Mljekarski list 7-2008

ISSN 0351-9104

ADRŽAJ l. MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Novi Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi___ 2 Održan sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka____ ___ 58

;oSPODARSTVO Ratovi proizvođača oko cijene mlijeka u EU 3 Aktivnosti u sektoru mlijeka 8 ~ZMIŠLJANJE TERENSKOG 1.GRONOMA Brža i efikasnija realizacija Operativnog programa razvoja govedarstva_

10

TJJESTIIZ HMU Malo idilično ličko mjesto Krasno okupilo mljekarsku struku Hrvatske

14

lA TARSKE I KRMNE KULTURE Kokotac - vrsta pogodna za zelenu gnojidbu__

_ 19

• GODINA

44 • SRPANJ

Naslovnica: Kvalitetna grla na stočarskim izložbama diljem Hrvatske OVČARSTVO I KOZARSTVO Oblici kozjeg vimena__ 30 ZORA VLJE STADA Zdravlje krava muzara i kakvoća mlijeka 33 Mikroklimatski uvjeti u vozilu tijekom prijevoza goveda, ovaca i koza _______ 48 GOVEDARSTVO Najvažniji čimbenici visoke proizvodnje mlijeka_ _ __ 36 IZLOŽBE Tradicijska stočarska izložba u Slavonskom Brodu Izložba stoke Splitsko-dalmatinske županije __ VIII. Izložba stoke i X. izložba konja Krapinsko-zagorske županije ____ _ 5. izložba i ocjenjivanje sira Zagrebačke županije EDUKACIJA Održano savjetovanje o Austrijskom modelu uzgoja i selekcije__ _

52

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Vrhunska genetika u Centru za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin

56

~GROTEHNIKA Kojim agrotehničkim mjerama čuvamo plodnost tla?_ 22 Koje materijale koristiti u kalcifikaciji tla?_ 24

DOGAĐANJA

~NERGETIKA Proizvodnja bioplina

Brazilska delegacija u posjetu Vindiji OBITELJ I DOM

_27

2008.

oštovani čitatelji ___________

40 44

45 53

60 62

_

Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja i lileme podijelite s nama u rubrici ČITATELJI PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA.Na taj ćemo način, na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržajMljekarskog lista.

Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: llica 31/111.Zagreb; e-mailom na urednik@hmu.hr ili broj ekfona: 014833349.

Očekujemo vašu suradnju.

UredništvoMljekarskoglista

Urednički odbor:

dr. se. Petar Bosnić mr se Ana Dakic. prot dr. se. Zoran Grg1ć, Zdenka lvkic. dipl. ing .. dr. se. !van Jakopović:. Janja Jozanović. dip!. oec.

mr. se. Goran K1š. mr. se. Natahja Knezcv1ć; mr se. M1l1enko Kon1ać1ć, mr. se. Antun Kostelić. mr. se. Srećko LadiS1ć. prof. dr. se. Boro M1oc.

Zoran Radan, dr. vet. med .. ArneliJa S1pek dipl. ,ng .. dr. se. lgor Stokov1Co.dr se Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica· Vera Volarić d1pl mg Izvršni urednik: Zoran Basie dipl. mg. Lektorica: Martrna Ordanic. prof .. Vlasnik I izdavač: Hrvatska m:1ekars~a udruga. Zagreb. Uprava i uredništvo:

Zagreb, llica 31 :111. tel., O1'4833-349. 4831-265. fax: OI :4875-848, e-ma,1: hmu@hm11 hr, www hmu.hr

Žiro raćun: 2360000-1101408596

Grafička priprema

i tisak: ··Hlad·· Pluska, Nikole Halpera 1

Mljekarski list upisan je u Up1sn1kHGK o izdavanJu I d1stribuCiJ1 tiska pod rednim brojem 863.

MB. 3206599.

r,f?

Novi Pravi/~ Mr~kTARSTV \ li provedbimodele kapitalnihulaganjaL O PROVEDBI MODEIAKAPITALNIH poljoprivredi UIAGANJA U POLJOPRIVREDI ribarstvuobjavljenje radu poljoprivrednih proizvoda i I RIBARSTVU u Narodnirr ribe, nvesticijska potpora podra- h) kupovina privatnog poljoprinovinama66/08. vrednog zemljišta radi okrupnjazumijeva dodjelu nepovratvanja poljoprivrednog gospodardonosimnoge nih sredstava iz Državnog

I

1

proračuna

Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti investicije za koju je financijska institucija odobrila kredit ili novčani zajam (financijski leasing), sa svrhom pomoći korisnicima u olakšanom pristupu kreditima.

Investicijska potpora odobrava se za srednjoročne (najmanje dvije godine) i dugoročne kredite i novčane zajmove u poljoprivredi i ribarstvu.

Investicijska potpora odobrit će se i za ukupnu vrijednost investicija I. skupine Pravilnika koje se djelomično financiraju vlastitim sredstvima. Investicijska potpora odobrava se za: I. skupina -jednostavne investicije a) nabava uzgojno valjanih rasplodnih grla u stočarstvu, b) nabava matičnih riba za uzgojnoselekcijski rad u akvakulturi, c) investicije u višegodišnje nasade, d) izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu, e) nabava ribarskih plovila te nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu i ribarstvo, f) ugradnja novih rashladnih uređaja na vozilima za prijevoz voća, povrća i riba, g) izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za uskladištenje i pre-

2

stva.

II. skupina - složene investicije sukladne Operativnim programima iz područja poljoprivrede i ribarstva koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Udio investicijske potpore može iznositi do 40 %od ukupne vrijednosti za investicije I. skupine i do 50% od ukupne vrijednosti za investicije li. skupine iz članka 4. ovoga Pravilnika.

Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije I. skupine iz aanka 4. iznosi 500.000,00 kuna, a za investicije li. skupine iz aanka 4.

3.500.000,00 kuna i odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je kredit iskorišten i investicija završena. : ' ' Najniži iznos iskori: štenog kredita za koji se može odobriti investicijska potpora za investicije I. skupine iz . članka 4. ovoga Pravilnika iznosi : 40.000,00 kuna po kreditu.

Ukoliko je korisnik za investicije u jednoj kalendarskoj godini podnio zahtjeve za ulaganje iz obje skupine, ukupan iznos investicijske potpore koji je korisnik ostvario u pojedinoj skupini, bit će uključen u izračun najvišeg iznosa koji se može odobriti za li. skupinu. Ukupan iznos investicijske potpore ne može biti veći od najvišeg iznosa iz stavka 2. ovoga članka.

novosti Korisniku kojem je odo hrena potpora ne mogu : ponovno biti odobrena nepovrat: na sredstva ukoliko kredit, po ko· : jem je ranije ostvario pravo na · investicijsku potporu, ne vraća redovito.

Korisnik koji je ostvario prave na proračunska sredstva za investicijsko ulaganje iz programa ne smije ni na koji način otuđiti predmetno ulaganje, teje dužan održavati ga u svrsi i funkciji 3 godine od datuma Odluke o isplati, osim iz opravdanih razloga iz članka 56. Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" br. 17/07 i 133/07).

Odredbe ovoga Pravilnika odgovarajuće će biti primijenjene na sve zahtjeve za investicije dovršene u 2008. godini, uključujući i one koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog Pravilnika. Dakle, ukoliko je investicija dovršena u 2008. godini, primijenit će se Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu (NN66/08).

Detaljnije možete pročitati na web stranici Ministarstva www. mps.hr te Pravilnik pronaći pod kategorijom Dokumenti - Kapitalna ulaganja ili u Narodnim novinama.

Myekarski list 07/2008.

=======================~

·OSPODARSTVO

V

Prošlu je godinu ~ATOVI PROIZVOĐACA svjetsko tržište mlijeka ~KOCIJENE MLIJEKA U EUobilježio nagli

;veje počelo prošlogaljeta -

odnosu na 2006.

Pro( dr. se. Zoran Grgić ---------------

U to je vrijeme zabilježena cijena mlijeka od 33,55 /100 kg (ili okvirno 2,46 kn/litri). ajviše cijene mlijeka u EU zabiežene su tada u Nizozemskoj. Tako u između srpnja i kolovoza roizvođačko-prodajne cijene ovećane između 20,2 %i 30,7 %, na izinu od 32,60 do 35,34 €/100 kg >tkupna cijena od 2,38 do 2,58 n/litri). Za pravu usporedbu, otrebno je reći da se radi o romjeni otkupnih cijena za mlijeko povećanim zahtjevom kvalitete u h mjesec dana. rosječna

porast cijena. U

početku 2008.

godine smanjen na 36,96 €/100 kg u ožujku ove godine.

Za proizvođače mlijeka je ukupna proizvođačko-prodajna cijena smanjena s nešto manje od 39 na ispod 33 €/100 kg (grafikon 1). Kao i prošle godine, i ovaj put su cijene više u zemljama starim članicama EU (EU-10).

Nezadovoljstvo proizvođača mlijeka u Europi Najave kako bi Europa uskoro mogla ostati bez mlijeka, jer se

godinu, krajem kolovoza 2007. godine prosječne CtJene u

Europi bile su za

5,08€/100 kg

ili 17,8 %više

Ova se cijena mlijeka odnosila na proizvođače koji proizvode mlijeko s 4,2 % mliječne masti, 3,4 % bjelanče­ ' ' manje od 249 999 somatskih vina, stanica i predaju mlijeka u količini od 500 000 litara godišnje.

Takvu su cijenu izgubili oni koji uje imali još prošli mjesec (7/2007.) ada je granica bila 350 000 litara ;poručenog mlijeka godišnje.

Nakon kolovoza 2007. godine ijena se stabilizirala s ponovnim fagim porastom na kraju godine.

Stanje u 2008. godini Prosjek EU zemalja je s nešto iše od 38,97 €/100 kg mlijeka na

EU- idila na pašnjaku, ali ne i u gospodarskomdvorištu

Tablica 1:Pregledmjesečnih cijenapo zemljama (EU, Novi Zeland i SAD) u eurimapo 100 kg mlijeka Veliača

Prosiek EU-25 Novi Zeland SAD

28 04 16,74 26 56

Ožuiak 26 93 16,66 27.82

1/jekarski li.st 07/2008.

Travani 2645 17,99 29,03

Svibani 26 88 17,95 31 8

Lioani 27,98 23,72 36,66

Srnani 28 77 18,38 25 65

Kolovoz 33 36 25,92 35,59

uzgajivac1ma vise ne isplati proizvoditi po cijeni koju dobivaju od mljekara, posebno od tvornica sireva, sigurno su preuveličane.

Većina proizvođača neće se odreći svoje proizvodnje, a ni sami neće tvrdoglavo srljati u ekonomsku

3

GOSPODARSTV( propast izlijevajući svoje mlijeko umjesto davanja u otkup. Cijena mlijeka u "staji" sada je u cijeloj Europi između 27 i 33 euro centi, u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine, kada je najniža cijena iznosila preko 37 centi. Troškovi proizvodnje značajno su povećani zbog porasta cijena krmiva i goriva, pa je porastao pritisak proizvođača na povećanje proizvođačko-pro­ dajne cijene.

U Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji proizvođači su veoma jasno i glasno upoznali javnost s ovim problemima.

Ponegdje su izlazili na ulice zajedno sa svojim kravama. Talijanski uzgajivači organizirali su "Dan otvorenih staja". Kupcima mlijeka koji su u trgovinama plaćali mlijeko oko 1,60 € oni su prodavali po cijeni od0,50€.

Primjer Italije Talijanski proizvođači su se prije nešto više od godinu dana dogovorili s predstavnicima industrije mlijeka o porastu cijena s oko 0,35 € na 0,38 €, te za drugo tromjesečje 2008. godine cijenu od 0,42 €. Industrija sireva i mliječnih prerađevina u Italiji je, umjesto dogovorenog povećanja s 0,38 na 0,42 €, zahtijevala povratak na 0,35 € po litri, jer su se u međuvremenu stabilizirali odnosi na tržištu mlijeka. ltalijaje u specifičnom položaju kao jedina od velikih europskih zemalja koja prema kvotama proizvodi samo 60 %svojih ukupnih potreba. Ostatak se uvozi, najviše iz Njemačke i Nizozemske, pa zatim ostalih europskih zemalja. Zanimljivo je kako se na sjeveru Italije proizvede 628 milijuna litara mlijeka više od zadane kvote, pa Italija zbog toga plaća kaznu od 187 milijuna eura. Taj nesrazmjer u sustavu kvota trebao bi nestati ukidanjem istih 2015. godine, a do tada će Irska proizvoditi 360 %iznad svojih potreba, a Nizozemska 220 % više od svoje potrošnje.

4

Grafikon 1: Prosječne cijenemlijeka "u staji"- EU 25 2007.g. i početkom 2008. godine 41

37

~

'"

~35 o

0

z-/

...

33

5 31

...___

29 27

25 Jan

Feb

Mar

-.

.

--...___

39

/

/

....

/ ~

-

-

Apr

May

Jun

Jul

Aug

-

2007

-+-

2oosJ

1

Sep

Oct

Nov

Dec

Izvor: http· Uwww.mdcdatum.org. ukLMilkPrjces/eumilkprices.html

Tablica2: Pregledkretanja cijenamlijekapozemljamaEU (kraj2007. i početak 2008, godine) Povećanje

Studeni Prosinac 2007.

2007.

Siječanj

Veljača

2008.

2008.

37,43 42,96

38,00 40,95

42,00

42,00

41,65

41,42

Švedska Portugal

39,01

38,69

39,40

39,40

37,87 42,20

37,74 42,30

Danska

40,24

Francuska

37,95

40,10 37,27

39,84 40,95

39,58 40,28

Nizozemska

40,00

42,73

38,97

Njemačka

41,00 44,64

40,80 45,10

38,50 45,08

42,00

42,53 43,25

Belgija

45,40 42,73

VelikaBritanija

37,08

41,48 35,23

Grčka

45,84

Italija Finska

Španjolska Austrija Irska

Ožujak 2008.

cijene 2008./ 2007.

37,58 38,94

4,8 5,2

36,01

7,6

15,5% 26,6%

41,38 38,77

13,2

46,7%

39,27

9,8 10,9

38,2%

38,83

36,27

10,2

39,3%

37,00

35,30

44,03

43,08

8,2 13,0

30,0% 43,4%

42,46

42,02

41,51

10,8

35,3%

41,09

40,67

14,0

54,6%

38,78

36,95

39,64 36,04

31,0%

32,58 45,26

31,47

46,36

33,53 46,34

8,5 6,1

44,28

9,2

Postotak povećanja

14,6%

33,8%

23,8% 26,2%

Luksemb11rP

46,17

45 96

42 62

4191

39 27

9,5

32,0%

ProsjekEU-15

4146

4119

40 79

40 17

38 59

9,4

32,2%

Češka

36,35

36,96 32,96 43,52

37,45 33,55

38,5%

31,57 43,26

38,30 33,6]

10,4

Estonija

37,54 33,46

35,9%

49,46

48,96

44,81

8,9 4,3

32,39

33,88

34,05

34,19 32,21

32,06

8,4

29,25 34,53

7,2

32,9%

7,9

29,7%

33,22

6,6 6,2

24,8%

Cipar Letonija Litva Mađarska

33,34 32,59

33,28

33,11

35,69

33,64 36,70

36,87 34,30

Poljska Slovenija

31,58

32,29

33,41

33,80 33,54

Slovačka

32 68

31,94

35 22

3522

33,30 35 61

ProsiekEU 10

34 38

35 02

36 38

36 18

ProsjekEU 25

38,54

38 59

38 97

38 40

Izvor:http://wwwmdcdatum.org.uklMilkPrices/eumilkprices

35,80

10,7% 35,4%

74

22,9% 26,1%

34 86

7,5

273 %

36,96

8,7

30 8%

html

Mljekarski list 07/2008

;osPODARSTVO U Italiji su proizvođači počeli nlijeko dijeliti besplatno, međutim, ndustrije sireva ne žele povećanje itkupne cijene mlijeka, iako su iovećale cijenu sirevima u trgovakim lancima.

Njemački primjer Još krajem svibnja počeli su 'eliki prosvjedi njemačkih proizvotača mlijeka koji su zbog povećanja vojih troškova proizvodnje tražili 'eću prodajnu cijenu mlijeka. Njenačke mljekare su nakon prošlogolišnjeg poremećaja na tržištu mlieka, u dogovoru s nekoliko tvrtki :oje u stvari kontroliraju otkupnu :ijenu mlijeka preko cijene mlijeka u liskontnim maloprodajnim lancima, •ratile proizvođačka-prodajne :ijene mlijeka na razinu od 27 do 35 :enti po litri. Niže cijene mlijeka >laćaju se proizvođačima na sjeveru, 1 više na jugu Njemačke. Početkom ipnja bojkot poljoprivrednika je u >ojedi-nim pokrajinama obuhvatio 1 ećinu proizvođača. Proizvođači su mali i potporu njemačkog ministra >oljo-privrede koji je izjavio da bi ·ealna otkupna cijena mlijeka od >roiz-vođača trebala biti oko 40 :enti. Zanimljivo je kako je, uz zražavanje potpore proizvođačima, ninistar izjavio da oni ovu akciju >rovode na vlastitu odgovornost i ·izik.

Osnovni problem proizvođača e činjenica da je mlijeko teško >čuvati na dulji rok. Mlijeko je >odložno kvarenju, pa ga se ne nože dulje vrijeme skladištiti kod ,roizvođača, kao što je to slučaj s :lrugim poljoprivrednim proizvo:lima. Isto tako, utjecaj proizvođača nlijeka na tržištu nije značajan da bi :o moglo utjecati na promjenu ,onašanja trgovačke mreže. U lipnju ;u češki proizvođači mlijeka najavili ;manjenje proizvodnje za 5 % kao mak protesta, ali trgovci su već zjavili kako ne očekuju nikakve ,romjene i nestašice na samom :ržištu gotovih rnljekarskih proiz-

'Wl/ckarskili~t 07/2008.

Mljekarska dvorišteu Europskojunt/i - idila koja to nije voda. Slično predviđaju trgovačke mreže i udruge industrije mlijeka i u Njemačkoj.

Početkom

lipnja

njemački

proizvođači mlijeka dodatno

su pritis-

nuli tržište namjerom da osiguraju višu cijenu svojeg proizvoda. Nakon prosvjeda pred mljekarama, prešli su na prosvjede pred veleprodajnim centrima koji, u stvari, određuju

4:, i'..F~r tTr.l<·;hm;,

gur .ib~elag-: 1

Ponudasirevana Bavarskojtržnici .5

GOSPODARSTVO prodajnu cijenu mlijeka na tržištu. Diskontna prodaja mlijeka po nižim cijenama privlači kupce, ali mljekarska industrija tada trpi zbog smanjenog profita trgovaca.

Kad je mljekarska industrija uskraćena za profit, jasno je kako niti proizvođači mlijeka ne mogu računati na porast svoje prodajne cijene mlijeka. Oni pogotovo,jer u pravilu, svoje troškove i profit naplaćuju oni koji su bliže kupcima u lancu od kupca do proizvođača mlijeka.

Mljekari su protestirali pred upravama najvećih njemačkih lanaca samoposluga i već danima radije izlijevaju svoje mlijeko, negoli ga prodaju ispod cijene od 43 centa po litri, koliko ultimativna traže. U vrijeme prošlogodišnjeg poremećaja na tržištu mlijeka proizvođači su primali i do 50 centi po litri, ali sada, kada se tržište stabiliziralo, veleprodajni trgovci više ne žele plaćati višu cijenu mlijeka mljekarskoj industriji ako ne moraju, pa tako niti mljekarska industrija nema prostora za plaćanje proizvođačima.

Desetodnevni prosvjedi proizvođača u Njemačkoj, kada se pojedinih dana otkupljivala gotovo 80 %mlijeka manje negoli u normalnim uvjetima, ipak je proizvođa­ čima donio određene rezultate, jer su polovicom lipnja predstavnici velikih diskontnih maloprodajnih lanaca odlučili povećati otkupnu cijenu mlijeka poljoprivrednicima. Predstavnici diskontnih lanaca pristali su na povećanje cijene mlijeka za oko 1Ocenta, na ukupno 43 centa za litru mlijeka, te maslaca za 20 centa po kilogramu. Što dalje do ukidanja kvota 2015.?

Europska komisija predstavila je krajem svibnja zastupnicima Europskog parlamenta prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) kako bi mogla odgovoriti rastućoj potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni elementi prijedloga Europske komisije jesu da se trajno ukine obveza da se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje.

Proizvođači mlijeka su nezadovoljni odlukom EU da se povećaju kvote za proizvodnju, jer će to dodatno pridonijeti smanjenju cijene mlijeka i prerađevina na europskom tržištu. Smatraju daje to nepravda, te da se na štetu europskih proizvođača proizvodnjom podmiruju potrebe izvan EU, u ovom slučaju potrebe rastućeg azijskog tržišta.

Najavljeno povećavanje otkupne cijene mlijeka od sljedeće godine za 1 %svake godine do kraja 2015. godine, kada će se kvote potpuno ukinuti, ne čine se dovoljnom odštetom proizvođa­ čima.

Ova posljednja korekcija cijene tek će ih privremeno umiriti, ukoliko ne dođe do novih poremećaja na tržištu, koje je moguće očekivati prema prognozama kretanja cijena nafte. ■

6

Citracentar~ proširite svoj stočni fond s

visokokvalitetnim steonim junicama učinite to odmah ~ odabir

u zemlji porijekla

~ jamstvo

za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ~ kreditiranja u suradnji s Vašim matičnim bankama stojimo Vam na raspolaganju: Hrašćica,

Vatroslava Jagića 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130 Mljekarski li.st 07/2008.

BELARUS" TA•CTOR

o.BELARUS

VID

=Jur~m~

E. de Piennes bb, Vrbovec

Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035 e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr Poslovnica Osijek Sv. L. B. Mandića 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181, fax: 031/281-182 e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

GOSPODARSTVO

Aktivnosti u sektoru mlijeka Piše:JanjaJozanović, dipl.oec.,Croatiasočar savjet su imenovani predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoj a (2 člana), Agronomskog fakulteta (2 člana), mljekarske industrije (3 člana), Croatiastočara (1 član), malih mljekara (1 član), proizvođača mlijeka (6 članova), Hrvatske gospodarske komore (1 član) i Hrvatskog stočarskog centra (1 član).

Zadaća Savjetaje: • pratiti stanje u mliječnom sektoru u RH i svijetu, posebice u Europskoj uniji, • uređivanje odnosa između primarne proizvodnje i prerade mlijeka, • razmatrati i predlagati rješenje za unapređivanje proizvodnje i prerade mlijeka, posebice u dijelu restrukturiranja sektora, • razmatrati ekonomski položaj proizvodnje i prerade mlijeka te nalaziti načine povećanja konkurentnosti ovog sektora, • raditi na povećanju kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, • razmatrati stanje u pregovorima s EU u sektoru mlijeka (poglavlje 11 i 12), te predlagati pregovaračke pozicije.

Na nekoliko sjednica Stručnog savjeta posebno su obrađene sljedeće teme: • Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, • Pravilnik o kapitalnom ulaganju, • Politika poljoprivrednog zemljišta,

U

8

• Problematika sabirališta svježeg sirovog mlijeka, • Tržni red za mlijeko, • Ciljna cijena mlijeka, • Pregovaračka stajališta - priprema na EU. Iz navedenih tema može se uočiti kako prevladavaju investicijske, odnosno razvojne teme te teme vezane za pripremu ulaska RHu EU. Novi Operativni program Nastavlja se investicijski ciklus kroz Operativni program čiji će uvjeti biti još prihvatljivi i dati mogućnost nastavljanja restrukturiranja proizvodnje mlijeka, a donesen je i objavljen novi Pravilnik o kapitalnim ulaganjima NNbr. 66/08.

Donošenje novog Operativnog programa razvitka govedarstva očekuje se do kraja lipnja ove godine. U pripremi je i donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što bi trebalo omogućiti nastavak povećanja proizvodnje mlijeka. Prema podacima DZSi HSCSredišnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u 2007. god. proizvedeno je 834 231 000 litara mlijeka od 234 671 proizvodnog grla, a mljekarska industrija otkupila je 635 mi!. litara od 31 959 isporučitelja.

Iz gore navedenih podataka može se izračunati sljedeće: • proizvodnja mlijeka po kravi je 3 555 litara, • godišnji otkup mlijeka po kravi 2 706 litara, • godišnji otkup mlijeka po isporučiteljuje 19 869 litara.

Ministar poljoprivredemr. se.

BožidarPankretić imenovaoje stručni savjetza praćenje stanjau proizvodnjii preradi mlijeka Rješenjemod 29.02.2008. godine Uz to, prema statističkim podacima u Hrvatskoj, osim niske proizvodnje mlijeka po kravi i gospodarstvu, postoje i dodatni problemi: • oko 35 % otkupljenih količina mlijeka nije u standardu EU, • nemamo pouzdane statističke podatke o direktnoj prodaji sa farme i potrošnji na farmi (iako se radi o količini od 200 - 300 milijuna litara mlijeka).

Naša procjena je da se u RH proizvodi više mlijeka nego što to govore statistički podaci. Procjenu temeljimo na podacima o proizvodnji po kravi u selekcijskom obuhvatu i broju krava pod selekcijom.

Potpuno je jasno da usprkos uloženom trudu i novcu svih subjekata u procesu proizvodnje i otkupa mlijeka - proizvođača, mljekarske industrije, Vlade RH, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, za približavanje naše proizvodnje mlijeka (po količini i kvaliteti) prosječnoj europskoj proizvodnji, potrebno je još dosta konkretnih aktivnosti.

Da bi usporedili visinu proizvodnje, odnosno kvote po gospodarstvu u zemljama članicama EU 25, u tablici dajemo prikaz kvote, broj proizvođača, proizvodnju po

Ml.fekarski list 07/2008.

:;osPODARSTVO

Kvota i brojproizvođača mlijeka u EU-25, te proizvodnjapo prizvođaču i strukturaproizvođača po proizvedenojkoličini mlijeka u 2007.godini Zemlja Niemačka

Francuska Uied.Kralievstvo Nizozemska Itali ia Poliska ŠDaniolska Irska Danska Behriia Švedska Austriia Češka

Finska Mađarska

Portu.cm!

Litva Slovačka Grčka

Latviia Estoniia Sloveniia Luksembur11.

Cipar Malta UKUPNO:

Kvota u tonama

Broj proizvođača

28 847 420 25 091 322 15 125 169 li 465 630 10 740 661 9 567 746 6 329 289 5 503 679 4 612 619 3 427 289 3419596 2 847 478 2 792 690 2 491 931 2 029 861 I 987 521 1 738 936 I 061 604 836 923 743 221 659 295 588 171 278 546 148 104 49000 142 383 701

103 480 100 853 18 326 21 209 46 655 276 508 28465 21 875 5 354 12 672 8 369 47 378 2 727 15 213 6 175 12 294 22 141 734 6 288 82 281 1 506 9234 923 224 130 851 014

Proizvodnja po proizvođaču

278 773 248 791 825 339 540 602 230 215 34 602 222 353 251 597 861 528 270 462 408 603 60 101 1 024 089 163 803 328 722 161 666 78 539 1 446 327 133 098 9 033 437 779 63 696 301 783 661 179 376 923 167311

Struktura proizvođača -u tonama 0-50

50 - 100

100 -200

200 -300

300 - 500

>500

10% 6%

30% 11% 2% 3% 18 % 12 %

25% 29% 9% 10% 15% 5% 23% 29% 5% 28% 22% 15% 11% 36% 3% 18% 2% 8% 12% 1% 14% 10% 25% 5% 19%

15% 27% 10% 11% 7%

15% 19% 20% 26% 8% 1% 10%

5% 8% 58% 48% 12%

1%

2% 40% 81 % 28% 4% 8%

4% 58% 19 % 15 % 84% 35% 91 % 6% 56% 97% 42% 66% 1% 6%

18%

14% 2% 12% 6% 24% 16% 22% 4% 23 % 4% 4% 14% 2% 18 % 18%

5% 2% 18%

1%

12% 30% 9% 18% 19% 2%

18%

16% 25% 25% 1%

16%

9% 9%

2% 9% 1% 4% 6%

10% 2% 9% 7%

5% 3% 32% 17% 21%

4% 2% 26% 29% 20%

4%

9% 5% 68% 9% 24%

1%

41% 2% 6% 5% 69% 5% 17% 1% 11% 47% 16%

'zvor podataka: Europska komisija i IDF )roizvođaču

te

strukturu

proiz-

10đača.

Proizvodnja mlijeka po gos)odarstvu u EU-25 iznosi prosječno 166 300 litara i 95 % mlijeka zado1oljava propisane kriterije. U RH to e oko 26 000 litara po gospodarstvu ~-odišnje.

Pogledamo li podatke iz tabli:e, vidljivo je da nižu proizvodnju od -lrvatske ima samo Latvija. Podaci o ;trukturi naših proizvođača, po <0ličini i kvaliteti proizvodnje mlieka, mogu se naći u Godišnjem zvješću HSC- SLKM.Treba naglasiti <ako 24 460 proizvođača isporučuje 170 mil. litara mlijeka godišnje ili 5 959 litara po isporučitelj u.

Vlada RH i mljekarska industrija 1lažu dosta novca i napora sa ;vrhom poboljšanja stanja u sektoru nlijeka. Državne potpore u ovom

W(jekarskiHst 07/2008.

sektoru su iznad potpora u EU. Cijena mlijeka koju plaćaju mljekare prema Vladinoj Uredbi, i uz tvorničke premije mljekara, također je iznad prosjeka EU-25.

Usporedimo li to s količinama mlijeka po gospodarstvu, tada možemo zaključiti da nešto drugo otežava razvoj ove djelatnosti.

Za sada imamo: • siguran otkup i isplatu mlijeka uz primjerenu cijenu, • veliku državnu potporu kroz direktna plaćanja za mlijeko, krave, prvotelke i ratarske kulture, • poticajan program razvitka govedarstva, • visoku potporu kroz kapitalna ulaganja. Što nemamo, a potrebno je za ovu proizvodnju?

Je li to samo loša zemljišna

politika i "nerazumni" urbanistički planovi, što se najčešće ističe kao problem kod izgradnje i adaptacije farmi krava, ili su kočnica jačeg razvoja ovog sektora neki drugi faktori koji se ne izgovaraju glasno.

U sljedećem broju Mljekarskoj lista bit će puno novosti. Uz već objavljeni Pravilnik o kapitalnim ulaganjima očekuje se donošenje Programa razvoja govedarstva, Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Svi navedeni akti veoma su bitni ili skoro presudni za razvoj mljekarstva i potrebno ih je dobro proučiti i analizirati. Uz pomoć mljekarske industrije i stručnih institucija nadamo se da će proizvođači mlijeka ostvarivati bolje rezultate i pripremiti se za nadolazeću konkurenciju. ■

9

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

BRŽA I EFIKASNIJA REALIZACIJA

Osnova brže realizacije

OPERATIVNOGPROGRAMA RAZVOJAGOVEDARSTVA RH

proizvodnje mlijeka u

-

Mr. se. Srećko Ladišić ----------------

Na osnovu baze podataka proizvođača mlijeka i njihove dosadašnje proizvodnje moguće je pristupiti lociranju i snimanju odabranih OPG-a oko mljekara u prvom krugu promjera do 50 kilometara, te drugom krugu promjera do 100 kilometara. Sada i ubuduće transportni troškovi igrat će veoma važnu ulogu u otkupu mlijeka, te na relaciji farmer mljekara. Svaka mljekara ima bazu podataka o broju proizvođača, te isporučenim količinama mlijeka sa svakog OPG-a. Drugo, mljekare bi međusobno, i u suradnji s OPG-ima i udrugama, trebale početi sređivanje terena, u smislu zamjene pojedinih sabirališta i farmi. Često postoje slučajevi da cisterne voze jedna pored druge u suprotnim smijerovima do 100 i više kilometara za gotovo iste količine mlijeka, nabijajući tako nepotrebne transportne troškove. Osobno smatram da je ovo problem udruga i saveza udruga koje bi o ovome trebale voditi računa. Pa zbog čega proizvođači i uzgajivači osnivaju udruge?! Gospodo, svaki konkretan problem traži konkretno rješenje, što zahtijeva određene razgovore i pregovore, kao i određena planiranja. Za zaštitu obostranih poslovnih interesa između mljekara, te između mljekara i proizvođača mlijeka, uključite matematiku, računicu i logiku i veoma brzo, uz malo dobre volje i truda, riješit ćete određene neracionalnosti.

10

: ' ' Na ovako zacrtanom : području prstena farmi : oko mljekara možemo utvrditi i : veličinu raspoloživih obradivih · površina, na osnovu kojih možemo planirati mogućnosti držanja većeg broja mliječnih kravai veće proizvodnje mlijeka.

Važno je utvrditi potencijale i razvoja te povećanja broja krava i proizvodnje mlijeka na gospodarstvima što bližim mljekarama, jer su ovdje najmanji troškovi transporta mlijeka do mljekare.

Mogući, postupni, brži i efikasniji razvoj OPG-a Prijedloge programa mogućeg razvoja povećanja broja krava i povećanja proizvodnje mlijeka za svako OPG moguće je planirati i predložiti na osnovu četiri pokazatelja. To su: struktura obitelji, struktura posjeda, struktura stada i analiza dosadašnjeg razvoja. Na svakom OPG-u, na kojem postoje uvjeti i mogućnosti povećanja proizvodnje mlijeka, potrebno je popuniti postojeće stajske kapacitete, te pristupiti izgradnji novih većih staja. Što se tiče strukture posjeda za proizvodnju voluminozne krme, te izgradnje staje većeg kapaciteta, silosa, gnojišta i ispusta za krave, važne su nam 3 kategorije u posjedu, i to: vlastita zemlja za proizvodnju sjenaže i silaže, zemlja u zakupu za proizvodnju sjenaže i silaže, te veličina okućnice za formiranje gospodarskog dvorišta po suvremenim principima i mogumogućnosti

Operativnog programa razvoja govedarstva RH treba biti bazirana na prijedlozima programa mogućeg razvoja što većeg broja OPG-a, sa svrhom stvaranja prstena farmi oko mljekara ćnostima kompletiranja farme.

Mnoge naše novoizgrađene "farme" nisu kompletirane, a gotovo da i nemamo OPG koje ima kompletan projekt uređenja i izgradnje gospodarskog dvorišta i farme u cjelini. Koliko mije poznato, u Hrvatskoj se nitko do sada time nije bavio.

Procjena mogućnosti okrupnjavanja posjeda u sljedećih 5, 1O i 20 godina Ovoje veoma važno zbog činje­ nice da u Hrvatskoj postoji malo velikih posjeda, zbog izumiranja staračkih domaćinstava i njihova starenja do fizičke nemogućnosti obrade posjeda te napuštanja posjeda.

U ovom razdoblju sve se može promijeniti osim poljoprivrednih površina koje stalno ostaju na svome mjestu, kao i potreba njihovog obrađivanja u širem društvenom interesu. Ove površine će stalno biti pod određenim kulturama, ratarskim, krmnim ili dugogodišnjim nasadima. Najgora varijanta su zapuštene i neobrađene parcele, a mlijeko i meso su svakodnevne namirnice u svakom hrvatskom domu.

Mljekarski list 07/2008.

lAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA~======:=:=:=:=:=:=:== : ' ' Paralelno s okrupnjava: njem posjeda potrebno : je povećavati broj krava i pro. izvodnju mlijeka, a samim time i smještajne kapacitete staje.

Ovo je jedan od ključnih trenutaka u planiranju izgradnje staje koja se može produžavati ili proširivati iz godine u godinu, te planiranju izgradnje pratećih objekata, silosa, nadstrešnica za strojeve, slamu i sijeno, ispusta za krave, gnojišta za kruti stajnjak, lagune za gnojovku te lagune za otpadne vode. Lociranje pratećih objekata treba biti takvo da omogućava produžavanje ili proširivanje staje u sljedećim godinama. Mnogi su se proizvođači zabetonirali armiranim "Ovomjestoje prazno i svaki dan u prosjekugubim 20 litara mlijeka betonima i loše projektiranim ili 80 kuna novostvorene vrijednosti.Prijatelju1 mojagodišnjaproizvodnja stajama, te im je sada, nakon S po kravi je izmedu 6 000 i 7 000 litara1 i to stalno u E klasi. Svakoprazno godina i 25 ili 35 krava, proizvodnja mjestou staji godišnjije gubitak od24.000 do 28.000 kuna novostvorene postala premala. Kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup otvavrijednosti.Pa ti meni reciisplati li se ne proizvoditimlt/eko. raju se mogućnosti za 40, 45, 50 i 60 Nas dvojes 10 krava godišnjeproizvedemosamo kroz mlijeko krava.

I što onda? Idemo rušiti 240.000 do 280.000 kuna" (OPG PereMahovlića1 10. travnja2008.} postojeću staju i graditi novu. Mlađe generacije hrvatskih agronoma Dosadašnja praksa je pokazala i površine u zakupu). Na osnovu <ako zemlju kupuju ili uzimaju u ovoga imali bismo veoma brzo uvid stočara nažalost nisu osposobljene za planiranje, projektiranje i izradu rnkup samo dvije kategorije OPG-a,i u naše stvarne potencijale. idejnih rješenja stočarskih farmi. :o: velika ratarska gospodarstva, koVeća OPG možemo staviti izvan a dolaze do novca preko sredstava "Programa postupnog razvoja" Proces postupnog razvoJoticaja po jedinici površine za malih i srednje velikih gospodarja prati i proces stalnog Jojedine kulture i povrata kapital- stava, kao zasebne slučajeve. Takvih investiranja vlastitog, bankarskog ilih ulaganja, te stočarska gospodar- gospodarstava imamo malo i ona bi i državnog kapitala. itva, koja se bave proizvodnjom trebala pripadati posebnoj grupi, ' ' mlijeka - od onih najmanjih do naj- koja bi također bila obuhvaćena Na osnovu podataka o strukturi stručnom pomoći poljoprivrednih .rećih i ona koja se bave proizvodobitelji i veličini posjeda, te njom mesa (uglavnom gospodarstva savjetnika po pitanju organizacije dosadašnjem razvoju, planovima , većom proizvodnjom, koja ostva- posjeda i primjene suvremene nositelja OPG-ai članova obitelji, te te po pitanjima ruju novčana sredstva prodajom tehnologije, na osnovu snimljene situacije i ,toke i poticaja po jedinici površine, financija, kredita i zaduživanja. procjene, poljoprivredni savjetnici Postupni razvoj malih i srednje te povratom kapitalnih ulaganja).

HZPSS i mljekara mogu predložiti velikih gospodarstava okrupnjaObiteljska poljoprivredna mogući program razvoja za svako gospodarstva, obuhvaćena planom vanjem posjeda, kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup, nemi- odabrana i praćeno gospodarstvo. razvoja, odnosno Operativnim Odabir OPG-a treba obaviti temeprogramom razvoja govedarstva, novnost je koju ne možemo izbjeći, ljem međusobne suradnje i konpotrebno je razvrstati u nekoliko ali koju možemo i moramo ubrzati i zultacije stručnjaka HZPSS, HSC i kategorija, i to na posjede veličine usmjeravati u interesu OPG-a, mljekara (terenska i razvojna služba 10, 10 - 20, 20 - 40 i 40 - 60 jutara mljekara, te širem regionalnom mljekare). nacionalnom interesu. obradivih površina (vlastite površine

M(jekarskili.st 07/2008.

11

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Drugi praktikum s 11lauf' stajom i mljekarskim praktikumom Nizozemci su izgradili (financirali) u sklopu srednje gospodarske škole u Križevcima. I ovom je Praktikumu za praktičnu obuku potreban daljnji razvoj i proširivanje, te također predlažem da se i on stavi pod pokroviteljstvo Ministarstva PRRR. Postojeće generacije farmera moguće je stručno i praktično osposobiti na sljedeći način: stručnim predavanjima, prezentacijama, stručnim ekskurzijama, tečajevima, praktičnom obukom i radom na uzornim farmama - najmanje 2 puta po 15 dana tijekom godine. Posebno bi to trebalo važiti za poduzetnike i investitore s investicijama većim od "Da su moje krave zamazane od balegei da leže u balegi.Ma nemoj!!! Pa, 1 milijun kuna. Voditelji stručnog i svaka od njih meni godišnjedonosi24.000 do 27.000 tisuća kuna praktičnog osposobljavanja trebaju novostvorenevn/ednosti samo kroz proizvodnjumlijeka.Ja sebi ne mogu biti stručni savjetnici stočari HZPSSi dopustiti da mojekrave nisu čiste. Moja staja je moja radionicai moje HSC-a. poduzeće za proizvodnjumlijeka. EJ~i da mi krave budu zamazane od Nove generacije farmera Neophodna je reorganizacija balege!I I Ako svojih 8 sati na radnom mjestu pravilnorasporedišna cijeli srednjoškolskih stočarskih i veteridan, tada nije problembalegu izbaciti na gnojište.To ti je prijatelju samo narskih programa, te ustroj obuke i stvar navike. Držiš li do svogposla i do svojihkrava, tada će ti krave biti stručnog - proizvodnog osposobljačiste" kaže PeroMahovlić vanja po normativima austrijskih, niStručno i praktično privrednih škola i fakulteta. Takav su zozemskih, danskih ili irskih srednjih osposobljavanje i školovanje centar Nizozemci izgradili u Pole- poljoprivrednih škola za farmere. farmera vama na području Međimurske Predlažem da se na području Ulaganje kapitala u poduzetnižupanije i mi ga do danas nismo svih županija po odluci MPRRR, štvo i proizvodnju baziranu na stavili u funkciju stručnog i odrede i lociraju farme (najbolje suvremenoj organizaciji i visokoj praktičnog osposobljavanja farmera farme) za praktičnu edukaciju i tehnologiji, koju pokušavaju voditi različitih generacija, te studenata - obuku, kako starijih generacija farnekvalificirani poduzetnici, uglav- budućih poljoprivrednih savjetnika i mera, tako i budućih generacija farnom nosi probleme i često poslovne stručnjaka. Predlažem da pokrov- mera polaznika srednjeg stručnog promašaje i bankrot. iteljstvo nad radom Centra prihvati školovanja i proizvodnog osposoKakva je stručna i praktična Ministarstvo PRRR,ali i cjelokupna bljavanja. Prijedloge i izbor farmi potrebno je prepustiti stručnim osposobljenost hrvatskih farmera u privreda općenito. savjetnicima stočarima HZPSS. Na proizvodnji mlijeka? Evo odgovora svaku ovakvu farmu došla bi ploča s najviše je završilo osnovnu školu i \ ' ' Op_erativniprogram razvoJa govedarstva RH oznakom "UZORNA FARMA pod kojekakve zanate, a najmanje je : brže i efikasnije će biti realiziran pokroviteljstvom MPRRRi stručnim onih sa završenom srednjom poljovodstvom HZPSS11• zajedničkim radom Ministarstva privrednom ili srednjom veterinarZa sve farme namijenjene poljoprivrede, ribarstva i ruralnog skom školom. praktičnoj edukaciji potrebno je razvoja, mljekara, županija, Hrvatska je zemlja koja nema izdvojiti sredstva za kompletiranje gradova i općina, te Hrvatskog Centar za praktičnu obuku farmera gospodarskih proizvodnih dvorišta, stočarskog centra i Hrvatskog starijih generacija, polaznika sredza sređivanje standarda plodnosti zavoda za poljoprivrednu savjetonjih poljoprivrednih i veterinarskih tla, te uspostave sustava za navoddavni službu. škola te studenata viših poljonjavanje, gdje god je to moguće. ■

12

Mljekarski li.st 07/2008.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karantenisteone junice vrhunskekvaliteteiz

AUSTRIJEI NJEMAČKE ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proi4vođača!

1Ogodina u 'Hrvatskoj Z9hvaijujemo na povjerenju

lnter- Ago c1.o.o.

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636 e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Održana GodišnjaskupštinaHrvatskemljekarskeudruge u SvetištuMajke Božje od Krasna,06. lipnja2008. godine Piše:VeraVolarić, dipl. ing. vogodišnja Skupština bila je izborna i izvještajna, a novoizabrani članovi Upravnog odbora (prof. dr. se. Neven Antunac, Agronomski fakultet, Zagreb; prof. dr. se. Rajka Božanić, Prehrambena-biotehnološki fakultet Zagreb; Jasenka Špika, dipl. ing., Meggle - Hrvatska, Osijek; Stjepan Ban - predstavnik koncerna Agrokor; Željko Ljubić, dr. vet. med., Vindija Varaždin te mr. se. lnga Kesner Koren i Davor Jurčević, dipl. ing., Dukat, Zagreb} nastavit će rad svojih prethodnika, koji su dali velik doprinos prepoznatljivosti i uspješnom radu HMUproteklih godina. Članovi Hrvatske mljekarske udruge informirani su o organizaciji, radu, o najvažnijim aktivnostima tijekom proteklog razdoblja, kao i o programu rada za iduće jednogodišnje razdoblje. I ove je godine za rad Skupštine postajao velik interes što potvrđuje prisustvo 150 sudionika iz svih krajeva RH,od čega veliki broj članova - delegata HMU, kao i gostiju iz mnogih znanstvenih i stručnih institucija diljem Hrvatske.

Izvješćem o radu HMU sudionici Skupštine informirani su o zadaci-

O

14

ma i obvezama Udruge koji se odvijaju u kontinuitetu, a odnose se narazvoj i promociju znanstvene i stručne djelatnosti, edukaciju različitih profila kadrova, doprinos razvoju proizvodnje i prerade mlijeka, te poticanje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađe­ vina. Časopisi i udžbenici Kvaliteta objavljenih znanstveno-stručnih radova u znanstvenostručnom časopisu Mljekarstvo je na visokoj razini. Osobito je važno

istaknuti sve veći značaj Mljekarstva među stranim stručnjacima i znan-

stvenicima s kojima je uspostavljena intenzivnija komunikacija i informiranost putem internetskih pretraživača.

Časopis Mljekarski list izlazi mjesečno

i na 64 stranice svakog

mjeseca obrađuje članke različite aktualne tematike te nastoji pratiti najaktualnija zbivanja u primarnoj proizvodnji mlijeka, a stručnim radovima informirati proizvođače

Članovi Hrvatske mljekarskeudrugena održanojGodišnjojskupštini

(Krasno,06. lipnja 2008.)

Mljekarski li~t 07/2008.

1IJESTI

IZ HMU

nlijeka i dati im potrebne savjete. .ist objavljuje i redovito prati aktiv1osti mljekarskih udruga proizvolača i prerađivača mlijeka te uzgoj1ihudruženja.

Dva nedavno objavljena sveuči­ išna udžbenika u izdanju Hrvatske nljekarske udruge, "Ovčarstvo" i Trave za proizvodnju krme i sjenena" izvrsno su prihvaćena u stru:noj javnosti, ali i na terenu među >roizvođačima mlijeka, što nas po;ebno veseli. U pripremi za razdobje koje slijedi su dvije knjige, i to: Sirarstvo", prof. dr. se.Jasmine Hav·anek i suradnika te "Zaštita zdravlja lomaćih životinja", prof. dr. se. /latka Rupića.

Edukativna predavanja i mljekarski simpozij Nastavljena je u kontinuitetu ~dukacija stručnjaka i proizvođača nlijeka u sklopu "Škole praktične 1astave", kojoj je svrha upoznati ;tručnjake mljekara i proizvođače nlijeka s najnovijim tehnološkim i rnkonodavnim obvezama koje valja Jrimjenjivati u proizvodnoj praksi. ~a predavanja postoji velik ineres, a )dređene teme predlažu stručnjaci s :erena. U planu za razdoblje koje ;lijedi je daljnja organizacija ~dukativnih predavanja.

U Lovranu će se od 23. - 26. ,tudenoga 2008. god. održati 38. :irvatski simpozij mljekarskih stru:njaka s međunarodnim sudje1ovanjem. U znanstveno-stručnom ~ijelu Simpozija očekujemo prijavu velikog broja radova iz svih područja proizvodnje i prerade mlijeka.

Predstavljenim radovima poseban naglasak će se dati kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda te novim spoznajama u tehnologiji proizvodnje i prerade mlijeka. I ove godine će biti organiziran Okrugli stol na temu:" Stanje i legislativa hrvatskog mljekarstva pri ulasku u EU".

lfljekarski list 07/2008.

Novi časopis "Mlijeko i Ja" Časopis Mlijeko i Ja na pregledan i popularan način donosi informacije o prehrambenim svojstvima mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i o posebnom ljekovitom djelovanju nekih mliječnih proizvoda. Davanjem objektivnih informacija kompetentnih stručnja­ ka o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda časopis će opravdati svrhu svog osnivanja, a generalno gledajući, uvjetovat će povećanu razinu znanja i svijesti potrošača o važnosti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani.

Kupci su dosad uglavnom nedovoljno informirani o mlijeku i mliječnim proizvodima kao kvalitetnoj i zdravstveno ispravnoj hrani.

Stoga je Hrvatska mljekarska udruga pokrenula inicijativu za izdavanjem ovakvog časopisa koji je prvi hrvatski časopis namijenjen edukaciji potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Ostale aktivnosti Hrvatska mljekarska udruga, putem svojih izdanja, ali i edukativnih predavanja, surađuje s Hrvatskim stočarskim centrom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskom gospodarskom komorom, Agronomskim, Prehrambeno-biotehnološkim i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, te Poljoprivrednim i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J .J. Strossmayera iz Osijeka. U novije vrijeme ostvareni su kontakti s Fakultetom Strojarstva i brodogradnje iz Zagreba s kojima su predstavnici HMU sudjelovali na edukaciji o energetskoj učinko­ vitosti na farmama mliječnih krava.

Ova suradnja se prenijela kao edukacija proizvođača mlijeka o ovoj tematici putem Mljekarskog lista.

Na humanitarnim akcijama propagirala se važnost mlijeka i

PredsjednikUpravnogodboraprof dr. Neven Antunac i predsjednica Hrvatske mljekarskeudrugeVera Volarić uručili su nagradu "Zlatni rog"obiteljiLatki iz Otočca 15

VIJESTI mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani mladih potrošača. Pod motom "Majčin dan za dječji san" i ove je godine obilježen Majčin dan, zajedno sa Svjetskim danom mlijeka 1. lipnja. Na održanoj manifestaciji popularizirana je potrošnja mlijeka u školama i vrtićima, a određena sredstva dodijeljenja su Centru za autizai:n u Zagrebu.

Djeci je podijeljen časopis "Mlijeko i Ja" u kojem je prigodnim plakatom obilježen Svjetski dan mlijeka, a časopis je objavljen upravo 1. lipnja.

Akcijom "Čaša mlijeka za svako dijete", po odluci Gradskog ureda za obrazovanje u prošloj školskoj godini u osnovnim je školama dnevno osigurana besplatna čaša mlijeka za svakog učenika. Upravo je to bio povod obilježavanju Svjetskog dana školskog mlijeka koji je održan 29. rujna na Trgu Bana J.Jelačića prigodnim programom.

Već punih deset godina Hrvatska mljekarska udruga pomaže Dječjem kutiću "Željka" u Vukovaru. Tako je i u proteklom razdoblju malim Vukovarcima prigodnim darovima uveselila božićne i uskršnje blagdane.

Predstavnik Hrvatskog stočarskog centraZdenko Jvki~ dipl. ing. uručio je "Plaketu"obiteljiMiškulin iz Smiljana

gospodarstvo. Prema redoslijedu županije, najbolji proizvođači mlijeka odabrani su na području Ličko-senjske županije.

Stručna komisija u sastavu: Zdenko Ivkić, dipl. ing. (HSC), dr. se. Antun Kostelić (Agronomski fakultet) i Zoran Bašić, dipl. ing. (Mljekarski list), prema službenim podacima HSC - Središnjeg laboratorija za Rasprava kontrolu kvalitete mlijeka u RH, i donošenje zaključaka među pet gospodarstava, koja su Prisutni članovi i gosti ocijenili ušla u uži krug, odabrala je dva su kako je Hrvatska mljekarska udrunajbolja. Tako je nagrada "Zlatni ga u proteklom razdoblju uspješno rog" dodijeljena obiteljskom poljoodradila i izvršila obveze iz svojeg privrednom gospodarstvu Latki iz djelokruga djelatnosti, a većinom Otočca, dok je "Plaketu" za glasova sudionika Godišnje skupštinajuzornije gospodarstvo dobilo ne prihvaćena su izvješća o radu HMU obiteljsko poljoprivredno gospoi Upravnog odbora, program rada za darstvo Miškulin iz Smiljana. sljedeće razdoblje i Statut HMU. Planovi za buduće razdoblje Nagrada Zlatni rog U razdoblju koje slijedi HrvatNa Skupštini HMU dodijeljena ska mljekarska udruga nastavlja s je tradicionalna nagrada "Zlatni rog" izvršavanjem postojećih aktivnosti u najuspješnijem proizvođaču mlije- kontinuitetu, ali i s planiranjem i ka, a od ove se godine dodjeljuje još razvijanjem novih. Suradnjom sa jedna nagrada za najuzornije znanstvenim i stručnim institu-

16

IZ HMU

cijama,

mljekarama, udrugama i prerađivača mlijeka, te uzgojnim udruženjima, Udruga će opravdati svrhu svog dugogodišnjeg postojanja i aktivnog djelovanja. Posebno će se poticati aktivnosti promoviranja potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u predškolskim i školskim ustanovama, ali i općenito kod svih dobnih skupina potrošača, dok će se aktualnim temama u Mljekarskom listu poticati povećanje i osuvremenjivanje proizvodnje mlijeka.

Posjet Sirani "Runolist" Melem za oči i ugodno ostalim osjetilima bila je posjeta sirani "Runolist"u Krasnu vlasnika Vladimira Tomaića, koji je ujedno bio i domaćin Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge. Gospodin Tomaić nam je ispričao na koji se način u njegovoj obitelji već dugo godina proizvode lički sirevi. Nekada je to bio pogon koji je dnevno prerađivao svega 70 litara mlijeka, i bio je samo jedan zaposlenik. Tijekom godina proizvođača

Mljekarski LiYl 07/2008.

VIJESTI

IZ HMU

mnogo se toga promijenilo - danas s ponosom ističe kako godišnje otkupljuju oko 650 tisuća litara kravljeg i 62 tisuće litara ovčjeg mlijeka. Kako bi dnevno prikupili oko 1 800 litara kravljeg mlijeka, kamioni prevale krug od 200 kilometara na dan, jer valja obići proizvođače od Krasna, preko Pazarišta do Gospića, Ličkoga Osika i Budaka, a ljeti, kada se otkupljuje i ovčje mlijeko, još i do Udbine. Zimi nema otkupa ovčjeg mlijeka, jer je njegova sezona od 1. svibnja do 15. rujna. Prošle je godine obilježena petnaesta obljetnica rada, a osim prerade mlijeka u kvalitetne i ukusne ličke sireve, tvrtka Tomaić commerce može se pohvaliti i uspjesima u turističkoj ponudi. Naime, nedavno je otvoreno i skijalište koje zimi nudi pregršt sadržaja, naravno uz opuštanje u prekrasnom velebitskom krajobrazu i uz tradicionalne ličke specijalitete.

Proizvođači mlijeka na ovome području imaju mnoštvo prepreka kako bi stigli do cilja - mlijeka ekstra klase. No, bez obzira na svakodnevne probleme ovog predivnog, ali i surovog brdsko-planinskog područja, ipak se mogu pohvaliti sa svojih 70 %mlijeka europske kakvoće, što je sigurno plod visoke cijene, ali i proizvodu jamči visoku kvalitetu. To je upravo i jedan od razloga što se Udruga prerađivača mlijeka, čiji je predsjednik gosp. Tomaić, bori da što veći broj manjih proizvođača mlijeka ostane u proizvodnji, jer je njima lakše proizvesti visokokvalitetno mlijeko, budući da njihove krave jedu isključivo zdravu krmu koja proizvodu daje specifičan okus, specifičnu boju i miris.

Tome u prilog najbolje govore brojna priznanja koja je Sirana "Runolist" osvojila na domaćim i inozemnim izložbama - u Novom Sadu, Gornjoj Radgoni, Babinoj Gredi itd. Proizvodi osvajaju samo zlatne medalje. Ne može se isključiti činjenica da je razlog tomu proizvodnja kvalitetne sirovine brdsko-planinskog područja, u kojem postoji velik broj vrsta ljekovitog bilja koje mlijeku daje specifičan okus.

Da ne ostaje na postignutim uspjesima, dio proizvodnje iz Krasna gosp. Tomaić odlučio je preseliti u 20-tak kilometara udaljeni Otočac, gdje će u novoizgrađenom pogonu unaprijediti i povećati proizvodnju tradicionalnih sireva.

Možemo zaključiti, Ličani žive i rade u Bogom danom području za poljoprivredu i stočarstvo, i to su očito odlučili iskoristiti. Na tome im čestitamo, a ovim putem obećavamo da će predstavnici i aanovi Hrvatske mljekarske udruge pozorno pratiti razvoj proizvodnje kvalitetnih tradicionalnih ličkih proizvoda. ■

M{jekarski [i_<;t 07/2008.

17

FORTUNA AGHO d.o.o.

KREDITI do 1O od ina Ni/?

Kreditne kartice 12 do 60 m·eseci

drljače • s~alzvedba \

/f1

Noževi I Zaštita ,d kamena

Rolobalirka - komora s valjcima Pilotbox T •automatsko podmazivanje •vezanje mrežom / špagom Twin-Fix •električno upravljanje

•izbacivač bala

~G:1-;.-:::~:::;I

•noževi - opcija ~.

•

C

Darko Danar vlasnik-direkt

RATARSKE

I KRMNE

KULTURE

Kokotac - vrsta pogodna za zelenu gnojidbu Kokotac je u prirodi dosta rasprostranjenabiljna vrsta. Uspijeva skoro na svimtipovimatla i klime, a smatrajuga izuzetnokorisnom biljnom vrstom za popravljanjenepovoljnihosobina tla, odnosno njegoveplodnosti Zbog toga, kokotac predstavlja jednu od najpogodnijih mahunarki za zaoravanje, odnosno zelenu ajviše je rasprostranjen na prirodnim degradi- gnojidbu, zbog čega se u SAD-u, u tzv. kukuruznom pojasu ("Com ra ni m travnjacima, pored puteva, željezni- Belt"), skoro redovito zaorava te se na taj način tlo osvježava organčkih pruga, nasipima te na planinskim proplancima.

U skom tvari i popravljaju njegove karakteristike. prosjeku sadrži 17 % sirovih Agrotehnika proizvodnje proteina, 13 % probavljivih sirovih Od svih višegodišnjih mahunarproteina, 3 % masti, 30 % sirovih ki, kokotac najbolje podnosi vlakana, 42 % NET-a i 8 % pepela. mrazeve ali i sušu. U uzgoju traži Sadrži dosta karotina, masti, fosfora i kalcija te je veoma hranjiva biljna vrsta. Nedostatak ove vrste je što sadrži gorke i mirisne tvari, osobito kada se nalazi u suhom stanju pa ga domaće životinje odbijaju pri ishrani. Veoma je medonosna biljka, a med ima izvanrednu kakvoću i aromu. Također je izuzetno korisna biljna vrsta za popravljanje nepovoljnih osobina tla, odnosno njegove plodnosti. Po 1 ha može ostaviti u tlu 13,3 tiha mase korijena u obliku organske tvari koja popravlja fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. U prosjeku ostavlja 185 kg/ha fiksiranog dušika u tlu pomoću bakterija Rhizobium meliloti koja se odlično razvija na korijenu kokotca i pod veoma skromnim uvjetima plodnosti tla.

Piše:Dr. se. DarkoUher

N

dosta svjetla, a zasjenu ne podnosi te nije pogodan za uzgajanje u voćnjacima kao zaštitni usjev.

Dobro uspijeva na svim tipovima tala, a bolje podnosi alkalna tla (do pH 9) od drugih mahunarki. No, može se uzgajati i na kiselim tlima do pH 4. Na izrazito kiselim tlima daje veću količinu organske tvari od drugih biljnih vrsta te je najpogodniji za zelenu gnojidbu. Osnovna obrada tla i priprema za sjetvu veoma su slične kao kod lucerne i

Kokotacu cvatnji

Mljekarski list 07/2008.

19

RATARSKE I KRMNE KULTURE ostalih djetelina. Izuzetno dobro reagira na mineralna gnojiva, osobito fosforna i kalijeva. Obično se dodaje 60- 80 kg/ha P2 0 5 i 80- 100 kg/ha kalija, a posebno dobro reagira na gnojidbu kalcijem. Sjetva kokotca obavlja se ranije u proljeće, a može se posijati i u kasno ljeto. Za proizvodnju zelene krme ili za zelenu gnojidbu sije se na međuredni razmak 16 - 18 cm. Za sjetvu treba sjemena u količini od 16 do 18 kg. Dubina sjetve je veoma važna, jer ova vrsta traži plitku sjetvu, a najbolje ga je posijati na 1 cm. Poslije sjetve obvezno je valjanje. Kokotac se može uzgajati u smjesi s francuskim ljuljem, klupčastom oštricom, talijanskim ljuljem, a osobito sa stoklasom bezosatom. Na alkalnim tlima često

grube strukture veoma je velik problem pripremiti tlo za sjetvu.

Ova tla istovremeno imaju izrazito nepovoljne uvjete za rast i rad bakterija Rhizobium meliloti na korijenu kokotca. Kokotac možemo koristiti za zelenu krmu, sijeno, ispašu i silazu. Najmanje ga se koristi za sijeno, zbog sušenja jake i sočne stabljike, jer tijekom sušenja list otpadne. U SADvrše dehidraciju kokotca u krmno brašno. Korištenje u prvoj godini treba svesti na minimum radi jačanja biljaka, a osobito korijena, kako bi sljedeće godine dao zadovoljavajući prinos suhe tvari. Stoku je moguće napasivati u prvoj godini, ali uz kraće zadržavanje, najviše 3 do 4 dana. Ne smije se kasniti s korištenjem kokotca jer ogrubi,

osobito kada počne cvjetati pa ga stoka tada slabo jede. U odnosu na lucernu, kod kokotca se rjeđe javljaju nadmi stoke. Iskorištavanje se može vršiti naizmjence: prvi otkos ispašom, drugi košnjom za sijeno ili zelenu masu, a treći ponovno ispašom. Dobro pripremljeno sijeno po svom sastavu slično je Iucerni, a osim toga ima ugodan miris koji pobuđuje apetit kod preživača. Silaža kokotca veoma je kvalitetna, stoka ju rado jede, ima ugodan miris i sadrži dosta šećera i vitamina. Silaža može biti pripravljena zajedno s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom, krmnim keljom i travama. Prinosi sijena u prvoj godini kreću se od 3 do 4 tiha, a u drugoj 12 tiha sijena, odnosno 50 -60 tiha zelene mase. ■

..

,,

✓premazi I sredsMtzaaltlla kore

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

sira od kvasaca i plijesni ✓ sredstva za spreavanje kasnog

nadimanjasira ✓sastojci za pripremu salamure

✓prehrambene boje ✓mliječni proteini ✓kalclj-klorld ✓nabij-nltrat

✓testovi, pribor I opremaza kontrolu:

Problotlkd.o.o. stručno Istraživanje, razvoji zastupstvau prehrambenoj industriji

UlicagradaGospića 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM:091/2382-833

e-mall:problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

CONPANYwmtQUAIJTY PWIMi9BT SYSTBI CBTIFIĐ IY DNV

= ISO 9001:2000 -

CONPANY WllH HACCP MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED IY DNY

==~HACCP=--==

- kiselosti mlijeka - temperature -vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnogpogona - ostalo ✓umjereni tennometri ✓mikrobiološke podloge ✓identifikacijske markice za sir ✓kalupi za samoprešanjesira ✓edukacija i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka ✓pokusna proizvodnja za nove proizvoc u vlastitom opremljenom laboratoriju

ROFESIONALNA HIGIJENA MtJEKARSKI-H FARMI Ecolab-ov Premium program Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,, t

~ wnfJ;t)'§) Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože.

Sigurno, ekonomično i jednostavno za korištenje.

_.®

lo Shiela - Polimerizirana barijera

r~;

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jadu (PVP).

Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena između mužnji.

Blu Gard 9 Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod liječenja kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!..kozmetička emulzija r Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP).

Vrlo bogata hidratizirajućim i njegujućim tvarima za održavanje kože vimena u odličnom stanju tijekom cijele godine.

~~l}EUm!ffi Kovex8pjena pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida čija je namjena čišćenje s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

__________.,,.......!. vrtnica 17• HR-10000 Zagreb ,tel. 016321 600 • fax. 016321633 _....ecolab.com

~

AGROTEHNIKA

Kojim agrotehničkim mjeramačuvamo plodnost tla?

Piše:Iva Majhen- Vlašiček, dipl. ing.

p

rije svega, moramo poznavati kakvo je stanje hranjiva u tlu nakon što zasijana kultura napusti površinu. To će nam reći analiza tla koju ćemo obaviti u najbližem i za to ovlaštenom laboratoriju.

Agrotehničke mjere koje je potrebno provoditi su: prašenje strništa, obvezno zaoravanje (nikako spaljivanje žetvenih ostataka), zatim sjetva usjeva za zelenu gnojidbu te mjera kalcizacije.

Prašenje strništa Ovom mjerom možemo smanjiti "populaciju" korova tako što izazivamo sjemenke korova da niknu iz plitkog površinskog dijela tla. Kasnijom obradom zaoravamo niknuti korov. Na taj način smanjujemo njegovu brojnost sljedeće godine, pa će i zaštita herbicidima biti uspješnija.

Prekidanjem sistema kapilara u tlu sprečavamo gubitak vlage evaporacijom, a i mikrobiološka aktivnost u tlu se nastavlja. Slamu, koja ostaje nakon žetve, ako nam ne treba za nastir, potrebno je usitniti i zajedno s dodanim dušikom, koji može biti iz organskih gnojiva ili uree, odmah zaorati (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi NN 56/08).

Najgoraodluka je spaljivanjeslame jer, osim što prekidamo kruženje tvari u prirodi, uništavamo korisnu floru i faunu u tlu. Osim toga, postoji mogućnost širenja vatre na susjedovu parcelu ili čak na gospodarske zgrade.

22

Zelena gnojidba Zelena gnojidba - sideracija jedna je od najučinkovitijih agrotehničkih mjera povećanja plodnosti tla, unošenjem u tlo zelene mase biljaka koje se siju za tu namjenu. Kulture za zelenu gnojidbu imaju povoljan utjecaj na teškim tlima jer duboko razvijen korijen ovih vrsta i razgranata korijenova mreža omogućavaju popravljanje strukture tla, vodnog režima u tlu, stvaranje organske tvari u tlu, te povoljno utječu na ugorenost tla. Tradicionalne kulture koje se siju za tu namjenu su razne vrste leguminoza, krmne repice (Perko, Petranova), uljane repice, uljane rotkve te facelija. Obično se siju kao naknadni usjev nakon

skidanja žitarica te se zaoravaju u jesen ili u rano proljeće, ovisno o kulturi koja slijedi. Siderate obično zaoravamo kada biljke odrvene ili kada ih ofuri mraz. Na težim tlima obično se zaoravaju u jesen, a na lakšim u proljeće. Kojom brzinom će se razgrađivati ovisi o tome koliko duboko . ih zaoravamo, o vrsti i starosti biljaka te vlazi u tlu.

Preporuča se dublje zaoravanje mase jer se uslijed sporije razgradnje obogaćuje tlo organskom tvari.

Kalcizacija Analize tla na području sjeverozapadne Hrvatske često pokazuju kako tla imaju nizak pH. To znači da je potreba za mjerom kalcizacije uglavnom neophodna,

Kalcizacijatla Mljekarski li~t 07/2008.

AGROTEHNIKA

U vrijeme stalnog poskupljenja mineralnog gnojiva, pa i drugih repromaterijala, poljoprivrednici bi trebali početi primjenjivati mjere kojima će sačuvati te popraviti plodnost tla, kako bi zadržali prinose i eventualno uštedjeli prilikom kupovine repromaterijala odnosno ovisna o zahtjevima pojevamo plodnost i sposobnost : ' ' Tla kisele reakcije imaju dine kulture. Tako je neophodno : nestabilnu strukturu i primanja hraniva iz tla. Kako bi znali višegodišnje dodavanje materijala : pokazuju sklonost formiranju kakvo je stanje mikro i makroelekoji sadrže kalcij kako bi se popravilo · pokorice poslije svake jače kiše. menata u tlu neophodnajeANALIZA stanje minerala u tlu. Takva tla sadrže TIA koja nam govori čime ramalo humusa, iako se organska gnoZnamo što znači pokorica za spolažemo te kako racionalizirati jiva izvoze redovito na oranice. biljke u nicanju. I ovog proljeća bilo proizvodnju i ne gnojiti napamet.

Posljedica povećane kiselosti je problema s nicanjem kukuruza Smanjimo li količinu gnojiva, izgubit jest nedostatak kalcija u tlu. To je radi stvorene pokorice. U takvim ćemo na prinosu i tada nemamo element koji utječe na formiranje tlima neka hraniva postaju manje dovoljno krme za stoku. stabilne, mrvičaste strukture tla, što pristupačna biljci, pogotovo fosfor, Za provođenje kalcizacije na znači i povoljnog vodozračnog jer dolazi do fiksacije fosfora. raspolaganju su nam različiti materežima i plodnosti tla. Imamo li Primijenjene količine fosfora samo rijali na bazi dolomita i vapnenca dovoljno kalcija u tlu, tada će se su djelomično iskorištene u tlu. kao npr.: agrodol, agrovapno, stvoriti povoljni uvjeti za stvaranje Iz navedenog vidimo da je fertdolomit, živo i gašeno vapno, kvalitetnog i zrelog humusa koji je korekcija pH vrijednosti tla prva otpadne tvari iz industrije (npr. značajan za plodnost tla. agrotehnička mjera kojom povećasaturacijski mulj). ■

FLEKTROIEHNIKA Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

"

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Detalj hafre sirarskoga kotla

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim pranjem i doziranjem deterđenata

Ml.fekarskili.st 07/2008.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na 2 U JEDNOM

Pasterizator - Sirarski kotao

www.elektrotehnika.hr 23

AGROTEHNIKA

Koje materijale koristiti u kalcilikaciji tla?

Piše: Dr.se. DarkoUher a vapnjenje tla mogu se u gornjem Međimurju, Hrvatskom koristiti svi materijali zagorju, Žumberku i dr. Prednost koji sadržavaju kalcij, a ovih materijala je što se mogu nemaju štetnih primje- koristiti tijekom cijele godine i sa, odnosno ne sadrža- neposredno prije sjetve, jer ne vaju teške kovine ili druge štetne djeluju štetno na klicu. Osobito ih tvari iznad maksimalno dopuštenog preporučujemo primijeniti upravo u sadržaja prema važećem Pravilniku jesen ili zimi na livadama. Veoma (NN br. 15/1992). Najviše se koristi brzo popravljaju botanički sastav najrasprostranjenija stijena koja livade, pa se poslije vapnjenja šire sadržava Ca++ (vapnenac), koji je po korisne leguminoze (crvena i bijela sastavu kalcijev karbonat i dolomit, djetelina), a potiskuje se štetna a koji je opet po sastavu kalcijsko- mahovina, divlja mrkva, štavelj, magnezijski karbonat s nekim mahovina i šaš. Preporuka zemprimjesama, zatim lapor i karbona- ljoradnicima - pokušajte, nećete se tni pijesci. Veoma su djelotvorni, ali kajati! nešto skuplji, materijali: živo vapno Živo vapno (CaO) i gašeno smiju primjenjivati neposredno (kalcijev oksid) i gašeno vapno vapno (CaOH)veoma su djelotvorni, prije sjetve jer sprže klicu. Osim (kalcijev hidroksid).

Najnoviji, ali i skupi materijali. Prednost imje u opisanih materijala, koriste se raveoma vrijedan materijal je tome što se veoma brzo aktiviraju u zličite drozge, od kojih je svakako fertdolomit koji, osim dolomita tlu, a glavni nedostatak je što se ne najpoznatija Tomasova drozga, koja (Ca++i Mg++),sadržava i dušik.

Vapnenac i dolomit su karbonati kalcija i magnezija velike rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Prije korištenja, potrebno ihje samljeti, a kakvoća im ovisi o količini i vrsti onečišćenja. Na tržištu se javljaju kao kalcitno ili dolomitno brašno, pod tvorničkim nazivima iz kojih se može razaznati sastav (Kalcifert, Magnifert, Agrodol).

Vrste materijala za kalcifikaciju Lapor i karbonatni pijesci su meki, manje-više rahli sedimenti koji predstavljaju smjesu kalcijevog karbonata s različitom količinom gline ili silikatima. Uputno ih je koristiti u neposrednoj blizini prirodnog nalazišta, ako se tu nalaze kisela tla. Takav je slučaj primjerice Razbacivanjemokrogvapna

Z

24

Najkorektniji odgovorna pitanjeiz naslovajest da je najboljionaj materijalkojije najbliži,dovoljno djelotvoran,a može se lako primijeniti

M!jekm-skilist 07/2008.

AGROTEHNIKA se dobiva pri proizvodnji čelika iz željeznih ruda bogatih fosforom.

Primarna mu je namjena gnojidba fosforom. Različite otpadne tvari iz industrije mogu također poslužiti za vapnjenje, uz uvjet da ne sadržavaju štetne primjese.

Među njima značajno mjesto zauzima saturacijski mulj, kao otpad u proizvodnji šećera.

Što je materijal više usitnjen, brže reagira s tlom i povećava pH-vrijednost, a kalcij i magnezij iz njega brže ' pristupačni biljkama. ' postaju Kako odrediti količinu materijala za vapnjenje?

Najdelikatnije pitanje, na kojemu kalcifikacija "pada ili prolazi", je količina materijala za kalcifikaciju.

Doda li se premala količina, učinak je malen i nedostatan za opravdavanje troškova. S druge strane, veće doze mogu prouzročiti štetne promjene u tlu. Najprije, razlikuju se veće, melioracijske doze, kojima se reakcija (pH) tla podiže do optimalne vrijednosti, i manje, ali redovite, tzv. uzdržne doze, kojima je cilj održavati pH-vrijednost na dostignutoj - poželjnoj razini, redovitim dodavanjem vapna svake, ili svake druge godine, u količini koja se u tom razdoblju gubi iz tla.

Uobičajenom, melioracijskom dozom vapnenih materijala, smatrala se doza potrebna da se reakcija (pH) tla dovede do praktički neutralne, najčešće je to pH-6,5.

Zahvaljujući upoznavanju mehanizma fitotoksičnosti, prouzročene aluminijem i drugim fitotoksičnim ionima, pod ovim pojmom danas se podrazumijeva količina vapnenog materijala potrebna kako bi se ograničenja prinosu kultiviranih biljaka, koja su posljedica kisele reakcije, svela na prihvatljivu razinu.

Zbog toga je doziranje materijala stručan posao kojemu mora prethoditi analiza tla, a odluku donosi stručnjak - agronom na temelju poznavanja tipa tla, sustava gospodarenja na imanju - plodoreda, načina i doza gnojiva i planiranih prinosa.

Materijali na bazi zeolita (Agrarvital), sami ili u smjesi s različitim vapnenim materijalima mogu poslužiti kao određena zamjena za vapnjenje. Ti materijali imaju iznimno povoljno djelovanje na tlo, ali ne zbog uklanjanja suvišne kiselosti, već svojim kompleksnim utjecajem na adsorpcijski kompleks tla, intenzivniju izmjenu kationa i cijeli kemizam tla. Ti, za plodnost veoma povoljni procesi, odvijaju se u uvjetima znatno niže pH vrijednosti negoli je to slučaj u tlima na kojima je izvršena kalcifikacija.

Stoga su materijali na bazi zeolita prema svojemu djelovanju više popravljači tla - kondicioneri.

Djelotvornost materijala za kalcifikaciju Kako su svi materijali za vapnjenje prirodni materijali, svi oni, bez iznimke, zbog načina postanka sadržavaju različite primjese koje također imaju određeni učinak na plodnost tla, osim najvažnije i najdjelotvornije - vapnene komponente (Ca++ iona). Učinak svakog materijala je potrebno znanstveno ispitati provjerenim metodama - u poljskim pokusima.

Samo na temelju rezultata tih pokusa može se dati prednost nekom materijalu.

Budući da brzina djelovanja vapnenih materijala ovisi o dodirnoj Doze ovise o pH-vrijedpovršini između čestica tla i tih nosti tla, te značajkama materijala, stupanj usitnjenosti adsorpcijskog kompleksa tla materijala za kalcifikaciju određuje (vrsti i količini gline i humusa), dabrzinu kojom vapneni materijali, kle teksturi tla. Za pravilno dozidodani tlu i izmiješani s tlom, ranje vapnenih materijala nužno reagiraju. : je napraviti analizu tla.

''

M{jekarski list 07/2008.

Kako su, dakle, svi čimbenici o kojima ovisi doza promjenjivi, za orijentaciju navodimo način doziranja koji preporučuje vrstan poznavatelj ovoga problema, naš iskusni znanstvenik prof. dr. V. Butorac. ,.

Tablica I: Količine 111/jevenog vap11enca .zakalcifikaciju(u tiha)

Ako Pjeskovita je pH-tla tla

llovasta tla

Glinovita tla

6,0

2,5

4,0

5,0

5,5

5,0

8,0

10,0

5,0

7,5

12,0

15,0

4,5

10,0

16,0

20,0

4,0

12,5

20,0

25,0

Primjena materijala za kalcifikaciju Djelovanje vapnenih materijala najviše ovisi o stupnju usitnjenosti materijala. Što je materijal sitniji, to mu je veća kontaktna površina s tlom, pa će se brže topiti i djelovati u tlu. Zato se djelotvornim smatraju samo sitno mljeveni materijali, kao što su kalcitno ili dolomitno brašno.

U nas još nema propisanih standarda za kakvoću materijala za vapnjenje, pa proizvođači koriste strane standarde. Danas u EUprevladava trend korištenja granuliranih praškastih materijala. U skladu s tim trendom je materijal za vapnjenje koji je odnedavna u proizvodnom programu jedne naše tvornice mineralnih gnojiva pod imenom fertdolomit. Može se slobodno reći da je to proizvod po mjeri zahtjeva vremena. Manipulacija njime je jednostavnija i manje neugodna, jer se za njegovu primjenu mogu koristiti rasipači mineralnih gnojiva.

Ako se koriste grubi vapneni materijali, potrebno ih je koristiti u većim dozama od finih, a ako su još i vlažni ili grudasti, doze moraju biti još veće. Razbacivanje mora biti što je moguće ravnomjernije, miješanje s tlom što bolje, a rezultati neravnomjerne raspodjele mogu se zapaziti na usjevima i utvrditi analizama tla.

25

AGROTEHNIKA Ukoliko se vapnjenje obavlja zbog uzgoja usjeva osjetljivog na kiselost tla, veoma je važno da se materijal unese u sjetvenu posteljicu površinski sloj od 10 cm dubine. U tu svrhu vapno treba rasuti poslije oranja, a prije predsjetvene pripreme "finalizacije". Naravno, kako je već rečeno, neposredno prije sjetve nije dopušteno korištenje agresivnih materijala kao što je živo i gašeno vapno. Ako se tlo ore duboko, potrebne su veće doze vapna, pogotovo ako je podoranični sloj (zdravica) jako kisela. Ako se primjenjuju

: ' ' Redovitu primjenu vap: nenog materijala u ma: njim dozama trebalo bi primjenjiNa ovompolju nije upitna djelotvornostmaterijalaza kalcifikac1ju : vati svake ili svake druge godine. velike doze, pola te količine prepoput i oranica suhi, a zbijanje najmanje. : Ako su u plodoredu zastupljene ručujemo koristiti prije oranja, a To je u pravilu vrijeme poslije žetve leguminoze (soja, grahorica, sto- drugu zatanjurati poslije oranja. strnih žitarica. I na kraju, poruka načni grašak), vapno treba koristiti 6 Za izvedbu kalcifikacije najpošim zemljoradnicima: 10LCIFIKACJlA do 12 mjeseci prije sjetve. voljnije je ljetno razdoblje, kada su i JE PRIJEKA POTREBANASIHTAIA ! ■

NA NAVEDENE

SINCE

CIJENE

ODOBRAVAMO

POPUST

1988

ROTACIONA KOSA

BALIRKA-18.110,00

SAKUPLJAĆ SIJENA

Repromaterijal

KRONE e-mall:

psc..ferencalkC!lkc.t-com.hr

www.psc-ferencak.hr

NAVEDENE

KRIŽEVCI

NIKOLI!

Tl!L 048 881 902

Tl!SLI! 12 FAX 048/ 882 903

CIJENE

SU BEZ PDV-A

KOPRIVNICA ĆARDA 6 tellfax 048 847 902

OSIJl!K LIVANA tel/frui; 031

OMLAD.128

211

902

ENERGETIKA

PROIZVODNJA BIOPLINA Piše: TomislavPukšec,Fakultetstrojarstvai brodogradnje Na tipičnoj mliječnoj farmi proizvodnja bioplina se nameće kao najizglednija opcija. Norme i zahtjevi za emisije C0 2 i ostalih stakleničkih plinova postaju sve stroži te se traži opcija koja bi bila C0 2 neutralna. Bioplin biljno-životinjskog podrijetla ne povećava količinu C0 2 u atmosferi nego je dio zatvorenog ciklusa. Osim što proizvodnjom i korištenjem bioplina zadržavamo C0 2 neutralnost, vlasniku farme se pruža mogućnost da dodatno zaradi prodajom bioplina ili, češće i isplativije, električne energije proizvedene iz bioplina. Što je bioplin?

Bioplin je plinovito gorivo koje dobivamo anaerobnom fermentacijom organskih tvari, kao što je gnojivo, komunalni otpad, kanalizacijski mulj ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Osnovni sastojci su metan (CH.) i ugljični dioksid (CO2 ).

Metan, kao najvažnija komponenta, najviše utječe na ogrjevnu vrijednost bioplina. Povećanjem udjela metana proporcionalno će rasti i ogrjevna vrijednost bioplina.

Ovisno o svom podrijetlu, primjeni i sadržaju bioplin može imati različita imena, a proces kojim nastaje zovemo anaerobnom fermentacijom. To je razdvajanje, odnosno raspadanje organskog materijala uz pomoć bakterija i mikroorganizama u uvjetima bez kisika.

Nekoliko vrsta bakterija sudjeluje u ovoj razgradnji stvarajući bioplin. Te bakterije se hrane sastojcima punjenja (količina biomase koja se uvodi u fermentator), pri čemu dolazi do odvijanja niza kemijskih reakcija razgradnje, a stvaraju se prijelazne molekule poput šećera, vodika i octene kiseline prije nego što nastane bioplin. Različite bakterije preživljavaju na različitim temperaturama. Jednima pogoduju

M(jekarski hst 07/2008.

umjerene temperaturama od 35 - 40 °C (mezofilne bakterije), a drugima više temperature od 55 - 60 °C (termofilne bakterije).

Fermentacija uz pomoć mikroorganizama Kako u aerobnim, tako i u anaerobnim sustavima, mikroorganizmi za svoj rast, razvoj i razmnožavanje trebaju izvor elementarnog kisika. U anaerobnim sustavima nema kisika iz okolnog zraka, budući da se proces odvija u hermetički zatvorenom rezervoaru.

Zato se elementarni kisik, kojega trebaju bakterije za preživljavanje, dobiva iz drugih izvora. Izvor kisika može biti organski materijal, ili anorganski oksid koji se nalazi u nekom od ulaznog materijala. U prisutnosti metanogena, molekule prelaze u finalni proizvod: metan, ugljični monoksid i u tragovima prisutan sumporovodik. Kod ovako opisanog anaerobnog sustava najvažniji proizvod je metan, kojega u bioplinu ima 55 - 65 %i nositelj je kemijske energije sadržane u bioplinu.Jedna od velikih prednosti procesa anaerobne fermentacije je i smanjivanje volumena ulazne tvari (u našem slučaju gnojiva). Postupak anaerobne fermentacije možemo razdvojiti na nekoliko faza: • Raspadanje (hidroliza) organskog materijala sadržanog u gnojivu • Sinteza acetatne kiseline iz raspadnutog materijala • Nastajanje metana Proces proizvodnje bioplina Možemo promatrati kontinuirani i obročni tip fermentatora. Kod obročnog, najjednostavnijeg fermentatora biomasa se stavlja u reaktor na početku procesa i hermetički ostaje zatvorena do kraja procesa.

Jedan od razloga ovakvog postupka je činjenica da, ukoliko se fermen-

Ubrzani porast cijena fosilnih goriva, te sve izraženiji problemi vezani za zaštitu okoliša i borbu protiv globalnog zagrtJavanJa, zahtijevaju nove pristupe i nove, obnovljive, izvore energtJe tatar ostavi otvoren, razvija se nesnosni smrad. U kontinuiranom sustavu gnojivo se dodaje konstantno u reaktor. Potrebno vrijeme za proizvodnju bioplina ovisi o količini i vrsti ulaznog materijala te konfiguraciji fermentatorskog sistema. Kod mezofilnih fermentatorskih sistema vrijeme trajanja ciklusa je između 15 i 40 dana. Kod kontinuiranih sistema imamo mehaničke uređaje, koji se koriste kako bi miješali ulazni materijal i time osigurali stalni doticaj bakterija i hrane. Takvi uređaji ujedno omogućavaju kontinuirano vađenje materijala iz reaktora, kako bi se održavao ujednačeniji volumen u samom reaktoru. Konačni produkti anaerobne fermentacije su: bioplin, probavljeni materijal i otpadna voda. Probavljeni materijal je kruti ostatak originalnog ulaznog materijala, koji je ušao u fermentator, a koji mikroorganizmi nisu mogli probaviti, razgraditi. Uz to, u njemu se nalaze mineralni ostaci mrtvih bakterija zaostalih iz fermentatora.

Može doći u tri različite forme: vlaknast, kao rijetka tekućina i mulj.

Ukoliko sadrži amonijak moramo koristiti proces kompostiranja ili dozrijevanja prije nego li ga koristimo kao gnojivo budući da amonijak štetno utječe na rast biljaka. Otpadna voda potječe od žitarica iz ulaznog materijala koji je obrađen, ali se sastoji i od vode koja je nastala tijekom samog procesa u fermentatoru.

27

ENERGETIKA Na otpadnu vodu postavljaju se standardi koje mora zadovoljiti kako ne bi bila štetna za okoliš te ju je stoga potrebno često pročiš­ ćavati. To se najčešće radi uspuhivanjem zraka kroz vodu. Tipični proces proizvodnje bioplina može se raščlaniti na nekoliko jednostavnih segmenata (slika 1).

Gnojivo napušta staju i odlazi prema spremnicima. Proces transporta gnojiva može biti gravitacijski ili mogu poslužiti neki drugi oblici transporta (električni ili traktorski).

Gnojivo najprije odlazi u brzi fermentator gdje se obogaćuje anaerobnim bakterijama i tamo prosječno stoji do 20 dana (ostvaruje se brzi rast populacije bakterija). Ostali (veći) dio gnojiva odlazi direktno u pokriveno odlagalište, u koje se naknadno dodaje gnojivo iz brzog fermentatora.

Tako pomiješano gnojivo prosječno stoji do 90 dana u spremniku na čijem se vrhu nalazi fleksibilan nepropustan balon koji skuplja bioplin. Tako sakupljeni bioplin odlazi kao gorivo direktno u motor s unutrašnjim izgaranjem, u kojem se miješa s gorivom i izgara ili se sprema u plinski spremnik. Proizvedena električna energija isporučuje se u električnu mrežu niskog napona, a otpadna toplina koristi se za zagrijavanje velikog spremnika kako bi se pospješile reakcije anaerobne fermentacije. Za proizvodnju električne energije najčešće se koriste motori s unutrašnjim izgaranjem, ali razvojem tehnologije javljaju se i druge mogućnosti koje su i dalje preskupe i neekonomične (plinske mikroturbine te gorive ćelije).

Procjena investicije proizvodnje Kod procjene investicije ugradnje postrojenja za proizvodnju bioplina moramo voditi računa o nizu faktora. Najisplativija opcija je proizvodnja električne energije. Tu se oslanjamo na povlaštenu prodajnu cijenu električne energije propisanu zakonom. Ukoliko na farmi postoji veća potreba za toplinskom energijom, moguće je korištenje bioplina i u tu svrhu. Najvažniji parametri koji će utjecati na konačnu isplativost i unutarnju stopu povrata su: • Povlaštena cijena električne ener-

28

Staja Polja

fermentator

Slika 1: Prikazprocesaproizvodnjebiop/ina gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. U Hrvatskoj je u skladu sa Zakonom o energiji donesen "Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije" (NN 33/07). Prema ovoj odredbi cijena kWh koju bi poljoprivrednik dobio, ukoliko bi prodavao električnu energiju proizvedenu iz bioplina, iznosila bi 1,2kune.

• Maksimalno smanjenje ukupne početne investicije. U Hrvatskoj već postoje određene tvrtke i zastupništva koja nude rješenja i opremu za postrojenje koje bi proizvodilo bioplin.

• Posebno treba obratiti pozornost na što veću energetsku vrijednost proizvedenog bioplina. Isto tako, veći broj krava direktno će

utjecati na dobit.

Najbolje bi bilo da se analiza isplativosti napravi za razdoblje od 12 godina, obzirom da se na taj rok sklapa 'ugovor ' o povlaštenom proizvođaču električne energije.

Treba napomenuti da će postrojenje za proizvodnju bioplina biti isplativije ukoliko se promatra farma s većim brojem krava, no razvojem tehnologije i novih metoda očekuje se ekonomski isplativa proizvodnja bioplina i na manjim farmama.

Za više informacija o tehnologiji i mogućnostima proizvodnje bioplina možete nam se obratiti na mljekarstvo@fsb.hr ■

Izgnojavanjemdo proizvodnjebiop/ina Mljekw-ski list 07/2008.

OVČARSTVO I KOZARSTVO

OBLICI KOZJEG VIMENA

U Mljekarskom listu iz travnja navedene su temeljne činjenice razvitka, građe i izgleda kozjeg vimena, dok ćemo u ovom članku više pozornosti posvetiti samom obliku vimena koji je najčešće pod utjecajem pasmine, što znači da određene pasmine imaju karakterističan oblik vimena Prof dr. se. BoroMioč -

U mliječnih koza poželjno je pravilno razvijeno vime, ujednačenih polovica, prostrano dobro povezana s trbuhom, podjednako udaljenih i razvijenih sisa, lagano usmjerenih prema naprijed.

Dobro razvijeno vime u potpunosti ispunjava međubedreni prostor. Međutim, idealno vime ne postoji, a s obzirom daje oblik vimena ponajprije pod utjecajem genotipa, dobi životinje i redoslijeda laktacije, stadija laktacije i hranidbe te bolesti i dr., vimena koza mogu se grupirati u tri najčešća oblika: 1. dugo i plitko, tzv. kruškoliko vime, 2. okruglo ili loptasta vime, 3. kratko i duboko, odnosno, ovalna vime.

1. Dugo i plitko vime karakteriziraju jako izdužene i ljevkaste sise te je u pravilu teško odrediti gdje je granica između završetka cisterni vimena i početka sisa. U takvom

Slika 1: Kruško/iko kozje vime 30

obliku vimena sise su poprilično ga vime je duboko, široko, s trupom simetričnih velike, nerijetka sežu do ispod dobro povezana, polovica s blagim udubljenjem skočnih zglobova, što je posljedica lošije povezanosti vimena s trupom između njih. Na vimenu je osobito koze. Sisna cisterna je razvijenija od razvijena žljezdana cisterna koja se žljezdane cisterne, sadrži puno spušta od stidnice do 2/3 bedara, mlijeka pa kada je vime puno postoji potpuno popunjavajući međubed­ opasnost od mehaničkih ozljeda, reni prostor. Sise su simetrične, razvoja upalnih procesa (mastitisa), jednake dužine i udaljenosti od a uz to lakše se i češće onečišćuje. središnjeg žlijeba (udubljenja).

Takvo vime nije poželjno, osobito u Vrhovi sisa sežu do skočnih zglobosustavima uzgoja u kojima koze va te je mogućnost mehaničkih ozljeda takvog vimena mala, a uz to borave na pašnjaku, osobito je ovakav oblik vimena pogodan za neuređenom, kada je vjerojatnost ozljede vimena znatno veća. Uz to strojnu mužnju. Gledano sa strane i je, u koza s ovakvim oblikom vimena sprijeda vime je zaobljeno, postupteža primjena strojne mužnje,jer su no prelazi prema trupu s kojim je sise prevelike i na njih se teže ligamentima dobro povezana. U stavljaju sisne čaške. Normalna je slučaju lošije povezanosti s trupom pojava da je vime u starijih i sprijeda, vime je obješenije, što je osobito uočljivo pri maksimalnoj mliječnijih koza obješenije i opumliječnosti (vrh laktacije). Općenito, štenije.

2. Okruglo ili loptasto vime vime ne smije biti kvrgavo, s puno ponajviše odgovara opisu poželjnog vezivnog i masnog tkiva.

3. Ovalno vime koza jako je - idealnog vimena. Gledano odostraslično vimenu ovaca. Dostaje visoko i loptastog izgleda, u pravilu ne seže više od polovice bedara. U takvog vimena sise su najčešće poprilično kratke i usmjerene prema naprijed, ali su odvojene od cisterni i pogodne za strojnu mužnju. Veći problemi nastaju pri ručnoj mužnji zbog dužine sisa koje su znatno kraće od šake prosječne veličine.

Takvo se vime najčešće može vidjeti u koza u prvoj laktaciji u kojih sekrecijsko tkivo nije u potpunosti razvijeno. Ovalno vime najzastupljenije je u mesnih pasmina koza i koza za proizvodnju vlakna.

Slika 2: Okruglokozje vime

Ml/ekarski list 07/2008.

OVČARSTVO I KOZARSTVO Veličina vimena ovisi o stadiju i redoslijedu laktacije (dobi koze), a uz to je i pasminska odlika. Starije, kvalitetno i dostatno hranjene koze u vrhu laktacije trebale bi imati dobro razvijeno, veliko vime s velikim volumenom žljezdane i sisne cisterne. U koza u prvoj laktaciji vime je uvijek manje zbog nedovršenog razvoja (manje količine žljezdanog tkiva). Vime raste od početka laktacije do postizanja maksimalne dnevne mliječnosti (od 3 do 10 tjedna laktacije), zatim određeno vrijeme stagnira i nakon toga prema kraju laktacije postupno se smanjuje. Za tipične mliječne pasmine (sanska, alpina, togenburška) karakteristično je razvijeno, prostrano i veliko vime koje luči puno mlijeka, osobito u intenzivnim sustavima uzgoja.

Vime koze može biti i nepravilnog oblika. Ta nepravilnost najčešće se manifestira kroz nejednaku razvijenost polovica vimena i/ili sisa pa se takvo vime naziva asimetričnim. Mastitis, kao najučestalija bolest mliječne žlijezde, također može biti uzrokom promjene oblika kozjeg vimena. U najdrastičnijem obliku, koza zbog mastitisa može ostati bez jedne sise ili čitave polovice vimena. Općenito, mastitis je uzrokom smanjenja ili potpunog uništenja sekrecijskog tkiva jedne ili obiju polovica vimena. Djelomičnim uništenjem sekrecijskog tkiva volumen polovice(a) ili sise(a) se smanjuje, dok potpunim uništenjem sekrecijskog tkiva zahvaćena polovica odumire i prestaje sintetizirati mlijeko.

Uslijed izostanka mehaničkog podražaja u drugoj sisi smanjuje se sekrecija mlijeka koja se očituje neujednačenom razvijenošću

polovica i sisa. Stoga, da bi se spriječi­ la veća nesimetričnost treba: • izmuzivati drugu sisu, • pri svakom drugom sisanju jare podmetnuti pod drugu sisu, • od koze koja je Slika 3: Nepravilnorazvijenoi obješenovime koze ojarila troje ili više jaradi, ili onih manje mliječnosti,jedno jare koriste za procjene uzgojnih podmetnuti pod kozu s jednim vrijednosti navedeni su u tablici. jaretom.

U pravilu najčešće korištene U usporedbi s mliječnim koza- osobine u sustavu procjene linearma, vime mesnih pasmina i pasmina nog tipa vimena koza su: promjer za proizvodnju vlakna znatno je sisa, jačina povezanosti vimena s slabije razvijeno; u pravilu je kratko i prednje strane s trupom, stražnja visoko, loptastog oblika, s trupom visina vimena (udaljenost od vulve dobro povezano. Sise su najčešće do dna vimena), stražnji luk vimena kratke i simetrične. (širina i oblik povezanosti vimena), medijelni suspenzorni ligament, Nasljeđivanje položaj sisa (udaljenost između morfologije vimena Stotinama godina uzgajivačima i sisa). Da bi se mogle donijeti selekcionarima koza glavni je cilj pravilne odluke za daljnju selekciju, u Americi se svake godine provodi povećanje mliječnosti uz poboljšaprocjena populacije nje konformacije i razvijenosti vime- genetska na. Rezultati selekcijskog rada očitu­ mliječnih koza. Na osnovu izabranih ju se stalnim dobivanjem proizvodno statističkih modela, kojima obrađuju prikupljene podatke, u 2000. učinkovitijih grla i stada. Tako je danas, nekad magična brojka od godini godišnji genetski napredak 1 000 L mlijeka/kozi/laktaciji postala bio. je najmanji za populaciju koze (-0, 1 %/god. dostižna velikom broju svjetskih; ali i togenburške količina mlijeka, O %/god. mliječna hrvatskih uzgajivača. U zemljama s mast i bjelančevine), a najveći za razvijenim kozarstvom postoje populaciju sanskih koza (0,9%'god. različiti sustavi i tipovi procjene koji mlijeko i bjelančevine, 1,0 %'god. · ' ' N . t t . učinkovito pomažu u selekciji i poveAmerička : _es,me ri~no~ po 1ovi~a ćanju proizvodnje kozjeg mlijeka. mliječna mast). : .. vimevn~ ! sisa moze - Tako se npr. u Americi linearno istraživanja genetskih korelacija : nastat, 1 u slucaJevima kada koza ocjenjuje 13 osobina muznosti i linearnih osobina i završnih ocjena : ojari samo jedno jare koje se građe vimena odobrenih od Udruge koza u sustavima procjene uzgojne : navikne da siše samo jednu sisu američkih uzgajivača koza. Linearne vrijednosti imala su najveće vrijed: pa će tako sisa i polovica vimena osobine se ocjenjuju unutar bioloških nosti za povezanost vimena s trbu: koju je jare sisalo biti veća i s više ekstrema, a vrijednosti ocjena kreću hom (0,66), za stražnji luk vimena : mlijeka u odnosu na sisu koju jare se od 1 do 50. Heritabiliteti 13 (0,44), za širinu zdjelice (0,36) i za (0,30).

Negativna : nije sisalo. linearnih osobina koza koje se otpornost •V

M(jekarski /u;t 07/2008.

31

OVČARSTVO I KOZARSTVO

sugenraJu postojanje prisisa i bradavica te prikladnost sisa jakog međuodnosa strojnoj mužnji. Također, pri provedHeritabilitet Osobina količine proizvedebi progenog testa jarčeva na mliječne Mliječni tip 0,27 noga mlijeka s određe­ osobine treba organizirati i progeni Snažnost 0.52 nim morfološkim odli- test na osobine muznosti i kvalitetu 0,24 Mliječnost kama vimena kao što vimena. Za populacije koza u razliKut zdjelice 0,32 su: opseg vimena (0,79) čitim dijelovima svijeta provode se Širina zdjelice 0,27 i udaljenost između istraživanja osnovnih karakteristika Stražnje noge (gledano sa strane) 0,21 sisa (r = 0,77). Količina vimena i stupnjeva varijance, kovari0,25 mlijeka u pozitivnoj je jance i korelacije između njegovih Visina vimena svezi i s dubinom pojedinih osobina. Cilj je utvrditi 0,19 Luk vimena vimena (0,43) te s pove- osobitosti muznosti i građe vimena Središniisuspenzomi ligament 0,33 zanosti vimena s tru- pojedinih pasmina i populacija koza Dubina vimena 0,25 pom (O,1O), ali je u kako bi se one mogle selekcijski Položaj sisa faledano sprijeda) 0,36 negativnoj korelaciji s razvijati i genetski poboljšavati.

Promjer sise 0,38 položajem (-0,25) i genetska korelacija (-0,15) utvrđena veličinom sisa (-0,10). Također je : ' ' U posljednje vrijeme u je za mliječnost i za promjer sisa utvrđena negativna korelacija (-0,27) : · H1Vatskojse u svrhu ge(-0,10). Najveća pozitivna korelaciju između broja somatskih stanica u netskog unapređenja mliječnih komlijeku i povezanosti vimena, te između samih linearnih osobina za za jarčevske majke odabire grla dobivena je za mliječni tip i širinu između broja somatskih stanica koja imaju natprosječnu uzgojnu zdjelice (0,63), a najveća negativna (-0,01) i položaja sisa. vrijednost za bitna proizvodna Ocjenjuje se oblik vimena i kapakorelacija utvrđena je između svojstva, s tim da se posebna posnažnosti koze i mliječnosti (-0,51). citet vimena, izjednačenost polovica, zornost pridaje ocjeni vimena. ■ Neki španjolski rezultati istraživanja položaj i veličina sisa, (ne)postojanje

Tablica1: Heritabilitetiosobinamliječnosti

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima Jamči suho i asto

vime, bolju kvalitetu

mlijeka. zdravije papke te znatno smanjenu

potrošnju slame Povisuje razinu higijenskih uvjeta dmtnja mliječnih krava

Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama Obogačuje stajski gnoj

bnost i higijenu u stajama

ZDRAVLJE STADA~============== stanje ZDRAVLJE KRAVA, Zdravstveno muzara, pored mužnje i MUZARA I KAKVOCA higijenehigijenskog postupanja s MLIJEKA Piše: Dr. se. NevijoZdolec Poznato je da je mlijeko prirodni sekret mliječne žlijezde, dobiveno redovnom i neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih i držanih, kojem nije ništa dodano niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40 °C. Iz definicije je vidljiv značajan utjecaj proizvođača na zdravlje muznih krava u otkrivanju bolesti, brzom obavještavanju veterinarske organizacije i time sprečavanje eventualnog širenja bolesti i moguće kontaminacije mlijeka. Ne treba posebno napominjati da se sprečavanjem pojave ili pravovremenim intervencijama u slučaju pojave bolesti u stadu izravno izbjegavaju teže ekonomske i epidemiološko-zdravstvene posljedice.

Pristupi u području sigurnosti hrane (mlijeka i dr.) danas su sveobuhvatni, odnosno uključuju sve čimbenike koji su posredno ili neposredno uključeni u prehrambeni lanac. Danas se posvuda ističe, kao temeljna odrednica propisa o higijeni hrane, da je za "zdravstvenu ispravnost hrane odgovoran subjekt u poslovanju s hranom". To znači da svi uključeni u ovaj lanac, a ne samo proizvođači mlijeka, snose dio odgovornosti za zdravstvenu ispravnost i kakvoću mlijeka, i to: ratari, proizvođači sredstava za zaštitu bilja, tvornice stočne hrane, savjetodavne, kontrolne i stručne službe, mljekare, veleprodaja i maloprodaja.

Ml:feknrski list 07/2008.

Velik je lanac sudionika u proizvodnji i prometu mlijeka, te je tako u pojedinim fazama moguća i pojava onečišćenja, ukoliko se mlijekom nakon odstupa od principa dobre higijenske i proizvođačke prakse. Na farmi, mužnje, značajno u odnosu na zdravlje životinja, utječe na kakvoću onečišćenja mlijeka mogu biti biološkog i kemijskog podrijetla. Od dobivenog mlijeka bioloških čimbenika značajni su uzročnici bolesti životinja: bakterije, virusi i rikecije, dok od tehnika toplinske obrade mlijeka kemijskih mogu se spomenuti ostaci (pasterizacija, sterilizacija). Ipak, ne primjenjivanih lijekova. treba isključiti pojavu mlijekom Zoonoze prenosivih bolesti, posebno u uvjeti- bolesti prenosive na ljude ma konzumiranja sirovog mlijeka i Proizvodnja mlijeka nije proizvoda od sirovog mlijeka. značajna samo zbog ekonomičnosti U tablici 1 prikazani su podaci i stjecanja prihoda, već i zbog zaštite FDA(Food and DrugAdministration) zdravlja ljudi. Neke bolesti krava o pojavnosti nekih zoonoza - bolesti mogu se, između ostalog, prenositi koje se prirodnim putem prenose sa mlijekom na ljude, što je danas bitno životinje na čovjeka, a povezanih s smanjeno primjenom redovitog konzumiranjem sirovog mlijeka u nadzora i kontrola te primjenom Americi.

Tablica1:Pojavealimentarnihoboljenjaljudi nakonkonzumiranja sirovogmlijeka (SAD, 1998.- 2002.;FDA) Godina

Broj pojava bolesti

Broj slučajeva

1998.

26

805

1999.

15

199

2000.

22

300

2001.

21

536

2002.

16

704

Uzročnici

Campylobacter spp., Escherichia coli, Salmonella soo.

Campylobacter spp., Salmonella spp., Norovirns Campylobacter spp., Listeria monocytogenes Brucella spp., Campylobacter spp., Escherichia coli, Salmonella spp., Hepatitis A, Norovirns Campylobacter spp., Salmone/la spp., Norovirns

ZDRAVLJE

STADA

U razdoblju od 2000. do 2005. očekivati u mlijeku. Pasterizacija ne na razini primarne proizvodnje je godine, u SAD-u je zabilježeno 19 mijenja bitno prehrambenu vrijed- poboljšanje higijenske kakvoće pojava oboljenja ljudi preko sirovog nost mlijeka. Suprotne tvrdnje nisu sirovih namirnica. Što se tiče mlijeka i proizvoda od sirovog znanstveno utemeljene". animalne proizvodnje, neke se mlijeka s ukupno 473 slučaja. Prema Izvješće Europske agencije za zoonoze, poput bruceloze ili sigurnost hrane novijim podacima iste organizacije tuberkuloze, mogu iskorijeniti iz Prema izvješću Europske agen- populacije životinja te će i njihovi u 2005. i 2006. godini potvrđeno je 1O pojava bolesti prouzročenih cije za sigurnost hrane (EFSA)u 23 proizvodi (npr. meso, mlijeko) biti konzumiranjem sirovog mlijeka, a zemlje aanice EU tijekom 2005. slobodni od uzročnika. Ipak, za uzročnici su bili bakterije L. god. potvrđeno je ukupno 5 311 većinu patogenih bakterija životinja monocytogenes,Brucel/aspp., E. coli, pojava bolesti prenosivih na ljude (npr. Salmonellaspp., Campylobacter Campylobacterspp., Mycobacterium putem hrane i ukupno 5 330 hospi- spp.) iskorjenjivanje nije moguće u bovis, Salmonella spp. i rikecija taliziranih pacijenata i 24 smrtna uzgoju niti uz savršeno gospodareslučaja. Ukupni broj prijavljenih nje i uzgajanje životinja. Zato se hiCoxiellaburnetti. pojava tih oboljenja bio je za 22 % gijenska kakvoća animalnih proizvoTakođer se spominje i jedan manji negoli 2004. godine, no broj da (namirnica) može poboljšati proslučaj potvrđene bjesnoće kod krave oboljelih se povećao za 1O %. Kao i vođenjem dobre prakse u primarnoj čije je mlijeko bilo prodavano tijekom 2 tjedna. Isto mlijeko je bilo prethodne godine, glavni uzročnik proizvodnji, kao i unapređenjem pomiješano s mlijekom drugih 70 alimentarnih oboljenja ljudi bile su okolišnih uvjeta u kojima se krava, paje procijenjeno daje virusu bakterije roda Salmonella, zatim uzgajaju životinje ili biljke.

Campylobacter spp. i virusi.

Na drugoj liniji obrane koriste bjesnoće bilo izloženo oko 1O 000 Izvješće navodi da su od 1 577 konzumenata. Brzom reakcijom je se određene tehnologije u preradi provedena imunizacija 62 rizična pojava salmoneloze ljudi mliječni hrane, poput pasterizacije, sterilizakonzumenta (s oslabljenim imuno- proizvodi bili vektorom u 11 cije ili fermentacije koje produžuju loškim sustavom, s oštećenjima slučajeva s 473 oboljela i 235 hospi- održivost (vijek trajanja) hrane unisluznice usta). Na sreću, nije bilo taliziranih. Od 494 slučaja pojave štavanjem štetnih mikroorganipojave oboljenja kod ljudi, što je s kampilobakterioze, 4 su povezana s zama ilismanjivanjem njihova broja.

Pasterizacijom mlijeka u mnojedne strane i očekivano zbog konzumiranjem mlijeka u 14 obopoznate činjenice da se virus na ljelih i 6 hospitaliziranih. Osim toga, gim se zemljama djelotvorno spreregistrirane su 3 pojave infekcije čavala pojava nekih mlijekom prečovjeka primarno prenosi ugrizom bijesne životinje. Ipak, u navede- verotoksičnom E. coli i jedna pojava nosivih bolesti, npr. salmoneloze nom slučaju nastala je panika infekcije ljudi bakterijom Yersinia ljudi. lako procesiranjem hrane mienterocolitica nakon konzumacije kroorganizmi bivaju uništeni, kontapotrošača te su stvoreni troškovi sirovog mlijeka (4 oboljela). Tri minacija je i dalje moguća iz okoliša imunizacije.

Postoji i pojava oboljenja ljudi pojave infekcije ljudi bakterijom tijekom idućih proizvodnih operanakon konzumiranja mekih sireva Shigellaspp. nastale su nakon kon- cija. U tom kontekstu važno je proizvedenih od nepasteriziranog zumacije nepasteriziranog mlijeka, razviti i primijeniti integrirani sustav kravljeg mlijeka. Tako je zabilježena pri čemu su oboljele 72 osobe od praćenja potencijalnih opasnosti pojava tuberkuloze u 35 slučaja (22 kojih je 40 završilo na liječenju. i kritičnih točaka proizvodnje odrasla i 13 djece), te infekcija Dvije pojave bruceloze ljudi tijekom (HACCP).

Na kraju, treća linija obrane od bakterijom Escherichia coliO157:H7, 2005. godine (15 oboljelih) povezaštetnih bioloških onečišćenja - ljudi uz hemolitičko-uremički sindrom ne su s konzumacijom sira.

Kontrola namirnica kod šestoro djece (5 ih je koji pripremaju hranu za konzumakonzumiralo mliječne 'proizvode od animalnog podrijetla ciju. Njihova edukacija je veoma U odnosu na druge vrste važna za sprečavanje otrovanja ljudi sirovog mlijeka). namirnica životinjskog podrijetla, iz hranom, a najčešći razlozi obolijevaMlijeko treba dostupnih statističkih podataka obavezno pasterizirati nja ljudi su nedovoljna toplinska Američka agencija za hranu i proizlazi kako mlijeko i mliječni obrada jela ili podgrijavanje, lijekove na osnovi postojećih proizvodi nisu najčešći razlog priprema hrane nekoliko sati prije podataka i znanstvenih tvrdnji alimentarnih oboljenja ljudi, već su konzumiranja i skladištenja u objavila je sljedeće: "Sirovo mlijeko to meso peradi, jaja i druge neprimjerenim uvjetima, upotreba je prirodno opasno i ne smije se namirnice. Principi prevencije i onečišćene sirovine, onečišćenja konzumirati. Ono nastavlja i dalje kontrole alimentarnih oboljenja hrane preko drugih namirnica i biti izvorom oboljenja ljudi diljem ljudi temelje se na tri linije obrane, a prljavih površina, te ljudi nosioci SAD-a. Pasterizacija uništava pato- podjednako su važni za proizvodnju patogenih bakterija koji sudjeluju u svih animalnih namirnica. Ptva faza gene mikroorganizme koji se mogu pripremi hrane. ■

34

Mljekarski list 07/2008.

4iCHFIUE~ UVIJEK

JEDNU

IDEJU

ISPRED

GOVEDARSTVO

Najvažniji čimbenici visoke proizvodnje mlijeka Piše:JosipHaluška,dipl. ing. problemima govedarske proizvodnje, ponajprije proizvodnje mlijeka, vode se rasprave na raznim sastancima, putem stručnog i dnevnog tiska i svih drugih oblika javnog informiranja. Sadašnji odnos prema proizvodnji mlijeka ima svoj ekonomski i tehnološki aspekt. Ekonomski zbog toga što je proizvodnja mlijeka u RHjoš uvijek nezadovoljavajuća, a tehnološki što već postoje neka rješenja kako da se sadašnja niska razina proizvodnje mlijeka znatno podigne.

Visoka proizvodnja mlijeka ovisi o sljedećim elementima: • kvaliteti krave kao "uređaju" za proizvodnju mlijeka, • krmi kao sirovini za preradu i izvoru pogonske energije i reparacijskog materijala za grlo, • uvjetima proizvodnje, • organizaciji i tehnologiji proizvodnog procesa.

O

svojstava i sposobnosti nekog organizma. Ovu konstataciju možemo izraziti ovom formulom: F = f (Ge + E), što znači da je fenotip funkcija genotipa i uvjeta vanjske sredine pod kojima se grlo razvijalo.

Da bi se potencijalna vrijednost fenotipa realizirala u stvarni proizvodni kapacitet (proizvodnju mlijeka), potrebno mu je pružiti uvjete djelovanja. : ' ' Mliječnost je, dakle, : funkcija fenotipa i uvjeta : vanjske sredine pod kojima grlo : proizvodi: M = f (F + Ep). Svaka : mliječnost nije fenotipska oznaka : grla pa niti njegov proizvodni : kapacitet. To je samo ona mlije: čnost koja je realizirana pod opti: malnim uvjetima proizvodnje.

Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarske proizvodnje i čini glavnu osnovicurazvoja poljoprivredeu cjelini.Interes za proizvode govedarstva postajesve veći

Kvaliteta grla - proizvodni kapacitet

Sva grla nemaju isti proizvodni kapacitet. Stado krava predstavlja, kao cjelina, prosječnu vrijednost u kojoj pojedine životinje odstupaju od prosjeka u pozitivnom ili negativnom smislu. Svaka je krava jedan samostalni proizvodni i biološki pogon čiji su kapaciteti određeni naslijeđem i uvjetima vanjske sredine pod kojima se grlo razvijalo. Proizlazi da je proizvodni kapacitet grla fenotipska oznaka ili njegov fenotip. Fenotip je skup svih nasljednih i nenasljednih osobina,

36

Izvrstan eksterijerkrave kao kriterijza izborkvalitetnog rasp/odnogmateri/a/a Mljekarskilut 07/2008.

GOVEDARSTVO Poznavanje fenotipa grla treba poslužiti u selekcijskom radu kao kriterij za izbor kvalitetnog rasplodnog materijala. To znači da je potrebno poznavati maksimalni proizvodni kapacitet grla. Treba naglasiti da postoji normalni maksimalni proizvodni kapacitet i apsolutni biološki proizvodni potencijal. Normalni maksimalni proizvodni kapacitet životinje je poželjna kategorija, dok je biološki proizvodni potencijal ekonomski nepoželjan i štetan po zdravlje krave. Poznavanje proizvodnog kapaciteta krava ima fiziološki, biološki i ekonomski značaj. U fiziološkom pogledu proizvodni je kapacitet funkcija cijelog organizma. On nije određen samo genetskom osnovom za mliječnost, nego je ovisan i o građi i funkcijama probavnog trakta, organa za disanje, krvotoka i žlijezda s unutrašnjom sekrecijom. U biološkom smislu organizam mora biti prilagođen određenoj proizvodnji.

Organ koji je manje adaptiran proizvodnji mlijeka )imitira njezinu visinu. U slučajevima kada se pojedini organi ne mogu prilagoditi proizvodnji koju organizam realizira, proizvodnja se javlja kao stresor. Biološki značaj proizvodnog kapaciteta osobito je važan kod grla visoke proizvodnje. Kod takvih grla sve funkcije moraju biti usklađene s razinom proizvodnje.

Ekonomski značaj proizvodnog kapaciteta očituje se u tome što je odnos fiksnih troškova i visine proizvodnje obrnuto proporcionalan. Kako je oko 50 % troškova proizvodnje mlijeka fiksno, bez obzira na njihovu visinu, cijena jedne litre mlijeka je manja kod više, negoli kod niže proizvodnje.

Konstitucija životinje Visoka proizvodnja mlijeka velik je napor za kravu. U tom je naporu angažiran cijeli organizam.

Izdržavanje velikog napora kroz dulje vrijeme može imati negativan utjecaj na organizam ukoliko nije

Mljekarski /i<;t07/2008.

solidno građen. Zdravlje je najslabija točka, koja u takvim slučajevima najprije biva poremećena. Efekt visoke proizvodnje mlijeka na zdravlje krave ovisi o njezinoj konstituciji. : ' ' O konstituciji ovisi kako : će se životinja oduprijeti : štetnim vanjskim utjecajima, jer : je svaki organizam naslijeđem · "opskrbljen"određenom otporno: šću.

Ukoliko negativni utjecaji dulje djeluju, a organizam životinje se nije uspio prilagoditi takvoj stresnoj situaciji, životinja obolijeva. Kakoje konstitucija određena nasljednošću, a izgrađuje se pod uvjetima okoline, tada se pred selekcijski rad i uzgoj goveda stavljaju ozbiljni zadaci. Životinje koje su ostavljene za rasplod, a u mladosti su se razvijale u povoljnim uvjetima vanjske sredine, moraju biti snažne konstitucije.

Kondicija kao čimbenik proizvodnje Dobra kondicija životinje također je jedan od osnovnih preduvjeta visoke proizvodnje mlijeka. Kondicija ima utjecaj na tijek laktacije, kao i na masnoću mlijeka u prvim mjesecima proizvodnje. Kondicija se stvara pravilnom ishranom, njegom i vježbom.

Mehanizam djelovanja konstitucije u uvjetima visoke proizvodnje može se objasniti teorijom stresa.

Po toj teoriji različiti organizmi stereotipna reagiraju na negativne vanjske utjecaje, kao što su infekcija, hladnoća, toplina, visoka proizvodnja i sl., pojavom stresa. Stres je, prema tome, reagiranje organizma na vanjske utjecaje, a definira se kao "suma svih specifičnih modifikacija izazvanih napadima ili aktivnošću".

Možemo zaključiti kako visoka proNajvažnije razdoblje za izvodnja može izazvati pojavu stvaranje kondicije je stresa teje upravo ona u tom slučaju : razdoblje suhostaja. Suhostaj bi stresor. Stres se odvija u tri faze: : trebao trajati 60 dana. Predug životinja organizira borbu protiv · suhostaj nema značajnijeg utjestresa, nakon toga postiže adaptacaja na visinu proizvodnje i stvaciju i konačno organizam gubi ranje proizvodne kondicije. stečenu adaptaciju.

Dobrakondicijatakođer je preduvjetvisokeproizvodnjem!t/eka 37

GOVEDARSTVO Plodnost krava Redovno rasplođivanje jedan je od temeljnih uvjeta visoke proizvodnje mlijeka. Krave koje se neredovito tele gube znatne količine mlijeka u ukupnoj životnoj proizvodnji.

Bez rasplođivanja proizvodnja mlijeka opada i na koncu definitivno prestaje. Utjecaj visine bređosti na proizvodnju mlijeka je dosta individualan. On nastaje nakon "oživljavanja" ploda.

Kod nekih krava je minimalan, a kod nekih. drastično velik. Visina bređosti ne utječe znatnije na visinu proizvodnje, jer je za izgradnju ploda potrebno ukupnih hraniva koliko i za 300 litara mlijeka. Kod krava visoke proizvodnje ta količina mlijeka ne igra značajnu ulogu. Veći utjecaj na. visinu proizvodnje ima dužina servisnog razdoblja. : ' ' Trajanje seJVisnog raz: doblja djeluje na dužinu : laktacije i ukupnu količinu proiz: vedenog mlijeka. Kratko seJVisno · razdoblje (do 30 dana) po pravilu skraćuje laktaciju za oko 15 % i smanjuje ukupnu količinu mlijeka . kod starijih kravaza 20 %.Dugo ser: visno razdoblje (preko 150 dana) · produžuje trajanje laktacije za oko 18 %, a ukupnu količinu mlijeka kod starijih kravapovećava za 14 %.

Najracionalnija dužina servisnog razdobljaje od 85 dana.

Krave će se tada svake godine teliti, a servisno razdoblje neće imati nikakvog negativnog utjecaja na visinu postignute proizvodnje.

U praksi je teško postići navedenu dužinu servisnog razdoblja, pogotovo kod visokomliječnih krava.

Tjelesna građa (eksterijer) Eksterijer ima znatan utjecaj na visinu proizvodnje i pokazuje koliko je neko grlo prilagođeno određenoj razini proizvodnje. To je posljedica činjenice da cijeli organizam aktivno

.18

sudjeluje u proizvodnji mlijeka.

Oblik životinje nam pokazuje samo njezinu adaptiranost na proizvodnju, ali ne i na visinu proizvodnje.

Postoji pozitivna korelacija između dužine trupa i proizvodnje mlijeka, koja se prema nekim autorima kreće od 0,49 do 0,59. Pojedine tjelesne karakteristike mogu ukazati na lošu adaptiranost proizvodnji. : ' ' Plitka i uska prsa znak su : slabo razvijenih pluća i : srca, nedovoljno razvijen trbuh : znak je lošeg iskorištavanja : hrane, a loše i nepravilno građeno : vime predstavlja teškoću kod mužnje.

U proizvodnji treba držati lijepa i skladno građena grla, ne toliko zbog estetskih, koliko zbog ekonomskih razloga.

Sekrecija mlijeka Lučenje mlijeka odvija se pod utjecajem hormona prednjeg režnja hipofize - laktogena. Pored njega važan je i ACTH hormon.

Odstranjivanjem hipofize prestaje sekrecija mlijeka. Tiroidna žlijezda također utječe na lučenje mlijeka.

Krave s odstranjenom tiroidnom žlijezdom proizvode i do 75 %manje mlijeka. Utjecaj hormona oksitocina i adrenalina na visinu mliječnosti od presudnog je značaja. Lučenje tih hormona odvija se pod utjecajem vanjskih podražaja i tu je važna suradnja između čovjeka i krave. U trenutku mužnje već je stvorena ukupna količina mlijeka. Više od 50 % te količine nalazi se u malim kanalima i alveolama, a manje od 50 % u cisternama i krupnim kanalima.

Na vanjske podražaje (priprema za mužnju, hranjenje krava, sisanje

teladi) počinje se lučiti hormon oksitocin. Pod utjecajem oksitocina počinje se istiskivati mlijeko iz alveola. : ' ' Djelovanje okistocina : traje 7 - 1O minuta, što : znači da u · tom vremenu treba : obaviti mužnju. Ako se krava za : vrijeme mužnje naglo uzbudi, počinje se lučiti hormon nadbubrežne žlijezde - adrenalin. On sprečava djelovanje oksitocina, čime se zaustavlja proces istiski: vanja mlijeka iz alveola i mali : kanala.

Adrenalin se stvara i kod krava od kojih se odbije tele. Hormonalna aktivnost organizma, kao i suradnja čovjeka i životinje, imaju presudnu ulogu u ostvarivanju visoke proizvodnje mlijeka. Za visoku proizvodnju važno je poznavati laktacij sku proizvodnju.

Standardna laktacija traje 305 dana i ima krivolinijski tijek.

Laktacija je u svom krivolinijskom tijeku naslijeđena, ali na njezin drugi dio značajno utječu vanjski čimbenici. Pad laktacijske krivulje mogu izazvati: mastitis, ishrana, razna oboljenja, slaba kondicija i drugi razlozi. : ' ' Uspješan proizvođač : mlijeka mora pratiti : tržište, mora biti biolog, tehnolog · i ekonomist. Mora koristiti nova saznanja o ovoj proizvodnji, treba predviđati i analizirati. Treba biti stručnjak, poslovni čovjek i prorok.

U sljedećem broju Mljekarskog lista opisat ćemo i ostale čimbenike visoke proizvodnje mlijeka. ■

Tablica:Tijek standardnelaktacije(izraženu postocima)svojunajvišu točku postiže u drugommjesecuproizvodnje

I

Mjeseclaktacije I. II. III. 82 100 91

% roizvodn'e

IV. V. 87 80

VI. VII. VIII. IX. 76 69 66 63

X. 59

Mljekarski list 07/2008 .

IZLOŽBE

Tradicijska stočarska izložba u Slavonskom Brodu

I ove je godine, po jedanaesti put, održana

Piše: Zoran8ašić, dipl.ing. zložba je održana 8. lipnja 2008. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.· Ova, jedanaesta po redu, izložba pokazuje kako je porastao interes za sudjelovanjem i kako svake godine prerasta postojeće okvire i okuplja sve veći broj eminentnih stručnjaka, izlagača i sponzora.

Izložba je održana istovremeno sa Sajmom obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede, a odraz je velikog napretka u razvoju Brodsko-posavske županije, ali i cijele Slavonije u društvenom i gospodarskom smislu.

I

međužupanijska stočarska izložba na kojoj su

izložena najkvalitetnija grla Brodsko-posavske i susjednih županija Na stočarskim izložbama tradicionalno se predstavljaju najkvalitetnija uzgojena grla, ali i rad Hrvatskog stočarskog centra, čijajejedna od djelatnosti provedba uzgojnosdekcijskog rada i genetskog unapređenja domaćih životinja.

Pored toga, svrha održavanja izložbe je i edukacija uzgajivača, kojima je ovo prilika međusobno razmijeniti iskustva, a samo nagrađivanje je određeni poticaj uzgajivačima da u svojim stadima uzgajaju najkvalitetnija grla. . Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac, dipl.

ing. i ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. uručili su vlasnicima prvonagrađenih izložbenih grla medalje i plakete Hrvatskog stočarskog centra, a župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, dr. vet. med., srdačno se zahvalio izlagačima i posjetiteljima te izrazio želju da ih na godinu bude još više; Također su dodijeljene novčane i naturalne nagrade koje su osigurali sponzori izložbe.

Odabir i ocjena grla Komisiji za odabir goveda, koza i ovaca, koju je predvodio Drago Solić, dipl. ing., nije bilo nimalo

U kolekcijisteonihjunica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Antun

Prskavaciz Požege za kravu 3101069521 (oteljena 16.08.2006.). Otac ove krave je Dionis AT 447242233; majka HR 0011014911 u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 5 957 kg mlijeka s 4,59 'lim. m. i 3,92 \ proteina.

Milku

40 M(jekarski li<Jt07;2008.

HR

IZLOŽBE lako, jer iz godine u godinu raste broj uzgajivača s kvalitetnim izložbenim grlima. Priprema goveda za izložbe ne traje samo nekoliko dana pred izložbu; uzgajivači tijekom cijele godine vode računa o kriterijima za izložbu - nastoje u svojim stajama uzgajati reprezentativne primjerke vrste ili pasmine, dok djelatnici Hrvatskog stočarskog centar prate ta ista grla, ali i bezrezervno educiraju uzgaji-

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu dobio je Marko Mihaljević iz lvanova za kravu životnog broja HR 7100840338 (oteljena 17.05.2005.), koja je u prvoj kontroli dala 21, 76 kg mlijeka s 3, 73 %m. m. i 3,34 %proteina.

Otac ove krave je bik Pirgo HB 01010007165; majka krava HR 0010010356 u maksimalnoj petoj laktaciji proizvela je 6 346 kg mlijeka s3,78%m. m. i 3,59%proteina.

vače.

Nakon predvođenja kolekcije steonih junica, prvotelki, bikovskih majki i ostalih krava simentalske pasmine te kolekcije krava holsteinfriesian pasmine, komisija u sastavu: Vesna Bulić, dipl. ing. (predsjednica) i članovi - prof. dr. Pero Mijić, Zdenka lvkić, dipl. ing. i Ljiljana Štimac, dipl. ing., imala je zadatak dati stručnu ocjenu te izabrati najbolja i šampionska grla među brojnim kvalitetnim grlima. Prema reakcijama članova Komisije, moglo se zaključiti da su u ocjeni i izboru najboljih grla odlučujuće bile nijanse.

U kolekciji steonih junica svoja grla predvodili su: Marko Lučić, Mato Kadić i Mato Karavidović iz Gundinaca, Poljoprivredno gospodarstvo "Rupe" iz Donjih Andrijevaca, Ana Ruško iz Zbjega, Mato Galović iz Sikirevaca, Antun Prskavac iz Požege, Željko Ognjanović iz Županje, !van Brataljenović i Andrija Živković iz Selaca Đako­

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prva nagrada dodijeljena je Poljoprivrednom gospodarstvu "Rupe"za kravu životnog broja HR 3101037713 (oteljena 21.4.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5 939 kg mlijeka s 3,97 °om. m. i 3,32 °.proteina. Otac ove krave je bik Horch DE 0930081235; majka DE 0933048272 imala je maksimalnu mliječnost u prvoj laktaciji i proizvela je 6 290 kg mlijeka s 4, 19 °om.m. i 3,64 "oproteina.

U kolekciji bikovskih majki nagradu za najbolju kravu dobila je tvrtka Agrobovis d.o.o. za kravu životnog broja HR 8100719208 (oteljena 05.08.2003.), koja je u maksimalnoj trećoj laktaciji dala 10 198 kg mlijeka s 3,76 %m. m. i 3, 17 %proteina. Otac ove krave je Moren DE 0811797127; majka krava životnog broja DE 0811760531 u maksimalnoj četvrtoj laktaciji proizvela je 6 173 kg mlijeka s 4,07 %m. m. i 3,40 %proteina.

vačkih.

U kolekciji krava prvotelki simentalske pasmine svoja grla pokazali su: Marko Lučić i Mato Karavidović iz Gundinaca, Vladimiur Čevizović iz Gornjih Crnogovaca, Uzgoj stoke "Kuže" iz Perkovaca, Mato Blažević iz Novog Grada, Slavica Križanović iz Brčina, Tihomir Strapač iz Lukača, Marko Mihaljević iz Ivanova i Željko Ognjanović iz Županje.

Šampionkom izložbe simentalske pasmine proglašena je krava Amelita, životnog broja HR0012024696 (oteljena 06.01 .2003.), vlasnika Vladimira Čevizovića koja je u maksimalnoj laktaciji dala 10 452 kg mlijeka s 3,30 % m. m. i 3,37 % proteina. Otac ove krave je bik Raul 01020007298, a majka Azra HR 001200589 koja je u maksimalnoj šestoj laktaciji dala 5 186 kg mlijeka s 3,48 %m. m. i 3,27 %proteina.

Mljekarski list 07/2008.

41

IZLOŽBE U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine svoja grla predvodili su: Nenad Milojčić iz Slavonskog Kobaša, Poljoprivredno gospodarstvo "Rupe" iz Donjih Andrijevaca, Miroslav Kešerac iz Siča, Vladimir Čevizo­ vić iz Gornjih Crnogovaca, Davor Kadić iz Gundinaca i Đuro Lučić iz Sikirevaca, dok su kolekciju bikovskih majki simentalske pasmine predvodili predstavnici tvrtke "Agrobovis d.o.o." iz lvanovacaĐakovačkih.

U kolekciji krava holsteinfriesian pasmine grla su predvodili: Boris Bićanić iz Oštrog Vrha, Zokovica d.o.o. iz Viškovaca i Marijan Kesić iz Županje. Prvu nagradu za kravu iz ove kolekcije dobio je MarijanKesić za kravu životnog broja HR 0035017204 (oteljena 25.12.2003.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 902 kg mlijeka s 3,85 %m. m. i 3, 15 %proteina. Otac ove krave je Has 06020000299; majka Gara HR

0035003162 u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela je 7 359 kg mlijeka s3,67%m. m. i3,38%proteina.

Nakon što su uzgajivači pokazali svoja grla stručnoj komisiji i publici, uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program slavonske narodne baštine, uz folklor i izvorne narodne pjesme. U to vrijeme posjetitelji su još jednom obišli izložena grla te razgovarali o proizvodnji mlijeka s

ponosnim vlasnicima. U natjecateljskom duhu, kako to biva na ovakvim manifestacijama, izlagači su svoja grla čistili i uljepšavali. A tu su, osim goveda, svoja grla izložili konjogojci, ovčari, kozari i svinjogojci. I među njima su izabrani najbolji uzgajivači.

Svakako se može zaključiti da su uzgajivači u Hrvatskoj postali svjesni značaja stočarskih izložbi, i u natjecateljskom i u edukativnom smislu.O

Ž11['llr.lA1R1[ 4IC1IEJC>.o.o. .

St'c:,rlgrc,ct.

L/pc:,r,J.slcot Tel. 048/634-020,

Usluga Sojina NOVO

prerade

soje

515, #01/~x:.

48000 KoprtvnlCC7 048/634-757

tostiranjem.

sačma

NA TRŽIŠTU

SO.JA ZA PREŽIV AČE (baypas hrani izrađen na osnovi soje.

- SAMO protein)

ZA VAŠUSTOKUNAJBOLJEJJJ

je visokokvalitetan

proteinsko-mineralni

dodatak

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV AČE, svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju različitim tehnološkim procesima koji povećavaju resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako omogućuju Vama proizvođačima bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! ✓ POVEĆANU MLIJEČNOST KRA V A ✓ VIŠE PROTEINA I MASNOĆA ✓ ZDRAVIJE KRAVE ✓ VEĆU PROIZVODNJU ✓ MANJI UTROŠAK SREDSTAVA

Koristi se: • u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži • u smjesi s kukuruzom, ječmom i stočnim brašnom Ogledni primjer smjese: • kukuruz 45 % • stočno brašno 15 % • suncokret 1O % • soja za preživače 20 % • ječam 10 %

42 Mljekarski list 07/2008.

LA

Vi e odabrali nas, a mi Vam nudimo: ✓ POUZDA

-IZDVAJAMO

IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH NOSAĆA

OG PARTNERA ✓ AJPOVOLJNIJU CIJENU ✓ KVALITETU ✓ BRZINU IZVEDBE ✓ KWUĆURUKE ✓ ISKUSTVO

inženjering d.o.o , Jadranska aveniJ8bb (pri SBZ) 10020 Zagreb

Haas

_0_1 _&~59_4_6~3_0_•_Fa~x~o_1_6~594~640~_www __ ha_as_h_r_h_a_as@_h_aa_s_h_r ~ I

.7J:M

l;DJM.I:

IZLOŽBE

Izložbastoke Splitsko-dalmatinske zupanve

Treća županijskaizložba

V

stoke 11Sinj 2008.11 održanaje 14. lipnja 2008. godine na hipodromuu Sinju

••

Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing. rganizatori ove izložbe bili su Hrvatski stočar­ ski centar - stočarska služba Split i grad Sinj, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županija splitsko-dalmatinska, dok je medijski pokrovitelj bio Hit radio. U ime Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izložbu je svečano otvorio državni tajnik Stjepan Mikolčić, dipl. ing.

U govedarskom dijelu izložbe stoke predstavljeno je ukupno četiri kolekcije smeđe i holstein pasmine s ukupno 15 grla koja su ocijenjena, te dvije krave i tele pasmine buša.

Vlasnicima nagrađenih grla diplome Hrvatskog stočarskog centra uručio je pomoćnik ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing., a novčane nagrade osigurali su Grad Sinj Županija splitsko-dalmatinska.

Prvonagrađena grla po kolekcijama i šampionka izložbe U kolekciji junica holstein pasmine prvu nagradu osvojila je junica životnog broj a HR 4101243737 i kataloškog broja 16 (oteljena 21.10.2006., otac Leonardo HB 440) vlasnika lvana Putnika iz Brnaza, dok je u kolekciji krava holstein pasmine prvu nagradu osvojila krava HR 0024002665 i kataloškog broja 2 (oteljena 04.04.2003., otac Marki HB 345) vlasnice lvaneŠakiciz Studenaca.

O

44 Mljekarski list 07/2008.

Predstavnicinadležnihinstitucijačestitali su vlasnicimašampionskoggrla U kolekciji junica smeđe pasmine prvu nagradu osvojila je junica ž.b HR 9100843050 i kataloškog broja 23 (oteljena: 22.08.2006., otac Barbar HB 798) u vlasništvu "Dubrave Mils"iz Dobranje, dokje u kolekciji krava smeđe pasmine prvu nagradu osvojila krava životnog broja HR81007 44844, kataloškog

broja 11 (oteljena 17.03.2003., otac DE 0919843343) vlasnice Anđele Mateljan iz Košuta. Šampionkom izložbe proglašena je krava iz kolekcije krava smeđe pasmine ž.b.

HR 6100304185 i kataloškog broja 13 (oteljena 04.07.2003., otac DE 016363895) u vlasništvu obrta "Nena"iz Čitluka.

Uzgajateljibuše ŠpiroLivaja iz Lećevice i Nikola Tomasović iz Kučića predstavilisu svojagrla

[ZLOŽBE

VIII.izložba stoke i X. izložba konjaKrapinsko-zagorske zupanlJe V

••

Piše: AleksandarKljujev,dipl. ing. okrovitelj izložbi bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, a organizatori Hrvatski stočarski centar, Krapinsko-zagorska županija, grad Pregrada, HZPSS, HGKŽK Krapina i stočarske udruge Krapinsko-zagorske županije.

Dana 31.05.2008. godine održane su VIII. izložba stoke i X. izložba konja u Pregradi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Izložbe je svečano otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka mr. sc.Josip

P

Damir Bosnars prvonagrađenom junicom

Kraljičković.

U govedarskom dijelu izložbe stoke predstavljeno je ukupno šest kolekcija s 31 predvođenim i ocijenjenim grlom. Nagrađena grla po kolekcijama dobila su diplome Hrvatskog stočarskog centra koje je uručila pomoćnica ravnatelja HSC-a „ dr. se. Maja Dražić. Također, sponzori izložbe poklonili su brojne novčane i naturalne nagrade.

Prvonagrađena grla simentalske pasmine U kolekciji steonih junica prvu nagradu osvojila je junica Damira Bosnara iz Desinić Gore ROSA HR 8101047238, kataloškog broja 3, oteljena 09.11.2007. (otac: Vuk HB 7488; majka je u maksimalnoj prvoj laktaciji dala S 913 kg mlijeka s 4,23 % m. m. i 3,23 % proteina), dok je u kolekciji mladih krava prvu nagradu

Nagrada obiteljiLicitarza kravu simentalskepasmine sa životnomproizvodnjom M{jekarski1i:~t07/2008.

45

IZLOŽBE osvojila krava Božidara Domitrana iz Martinšćine OLITA HR 7101323814, kataloškog broja 7, oteljena 24.07.2005. (otac: Rokko AT 867967747). U prvoj kontroli imala je 28,2 kg mlijeka s 4,39 % m. m. i 3,16 % proteina. U kolekciji ostalih krava prvu nagradu osvojila je krava Branka Hmvatinčića iz Gusakovca ASTRAHR 1100050881, kataloškog broja 11, oteljena 07.12.2003. (otac Mongol HB 7252).

U maksimalnoj prvoj laktaciji dala je 6 542 kg mlijeka s 4,22 % m. m. i 3, 72 %proteina. Krava RUMENKAHR 0002000461, kataloškog broja 21, oteljena 03.05.1997. (otac Hong HB 7026) vlasnice Branke Licitar iz Vidovca osvojila je prvu nagradu u kolekciji krava sa životnom proizvodnjom. Krava je otelila 1O teladi. Ukupna proizvodnja u 9 laktacija iznosila je 42 867 kg mlijeka s 1 714 kg m. m. i 1 504 kg proteina.

---

BožidarDomitransa šampionkomizložbe

Prvonagrađena

grla holstein pasmine U kolekciji mladih krava prvu nagradu osvojila je krava JANA HR 4100835498, kataloškog broja 25, oteljena 07.08.2005. (otac Future NL 227347061). U trećoj kontroli dala je 28,6 kg mlijeka s 3,38 % m. m. i 3,81 % proteina. Vlasnik krave je Vladimir Ljubić iz Velike Horvatske.

Krava MARISA HR 2100405796, kataloškog broja 30, oteljena 21.06.2004. (otac: Nana HB 352) vlasnice Nevenke Mladić iz Zlatara osvojila je prvu nagradu u kolekciji ostalih krava holstein pasmine. U maksimalnoj prvoj laktaciji dala je 7 400 kg mlijeka s 4,1 % m. m. i 3,5 % proteina. Šampionka izložbe Šampionkom izložbe u kolekciji ostalih krava simentalske pasmine proglašena je LAURA HR 5100405661, kataloškog broja 12, oteljena 19.12.2004. (otac Remi HB 7342) vlasnika Božidara Domitrana iz Martinšćine. U maksimalnoj prvoj laktaciji dalaje 8 691 kg mlijeka s

46 A-fl_jekarskilist 07/2008.

VladimirLjubić s prvonagradenommladomkravom holsteinpasmine 3,92 %m. m. i 3,68 %proteina.

Mladi uzgajivači Nakon izložbenog dijela, u okviru Bambino kupa, predstavljeno je 12 mladih uzgajivača odjevenih u narodne nošnje s teladi. Počasna komisija ocijenila je uvježbanost vođenja teladi te opći dojam.

Pivonagrađenom mladom uzgajivaču Patriku Karažiji iz Gornjeg Brez-

na s teletom MANI HR 3101569607 (oteljenog 12.05. 2008., vlasnika Zvonka Krošlina), nagradu je uručio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka mr. sc.Josip Kraljičković.■

•Formanceu

ProMill<

Profesionalna oprema za mužnju najbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

/'

/

Laktofrizi - posude z '1Jađenfe mliJeka razltčit1h kapaciteta - ..zatvoreni sustav sa a kim ptarijem i digita 'r.lQm ozna~ ni količine mlijeka. r~..,.,,.,~~n,H.~~

•

•

•

• uu.,~u;:.u~O

~

• • 81) ,.....,,'WT"'T......,...

• t t

•

t •

t

~ r!',tlr.!tft'H~"l"!'tt~

ED TVO 'i.f..EZINFEKCIJU EGU SISA

luxDip s() B / KRAWEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa čak 5000 ppm joda

ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje

ProfilacDermapre F Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa nečistoće ti Njeguje kožu

sisnog kanala

ti Gotovo bez kapanja Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete pronaći kod nas ili naručiti pouzećem:

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa Zorića 133, 10370 Dugo Selo,

:;a partnerima:

Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

ura Agro d.o.o., Đure Basaričeka 16, 48350 Đurđevac, tel: 048/812155, 091/1500273 tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 ocentar d.o.o., Dr. Ive Stipčića 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

~

Westfa1·1aSurge

ZDRAVLJE

STADA

Uvjeti prijevoza MIKROKLIMATSKI životinja u Republici propisani su UVJETI U VOZILU Hvatskoj Zakonom o zaštiti TIJEKOMPRIJEVOZA životinja (NN 135/06) i Pravilnikom GOVEDA,OVACA o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s I KOZA prijevozom povezanih Piše: Mr. se. KristinaMatković Normativi, obzirom na potrebe ventilacije u transportnim vozilima, izrađeni su u svrhu dodatne zaštite životinja u cestovnom prijevozu žive stoke (goveda, svinje, ovce i koze) za putovanja dulja od osam sati, a opisani su u EU direktivi 411/98.

Vozila moraju biti opremljena adekvatnim sustavom ventilacije koji trajno osigurava dobrobit životinja u prijevozu, pridržavajući se sljedećih kriterija: · • planiranje putovanja i njegove duljine, • konstrukcija vozila (pristup vozilu i raspoloživi prostor), • unutarnja i vanjska temperatura kao posljedica atmosferskih uvjeta koji se javljaju tijekom planiranag putovanja, • posebne fiziološke potrebe za različite vrste životinja u prijevozu, • broj utovarenih životinja predviđen je u poglavlju VI dodatka propisu 91/628/EEC, prema prethodno spomenutim vrstama životinja.

Sustav također mora biti izveden na način da može funkcionirati u bilo koje vrijeme kada su životinje u vozilu, bilo da je vozilo u pokretu ilije zaustavljena,

48

te osigurava učinkovitu cirkulaciju nezagađenog zraka.

Europska iskustva Prijevoz goveda, ovaca i koza odvija se unutar i izvan zemalja članica Europske unije. Broj prevezene žive stoke unutar zemalja aanica EU nije točno poznat. Procjenjuje se da se radi bar o 25 milijuna goveda, 6 mil.junadi, 75 mil. ovaca i janjadi te 9 mil. koza tijekom godine. Broj izvezenih životinja kupcima izvan EU, za klanje ili sa svrhom uzgoja u 2005. godini bio je 660 000 goveda i junadi i 40 200 ovaca i koza. Životinje su prevožene bilo sa farme na klaonicu ili na tržište, gdje su bile istovarene ili pretovarene.

Za vrijeme prijevoza žive životinje izložene su različitim potencijalnim stresorima, kao što su: kretanje kamiona, buka, vibracije, centrifugalne sile, uvjeti brze izmjene svjetla, vrućina, hladnoća, slaba kakvoća zraka i moguće pomanjkanje vode i hrane.

Od navedeni~ čimbeni~a temperaturni stres Je prepoznat kao jedan od najvećih razloga ugrožavanja dobrobiti i ' ' zdravlja životinja koji mogu umanjivati kakvoću proizvoda ili uzrokovati i smrt.

Kada se životinje prevoze, npr. iz sjeverne u južnu Europu, one prolaze kroz različite klimatske zone

postupaka (NN 7/07) unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja, bez prilike za aklimatizaciju, što ima znatan utjecaj na njihovu dobrobit. Za vrijeme jednog putovanja temperature se mogu mijenjati od -5 °C u sjeveroistočnoj Njemačkoj do 30 °C,iliviše, na jugu Italije ili Španjolske. Stoga su na vozilima potrebni prilagodljivi ventilacijski sustavi koji životinjama osiguravaju zadovoljavajuće uvjete.

Nadalje, unutarnja konstrukcija vozila varira ovisno o vrsti životinja u prijevozu. Goveda se obično prevoze u dva nivoa.

Temperatura u vozilima Farmske životinje su homeotermi, što znači da unutar stanovitih granica mogu održavati relativno jednaku temperaturu tijela različitu od temperature okoline. Konstantna temperatura tijela znači da je proizvodnja topline jednaka njezinom gubitku. Povećanje razlike između temperature tijela i okoline vodi k većem gubitku topline, što će biti nadomještena većom proizvodnjom.

Temperatura tijela rast će ukoliko gubitak topline nije dostatan (toplinski stres). Toplina se može gubiti kondukcijom, konvekcijom, radijacijom i evaporacijom. Unutar termoneutralne zone proizvodnja topline u životinja je najmanja.

Mljekarski list 07/2008.

ZDRAVLJE

STADA

Središnja temperatura tijela je stalna u zoni homeotermije, ali temperature više ili niže od termoneutralne zone ' 'uvjetuju porast proizvodnje topline. Kadaje gubitak topline veći od proizvodnje nastaje hipotermija, a može nastupiti i smrt.

Ovisno o vrsti, životinje mogu povećati gubitak (rasipanje) topline

znojenjem ili dahtanjem. Također mogu izbjegavati aktivnosti, smanjiti uzimanje hrane, povećati unos vode i povećati međusobnu udaljenost od drugih životinja. Unutar svake vrste proizvodnja topline varira u skladu s dobi, fiziološkim stanjem, hranjenjem i prethodnom adaptacijom. Životinje se mogu prilagoditi na hladnu ili toplu okolinu mijenjajući svoje fiziološke i fizičke osobine (posebice dlačni pokrov).

Da bi proces aklimatizacije bio djelotvoran potrebno je nekoliko tjedana.

Primjena zajedničke ventilacije za sve životinje teško je provediva zbog različitih temperaturnih potreba pojedinih vrsta životinja. Goveda, ovce i koze imaju različita područja udobnosti, te gornja i donja kritična temperatura značajno variraju. Dob životinja ima važnu ulogu. Uz temperaturu, relativna vlaga zraka presudna je za gubitak energije, bilo u ljetnom ili u zimskom razdoblju.

ne zone, privikavajući se na visoku i nisku temperaturu zraka. Stoga, na optimalnu temperaturu značajno utječe prethodna aklimatizacija. U svakom slučaju, proces aklimatizacije zahtijeva određeno vrijeme. Iz literature se može iščitati da donja kritična temperatura (DKT) kod mlade junadi raste nakon 6 dana izloženosti niskoj temperaturi. Ovo uključuje trenutni premještaj u okružje koje je bitno drugačije od onog koje može uzrokovati stres visokim ili niskim temperaturama.

Idealna temperatura za goveda je ispod 20 °C, a za telad, staru mjesec dana, ispod 25 °C. Niže temperature, a u nekim uvjetima i O °C, prihvatljive su za odrasla goveda.

Kako bilo, dajući im dovoljno vremena (2 - 3 tjedna), goveda se mogu aklimatizirati na niže temperature. Mlađa junad i aklimatizirana goveda podnose toplije uvjete.

Glavni kriterij je da temperatura ostane ispod gornje kritične temperature (GKT). Sveukupno, temperature ispod 30 °C za goveda su zadovoljavajuće.

Ovce

Prihvatljive temperature za ovce teže je definirati, budući da glavnu ulogu igra duljina runa. Za oskudno hranjene ovce dugog runa DKT je oko -1O °C, a za ostrižene ovce oko 20 °C. Oskudno hranjene ovce, ostriženog runa, prilagođa­ vaju se na topli okoliš (oko 40 °C),ali !' ' Visoka temper~t~ra __i : vlaga onemogucuJu z1- za neostrižene temperatura bi : votinjama odavanje topline. Nis- trebala biti oko 28 °C. Ove vrijedno: ka temperatura zraka i visoka vla- sti variraju u uzgojima. Prema tome, : ga zraka mogu spriječiti odavanje maksimalne temperature, uz venti: topline te životinje pate od hlad- laciju u prijevozu, mogu se prila: noće. Obje se situacije mogu po- goditi na vrijednosti između 25 i 30 : javiti kada je ventiliranost presla- °C, ali samo u slučaju da su životinje : ba te kada je oskudna izolacija prethodno aklimatizirane. : vozila. Visoka napučenost vozila Koze : također povećava ove probleme. Čini se da su koze osjetljivije na hladnoću od ovaca. Nakon striženja Goveda Angora koze djelomično su osjetljiOdrasla goveda imaju sposobvije na hladne uvjete. Koze ne gube nost prilagodbe svoje termoneutral-

Mljekarski li.st 07/2008.

toplinu znojenjem nego dahtanjem i mogu se prilagoditi na toplu okolinu ali su vrlo osjetljive na vlagu i hladno strujanje. Njihov dlačni pokrov nije tako gust kao u ovaca i pri vlazi (kiša ili visoka vlažnost u vozilu ili u uzgoju) značajno gube toplinu. Zbog toga su optimalni uvjeti u nastambama izloženi prema sljedećem: temperatura - minimalna 6 °(, maksimalna 27 °C;relativna vlaga 60 - 80 %;opseg ventilacije između 30 3 3 m /koza/sat (zimi) i 150 m /koza/sat (ljeti) i maksimalna brzina strujanja zraka 0,5 m/s (za odrasle) te 0,2 m/s (za pomladak) u okružju životinja.

Relativna vlaga zraka Relativna vlaga zraka je kritičan čimbenik u sposobnosti životinja da odaju toplinu. Porastom vlage učinak hlađenja isparavanjem opada. Kako se temperatura okoline izjednačava s temperaturom tijela, osjetljivost na hladnoću postaje manja što životinji omogućuje hlađenje isparavanjem. Prema tome, lošiji uvjeti za odavanje topline javljaju se pri visokim temperaturama i visokoj vlagi zraka.

Vodena para, podrijetlom iz životinjskog okruženja, ne utječe značajno na životinje. Javlja se od isparavanja mokraće, gnoja i vode od pranja.

Vrijednosti maksimalne i minimalne relativne vlage zraka, koje djeluju na unutarnju temperaturu, preporučene su za životinjske nastambe. Zbog nemogućnosti osiguravanja preporučene vrijednosti u prijevozu žive stoke, ipak se preporuča održavati relativnu vlažnost ispod 80 %pri temperaturi iznad 1O 0 C. Pri prijevozu stoke preporuča se gornja granica relativne vlage zraka od 75 - 80 %. Prihvatljiva temperatura utječe na vlagu zraka. Na primjer, zajunad GKTmože rasti do 30 °C, ako je relativna vlaga zraka ispod 60 %, a može biti i manja od 27 °C ako je relativna vlažnost 80 %ili viša.

49

ZDRAVLJE

STADA

Za vrijeme prijevoza moguće je Brzina strujanja zraka fekalija tijekom duljeg perioda. prijeći gornju i donju kritičnu Prihvatljive vrijednosti Brzina strujanja zraka utječe na temperaturu koja vrijedi za temperatura povećanje odavanja topline kod životinjske nastambe. Životinje se Opseg prihvatljivih tempemuznih krava u prostoru gdje lakše nose s nižim negoli s visokim temperatura zraka pada ispod 25 °C. ratura za različite životinje varira u temperaturama. Zbog toga su, na literaturi. Tablica 1 sažima podatke Pri temperaturi zraka od -7 °C i iz znanstvene literature koji se osnovi ovih podataka, preporučene strujanju zraka 4,44 m/s gubitak odnose na životinjske nastambe. vrijednosti (tablica 2) za maksimalne topline porast će za 25 % u Tablica rezimira, gdje je to moguće, i minimalne temperature za vrijeme usporedbi s vrijednosti od 0,22 m/s. preporučene opsege, donju i gornju trajanja transporta koje uključuju i Pri -8 °C porast strujanja zraka s O,18 kritičnu temperaturu za goveda, faktore korekcije za računanje ovce i koze. visokih vrijednosti vlage. ■ m/s na 4,0 m/s smanjuje temperaturu dlačnog pokrivača za 16 °C, a temperaturu kože za 6 °C. Tablica 1: Vrijednostitemperatureza različite vrsteživotinja Pri 35 °C temperatura kože smanjuje Raspon DKT GKT se za samo 1 °C. temperature Količina plinova Životinje izdišu ugljični dioksid Telad O - 2 tjedna 10 te proizvode amonijak i sumporovodik preko fecesa. Preporuke se Telad 50 kg 10 do 26 o 30 odnose na prihvatljivu koncentra4do26 -40 do 5 28 Junad ciju ugljičnog dioksida u životinjskim nastambama u svezi s čovje­ -24 do -30 28 Muznekrave 4do24 kom u radnom okruženju. Ugljični Ovce - općenito 25 dioksid uzrokuje nesvjesticu u relativno visokim koncentracijama.

Janjad O - 2 tjedna 10 do 18 30 10 U mnogim je zemljama već dugo - 15 do -9 Ovce sa runom 8 dol8 vremena prosječna izloženost radnika koncentraciji od 0,5 % C0 2 Ostrižene ovce 15 30 tijekom 8 radnih sati. Neki autori 12 do 18 30 Koze o predlažu vrijednost od 0,3 % C0 2 , s prihvatljivim povremenim izlaganjiDKT - donja kritična temperatura ma koncentraciji od 0,5 %.U njema- GKT - gornjakritična temperatura čkom standardu (DIN 18910, 1992.) koncentracija C0 2 smatra se indikaTablica2: Predloženemaksimalnei minimalnevrijednostitemperature torom uspješnosti ventilacije u zraka unutar vozilapri prijevozuživotinja,uzevši u obzir životinjskim nastambama i njegova utjecajvlagezraka koncentracija ne bi trebala prelaziti Maksimalna 0,3 %. Sveukupno uzevši u obzir, Minimalna Maksimalna temperatura vrijednost od 0,3 % određena je kao temperatura prilagođena temperatura Dob maksimalna prihvatljiva vrijednost. vlazi zraka Udio produkcije amonijaka nije predvidljivi zarv< 80 % rv> 80 % to nije praktična kontrola venti27 O - 2 tjedna 10 30 lacije na osnovi razine njegove 27 5 30 Goveda 2 - 26 tjedana koncentracije.

Koncentraciju ' ' 30 27 26 > tiedana o amonijaka višu od 20 ppm trebalo rv< 80 % rv > 80 % bi izbjegavati zbog zdravstvenih 28 25 Puno runo o razloga.

Ovce Ostrižena runo 32 29 10 Sumporovodik nema izgleda rv> 80 % rv< 80 % stvarati se tijekom transporta, jer je 27 Koze 6 30 rezultat anaerobne razgradnje

oc

oc

50

oc

oc

oc

oc

Mljekarski li,t 07/200.'I.

EDUKACIJA V

ODRZANO SAVJETOVANJE se sve više O AUSTRIJSKOM U Hrvatskoj pozornosti poklanja suradnji sa interesnim MODELU UZGOJA udruženjima susjednih europskih zemalja u I SELEKCIJE svrhu što bržeg -

Iz

Uredništva-----------------napretka uzgoja i

Jedan od oblika suradnje, u čiju Savez uzgajivača goveda Donje Austrije - NOEGENETIK,Hrvatski je realizaciju CroSim odmah krenuo, selekcije savez uzgajivača simentalskog je mogućnost upotrebe sjemena goveda - CroSim i Centar za bikova koje koriste uzgajivači u reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Austriji. Tako su hrvatski uzgajivači Održanim savjetovanjem o predstavili su u Vrbovcu, 29. svibnja simentalskog goveda, organizirani Austrijskom modelu uzgoja i 2008. godine, Austrijski model kroz CroSim, dobili priliku odabrati selekcije simentalskog goveda uzgoja i selekcije simentalskog elitne bikove kojima će osjeme- nastavljen je kontinuitet partnergoveda i rezultate modela. Svrha njivati svoje krave. Upravo je skih odnosa, a svakako dugoročni predstavljanja bila je traženje realizacija tog dijela suradnje dovela ciljevi su približavanje uvjetima koji partnerstva unutar hrvatskih ovla- hrvatske uzgajivače simentalskog čekaju hrvatske uzgajivače simentalštenih institucija prema Modelu koji goveda do Centra za reprodukciju u skog goveda ulaskom u Europsku je pokazao izvrsne rezultate u stočarstvu Hrvatske. uniju. ■ uzgoju i selekciji u Austriji, ali i na europskoj razini. Po ovom Modelu uzgajivači su istaknuti kao nositelji uzgoja simentalskog goveda u Hrvatskoj i Europi. Kao što smo već pisali u Mljekarskom listu, Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda - CroSim potpisao je 3. studenoga 2007. godine sporazum o suradnji sa Savezom uzgajivača goveda Donje Austrije, čija je svrha podizanje kvalitete uzgoja simentalskog goveda i čvršća suradnja između hrvatskih i austrijskih uzgajivača simentalske pasmine goveda.

Nadalje, 6. travnja 2008. godine Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda - CroSim potpisao je Ugovor o suradnji i s Centrom za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske kojim su definirani partnerski Sudionicisavjetovanjapozornosu pratili predavanje odnosi u radu dviju institucija.

52

Ml,jekarski list 07/2008.

ZLOŽBE

S. IZLOŽBA I OCJENJIVANJE Ocijenjena su 43 SIRAZAGREBAČKE sira, od je njih 9 dobilo zlatnu, 13 ŽUPANIJE srebrnu, a 6 medalju čak

čega

brončanu

'iše:

vankaBišćan, dipl. ing.

Peta izložba sira Zagrebačke tupanije s ocjenjivanjem, u sklopu 'Bedeničkih dana", održana je 13. ipnja 2008. godine pod pokrovitelj;tvom Zagrebačke županije. Organi~ator Izložbe bila je općina Bede1ica, a suorganizatori Hrvatski zarod za poljoprivredu savjetodavnu ;tužbu i Udruga malih sirara lagrebačke županije "Sirek".

Ocjenjivanje je održano 27. ;vibnja 2008. godine u Zavodu za nljekarstvo Agronomskog fakulteta ~veučilišta u Zagrebu, a sireve je Jcijenilo stručno povjerenstvo u ;astavu: predsjednica prof. dr. se. lasmina Havranek, aanovi: prof. dr.

K. Dubravka Samaržija, doc. dr. se.

Bogdan Perko, prof. dr. se. Neven o\ntunac, doc. dr. se. Samir Kalit, ,tručni koordinator Ružica Gagić, dipl. ing., te pomoćnik koordinatora IvaHorvat, dipl. ing.

Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda".

Stručno povjerenstvo ocijenilo je ukupno 43 sira, od čega je njih 28 dobilo medalje, i to: 9 zlatnih, 13 srebrnih i 6 brončanih medalja. Šampionom 5. izložbe sireva Zagrebačke županije proglašenje

M{jekarskiNst 07/2008.

dimljeni kozji sir, proizvođača farma "Tilka",vlasnice Ivane Ladašić iz Stankova.

Petoj izložbi sira Zagrebačke županije prisustvovali su i župan Zagrebačke županije mr. se. Stjepan Kožić, zamjenik župana Josip Jambrač, te pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac, dipl. ing. Članovima Udruge malih sirara Zagrebačke županije "Sirek", župan Zagrebačke županije mr. se. Stjepan Kožić podijelio je Uvjerenja o osposobljenosti odraslih za zanimanje mljekar - sirar. Nositelj obrazovanja bila je srednja škola Bartola Kašića iz Grubišnog Polja ispred koje se prisutnima obratio i ravnatelj prof.Josip Matošević.

Zagrebačka županija polaznicima je

subvencionirala stručno osposobljavanje s 1.000,00 kn po polazniku.

Ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih prerađevina sve se više omasovljuje i popularizira. Razloge tome je sve veća briga Zagrebačke županije za mala obiteljska gospodarstva - proizvođače sireva, posebno u edukaciji o proizvodnji sireva, ali i želji samih proizvođača da promoviraju svoje proizvode.

Ovom izložbom sira Zagrebačke županije željelo se pomoći svim sudionicima u promociji njihovih proizvoda i na taj način pokazati svu njihovu ljubav i napor koje su proizvođači utkali u svaki proizvod izložen na ovogodišnjem ocjenjivanju. ■

Sudionici5. izložbesira Zagrebačke županije

53

IZLOŽBE

Tablica:Popisnagrađenih natjecateljaPeteizložbesira Zagrebačke županije i

Prezime ime/Naziv tvrtke

Adresa

Farma lvana

Ladišić

"Tilka"

Farma lvana

Ladišić

"Tilka"

Snježana

Kušt

OPGLončar

AnaMarija

i

Danica Vladimir

Antolković

AnaMarija Kušić

Snježana

Farma Ivana

Kušt

"Tilka" Ladišić

Naziv

sira

Šampion

20,00

Zlatna

20,00

Zlatna

20,00

Zlatna

Stankovo

lb

Jastrebarsko

016294129

Komin

012067135 0989598656

Bedenica

012064231

Sv. I. Zelina

012069092

Sušeni dimljeni kravlji sir

20,00

Zlatna

Pušća

013399201

Kuhani dimljeni kravlji sir s maslinama

20.00

Zlatna

Orešje Donje, Vrškojice 1

Sv. I. Zelina

012067303

Kuhani dodatkom

sir sa vlasca

20,00

Zlatna

Donje

Sv. I. Zelina

012069092

Kuhani sir s vlascem

19,75

Zlatna

Komin

012067135 0989598656

Dimljeni

19,50

Zlatna

Svježi

19,00

Srebrna

19,00

Srebrna

Kravlji sir u tipu škripavca

19,00

Srebrna

016279054 0989397663

Polutvrdi

sir

18,75

Srebrna

013399201

Svježi

sir

18,75

Srebrna

Pisarovina

016278054 0989397663

Polutvrdi kozji s nevenom

18,50

Srebrna

Brezovica

016587519

Svježi

sir

18,50

Srebrna

B. Masnjaka 86, Pluska

Luka

013393755

sir u tipu fete

18,50

Srebrna

Komin29

Komin

012067135, 0989598657

Kravlji sir u tipu škripavca

18,25

Srebrna

18,25

Srebrna

18,25

Srebrna

18,25

Srebrna

18,25

Srebrna

62

Psarjevo 11,

D.

Psarjevo

Komin28 Stankovo

15

Jastrebarsko

016294131

Bedenica

62

Bedenica

012064231

sir

20,00

016294130

Bedenica

kozji

Medalja

Jastrebarsko

Komin28

Dimljeni

Bodovi

lb

Vidikovac Marija Magdalena

Gorupec Valentina

Telefon

Stankovo

Donje

Kušić

Mjesto

Kozji sir s portugizcem Sušeni

(svježi)

sir

Polutvrdi bedenički bijeli

(svježi) sir kozji

sir

Polutvrdi OPGLončar

bedenički

dimljeni Katarina Furnkranz Gospodarstvo obitelji Grčević

Gospodarstvo obitelji Grčević

Branka Penezić

Pogačić

Snježana

Kušt

Katarina Furnkranz

i

Antolković

Gordana Mihok

Nikola

54

Pisarovina

Šestak

3311866

kozji

11, D.

Gradec Pokupski

12

Ašpergeri

50,

Kupinečki

Pušća

kravlji

sir

Kraljevec

,

D.

Pušća

Prigorje

I. Gregurića

Poga.čić

Danica Vladimir

Brdovečko

13

M. Magdalena Obršje 11

Gordana Mihok

Obrt

Gradec Pokupski Vidikovac Marija Magdalena

Gorupec Valentina

Obrt

Prigorje

I. Gregurića

Brdovečko

01399302 013311866

B. Masnjaka 86, Pluska

Luka

013393755

Orešje Donje, Vrškojice 1

Sv. I. Zelina

012067303

Pušća

01399302

M. Magdalena Obrešje 10 Plešivica

5

Katarina Furnkranz

I. Gregurića

OPG Dojkovski

Pokupska

2A

Gorupec Valentina

Vidikovac Marija Magdalena

11,

EuroMilk d.o.o.

Beloslavec

17g

,

D.

Jastrebarsko Prigorje Brdovečko

Pokupsko

D.

Pušća

Bedenica

016293214 013311866 016266239

013399201

012064190

Kravlji

Kuhani

sir

Kuhani

kravlji

Kuhani

dimljeni sir

Dimljeni

sir

kuhani sir

Kuhani

sir sa

začinima

18,00

Brončana

18,00

Brončana

Svježi

kravlji

sir

18,00

Brončana

Kravlji

sir u tipu :fete

17,75

Brončana

ljuti sir

17,25

Brončana

polutvrdi dimljeni sir

17,25

Brončana

Polutvrdi

Kuhani kravlji Masni sušeni

sir

Mljeknrski li.st 07/2008.

A JEDNOM MJESTU V

TVORNICKECIJENE

Vulinčeva 10,Ivanić Grad

!l.:3851 28 82 811,Fax:385I 28 82482 E-mail:gumex-eko@inet.hr www.gumex-eko.hr

CENTAR ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE GOVEDA d.o.o. VARAŽDIN

Vrhunskagenetika

U Hrvatskoj već četiri godina djeluje još

u Centruza umjetnoosjemenjivanje jedan Centar koji proizvodi sjeme goveda Varaždin

Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin d.o.o. danas bikova za umjetno Piše: djeluje u prostorima nekadašnjeg VladimirNazansky,dr. vet. med. Centra za umjetno osjemenjivanje, osJen1e0J1vanJe odnosno Performans testne stanice entar za umjetno osje- Varaždin. Sukladno tome, u Centar menjivanje goveda Vara- Varaždin je dovedeno 24 bika siZa hivatsko stočarstvo, ždin d.o.o., osnovali su mentalske pasmine, kako bi u hrali i šire, upravo se doganajveći Centar za uzgoj : da povijesni trenutak - Centar vatskim uvjetima proizvodili sjeme rasplodnih bikova i pro- visokog genetskog potencijala. Od : Varaždin prvi put izvozi spermu izvodnju sjemena bikova simen- uvoznih bikova, 14 ih je mladih, : bika iz hivatskog uzgoja na talskog goveda u Svijetu, BVN- izuzetnog podrijetla, koji se testi- : testiranje u Njemačku.

Neustadt a.d. Aisch i Veterinarska raju u Europi, te već imaju dva testa stanica Varaždin. BVNje njemački (test na meso i biološki test), a Naime, radi se o simentalskom centar koji godišnje testira najviše uskoro će stići i testovi na mlijeko. biku DICAR,čiji je otac poznati bik bikova simentalske pasmine i čijih Centar Varaždin također se uklopio DIDWEIN, a majka HANI, u su tri do četiri bika uvijek među u Hrvatski uzgojni program, te vlasništvu poznatog uzgajivača prvih deset u svijetu. lvana Carevića iz Cepidlaka. kupuje bikove iz domaćeg uzgoja.

.

..

.

C

Bikovi Hagat, Rochus i Samut Tri su bika dvostruko testirana s pozitivnim i vjerodostojnim testovima dok je tri, upravo uvezena, ocijenio i stručni tim Savjeta za uzgojni program Republike Hrvatske. Ti su bikovi izuzetnih karakteristika, te se svakako preporučuju za osjemenjivanje krava ijunica u Republici Hrvatskoj. Radi se o bikovima simentalske pasmine: Životni br.

Ime

Otac/maJHnotac

God.

URUV

Mliieko

Mk!!

M. m. o/o

Prot. o/•

DE 09 34642735 DE 09 36579953 DE 09 30988845

HAGAT ROCHUS SAMUT

HAGTOR/STAKKATO ROCHEN/SAMURAI SAMURAVHORB

2001.

2002.

1998.

124 127 115

109 119 111

+772 +586 +510

-0,41 +o33 -O 09

-O 16 -O 01 0,03

Meso 122 110 101

Protok 100

Okvir 112 95 107

,\ llšlćavost

NOl!e

Vime

116 86 110

102 112 120

113 125 113

životni br.

fme

Lakoća telenla

Dueovielnost

BSS

DE 09 34642735 DE 09 36579953 DE 09 30988845

HAGAT ROCHUS SAMUT

91(p)-113(m) 11O( o)-112(m) 109(p)-96(m)

112 115 113

110 86 93

103 114

Ostali bikovi Ne možemo ne spomenuti da su naši bikovi VANSTEIN,WEINOLDi IMPOSIUMmeđu prvima na svijetu, te da su EILIG,HORCHi RINSERtakođervisoko plasirani bikovi po svojim proizvodnim svojstvima.

Zirntni br.

Ime

Otac/maičin otac

7743 7687 7837

VANSTEIN WEINOLD IMPOSIUM

RALBOIMALF HORWEIN/REINOLD REGIO/ROMEN

God. 2000.

1999.

2002.

URUV 143 141 140

Mliicko 133 131 137

Zivolni br.

Ime

Lakoća teleriia

Du1wviečnost

BSS

Protok

7743 7687 7837

VANSTEIN WEINOLD IMPOSIUM

109(Đ)-113(m)

113 110 108

97 106 105

107 116 111

56 Mljekarski list 07/2008.

93fo )-111 (m) 103(ri\-106(m)

Mkl.! +1192 +919 +1103

M.m.%

Prot.%

+O 01 +0,24 +0,25

+o03 +o 13 0,05

Meso 115 112 100

Okvir 111

Mišićavost

N02e

Vune

1()0

103 98

90 102

102 120 112

113 109 118

ELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Centar Varaždin također jedini Hrvatskoj zadovoljava međuna­ ldne norme za izvoz sjemena u EUi Treće zemlje, te je nedavno i tpočeo s proizvodnjom za inozem-

:vo.

Što dobiva hrvatski farmer suradnjomsa CentromVaraždin?

Slobodno možemo reći da rvatski farmer najprije dobiva rhunski proizvod iznimne visoke enetske vrijednosti po primjerenoj ijeni. Nadalje, dobiva uslugu napređenja plodnosti i unapređe­ je proizvodnje mlijeka na vlastitoj irmi u suradnji s međunarodno riznatim stručnjacima, te vetenarsku skrb koja se isključivo dnosi na reprodukciju i poroiljstvo u suradnji sa svojim veteinarom.

Također je važno naglasiti da rupacija BVN (Njemačka, Češka, oljska, Slovenija, Rumunjska i lrvatska) želi da i hrvatski farmeri đu u ovu veliku obitelj gdje će, kroz azličita stručna predavanja i savršavanja, razmjenom međuna­ odnih iskustava s farmerima iz urope, kroz ugodne izlete i .ruženja, postići europske prosjeke ,roizvodnje zdravog mlijeka i mesa.

Radi specifičnosti hrvatskog ržišta Centar Varaždin je također astupnik i distributer visokovalitetnog sjemena holsteinske ,asmine iz Njemačke, SAD-a i :anade. Tako će hrvatski farmeri u ,rodajnom programu Centra 'araždin naći dugovječnog RAMOSi izuzetno proizvodnog O'MAN-a.

Naravno, CentarVaraždin se ne 5tiče samo proizvodnjom i prolajom sjemena visokokvalitetnih 1ikova, već u svom programu ima i jeme bikova za postizavanje azličitih ciljeva proizvodnje, ,sobito pazeći da cijena sjemena

HAGAT - dobarindex za mlijeko,odličan na meso,dobar fitnes, odličan eksterijer,rijedak pedigre,bikovski otacu Sloveniji

ROCHUS - dobarindex za mlijeko, dobarindex za meso, odlične noge, odlič110 vime

SAMUT - izuzetan bik, bikovskiotacu Njemačkoj­

odličan eksterijer,

lako teljenje,dobar na mlijeku, odlična perzistencijai protokmlijeka

bude u skladu s genetskim potencijalima ponuđenih bikova i ciljevima svakog farmera osobno.

Tako, primjerice, osim proizvodnje bikova simentalske pasmine s izrazito mliječnom komponentom, Centar Varaždin nudi i sjeme "bezrožnog simentalca", simentalskog goveda s izraženom mesnom komponentom, te time izuzetno prilagođenom tovu i proizvodnji mesa.

Ako ste zadovoljni dosadašnjom suradnjom, ili ako želite u svoj proizvodni plan uvesti još nešto iz našeg proizvodno-prodajnog programa, obratite se svojem veterinaru i tražite sjeme bikova iz Centra Varaždin, jer ga već imamo ili ćemo ga za vas naručiti. Sve dodatne informacije, kao i stručnu pomoć, možete dobiti od djelatnika Centra Varaždin. ■

M{jekarsk,:list 07/2008.

5 ~(

=================1z

MINISTARSTVA

ODRŽAN SASTANAK STRUČNOG SAVJETA , ZA PRACENJE STANJA U PROIZVODNJI I PRERADI MLIJEKA

U Ministarstvupoljoprivrede ribarstvai ruralnograzvoja11 lipnja2008. godine održanje četvrti po redu sastanakStručno~ savjetaza praćenje stanja L proizvodnjii preradimlijekc

Na održanom sastanku se povećana na 15 godina uz kamatu razgovaralo o aktualnoj problemaod 4 %,te maksimalni povrat kapitaltici povećanja troškova proizvodnje nih ulaganja za gradnju novih farmi, mlijeka, Operativnim programima, povećan s 500.000 na 3,5 mit. kn. nacrtu Zakona o zemljištu, PravilTakođer, podržava se donošeniku o kapitalnim ulaganjima u po- nje Pravilnika o kakvoći svježeg mliljoprivredi i ribarstvu, objavljenom u jeka u dijelu koji se odnosi na usklaNarodnim novinama 66/08, te o đenje klasa mlijeka u RH s klasama u Pravilniku o kakvoći svježeg mlijeka Europskoj uniji. Izračun će se vršiti u i Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka. kilogramima, za razliku od dosadaIznijete su nove investicijske šnjeg koji se vršio u litrama. pogodnosti koje donose izmjene U prijedlogu Uredbe o ciljnoj Operativnog programa razvoja go- cijeni mlijeka iznesena su dva razlivedarske proizvodnje RH, koji je u čita stajališta. Prerađivači mlijeka proceduri na Vladi, kao što su uvjeti predlažu korekciju cijene za 4,3 %,a dobivanja kredita, otplata kredita proizvođači mlijeka za 9,9 %.Mini-

s,.vcr,/988 www.

sc-ferencak.hr

SI LAŽNE POD.FOLl,IE

Kompletni

I FOLI.JE

starstvo poljoprivrede iznijelo jt prijedlog kojim bi se korigira!, cijena za 6,8 %, kao određeni kom promis između iznesenih prijedloga. Ubrzo će biti predložena Uredb. o ciljnoj cijeni mlijeka.

Ministarstvo je svjesno svir problema koji se odražavaju na tržište, kako u proizvodnji, tako i u ot· kupu mlijeka, a osnovna svrha razvoja mljekarskog sektora je poveća­ nje proizvodnje i kvalitete mlijeka te restrukturiranje samog sektor.: do ulaska RH u Europsku uniju. L tom smjeru idu sve aktivnosti kojE predlaže Ministarstvo. ■

VAM PREDSTAVLJA psc-ferencak@kc.t-com.hr

DIMENZl,JA

ZAŠTITNE \llffl'I·

.\. IH.( I ZA PIJESAK

repronwter?i!fl za .\prenumje vašeg krmnog bilja(mrežetfol(

Z vas ~a

Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

58

RAZNIH

POLJOPRIVREDI

ov Koprivnica, Ćarda 6 Tel/fax 048/647-902

s e te

e,ipag!;}..,

o o gtJe

Osijek, Livana Omladinska Tel/fax 031/211-902

128

M{jekarski li.# 07/2008.

e o Vaša prednost · To your advantage Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry

Kombinacija visokih mogućnosti hlađenja osigurava kvalitetno čuvanje i hlađenje mlijeko u PECON-ovim

RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA! Cijene Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!

Kapacitet 100 - 10000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje)

Rok isporuke 7 dana od Vaše narudžbe!

Dostava mogućnost dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!

100-3001t

Servis Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu Stručna podrška

Edukacija dostupna 24 sata na dan!

Provjerena kvaliteta Više od 200 laktofriza isporučenih diljem Hrvatske!

Dodatna oprema Mogućnost ugradnje CIP-a na laktofrize 4001 i više

400-20001t Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145

10090 Zagreb Tel.: 01 /3496 413; 3496 428; Fax.: 01/3496 424 E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

1000 - 1O 000 I

DOGAĐANJI

Brazilska delegacija u posjetu Vindiji Piše:Uredništvo edanaest brazilskih državnih dužnosnika i gospodarstvenika, na čelu sa zamjenikom ministra poljoprivrede, stočarstva i prehrane Silasom Brasileirom, posjetili su Vindiju te, uz stručno vodstvo proizvodnih upravitelja, razgledali reprezentativne pogone · tvornice stočne hrane Biodar i industrije mesa Koka. Upoznali su široki proizvodni asortiman poslovnog sustava naše najveće prehrambene tvrtke.

Dragutin Drk, predsjednik Uprave, upoznao je izaslanike s impresivnom razvojnom putanjom Vindije, koja je iz male gradske mljekare s kraja 50-tih godina izrasla u nacionalnog prehrambenog diva s preko 3 500 zaposlenika i više od 900 različitih proizvoda u 1O robnih marki, nositelja najviših svjetskih certifikata kvalitete i izvoznika na zahtjevna tržišta Zapadne Europe i SAD-a. Čelnik Vindije istaknuo je sveobuhvatni poslovni pristup po principu "od polja do stola", kojim se jamči neprikosnovena kakvoća proizvoda uvidom u svaki segment proizvodnog procesa, počevši od primarne proizvodnje, kao što je industrija stočne hrane, kojom se osigurava provjerenost podrijetla konačnog proizvoda, što predstavlja ključnu komparativnu prednost varaždinske tvrtke na izrazito kompetitivnom prehrambenom tržištu.

Silas Brasileiro izrazio je veliko zadovoljstvo upoznavanjem s jedinstvenim Vindijinim poslovanjem: "Osobito sam im presi oni ran visokim

J

60 Mljekarski l~t 07/2008.

~L"~LITc~

~~

19in~ijo

DjelatniciVindije razmijeniliiskustva brazilskimkolegama i upoznali ih s širokim asortimanomkvalitetnihproizvod

DragutinDrk u društvu Si/asa Brasileirai veleposlanikaBrazilau RH sigurnosnim standardima i integriranim proizvodnim procesima, kakvoćom i dizajnom proizvoda.

Vindijini finalni proizvodi svojom kvalitetom konkuriraju na najzahtjevnijim europskim i svjetskim tržištima hrane" - naglašava zamjenik ministra poljoprivrede. Posebno se osvrnuo i na dojmljiv izgled i prosperitet čitave sjeverozapadne Hrvatske.

Tijekom razgledavanja postrojenja, kao i tijekom neformalnih razgovora, domaćini su razmijenili iskustva s brazilskim kolegama te ustanovili podudarnost u mnogim aspektima poslovanja. Također, uvidjeli su brojne mogućnosti

uspostave

nove

te

učvršćenje:

postojeće trgovinske suradnje.

Brazilska parlamentarno-go· spodarstvena delegacija bila je L šestodnevnom posjetu Hrvatsko~ koji je bio namijenjen unapređenju suradnje dvaju zemalja, osobito u području poljoprivredne proizvod• nje, kao i upoznavanju najznačajnijih gospodarskih subjekata regije. Inače, Brazil se nalazi u samom vrhu svjetskih proizvođača hrane, a s Europskom unijom od 2007. godine ima sklopljen sporazum o partnerskim odnosima i iznimno je zainteresiran za gospodarsku suradnju sa zemljama srednje i istočne Europe. ■

48260 Križevci, lvana Gundulića 66 • gsm: 091 9074 579 • tel./fax: 048 716 11 e-mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr

UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIHPASMINA UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE

'1!'llillliWiiicl ODNJI

LJEKOVITO

BILJI

V

TRESNJA

Trešnja (Prunusavimn)je dIVovisine 12 - 15 m koj< samoniklo raste po listopadnim šumama, a uzgojen

-voće ljekovitog

ukusnih i zdravih plodova. U narodnoj medicin: koriste se čak i peteljke, koštice i smola s divljih ·

djelovanja -

oblici sade se po vrtovima i voćnjacima zbo!

Marija Kranjčević, dipl. ing.

uzgajanih stabafa

Plodovi dozrijevaju od svibnja krvi, jedući oko četvrt kilograma do srpnja, ovisno o vrsti i mjestu svježih trešanja dnevno. Trešnje ne gdje trešnja raste. U 100 grama treba jesti prije obroka jer njihova trešanja nalazi se oko 82 g vode, 1 g lužnata reakcija usporava izlučiva­ bjelančevina, 0,3 g masti, 13 g nje probavnih sokova, a osobito ugljikohidrata, 2 g vlakana te velik otežava probavu mesa. Nakon broj minerala i vitamina, doduše u jedenja trešanja ne treba piti vodu, manjim količinama. Od minerala su pivo ili alkoholna pića. najzastupljeniji kalij (229 mg u 100 g Trešnje se često koriste i za ploda), kalcij (63 mg %), fosfor (20 kozmetičke pripravke. Kod bora na mg%), magnezij (11 mg%), željezo licu i oko očiju svježi sok od trešanja (0,35 mg%), a od vitamina: C vitamin nanosi se na kožu i ostavi da se na (15 mg %), betakaroten (84 mikro- njoj osuši. grama %),vitamini B grupe, Evitamin Trešnjina rakija. Četvrt kiloitd. Trešnje imaju malu kalorijsku grama svježih trešanja nagnječiti i vrijednost paje mnogi drže idealnim preliti litrom rakije. Nakon tri tjedna međuobrokom ili zamjenom za tekućinu procijediti i piti kod obrok kod ljudi s povećanom želučanih tegoba 2 - 3 puta dnevno tjelesnom težinom. Odlično su po 1 likersku čašicu poslije jela. sredstvo za uklanjanje fizičke i Rakija može služiti i za masažu umne iscrpljenosti, pospješuju umornih ruku i nogu. snižavanje povećanih masnoća u U narodnoj medicini postoje krvi pa se preporučuju kod slabe recepti o korištenju rakije sa zdrobcirkulacije, ateroskleroze, bolesti ljenim jezgrama iz koštica za razbisrca i krvnih žila. Sprječavaju janje bubrežnih kamenaca i vinskog stvaranje plinova u crijevima, octa s jezgrama za istjerivanje glista, no to ne treba koristiti. Razlog je taj uklanjaju nadutost i pospješuju probavu. Mnogi tvrde da su uspjeli što se u sjemenkama nalazi oko 1 % smiriti tegobe kod gihta, bolesti glikozida amigdalina koji razvija koju prati natečenost i bolovi u cijanovodičnu kiselinu koja je u zglobovima povezani s povećanom većim količinama otrovna i uzrokuje koncentracijom mokraćne kiseline u tegobe u disanju i grčenje mišića.

Peteljke trešanja mogu st osušiti, usitniti i spremiti u staklen ku te po potrebi koristiti za čaj koc tegoba mokraćnih organa i · z, izlučivanje viška tekućine iz organiz ma. Čaj se priprema tako da se čajne žlica suhih, usitnjenih peteljki stav u 2,5 dL hladne vode, zagrije dc vrenja i lagano kuha minutu, dvije Nakon 1O minuta stajanja čaj Sf procijedi i pije 2 - 3 puta dnevno.

Kod tamnih i otečenih po· dočnjaka kao oblog koriste SE blazinice od vate namočene u čaj od peteljki.

Smola koja teče iz ozlijeđene kore trešnjinog drveta koristi se kod kroničnog kašlja, bronhitisa i astme.

2 - 3 žlice smole preliju se litrom bijelog vina, boca se zatvori i trese dok se smola ne rastopi. Nakon 3 - 5 dana stajanja uzima se 3 puta dnevno po likerska čašica nakon jela.

Smola otopljena u vinskom ili jabučnom octu koristi se za masažu vlasišta kod prhuti. Ocat se svaki drugi dan nanosi na čisto i mokro vlasište, ostavi 15 minuta, a zatim ispere mlakom vodom. ■

VAŠ LJJEĆNIK

ZA VEĆU SIGURNOSTLJETI -

Dr. Ivo Belan---------------

Kad dođu topli dani i ljudi počnu masovno izlaziti na otvorene prostore, nezgode se množe. Ljeto uzima svoj danak u povećanom broju poginulih u prometnim

62

Brzo pružena pomoć može učiniti ljeto mnogo sigurnijim. Svaka osoba trebala bi primiti upute s osnovnim tehnikama pružanja pomoći

nesrećama,

umrlih u utapanjima, udara, gromova itd.

Također, bude puno oboljelih od pokvarene, zaražene hrane, od uboda insekata itd. toplotnog

Ovdje su načini kako izbjeći ili, ako je potrebno, kako tretirati pet najčešćih ljetnih nezgoda.

Utapanje Velikje broj onih koji ne znaju

Mljekarski list 07/2008.

•Aš LIJEČNIK livati ili ne plivaju dovoljno dobro ~ko bi mogli spasiti sebe ili druge. to je vještina koja se može lako aučiti nakon nekoliko kratkih oduka.

Nekoliko sugestija: nikada emojte plivati sami. Nemojte livati ako ste prevrući, premoreni i neposredno poslije jela. Prije mjenja ili skakanja u vodu treba iti siguran da je voda dovoljno uboka i da nema skrivenih stijena. rsluk za spašavanje mora biti na 1spolaganju u svakom čamcu. račni madrac ili čak obična daska 1ože pružiti lošem ili umornom livaču dobro došli odmor.

Prvapomoć. Većina žrtava u vodi ahtijeva prvu pomoć tehnikom isanja "usta na usta". Najprije treba čistiti usta žrtve od bilo kakvih ventualnih stranih tijela. Zatim abaciti glavu žrtve prema natrag, ok se drugom rukom, smještenom ozadi, podiže vrat. Kažiprstom i alcem gornje ruke stisnu se osnice, a drugom rukom pritisne se onja vilica i otvore usta. Tada je otrebno svoja usta prisloniti na sta žrtve i upuhivati zrak dok se ne očne podizati grudni koš žrtve. puhivanje zraka ponavlja se 12 uta u minuti.

U slučaju nezgode zbog rnkanja u plitku vodu, valja znati da ~ takvu žrtvu ne smije micati, renositi samo na nečemu što je vrsto, recimo daska ili daska za Jrfing. Glava žrtve mora uvijek biti ravnini s njegovim tijelom.

Sunce i vrućina Pedeset tjedana za uredskim talom nije priprema za dva tjedna rtoglavih aktivnosti pod ljetnim Jncem. Kako bi izbjegli toplotnu ;crpljenost ili toplotni udar, emojte pretjerano fizički raditi. ibucite svijetlu, laganu odjeću. Pijte uno tekućine.

Prva pomoć. Žrtve toplotnog dara trebaju što prije liječničku o moć. Dok ta pomoć ne stigne,

{ljekarski list 07/2008.

žrtvu smjestiti u hlad, skinuti mu odjeću. Neka leži na leđa ili na bok.

Ako je na raspolaganju, žrtvu staviti u hladnu vodu (dok mu se temperatura tijela ne spusti na oko 37,5 stupnjeva Celzijusevih). Ako nema mogućnosti unesrećenika smjestiti u vodu, onda ga je potrebno zamotati u plahte namočene u hladnu vodu. Po mogućnosti, te mokre plahte naglo sušiti ventilatorom. Ako je pri svijesti dati mu piti vode, nikako alkohol! Žrtvu toplotne iscrpljenosti treba smjestiti na hladno mjesto i skinuti odjeću. Dati da popije lagano zasoljenu tekućinu. Osoba treba mirovati. Za vrijeme oporavljanja korisno je davati hladna i slatka pića.

Omatanje mokrim ručnicima može biti od pomoći.

Gromovi Nakon udara gromom čovjek je obično u besvijesti. Ako ste na otvorenom, za vlažnog dana, kada počne grmljavina, i primjećujete da vam se vlasi podižu, brzo legnite u neki jarak ili jamu. U takvim trenucima izbjegavajte biti na nekim uzvišenim mjestima, u čamcu, na plaži, u blizini metalnih žica za vješanje rublja; izbjegavajte vožnju biciklom, traktorom ili jahanje konja. Nemojte se smjestiti ispod usamljenog stabla! Vjerojatno je najsigurnije smjestiti se unutar zatvorenog automobila.

Prvapomoć. Pružanje umjetnog disanja metodom "usta na usta" može biti od pomoći. Ako je osoba koja pruža pomoć prošla edukaciju o srčanoplućnom oživljavanju, treba odmah s tim započeti. Potrebno je što prije pozvati liječničku pomoć.

Otrovanjehranom Svakog ljeta pojavljuju se pojedinačna ili grupna trovanja hranom. Gotovo sva trovanja hranom uzrokovana su bakterijama.

Otrovanja se mogu manifestirati od blagih neugodnosti do zbiljnih ili fatalnih slučajeva. Posumnjajte na

otrovanje hranom ako jedan do šest sati nakon konzumiranja žrtva osjeti ozbiljne grčeve, trbušnu bol, mučninu, povraćanje, proljev ...

Prva pomoć. Blagi se slučajevi oporave i bez liječenja. Međutim, ako su simptomi jaki ili ako je žrtva malo dijete ili starija i oslabljena osoba, treba odmah biti odvedena liječniku.

Međutim, najbolja prva pomoć kod otrovanja jest prevencija: toplu hranu održavati toplom, a hladnu hranu hladnom (bakterijama za rast i razmnožavanje pogoduje temperatura između 4 i 60 stupnjeva Celzijusevih). Pakirani ručak, koji se ne može staviti u hladnjak, potrebno je konzumirati unutar tri sata. Posebno treba biti oprezan s bilo čime što je spravljena s majonezom, jajima, šlagom, mlijekom ili ribom. I, naravno, oprati ruke prije pripremanja hrane.

Ubodi i ugrizi Premda je većina ljetnih insekata samo neugodnost i gnjavaža, neki su ipak opasni. Pčele, ose, stršljeni ubodu na malu provokaciju. Maknite se od njih, posebno od njihovih gnijezda. Ako lete oko vas, polagano se udaljite. Nemojte lamatati rukama; iznenadni pokreti zračne struje iritiraju ove insekte. Izgleda da tamnija odjeća odvraća ova stvorenja.

Nosite neko pokrivalo za glavu kako bi spriječili da vam se insekti zavuku u kosu. Slatku hranu i piće brzo sklanjajte od prisustva insekata.

Prva pomoć. Odmah nakon uboda pustite hladnu tekuću vodu preko mjesta uboda ili stavite led na to mjesto. Nemojte nastojati stiskom prstiju istisnuti van žalac koji je zaostao u koži. Žalac vadite oprezno struganjem noktom ili steriliziranom iglom. Ubodeni ud ne micati. Ako su simptomi uboda ozbiljni - otok, jako crvenilo, glavobolja, vrtoglavica, mučnina odvedite žrtvu liječniku što je prije moguće. ■

63

agrometeorologija Mr. se. Dražen

''Suša'' Suša ne poznaje granice. Ona kako siromašne, tako i bogate poljodjelce. Njena je pojava neočekivana pa predstavlja rizik.

Zbog suše se fiziološke aktivnosti biljaka prekidaju, te dolazi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode. Posljedice suše kod nekih poljoprivrednih kultura mogu biti katastrofalne, dok se istovreme-no kod nekih drugih poljoprivrednih kultura one i ne primjećuju.

Definicije suše veoma su različite. Meteorolog će sušu definirati kao manjak oborina, u odnosu na prosječnu višegodišnju količinu pogađa

Rotokosilice zahvata 2,2 - 4 met

.j'Kwmeland

NOVO !!! B-MAX Stroj za steljenje ležlšta,slamom, mješavinom slame, vapna i vode Ili piljevinom.

64

sutan u velikom broju. Kako se dana: oborina u nekom u Hrvatskoj natapa samo 0,81 9 vremenskom razukupnih obradivih površina, suša se l doblju. Agrometeorolog sušu defininekim dijelovima Hrvatske s pravorr ra kao nedostatak vode koji utječe svake godine proglašava elementar na nepovratne fiziološke promjene nom nepogodom. u biljci i u tlu, pa je upravo ta defiRazmišljajući o štetama kojt nicija poljodjelcu i najprihvatljivija. nastaju od suše, vrijedno je istaknut Kako spriječiti eventualne da su štete danas mnogo veće negc posljedice suše, nije nam lako prije dvadesetak godina. Razlog jt napisati, jer postoji više načina. No, što su uložena sredstva u bilo kojt najsigurniji način sprečavanja ili od grana poljodjelske proizvodnjt ublažavanja posljedica suše je danas mnogo veća. ■ natapanje. Sustav za natapanje ratarskih kultura daIZLAZAKI ZALAZAKSUNCA nas posjeduje za10. 07.

20. 07. 31. 07. nemariv broj poljodjelaca, dok je OSIJEK 5,05 20,36 5,13 20,29 5,25 20,17 kod proizvođača povrtlarskih kultura u intenzivnoj ZAGREB5,13 20,49 5,22 20,42 5,34 20,30 proizvodnji pri-

Kaučić, agrometeorolog

Profesionalna oprema za baliranje Roloballrke varijabilne, flxne Ili velike kvadratne

Rotodrljače Kombinacija rotodrtJača + Pneumatska si očica

NOVO Kalcifikator

3 met

Mixer prikolice BvL V-mix standardne, sa izuzlmačem silaže ili sa turbinom za steljenje Vaš pouzdani partner: Brezov most 6,Voj.Kloštar Križevci Tel.:048/693 220 091/1 712 639 Fax:048/693 219

~acusl

Mljekarski li,st 07/2008

2008.godinetvrtkaPioneerSjemed.o.o.kreće s prodajomhibridaIli

PR46W09 Ozimi hibrid Hibridnovegeneracije konvencionalnih hibrida Tipičan novihibridvisokogpotencijala rodnostii visokog sadržaja

ulja(oko45%)sa malimrizikomod poljieganja.

Visinabiljkeje od 155-165cm.Sadržajglukozinolata je vrlonizak(11-12pmol/g)te su uljanepogače pogodne zaishranustoke.Otpornost naPhomu i Cylindrosporium je vrlodobra.Pogodan je za sjetvunasvim tipovimatla. Dajestabilanprinosu različitim okolišimaIma jakustabljikui jak korjen.

2 Preporučena gustoća sjetve:35-45biljaka/m

1:Jinbija Cijenjeniproizvođači mlijeka1 ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz pc Vindije - slijedite primjer obitelji Đurašević iz Velikog Poganca koja svjedoči o iznimnom povećanju proizvodnje nakon izgradnje farme.

Gospođa Snježana Đurašević navodi:

"Uz pomoć Stručne službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismostručne upute: - idejna rešenja sadržaja i izgleda farme - radno-tehnološke podloge - investicijsku studiju - stručnu pomoć prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedećim obilježjima: • poluotvorena staja s vanjskom klimom • suvremeno tehnički opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje • jednostavan i po cijeni pristupačan način izgnojavanja farme • uzgoj krava sličan onom u prirodi • time smosi osiguraliveću produktivnosti bolje uvjeterada.

• naši učinci na osnoviizgrađene farme: • povećali smo brojno stanje krava s 1O na 25 • ostvarili značajan napredak u proizvodnji mlijeka: - godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi - tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete • vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka • osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

Tvornicastocne hrane,Vataždin

• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili go peletiranu (termički obrađenu} krmnu smjesuKM -1 22%, 8/0dar - Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i povećali dnei proizvodnju mlijeka."

Danasie brioaza hranidbu životinia. brioazazdravlie liud