiqJa

m~~·e teonihJ nzca pro,zvođačima, mliekarama

i trgovcimadiljem vijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgo u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike,kupite junice direktno od proimodača!

1Ogodina u <J-lrvatskoj Z,ghvaljujemona povjerenju

lnter- Ago c1.o.o.

-

-

B_EZ --~ -

-

~

-

Telefon:048 681 393,fax:048 681 394 Mobiteli:091 6170 696,091 6170636

-

GRANICA

KraljaTomislava 22,HR-48260 Križevci

-

e-m;iil: intPr-;inroc@kr.t-com.hr

========~ Stogodišnjica uzgoja simentalskog goveda u Svetom lvanu Zabno

OBLJETNICA

V

Niti danas, sto godina kasnije,rad i entuzijazamuzgajivača simentalskoggoveda ne popuštaju....

Iz Hrvatskogstočarskog centra ako je 22. lipnja 2008. godine, kada je obilježen Dan općine Sveti lvan Žabno, proslavljena stogodišnjica uzgoja simentalskog goveda u Svetom lvanu Žabno te djelovanja Udruge uzgajivača simentalskog goveda Sveti lvan Žabno, koja je pod imenom Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj čistokrvnog simentalskog goveda počela djelovati još davne 1908. godine. Također je održana i izložba goveda simentalske pasmine te Kup mladih uzgajivača simentalskog goveda. Organizatori ovih manifestacija bili su Hrvatski stočarski centar - područna stočar­ ska služba iz Svetog lvana Žabno, Općina Sveti !van Žabno i Udruga uzgajivača simentalskog goveda Sveti lvan Žabno, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i općina Sveti lvan Žabno te brojni sponzori. Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip Kraljičković, a nazočni su bili: pomoćnik ministra MPRRRdr. se. lvanJakopović, župan Koprivničko-križevačke županije gosp. Darko Koren, ravnatelj

T

Mbekarski li.st 08/2008.

Hrvatskog stočarskog centra gosp. početka izložbe uručio je zahvalnice Franjo Poljak, potpredsjednik Eu- i priznanja osobama koje su svojim ropskog Saveza uzgajivača simental- radom i zalaganjem doprinijeli skog goveda Marjan Špur, predstav- razvoju i uspjehu Udruge i razvoju nici austrijskih uzgajivača simental- uzgoja simentalskog goveda. Gosp. skog goveda vođeni gosp. Karlom Mihajlic je ispred Udruge primio Zottlom, predsjednik Saveza udruga brojna priznanja koja su mu uručili uzgajivača simentalskog goveda ravnatelj Hrvatskog stočarskog Koprivničko-križevačke županije centra gosp. Franjo Poljak, predgosp. lvan Hodalić te mnogi drugi sjednik SUUSGKoprivničko-križeva­ domaći i inozemni gosti. čke županije gosp. lvan Hodalić, te Predsjednik Udruge uzgajivača dva zvona koja su predali gosp. simentalskog goveda Sveti lvan Žab- Marjan Špur, ispred Saveza uzgajivano, gosp. Nikola Mihajlic, prije ča simentalskog goveda Slovenije,

OBLJETNICA te gosp. Karl Zottl, ispred austrijskih uzgajivača simentalskog goveda.

Na izložbi je predstavljeno 44 grla simentalske pasmine u 4 kolekcije, a vlasnicima prvonagrađenih grla uručene su diplome Hrvatskog stočarskog centra te brojne novčane i naturalne nagrade sponzora izložbe.

Prvonagrađena grla

lvan Tadej iz Habijanaca dobio je nagradu za steonu junicu Cifru HR 3101115033 (oteljena 08.07.2006., otac Didwein) čija je majka u 7 laktacija postigla prosječnu proizvodnju od 5 271 kg mlijeka s 3,98% mliječne masti i 3,52% bjelančevina, a u maksimalnoj sedmoj laktaciji postigla je proizvodnju od 6 298 kg mlijeka s 4,04% m. m. i 3,40% bjelančevina. Također, krava Rumenka HR 7100986605 (oteljena 13.02.2006, otac Pan) gosp. Tadeja ocijenjena je kao najbolja prvotelka. U prvoj kontroli proizvela je 16,6 kg mlijeka s 6,58%m. m. i 2,81%bjelančevina. lvanu Careviću iz Cepidlaka uručenaje nagrada za najbolju kravu Golubu HR 0006072464 (oteljena 02.06.2003., otac Bel), koja je imala 2 teljenja, te je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5 733 kg mlijeka s 4,25% m. m. i 3,20% bjelančevina.

Dragutinu Bešteku iz Kuštana uručena je nagrada za najbolju bikovsku majku Gacku HR 1100877518 (oteljena 12.07.2003, otac Rentano), koja je imala 3 teljenja i prosječno je u dvije laktacije dala 7 267 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,20% bjelančevina. U maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8 042 kg mlijeka s 3,80% m. m. i 3,20%bjelančevina. lvanu Čurdiji iz Rumenjaka uručena je diploma te zvono Hrvatskog stočarskog centra za šampionsko grlo izložbe - kravu Moniku HR 5100722319 (oteljena 30.03.2005., otac Ress), koja je imala dva teljenja, a u prvoj je

44

laktaciji proizvela 6 057 kg mlijeka s 4,40%m. m. i 3,58%bjelančevina.

U sklopu izložbe predstavljena je i kolekcija ženskih potomaka po kravi bikovskoj majki Sumuraji HR 0006063822 (oteljena 24.06.2002., otac Samurai). U kolekciji su bile četiri krave: Suza HR 7100603067 (oteljena 18.12.2004., otac Rhone), dvije junice blizanke Srna HR 8101229416 i Slonica HR 1101229417 (oteljene 07.02.2007., otac Weinold) i žensko tele Sumica HR 5101532128 (oteljena 02.02.

2008., otac Gebalot). Uzgajivač ovih grla je gosp. Dragutin Beštek iz Kuštana.

Javnosti je bila izložena povijesna zbirka starih knjiga

fotografija iz arhiva Udruge koja svjedoči o povijesti uzgoja simentalske pasmine u Svetom Ivanu Žabno, koji je imao velik utjecaj na razvoj uzgoja u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Na kraju događanja predstavljena je knjiga pod nazivom "100 godina unapređivanja govedarstva" autora Antuna Tonija Šrameka. U knjizi je prikazana kratka povijest uzgoja simentalskog goveda te osnutka i rada Hrvatske marvogojske udruge za uzgoj čistokrvnog simentalskog goveda u Svetom lvanu Žabno od davne 1908. godine, pa sve do danas, kada Udruga djeluje pod nazivom Udruga uzgajivača simentalskog goveda Sveti Ivan Žabno. ■

SCHFIUER. UVIJEK

JEDNU

IDEJU

ISPRED

IZLOŽBE~========================~

Treća izložba stoke

Sisačka-moslavačke V

••

zupanl}e

Predvedenoje i ocijenjena28 grla simentalskei holsteinpasmine u šest kolekcija

u maksimalnoj četvrtoj laktaciji 4100521645 (oteljena 25.11.2002., proizvela 6 791 kg mlijeka s 3,83% otac Marker NL 847990740, majka NL103818194).

Iz Hrvatskogstočarskog centra m.m. i 3,34%bjelančevina.

Prvonagrađena Šampionska grla grla holstein pasmine Šampionkom izložbe proglašeod pokroviteljstvom U kolekciji steonih junica na je krava Heldin HR 4100688322 Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i rural- prvonagrađena je Dorica HR (oteljena 17.02.2002., otac Herbert nog razvoja, a u organi- 9101141740 (oteljena 25.07.2006., AT 388887842) iz kolekcije ostalih zaciji Hrvatskog stočar­ otac Tasker HB 406) vlasnika Mari- krava simentalske pasmine. U makskog centra, Sisačko- jana Tonkovića iz Ilove. Majka ove simalnoj drugoj laktaciji proizvela je, 8 294 kg mlijeka s 4,63% m. m. i moslavačke županije, Općine Po- junice u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 7 327 kg mlijeka s 3,21% bjelančevina. Krava je u p ovača, Hrvatske gospodarske komore Sisak i Udruge stočara i 4,41% m. m. i 3,54% bjelančevina. U vlasništvu tvrtke Korina proizvodnja ratara "Seosko gospodarstvo" iz kolekciji mladih krava prvonagra- d.o.o. iz Rajića. đena je Milka HR 6101006842 Sva nagrađena grla po kolekciPopovače održana je 21.06.2007. godine u Popovači Treća županijska (oteljena19.02.2006., otac Leonar- jama dobila su diplomu, pehare i izložba stoke. Izložbu je svečano do HB 440) vlasnice Ljubice Šambar medalje Hrvatskog stočarskog otvorio dožupan gosp. Željko Lenart, iz Stružeca. U prvoj kontroli dala je centra koje je uručio pomoćnik a svojim prisustvom manifestaciju su 24,4 kg mlijeka s 4,62% m. m. i 2,98 % ravnatelja gosp. Ante Pezo, te gosp. bjelančevina. Željko Mikačić i gosp. Petar Cvetko uveličali državni tajnici Ministarstva Prva nagrada u kolekciji ostalih ispred organizatora izložbe. Nagrapoljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, gosp. Krešimir Kuterovac i krava dodijeljena je Borislavu Nova- đenima su uručene i nagrade spončiću iz Volodera za kravu Dinu HR zora. ■ gosp. Srećko Selanac.

Prvonagrađena grla simentalske pasmine U kolekciji steonih junica prvu nagradu za kravu Ivanu HR 310106670 (oteljena 25.05.2006., otac Ego HB 7643) dobila je tvrtka Korina proizvodnja d.o.o. iz Rajića.

Majka nagrađene junice u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 7 137 kg mlijeka s 5,31% m. m. i 2,99% bjelančevina. U kolekciji mladih krava prva nagrada je dodijeljena Ivanu Antolišu iz Potoka za kravu Cifru HR 6100702279 (oteljena 18.03.2005., otac Rhone HB 7447), koja je u prvoj kontroli dala 27,4 kg mlijeka s 4,18% m. m. i 3,38%bjelančevina.

U kolekciji ostalih krava prvonagrađena je krava Krista HR 8100316591 (oteljena 16.02.2004., otac Hippo HB 7553) vlasnice Ljubice Šambar iz Stružeca. Kravaje

P

TvrtkiKorinaproizvodnjad.o.o.iz Novskenagradaza šampionskogrloizložbe

46

Ml/ekarski list 08/2008.

48260 Križevci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: 048 716 11

e-mail:mibeks ekoagram@email.t-com.hr

n,:;~uPLODNA GRLA ,__,,,a~SMINA U

O KRAVE PRVOTELKE

IZLOŽBE

Druga stočarska izložba Ličko-senjske županije - Brinje 2008.

Prepoznatljivimproizvodomdo boljegživota je, uz kvalitetnije ostvarivanje poticaja i druge korake do samoga plau Brinju održi i sljedeće godine, što smana proizvoda, jedini put do žeU potkapelskom gradiću Brinju će je zasigurno pretvoriti u tradi- ljenih rezultata i spasa malih proposljednje subote u lipnju 2008. cionalni događaj. Lokmer je izrazio izvođača. Najsvjetlijom točkom na godine Hrvatski stočarski centar iz žaljenje što se od 35 tisuća ha području Brinja načelnik Lokmer Zagreba, Poljoprivredna zadruga poljoprivrednog zemljišta na po- ocijenio je farmu obitelji Širjan u "Frankopan" iz Brinja i Braniteljska dručju općine Brinje obrađuje tek Vodoteču koja tovi 4 tisuće junadi udruga Brinje organizirali su Drugu oko 2 220 ha. Razlog tomu je činje­ godišnje, ali i potiče kooperaciju, otnica što je svakim danom sve manje kupljuje grla u sustavu krava-tele te stočarsku izložbu Ličko-senjske županije. Pokrovitelji Izložbe bili su stanovnika među kojima sitni sve tješnje surađuje s brinjskom PZ. Ministarstvo poljoprivrede, ribar- proizvođači postupno odustaju od Izlagačima i brojnim promatrastva i ruralnog razvoja, Ministarstvo bavljenja poljoprivrednom proiz- čima izloženog blaga obratila se dr. obitelji, branitelja i međugenera­ vodnjom. se. Maja Dražić, zamjenica ravna"Kako smo pred vratima EU, telja Hrvatskog stočarskog centra cijske solidarnosti, Ličko-senjska rješenje moramo tražiti u zadrugar- koja je istaknula da se o Lici stvorila županija i Općina Brinje.

Na izložbi je predstavljena 40 stvu koje je i svijet prepoznao" - fama kako je raseljena i da poljopriistaknuo je Lokmer i dodao kako se vrede gotovo i nema. Međutim, mliječnih krava, smeđe, simentalske i holstein pasmine, šest teladi i četiri kod nas na zadrugarstvo gleda s ovogodišnja, kao i prošlogodišnja nepotrebnim podozrenjem, ali ono izložba, najzornije pokazuje kako ličke buše, a najbolje među njima odabrala je komisija za ocjenu izložbenih grla. Solidno posjećeni skup pozdravila je predsjednica Organizacijskog odbora izložbe, Josipa Pavlović, dipl. ing., te se posebno zahvalila pokroviteljima i suorganizatorima koji su omogućili održavanje ovako važne manifestacije. Prema njezinim riječima, održana izložba je jedna od mjera poboljšanja govedarstva ovoga kraja s dugogodišnjom tradicijom uzgoja goveda. Glavna svrha održavanja izložbe je pokazati marljivi rad ličko-senjskih stočara te očuvanje autohtone pasmine - buše.

Sudionike izložbe, kao i brojne goste i uzvanike, pozdravio je općinski načelnik, lvan Lokmer, koji je izrazio želju da se ovakva izložba HrvojeBorassa šampionkomizložbe(foto:A. Kljujev)

Piše:JosipCvitković

48

Mljekarski list 08/2008.

IZLOŽBE

GoranFumić s prvonagrađenom Srnomiz kolekcijeostalihkrava smede pasmine (foto:A. Kljujev) Lika ipak ima što pokazati. Upravo zato i svi nagrađeni proizvođači imaju još više razloga za zadovoljstvo. Čestitajući organizatorima na uspješno obavljenom zadatku, Milan Jurković, župan Ličko-senjske županije, podsjetio je kako je Ličko­ senjska županija podržala plVll i drugu izložbu, ali i obećao da će podržati i sljedeće izložbe,jer je ovo jedan od najboljih načina predstav-

ljanja dijela bogatstva Ličko-senjske županije. Podsjetio je da županija ima preko 3 400 obiteljskih domaćinstava i da su količine isporučenoga mlijeka sve veće, iako broj grla opada, te je dodao kako su "poljoprivreda i stočarstvo jedne su od strateških razvojnih grana naše županije i da će, zahvaljujući nedavnom prolasku autoceste i skorašnjem postavljanju plinovoda

Najbolja u kolekcijiostalihkrava simentalskepasmineje PlamenkaStjepana Starčevića iz VelikogŽitnika (foto:A. Kljujev) Mljekarskifut 08/2008.

u Brinju i županiji, nesumnjivo porasti broj turista u svim općinama i gradovima, te da je osnovni zadatak povećati poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, a proizvode tih grana što više trošiti ovdje".

U ime Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izložbu je otvorio državni tajnik za poljoprivredu Krešimir Kuterovac, koji se pritom osvrnuo na planirani intenzivni i ruralni razvoj poljoprivrede. Prva će- ocijenio je Kuterovac - svojom konkurentnošću, cijenama i troškovima ostvarivati razinu koja se od nas očekuje ulaskom u EU, a druga će se temeljiti na razvoju ruralnih krajeva i prepoznatljivosti ljepota koje svaki kraj nosi.

"Potrebno je stvoriti prepoznatljiv proizvod, kojeg ćemo zajednički propagirati i od njega svi skupa bolje živjeti" - zaključio je.

Laureati

Prema ocjeni Komisije za ocjenu izložbenih grla najvrednija titula - titula šampionke pripala je 6godišnjoj kravi Medovi, iz kolekcije ostalih krava smeđe pasmine, vlasnika Hrvoja Borasa iz Senja.

U kolekciji steonih junica smeđe pasmine treće mjesto osvojila je junica Jana Željke Krznarić iz Holjevaca, nedaleko od Brinja. Drugo mjesto u ovoj kolekciji pripalo je junici Ljubi, vlasnice Marije Rajačić iz Prokika, nedaleko od Brinja, čija je junica Jagoda osvojila prvo mjesto u ovoj kolekciji.

U kolekciji ostalih krava smeđe pasmine, prvo mjesto osvojila je Srna Vlade Kostelca iz Brinja, druga je Zekica Ivanke Miškulin . iz Smiljana, a treća Siva Verice Fumić iz Brinja.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine najboljom je ocijenjena Lora Željke Krznarić iz Brinja. Drugo mjesto pripalo je Sari MilanaJelinića iz Smiljana, a treće Moniki Milana Latkija iz Otočca.

49

IZLOŽBE Kolekcijom ostalih krava simentalske pasmine dominirala je Plemenka Stjepana Starčevića iz Velikog Žitnika, a njoj uz bok našle su se Liza Mande Horvatović iz Mušaluka i Milenka Nade Šarić iz Smiljana.

U kolekciji prvotelki holstein pasmine prvo mjesto pripalo je kravi Nadi Kristine Prša iz Ličkoga Osika, drugo Dori Ivice Banića iz Čovića, a treće Azri Katice Maras iz otočkoga Kompolja.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prva je Isma Marije Drenovac iz Gospića, druga Dunja Nade Šarić iz Smiljana, a treća Monika Ivice Banića iz Čovića.

Buša - i dalje na ličkim pašnjacima(foto:A. Kljujev) I ove je godine prikazana kolekcija izvorne i zaštićene pasmine - ličke buše. Grla su izložili Katica Franić iz se mladi uzgajivači goveda odjeveni Juliju Vuković s teletom proglasio je u narodne nošnje. Počasna komisija državni tajnik MPRRR Krešimir Smiljana i Milan Žarak iz Perušića.

Nakon izložbenog djela, u ocijenila je uvježbanost vođenja Kuterovac, te uručio prigodnu okviru Bambino kupa, predstavili su teladi te opći dojam. Prvonagrađenu nagradu. ■

!UNCE 1988

www.psc-terencak.hr

SILAŽNE PODFOLJJE

I FOLIJE

VAM PREDSTAVLJA psc-ferencak@kc.t-com.hr

RAZNIH DIMENZIJA

ZAŠTITNE MREŽE,VREČE ZA PIJESAK

ii'~'°~~ma~egkrmnogbi~;J~ Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

50

Koprivnica, ćarda 6 Tel/fax 048/647-902

Osljek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

128

Mljekarski Li.st08/2008.

IZGRADNJA

TALA ZA MUZNE KRAVE

Vi ste odabrali nas 1 a mi Vam nudimo: ✓ POUZDANOG

PARTNERA

✓ NAJPOVOLJNIJU -

IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTAOD DRVENIH REŠETKASTIHNOSAČA

CIJENU

✓ KVALITETU

✓ BRZINU IZVEDBE

✓ KLJUČ U RUKE ✓ ISKUSTVO

s lnienjering d.o.o., Jadranska avenija bb (pri SBZ), 10020 Zagreb

Haas - --- -----

._0_1_&_594_63_0_•_F_a_x._0_1 _65_94_64_o_•_www __ .h_aa_s_.h_r _·_ha_a_s@_h_a_as_.h_r~

...

EDUKACIJA

Nakon uspješno Još znanja i prakse završene edukacije za zanimanje za proizvodače mljekar-sirar, Udruge malihsirara autohtonih sireva županije članovi

Karlovačke

Korni11 dobili su uvjerenjeo osposobljenosti,a stečeno zanimanje im je upisana u radnu knjižicu 11

Piše:ZoranBašić, dipl. ing.

Karlov~čkoj župa~ij_ije po prvi put orgamz1ran Stručni program obrazovanja odraslih za zanimanje "mljekar-sirar" za članove Udruge malih sirara Karlovačke županije "Komi". Uvjet za pohađanje ovog Programa je završena osnovna škola i najmanje 15 godina starosti.

Nastavni plan obuhvatio je teoretski i praktični dio, a edukacije s radionicama održane su u prostorijama Prirodoslovne škole u Karlovcu te na obiteljskom gospodarstvu i registriranoj mini sirani Ružice Paheru Tounju.

Za kvalitetnu i sveobuhvatnu edukaciju majstora sirara odgovorni su bili: dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Edita Poropat Čolig, dr. vet. med. i Željka Obrovac, dipl. ing. iz Prirodoslovne škole u Karlovcu, Višnja Magdić, dipl. ing., Krešimir Fumić, dipl. ing., te Bernarda Kasunić, dipl. ing. iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. O potrebnoj zaštiti na radu polaznicima Programa govorio je Enes Felić, dipl. ing. Cijena školovanja iznosila je 2.200 kuna po polazniku, a članovima Udruge sirara "Komi" Karlovačka županija sufinancirala je dio cijene školovanja, dok će ostatak sufinancirati lokalna uprava mjesta iz kojih polaznici dolaze.

Program edukacije obuhvatio je sva tehnološka područja u proizvodnji mlijeka i sira, tako da možemo slobodno zaključiti da su tijekom 140 sati predavanja i

U

52

praktične

nastave polaznici stekli potrebna znanja i vještine kako bi svoju proizvodnju unaprijedili i uskladili je s pravilima struke. Tako su obrađene sljedeće teme: Hranidba domaćih životinja i proizvodnja krme, Reprodukcija i zoohigijena, Kvaliteta mlijeka, Mužnja i održavanje opreme za mužnju, Registracija objekta za proizvodnju sira, Higijena i sanitacija u objektu za proizvodnju sira, Osnove tehnologije proizvodnje sira i oprema u sirarstvu, Zrenje sireva, Pogreške sireva, Senzorsko ocjenjivanje sireva, Specijalno sirarstvo, Deklariranje sira, Osnove marketinga, Izravna prodaja i Ekonomika proizvodnje sireva.

Nakon što su im uručene diplome, osmijeh na licima vrijednih majstora sirara govorio je dovoljno svjesni su činjenice da su usvojenim znanjem i vještinama učinili veliki korak naprijed, ali i da će im budućnost donijeti mnoštvo izazova s kojima će se zasigurno uspješno nositi. ■

Ponosnosu primilisvojauvjerenjao završenomškolovanju za zanimanje mljekar-sirar Mljeka.rski list 08/2008.

IZLOŽBE

Selo i pol u jednoj staji J Begovom Razdoljuodržanaje Druga izložba goranskih <ravljihsireva

Vlada RH izradila je strategiju mirja. Nagrađeni su i drugi sirevi dimljeni sir s maslinama (zlato}, razvoja govedarske proizvodnje, koji se temelji na okrupnjavanju pro-· škripavac i kuhani dimljeni sir (bronegovo Razdoljeje selo s izvodnih kapaciteta, specijalizaciji i ca) obitelji Mrvoš. Drugo najuspje40 stanovnika, na 1 078 intenzifikaciji proizvodnje. U raz- šnije gospodars~o je ono obitelji metara nadmorske doblju do 201 O.godine planira se in- Vičević iz mjesta Skrljevo, koji su za visine, i kažu, najviše vestirati u sektor govedarstva 3, 1 svoj škrljevski kuhani kozji sir, stalno naseljeno mjesto milijardi kuna. Provedba programa škrljevsku kozju skutu i bakarski u RH. Područje Gorskog temelji se na osiguranju povoljnih kozji sir osvojili zlatne medalje. cotara izrazito je brdsko-planinsko kreditnih sredstava banaka i drugih Nakon proglašenja pobjednika, ,odručje kojemu prirodni čimbenici izvora financiranja koji će biti na ras- dobro raspoloženi izlagači pripre· tlo, klima i reljef pružaju mogu- polaganju od strane Europske unije mili su degustaciju svojih sireva i :nost intenzivnog razvoja govedar- tijekom prilagodbe našeg gospodar- drugih poslastica toga kraja. ;ke proizvodnje, no ipak pripada stva uvjetima proizvodnje EU. Pozitivan primjer razvoja ,oljoprivredno nerazvijenom podgospodarstva - OPGFrancišković Zbog svega navedenog, i kao ·učju. Proizvodnja mlijeka u privat- jedna od uspješnih mjera za unapreU tom idiličnom okruženju, 10-industrijskom sektoru, zbog đenje govedarstva, jest održavanje daleko od gužvi, kao glavna pokretanalog i rasparceliranog posjeda, sla- stočarskih izložbi i smotra, koje na taj čka snaga ističe se gospođa Marica >o se razvila, a trend proizvodnje način daju dodatni poticaj za daljnji Francišković, predsjednica Udruge nlijeka bilježi kontinuirani pad. rad na uzgoju i poboljšanju kvalitete. proizvođača mlijeka Primorsko-go\Jajmanja količina isporučenog mliranske županije i jedna od glavnih Izložba goranskih kravljih eka bila je 2006. godine i iznosila je organizatora izložbe. Gospođa Marisireva Primorsko-goranske l 054 685 kg. To čini samo 0,39% ca, uz pomoć supruga, sina i snahe županije 1kupne državne proizvodnje mlijeNa održanoj izložbi goranskih vodi svoje obiteljsko poljoprivredno <a. Najveći proizvođači - isporuči­ sireva sudjelovalo je 11 izlagača. gospodarstvo i svakako je pozitivan :elji mlijeka nalaze se na poc_!ručju Šampionski sir izabrala je stručna primjer kako uspješno proizvoditi u ~radova, odnosno u općini Cabar, komisija, a to je kuhani sir s ljutim krajevima s posebnim uvjetima ✓rbovsko, Mrkopalj i Jelenje. Broj papričicama obiteljskog poljoprigospodarenja, kao što je upravo ovo .sporučitelja se iz godine u godinu vrednog gospodarstva Mrvoš iz Go- područje. ;manjuje i sada ihje 200.

Za proizvodnju krme također je Jotrebno utrošiti više rada i energije 1ego u ravničarskim područjima, jer ;u prinosi manji, posjedi su ,ascjepkani, a konfiguracija terena ie nepovoljna i sve to poskupljuje proizvodnju.

Prema anketi, koju je proveo Poljoprivredni fakultet iz Osijeka, 11ajveći broj obitelji (57%)posjeduje ;;amojednu kraw. Broj obitelji koji posjeduju 3 krave također je velik, ali je zamjetna i njihova visoka prosječna starost (61 god.). Okosni:.:a i nositelji buduće komercijalne proizvodnje mlijeka najvjerojatnije će biti obiteljska gospodarstva s S i V'išekrava, koji će ipak dio dohotka ostvarivati u drugoj nepoljoprivredPredstavnikMPRRR gosp.!van Hodalić uručuje Zlatnu plaketu noj djelatnosti.

liše: MajaVolarić

B

za šampionskisirgospođi Mrvoš

i}fljekarski list 08/2008.

58

IZLOŽBE U svojoj staji, koja je u adaptaciji, drži 60 grla, uglavnom smeđe alpske, te holstein pasmine. U staji, kaže gospođa Marica, drži "selo i pol u jednoj staji". Godišnje proizvedu 200 000 litara mlijeka. Cilj im je povećati količinu proizvedenog mlijeka, ali i zakružiti taj ciklus izgradnjom sirane. Sir, tipičan za taj kraj, kojeg i oni proizvode, je sir škripavac. Postoje mnoge varijante, s maslinama, papričicama i raznim biljnim travama.

Cijelo to područje, naglašava gospođa Marica, bori se s raznim poteškoćama koje otežavaju proizvodnju te vrijedne sirovine, mlijeka.

Nepovoljni klimatski uvjeti, usitnjenost posjeda, staračka domaćinstva, na kojima nedostaje mlade i efektivne radne snage, otegotna su okolnost za povećanje i unapređenje proizvodnje. OPG Francišković posjeduje 28 hektara vlastite zemlje i 50 hektara zemlje u zakupu, koja nije ugovorno definirana i samim time nije sigurno dugoročno rješenje.

Edukacijenikad dosta - gospođa Marica Francišković s glavnom urednicomMljekarskoglista VeromVolarić Gospođa Marica na pitanje: "Može li se od proizvodnje mlijeka danas u Begovom Razdolju živjeti?", odgovorno tvrdi da ne može. No, istovremeno smatra da je ova kriza, kroz

koju prolaze njezina obitelj i sumještani, trenutna i svakako vjeruje da će uskoro "za svaku uloženu kunu dobiti dvije" i vidi svjetliju i bolju budućnost svoga predivnog kraja. ■

~

.t'strla

a

✓premazi I sredstva

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

tu faH'e

sira od kvasaca I pffjesni ✓sredstva za sprmvanfe kasnog nadimanja Sira "sastojci za pripremu salamu~ ✓prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓kalcij-klorid ✓natrij-nltrat

✓testovi, pribor i oprema za kontrolu:

- kiselosti mlijeka - temperature

-vlage - sallnlteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona

Problotlk d.o.o. stručno istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj indusbiji Ulica grada Gospića 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: probiotikOproblotlk.hr

• www.problotik.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak mNPANY WITHQUALITY PWIAGBIBf1" S1STBI CERTIFIB> IY DNV

ISO 9001:2000

8:00-15:30 COMPANY Wl1H HACCPMANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BYDNV

=====HACCP====

- ostalo ✓umjereni termometri

✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markic:e za sir ✓kalupi za samoprešanje sira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodn:

I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja

za nove proizvo u vlastitom opremljenom laboratorijl

VIJESTI

Osnovana Udruga uzgajivača Ovo je prva udruga simentalskog goveda takvogatipa ''Bilogora'' na području

lako uzgoj simentalskog goveda u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima veoma dugu tradiciju, a siIz Hrvatskog stočarskog centra mentalac je dominantan u pasminGrubišnom Polju odr- skoj strukturi goveda ove županije, žana je 17. 06. 2008. ovo je ipak prva Udruga takvog tipa. godine Osnivačka skup- Svrha djelovanja je unapređenje ština Udruge uzgajivača uzgoja simentalske pasmine na simentalsk~ goveda gospodarstvima uzgajivača članova "Bilogora". članovi Ud- Udruge, sudjelujući u rješavanju ruge su uzgajivači simentalskog problema vezanim uz provedbu uzgoveda s područja općina Veliki gojnog programa i definiranja uzgojnih ciljeva, ali i ostalih problema Grđevac, Đulovac i Grubišno Polje. koji opterećuju uzgajivače simenZa predsjednika je odlukom Skupštine izabran gosp. Željko talske pasmine goveda.

Osnivačkoj skupštini prisustvoVranić iz Orlovca, a za dopredsjedvao je i gosp. IvicaAhac, pročelnik za nike gosp. Davor Pocrnčić iz Velikog gospodarstvo grada Grubišnog Polja Grđevca i gosp. Željko Juraj iz Velike koji je pozdravio osnivanje ove Maslenjače.

U

----NA

.__,_..,:ca,.., .... _

f~)

NAVEDENE

- ---,=~

~

značajne udruge. Ujedno je, zahvaljujući angažmanu voditeljice područne stočarske službe gđe Biserke Sunajko, te gradonačelnika grada

Grubišnog

Polja gosp.

Zlatka

Mađeruha i direktora Zdenke d.d. gosp. Đure Mišanovića, osiguran

prostor za djelovanje Udruge na adresi Trg kralja Tomislava 3 u Velikim Zdencima. ■

ODOBRAVAMO

POPUST

1Jl'M SINCE

ROTACIONA

CIJl!NI!

Bjelovarskobilogorske županije

1988

KOSA

BALIRKA

- 18.110,00

€

SAKUPLJAČ SIJENA

Repromaterijal

KRONE e-mall:

www.psc-ferencak.hr

psc-ferencak@kc.t-com.hr NAVEDENE I VRIJEDE

KRIŽl!VCI

Tl!L 0'8

56

M1

NIKOLE

TE!SLI!

802

PAX °'81

12

882

CIJENE SU BEZ PDV-A DO ISTEKA ZALIHA

KOPRIVNICA

803

t.tllfax

0'8

ĆARDA 6

OSIJEK

M7

____

802

LIVANA

telll __ ••

031

OMLAD.128

211

902

Mljekarskilist 08/2008.

ProMilk

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš_novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

ED ~ ,~E~U

O SISA

luxb-ip 50'B KRAWEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

t/ Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

t/ Izvrsna vidljivost t/ Vrhunska njega t/ Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

t/ Spremno za korištenje t/ Rastapa nečistoće t/ Njeguje kožu

sisnog kanala

t/ Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

a partnerima: ra Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 :tx d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 centar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Westfalia~

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Povećavanje broja krava

i proizvodnje Piše:Mr. se. Srećko Ladišić

mlijeka

što će njima tolike krave, a ovce, koze i svinje da i ne spominjemo. Ta Sardinija, tamo neki malo veći otok i to još turistički otok, pa da uz preko 3 milijuna ovaca ima i više od 220 000 mliječnih krava. Što zapravo nosi jedna krava u privredno-gospodarskom smislu i stvaranju novostvorene vrijednosti?

Stvaranje novostvorene vrijednosti je smisao svake privrede i gospodarstva. Nema proizvodnje i usluge bez stvaranja novostvorene vrijednosti.

Ne bi smjelo biti ni rada bez stvaranja novostvorene vrijednosti.

Nažalost, u našoj lijepoj Hrvatskoj imamo dosta često situacija, kako to kod mene u Podravini kažu "pčela radi, muha radi". Pa sada koliko novostvorene vrijednosti stvore pčele, a koliko muhe? A rade jedne i druge!

vrijednosti, a druge samo koriste i iskorištavaju novostvorene vrijedzgradnja novih staja nosti drugih. daleko je manje složen Najbolje mi je kada neki vele posao od proširivanja "ma daj kakve krave, pa bolje žive postojećih klasičnih oni koji dobivaju socijalnu pomoć". staja. Stare staje je Samo pitanje je, odakle se prima najbolje porušiti i na njihovim socijalna pomoć i tko je stvorio mjestima napraviti jednostavne socijalnu pomoć, da je netko može poluotvorene lauf staje, projektiprimati i uživati, bez rada. Od pararane tako da ih je moguće nakon zita nema nego parazit. I zato klonijedne, dvije, tri i više godina promo se ovakvih razmišljanja i razgodužiti za novi broj ležišta. vora.

Samo paraziti i ljenčine ne Zašto povećavati broj krava i stvaraju novostvorene vrijednosti. proizvodnju mlijeka na OPG-u koje Vratimo se našim kravama, se bavi privrednom djelatnošću, proizvodnji mlijeka i stvaranju proizvodnjom mlijeka, mesa i novostvorene vrijednosti.

Koliko rasplodne stoke? jedna dobra krava godišnje može Postavimo si jedno pitanje. stvoriti novostvorene vrijednosti Zašto u privredno-gospodarski, samo kroz proizvodnju mlijeka? industrijski i turistički razvijenim Nemojmo zaboraviti i tele, bilo bogatim zemljama, ima mnogo muško ili žensko. Za svakoga od vas farmi i mnogo krava? Zašto se uopće Nema napretka veća je vrijednost žensko tele. Tek ljudi tamo bave uzgojem krava i i razvoja bez stvaranja oteljeno žensko tele = mlada proizvodnjom mlijeka, te uzgojem novostvorene vrijednosti junica. rasplodnih junica za izvoz?

Nema bogatstva, boljeg i većeg Dobra krava (pazi dobre krave Uzmimo Austriju, Švicarsku, standarda življenja bez stvaranja nema bez dobre krme) = 25 do 30 Švedsku, Dansku, Nizozemsku, novostvorene vrijednosti.

Zašto su kg mlijeka dnevno u vrhu laktacije Irsku, i jedan malo veći talijanski siromašni siromašni, a nerazvijeni (šezdeseti dan nakon teljenja). otok, Sardiniju. U svim ovim nerazvijeni?

Pa samo zato što ne Za prikaz ćemo uzeti dva nivoa zemljama i pokrajinama sve grane stvaraju novostvorene vrijednosti ili proizvodnje i to onaj od 7 000 kg i stočarstva razvijene su i imaju velik ih stvaraju premalo.

Tako je to u onaj manji od 6 000 kg mlijeka broj životinja. I još jednom, zašto se ljudskom društvu, tako je to i cijeloj godišnje i cijenu mlijeka u E i I. klasi. tamo uopće farmeri bave stočarstvom, kada bi se mogli baviti I Prvi nivo novostvorenevriiednosti 7 000 kg x 3 5 kn - 24.500 kn i samo ratarstvom, ili si mogu u I Drugi manii nivo novostvorenevrijednosti 6 000 kg x 3,5 kn= 21.000 kn i nekom drugom poslu naći i "lakšega prirodi, i biljnom i životinjskom Ovdje se lijepo vidi kako je kruha"? svijetu.

Zašto za neke biljke i svaka litra važna u vrhu laktacije. Što Jedna Austrija da ima oko 1 životinje kažemo da su "kulturne" ili traži ta svaka litra više u vrhu milijun i 200 tisuća krava, a tek jedna plemenite, visokoproduktivne, a za laktacije?

Bolju genetiku i Sardinija, otok usred Sredozemlja, s druge da su štetne ili primitivne, ili neminovnu selekciju, bolju krmu, tolikim turizmom, pa da ima preko 220 tisuća krava? Gotovo da ne paraziti? Pa samo zbog toga što dovoljno krme, dobru kombinaciju novostvorene krme (pravilo, krava koja proizvodi vjeruješ vlastitim očima i ušima. Pa neke stvaraju

I

58

M~ekarski Hst 08/2008.

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

J govedarstvu RH povećavanje broja krava i proizvodnje mlijeka janas je najvećim dijelom vezano uz izgradnju novih staja i xoširivanje postojećih staja kojima se može držati 10 krava u mužnji? Šteta što je napravljen propust, pa taj podatak nemamo u 'ILJpisniku", a veoma je važan podatak o broju ležišta u staji ili recimo veličini i kapacitetu tovilišta za junad i proizvodnju mesa.

Imaš staju, traktor i neke strojeve, imaš i 1O do 15 jutara zemlje i Svakak~, pažnja i p~a~o: 10 krava, a ako ih nemaš, onda se vremem rad, te osJecaJ pobrini da ih imaš i da središ svoju za životinju i biljku. Bez biljke farmu. Svaka farma s 1O ili 100 krava nema krme, a bez krme i krave je interesantna, ovisno s koliko 'nema ' mlijeka. I na kraju bez zemlje raspolažeš, da možeš proizljubavi prema poslu, radu i načinu vesti dovoljno krme za određeni života nema sreće i zadovoljstva. broj krava i planiranu proizvodnju mlijeka.

I opet pitanje. Zašto u Austriji, Pazi! Kalkulacija stvaranja Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, novostvorene vrijednosti u proizNizozemskoj, Irskoj i na Sardiniji vodnji mlijeka ispod 6 000 kg po farmeri drže tako puno krava i bave kravi godišnje ili manje od 25 kg u se proizvodnjom mlijeka? Pa tamo vrhu laktacije dnevno, uz otplatu je lakše naći si drugoga i "lakšega" kredita, ne garantira neki veliki posla! bruto osobni dohodak, dok se kredit Zašto u Hrvatskoj 10 krava x 7 000 x 3 5 kn= 245.000 ne otplati. ima tako malo kra10 krava x 6 000 x3,5 kn= 210. 000 Izgradnja staja, proširivanje va? Kao nema dostaja i sređivanje farmi voljno zemlje, loša Razlika u ova dva nivoa Sada je prilika za sva OPG u 1roizvodnje godišnje iznosi 35.000 klima, nema dovoljno ljudi, nema Hrvatskoj da srede svoja imanja i :n. Ako to podijelimo sa 12 mjeseci vrijednih ljudi da bi Hrvatska imala svoje farme. Uključite se u realizaoje 35.000 kn: 12 mj. = 2.916 kn, 400 000 ili 600 000 krava. E da kojim ciju Operativnog programa razvoja :aokružimo na 2.900 kn. Koliko je slučajem Hrvatska spada u red gore govedarstva. Javite se vašim struč­ ivo važno i koliko je važna svaka navedenih zemalja, s velikim stvara- nim poljoprivrednim savjetnicima u itra u vrhu laktacije i kroz cijelu njem novostvorenih vrijednosti u HRVATSKOMZAVODU ZA POLJOa aktaciju? Koliko je važan bilo koji svim granama gospodarstva, PRIVREDNU SAVJETODAVNU posebno u proizvodnim granama, 1ropust u organizaciji i tehnologiji SLUŽBU,u sve ispostave na području ada i proizvodnje? I pitanje na duboko vjerujem da bi i mi imali svoje županije. Sa svojim stručnim :raju. Koliko ljudi u Hrvatskoj radi najmanje 400 000, ako ne i više od savjetnikom za stočarstvo i ratar:a mjesečnu plaću od 2.900 kn i 600 000 krava. stvo najprije morate snimiti stanje i nanje?

Eto, samo s 10 krava moguće je radno proizvodne mogućnosti Što je to novostvorena vrijed- godišnje stvoriti 210.000 ili 245.000 vašeg OPG. Također trebate 1ost i što sve ulazi u stvaranje kn novostvorene vrijednosti kroz napraviti i analizu razvoja unatrag 1ovostvorene vrijednosti? Pa svaka- proizvedeno mlijeko. do 2000. ili 1995. godine, tako da se :o troškovi proizvodnje! Normalno, Koliko staja u Hrvatskoj ima u nlijeko ispred sebe stalno u jaslama li na hranidbenom hodniku mora mati hranu, 24 sata), mnogo svježeg .raka, prozračnu staju i ispust (ako u krave u staji vezane, u ispustu je 1otrebno složiti električnu četku), isto i suho ležište, te da sama krava 1ude čista (u prošlom broju ste idjeli Perine krave - stvar je to samo adne navike, da se navrati više puta ijekom dana u staju), dobro održava~e papaka (korekcija najmanje 2 1uta godišnje), dobru brigu oko imena, pažnju oko pravovremenog 1sjeme-njivanja, pravovremena :asušenje, pravilnu hranidbu u uhostaju i pravilan uvod u laktaciju.

Bilo što da se propusti od 1avedenoga nosi od 1 do 1O kg nanje u vrhu laktacije, i naravno :roz cijelu laktaciju.

Pogledajmo računicu stvaranja 1ovostvorene vrijednosti s 1Okrava i Ivanivoa proizvodnje mlijeka.

đljekarski list 08/2008.

i vaš rad! Uz sam fizički rad, štojejoš važno?

Ponajprije znanje i iskustvo u radu!!! Dobri stočari na području Koprivničko-križevačke županije su ove godine do početka srpnja skinuli 4 otkosa talijanskog ljulja i spremili velike količine sjenaže.

59

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

odvojiti ako je moguće na stambeni primjeni suvremene tehnologije, te dio: kuća, garaža, malo travnjaka, postizanja veće i efikasnije procvjetnjak i eventualno vrt za uzgoj izvodnje.

U slučajevima gdje su farmeri povrća, te proizvodni dio - gospodarsko dvorište sa stajom i gnoji- svojom krivicom ušli u preinvesti· štem, ispustom za krave, nadstrešni- ranje - prezaduženost i nemoguć­ cama za strojeve, sijeno, slamu, nost redovne otplate kredita postojećom proizvodnjom, potrebna je silosima, i platoom za rolo bale. intervencija banke koja je dala Operativni program razvoja najveći kredit. Banka koja je dala govedarstva RH Potrebna je brža i efikasnija najveći dio kredita mora razmišljati realizacija zajedničkim poduhvatom u takvim slučajevima drukčije. Kako Ministarstva PRRR, farmera, župa- spasiti glavnicu investiranog kapinija - gradova i općina, HZPSS,HSC, tala i omogućiti farmeru, ako je to ikako moguće, da poveća proizvod• mljekara i udruga.

Bez zajedništva i koordinacije nju i tako osigura dovoljno sredstana svim nivoima nema brže realiza- va za uredno vraćanje kredita. Ako cije razvoja govedarstva, izgradnje se banka zakači samo za zateznu novih staja, povećanja broja krava i kamatu, bez dodatne financijske povećanja proizvodnje mlijeka. injekcije, tada je bankrot poduzetniZajednički moto treba biti: "U veli- ka neminovan. Bilo kakav reprogram kom dijelu Hrvatske, u svakom selu, kredita, bez dodatnog uloga kapitamožemo imati jedno do deset OPG-a la u proizvodnju, samo je odgađanje -farmi, s 10 do 25, do 35, do 60 i više bankrota. U ovakvim slučajevima, a u Hrvatskoj ih ima nekoliko, banka krava." mora angažirati stručnjake HZPSS, Realizacija: • najpovoljniji krediti preko linije HSC i MLJEKARE,koja je poslovni i ' ' Nemojte se plašiti dizaOperativnog programa i županij- partner farmera koji ima problema s ; nja kredita i novih inve: sticija, ulaska u poduzetništvo, s skih i središnjeg povjerenstva - otplatom kredita, da se napravi analiza mogućnosti daljnje proiz· ciljem povećavanja proizvodnje. krediti preko HBOR, To su područja odvažnih ljudi, • otplata kredita; 2 godine počeka vodnje, povećavanja proizvodnje i realnih ljudi i ljudi koji znaju što + 13 godina otplata = 15 godina, spašavanja glavnice i redovne kahoće i što mogu.

• 4 % kamata. Kredit - investicija - mate, ili da se ide u osobni bankrot povrat PDV-a - povrat kapitalnih farmera i investirani kapital pokuša Realnost vam garantira dosadaspasiti prodajom farme drugom po• ulaganja do 50 %, šnji razvoj i povećavanje proizvod- • sve ostale linije kreditiranja preko duzetniku ili preuzimanju farme od nje na vašem OPG-u, a dobrom komercijalnih banaka i vlastita strane mljekare. I takvih slučajeva analizom, na osnovu koje možete imamo u praksi. sredstva, napraviti dobru procjenu, uspješ- • nova izgradnja i kompletiranje Moj osobni savjet svakom hrnost u vašem budućem radu i vatskom farmeru poduzetniku: "Do• farmi, proizvodnji.

• proširivanje postojeće proizvod- bro proučite svoje investicijske stuFarma nije samo staja. Farma je dije i savjetujte se sa svojim strunje i kompletiranje farmi, kompletno imanje. Svaku farmu • legalizacija postojećih objekata, čnim i financijskim savjetnicima. dijelimo na dva dijela. U Hrvatskoj • analiza i pomoć farmerima koji Nikada nećete pogriješiti ako vodite nemamo cjelovite posjede, pa da imaju poteškoća s redovnom računa o knjigovodstvu poslovanja, farmu dijelimo na stambeni i otplatom kredita.

Proizvodnja = dohodak. Najprije proizvodni dio - gospodarsko Stručni savjetnici HZPSS, stotreba izdvojiti sredstva za proizvoddvorište + polje. Mi imamo čari, ratari i agroekonomisti, mogu nju - obrtna sredstva, zatim za osobokućnicu + polje. Okućnicu u pomoći svojim stručnim savjetima ne dohotke, te sve ostalo može ići za svakom slučaju treba podijeliti i po pitanju bolje organizacije OPG-ai otplatu jednog iliviše kredita." ■ vidi koliko ste povećali posjed i proizvodnju, kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup, te za koliko ste povećali broj krava i proizvodnju mlijeka po kravi, te u kojoj ste klasi. Ovo su veoma važni podaci za procjenu visine mogućeg kreditnog zaduženja i buduće uspješnosti u otplaćivanju kredita.

Neki su do sada imali prevelike oči i želje pa su ušli u veće kredite preveliku kreditnu zaduženost, nego su proizvodne mogućnosti njihovih OPG-a i njih samih. U svakom trenutku budite maksimalno oprezni i realni. Uz vaše stručne savjetnike iz HZPSSi HSC-apo pitanju organizacije i tehnologije, obvezno trebate imati i vaše financijske savjetnike, što mogu biti vaši knjigovođe ili bankarski stručnjaci vaših poslovnih banaka. Jednom kada upadnete u zamku prezaduženosti, tadajevrlo teško iščupati se iz kandži zateznih kamata.

60

Mljekarskifi,st 08/2008

FORTUNA AGRO d.o.o. POSJETITENAS od 5.-7. IX. 2008. na jesenskompoljoprivrednomsajmu VRBOVEC, Konak

u Gudovcu- u bliziniglavnogulaza te/ 01/2191-892, fax 2198-316 KREDITI do 10 odina agro@lortuna,,vrbovt1C.hr

8NEWHOUAND VOGEL~~

ktrično upravljanje Pilotbox T

omatsko podmazivanje ·anje mrežom/ špagom Tw1n-Fix :3civač bala -,.,1,-...,.•--::1i1

Rotacijske kosilice Ddl!DUII@ •) ml1'IUJ @DpmllUI, cdl@lk nrs ~jp,IIJWl]ei

~==:::~===========:::::::

500 kg/1 ci 800 kg/2 cL

*Korpastandard *Vile:opcija

~

TRŽIŠTE

T,j

STOKE

TRENDOVINA SVJETSKOM TRŽIŠTUGOVEĐEG MESAU 2008.

GODINI Krešimir ]akuš, dipl. ing. lako

se u prošloj

godini

očekivalo da će u 2008. godini doći

do nastavka rasta svjetske proizvodnje goveđeg mesa od 2 posto, prema najnovijim prognozama američkog ministarstva poljoprivrede porast proizvodnje u ovoj godini bit će neznatan. Odgovorni za smanjenje rasta proizvodnje su, prije svega, Australija i Kanada, ali i Europa i Rusija, u kojima će se najvjerojatnije bilježiti blagi pad proizvodnje. Ruski sektor govedarstva tište problemi sa zemljištem, proizvodnja opada, a uvoz goveđeg mesa je u porastu. : ' ' U svjetskoj trgovini go: veđim mesom dominira : južna Amerika. U aktualnoj : godini, uvoz goveđeg mesa u EUiz Brazila bit će neznatno smanjen.

U Brazilu, Kini, lndiji i SAD-u proizvodnja goveda je povećana, no ne u postotku kao prijašnjih godina. U EU, Rusiji, Kanadi i : Argentini došlo je do pada : proizvodnje.

Svjetske cijene goveđeg mesa ukazuju na rastući trend potražnje za goveđim mesom. Zbog rastućih troškova proizvodnje, prije svega stočne hrane, koji su vodili k

62

smanjenju prihoda, proizvodnja se smanjuje. Dodatno, tečaj američkog dolara prouzrokovao je značajne probleme zemljama izvoznicama, kao što su Brazil i Australija.

Kina -četvrta po proizvodnji goveđeg mesa u svijetu Tijekom 2007. godine, zbog skupoće stočne hrane, u Kini je bilježen pad proizvodnje. U tekućoj godini ponovno se očekuje pozitivan trend. Zbog rastuće cijene svinjskog mesa očekuje se da će goveđe meso, kao alternativa, biti traženo, što će rezultirati većom proizvodnjom, ali istovremeno i višim cijenama zbog rastuće potražnje. Američki eksperti očekuju rast od oko 3 posto u 2008. godini, a s tom razinom proizvodnje zauzet će četvrto mjesto po proizvodnji goveđeg mesa u svijetu.

Očekuje se dobra svjetska potražnja Vodeće izvozne zemlje goveđeg mesa - Brazil, Indija i SADočeku­ ju porast izvoza goveđeg mesa.

Očekivanja su temeljena na veoma dinamičnom gospodarskom razvoju zemalja uvoznika, što se, prema ekspertima, mora odraziti i na pojačanu potrošnju.

Tržište goveđeg mesa u EU i Republici Hrvatskoj U RH su otkupne cijene junadi veće nego lani. Nakon desetotjednog rasta cijena žive junadi simentalske pasmine na domaćem tržištu, u 26. tjednu ove godine bilježimo pad otkupnih cijena. U

Od 2003. godine t Europskoj unij prisutan je trene stagnirajuće potrošnjt goveđeg mesa Zc razliku od padajućt proizvodnje, što jt razlog rastućeg uvoze unazad nekolike godine razdoblju od 14. do 24. tjedna ov( godine, na domaćem tržištu bilježil smo kontinuirani rast otkupnit cijena. U tom razdoblju cijene st porasle za 13 posto. Prosječn, otkupna cijena muške junadi u 26 tjednu ove godine iznosila je 14, H kn/kg i niža je za 2 posto u odnost na cijene dva tjedna ranije, dok je, t odnosu na lanjske cijene, viša za 1f posto. Na području sjeverne središnje Hrvatske muška simental· ska junad najčešće je prodavana pc cijeni od 13 do 14 kn/kg, dok je m području istočne Hrvatske otkupm cijena žive junadi bila nešto viša- oc 13 do 15 kn/kg. Najviše cijene, m slabi promet, bilježili smo m području Splitsko-dalmatinskE županije, gdje su cijene junadi bilE do 18 kn/kg ZV. Blagi porast cijena junećeg mesa u Europskoj uniji U 26. tjednu ove godinE otkupne cijene junećih trupova R2 klase na razini EU-27 gotovo da st identične s najvišim cijenama t proteklih pet godina u tom razdob, Iju, a koje smo bilježili u 2006 godini. Prosječna otkupna cijena t 26. tjednu (tjedan do 29.06.2008. g._ iznosila je 316,21 eura/100 kg. L odnosu na prošlu godinu, prosječne cijena u navedenom tjednu viša je Zc 12,56 posto. Cijene junećih trupove u Hrvatskoj, koje su preračunate i2 cijene žive vage, više su u odnosu ne EU prosjek za oko 5,77 posto, c

Mljekarski list 08/2008

TRŽIŠTE STOKE Tržištegoveđeg mesa(u 1 000 tona klaoničke težine) Potrošnja

Proizvodnja 2008.* 08/07 %

2008.* 08/07 %

Izvoz

Uvoz

2008.* 08/07 %

2008.*

08107%

tijekom turističke sezone.

Muška simentalska telad na području kontinentalne Hrvatske prodavana je po otkupnim cijenama od 24 do 28 kn/kg, ovisno o kakvoći, dok je ženska telad nešto jeftinija i prodaje se po cijeni od 20 do 25kn/kgŽV.

SAD

12 082

0,6

SAD

12 828

o

Brazil

2 200

0,5

SAD

1 329

-4

Brazil

9 710

2,5

EU

8 520

-1,2

Australija

1 360

-2,9

Japao

650

-5,2

EU

8 142

-1,7

Kina

7 682

3,8

Argentina

550

3,4

Rusija

1130

9,7

Kina

7 730

3,3

Brazil

7 540

3,1

Indija

800

8,8

EU

450

-18

Argentina 3 170

-0,9

Meksiko

2 603

1,4

-1,5

2,4

6,2

Argenitna 2 640

-1,2

525

5,8

310

0,6

Australija 2075

-5,6

Rusija

2462

2,9

145

7,8

Meksiko Južna Koreia Venezuela

420

2 655

Kanada Novi Zeland Urugvaj

450

Indija

200

U Europskoj uniji prisutan o je pad otkupnih cijena mli3,3 jeka, no one su i dalje osjetno 3 više nego prije. Sukladno trendu cijena tijekom pro-0,2 tekle četiri godine, iako nešto izraženije u ovoj godini u prvih četiri mjeseca, na EU razini bilježimo kontinuirani pad otkupnih cijena mlijeka. Bitno je navesti da su one i dalje osjetno više nego prije.

Prosječna otkupna cijena mlijeka u travnju ove godine na razini EU-25 iznosila je 35,49 eura/100 kg, što je pad od 9 posto u odnosu na početak godine, ali je više za 26 posto u odnosu na lanjske cijene. Najviše otkupne cijene, tijekom travnja, evidentirane su na Cipru 46,26 eura/100kg, u Grčkoj 43,80 eura/100 kg, Portugalu 40,94 eura/100 kg, Španjolskoj i Austriji 39,98 eura/100kg dok su najniže cijene evidentirane u Letoniji 26, 12 eura/100 kg. U nama zanimljivim zemljama cijene su bile nešto niže od europskog prosjeka. Tako je otkupna cijena mlijeka u Njemačkoj iznosila 34 eura/100 kg, Mađarskoj 33,48 eura/100 kg te u Sloveniji 32,92 eura/100 kg. ■

Meksiko

225

1,1

Indija

I 855

5,1

SAD

687

5,8

Egipat

300

Kanada

1230

-6,1

Japan

1157

-2,1

EU

67

-41,2

Kanada

250

Rusija

1 340

-2,2

Kanada

1 035

-5,8

Kina

50

-50

Malezija

154

Ukupno•• 60906

0,8

Ukupno

60 539

0,9

Ukupno

7 656

0,7

Ukupno

72 269

var:•PrognozaUSDA i EU-komisije,**podaciUSDA, čine svjetskuproizvodnjuoko 80 % rosječna cijena iznosila je 334,45 ura/100 kg. Prosječna hrvatska ijena junećih trupova u svibnju i pnju po prvi puta je, u ovoj godini, a mjesečnoj razini viša od prosjene otkupne cijene u EU. Zanimljivo ~ napomenuti da je prosječna goišnja cijena junećih trupova na EU 3zini u posljednje dvije godine bila pravilu uvijek viša negoli u RH. Na omaćem tržištu, tijekom svibnja i pnja, bilježimo značajan porast otupnih cijena junadi, što na europkom tržištu nije bilo tako izraženo. očetkom lipnja na domaćem ržištu započeo je intenzivniji porat otkupnih cijena junadi, što se nije ogodilo na europskom tržištu, tao da je razlika početkom lipnja izosila, kao što smo već naveli, otovo 6 posto. Najviše otkupne ci~ne junećih trupova R3 klase evi.entirali smo u navedenom tjednu u ;rčkoj od 415,69 eura/100kg te u :aliji 361,52 eura/100 kg, dok su .ajniže cijene evidentirane u :umunjskoj 238 eura/100 kg te u ;elgiji263,26 eura/100 kg.

Laganiporast otkupnih cijena kravaza klanje u Hrvatskoj Tijekom 2007. godine, na tržitu smo bilježili najniže otkupne ci:!nekrava za klanje u posljednjih deet godina. U 2008. godini cijene su ,ešto više, no one su i dalje među ,ižima. Porast cijena u ovoj godini 1ilježimo kao i kod junadi od 16. jedna. U 26. tjednu o.g. prosječna 1tkupna cijena krava za klanje na

1ljekarski list 08/2008.

Tržištemlijeka

-4,8

domaćem tržištu iznosila je 6,56 kn/kg i viša je u odnosu na lanjske cijene za 18,63 posto. Cijene starijih krava za klanje najčešće su bile od 4 do 5 kn/kg, dok su kvalitetnije krave za klanje bile od 7 do 8 kn/kg na području kontinentalne Hrvatske, pa do 11 kn/kg na području Jadranske Hrvatske. U narednom razdoblju moguće je očekivati blagi porast cijena.

Najvišecijene teladi u posljednjihdeset godina Tržište stoke zahvaćeno je porastom cijena. Tako su i otkupne cijene teladi u 26. tjednu ove godine najviše prosječne cijene simentalske teladi unazad deset godina. Prosječna otkupna cijena simentalske teladi u navedenom tjednu iznosila je 25,63 kn/kg i viša je za 3,4 posto u odnosu na lanjske cijene. Ponuda teladi na tržištu dobra je, no potražnja je veća - s tendencijom porasta

Otkupne cijene mlijeka u EU-25 40,00 ~

g 35,00

.....

e

:::, 30,00 Q)

25,00

-

-

t-

,-.

-- -;;;:::: . -

t-

-~

I.

li.

~/

~

~

Ili

.,,.,--,

/"

a,

-..-

IV

-- . .. - - - ---- -- ...- - -..:..;.,. - •__;,__..-

-.

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

38,53 38,24 37,09 35,49 -2008.

- - - - 2005. 29,68 29,53 28,95 28,24 27,71 27,70 27,99 28,59 29,16 29,73 29,92 29,68 ---o-- 2006. 28,97 28,73 28,10 27,51127,26 27,02 27,11 27,8828,39 29,03 29,48 29,45 - ..-2007. 29,18 28,73 28,25 28,15 28,25 28,76 29,79 31,78 34,29 37,17 38,54 38,55

63

DANI SIRA

Prekrasni sir iz Krasna Prekrasnoličko mjesto Krasnookupilopokloniketradicionalnih ličkih sireva i slavonskenarodne glazbe Iz Uredništva ao i proteklih godina, i ove su godine 19. srpnja održa_niDani sira u Krasnu, gdJe smo opet mogli uživati u okusima tradicionalnih sireva, kako domaćih ličkih - velebitskog, krasnarskog i škripavca, tako i gostujućih tradicionalnih dalmatinskih i kontinentalnih sireva koje su izložili predstavnici mljekara okupljenih u Udrugu proizvođača mlijeka.

Domaćin manifestacije bila je mljekara "Runolist" vlasnika tvrtke Tomaić commerce d.o.o. iz Krasna.

Gostima nije trebalo puno da se uklope i prepuste čarima ovog prekrasnog krajolika, na čijim se pašnjacima već stoljećima stvara kvalitetna sirovina iz koje naši vrijedni sirari proizvode i ispunjavaju naše sve veće zahtjeve za što finijim, ukusnijim i osjetilima izazovnijim domaćim sirevima. Tako je bilo i ovaj put. Dani sira u Krasnu ponudili su pregršt kvalitetnih, i s razlogom visoko i zlatno ocijenjenih tradicionalnih sireva. Proizvođači mlijeka - kooperanti sirane Runolist, zadovoljni su činjenicom da su upravo ovakvi vrhunski sirevi proizvedeni od mlijeka njihovih krava koje bezbrižno pasu na predivnim pašnjacima bogatim ljekovitim i aromatičnim vrstama biljaka koje umnogome koristimo u domaćim kućnim ljekarnama.

Kako bi posjetiteljima priuštili da uz dobru krišku sira i koju kapljicu prigodnog vina (ne zaboravimo - sir i vino su najbolji par - "par excellance", a kod nas je na svu

I(

64

sreću

opet nula pet promila), zapjevaju i zaplešu, domaćini su organizirali i zabavu koja je trajala do kasnih, odnosno "sitnih"jutarnjih sati. Dobro raspoloženje posjetitelj a poticali su ugodni zvuci slavonske tamburice, a svoje hitove otpjevali su Kićo Slabinac i Snaša s bendom Slavonski dukati. Pa nek' netko još kaže da Ličani ne znaju u kolo "po šokački".

Zaista je vrijedno spomenuti da se opet - po tko zna koji put, ovakav događaj održao baš na području koje je možda daleko od gradske

vreve, ali nikako manje vrijedno ii dostupno bilo kome tko· u svojirr mislima čezne za nepreglednirr šumama i zelenim proplancima m kojima dan-danas, ne biste vjerovali pasu krave. Gledajući sve to skupa čovjeku se u jednom trenutku pojav osjećaj kojeg nekome najčešć( opisujemo: "Tamo ti je tako je lijepe da imaš osjećaj kao da je vrijemE stalo prije sto godina". I tako, ope1 priča o polju, kravi i mlijekt ima sretan kraj, a to je svakakc proizvodnja kvalitetnog vrhunskoE sira. ■

Obitelj Tomaić i oveje godinena održanimDanima sira u Krasnu okupila mnoštvoprijateljai poklonika tradicionalnihličkih sireva Mlfekarski list 08/2008

~inbija Cijenjeniproizvođači mlijeka, ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa Snježana Đurašević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedetimobilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi • time smosi osiguralivetu produktivnosti boljeuvjeterada.

• našiučinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

TvomicaIIOb1l'hrane,Var.mlin

• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili g, peletiranu (termički obrađenu) krmnu smjesuKM 22%, 8/0dar- Vindija,prema uputama o hranidbi smo dobili bolju iskoristivostobroka i povećali dm proizvodnju mlijeka."

Danasie briaa za hranidbuživotinia.brioaza zdravl"eliu1